Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.9
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Malam Aminu Kano
0
4735
177828
177732
2026-07-02T16:25:00Z
MOIBARDE
10068
add images , links and references
177828
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mallam Aminu Kano''' HeɗorGCON<ref>{{Cite book|url=https://gazettes.africa/akn/ng/officialGazette/government-gazette/1982-10-01/50/eng@1982-10-01|title=Nigeria Government Gazette dated 1982-10-01 number 50|date=1982-10-01|language=en}}</ref> (9 [[lewru]] bowte hitaande 1920 — 17 [[lewru]] abriil hitaande 1983) ko dawriyanke, jannginoowo, yimoowo, binndoowo pijirlooji, e senndikaajo jeyaaɗo to [[Kano]]. Gooto nder yimɓe ɓurduɓe anndugo nder diidaaɗi ndimu lesdi [[Naajeeriya]] e taariiha siyaasaaku ɓaawo ndimu ndimu, o anndiraama ngam luulndaaki laamu lesdi [[Naajeeriya]], laamu laamiiɓe aadaaji, e soynde potal ummatoore nder woyla [[Naajeeriya]]. O woniino sosɗo Dental Ƴellitaare Elemenji Fuɗnaange (NEPU) caggal ɗuum o ardii lannda rimɗinde yimɓe (PRP), kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe lanndaaji sosiyaalist en, daraniiɓe ndimaagu talakawa (''commons'') e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Citation|last=Bennett|first=Eric|editor-first1=Henry Louis|editor-first2=Kwame Anthony|editor-last1=Gates|editor-last2=Appiah|title=Kano, Alhaji Aminu|date=2010|encyclopedia=Encyclopedia of Africa|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195337709.001.0001/acref-9780195337709-e-2167|access-date=2024-05-23|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195337709.001.0001|isbn=978-0-19-533770-9|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Citation|last=Reynolds|first=Jonathan T.|editor-first1=Emmanuel K.|editor-first2=Henry Louis|editor-last1=Akyeampong|editor-last2=Gates|chapter=Kano, Muhammad Aminu|date=2011-01-01|title=Dictionary of African Biography|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1016|access-date=2024-05-23|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195382075.001.0001|isbn=978-0-19-538207-5|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name=":31">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Eltantawi|first=Sarah|url=https://www.jstor.org/stable/10.1525/j.ctt1m3p0h2|title=Shari'ah on Trial: Northern Nigeria's Islamic Revolution|date=2017|publisher=University of California Press|edition=1|pages=29|doi=10.1525/j.ctt1m3p0h2}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|last=Uwechue|first=Raph|title=Makers of Modern Africa (Second ed.)|publisher=Africa Books Limited|year=1991|isbn=0903274183|location=United Kingdom|pages=323–324}}</ref>
Aminu fuɗɗorii golle mum ko jannginoowo, o yalti ko e ƴaañde laamu koloñaal Angalteer gila e fuɗɗoode, o luulndii aristokraasi jibinannde e yeeso yimɓe fof, o ñiŋii laamu koloñaal nguu, ngu woni ko e tooñde e huutoraade talakawa en. E hitaande 1948, o sosi Fedde Jannginooɓe Fuɗnaange, fedde gollotooɓe e Fuɗnaange [[Naajeeriya]], o wonti tergal sosngal Fedde Yimɓe Fuɗnaange (NPC), nde o woppi caggal ɗuum sabu jokkere enɗam mum. Ko o hooreejo NEPU gila 1953, o daranii sosiyaalisma demokaraasi, hakkeeji rewɓe, e doole talakawa, o yiɗi ko jokkondirde e kuule [[lislaam]] e nuunɗal renndo.<ref name=":312">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref name=":23">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>
O huwi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]] diga hitaande 1959 nden o waɗi kuuɗe ministaajo nder wakkati sooje'en lesdi [[Naajeeriya]], nden o laati Komisinaajo lesdi [[Naajeeriya]] les laamu [[Yakubu Gowon]]. Ko o depitee parlemaa e nulaaɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Aminu Kano ina wallitnoo dille ndimaagu e nder [[Afrik]], ina ƴellita politik caggal leydi mo aldaa e paltoor. O arti caggal mum e politik lannda e nder Republique ɗiɗaɓere, o woni kanndidaa hooreejo leydi PRP.<ref name=":314">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref name=":145">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>
Aminu Kano, mo yimɓe ɗuuɗɓe ɗon laara bana waylugo gite, o acci limngal duumingal nder miijo siyaasaaku lesdi [[Naajeeriya]]. Juɓɓule inniraaɗe e teddungal makko ina njeyaa heen: Aeroport hakkunde leyɗeele Mallam Aminu Kano, opitaal jannginoowo Aminu Kano, e koleesuuji keewɗi e nokkuuji wiɗto. O limtaama nder baaba'en sosɓe lesdi [[Naajeeriya]] hannde, nden o ɗon mari maande ngam nuunɗal rento e kuuɗe ɗen.<ref name=":313">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://referenceworks.brillonline.com/browse/encyclopaedia-of-islam-3|title=Encyclopaedia of Islam: Aminu Kano|publisher=Brill Reference Online|editor-last=Fleet|editor-first=Kate|edition=3rd|access-date=1 February 2024}}</ref>
==Nguurndam e jaŋde puɗɗagol==
Aminu Kano jibinaa ko e nder wuro Sudawa to Kano ñalnde 9 ut 1920 e Rakaiya e Mallam Yusufu mo Gyanawa, leñol Fulɓe anndiraaɓe e humpito mum en e sariyaaji lislaam.<ref>{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://referenceworks.brillonline.com/browse/encyclopaedia-of-islam-3|title=Encyclopaedia of Islam: Aminu Kano|publisher=Brill Reference Online|editor-last=Fleet|editor-first=Kate|edition=3rd|access-date=1 February 2024}}</ref><ref name=":14">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 274 E nder jibinannde yumma makko jeegom, ko kanko tan woni jibinannde Bo5 janngi no feewi e [[Lislaam]], baaba makko caggal mum woni mawɗo Alkali [[Kano]]. Neene makko rokkaama tiitoonde Fulani Modibbo, nde heewi wonde ko annduɓe lislaam tedduɓe.<ref name=":5">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref><ref name=":4">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref>: 330 E wiyde aadaaji nokku oo, [[Usman dan Fodio]], sosɗo Kalifaandi Sokoto, kanko e hoore makko o toɗɗii banndiiko Aminos e jappeere chiefkali. Gila ndeen, Gyanawa en ina ɗaɓɓiree jogaade jappeere laamu ko wayi no alkaliiji , waliiji e muftiiji
Leñol yumma Aminu kadi ina joginoo worɓe e rewɓe jannguɓe heewɓe, ummoriiɓe e teeminanɗe. Ko kamɓe ngoni Fulɓe egguɓe gila Kukawa e nder laamu Bornu, fayde [[Kano]].<ref name=":42">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref>: 274 <ref name=":1">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 1:15 Ina jeyaa e maɓɓe mallam gooto, wonnooɗo wasiyaaji keertiiɗi to ''Emir'' [[Kano]] e oon sahaa, hono Sulimanu. Oo mallam ina joginoo hoore mum e reende e yeeyde ƴiye, o dañi innde Mallam Mai Tattabari (‘mallam jom ƴiye’). Ndee innde wonti tiitoonde laawɗunde e nder galle laamorɗo Kano, nde artiraa e lomtiiɓe mo, nde wonnoo ko Imaam en e wasiyaaji e sariyaaji lislaam.<ref>{{Cite book|url=http://archive.org/details/isbn_9780195382075_3|title=Dictionary of African biography|date=2012|publisher=Oxford; New York : Oxford University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-19-538207-5|editor-last=Akyeampong|editor-first=Emmanuel K.|pages=290|editor-last2=Jr.|editor-first2=Henry Louis Gates}}</ref><ref name=":43">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref><ref name=":6">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref><ref name=":142">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 27
Nde o woni cukalel, Aminu fuɗɗii jaŋde makko ko e jannginooɓe makko adanɓe ko yumma makko e neene makko, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njanngini mo ɗemngal Arab e no o janngirta Quraana.<ref name=":143">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 100 <ref>{{Citation|last=Gwadabe|first=Maude Rabi'u|title=Tarihin Malam Aminu Kano|date=25 December 2023|url=https://www.youtube.com/watch?v=AhsV76d9kco|access-date=2024-01-03|publisher=[[Media Trust|Aminiya Trust]]|language=ha}}</ref> Caggal nde yumma makko maayi e hitaande 1926,<ref name=":12">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref> o ummii e galle kaaw makko, o hoɗi e les galle kaaw makko ha ton. Ndeen noon, Halilu, kaaw makko mo caggal mum toɗɗaa ‘Mallam Mai Tattabari’, wonti kalfinaaɗo jaŋde makko Quraana.<ref name=":62">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 41–43 <ref name=":9">{{Cite journal|last=Jack|first=Homer A.|date=1959|title=Malam Aminu Kano: A Profile|url=https://www.jstor.org/stable/4184021|journal=Africa Today|volume=6|issue=4|pages=6–10|jstor=4184021|issn=0001-9887}}</ref>: 243 Aminu ɓeydii winnditaade e duɗal leslesal Shehuci, duɗal hirnaange Engele.<ref name=":13">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 276 <ref name=":2">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>: 243 O ƴetti innde nokku ɗo o jibinaa ɗoo, Kano, ko innde makko, ko ɗum huunde woowaande e nder jannguɓe hirnaange to Fuɗnaange [[Naajeeriya]] e oon sahaa.<ref name=":144">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 604
E hitaande 1933, Aminu fuɗɗii yahde duɗal hakkundeewal [[Kano]] (caggal ɗuum innitiraa ko duɗal Rumfa, [[Kano]]), duɗal gonngal hakkunde yimɓe. Ko ɗoon, e hitaande 1935, o ardii gooto e seppooji almudɓe gadani e nder leydi Nijeer ngam ŋakkeende saabunde, ŋakkeende nguura, "kuule keewɗe, e koɗki jikkuuji tiiɗɗi<ref name=":22">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>: 48–49 Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna (caggal ɗuum o wayli innde makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa) ɗo o heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa 1942<ref>{{Cite book|last=Hempstone|first=Smith|url=http://archive.org/details/newafrica0000hemp|title=The new Africa|date=1961|publisher=London, Faber and Faber|others=Internet Archive}}</ref>: 276 [<ref name=":15">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 243
== Golle jannginde ==
Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Kaduna]] e hitaande 1940, Aminu suɓii ko janngude ko fayti e sariya, wonaa rewde laawol banndiraaɓe makko ɓurɓe suɓaade jannginde. Ndeeɗoo suɓngo heewaani sabu ñaawirɗe sharia, ɓurɗe waawde huutoreede e ñaawirɗe paralel to [[Kano]] e nder juulɓe, njaɓaani awokaaji. Yanti heen, nafoore makko e janngude safaara to Angalteer, haɗi mo yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'' e duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba ''Higher College'', ɗiin ɗiɗi fof ko to [[Lagos]] to Fuɗnaange leydi Nijeer, fotde duuɓi seeɗa. Kono, sabu jiiɓru almudɓe jokki, gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'' saliima jaɓde Aminu, ganndiraaɗo ardaade seppooji almudɓe. Aminu kadi etinooma naatde e konu e polis kono o saliima e ɗiɗo fof nde tawnoo omo yahra e duuɓi 5, ko ina tolnoo e 100 meeteer, ina famɗi no feewi. To duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, heewɓe ina njokki e wasiyaade mo yo o jokku golle jannginde kono ko jannginoowo makko ganndal, hono Doktoor R. E. Miller, addani mo ƴettude jannginde e nder golle makko.<ref name=":16">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 60 <ref name=":52">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Tate|first=Carolyn|date=1983|title=Review of Old Gods and Young Heroes: The Pearlman Collection of Maya Ceramics|url=https://www.jstor.org/stable/3335865|journal=African Arts|volume=16|issue=2|pages=86–88|doi=10.2307/3335865|jstor=3335865|issn=0001-9933|url-access=subscription}}</ref><ref name=":63">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 100 ko hujja Miller
Ƴeew, miɗo wasiyoo ma nde naatataa e suudu janngirdu. Hare nde ina jokki, e Almaañnaaɓe ina njahra yeeso e kala fannu, ɗum wonaa huunde nde Hitler waawataa heɓtude leydi Nijeer e nder sahaa gooto. E nder ɗuum, aɗa sokli suuɗnde karallaagal, hol nokku ɓurɗo jannginde ? Ko wonaa cfuum, mi 6eydoto maa tan ko jannginoowo-e-heblo ganndal—gooto e gilli maa mawcfi, wonaa noon?<ref name=":17">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 61 <ref name=":64">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 100
E nder jaŋde makko jannginoowo, Aminu halfinaama gure keewɗe ngam waɗde golle janngingol. E hitaande makko ɗiɗmere, o waɗii lebbi joy gooto e maɓɓe fof to [[Bauchi]] e Zaria e lebbi ɗiɗi goɗɗi "njillu duɗe to bannge worgo". Ko e hitaande makko sakkitiinde e heblo makko e hitaande 1942, miijooji makko politik radikaluuji ɓuuɓɗi peeñi. O fuɗɗii winndude e jaayɗe e jaayndeeji seeɗa gonɗi e oon sahaa, ko wayi no ''Gaskiya Ta Fi Kwabo'' e ''Pilot'' [[Afrik]] worgo, o ƴelliti nafoore mawnde e politik. Ko e ndee hitaande kadi o winndi deftere makko wiyeteende ‘[[Kano]] les martolin otokaraasi native’, nde o winndi e laamu ''native''.<ref name=":147">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 277 <ref name=":19">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 69–70
Hakkunde joofnirde dumunna makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Kaduna]], o hawri e [[Sa'adu Zungur]], potnooɗo "waɗde batte e miijo Aminu no feewi".<ref name=":146">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 72 <ref name=":44">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref>: 329 Zungur, ɓurɗo Aminu mawnude e ardiiɗo politik radikal e nder Duɗal Pharma . Aminu ina heewi yeewtidde juutnde e Zungur, ina heewi yillaade galle makko caggal jaŋde. Anndugol maɓɓe fuɗɗii ko e hitaande 1935 nde Zungur yilliima [[Kano]], o acci heen miijo duumotoongo e Aminu e miijooji makko radikal e yahrude yeeso. Aminu jokki jokkondirde e Zungur haa ɓe kawri e Zaria.<ref name=":18">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 72
=== Bauchi ===
Nde o timmini jaŋde makko jannginoowo, Aminu ummiima [[Diiwal Bauchi|Bauchi]], o ƴetti golle jannginoowo tokooso to duɗal hakkundeewal [[Diiwal Bauchi|Bauchi]].<ref name=":53">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref> Gollodiiɓe makko e duɗal ngal ko [[Abubakar Tafawa Balewa]] e Yahaya Gusau. Jokkondiral Aminu e Balewa, mo ɓaawo man laati hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] tan, fuɗɗi wakkati ɓe ɗon janngina haa Bauchi. Ko e oon sahaa Balewa rokki mo innde ‘Molotov’, innde Vyacheslav Molotov, hooreejo dowla Sowiyetik. Zungur kadi ummiima [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] e oon sahaa, caggal nde o arti wuro makko sabu rafi ɓuuɓɗo mo o heɓi to Zaria.<ref name=":54">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref>: 84–85
Aminu ina teddiniree no feewi e nder almuɓɓe duɗal ngal. Ɓe keewi hawrude ko e galle makko caggal waktuuji jaŋde ngam yeewtidde e golle goɗɗe ɗe ngonaa jaŋde. O yuɓɓinta sahaa e sahaa fof pijirlooji e kollirɗe ngam almuɓɓe, sahaa e sahaa fof omo huutoroo golle [[Abubakar Imam|Abubakar Imaam]]. Ngam ɓeydude heen jaŋde makko, o waɗii almuɓɓe makko jime e jimɗi. O woniino kadi e nder renndooji janngooɓe ceertuɗi ko wayi no dingiral, jeewte, e ganndal.<ref name=":110">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 85–86
Jokkondiral makko e almuɓɓe e miijooji makko cemmbinɗi, addani mo waasde yiɗde njuɓɓudi duɗal ngal e jannginooɓe woɗɓe. Heen sahaa gooto, fedde almudɓe ndee fof waɗii seppo sabu geɗe bayɗe no ŋakkeende uniformeeji e kaɓirɗe, ŋakkeende kaalis poos, e ŋakkeende nguura. Almuudo gooto mo yalti, suka hooreejo mo woni miñi Balewa, woni kaaloowo maɓɓe. Almuɓɓe mawɓe ɓee, ina jeyaa e maɓɓe [[Sule Katagum]], ina ardoo almuɓɓe woɗɓe ɓee feewde [[Maiduguri]]. Emir [[Bauchi]] e jannginooɓe heewɓe nanngi ɓe, ina njiɗi haaldude, kono almuɓɓe ɓee ina cemmbina haaldude e Aminu tan. Caggal ɗuum, Aminu ari e Yahya Gusau, o « holliti ɓe wonde wullitaango maɓɓe maa heɓ weeyo no haanirta nii » o wiyi ɓe yo ɓe ngartu e cuuɗi maɓɓe. Caggal wiɗto wullitaango ngoo, ngo laaɓtinaama, ɗum addani lomtinande hooreejo duɗal ngal Balewa, "mo feewni bonanndeeji gonɗi ko adii ɗii".<ref name=":111">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 86
=== Dental ɓamtaare mawngal Bauchi ===
E hitaande 1943, Aminu, e wondude e Zungur, Balewa e Gusau, sosi Dental Moƴƴingol [[Bauchi]] (BGIU), ɗo ɓe mbaɗi jeewte ngam ñiŋde politik koloñaal Angalteer e laamu ɓiɗɓe leydi ndii.<ref name=":65">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref><ref name=":24">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>:<ref>{{Cite book|last=Awa|first=Eme O.|title=Federal Government in Nigeria|publisher=University of California Press|year=1964|location=Berkeley and Los Angeles|pages=99}}</ref> 100 tawi Zungur ina joginoo batte nannduɗe e Zanguria, ina gasa tawa ko fedde nde yuɓɓini ɗum e hitaande 1943 Dental ɓamtaare mawnde e nder diiwanuuji worgo (NPGIU).<ref name=":7">{{Cite web|last1=Al-Sadique|first1=Abubakar Sufyan|last2=Ahmed|first2=Abubakar|date=2021-09-25|title=Bauchi Discussion Circle: The Circle of Northern Nigerian Politics and Nigeria's Independence {{!}} Wikkitimes|url=https://wikkitimes.com/bauchi-discussion-circle-the-circle-of-northern-nigerian-politics-and-nigerias-independence/|access-date=2023-12-23|language=en-US}}</ref> Aminu e Zungur mbinndi ɓataakeeji e binndanɗe ngam haɓaade politik ‘''directed labour''’ Angalteer, mo ɓe njiyri ko no mbaydi njulaagu mbaylaandi. Nde Angalteer ɗaɓɓi nguura, tinndinoore, e soldateeɓe heewɓe ngam wolde adunaare ɗiɗmere, laamuuji koloñaal en mbaɗti tiiɗnaade e laamuuji leydi ndii ngam ‘’dartina’’ keewal nguura e doole yimɓe. Biritaniya huutoriima no feewi doole kisal ɗe ndarnaaka e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]] ngam wallitde konu mum caggal musiibaaji konu mum to Fuɗnaange ɓadiiɗo e hitaande 1942.<ref>{{Cite journal|last=Ekoko|first=A. E.|date=1982|title=Conscript Labour and Tin Mining in Nigeria During the Second World War|url=https://www.jstor.org/stable/41857118|journal=Journal of the Historical Society of Nigeria|volume=11|issue=3/4|pages=66–85|jstor=41857118|issn=0018-2540}}</ref> Gooto e binndanɗe Aminu ɗe siynaaka, ko mawɗo diiwaan oo, hono A J Knott, e nder ''Pilot'' [[Afrik]] worgo janngi ɗum, o rewi heen haa BGIU. Ndee yiytunde addani dental ngal fusde, lomtinaa ngal e fedde yeewtere [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] (BDC) walla ''Majalisar Tadi'' ta [[Bauchi]], nde laamuuji koloñaal toppitii. BDC sosaa ko no lowre sankitiinde ngam jeewte udditiiɗe, tawa ina hawra e ‘kala miijooji’.<ref name=":112">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 89 <ref name=":66">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 89 <ref name=":72">{{Cite web|last1=Al-Sadique|first1=Abubakar Sufyan|last2=Ahmed|first2=Abubakar|date=2021-09-25|title=Bauchi Discussion Circle: The Circle of Northern Nigerian Politics and Nigeria's Independence {{!}} Wikkitimes|url=https://wikkitimes.com/bauchi-discussion-circle-the-circle-of-northern-nigerian-politics-and-nigerias-independence/|access-date=2023-12-23|language=en-US}}</ref><ref name=":73">{{Cite web|last1=Al-Sadique|first1=Abubakar Sufyan|last2=Ahmed|first2=Abubakar|date=2021-09-25|title=Bauchi Discussion Circle: The Circle of Northern Nigerian Politics and Nigeria's Independence {{!}} Wikkitimes|url=https://wikkitimes.com/bauchi-discussion-circle-the-circle-of-northern-nigerian-politics-and-nigerias-independence/|access-date=2023-12-23|language=en-US}}</ref>: 423
=== Bauchi Yeewtere Cirkel ===
BDC waɗii jeewte yontere kala, ina noddira yimɓe heewɓe ko wayi no ardiiɓe departemaaji, njuɓɓudi laamu, yeeyooɓe e jannginooɓe. Limre tawtoraaɓe ɓee ɓurii Limre Dental Bauchi ''General Improvement Union'' (BGIU) ɓennungal ngal, ngal dañii moƳƳere ɓurnde welde e rokkude kuulal laamu nguu. Aminu, hono binndoowo, ko kañum halfinaa neldude noddaango e suɓaade toɓɓe ɗe yeewtetee. Ɗeen toɓɓe yeewtaaɗe ko ɓamtaare faggudu, demokaraasi, safaara, hare e diine. Nde toɓɓere ndee woni ndimaagu jaayndeeji, Aminu e Zungur teeŋtinii luural e nder politik Angalteer, ɓe mbiyi wonde bannge gooto ɓe ndartinii e ɓe ñaawii e nder keeri daande tan ko jeyaaɓe e amiir en, bannge goɗɗo oo, ɓe cemmbinii e yeeso yimɓe fof miijo e eɓɓoore jeytaare.<ref name=":113">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 89
E nder yeewtere jowitiinde e njiimaandi ndi alaa ɗo haaɗi, o wiyi wonde « ndi wuuri ko e faandaare nde ndi fotnoo waɗde » e wonde ndi « njuɓɓudi laamu koloñaal ɓurndi huutoraade ndi aduna o meeɗaa anndude ».<ref name=":114">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 90 <ref name=":67">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 100: 100: 100 [12]: 100 100: 100: 90 [12]: 100 100: 100 [100]: 100 100: 100 [100]: 100 e Capha emiraaji mum mbayliima wonti njuɓɓudi ndi Shehu Usman dan Fodio, sosɗo ɗum oo, anniyaaki. Aminu wi'i limngal kaliifa'en ɗon mari haaje tuugaago dow nafuuda naa dow jibinannde, nden boo laamu otokaraasi ɗon luura bee janngirde Annabi Lislaama Muhammadu e Shehu. Balewa, nde tawnoo ko kañum ɓuri Aminu ɓuuɓde, ina daranii no feewi njuɓɓudi laamu ndi alaa ɗo haaɗi, ina wiya wonde jogaade sariya e deeƴre ina foti wonde huunde himmunde ngam tabitinde tuugnorgal ɗo peeje yiɗaaɗe mbaawi waɗeede e dow mum. Zungur, leeso e nder jonnde ndee, e jaabtaade Balewa, winndi hujjaaji mum e nder ɓataake mo Aminu yettini e dingiral yeewtere ndee e nder jonnde aroore ndee. E nder ndeeɗoo ɓataake, o semmbini hujjaaji Aminu ɗii, o ɓeydi heen seeɗa e hujjaaji makko.[10]: 90 O wiyi Balewa yo ƴeewto no o dañiri "miijo bonngo" ngam daɗndude laamu nguu, o ɓeydi heen :
Suɓagol elite gutter mum [Native Authority] waɗaaka e dow hakkille walla e mbaawka, kono ko e salaade tan yiɗde ɓiyleydi laaɓtundi. Terɗe fedde laamuyankoore ina njogii wellitaare desperadoes ngam njulaagu, alaa ko ŋakki so wonaa kala ko dañi.[10]: 90
E nder batu goɗɗo, Aminu naamndii Ofisee Knott : « Hol ko woni njoɓdi amiir ? Knott jaabtii wonde ɗum fawii ko e tolno golle makko e teddeendi golle makko. Ndeen Aminu hollitii wonde hay so tawii ina famɗi doosɗe e golle so yerondiraama e Emir Bauchi, Lamido Adamawa ina heɓa njoɓdi ɓurndi heewde. Caggal ngool mbayliigu, batu nguu joofi ko ɗoon e ɗoon. Ɓooytaani, Knott habri wonde BDC ina joofna, o wiyi wonde jeewte ɗee ina ‘njippii e laawol’.[10]: 91 [22]: 423
=== Nokku renndo Bauchi ===
Ngam lomtaade BDC, Aminu e Zungur cosi fedde politik woɗnde, hono nokku renndo Bauchi. Puɗɗagol fotde 20 tergal, batu maɓɓe gadano waɗi ko to defterdu Native Authority, sara galle amiir. E nder ndeeɗoo batu, tawi ina wondi e polis, Balewa ɓadtiima ɓe e ɗaɓɓaande amiir oo, wiyi ɓe yo ɓe ndartu sabu « denndaangal senndikaaji (juɓɓule) ina kaɗaa ». Zungur ndeen wiyi mo yo o haalan amiir oo wonde ɓe njahataa fusde. Caggal nde Balewa yahi, ɓe pelliti yettinde ɓataake to mawɗo politik ngam humpitaade ko waɗi koo, ɓe mbiyi amiir oo ina tooña hakkeeji maɓɓe.[10]: 91–92
Balɗe tati caggal ɗuum, terɗe fedde ndee noddaama ngam jokkondirde e amiir oo. Amiir oo salii yamirde yo ɓe ndartu, o wiyi o haɗii ɓe tan huutoraade « masiŋaaji binndol e gollorɗe defterdu Native Authority ». Hay so Balewa wulliima wonde o yettinii konngol ngol o rokkaa ngol no haanirta nii, Zungur ina heppi huutoraade ngalɗoo luural, haala kaa jokkaani haa jooni, fedde ndee jaɓii kuulal ngal amiir oo ƴetti ngal. Caggal ɗuum seeɗa, mawɗo gooto ina wiyee Mallam Waziri, rokki ɓe huutoraade suudu makko ndu alaa ɗo haaɗi ngam waɗde batuuji, so tawii ko kamɓe njuɓɓini ɗum. Ɓe kawri kaalis maɓɓe ɓe ndarni ɗum.[10]: 93 Ɓooytaani, laamu Angalteer rokki Aminu gooto e bursiiji jeeɗiɗi ngam janngude to Angalteer fuɗɗoraade lewru suwee 1946, ko o... jaɓaama.[8]: 276 [10]: 97 [14] [23]: 154
=== Londres ===
E nder duɗal jaaɓi-haaɗtirde to Londres, Aminu naatii e golle yimɓe hono Harold Laski, George Bernard Shaw, e Karl Mannheim, ɓe janngirɗe mum en ngoni « iwdi miijooji Aminu keewɗi e renndo aadee moƴƴo ». O jokkondiri e yimɓe e pelle keewɗe bannge nano to Londres, ina jeyaa heen lannda Sosiyaalist Labour, Fedde Sosiyaalist janngooɓe, e Sosiyaalist sukaaɓe, o hawri e sehilaaɓe e won e terɗe parlemaa bannge nano e "ardiiɓe toowɓe" pelle kominist kadi.[39]25 ko ɗum addani ardiiɓe politik gollotooɓe e oon sahaa, ko wayi no Aneurin Bevan e Fenner Brockway
Caggal nde o feeñnini ɗeen miijooji e batte, Aminu etinooma hawrude e filosofiiji politik adanɗi rewooɓe Farayse e Amerik e sosiyaalisma Shavian Fabian e janngirɗe Usman dan Fodio, tawi fof ko e les njiimaandi miijooji radikal Sa’adu Zungur. O seedtii kadi ñalngu nguu e nder hareeji jeytaare leydi Indiya e leydi Pakistaan rewrude e almudɓe ummoriiɓe leyɗeele ɗiɗi ɗee kala. Aminu, e wondude e almudɓe ummoriiɓe e leyɗeele koloniiji Biritaan en ceertuɗe, jaɓɓiima Ali Jinnah e Jawaharlal Nehru, ardiiɓe dille jeytaare Pakistaan e Inndo, e nder njillu maɓɓe to Londres e hitaande 1947. Ɗee geɗe ina gasa tawa ko ɗe addani mo yiɗde sifaa hare Gandhi.[10]:02]1
E nder jaŋde makko, Aminu jannginii e duɗe leslese nokku oo, o waɗii jonte e nder ladde Galles, o woniino koɗo fedde Young Farmers’ Club. Ngam yoɓde njillu makko ngu o fotnoo waɗde e nder laddeeji Angalteer, o ƴetti golle firo ɗemngal Hausa e nder sosiyetee jaayndeeji Angalteer (BBC). Ko o sikkaano, o noddaama ngam wonde nulaaɗo to Jamboree Boy Scout winndereejo to Rosny, addani mo yahde Orop e njoɓdi ustaandi. Ko adii nde o yahata Farayse, denndaangal fedde « boy scout » yilliima galle laamorɗo Buckingham. Aminu ɗon hulna yi'ugo laamiiɗo e laamiiɗo debbo ɗon yewta e ɗon hawta bee sukaaɓe ɓen ko ɗum feerootiri masin bee no laamu lesdi Biritaniya ɗon mari haaje haa lesdi Naajeeriya. Ndee luural addi mo miijo, o firti ɗum ko maande ŋakkere laamu koloñaal jogorngu arde.[10]: 102–103 [14]
=== Fedde jannginooɓe worgo ===
E lewru marse 1948,[27] nde o woni e janngude haa jooni to Londres, Aminu sosi Fedde Wellitaare Jannginooɓe Fuɗnaange (caggal ɗuum Fedde Jannginooɓe Fuɗnaange), fedde adannde e nder diiwaan hee e senngo gollotooɓe e nder Fuɗnaange Nijeer,[8]: 276 [28][29]: along the otherers from Sali 169 [30]: 66 Senngo ngo ina jokki e haalde ko fayti e geɗe bayɗe no hakkeeji e wellitaare jannginooɓe, ceergal hakkunde diine e wellitaare jannginooɓe e Fuɗnaange e bus moƴƴo sy jannginooɓe nder Duɗe Misiyon Kirista'en ngam nastugo nder kawtal.[10]: 101-102 [12]: 91 [31]: 258
Senngo ngoo mawnii no feewi, ina joginoo fotde 200 tergal e lewru mum adanndu[32] e 25 cazeele e nder hitaande mum adannde, caggal mum ina jogii batte e nder pelle ngenndiije diiwaan oo, garnooze caggal mum.[29]: 41 te [33]: 356 jokki golle e nder worgo Naajeeriya haa is kawtal bee kawtal jannginooɓe Naajeeriya, kawtal jannginooɓe ɓurdungal mawnugo nder fombina Naajeeriya, nder hitaande 1972.[34]: 260
=== Hoto ngartu e Bauchi ===
Nde o timmini jaŋde makko e hitaande 1948, Aminu arti Bauchi ngam fuɗɗaade golle makko janngingol to duɗal hakkundeewal Bauchi. Lebbi seeɗa caggal ɗuum o artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Bauchi.[10]: 110
E nder oon sahaa, Sir John MacPherson, guwerneer keso toɗɗaaɗo leydi Najeriya, ina jokki e waɗde njillu e nder diiwaan hee. O fotnoo ko njillu e gure mawɗe Fuɗnaange, kono o yaltini Bauchi. Aminu e Zungur cikkatnoo ko ndeeɗoo feere ko huunde nde Guwerneer oo e wasiyaaji mum mbaɗi ngam haɗde haɓaade radikal en wuro ngoo e doggol ɗaɓɓaande mum en e wullitaango mum en. Ɓe ɗiɗo fof ɓe ɓadtii Emir Bauchi, ɓe kolliti mo peeje laamu nguu ngam haɗde domen makko, ɓe mbiyi ko sabu baasal duɗe Bauchi, laabi e faggudu. Ɓe keɓii faamnude mo yo ɓe njaɓ yuɓɓinde seppo mawngo ngam salaade ko Guwerneer oo waɗi koo. Ndee ɗoo hiirde mawnde, nde woni ko adii fof e nder Fuɗnaange leydi Nijeer, hawri ko e ujunere neɗɗo.[10]: 110–111
Aminu, e oon sahaa ko jannginoowo tokooso haa jooni, noddaama to Kaduna ngam hawritde e A J Knott (ofisiyee diiwaan yuɓɓinnooɗo BDC e hitaande 1943), jooni ko hooreejo laamu nguu, e Sir MacPherson. E nder ndeeɗoo batu, guwerneer oo, e wiyde Aminu, ina wiyee :
A hollitii wonde aɗa sikki min njiɗi ko jogaade Fuɗnaange caggal, Fuɗnaange e Fuɗnaange peccii—aɗa yiɗi min njaha mbele leydi maa ina heɓa jeytaare. Aan ko a gorko ummoriiɗo e galle Kano teeŋtuɗo, suka, keewɗo ruuhu, kono aɗa foti anndude wonde min njiɗaa haɗde waylooji e haɗde leydi ndii yahrude yeeso.[10]: 115
Knott jokki e humpitaade Aminu wonde ɓe ngoni ko e waɗde hakkillaaji maɓɓe e ƴattooje makko e laamu nguu, o wiyi "min njiɗii no feewi worɓe hono maa, ardiiɓe leydi maa". Ɓe ndokki mo darnde nde addanta mo ƴeewtaade e tawtoreede "taƴre kaalis laamu" walla hay so tawii ko gardiiɗo jaaynde Gaskiya Ta Fi Kwabo. Caggal nde o arti Bauchi, Aminu, caggal nde o ƴeewtindii ɗeen ɗaɓɓaande, o yeewtidi e Zungur e woɗɓe, o wiyi wonde ɗeen ɗaɓɓaande ko etaade laamu nguu ustude golle maɓɓe daraniiɗe jojjanɗe aadee. Ndeen noon, Aminu salii ɗaɓɓaande ndee, o humpitii Knott e MacPherson wonde o ɓuri yiɗde ko heddaade e jannginoowo.[12]: 101 O salii kadi caggal ɗuum golle jannginoowo e ɗemngal Hausa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford.[10]: 115–119
Kono, lebbi seeɗa caggal ɗuum, e nder golle maɓɓe jokkuɗe ngam sarde radikal en Bauchi, laamu Angalteer artiri Aminu to Maru to Sokoto, toɗɗii mo hooreejo duɗal jannginooɓe kesal mahaaɗo.[10]: 116 [35]: 72
=== Sokotoo ===
Sokoto wonnoo ko laamorgo Kalifaandi Sokoto e teeminannde 19ɓiire, sosaa ko e jihaadi Usmaan dan Fodio. Kalifaajo man ɗon mari ko ɓuri ɗuuɗugo nder Fuunaange lesdi Naajeeriya nden ko ɓuri ɗuuɗugo nder amiir'en ɗon mari haaje hokkugo Sultan Sokoto.[36] Caggal nde Angalteer koloni dowla oo e nder fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, Sokoto wonti diiwaan, darnde Sultan ustii ; amiiruuji keddiiɗi ɗii njaabtiima laamu Angalteer, nattii jaabtaade Sultan. Kono tan, nde jokki e wonde nokku ɗo laamu aadaaji e diineeji ngoni e nder diiwaan hee. Ndeen noon, nde hiisaama ko taƴre ɓurnde ɓuuɓde e Fuɗnaange ɓuuɓnde no feewi.[10]: 118 Maru (jooni ko Maru, diiwaan Zamfara), wuro e nder diiwaan hee, ina joginoo 8 256 neɗɗo e hitaande 1964.[37] Ina laaɓi wonde yahdu Aminu e Maru wonaa tan ngam woɗɗinde mo e Zungur kono kadi ngam seerndude mo e haɗde mo golle makko. Nde o ari, o etiima sosde dingiral yeewtere kono yimɓe jannguɓe ina pamɗi e sara makko kadi wuro mawngo ɓurngo ɓadaade Maru ina woɗɗi 35 kiloomeeteer, "dow laabi kulɓiniiɗi, ɗi ngalaa ɗo kaaɗi". Sultan oo, hono Siddiq Abubakar III, ina ƴeewndotoo mo kadi, hono no Aminu yiytiri ɗum caggal ɗuum nii. O anndi mawɗo mo o hokkata sadakaaji wakkati fuu, o ɗonno ƴama Sultan nder asaweeje ɗuuɗɗe nder jooɗorde maako haa Maru.[10]: 118–120
E nder dumunna mo o woni e Maru oo fof, Aminu tawi ko e nder hareeji ɗi o meeɗaa waɗde e Sultan. Fuɗɗorii ko nde Aminu riiwti Yan Labari, walla ƴoƴɓe Sultan, caggal nde o ari. Caggal mum, o neldi ɓataake wullitaango feewde e laamuuji Angalteer, o wiyi wonde kaalis potɗo huutoreede ngam remooɓe ɓee, ɓe leydi mum en huutortee ngam waɗde duɗal ngal, yettaaki ɓe.[12]: 101 Luural goɗngal ummii ko nde Aminu e Abubakar Gumi, gollodiiɗo Grander ca Aminust mo worgo Nijeer e al later Feere Qadiriyya-Tijaniyya nder diiwal ngal nde ɓe haɗi almudɓe maɓɓe yahdugo juulde Jumaare ngam haala wuutugo imaam. E wiyde ɗiɗo ɓee, liimam Maru ina waɗa tayammum, ko huunde nde rewnaaka so ndiyam potɗam wuɗde ina famɗi, hay so tawii noon ndiyam ina ŋakki e Maru. Komisiyoŋ wiɗto mo Sultan oo sosi, yaltinii Gumi, o wiyi Sultan oo yo o waɗ heen hoore makko e nder Maru ngam dartinde golle tayammum. Ko fayti e wasiyaaji komisiyoŋ oo, Sultan salii ɗooftaade ɗum, salii riiwtude Limaam oo.[10]: 120–127 [38]
Oon sahaa, Aminu ina renndini jokkondire moƴƴe e Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, joginooɗo luural e Sultan. Nde ñaawirde Sultan ñaawi Bello sabu mum bonnude njoɓdi jangali (‘joɓdi jawdi’) e hitaande 1943, Aminu rokki feccere mawnde e njoɓdi jannginoowo Bauchi mum e kaalis defansiyoŋ Bello. Nde Aminu woni jooni e Maru, Bello yi’i mo ko no sehil potɗo haɓtaade Sultan. Bello ina heewi yillaade Aminu to Maru, e nder njillu Aminu to Sokoto ngam waɗde batu doosgal leydi, o jooɗii ko e galle Bello. E nder ooɗoo sahaa, Sultan oo noddii Aminu noddaango keeriiɗo, ina gasa tawa ina ɗaɓɓa nanondiral. O ɗaɓɓiri batu 2ɓo subaka, kono nde o anndi Aminu haalanii Bello ndee noddaango, Sultan oo mettini heen no feewi, o woppi batu nguu.[10]: 124–125
=== Koolol yimɓe Fuɗnaange ===
Sabu nafooje senngo jannginooɓe Aminu, worɓe jannguɓe woɗɓe teskinaaɓe e nder diiwaan hee ɓadtiima mo ko fayti e sosde fedde nanndunde e ndee. E nder darorɗe hitaande 1948, pelle ceertuɗe to Zaria, Kaduna e Bauchi kawri ngam sosde Jam’iyyar Mutanen Arewa walla Fedde Yimɓe Fuɗnaange (NPC). E lewru suwee 1949, batu udditgol fedde ndee yuɓɓinaama to otel Green’s to Kaduna, fotde 500 neɗɗo tawtoraama. Terɗe sosɗe ɗee ko Dr. R. A. B. Dikko, Yahaya Gusau, Abubakar Imam (rewtinoowo Gaskiya Ta Fi Kwabo), Yuusuf Maitama Sule, Aliyu Mai Bornu, Aminu Kano, Isa Wali (ɓiɗɗo mawniiko Aminu) e Sa’adu Zungur, mo wonnoo koolaaɗo kuuɓal fedde NC Ca Naajeeriya wakkati.[10]: 111 [33]: 358 [39]: 75
E batu mum gadano e lewru desaambar 1949, ardiiɓe kongres oo, hono Dikko e Gusau, kollitii wonde kongres oo yiɗaa foolde laamu koloñaal e aristokraasi, tee :
Jam'iyyar anniyaaki ƴettude laamu laamɓe men Natural; ko wonaa ɗuum koo, ko yiɗde amen tiiɗnde ɓeydude ngalɗoo laamu kala nde waawi wonde e kala ɗo waawi wonde. Eɗen njiɗi wallude laamɓe men Natural e nder golle mum en no haanirta nii...Eɗen njiɗi wallude ɓe e yaynaade Talakawa [yimɓe ɓooyɓe].[33]: 358 [39]: 75
Ofisee diiwaan gooto, gardinooɗo Hoɗɓe Kano, jeertinii tawtoraaɓe ɓee wonde ɓe mbaawataa addude peeje ɗe ɓe njiɗi tan so ɓe njaltii "seese e hakkille" e wonde "neɗɗo ina foti janngude yahde hade mum dogde". Aminu jaabiima e naamnaade mo yo o humpit mawɓe makko wonde :
So en njahii koyɗe en njahrataa ko, en ndogat. Kadi so en njippiima, en ƴettat koye men, en ndoga kadi. Kono maande, min njahataa e koyɗe. Aɗa waawi wiyde min njaha e gelooɗi, walla puccu, kono hay min njuppataa e oto mo min njaha e laana ndiwoowa. Kadi Biritaan en ina poti haɗde en suɓaade laabi men yah-ngartaa, hay so tawii noon ko yaawi.[10]: 121–122 [12]: 93
Laamɓe Fuɗnaange heewɓe, ko wayi no Sultan, Amir Kano e Amir Zaria, njaɓii ngool jikku ‘harmless’ e ‘deferential’ kongres oo. Kono tan, terɗe tokoose hono Maitama, Aminu, e Zungur ina cikkatnoo wonde kongres oo ina yaaji no feewi e emiiruuji ɗii e laamuuji Angalteer ɗii fof, ina teeŋtina haaju mum e peewnugol politik to Fuɗnaange. E joofnirde e lewru ut 1950, won e terɗe NPC radikal en to Kano sosi Dental Jamiyar Neman Sawaba, lannda politik gadano bayyinaango e nder Fuɗnaange Nijeer.[12]: 94 NEPU ina joginoo semmbe e Zungur, radikal en peeñɗi Fedde.[33]: 359 Ɓe njoginoo ballal Aminu, mo waawaano naatde e lannda ka e oon sahaa nde tawnoo omo gollina laamu haa jooni, o waawaano naatde e lannda politik e peeñcu.[10]: 123 [12]: 94
=== Deƴƴere ===
Aminu rokki ɓataake mum deƴƴere ñalnde 16 oktoobar 1950, o ummii Maru haa laaɓi ñalnde 4 noowammbar e ndeen hitaande. Sheek Usmaan Bida, mo Aminu wonnoo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, e Sule Katagum, Wazirin Katagum, kamɓe ɗiɗo fof ɓe cikki ko o doole ngam woppude laamu. Kanko Aminu, o miijotonoo ko ndeeɗoo feere gila e lewru abriil ndeen hitaande. Nde cukko hooreejo jaŋde to bannge worgo jeertini mo wonde o toɗɗaaka so o jokkii e golle makko politik, Aminu winndi e nder deftere makko, "Ko noon ne kadi, ko ɗuum woni caɗeele makko. Miin ko mi woppu golle haa hitaande aroore."[10]: 129
Winndannde nde Aminu winndi, ina hollita sabaabu mum deƴƴere, yaltinaa e jaaynde wiyeteende Daily Comet ñalnde 11 noowammbar 1950 :
Mi woppii golle sabu mi saliima goongɗinde wonde ndii leydi ko kasoo e nder laamuuji Angalteer-Fulani—mi woppii golle sabu miɗo wondi e miijo wonde laamuuji ngenndiiji ɗii ... ina njogii yaakaare no feewi e safrude caɗeele men jaŋde, renndo, faggudu, politik walla hay diine—My hared stay in England and my all above... jojjanɗe aadee ɗe aduna o haɓata e fasisma—mi hulɓinaama laabi ɗiɗi e ƴiye ɗe ngalaa yurmeende... tawi ko saraaji ɗii fof ina njuɓɓina fenaande, laamu bonngu, bluff politik, maccuɗaagu les garb goɗɗo, nepotism ɓuuɓɗo, tippudi, baasal...retention mo alaa ko nafata e faggudu canmedkei e...exploration faggudu muñan ɗee geɗe sabu uurngol mum en bonngol...miɗo hebli noddireede kala innde. Noddu am koyɗol walla noddu am rewolison; noddu am kulɓiniiɗo walla kala ko oo laamu imperiyaalisma yiɗi. Mi yi’i annoore e dow ŋoral toowngal, miɗo anniya yahde e nder taarik mum timmuɗo, tawa ko miin tan walla e kala jiɗɗo yahdude e am. E ɓeeɗoo suppitooɓe leñol men, mbiɗo wiya ɗum nii: Look Out! Afrik ko mawɗo ɗaaniiɗo nattii! O woni tan ko e diwde e ŋoral...?"[10]: 129-130 [26]: 243 [25]: 541
== Golle politik ==
=== Ko adii jeytaare (1950—1959) ===
Nepotism, baasal e nder njuumri mum, ñawu, maccungaagu e les njiimaandi goɗɗo, tooñannge e majjere nde alaa hersa, ina keewi no feewi no waynoo ko adii gargol imperiyaalisma e nder teeminannde 19ɓiire. Ƴellitaare walla toɗɗagol worɓe ɓe nganndaa janngude, sukaaɓe walla ɓaleeɓe, e jappeere laamu toownde ko heewi ko ngam aksidaa jibinannde tan walla ngam « ɓadtaade naafigaagal » wonaa tan ngam ittude ɓesngu nguu hakkillaaji mum en e eɓɓooji mum en kono kadi ko seede hollirde wonde ndeeɗoo otokaraasi yuɓɓo ko replica native premedilam to the British momtude.
— E nder ƴeewndo Aminu e hitaande 1953, Dr. Walter Miller winndi "Mbele en ŋakkiraama e nder leydi Najeriya?"[40]
Caggal nde o woppi laamu, Aminu arti Kano, o naati e lannda « Northern Elements Progressive Union » (NEPU) e dow laawol.[12]: 101 Paandaale lannda ka cifaaɗe ɗee ina njeyaa heen « ndimaagu talakawa » (yimɓe) rewrude e « peewnugol politik e nder laamuuji otokaraasi hannde ɗii ». E nder batu ɗiɗaɓuru hitaandeejo Kongres Leƴƴi Fuɗnaange (NPC) e lewru desaambar 1950, kuulal NEPU, ngal Aminu winndi, noddii nde NPC bayyinaa wonde "lannda politik ngenndiyaŋke laaɓtuɗo".[12]: 95 It became political up to party, It became political up to party demokaraasi leydi ndii.[9]: 359–360 Kono tan, amiiruuji doole e "won e ofiseeji njuɓɓudi" ina njiyri NPC ko fedde jogiinde miijooji radikal kulɓiniiɗi. Kuutoragol terɗe terɗe moƳƳere e konservatiif ummii, e kulol wonde NPC, so yiytaama no radikal nii, ina waawi haɓaade ngam wonde lannda ɓurɗo mawnude e nder Fuɗnaange. Terɗe NPC keewɗe ina ndartini yaltude e fedde nde so tawii terɗe NEPU ɗee njaltinaaka.[12]: 95–96
Shehu Shagari, hono hooreejo fedde NPC nde sukaaɓe Sokoto, hokkaama yamiroore ngam salaade kala ɗaɓɓaande Aminu e Zungur ngam heɓde darnde ardorde e nder batu Jos NPC mo hitaande 1950. Shagari, e laawol mum feewde batu nguu, hawri e Aminu e Zungur e nder oto, humpitii ɓe ndeeɗoo yamiroore. O wiyi wonde Aminu, nde nani ɗum, o hirjinii mo « huutoraade mandat mo ndokkaa-mi oo » o hollitii mo kadi jokkude sehilaagal maɓɓe e teddungal maɓɓe.[30]: 68–69 [41]: 25 Ko ɗum waɗi, NEPC, ƴettuɗo hoore mum, yalti e N lannda.[10]: 140-141 [41]: 25-33
Aminu tawtoraama daawal wooteeji gadani e wooteeji parlemaa gadani e lewru suwee 1951 ngam suɓaade suudu sarɗiiji to bannge worgo. Lannda makko, NEPU, heɓi nafoore e 12 e nder 26 jooɗorɗe dokkaaɗe ngam wuro Kano, ɓuri lanndaaji tati keddiiɗi ɗii, ina heen ardiiɓe njuɓɓudi laamu leydi ndii, tawi ko kam en fof njogii jooɗorɗe jeegom.[12]: 30 [35]: 74 kanndidaaji cakkitiiɗi ɗi kolees to gese suudu sarɗiiji rewrude e woote sirlu. Ɗeeɗoo koleesuuji, tawi ina mbaɗi pelle tokoose, heen gooto fof waɗii teemedde keewɗe woote walla ko ɓuri ɗum.[12]: 29 Hay so tawii NEPU ina joginoo nafoore e daawal gadanal ngal, Aminu ina famɗi no feewi e golle woote cakkitiiɗe ɗee, heɓi 16 woote e nder 68 woote, tee hay gooto e NEPU secuɓe e nder 68 woote Asammbele, wonnoo ko kolees woote wonande suudu sarɗiiji. Terɗe NEPU nayi, puɗɗiiɗe heɓde nafoore e daawal hakkundeewal, tawi ina kaɓa e kanndidaaji ɗi ɓe keɓi ko adii ɗuum, ummoriiɗi e laamu leydi ndii e nder daawal gadanal ngal.[12]: 30 [35]: 74 Sabu batte wooteeji ɗii, ko ɗum woni ko Biritaannaaɓe njiyri wonde laamu Biritaannaaɓe e laamu nguu njuɓɓudi woote ɓurndi welde e laamu ngenndi,[12]: 30 [14][42]: 78–79 e "ko heewi e terɗe cuɓaaɗe ɗee ngonti daraniiɓe nafooje mum". wonde Aminu dañii woote ɗee nde tawnoo "ina waawi ittude heen mettere e nder njuɓɓudi Aminu" e wonde "[Fuɗnaange Nijeer] ina haani denndaangal worɓe waawɓe mooftude, e mbaawka Aminu alaa ko waawi naamneede".[43]: 225 Seppo mawngo "15,000 NExtayer souls [PU] yuɓɓinaa keeɓal. Lannda kaa yuɓɓinii wooteeji njuɓɓudi ngam hollitde wonde wooteeji toowɗi ina mbaawi waɗeede e nder njuɓɓudi. NEPU dañii dañde kaalis keewɗo ngam neldude Aminu to Angalteer « ngam ñaawde haala mum en yeeso Parlemaa Angalteer e yimɓe fof ». E ballal Thomas Hodgkin e John Collins, Aminu dañii hawrude e terɗe suudu sarɗiiji, depiteeji Fabian, e jaagorgal leydi Angalteer. Laamu Native Authority jaabtii ɗum e ƴattaade e uddude terɗe NEPU e nder Kano, teeŋti noon e ƴattaade Gambo Sawaba, daraniiɗo hakkeeji rewɓe, gardiiɗo fedde rewɓe NEPU. NPC, hannde woni lannda politik ɓurɗo mawnude e nder Fuɗnaange, huutoriima kadi ‘fedde jom en hakkillaaji en’, ɓe nganndu-ɗaa ko Yan Mahaukata (‘yimɓe majjuɓe’) walla Jam’iyyar Mahaukata (‘Lanndaaji majjuɓe’), ngam ustude terɗe lanndaaji politik goɗɗi to Kano, haa teeŋti noon e terɗe NEPU. Gaagaa sosde fedde wiyeteende Positive Action Wing (PAW) ngam haɓaade ɗeen bonanndeeji, won terɗe parlemaa Angalteer, ko wayi no Fenner Brockway, mbaɗti tiiɗnaade e laamu koloñaal ngam haɗde golle bonɗe ɗee. PAW fusi haa jooni e hitaande 1954 nde wonnoo ko kañum ɓuri Yan Mahaukata doolnude.
Sabu darnde makko toownde e nder lannda kaa, Aminu ina reeni no feewi e fitinaaji ɓalli ɗi terɗe NEPU keddiiɗe ɗee mbaɗata.[48]: 137 Kono Aminu ina joginoo nanngugol keewngol e juuɗe laamu leydi ndii. Teskaama e nder kampaañ woote fedde ndee e hitaande 1954, o ñaawaa laabi ɗiɗi. Arano oo, ko ngam fiyde lefol NEPU e dow oto makko to wuro Kano—golle ɗe aadaaji mum en mbaɗata ko Emir Kano e hoɗɓe e leydi Angalteer. Ɗiɗaɓere, ngam yaltinde binndanɗe ɗe o tuumaa ko ‘anniya fenaande’, ɗum addani mo balɗe tati kasoo wonande gadano oo, e njoɓdi £50 wonande ɗiɗaɓo oo.[12]: 364 [49]: 91 E nder haala goɗɗa, o tuumaama e bidsee, fedde Kamairu e fedde mallasi. Tuumeede ndee ina tuugnii e miijo wonde ɓoornaade butoŋ Sawaba mo terɗe NEPU mbaɗi oo, ko huunde nde wonaa lislaam, tee NEPU ina tuumaa ina gollondira e Kerecee’en ngam haɓaade ardiiɓe diineeji Fuɗnaange. E wondude e wasiyaaji makko Danladi e Lawan Dambazau, Aminu feeñii e yeeso diiso Emir to Kano ngam ƴeewtaade ɗeen tuume. E fawaade e teddeendi tuume ɗee, kanko e wasiyaaji cifaaɗi ɗii « mbaɗii wujjude neɗɗo jogorɗo maayde (rites cakkitiiɗi) ». E nder batu nguu, Aminu hollitii wonde diiso amiir oo wonaa renndo jeewte, yeewtere ndee ina foti waɗeede heen seeɗa, caggal ɗuum haalanee amiir oo. Ɗum nanondiraama, batu ɗiɗaɓo yuɓɓinaama. E nder ndee ɗoo kawral ɗiɗaɓal, Aminu wiyi wonde kawtal NEPU e Kawtal ngenndiwal Naajeeriya e Kameruun (NCNC) wonaa ko luutndii janngirɗe lislaam sabu hay Muhammadu meeɗii waɗde kawtal defannde e yahuud en saraaji Madiina. O wiyi kadi ko ɓooyaani koo, kanko Emir Kano, o jokkondirii e inɗeele Igbo Kerecee'en ngam golloraade Juulirde mawnde Kano e kitaale 1950. To bannge butoŋ Sawaba, Aminu naamndii so tawii kadi ko ɗum huunde nde wonaa lislaam nde won e amiiruuji ɓoornii medal « Ordre britannique de Saint-George ». Haa jooni nanondiral waɗii, terɗe NEPU ina mbaawi ɓoornaade tan ko baaji lannda e nder seppooji mawɗi.[10]: 149–151
Aminu suɓaama hooreejo NEPU e batu tataɓo hitaande 1953, o lomtii Abba Maikwaru. Hitaande fawtii heen, lannda ka waɗi kawtal e Diiso ngenndiijo leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) mo Nnamdi Azikiwe. E nder wooteeji diiwaan 1956, Aminu ina haɓa e diiwaan Kano Fuɗnaange. O fooli woote ɗe Ahmadu Dantata, gooto nder Naajeeriya'en ɓurduɓe alɗugo, ronooɓe laamu filu Dantata.[9]: 333 Suɓol ngol, ngol waɗaama dow ko laarani suɓol worɓe yoɓooɓe ceede, ngol timmini bee Dantata heɓugo woote 2,119 dow Aminu 776. [12]: 328 haa 329 [50].
Suɓol mawngol leydi Naajeeriya ngol hitaande 1959 waɗii huunde mawnde, sibu ko ngol woni wooteeji gadani ɗi wooteeji laaɓtuɗi mbaɗata e kala diiwaan. Aminu, gonɗo e les njiimaandi NEPU-NCNC, kadi ƴaañii e wooteeji Kano Fuɗnaange, o heɓi 60,4% e wooteeji ɗii, o heɓi jooɗorde e nder suudu sarɗiiji leydi ndii.[12]: 374 [35]: 370 E nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o toɗɗaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii Hooreejo Goomu Alliance ngam geɗe caggal leydi e ina wiyee o saliima toɗɗagol jaagorde nde tawnoo o miijii ko <nowiki>''</nowiki>ina fotnoo<nowiki>''</nowiki> jaɓde jappeere "jogiinde teddungal e doole" tawi fotde 2 000 neɗɗo ina ngondi e lannda makko e nder... kasoo.[10]: 187 [12]: 374 [51]: 630
=== Republiik gadano (1960-1966) ===
Ƴeew kadi: Republiik Najeriya gadano
Ko o depitee, Aminu ƴetti hakkille mum e geɗe ngenndiije e winndereyankooje jowitiiɗe e leydi Najeriya keso ndi, tawi omo jokki e faandaare makko mawnde, hono rimɗinde talakawa. E nder suudu nduu, o hollitii laabi keewɗi ngam wallitde e yaawnude golle leydi ndii ngam haɓaade koloñaal. To bannge politik caggal leydi Nijeer, Aminu ko daraniiɗo pan-Afrik, o wiyi wonde Nijeer ina foti wonde "base hare ngam haɓaade njiimaandi ɓaleeɓe".[52] O tiiɗnii e tiiɗnaare ngam Naajeeriya ɓeyda ballal mum e golle haɓaade apartaayd e nder Afrik worgo, o hirjinii kadi jokkude golle Naajeeriya ngam artirde "jam e ndimaagu e nder leydi Konngo".[10]: 188 [53][54][55] Toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya (ONU) Balewa, gonnooɗo gollodiiɗo makko ummoriiɗo Bauchi, Aminu ina famɗi radikal so en ƴeewtindiima golle makko nokkuyankooje. E nder laamu makko to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, haa teeŋti noon e geɗe winndereyankooje, o jokkondirii e « ƴellitaare e ƴellitaare jeertinaande ». Ko o pan-Afriknaajo cemmbinɗo, o daraniima darnde nde aldaa e paltoor ngam Nijeer, o goongɗini sabaabu ‘dipolomasi mo aldaa e paltoor’.[10]: 189–191 [56]: 29–31
E nder laamu Aminu e nder suudu sarɗiiji to Lagos, njuɓɓudi NEPU ɓeydiima saɗtude. E fuɗɗoode hitaande 1961, Joseph Tarka, hooreejo fedde wiyeteende “Congrès du Moyen Belt” (UMBC), ƴetti konngol ngam waɗde nanondiral hakkunde NEPU e lannda mum ngam sosde fedde tiiɗnde ngam haɓaade NPC to Fuɗnaange. Kono sarɗi oo ko yo NEPU wallit faandaare UMBC sosde dowla keeriiɗo mo Middle Belt. So tawii Aminu yiyii nafooje potɗe heɓde e kawtal ngal, o saliima sabu jokkondiral UMBC e fedde Action Group (AG). O firti eɓɓaande ndee ko eɓɓoore nde AG waɗi ngam taƴde jokkondiral NCNC e NEPU, luulndo maɓɓe ɓurngo mawnude to bannge worgo. Hay so tawii won terɗe NEPU ina luulndii ɗum, eɓɓaande UMBC ndee heɓiino weltaare, tee jaɓgol Aminu ngol ina jokkondiri e ñiŋooje. Ko NEPU waɗi e wooteeji 1961 ngam suɓaade suudu sarɗiiji leydi ndii, ɗo ɓe keɓi jooɗorde wootere tan, ɓeydi heen ŋakkeende kisal nder lannda kaa.[10]: 196 [12]: 421 [57]: 183 de6poer Laamu diiwaan oo ko Emir Kano. Aminu tuumi Ahmadu Bello, hooreejo lesdi Naajeeriya, hooreejo NPC, woni ɓaawo limngal limngal. O renndini postooji e propagandeeji ƴettuɗi ko nanndi e luural daartol hakkunde Sokoto e Kano. Sanusi lomtii ko Muhammadu Inuwa mawɗo, jokkondirɗo e Aminu. Waɗooɓe Sanusi mbaɗi lannda yimɓe Kano (KPP), ngam yiɗde gartugol makko walla ɓiyiiko Ado Sanusi ƴetta laamu. KPP hawri e NEPU, hay so tawii noon alaa ko woni e mum so wonaa artirde Sanusi. NPC, ngam etaade hisnude ballal to Kano, noddii ballal mum yo salmin Emir keso oo. Caggal nde wallidiiɓe NEPU ndartinaa e batu nguu, ɓe njuɓɓini batu ɓurngu mawnude ñalnde heen, tawi ko 35 000 neɗɗo tawtoraama, ɗo Amir jaɓɓii ɓe no moƴƴi. Inuwa maayi ñalnde heen caggal ndeeɗoo kawral, Bello, ngam haɗde jiiɓru ɓeydaade, toɗɗii Ado Bayero, miñiiko Sanusi, ammbasadeer leydi Nijeer to Senegaal, ngam lomtaade mo. Deƴƴere Sanusi ndee waɗii batte keewɗe e ballal NEPU to Kano, ɓeydi kadi jiiɓru hakkunde Kano e Sokoto, haa teeŋti noon e nder banndiraaɓe suufiyankooɓe Tijanniyya e Qadriyya. Hay so tawii Aminu heddiima e kala banndiraagal suufiyanke, o faami nafoore maɓɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, o huutorii luural ngal ngam yahrude yeeso nafooje NEPU. E nder kampaañiji wooteeji Fedde nde 1964, Aminu yilliima Sheek Ibrahim Niass, hooreejo Tijanni mawɗo, to Kaolack ko ɗum waɗi fotooje Aminu ina keɓa barkeeji e Sheek ina cirƴa to Fuɗnaange Naajeeriya: 182, 10: 200-206, 57: 290, 170-183
=== 1964 Woote kuuɓtodinɗe ===
Ƴeew kadi: Fiilde hooreejo leydi Nijeer e hitaande 1964
Caggal nde UMBC joofni jokkondiral mum e Fedde Golle, NEPU e UMBC cosi Fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare worgo (NPF), tawi faandaare mum ko « feccude diiwaan worgo gooto, ngam rokkude daande laaɓtunde pelle ɓurɗe famɗude ». KPP e pelle tokoose goɗɗe naati e NPF, ina ɗaminii sosde dowla Kano keeriiɗo, keeriiɗo. Nde leydi ndii ɓadtii woote, diiwanuuji tati ɗii fof ina njogii jiiɓru mawndu e tuumeede fenaande. To Kano, Aminu, hooreejo NEPU, hawri e Ibrahim Gashash, hooreejo lannda NPC, ngam ustude fitinaaji potɗi waɗeede e nanondiral e njuɓɓudi wooteeji. Gashash jaɓii waawnude ardiiɓe lannda mum ngam haɗde hareeji ƴiiƴam "kono fof alaa ko nafi". Ñalnde 28 desaambar, balɗe ɗiɗi tan ko adii woote ɗee, hooreejo leydi ndii, hono Azikiwe, wiyi gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Balewa, yo jokku woote ɗee fotde lebbi jeegom sabu ɓeydagol jiiɓru, o ɗaɓɓiri kadi ƴeewndo ONU. Balewa salii ɗaɓɓaande ndee, wiyi ko ɗum yalti e mbaawka makko. Hooreejo Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe, tawi naamnaaki terɗe goɗɗe, kadi woppii ɗum. Ko ɗum addani tato e nder jeegom terɗe komisiyoŋ oo woppude golle. Tooñanngeeji ɗi njiy-ɗen ɗii e fenaande tuumaande ndee ina addana kanndidaaji e lanndaaji keewɗi ustude woote ɗee, ɗum noon ko njeñtudi ‘lopsided’. Aminu dañii diiwaan mum to Kano Fuɗnaange e kanndidaa NPC, Mahmud Dantata, ɓiy Alhassan Dantata e gonnooɗo tergal NEPU, Dantata heɓi 1 700 woote e Aminu 690 e nder 40 000 wootooɓe potɓe suɓaade.[8]: 312:10]
Caggal woote ɗee, Aminu e goomu gollordu hakkundeejo NEPU yuɓɓinii batu ngam restrategize. "Deftere daneere dow caɗeele siyaasaaku ɗe lesdi Naajeeriya ɗon mari" winndaama ngam hollugo, nde ɗon laara darnde NEPU nden ɗon hokka limngal njuɓɓudi. Ndeeɗoo batu ko mawnde e nder daartol lannda kaa, tawi ko depiteeji ummoriiɗi e teemedde cafrirɗe e nder Fuɗnaange fof tawtoraama. Ina jeyaa e toɓɓe yeewtaaɗe ɗee, mbaawka hawrude e denndaangal lanndaaji politik luulndo to bannge worgo, sosde « lannda ngenndiijo kuuɓtodinɗo », sosde dowlaaji kesi, sosde ballal bursi. Koolol ngol kadi addani Diɗɗal Dowla Kano (KSM) fuɗɗaade, tawi ina waɗi NEPU, KPP, e won e terɗe NPC luulndiiɗe laamu. Ñalnde 14 abriil 1965, batu mawngu yuɓɓinaama ngam udditde KSM, tawi ko gooto e jamaanu ɓurngu mawnude e daartol politik Fuɗnaange Nijeer. Ahmadu Trader, sehil Aminu ɓooyɗo, toɗɗaama hooreejo leydi ndi gadano, Aminu woni jaagorgal mum to bannge politik.[10]: 213–215 Faandaare KSM adannde ko sosde dowla Kano ceertuɗo.[8]: 271
E hitaande 1965, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Balewa toɗɗii Aminu yo won nulaaɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Aminu woni wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa kawtal lesɗe duuniyaaru dow filu e ɓamtaare nder hitaande 1965. Nde o arti e golle ONU, ñalnde 6 lewru bowte hitaande 1966, Aminu ummii Lagos fayde Kano ngam tawtoreede batu NEPU, ɗo yeewtere laabi restrategie jokki. Nde o ari Kano, Aminu humpitaama rewrude e Abubakar Gumi, mawɗo Khadi (Mawɗo Ñaawirde) diiwaan Fuɗnaange e gonnooɗo gollodiiɗo Aminu to Maru, ko fayti e batu sirlu ngu Ahmadu Bello yuɓɓini, gonnooɗo e oon sahaa to Makka. Joɗnde ndee fotnoo ko waɗde hakkunde maɓɓe tato, nde fotnoo ko ñalnde 16 lewru bowte hitaande 1966. Kono, ko adii nde joɗnde ndee waɗata, Bello waraa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1966. So tawii anniyaaji Bello e batu nguu ina keddii e laaɓde sabu maayde makko e sahaa mum, miijo Gumi ko wonde ina gasa tawa o woni ko e ƴeewtaade tolno njiimaandi e nder Fuɗnaange, o yiɗi ko jokkondirde e nanondiral woote ngam wooteeji Asaambele diiwaan Fuɗnaange garooji ɗii.[10]:21
[[File:Aminu Kano addresses his constituents.png|thumb|Seppo politik Aminu e nder kitaale 1960]]
=== Laamu konu (1966—1979) ===
Hakkunde 14 e 15 [[lewru]] Yarkomaa 1966, soldateeɓe murtuɓe konu [[Naajeeriya]] e gardagol [[Kaduna Nzeogwu]] e woɗɓe nayo mbarii Naajeeriyankooɓe heewɓe marɓe semmbe ina jeyaa heen Sir [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]], gardiiɗo jaagorɗe [[Naajeeriya]], [[Sir Ahmadu Bello]], Sardauna mo [[Naajeeriya]] worgo Sokoto e Ardiiɗo lesdi hirnaange lesdi [[Naajeeriya]]. Ndeeɗoo eɓɓaande kuudetaa umminii dille luulndiiɗe kuudetaa e nder konu nguu, tawi ko Ofisee Seneraal Komanda, [[Johnson Aguiyi-Ironsi]] ardii ɗum, dañii ustude kuudetaa oo. Caggal kuudetaa mo ronki, ñalnde 16 [[lewru]] Yarkomaa, Aguiyi-Ironsi ƴetti golle hooreejo leydi, ardii laamu konu gadano leydi Nijeer.<ref name=":297">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 63
=== Laamu Ironsi ===
Ƴeew kadi: Kuudetaa laamu Nijeer e hitaande 1966
Hay so tawii banndiraaɓe makko NEPU ina njogii hoolaare, sibu ina cikka ina mbaawi heblude ŋakkeende politik nde kuudetaa oo heddinoo, Aminu ɓadtiima laamu Ironsi e hakkille. E lomtaade lannda makko, o neldi laamu nguu telegaraam « hakkilantaagal » , o woppii juulde kono o hollitii yaakaare makko wonde laamu Ironsi ina waawi renndinde ngenndi ndii, ina yahra yeeso e demokaraasi. Ironsi yaawi wontude mo yiɗaa e nder diiwanuuji Fuɗnaange e Hirnaange sabu mum waasde jogaade darnde e darnde politik ɗeen diiwanuuji, o ɓuri yiɗde ko amiir en e mawɓe e nokkuuji mum en . Ko ɓuri heewde e yimɓe politik e nder njuɓɓudi kesiri ndii ko Guwerneeruuji ɓooyɗi, jooni ko kamɓe ngoni wasiyaaji guwerneeruuji konu. Ngonka kesa ka to Fuɗnaange fuɗɗii nanndude e laamu ɓooyngu nguu, ngu koloñaal en Angalteer mbaɗi, ngu ɓeydi heen njiyaagu e laamu nguu, haa teeŋti noon e nder dingiral radikal en. Lebbi tati e nder laamu makko, Aminu ina jokki e yeewtidde e Joseph Tarka e [[Maitama Sule]] ko fayti e ko ɓe njiyri "kuulal gootal wonande leydi Nijeer".<ref name=":1416">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 332–333 <ref name=":2713">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 380–381 Hedde sahaa ndeeɗoo batu, Ironsi jaɓi haa jooni jokkondirde e Aminu. Aminu hollitii caɗeele ɗe Fuɗnaange jogori dañde, o holliti heen peeje. Ironsi noon, wayi ko no alaa ko nafi, ko ɗum waɗi, darnde Aminu ndee « alaa ko nafi ». Caggal ɗuum, Aminu tuugnii ko e [[Ado Bayero]], laamɗo Kano, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi ndii, ngam yettinde miijooji mum cemmbinɗi ɗii to Kumanndaa mawɗo oo.<ref name=":131">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 222–223
E lewru mee, Ironsi yaltinii "Decree dental" luulndiiɗo, momtuɗo diiwanuuji Nijeer, lomtiniri ɗum "pelle diiwanuuji". Yanti heen, Dekere oo renndini ko sarwisaaji siwil ɗi diiwaanuuji ɗii mbaɗnoo ko adii ɗuum. O ɓeydi heen momtude denndaangal lanndaaji politik e pelle pinal ngam yiɗde haɓaade ‘tribalism’. Anndinoore Decree ndee ɓeydii jiiɓru e nder Fuɗnaange, ɗo ko ɓuri heewde e pelle eliteeji ɗii njiyri ko ɓeydaade woɗɗitaade laamu nguu to [[Lagos]]. Ɓe cikki wonde Dekere oo yeewtidaaka e maɓɓe no haanirta nii, tee ina waɗi sarɗiiji "ɗi moƴƴaani e maɓɓe".<ref name=":2712">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 647 To [[Kano]], fotde teemedde ɗiɗi almuudo, ko ɓuri heewde e mum en ummorii ko e duɗal [[Abdullahi Bayero|Abdullahi Bayeron]], duɗal Rumfa, e duɗal janngirɗe aarabeeɓe, yuɓɓini seppooji ɗi Kaverlino de Aarabeeɓe mbinndi Guwerneer diiwal worgo leydi ndi hono Hassan Katsina. Ñalnde heen, fitinaaji mbaɗi e nder wuro ngo, fitinaaji ɗii mbaɗii e njulaagu Igbo en, tawi ko ina tolnoo e 100 haa 200 neɗɗo maayi heen, tawi ko ɓuri heewde heen ko Igbo en kono kadi ina heen woɗɓe nanngaaɓe e fitinaaji ɗii. Ñaawirde sosaa ngam ƴeewtaade fitinaaji ɗii, gardiiɗo mayre ko Sir Lionel Brett, ñaawoowo Angalteer to Ñaawirde Toownde leydi Nijeer. Ñaawirde Sir Brett meeɗaa ƴettude ñaawoore mum nde laamu Ironsi joofi caggal nde o waraa ñalnde 29 sulyee 1966
E lewru sulyee, Ironsi yuɓɓinii batu e amiiruuji e mawɓe leydi ndii ɓurɓe waawde to Ibadan.<ref name=":2711">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref> E nder kawral ngal, o yamiri ɓe yimde jimɗi ngenndiiji ɗin, o holli anniya maako ngam waɗuki ɓe darnde haa lesdi [[Naajeeriya]] bana no guwerneeruuji sooja'en, miijo ngo ɗon mari ƴamol, ''Sarkin'' [[Kano]] [[Ado Bayero]] wurti diga kawtal ngal. Ñalnde 29 lewru juko hitaande 1966, kuudetaa gardinooɗo ko ɓuri heewde e ofiseeji ummoriiɓe Fuɗnaange fuɗɗii, ɗum addani Ironsi waraa to [[Ibadan]].<ref name=":2710">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 385 Ñalnde 1 [[lewru]] bowte hitaande 1966, Lietnaa-Kolonel [[Yakubu Gowon]] toɗɗaa Sustelit be hooreejo leydi caggal nde) ƴettude yamiroore.<ref name=":279">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52<ref name=":296">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>
=== Laamu Gowon (1966—1975) ===
Ƴeew kadi: 1966 Kuudetaa Nijeer
[[File:Nigerian Public Domain 137.jpg|thumb|General Yakubu Gowon]]
Toɗɗagol Gowon, Kerecee’en worgo, jeyaaɗo e leñol tokosol, hooreejo leydi, ko huunde nde SMC waɗi ngam haɗde kuuɓtodinɓe worgo, e gardagol Lietnaa-Kolonel [[Murtala Muhammed]], seertude e republique. Gowon woppi ko ɓuri heewde e kasooji politik nanngaaɓe e laamu Ironsi, ina jeyaa heen [[Obafemi Awolowo]], politik Yorubaajo mawɗo mo diiwaan Hirnaange. O woppi kadi kuulal denndinngal luulndiingal ngal, o artiri diiwanuuji nay ɗi limtaa ko adii ɗuum. Yanti heen, Gowon yuɓɓinii batu wakili’en diiwaan ngam ƴettude kuule doosɗe kese, anndiraaɗe goomu doosɗe Ad Hoc. Aminu e Joseph Tarka ina njeyaa e wakili'en diiwaan Fuɗnaange e nder batu nguu. Depiteeji ɗii fof e batu nguu, so wonaa Fuɗnaange-rewo, ina mballita e miijo laamu fedde tiiɗngu tuugiiɗo e dowlaaji tokoosi.<ref name=":278">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52
Ɗoon e ɗoon, caggal nde Gowon anndinaa toɗɗagol mum, Aminu wallitii e yuɓɓinde jeewte e "ardiiɓe miijo" Fuɗnaange to [[Kaduna]], tawi ina jeyaa heen gollotooɓe laamu e politikaaji Republique gadano. Yeewtere ndee rewi ko e njiimaandi laamu kesu nguu, tawi ko binndanɗe yeewtere ƴettaaɗe, peeñninaama ngam ƴeewtaade, waylude, walla salaade fedde ndee. Ko adii noddaango goomu ad hoc Gowon, fedde yeewtere ndee yeewtidii e toɓɓere dowlaaji kesi, Aminu suɓaama ngam ardaade goomu nguu. Aminu woni wakiliijo fedde [[Kaduna]] nder kawtal Ad Hoc to [[Lagos]], ɓe hokki wasiyaaji maɓɓe ngam sosde lesɗe 12 haa 14, 7 ngam Fuunaange, 5 ngam Fuunaange. Kono, e joofnirde, batu nguu feccii dowlaaji ɗii no fotiri, 6 wonande Fuɗnaange e Fuɗnaange fof. E nder lebbi ɗiɗi gadani laamu Gowon, Aminu waɗii e makko batuuji tati ceertuɗi. Aranndeere nden hawti bee delegaasiyon yimɓe sappo diga Fuunaange, ɗiɗaɓre nden bana tergal Goomu Ad Hoc, kawtal tataɓal ngal hawti bee Aminu nder goomu jowi yimɓe Fuunaange, ardii ɗum Sir [[Kashim Ibrahim]], gonnooɗo siyaasaaku NPC e ''Governor'' siwil cakkitiiɗo dow convened ''Northern'' [[Naajeeriya]], ardii ɗum laamu fedde tiiɗnde e ngootaagu ngenndi.<ref name=":130">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 237–241
Nde wonnoo Fuɗnaange ina jokki e wallitde laamu fedde tiiɗnde, caggal nde Gowon heɓi nafoore mum e delegaasiyoŋ Ibraahiima, e Hirnaange kadi ina jokki e wallitde caggal nde mawɗo Awolowo haa jooni "ardi" e miijo ngoo, ko diiwaan Fuɗnaange tan heddii e luulndaade. Igbo en ɓurɓe heewde Fuɗnaange ina njoginoo ŋakkeende hoolaare e laamu nguu, ina gasa tawa ko sabu fitinaaji "pogrom-like" ɗi ɓe muñnoo ko juuti caggal kuudetaa lewru sulyee, ɗi soldateeɓe fenaande yiɗɓe yoɓde kuudetaa lewru janvier mbaɗi. E nder winndannde makko ñalnde 4 oktoobar 1966, Aminu winnditii "Ko ɓuri mettude e muñal konu. Jaawgol e golle ina ɗaɓɓi. Fuɗnaange ina woni e laawol seertude." E nder etaade yaawnude gartugol laamu siwil, Aminu ɓadtiima ardiiɓe Goomu Ad Hoc, Awolowo (Hirnaange), Kashim Ibrahiima (Fuɗnaange), [[Anthony Enahoro]] (Caka Hirnaange) e ‘Eni’ (Fuɗnaange), ngam fuɗɗoraade kaaldigal ngam sosde laamu joofngu. Kono tan, darnde makko taƴaa ko e ɓuuɓri fitinaaji to Fuɗnaange.<ref name=":129">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 240–241 <ref name=":277">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52–53
E nder geɗe tati mawɗe baɗnooɗe e fitinaaji mawɗi e hitaande 1966, ko e lewru oktoobar "ko ɓuri heewde e maayɗeele".<ref name=":276">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 131 fitinaaji ɗii ko soldateeɓe Fuɗnaange e wuyɓe nokkuuji ɗii mbaɗi ɗum en, teeŋti noon e yan daba to [[Kano]]. Ko ɗum waɗi [[Igbo]] en heewɓe hoɗɓe e Fuɗnaange ndogi njalti Fuɗnaange ngam yiylaade kisal. Caggal nde ɓe muñi warngooji goɗɗi, diiwaan Fuɗnaange oo salii hootde e batuuji Ad Hoc.<ref name=":275">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52–56 <ref>{{Cite web|date=22 January 2024|editor-last=LAFRANCO|editor-first=ROB|editor2-last=TOGNINI|editor2-first=GIACOMO|title=Africa's Billionaires 2024|url=https://www.forbes.com/lists/africa-billionaires/|access-date=2024-02-10|website=[[Forbes]]|language=en}}</ref>: 134–138 E joofnirde fitinaaji ɗii, "Ibo en fof ndogi Fuɗnaange, Hausa en Fuɗnaange". Diwgol mawngol fotde miliyoŋ Fuɗnaange addani faggudu Fuɗnaange ɓadtaade. Jaltugol ɗoon e ɗoon binnditagol, karallaagal, njulaagu, e gollotooɓe laamu, ina metti faggudu diiwaan oo no feewi, sibu sarwisaaji ɗii mbaawii tan ko heɓtude fotde 40% e tolnooji ko adii kuudetaa oo, yontereeji jeegom caggal ɗuum. Ngam wallude e safrude ndeeɗoo caɗeele, Aminu sosi Duɗal Njulaagu Renndo Kano (anndiraa hannde Duɗal Njulaagu Renndo Aminu Kano). Hassan Katsina, guwerneer militeer'en lesdi Fuunaange, jaɓi wallugo ngam yaawnugo kuugal ngal, [[Maitama Sule]] hokki saare maako bana nokkuure arandeere nde janngirde nde'e woni. Ina jeyaa e yimɓe woɗɓe wallitɓe eɓɓaande ndee, ''Sarkin'' [[Kano]] [[Ado Bayero]], [[Aminu Dantata]], Sani Gezawa, Inuwa Wada, e [[Tanko Yakasai]]. Aminu e hoore mum rokkii eɓɓaande ndee 250 mbuuɗu, tawi darnde mum fof ina tolnoo e 4 000 mbuuɗu. Aminu woni hooreejo duɗal ngal haa o maayi e hitaande 1983. Gooto e almuɓɓe duɗal ngal ɓurɓe teskinde ko [[Aliko Dangote]], [[Afrik|Afriknaajo]] ɓurɗo alɗude.<ref>{{Cite book|url=https://buk.edu.ng/sites/default/files/pdf/ushd.pdf|title=BAYERO UNIVERSITY, KANO NIGERIA: Student Handbook|isbn=978-9788203018|pages=126|last1=Kamal|first1=Aliyu|date=2008}}</ref><ref>{{Cite web|date=22 January 2024|editor-last=LAFRANCO|editor-first=ROB|editor2-last=TOGNINI|editor2-first=GIACOMO|title=Africa's Billionaires 2024|url=https://www.forbes.com/lists/africa-billionaires/|access-date=2024-02-10|website=[[Forbes]]|language=en}}</ref>
E fuɗɗoode lewru Yarkomaa 1967, Diiso Toowngo Konu (SMC) yuɓɓinii batu to Aburi, Ganaa, ngu daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftini wonde "diisnondiral doosgal daartol, ngal nganndu-ɗaa ko kañum woni sabaabu renndo e politik leydi Nijeer".<ref name=":295">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>:-153 Batu nguu ɓuri waawde tawtoreede ko Ljukdum Ojuklo. Guwerneer Militeer Fuɗnaange, baɗɗo miijooji keewɗi. E nder ɗeen miijooji, ɓurɗi teeŋtude heen ko wonde diiwanuuji ɗii ina poti jaɓde kala kuule jowitiiɗe e mum en e ko fayi arde, tawa kadi denndaangal kuule gonɗe heen ɗee, luulndiiɗe ndeeɗoo feere, ina poti momteede. Ɗeeɗoo miijooji, ko ɓuri heewde e mum en ko ƴaañde ndimaagu diiwaan oo, keɓii nanondiral gootal hakkunde denndaangal lanndaaji SMC. Kono nde Gowon arti [[Lagos]], "gollotooɓe laamu makko ina mbeltii e luggiɗde e ballal makko e Ojukwu". Ndeen noon, nanondiral Aburi ngal meeɗaa huutoreede, ɗum addani jokkondiral hakkunde Diiwaan Fuɗnaange e laamu fedde ndee ɓeydaade bonde.<ref name=":274">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 56–57 <ref name=":294">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 151–159 Nde ɗum jokki, Aminu; Yuusuf Tarka, hooreejo UMBC; [[Aliyu Makaman Bida]], politik NPC ɓurɗo mawnude e wuurde ; e [[Umaru Dikko]], hono binndoowo maɓɓe, ina njillondiri e Fuɗnaange ngam humpitaade yimɓe ɓee geɗe jooni ɗee, ko ɓuri teeŋtude kadi, ngam haɗde jeewte seertude e Fedde ndee. Jaɓɓungal ngal ina waɗi jeewte jamaanu e jokkondirde e amiiruuji e mawɓe diiwaan oo.[30]: 136 Ɓooytaani caggal njillu nguu, Aminu majjii ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Isa Wali e lewru feebariyee, baaba mum majjii e lewru mee.<ref name=":272">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 246–250 <ref>{{Cite journal|title=The Wikipedia Library|url=https://wikipedialibrary.wmflabs.org/|access-date=2024-02-16|website=wikipedialibrary.wmflabs.org|language=en|doi=10.1086/ahr/79.4.1229|url-access=subscription}}</ref>:
Ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1967, Gowon habri feccugol leydi Nijeer e dowlaaji sappo e ɗiɗi. Ko ɗum huunde nde leƴƴi pamari ɗi diiwanuuji nay mumtuɗi ɗii mawnini no feewi.<ref name=":128">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 390 <ref name=":273">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref> Diiso doosɗe leydi ndii (FEC) sosaa ngam golloraade e les njiimaandi Diiso Toowngo Konu. FEC ina waɗi jooɗaniiɓe siwil en toɗɗaaɓe e nder kala diiwaan, ina poti wonde junngo njuɓɓudi laamu nguu. Aminu toɗɗaama ngam laataago wakiliijo lesdi Kano, o hokkaama darnde Komisinaajo Fedde nde'e ngam jokkirli.<ref name=":127">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 253–254
=== Hare nder leydi (1967-1970) ===
Winndannde mawnde: Hare nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]
Balɗe tati caggal feccere diiwanuuji ɗii, Ojukwu hollitii jeytaare Diiwaan Fuɗnaange oo, mo nganndu-ɗaa ko Republique de Biafra.<ref name=":27">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 390 Caggal nde laamu nguu fooli eɓɓooji mum e "action police", ''Military-Government'' jaabtii e ''blockades''. Caggal ɗuum, konu Biafran yani, heɓti laamu dowla hakkundeejo hirnaange (Bendel), ɗum addani Gowon bayyinde wolde.<ref name=":293">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 162
E nder wolde ndee fof, Aminu ina jokki e wonde tergal FEC. O ardii goomu soodgol kaɓirɗe, tawi ina waɗi yah-ngartaa keewɗo e nder winndere ndee, haa arti noon e Orop, [[Amerik]], Dental Sowiyet, e [[Afrik]] worgo, ngam kaaldigal e nanondiral kaɓirɗe.<ref>{{Cite book|last1=Moses|first1=A. Dirk|url=https://books.google.com/books?id=Vk0rDwAAQBAJ|title=Postcolonial Conflict and the Question of Genocide: The Nigeria-Biafra War, 1967–1970|last2=Heerten|first2=Lasse|date=2017-07-06|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-351-85866-3|pages=184|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O-dHAAAAIBAJ|title=Soviet Moving In With Aid To Rich, Populous Nigeria|date=23 March 1970|publisher=The Morning Record|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=|url=http://archive.org/details/intelligencer-november-1968|title=Intelligencer November 1968|date=November 1968|pages=10}}</ref><ref name=":3110">{{Citation |last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref> E [[lewru]] mee 1968, Aminu tawtoraama yeewtere jam hakkunde Nijeer e Biafra yuɓɓinaande to [[Kampala]], [[Ugannda|Uganndaa]], hitaande wootere caggal wolde hakkunde leyɗeele. [[Chinua Achebe]], winndiyanke [[Naajeeriya]] mawɗo, tawtoraama kadi yeewtere nde e nder delegaasiyoŋ Biafran. Ngolɗoo batu ko ngol woni go’o ko Achebe ina hawra e Aminu, o siftini :
Miɗo siftora no feewi nde njiy-mi Aminu Kano mo delegaasiyoŋ Naajeeriya ina jooɗii yeeso ina ndaara mette no feewi. Ɗum ina jeyaa e ko ɓuri tiiɗde e ko gorko oo waɗi e am, so en ƴeewtindiima yimɓe hono mawɗo [[Enahoro]] mo wonnoo gardiiɗo delegaasiyoŋ oo ina ƴattondiri e jaaltaaɓe, haa arti noon e Asika. Aminu Kano wayi ko no seertuɗo nii; goonga noon, omo wayi no omo ndaara e nder windo. Nde gollodiiɓe makko ina kaala mawnikinaare e 6uu6ol e 6uu6ol men, Aminu Kano ina dee/i, ina 6uu6too.<ref>{{Cite book|last=Ezenwa-Ohaeto|url=http://archive.org/details/chinuaachebebiog0000ezen|title=Chinua Achebe : A Biography|date=1997|publisher=Bloomington : Indiana University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-253-33342-1|author-link=Ezenwa-Ohaeto}}</ref>: 138 Oo ko gorko mo weltaaki e banngeeji ɗiɗi ɗii fof walla no haala kaa yahrata. Ndeen pottital waɗii e am maande nde momtataa e Aminu Kano, e jikku makko e hakkille makko.<ref>{{Cite book|last=Achebe|first=Chinua|url=http://archive.org/details/there-was-a-country-a-personal-history-of-biafra_202011|title=There Was A Country A Personal History Of Biafra|pages=162|author-link=Chinua Achebe}}</ref>
Aminu ɓadtiima hare ndee wonaa hare hakkunde leñol Igbo walla Diiwaan Fuɗnaange ɓooyɗo, kono ko hare seertude. E nder konngol makko ngol o haali e janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abdullahi Bayero]] to Kano e lewru feebariyee 1970, o wiyi Naajeeriyankooɓe, e laamu nguu, yo ɓe peewnu no haanirta nii ngam gartugol Biafranaaɓe. Aminu teeŋtinii :<ref name=":1415">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>
Ina woodi caɗeele naatgol Ibo en. Ɓe ngummii ko feccere mawnde e ndii leydi, ko heewi e ko ɓe ngummii ko koɗdiiɗo nokku oo ƴetti ɗum. Hol ko ɓe poti waɗde? Ɗum ina waɗi nafoore nde tawnoo eɗen kaɓa e maɓɓe ngam heddaade e leydi Nijeer. Min ɗon wi'a, "A waawataa yahugo. A foti heddaago [[Naajeeriya]]." So ɓe ngartii, mbele aɗa waawi haɗde ɓe jogaade geɗe walla leydi ? A waawaa waɗde noon. Hol no Ibo common waawirta ƴettude ɗuum? Ɓe mbiyi: “Min njiɗi ko yahde.” Min mbi'i, "Aa'a, sey a hedda haa lesdi [[Naajeeriya]]." Ɓe mbi'a: “Jooni min ngartii.” Hol ko mbaɗaten? Ko ɗeen ngoni caɗeele potɗe dañeede. Wonaa caɗeele koyɗe. Wonataa wiyde koɗorɗe to ''Sabon Gari'', koɗorɗe to ''Tudun Wada'', koɗorɗe to Kaduna ina toppitie. Mbele ɓe ngartat? E nder njulaagu maɓɓe? E yiɗde ɓurnde mawnude ngam jooɗaade e leydi [[Naajeeriya]]? Ɓiɓɓe men worɓe e rewɓe heewɓe njahii maayii e innde kawtal ngam haɓaade Ibos en e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Mbele aɗa waawi ostracize ɓe jooni? A waawaa. Hol ko njahataa waɗde? Hol ko woni porogaraam mon? Aɗa foti fuɗɗoraade peewnugol gila jooni. Heewaani ot wiyde, "Oh eey, eɓe ngarta."<ref name=":1414">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 356
=== Reformeeji e nder diiwaan Kano ===
E nder diiwaan Kano keso oo, wonno ko limtooji ɗiɗi laamu ngenndi e sahaa laamu Gowon. Ɓeen ngoni [[Audu Bako]], guwerneer militeeruuji diiwaan [[Kano]], e Aminu, komisariyaajo siwil e tergal FEC.<ref name=":1413">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 339
Reformeeji keewɗi mbaɗaama e nder Dowla oo, haa teeŋti noon e to bannge Emiraaji. Ñaawirɗe alkali ɓooyɗe ɗee lomtinaama ñaawirɗe nokkuuji, ñaawirde amiir oo fusi. Polis fedde nde e polis emiraaji ɗii kawri, mbaɗtaa e les njiimaandi komisariyaajo polis, toɗɗaaɗo e laamu fedde ndee. Diiwanuuji Emiraaji ɗii ndenndinaama e nokkuuji 8 njuɓɓudi, heen gooto fof ina jogii ofisee diiwaan toɗɗaaɗo, gardiiɗo binndoowo guwerneer militeer. Laamu ngenndi lomtinaama e laamu nokkuyankeewu (LGA), tawi ɓuri heen heewde ko Diiso Emiraaji e Goomu kuuɓtodinngu. Diiso Emiraaji ina waɗi tergal 40 tawi ko amiir woni hooreejo mum. Fotde tataɓe ɗiɗi e terɗe diiso ngoo ko nulaaɓe diiwanuuji, cuɓaama e woote. Diiso ngoo fof ko guwerneer militeer en toɗɗii ɗum e fuɗɗoode.[8]: 341–351
Hay so tawii doole amiir oo ustaama to [[Kano]], haa teeŋti noon e fannu ñaawoore, omo jogii haa hannde doole keewɗe to bannge LGA. O joginoo ko mbaawka toɗɗaade denndaangal ardiiɓe diiwanuuji ɗii, omo waawi kadi waɗde heen geɗe kuuɓtodinɗe e doosɗe leydi e nder denndaangal tolnooji. Bako hollitii geɗe mum tati politik jowitiiɗe e peeje : hisnude geɗe ɓurɗe moƴƴude e laamu emiraaji gaadanteeji to [[Kano]], ɓamtude wonɓe e laamu nguu e ɓesngu nguu rewrude e wakilaagu ; e waɗde ko tiiɗi e haɗooɓe laamu nguu. Hay so tawii Aminu haalaani e yeeso yimɓe fof ɗeen peeje, o anndaaka no feewi wonde gooto e ardiiɓe peeje. Heewɓe e miijooji makko gadani ko fayti e ustude laamu emiraaji ina mbaawi yiyeede e njuɓɓudi kesiri Dowla Kano, miijooji makko e ittude leydi e doole ñaawoore e nder emiraaji ina nganndaa no feewi.<ref name=":1412">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 341–351<ref name=":319">{{Citation |last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref> Bako ina wayi no toɗɗiima komisariyaaji makko tuugiiɗi e Aminud6.<ref>{{Cite news|last=Yusuf|first=Kabiru A.|date=2021-12-19|title=How I was expelled from NEPU for visiting Russia, China – Yakasai|url=https://dailytrust.com/how-i-was-expelled-from-nepu-for-visiting-russia-china-yakasai/|access-date=2024-07-24|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref>
[[File:Gen. Murtalar Muhammed.jpg|thumb]]
[[File:Jimmy Carter with Lt. Gen. Olusegun Obasanjo of Nigeria.jpg|thumb|Jimmy Carter e Lietnaa Seneraal Olusegun Obasanjo mo leydi Najeriya]]
=== Laamu Muhammadu (1975—1976) e laamu Obasanjo (1976—1979) ===
Caggal nde wolde hakkunde leyɗeele joofi, o heɓi golle Komiseriyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Cellal e hitaande 1971. E hitaande 1975, kuudetaa laamu fuɗɗii e dow Gowon, tawi Gowon ina lomtoo leydi Nijeer e batu 12ɓo Fedde Ngootaagu [[Afrik]] to Kampala. [[Murtala Muhammed|Murtala Muhammadu]] anndinaama hooreejo leydi e juuɗe kuudetaa en ñalnde 30 sulyee 1975.<ref name=":292">{{Cite book|last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 175–183 Muhammadu waraa e kuudetaa mo ronkaama hitaande caggal ɗuum, lomtii mo ko cukko makko, hono [[Olusegun Obasanjo]]:<ref name=":29">{{Cite book|last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>.
Ko adii maayde makko, Muhammadu sosi Goomu ƴettugol doosɗe leydi (CDC) halfinaaɗo ƴettude doosɗe leydi kese ngam heblude laamu siwil. E lewru ut 1976, Obasanjo habri sosde Asaambele doosɗe ngam ƴeewtaade eɓɓaande doosgal leydi ndi CDC feewni. Wooteeji ngam suɓaade Asaambele ngenndi mbaɗaama, kanndidaaji ɗii cuɓaama e Komiseer Fiilngo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FEDECO) keso oo. Aminu suɓaama, o suɓaama e dow jam.<ref name=":318">{{Citation |last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref> Asaambele oo waɗii batuuji hakkunde oktoobar 1977 e lewru suwee 1978. Eɓɓaande doosgal Asaambele ndee yettinaama e Diiso Toowngo Konu e lewru ut. Caggal nde SMC jaɓi waylooji 17 eɓɓaande ndee, doosgal kesal ngal hollitaama e lewru suwee 1978.<ref>{{Cite journal|last=Koehn|first=Peter|date=1989|title=Competitive Transition to Civilian Rule: Nigeria's First and Second Experiments|url=https://www.jstor.org/stable/161100|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=27|issue=3|pages=401–430|doi=10.1017/S0022278X0002036X|jstor=161100|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref> "Haɗeede politik" kadi ustaama e oon ñalawma gooto, Naajeeriyankooɓe cemmbinaama ngam sosde lanndaaji politik ngam heblude wooteeji hitaande aroore ndee.<ref name=":3211">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 16
=== Ndenndaandi ɗiɗaɓiri (1979—1983) ===
Caggal nde Seneraal Muhammadu hollitii peeje mum ngam artirde laamu siwil e hitaande 1979, Aminu yettini jokkondiral mum ngam sosde fedde politik. O jokki kadi e jokkondiral e pelle janngooɓe e nder leydi ndii kala.<ref name=":3210">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 50 Aminu caggal mum naati e fedde politik wiyeteende Mouvement ''National'' nde wonnoo ko yimɓe mawɓe, ko ɓuri heewde e mum en ko ummoriiɓe Fuɗnaange. Fedde ndee ko lomto toŋngoode fedde yeewtere [[Kaduna]] sosaande caggal kuudetaa 1966 mo joofni Republique gadano oo. Fedde ndee waɗii batuuji sirlu e nder ooɗoo sahaa fof, haa arti noon e noddirde yimɓe politik mawɓe to bannge worgo leydi ndii ngam « sosde lannda ngenndiijo goonga ». Caggal nde haɗeede politik ustaa e lewru suwee 1978, lomto mum, hono lannda ngenndiijo leydi Nijeer (NPN), sosaa.<ref name=":306">{{Cite book |last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 206–207 <ref name=":329">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 57–58
=== Sosde PRP ===
Ñalnde heen ko adii udditgol NPN kono, Aminu yalti fedde nde ngam sosde, ina waɗa batu to Yaba, [[Lagos]]. NPN yaawi neldude Joseph Tarka e Inuwa Wada (koɗo mawniiko) ngam waawnude mo yo o hoot. Aminu jaɓi neldude wallidiiɓe joy to udditgol ngol nde o jokki e joɗnde makko, o meeɗaa hootde to NPN.<ref name=":305">{{Cite book |last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 207
Sabaabuuji laaɓtuɗi gaddanɗi Aminu yaltude NPN ina keddii, kono ina woodi miijooji ceertuɗi ceertuɗi. E wiyde [[Shehu Shagari]], tergal gadanal e nder NPN, caggal ɗuum kanndidaa gooto e lannda kaa, batu nguu, ko adii nde laamu nguu fuɗɗotoo, hollitii wonde won terɗe goomu toppitiingu nguu ina poti jogaade golle keertiiɗe e nder dumunna. Aminu ko mawɗo [[Adisa Akinloye]] suɓi ɗum ngam wonde gardiiɗo jaagorɗe. Kono, o suɓiima ɗoon e ɗoon [[Tanko Yakasai]], gonnooɗo tergal NEPU mo o miijii ko neɗɗo ɓurɗo moƴƴude e oon darnde nde tawnoo omo jogii humpito jowitiingo e ɗuum. NPN hollitii wonde miijo Akinloye ngoo addani Aminu woppude laamu nde tawnoo ina sikkaa ko « tooñde darnde makko ngenndiire ». Shagari siftinii ndee firo ko "deduction plausible kono ko feewti e majjere".<ref name=":304">{{Cite book |last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 207 PRP caggal ɗuum wiyi wonde ndee firo ko fenaande sabu darnde ndee ina waawi rokkude Aminu "plateforme moƴƴo ngam mahngo natal".<ref name=":328">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 58–59
Yiyngo ngoɗngo e haala kaa ummii ko e sehilaaɓe politik Aminu, haa teeŋti noon e [[Kano]], ko wayi no Lawan Dambazau, Lili Gabari, Dauda Dangalan, e [[Sabo Bakin Zuwo]]. E wiyde maɓɓe, nde o anndi Aminu saliima hootde to NPN, Aminu Dantata yaawi yahde [[Kano]], o noddi batu to galle makko e yimɓe heewɓe teeŋtuɓe, ina heen jom en njulaagu, politik, gollotooɓe laamu, e annduɓe ummoriiɓe Kano. Faandaare ndeeɗoo hawriinde ko yiylaade laabi ngam waawde waawnude Aminu ngam nanondirde e NPN. Tawtoraaɓe heewɓe mbaɗti yeewtidde e haala kaa, e wiyde mo yo o hawru e lannda kaa. Dr. Ibrahim Datti Ahmed, gonnooɗo hooreejo-General Diisnondiral toowngal ngam Sharia e nder leydi Nijeer, o rokkaama fartaŋŋe haalde, e wiyde Dambazau, "o ñaawii Mallam Aminu no gaño worgo; gaño juɓɓule aadaaji; gaño mo, theNP ɓe mbaawaano". Dambazau teskiima hay gooto daranaaki Aminu, etaade haɗde Datti e nder haala mum. Caggal haala Datti, Aminu fawi hoore mum, batu nguu jippii e jiiɓru, ɗum addani ngu jokkude haa janngo mum.<ref name=":285">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 59–60
Aminu rafi ko adii batu garoowo, o woni e leeso balɗe. E nder rafi makko, wallidiiɓe Aminu ummoriiɓe nokkuuji ceertuɗi e nder leydi ndii, ina jeyaa heen Balarabe Muusa (mo [[Kaduna]]), A.D Yahya, Ananobi (mo Port Harcourt), B.K. Benson (ummo [[Lagos]]), e Dandatti Abdulkadir, Dahiru Liman, e Dambazau (kamɓe fof ummiiɓe Kano), kawri to Kano ngam yeewtidde e makko e geɗe garooje ɗe o jogori rewde.<ref name=":284">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 60–62
Waɗooɓe Aminu yuɓɓinii batu mawngu, caggal ɗuum ɓe inniri ɗum Taron Rami, firti ko "batu diƴƴe". Tawaaɓe e ndeeɗoo batu ciftinii wonde Aminu ina tooña, ina hormaa NPN e terɗe mum, ɗum addani mo ƴettude kuulal ngam sosde lannda mum politik. Wowooɓe e hiirde nde ko Dambazau, Usmaan Nagado, e [[Abubakar Rimi|Abuubakar Rimi]]. Hay so tawii o rafii e leeso, Aminu neldi nulaaɓe e nder ngenndi ndii ngam jokkondirde e wallidiiɓe makko e wondiiɓe makko ngam yeewtidde e golle garooje ɗee. Caggal jaabawuuli moƴƴi, o sosi goomu ngam lelnude golle lannda kaa. Lannda rimɗinde yimɓe (PRP) udditaa to [[Kaduna]] ñalnde 21 oktoobar 1978, tawi ina noddira senndikaaji radikal en, artisaneeɓe, remooɓe, jannginooɓe yahruɓe yeeso, jaayndiyankooɓe, winndooɓe, e wonnooɓe terɗe NEPU e nder renndo mum. Terɗe lannda ka arandeeji tedduɗi ina mbaɗi yimɓe mawɓe e nder leydi ndii kala, ko wayi no [[Sam Ikoku]], [[Abubakar Rimi]], [[Chinua Achebe]], [[Wole Soyinka]], [[Yusufu Bala Usman]], [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Musa Yar’Adua]], [[Sule Lamiɗo|Sule Lamido]], [[Ghali Umar Na'Abba|Ghali Umar Na’Abba]], [[Sabo Bakin Zuwo|Sabo Bakin Zuke]], Michael Im Udditgol ngol e lewru Oktoobar ina wiyee addani "yimɓe heewɓe ɓe ngoongɗinaaka e nder kala fannu nguurndam."<ref name=":283">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 62–65 <ref name=":327">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 56–58
=== 1979 suɓol leydi Najeriya ===
Winndannde mawnde: Suɓngo hooreejo leydi Nijeer e hitaande 1979
Wooteeji mbaɗaama hakkunde 7 [[lewru]] juko e 11 [[lewru]] bowte hitaande 1979. Ko lanndaaji joy tan mbaawi tawtoreede ɗeen wooteeji, so wonaa NPN e PRP, tati keddiiɗi ɗii ko Awolowo ardii lannda ngootaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (UPN), Azikiwe ardii lannda yimɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (NPP), e lannda leñol Nijeer (NPP), e lannda leñol [[Naajeeriya|Najeriya]] mawɗo ( Wahirid ''People's Party''). NPC ko politik. Suɓol ngol woni arandewol ngol waɗaama nder duuɓi 15, ngol woni arandewol nder Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] ngol rewɓe ɗon mari haaje tawtoreede.
Aminu suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi PRP, kono FEDECO salii mo yamiroore ngam tawtoreede woote sabu ŋakkeende to bannge njoɓdi, o ɗaɓɓiraa ko yo o rokku « hujjaaji ɓurɗi laaɓtude ». Aminu salii yoɓde kala ko yowitii e njoɓdi ndi wonaa njoɓdi ndi ɓe ndokki [[Naajeeriya]] fof tawa ko e njoɓdi. O laɓɓinaama haa jooni ɓaawo bayyinaango ñaawirdu yalti ngam wallitde Aminu wiyde o waasaani yoɓde njoɓdi.<ref>{{Cite journal|last=Ojo|first=Olatunde J. B.|date=1981|title=The Impact of Personality and Ethnicity on the Nigerian Elections of 1979|url=https://www.jstor.org/stable/4185981|journal=Africa Today|volume=28|issue=1|pages=47–58|jstor=4185981|issn=0001-9887}}</ref>
Ina ɓeydoo laaɓtude wonde NPN ina « jogori heɓde laamu » nde wooteeji ɗii njahrata yeeso. Caggal nde lannda kaa heɓi nafoore mawnde e wooteeji Asaambele ngenndi, lanndaaji tawtoraaɗi ɗii puɗɗii eɓɓude e sosde nanondiral. Ñalnde 28 sulyee, lanndaaji tati e nder lanndaaji joy ɗii — woni UPN, NPP, e GNPP — kawri to Lagos ngam waɗde fedde ngam haɓaade NPN. PRP noddaama ngam naatde e ndee fedde kono jaabaaki.[72] Ko nanndi e ɗuum, ko NPN ƴetti e PRP rewrude e Shehu Shagari, kanndidaa NPN ngam suɓaade hooreejo leydi. E nder deftere makko, o wiyi o waɗii ndee eɓɓaande ko nde Aminu woni e etaade heɓde FEDECO ngam laaɓtinde mo. O etinooma faamnude Aminu yo yaltu e woote gardagol leydi « nde tawnoo enen ɗiɗo fof eɗen nganndi fartaŋŋe makko ina ŋakki ». E nder ɗuum, PRP ina waawi ɓurde tiiɗnaade e wooteeji goɗɗi ɗii, e « tawtoreede laamu fedde NPN ». E wiyde Shagari, Aminu jaɓii kono ko e sarɗiiji ɗiɗi : maa o yeewtid e terɗe lannda makko, o ɗaɓɓa yamiroore, kadi o luulnda kuulal ngal FEDECO ƴetti e ñaawirdu ngam « daranaade innde makko moƴƴere ». Aminu laɓɓinaama ñalnde 1 ut 1979, waktuuji seeɗa ko adii lajal toɗɗagol hooreejo leydi. O ummiima Kano o fayti Lagos ñalnde heen ngam waɗde kaayitaaji makko to FEDECO. Ɗum addani Shagari wiyde wonde PRP jaɓaani nanondiral maɓɓe ngal.[30]: 225 [73][74]: 90
Woote hooreleydaagu baɗnooɗe ñalnde 11 ut, Aminu heɓi tan ko e nder diiwaan mum Kano, ɗo o dañi 76% e wooteeji ɗii. E nder leydi ndii fof, o dañii 1 732 113 woote, ko ina tolnoo e 10% e wooteeji ɗi o heɓi ɗii fof.[69]: 187 PRP ƴettii woote ɗee no hare e nder Kano nii, o waɗii kampaañ propagande yaajɗo ngam ɓamtude ndeeɗoo daartol, addani lannda oo heɓde nafoore mawnde e nder leydi ndii dowla.<ref name=":326">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 110 <ref name=":332">{{Cite book|last=Mwakikagile|first=Godfrey|url=https://books.google.com/books?id=gqTjUjdvTQwC|title=Ethnic Politics in Kenya and Nigeria|date=2001|publisher=Nova Publishers|isbn=978-1-56072-967-9|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Bienen|first=Henry|url=http://archive.org/details/politicalconflic0000bien|title=Political conflict and economic change in Nigeria|date=1985|publisher=London, England; Totowa, N.J. : F. Cass|others=Internet Archive|isbn=978-1-135-17409-5}}</ref>: 83 Yanti heen, PRP heɓi nafooje e wooteeji ɗiɗi guwerneeruuji : [[Abubakar Rimi]] to [[Kano]] (e 79% e wooteeji) e [[Balarabe Musa]] to [[Kaduna]] (e 45% e wooteeji). E wiyde Shagari, Aminu ko kampaañ baawɗo golle, tee "ina teskii yimɓe no feewi, ina yurminii ɓe no feewi" kono o waawaano ɓurde nafoore e nder leydi ndii fof sabu "PRP makko ina ŋakki njuɓɓudi mawndi e kaɓirɗe potɗe huutoreede ngam kampaañ moƴƴo e nder leydi ndii kala".<ref name=":303">{{Cite book|last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 223
Ñalnde 16 lewru nduu, FEDECO yaltini njeñtudi woote gardagol leydi ndii. Shagari hollitaama ko kañum heɓi 5 688 857 woote e nder leydi ndii kala.<ref name=":325">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 139
=== Jaabawuuli ===
Anndinoore FEDECO ndee ina waɗi luural, sibu Azikiwe, lomtii lanndaaji nay ɗi keɓaani nafoore, salii "e nder mum fof, tawa alaa ko heddii heen, bayyinaango Alhaji [[Shehu Shagari]] wonde hooreejo leydi cuɓaaɗo".<ref name=":322">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 145 <ref>{{Cite web|title=NIGERIA: UNSUCCESSFUL CANDIDATES OPPOSE DECLARATION OF NEW PRESIDENT BY ELECTORAL COMMISSION.|url=https://reuters.screenocean.com/record/1053477|access-date=2024-03-01|website=Reuters Archive Licensing|language=en|type=video}}</ref> Ñaawirde Supree e Awolo app eeraango.<ref name=":323">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 148
Caggal nde Shagari bayyinaa wonde hooreejo leydi cuɓaaɗo, kawral hakkunde lanndaaji luulndiiɗi ɗii, tawi jooni ina jeyaa heen PRP, tiiɗtii, ɗum addani NPN laamɗo oo yiylaade kawral mum. Ɓe ɓami lanndaaji nay keddiiɗi ɗii ngam fuɗɗoraade kaaldigal, ko PRP adii jaɓde, e wiyde Shagari. Kono ko NPP Azikiwe joofni e ‘nanondiral’ e lannda laamu nguu. Sarɗiiji nanondiral ngal, ko wakili’en lanndaaji ɗiɗi ɗii njoofni ñalnde 22 ut, balɗe ɗiɗi caggal nde Azikiwe haali konngol mum ngam salaade bayyinaango Shagari. Batuuji jowitiiɗi e sarɗiiji nanondiral ngal puɗɗii ko ñalnde 20 ut, ñalngu nguu konngol ngol waɗi. E wiyde daartoowo biyeteeɗo [[Oyeleye Oyediran]], gooto e nanondiral baɗngal e nder batuuji ɗii ko feewti e Aminu, holliri wonde "peeje keertiiɗe ina poti waɗeede ngam Alhaji Aminu Kano, hooreejo PRP, ko lannda makko ngam naatde e fedde nde."<ref name=":324">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 156–158
Ko ɓuri hitaande e nder laamu Shagari, nanondiral NPN-NPP ngal yanii hay so tawii lannda laamu nguu rokkii terɗe NPP geɗe ardorde teeŋtuɗe. Nanondiral ngal joofi ko ñalnde 6 sulyee 1981, caggal nanondiral hakkunde lanndaaji ɗiɗi ɗii.<ref name=":348">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
=== PRP feccii ===
Won e lebbi e nder Republique ɗiɗaɓo, guwerneeruuji 9 ummoriiɗi e UPN, GNPP, e PRP mbaɗii batuuji lewru kala ɗo ɓe mbaɗi jeewte e ɓe ndarni wullitaango maɓɓe e laamu Shagari. Ɓeen guwerneeruuji njiytiraa ko no luulndo politik ɓurngo mawnude e lannda laamu nguu. Ɗum addani PRP jiiɓru nde tawnoo ardiiɓe lannda ka ɓurɓe waawde – hooreejo mum Aminu e Sekereteer mum ngenndiijo, S.G. Ikoku – teeŋtinii gollondiral e NPN, won heen terɗe ɓurɗe radikal, ina heen guwerneeruuji ɗiɗi ɗii, [[Abubakar Rimi]] e [[Balarabe Musa]], kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe terɗe niver the Goun N luulndii kala sifaa gollondiral.<ref name=":349">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
Feddeeji ɗiɗi mbaɗi e nder lannda kaa. Fedde 'radical' ndee ko ɓuri heewde ko "ina tiiɗi e waylo-waylo radikal e doosɗe sosiyaalist en." Ɓe njoginoo ko yiɗde "jokkondiral udditiingal hakkunde doole kisal". Ina waɗi heen yoga e terɗe sosɗe lannda kaa, ko ɓuri heewde e terɗe suudu sarɗiiji mayru, annduɓe mayri teeŋtuɓe, e guwerneeruuji ɗiɗi ɗii. Nde wonnoo fedde woɗnde ndee ko terɗe lannda ɓurɗe teskin’de e miijooji ceertuɗi. Ɓe cemmbini ‘neɗɗaagu demokaraasi’ ɓurngu yooɗde e Aminu Kano, ɓe njogii ko miijo wonde haɓde e laamu Shagari “ina foti rokkude, ko famɗi fof, e oo sahaa, ko foti wonde darnde ngootaagu ngenndi e gollondiral hakkunde lanndaaji.” Ndee fedde ina waɗi leftist en mawɓe—hono Ikoku—njulaagu, annduɓe, e terɗe lannda goɗɗe lolluɗe e Aminu.<ref name=":3410">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Joseph|first=Richard A.|url=http://archive.org/details/democracyprebend0000jose|title=Democracy and prebendal politics in Nigeria : the rise and fall of the Second Republic|date=1987|publisher=Cambridge [Cambridgeshire]; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-34136-3}}</ref>: 143 Fedde radikal ndee wiyetee ko Santsi (‘slippery’ e ɗemngal Hausa) caggal nde Aminu wiyi ɓe ngoni ko e ŋoral ŋoral. Rimi jaabii ndeen wonde ‘won e ardiiɓe lanndaaji’ ‘ina njuɓɓina e nder loope’, ko ɗum waɗi fedde daraniiɓe Aminu ndee ina wiyee Taɓo (‘loope’ e ɗemngal Hausa).<ref name=":282">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 432 <ref>{{Cite news|last=Jega|first=Mahmud|title=Red, Blue and Swing States|url=https://issuu.com/thisdaylive/docs/tdla_0116_5adc568f6292ba|work=Thisday Newspapers|pages=48}}</ref>
E nder ndunngu 1980, nde Aminu woni caggal leydi ngam safrude, ardorde PRP haɗi guwerneeruuji ɗiɗi ɗii tawtoreede batuuji guwerneeruuji jeenay ɗii. Nde o arti, o waawaano jokkondirde hakkunde pelle ɗiɗi ɗee, o jokkondiri e fedde Taɓo, o jaɓi heen golle sosngo lannda. Nde guwerneeruuji ɗiɗo ɗii ndartini tawtoreede batuuji ɗii hay so tawii ko yamiroore nde, ɓe ndiiwaa e lannda kaa. E nder jaabawol, fedde Santsi, wiynde ko PRP goonga, noddi batu lannda e lewru desaambar 1980, ɗo ɓe ndiiwi Aminu e Ikoku, ɓe lomtini ɗum en mawɗo [[Michael Imoudu|Michael Imodu]] e [[Abubakar Rimi]]. Kono, hay so tawii noon ko heewi e depiteeji PRP ina ngondi e fedde Santsi, FEDECO jaɓii Aminu wonde hooreejo PRP laawɗuɗo.<ref name=":347">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref name=":346">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>: 13
[[File:Aminu Kano and Abubakar Rimi.jpg|thumb|Aminu e Abuubakar rimi. Ina gasa tawa ƴettaa ko adii nde lannda kaa feccata.]]
Feddeeji ɗiɗi mbaɗi e nder lannda kaa. Fedde 'radical' ndee ko ɓuri heewde ko "ina tiiɗi e waylo-waylo radikal e doosɗe sosiyaalist en." Ɓe njoginoo ko yiɗde "jokkondiral udditiingal hakkunde doole kisal". Ina waɗi heen yoga e terɗe sosɗe lannda kaa, ko ɓuri heewde e terɗe suudu sarɗiiji mayru, annduɓe mayri teeŋtuɓe, e guwerneeruuji ɗiɗi ɗii. Nde wonnoo fedde woɗnde ndee ko terɗe lannda ɓurɗe teskin’de e miijooji ceertuɗi. Ɓe cemmbini ‘neɗɗaagu demokaraasi’ ɓurngu yooɗde e Aminu Kano, ɓe njogii ko miijo wonde haɓde e laamu Shagari “ina foti rokkude, ko famɗi fof, e oo sahaa, ko foti wonde darnde ngootaagu ngenndi e gollondiral hakkunde lanndaaji.” Ndee fedde ina waɗi leftist en mawɓe—hono Ikoku—njulaagu, annduɓe, e terɗe lannda goɗɗe lolluɗe e Aminu.<ref name=":345">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Joseph|first=Richard A.|url=http://archive.org/details/democracyprebend0000jose|title=Democracy and prebendal politics in Nigeria : the rise and fall of the Second Republic|date=1987|publisher=Cambridge [Cambridgeshire]; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-34136-3}}</ref>: 143 Fedde radikal ndee wiyetee ko Santsi (‘''slippery''’ e ɗemngal Hausa) caggal nde Aminu wiyi ɓe ngoni ko e ŋoral ŋoral. Rimi jaabii ndeen wonde ‘won e ardiiɓe lanndaaji’ ‘ina njuɓɓina e nder loope’, ko ɗum waɗi fedde daraniiɓe Aminu ndee ina wiyee Taɓo (‘loope’ e ɗemngal Hausa).<ref name=":28">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 432 <ref>{{Cite news|last=Jega|first=Mahmud|title=Red, Blue and Swing States|url=https://issuu.com/thisdaylive/docs/tdla_0116_5adc568f6292ba|work=Thisday Newspapers|pages=48}}</ref>
E nder ndunngu 1980, nde Aminu woni caggal leydi ngam safrude, ardorde PRP haɗi guwerneeruuji ɗiɗi ɗii tawtoreede batuuji guwerneeruuji jeenay ɗii. Nde o arti, o waawaano jokkondirde hakkunde pelle ɗiɗi ɗee, o jokkondiri e fedde Taɓo, o jaɓi heen golle sosngo lannda. Nde guwerneeruuji ɗiɗo ɗii ndartini tawtoreede batuuji ɗii hay so tawii ko yamiroore nde, ɓe ndiiwaa e lannda kaa. E nder jaabawol, fedde Santsi, wiynde ko PRP goonga, noddi batu lannda e lewru desaambar 1980, ɗo ɓe ndiiwi Aminu e Ikoku, ɓe lomtini ɗum en mawɗo [[Michael Imoudu|Michael Imodu]] e [[Abubakar Rimi]]. Kono, hay so tawii noon ko heewi e depiteeji PRP ina ngondi e fedde Santsi, FEDECO jaɓii Aminu wonde hooreejo PRP laawɗuɗo.<ref name=":344">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Jr.|first=C S Whitaker|url=http://archive.org/details/perspectivesonse0000unse|title=Perspectives on the second republic in Nigeria|date=1981|publisher=Waltham, Mass. : Crossroads Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-918456-43-4}}</ref>: 13
=== 1981 Kano fitina ===
Ñalnde 7 sulyee 1981, guwerneer Rimi yaltini ɓataake feewde e ''Emir'' [[Kano]], hono [[Ado Bayero]], ina tuuma ɗum wonde o anniyaaki hormaade laamu diiwaan Kano. Ɓataake oo ina ɗaɓɓi jaabawol e nder waktuuji 48 ngam hollirde hol ko waɗi kuule diisnondiral fotaani ƴetteede. Ɓataake oo siforaama e jaaynde wiyeteende ''West Africa'' wonde « ɓuri waasde hormaade... ina fotnoo wasiyaade binndoowo, kono... ina fotnoo haaldude e hooreejo aadaaji e diine [teddinaaɗo] ». Diineeji e hakkillaaji goɗɗi cemmbinɗi kadi ñiŋii ɓataake oo, kam e kaalirde fedde Taɓo. NPN huutoriima ngonka kaa ko yaawi, e wiyde "yimɓe moƴƴuɓe" yo "rewru e juɓɓule mum en gaadanteeje".<ref name=":343">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
Fitinaaji puɗɗii ñalnde 10 sulyee 1981, to Kano, tawi ko cuuɗi laamu keewɗi wuli, ina jeyaa heen Sekretariyaa laamu leydi ndii, Rajo Kano, e suudu sarɗiiji leydi ndii. Joɗnde fedde Santsi e hoɗorɗe mawɓe e laamu Rimi kadi ko ko njiylotonoo. Doktoor [[Bala Mohammed Bauchi]], mawɗo jaagorgal Rimi to bannge politik, kadi ko kañum woni ganndo mawɗo e nder lannda ka, maayi e nder yiite ngee. Jaaynde [[Afrik]] worgo limtii bonnugol fitinaaji ɗii fof ko ₦100 miliyoŋ e nder tonngoode mum 20 sulyee 1981. Ardiiɓe fedde Santsi tuumi NPN e Aminu ko kamɓe njuɓɓini fitinaaji ɗii ngam "reende doole maɓɓe politik".<ref name=":342">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
=== Caggal mum ===
Warngo Doktoor Bala Mohammed ɓeydii luggiɗde e feccere e nder PRP. Ko adii hitaande nde, Balarabe Musa, guwerneer PRP mo Kaduna, ƴaɓɓii laamu e suudu sarɗiiji leydi ndi NPN ɓuri heewde. E hitaande 1982, o yaltini deftere wiyeteende « Hare ngam waylude renndo e faggudu » , o tuumi heen Aminu wonde ko kañum yuɓɓini warngooji baɗnooɗi e hitaande 1981 ɗii. Musa ɓeydi heen wonde hay so tawii "denndaangal haalaaji makko, taali makko, geɗe makko, e peeje makko, Mallam Aminu Kano waawaano heɓde laamu men e ko ɓuri heewde e lannda kaa ngam janfaade Porogaraam men mawɗo oo."<ref>{{Cite book|last=Musa|first=Balarabe|author-link=Abdulkadir Balarabe Musa|url=http://archive.org/details/struggleforsocia0000musa|title=Struggle for social and economic change|date=1982|publisher=Zaria : Northern Nigerian Pub. Co.|others=Internet Archive|isbn=978-978-169-216-1}}</ref>: 162
Caggal nde terɗe keewɗe jogiiɗe doole e nder PRP riiwaa, fedde Santsi ndee feccii, sabu geɗe bayɗe no wooteeji, kiris nguurndam, e luural peeñngal. [[Abubakar Rimi]] naati e NPP Azikiwe, [[Balarabe Muusa]] etinooma jokkondirde e Aminu.<ref>{{Cite journal|last1=Abdulraheem|first1=Tajudeen|last2=Olukoshi|first2=Adebayo|date=1986|title=The Left in Nigerian Politics and the Struggle for Socialism: 1945-1985|url=https://www.jstor.org/stable/4005819|journal=Review of African Political Economy|issue=37|pages=64–80|jstor=4005819|issn=0305-6244}}</ref> Musa hollitii e yeewtere 2012 wonde rafi Aminu e nder ooɗoo sahaa addi mo « ko ɓuri heewde e ko o anndaa ko woni e sara makko », ko ɗum « won e yimɓe bonɓe wonɓe e sara makko ». Muusaa siftini kadi anniya Aminu ngam yuɓɓinde batu nanondiral e galle mum, kono cellal makko bonngal haɗi ɗum, ɗum addani mo maayde haa jooni.<ref>{{Cite web|last=Tilde|first=Dr Aliyu U.|date=2012-05-26|title=Interview (1): An Evening with Balarabe Musa|url=https://aliyuutilde.wordpress.com/2012/05/26/interview-1-an-evening-with-balarabe-musa/|access-date=2024-03-23|website=Discourse With Dr. Tilde|language=en}}</ref>
E nder heblo woote hooreleydaagu 1983, Aminu suɓii Bola Ogunbo ngam won'de hooreejo leydi ndii, ko ngol woni go'o ko debbo ina jogori jogaade darnde e nder leydi ndii.<ref>{{Cite journal|last=Mama|first=Amina|date=1995|title=Feminism or Femocracy? State Feminism and Democratisation in Nigeria|url=https://www.jstor.org/stable/43657968|journal=Africa Development / Afrique et Développement|volume=20|issue=1|pages=37–58|jstor=43657968|issn=0850-3907}}</ref> Kono o sankii ko ñalnde 17 abriil 1983, lebbi keewɗi ko adii woote ɗee.<ref>{{Cite journal|last=Mahmud|first=Sakah S.|date=1988|editor-last=Feinstein|editor-first=Alan|title=Mallam Aminu Kano and the Politics of Change in Nigeria|url=https://www.jstor.org/stable/4186467|journal=Africa Today|volume=35|issue=1|pages=57–60|jstor=4186467|issn=0001-9887}}</ref>
== Wade ==
Caggal nde o dañi rafi mboros bonɗo sabu rafi mboros cerebral, Aminu Kano sankii ñalnde 17 abriil 1983 to galle makko to [[Kano]]. O wirnaa ko ñalnde heen e nder galle makko.<ref>{{Cite web|title=Aminu Kano {{!}} Zaccheus Onumba Dibiaezue Memorial Libraries|url=https://zodml.org/discover-nigeria/people/historicalpeople/aminu-kano|access-date=2024-04-11|website=zodml.org}}</ref> Gila hitaande 2001, hitaande kala, ñalngu mawningol maayde makko ina waɗee e nder galle [[Mambayya]].<ref>{{Cite news|last=Dori|first=Gambo|date=20 April 2018|title=Musings from Aminu Kano's 35th anniversary for the 17th yr on 17th April|url=https://www.vanguardngr.com/2018/04/musings-from-aminu-kanos-35th-anniversary-for-the-17th-yr-on-17th-april/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Njawdi ==
Naajeeriya waawataa wonde noon kadi sabu Aminu Kano ina hoɗi ɗoo.
— [[Chinua Achebe]], Natal [[Afrik]] / Caɗeele e [[Naajeeriya]]
Batte Aminu ina njokki e ƴellitaade e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ko juuti caggal maayde makko. Heewɓe e almuɓɓe makko gila e balɗe makko e nder PRP njahi haa ɓe ngonti yimɓe mawɓe e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], haa teeŋti noon e jamaanu Republique nayaɓere (1999—hannde). Teskaama e nder ɓeeɗoo politikaaji ko [[Sule Lamiɗo|Sule Lamido]], gonnooɗo guwerneer Jigawa tuggi 2007 haa 2015, e teddungal Aminu, mahii ''Triangle'' Mallam Aminu Kano to [[Dutse]];<ref>{{Cite news|last=Gaya|first=Suleiman Uba|date=8 March 2015|title=Sule Lamido and the Jigawa Narrative|url=https://www.vanguardngr.com/2015/03/sule-lamido-and-the-jigawa-narrative/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> [[Ghali Umar Na'Abba]]; joginooɗo jappeere hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii tuggi3990. e ɓurɗo teeŋtude, [[Umaru Musa Yar'Adua]], gardinooɗo leydi Nijeer gila 2007 haa o maayi ñalnde 5 [[lewru]] mbooy hitaande 2010.<ref name=":317">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adekaiyaoja|first=Afolabi|date=2022-07-07|title=Rabiu Kwankwaso and the Legacy of Aminu Kano|url=https://republic.com.ng/june-july-2022/kwankwaso-kano/|access-date=2024-04-25|website=The Republic|language=en-GB}}</ref>
Ina gasa tawa maande ɓurnde tiiɗde e batte Aminu jokkuɗe e politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ina yiyee e nder diiwaan makko [[Kano]]. Politiyankooɓe yiɗɓe ballal ''talakawa'' ina keewi wiyde ko kamɓe ngoni ‘lomtiiɓe Aminu Kano’, tawi ko gonnooɗo guwerneer diiwaan [[Kano]] e ƴamoowo hooreejo leydi [[Rabiu Kwankwaso]] woni yeru maantinɗo.<ref name=":316">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref name=":352">{{Cite web|last=Tilde|first=Dr Aliyu U.|date=2012-06-15|title=Interview (4): Kwankwaso|url=https://aliyuutilde.wordpress.com/2012/06/15/interview-4-kwankwaso/|access-date=2024-04-25|website=Discourse With Dr. Tilde|language=en}}</ref>
[[File:Kwankwasiyya May 29 2011.jpeg|thumb|Natal ngal ƴettaa ko to [[Kano]] e sahaa nde Kwankwaso toɗɗaa e gardagol guwerneer Kano e hitaande 2011, ngalɗoo natal ina hollita almuɓɓe makko, anndiraaɓe [[Kwankwasiyya]]. Ɓe mbeltiniri cappanɗe boɗeeje, limce daneeje, e paɗe ɓaleeje, ɗe njibinaama e mbaydi siyno Aminu, ndi Kwankwaso ƴetti caggal mum.<ref name=":35">{{Cite web|last=Tilde|first=Dr Aliyu U.|date=2012-06-15|title=Interview (4): Kwankwaso|url=https://aliyuutilde.wordpress.com/2012/06/15/interview-4-kwankwaso/|access-date=2024-04-25|website=Discourse With Dr. Tilde|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Abuh|first=Adamu|date=3 November 2015|title='Our Kwankwasiya ideology improved the lot of Kano indigenes'|url=https://guardian.ng/features/our-kwankwasiya-ideology-improved-the-lot-of-kano-indigenes/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>]]
=== Sinemaaji e pijirlooji Hausa ===
Ƴeew kadi: Sinema ɗemngal Hausa
Nde o woni suka, Aminu ina heewi waɗde pijirlooji ɗi o huutortoo ngam waɗde "wullitaango makko, ñiŋooje makko, e yiɗdeeji makko e mbaadi pijirlooji". E nder ɗeen pijirlooji, o heewnoo ko reende darnde ardiinde ndee e hoore makko, o rokka geɗe goɗɗe ɗee wondiiɓe makko pijirlooji ɗii.<ref name=":126">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 43–44 Caggal ɗuum, nde o woni almuudo to duɗal hakkundeewal [[Kano]], o woni gadano winndude golle pijirlooji e ɗemngal Hausa.<ref name=":26">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>:228<ref>{{Cite book|last=Gar|first=Yusuf Baba|url=https://books.google.com/books?id=jFjfEAAAQBAJ|title=Capturing Culture: Traditional Theater in Contemporary Hausa Video Films|date=2024-01-18|publisher=LIT Verlag|isbn=978-3-643-96410-6|pages=81|language=en}}</ref> Which heduna the 92 sosi Fedde Dramatique, o winndi heen pijirlooji keewɗi ɗi o:
...ƴami huuwugo yimɓe ɗuuɗɓe nden ɓe ɗon ƴama system emiraaji haa woyla lesdi [[Naajeeriya]]. E nder pijirlooji ɗii, ''Kai wane ne a kasuwar'' [[Kano]] ''da ba za a cuce ka ba''? (‘Ko mbaaw-ɗaa wonde fof, aɗa foolee e luumo [[Kano]]’) o hollitii huutoraade yimɓe leydi e juuɗe njulaagu ɓe ngalaa ɓerɗe, e nder ''Karya Fure take ba ta ‘ya’ya'' (‘Fenaande ina ɓuuɓna kono alaa ko heɓata’) o umminii caɗeele njoɓdi ɓurtundi ndi yimɓe teeru [[Hausa language|Hausa]] en njoɓata. E nder duuɓi 1939—1941 Aminu Kano winndi ko ina tolnoo e pijirlooji juutɗi capanɗe ɗiɗi ngam huutoraade duɗe ɗe o jaɓaani yoga e aadaaji nokkuuji ɓooyɗi kam e golle laamu ngenndi e nder njuɓɓudi njuɓɓudi koloñaal ndi wonaa to bannge njuɓɓudi.<ref name=":1411">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>:276 <ref name=":25">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>228 <ref name=":34">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref>:
E hitaande 1940, e nder batu kuuɓtodinngu ɗiɗaɓuru hitaande kala fedde sukaaɓe mawɓe [[Kaduna]] (hannde Fedde sukaaɓe mawɓe Barewa), batu ɗo almudɓe duɗal ngal « kawri e yeewtere welnde hakkunde mum en », Aminu, e oon sahaa ko almuudo haa jooni, yuɓɓini pijirlooji mum ''Kai wane ne a kasuwar'' Kanotendees to KOBA. E wiyde [[Abubakar Imam]], jeyaaɗo e tawtoraaɓe ɓee, ‘yiylotooɓe’ ɓee njiyri pijirlooji ɗii ko no « politik nii, baawɗi bonnude ko ɓuri moƴƴude e deeƴre diiwaan oo, haa teeŋti noon e hare winndereere » . Ɗum addani ardiiɓe duɗal ngal salaade jaɓɓaade kala batuuji garooji e jokkondirde e KOBA.<ref name=":10">{{Cite book|last=Imam|first=Abubakar|url=https://books.google.com/books?id=yawsAAAAIAAJ|title=The Abubakar Imam Memoirs|date=1989|publisher=NNPC|isbn=978-978-169-308-3|language=en}}</ref>: 162
Aminu heɓi heen miijo mum ko e winndooɓe mawɓe hono Sekseer,<ref>{{Cite book|last=Clark|first=Trevor|url=http://archive.org/details/wasitonlyyesterd0000unse|title=Was it only yesterday? : the last generation of Nigeria's "Turawa"|publisher=Bristol : BECM Press|others=Internet Archive|year=2002|isbn=978-0-9530174-7-8}}</ref>: 284 Rousseau, Voltaire, e Tom Paine, e etaade waylude golle mum en ngam heɗtiiɓe Hausa en.<ref name=":33">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref> O heewi wonde ko binndoowo pijirlooji, fijoowo, e gardotooɗo e nder pijirlooji makko, sahaa e sahaa fof omo wayla binndanɗe e pijirlooji walla omo huutoroo geɗe asliije tiiɗɗe. Kanko e gollodiiɓe makko ɓe mbaɗii dingiral, ɓe noddi yimɓe ɓee ngam seedaade kollirɗe maɓɓe, heewɓe heen ko e kewuuji hono Sallah. Ɗee golle keɓii weltaare, sahaa e sahaa fof ina ngadda heen hay amiir e ardiiɓe diiwanuuji. Aminu waɗii miijooji renndo e ñiŋooje rewrude e ɗeen pijirlooji e kollirɗe. Pijirlooji gooti teskiniiɗi, ɗi puɗɗii innireede Kar Ka Bata Hajin Naka (‘Wota bonnu hajjuuji maa’), caggal ɗuum ɗi inniri Alhaji Ka Iya Kwanga (‘Alhaji, aɗa anndi no njiyru-ɗaa Conga’), jeertinii Naajeeriyankooɓe e waasde nanngeede e njiimaandi ɓurndi toowde e laabi Hirnaange, teeŋtinirɗi. E nder ɗuum, o wiyi yo waylo waylo rewrude e jaŋde e nder aadaaji maɓɓe.<ref name=":125">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 55
Hay so tawii o neldii pijirlooji makko keewɗi to [[Gaskiya Ta Fi Kwabo]], jaaynde laamu nde ɗemngal Hausa, hay heen gootal jaɓaaka.<ref name=":1410">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 277 <ref name=":32">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref> E wiyde [[Abdalla Uba Adamu]], ‘''Establishment'' aadaaji ɗii fof ina tiiɗi no feewi ngam jaɓde ƴeewndo binndol keeriiɗo e maɓɓe,9. Pijirlooji Aminu Kano ina njogii batte e nder sinemaaji [[Hausa language|Hausa]], pijirlooji makko keewɗi mbaɗtaa e filmuuji.<ref>{{Cite journal|last=McCain|first=Carmen|date=2013|title=Nollywood and Its Others: Questioning English Language Hegemony in Nollywood Studies|url=https://muse.jhu.edu/pub/3/article/538429|journal=The Global South|volume=7|issue=1|pages=30–54|doi=10.2979/globalsouth.7.1.30|s2cid=144044295|issn=1932-8656|url-access=subscription}}</ref> O ɓuri teeŋtude ko e [[Maitama Sule]], gooto e ƴettuɓe sinemaa [[Hausa language|Hausa]] ko adii. Sule siftinii yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Kaduna]] caggal nde Aminu heɓi bak mum, o siftini wonde fotde pijirlooji ɗi o waɗi ɗii fof ko Aminu winndi ɗi.<ref name=":124">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 56–57 O ɓeydi heen wonde o siftorii sahaa gooto ɗo:
...almuɓɓe ndarni haa nokkuure laanawol lesdi ngam salmingo Aminu nde ɓe nani o ɗon yaha diga [[Kano]] haa [[Diiwal Bauchi|Bauchi]], o ɗon jooɗa wakkati seɗɗa haa [[Kaduna]]. Lonngere ndee leeltinii waktuuji keewɗi, kamɓe fof ɓe ndartiima e ladde ngam waɗde pijirlooji makko ɗi ɓe ngollotonoo ɗii. Aminu, nde o ari, o naati e fedde nde...<ref name=":123">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 57
Sule waɗii darnde mawnde e sosde gooto e sosiyeteeji peewnugol filmuuji gadani e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]], hono [[Maitama Sule]] ''Drama Group''.<ref name=":3">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref> Ɗemɗe makko renndo e politik ina keewi feeñde e filmuuji [[Naajeeriya|Najeriya]], haa teeŋti e ɗi ɗemngal [[Hausa language|Hausa]].<ref>{{Cite journal|last=McCain|first=Carmen|date=2013|title=Nollywood and Its Others: Questioning English Language Hegemony in Nollywood Studies|url=https://muse.jhu.edu/pub/3/article/538429|journal=The Global South|volume=7|issue=1|pages=30–54|doi=10.2979/globalsouth.7.1.30|issn=1932-8656|url-access=subscription}}</ref>
=== Miijooji peewnitgol ===
Aminu Kano naati e Dental ''Progressive Elements Nord'' ngam wonde fedde politik ngam haɓaade ko o miijii ko golle otokaraasi e fedde laamu ''Native Northern''. O feewni njiimaandi makko e elite laamu nguu haa arti noon e amiir en, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko [[Fulɓe]]. Doole plateau makko semmbinaama heen seeɗa sabu ''background'' makko. Baaba makko ko Alkali golloowo to [[Kano]] ummoriiɗo e leñol diineeji lislaam, Aminu Kano kadi addi miijooji lislaam ko fayti e potal e nder laabi kampaañ mum e nder republique gadano. ''Talakawas'' (commons) ɗuuɗɓe haa [[Kano]] ndarni ɓaawo nulal maako nden darnde maako nder siyaasa mawni diga ballal yimɓe [[Kano]] e soodooɓe pamari egguɓe haa woyla.<ref>M. G. Smith; Government in Kano, 1350-1950, Westview Press, 1997. p 492-493.</ref> Heewɓe e njulaagu nguu caggal ɗuum njooɗiima e birooji NEPU. O yiɗi kadi huutoraade politik ngam sosde renndo fotngo e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]].
Miijo makko mawngo ngoɗngo e nder fuɗɗoode republique gadano oo, ko ruppitde lanndaaji tuugiiɗi e leƴƴi. Miijo ngoo jaɓɓaama no feewi e ballal makko ummoriingal e njulaagu tokoosi e gollooɓe e nder gure saraaji laawol laana njoorndi. Worɓe e rewɓe ɓuri heewde ko yimɓe eggooɓe yiylotooɓe fartaŋŋeeji njulaagu, tee ina njogii nanondiral leƴƴi seeɗa e renndooji jaɓɓotooɗi ɗum en ɗii. O holliti kadi njuɓɓudi fiscal ndi ina yiɗi yoɓde alɗuɓe e nder diiwaan hee, tee ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ardiiɓe politikaaji leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ballitooji potal hakkeeji rewɓe.
Mallam Aminu Kano ko siyaasyanke teddinaaɗo no feewi e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]]. O maantinii demokaraasi, doole rewɓe e ndimaagu haala. Aeroport, kolees e kadi mbedda mawɗo kadi ina inniree mo to [[Kano]]. Galle makko ɗo o hoɗi e ɗo o maayi e ɗo o wirnaa, wayliima wonti nokku wiɗto e heblo demokaraasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero [[Kano]]
=== Doole rewɓe ===
Kuutoragol Aminu luggiɗngol e yumma mum e caɗeele renndo ɗe o fotnoo dañde, addani mo waɗde doole rewɓe e nder nguurndam makko.<ref name=":173">{{Cite journal|editor-last=Wakili|editor-first=Haruna|title=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|url=https://www.academia.edu/38919731|journal=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|date=January 2019|publisher=Mambayya House, Centre for Democratic Studies, Bayero University|publication-place=[[Kano, Nigeria]]}}</ref>: 53 O reentii e jogaade rewɓe heewɓe, o wiyi wonde Qur'aana ina jaɓi juulɗo resde haa rewɓe nayo hay so tawii ko impsuret tan wadugo. O firti ɗum ko Qur’aana jaɓaani dewgal keewngal. Goongɗinɗo no feewi jaŋde ko feere ngam rimɗinde rewɓe, o wallitorii duɗal rewɓe ngal hawri e galle makko gila 1952 haa o sankii e hitaande 1983, o rokki heen janngirɗe e golle juuɗe, e sewnde, e Hausa, e binndol e ɗemngal Engele. E nder duuɓi ɗiɗi ɗi o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, o winndi denndaangal binndanɗe makko teskinɗe e "Caɗeele jaŋde sukaaɓe rewɓe e nder [[Kano]]".<ref name=":149">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 290–291 <ref name=":121">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 102 <ref name=":122">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>
E nder nguurndam makko politik, Aminu ina jokki e haɓaade ittugol rewɓe e nguurndam renndo e geɗe politik laaɓtuɗe. O ƴetti miijooji lislaam ɗii « ndimaagu », « jihaadi » e « nuunɗal » ngam wallitde doole rewɓe, o waɗti ɗum e ngoƴa mawɗo e nder lannda makko politik. E bannge ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Isa Wali, o daraniima ndeeɗoo feere e kitaale 1950 e 1960, darnde nde heewaani yiyeede e oon sahaa. E nder kitaale 1970 e 1980, e gartugol demokaraasi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], lannda ''People’s Redemption Party'' (PRP), e gardagol makko, ummii ko e lannda politik tan e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], jogorɗo haɓaade ndee ɗoo haala, Aminu wonti jokkondiral tiiɗngal e daranaade hakkeeji rewɓe ko ɓuri kala politikyanke leydi ndii. O hollitii wonde Qur'aana ina rokka juulɓe hakke "jogaade haala laaɓtuka e geɗe dowla walla wakiliijo mo o suɓii".<ref name=":163">{{Cite book|url=http://archive.org/details/hausawomenintwen0000unse|title=Hausa Women in the Twentieth Century|date=1991|publisher=Madison, Wis. : University of Wisconsin Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-299-13024-4|editor-last=Coles|editor-first=Catherine|editor-last2=Mack|editor-first2=Beverly}}</ref>: 153 <ref name=":164">{{Cite book|url=http://archive.org/details/hausawomenintwen0000unse|title=Hausa Women in the Twentieth Century|date=1991|publisher=Madison, Wis. : University of Wisconsin Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-299-13024-4|editor-last=Coles|editor-first=Catherine|editor-last2=Mack|editor-first2=Beverly}}</ref><ref>{{Cite book|url=http://archive.org/details/womenstatedevelo0000unse|title=Women, the state, and development|date=1989|publisher=Albany : State University of New York Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7914-0064-7|editor-last=M. Charlton|editor-first=Sue Ellen|pages=108|editor-last2=Everett|editor-first2=Jana|editor-last3=Staudt|editor-first3=Kathleen}}</ref>
So tawiino o tawtoraama wooteeji hooreejo leydi e hitaande 1983, ko kanko woni debbo Bola Ogunbo, ko ngol woni go’o ko debbo [[Naajeeriya|Najeriya]] ina suɓee e jappeere laamu toownde. O wiyi yo rewɓe ɓeydu naatde e geɗe renndo, o waɗta eɓɓooji jaŋde mawɗi wonande rewɓe rewrude e lannda makko PRP, o toɗɗii rewɓe heewɓe e golle renndo. E nder lanndaaji ɗiɗi ɗi o ardii ɗii, hono Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU) tuggi 1953 haa 1966 e PRP tuggi 1978 haa 1983, rewɓe ina cemmbinaa e politik. Kono, nde tawnoo ɗeen lanndaaji ina cosi baɗe rewɓe, ina kaɓa e geɗe jowitiiɗe e jaŋde e hakkeeji woote, ina keewi ustude terɗe rewɓe ngam haɓaade geɗe ɓurɗe yaajde e dow ndimaagu mum en. Baagal rewɓe, hay so ina woodi, ardaani waylooji moƴƴi walla mbayliigu wonande rewɓe.<ref name=":162">{{Cite book|url=http://archive.org/details/hausawomenintwen0000unse|title=Hausa Women in the Twentieth Century|date=1991|publisher=Madison, Wis. : University of Wisconsin Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-299-13024-4|editor-last=Coles|editor-first=Catherine|editor-last2=Mack|editor-first2=Beverly}}</ref>: 157
=== Duɗe lislaamiyya ===
E nder kitaale 1950, e ƴettude ƴoƴre e duɗe lislaam to [[Sudan|Sudaan]],<ref>{{Cite news|last=Tankarkar|first=Maijama'a Sule|date=18 May 2012|title=Remembering Mallam Aminu Kano|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/5163-remembering_mallam_aminu_kano.html|access-date=2024-01-11|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> binndanɗe [[Abdullahi Dan fodio|Abdullahi dan Fodio]], e won e dille peewnitgol nannduɗe e ɗeen to Nijeer, Aminu fuɗɗii sosde duɗe [[Lislaamu|lislaam]] gadane, tawi faandaare mum ko peewnude e ƴellitde jaŋde [[Lislaamu|lislaam]] to [[Kano]]. Ngam heɓugo ballal, Aminu hokki taskaram man haa mallamai mawɓe haa [[Kano]], hawtaade e Sheek Na’ibi Suleymaani Wali e [[Inuwa Wada]]. Ko adii fof e ɗeen duɗe sosaa ko e nder diiwaan Sudawa wuro ngoo, ko yaawi ɓeydaade heewde yimɓe e binnditagol adanngol ngol almuudo 30, ko ɓooyaani koo mawni haa 60. Jibnaaɓe, haa teeŋti e ɓeen wonɓe e sukaaɓe rewɓe tokosɓe, ɓuri yiɗde ɗeen duɗe nde tawnoo ɗe ɓuri tiiɗnaade ko e jaŋde [[Lislaamu|lislaam]] tawa kadi ina naatna heen geɗe goɗɗe ɗe ngonaa jaŋde Hirnaange fof.<ref name=":120">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 142-144 <ref>{{Cite book|last=Daneji|first=Abdalla Uba Adamu|url=https://www.researchgate.net/publication/368602049|title=From Evolution to Revolution: The Kano Emirate Yesterday Today and Tomorrow|date=July 2021|location=Kano|pages=12}}</ref><ref>{{Cite news|last=Mustapha|first=Olusegun|date=2018-04-20|title=Tunawa da Marigayi Malam Aminu Kano|url=https://aminiya.ng/tunawa-da-marigayi-malam-aminu-kano/|issn=0794-9049|access-date=2024-01-11|newspaper=Aminiya|language=ha}}</ref><ref name=":184">{{Cite journal|last=Reichmuth|first=Stefan|date=1989|title=New Trends in Islamic Education in Nigeria: A Preliminary Account|url=https://www.jstor.org/stable/1570982|journal=Die Welt des Islams|volume=29|issue=1/4|pages=41–60|doi=10.2307/1570982|jstor=1570982|issn=0043-2539|url-access=subscription}}</ref><ref name=":193">{{Cite book|url=https://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20170211113815/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|url-status=dead|archive-date=11 February 2017|title=Kano State Education Accounts 2005/2006|date=2006|publisher=Kano State Education Accounts|pages=19–20}}</ref>
Jaagorgal jaŋde ƴeewtiima duɗe ɗee, o weltiima e porogaraam oo, addani ɗum naatde e njuɓɓudi duɗe toowɗe. E nder hitaande wootere, duɗe Islamiyya sappo goɗɗe udditaama nder gure mawɗe nder Fuunaange [[Naajeeriya]], hawtaade e [[Kano]], [[Kaduna]], e [[Jos]]. Haa hitaande 1958, ko ina tolnoo e duɗe 60 hono ɗeen. E teskaade wonde ko ɓuri heewde e ballal ɗeen duɗe ummorii ko e terɗe NEPU, ɗe ngonti politik, ɗe ngoni ko e ƴattaade sahaa e sahaa fof, hay so tawii ko e fitinaaji. Ko wonaa ɗuum koo, njiimaandi ɗeen duɗe ina duumii, haa teeŋti noon e sukaaɓe rewɓe.<ref name=":183">{{Cite journal|last=Reichmuth|first=Stefan|date=1989|title=New Trends in Islamic Education in Nigeria: A Preliminary Account|url=https://www.jstor.org/stable/1570982|journal=Die Welt des Islams|volume=29|issue=1/4|pages=41–60|doi=10.2307/1570982|jstor=1570982|issn=0043-2539|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kane|first=Ousmane|url=https://books.google.com/books?id=8CGIM8F6fuQC|title=Non-Europhone Intellectuals|date=2012|publisher=African Books Collective|isbn=978-2-86978-506-9|pages=38|language=en}}</ref>
Caggal nde [[Naajeeriya]] heɓi ndimu mum e hitaande 1960, laamu Fuɗnaange ɓeydi ballal mum e duɗe Islamiyya. E kitaale 1970, janngooɓe duɗe leslese "ko jiidaa e jaŋde maɓɓe leslese ina njaha e duɗe Islamiyya fo waktuuji keewɗi e ñalawma".<ref name=":182">{{Cite journal|last=Reichmuth|first=Stefan|date=1989|title=New Trends in Islamic Education in Nigeria: A Preliminary Account|url=https://www.jstor.org/stable/1570982|journal=Die Welt des Islams|volume=29|issue=1/4|pages=41–60|doi=10.2307/1570982|jstor=1570982|issn=0043-2539|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Bray|first=Mark|url=http://archive.org/details/educationsociety0000bray|title=Education and society in Africa|date=1986|publisher=London : Edward Arnold|others=Internet Archive|isbn=978-0-7131-8158-6}}</ref>: 92 Hannde, ko ɓuri heewde e sukaaɓe e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]] ina njaha e duɗe Islamiyya e sara jaŋde leslesre aada.<ref name=":192">{{Cite book|url=https://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20170211113815/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|url-status=dead|archive-date=11 February 2017|title=Kano State Education Accounts 2005/2006|date=2006|publisher=Kano State Education Accounts|pages=19–20}}</ref> Ɗee duɗe keɓii ballal laamu [[Naajeeriya]] e pelle winndereyankooje, ko wayi no USAID, e nder golle ngam ƴellitde paandaale hono jaŋde sukaaɓe rewɓe.<ref>{{Cite web|last=Thurston|first=Alex|date=2012-05-18|title=Nigeria's Islamiyya Schools: Global Project, Local Target|url=https://therevealer.org/islamiyya-schools-draft/|access-date=2024-01-11|website=The Revealer|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
=== Caalaje ===
Debbo Aminu gadano, Umma, ko debbo ceertuɗo e dewgal goɗngal. Ɓesngu makko ko '''royalty of sorts''<nowiki/>', ɓe njaɓaani dewgal makko e Aminu sabu 'darnde makko udditiinde ngam haɓaade laamɗo'. Dewgal ngal waɗi ko to [[Kano]] e hitaande 1939; kono ɓe ndartini ɗum nde Aminu ummii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna. Umma, mo luutndii fusde, dogi fayi Kaduna, resi Aminu. Ɓesngu makko dañii waawde faamnude ''Alkali'' nokku oo ngam fusde dewgal ngal laabi ɗiɗi caggal nde ɓe ngarti e [[Kano]] ngam juulde. Caggal nde jokkondiral makko e Aminu joofi, Umma dogi fayti [[Gana]] tan.<ref name=":119">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 67–68 <ref name=":315">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref>
Debbo ɗiɗaɓo Aminu ko Hasia, ummoriiɗo e galle laamɗo to [[Bauchi]]. Neene makko ɓadtii baaba Aminu e innde makko, o jaɓi eɓɓoore ndee. Aminu anndi ɗum nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, o arti Kano ko juuti. Caggal ɗuum, kanko e Hasia ɓe ngummii Bauchi ngam golle makko jannginde. E sahaa dewgal maɓɓe, Hasia ina famɗi, alaa jaŋde toownde. Aminu ƴetti e hoore mum ngam jannginde mo e Quraan, e binndol Engele (janngude, winndude, e hiisa), e cellal ɓalli.<ref name=":118">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 68–69 O renndini kadi ganndal makko e jannginde rewɓe woɗɓe wonɓe e sara makko.<ref name=":117">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 76 infeleed, ''During marriage'' maɓɓe mbaawka makko jibinde ɓiɓɓe. E hitaande 1948, o jibini kono caggal mum o ruttii.<ref name=":116">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 109 Nde Aminu woppi jaŋde e hitaande 1950, o naati politik, ɓe ngummii Kano. Golle makko politik ɗee ngaddaani waktuuji seeɗa e Hasia, mo nganndu-ɗaa ina woɗɗi. O hoɗi ko e galle galle Aminu to Sudawa kono caggal ɗuum o arti e galle yumma makko caggal nde o luurdi e yumma makko jom suudu Aminu. Jaɓde hootde, dewgal maɓɓe joofi. Aminu yuɓɓini Hasia golloraade e nder safrirde jibinannde, golle ɗe o joginoo haa ko famɗi fof e fuɗɗoode kitaale 1970. Dewgal maɓɓe fof e joofde, Aminu e Hasia ina keddii e nanondiral moƴƴal. O tawtoraama dewgal makko e hitaande 1969, hitaande caggal ɗuum, o walli mo e hijjoore makko to Makka<ref name=":115">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 68–69, 181
=== Gooɗo ===
[[Chinua Achebe]], winndiyanke [[Naajeeriya]] mawɗo, gollodiiɗo PRP e Aminu, siftinii mo wonde "seniiɗo e mbayliigu". O ɓeydi heen wonde :<ref>{{Cite book|last=Achebe|first=Chinua|url=http://archive.org/details/imageofafricatro0000ache|title=An image of Africa; and the trouble with Nigeria|date=2010|publisher=London : Penguin|others=Internet Archive|isbn=978-0-14-119258-1}}</ref>
...so Aminu Kano yiytii wonde o naatii e fedde tooñooɓe o woppataa darnde makko ko yaawi e peeñcu, o waɗa hare e hoore makko!<ref>{{Cite book|last=Huxley|first=Elspeth|url=http://archive.org/details/fourguineas0000huxl|title=Four Guineas: A Journey Through West Africa|date=1954|publisher=[[Chatto & Windus]]|others=Internet Archive}}</ref>: 86
Jaayndiyanke e daartoowo Angalteer biyeteeɗo Basil Davidson, mo Aminu sifotoo ko sehil mum, siftini Aminu ko « jannginoowo, murtuɗo, kulɓiniiɗo-politik, e dowla-parlemaa ». E ɓeydude heen sifaa Davidson, Aminu siftinii hoore mum e nder konngol mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero e hitaande 1982, wonde « ko o neɗɗo demokaraasiyanke, baawɗo ɓamtude neɗɗaagu e ƴellitde ndimaagu rewɓe ». e nder deftere makko 1954 « Gineeji nay : Jaɓɓal e nder [[Afrik]] hirnaange », o siftinii Aminu wonde « Cassius gorko, ɓuuɓɗo, ɓuuɓɗo, ganndo Engele, ɓernde mum ko ƴiye, ɗemngal mum ko fijirde ». O siftini mo kadi ko "demagog--ɗemngal taƴngal, fanatik".<ref name=":302">{{Cite book|last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 254–255
Aminu ina anndaa no feewi e nguurndam mum ɓuuɓɗam.[113] Fuu e darnde maako ministaajo les Gowon, o ɗonno jogga hoore maako bee "ndema tokoosa" e dokke wakkati feere diga soobiraaɓe maako.<ref name=":30">{{Cite book|last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 73
Ganndal Aminu e [[Islaam]] addani mo innde Mallam (innde nde worɓe jannguɓe keɓata e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]]). O woniino karallo e sariyaaji [[Lislaamu|lislaam]] e tafsiir, omo waɗa jeewte keewɗe e dow ɗeen geɗe, haa teeŋti noon e wuro [[Kano]].<ref name=":172">{{Cite journal|editor-last=Wakili|editor-first=Haruna|title=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|url=https://www.academia.edu/38919731|journal=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|date=January 2019|publisher=Mambayya House, Centre for Democratic Studies, Bayero University|publication-place=[[Kano, Nigeria]]}}</ref>: 51 Firooji makko Qur’aana ɓuri teeŋtude ko e doosɗe [[lislaam]] jowitiiɗe e nuunɗal, nafoore jaŋde e nder [[Lislaamu|Lislaam]], e wallitde deftere juulɓe ndee. Kerecee’en, e Yahuudu’en.<ref name=":148">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 299-305
== Ƴeew kadi ==
Dental ɓamtaare Elemenji Fuɗnaange
Lannda rimɗinde yimɓe
[[Saadu Zungur]]
Bayyinaango Sawaba
== Tuugnorgal ==
tguwfb5t98tcmqflh74m2s67oikb3ov
177854
177828
2026-07-02T20:00:18Z
MOIBARDE
10068
Add image
177854
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mallam Aminu Kano''' HeɗorGCON<ref>{{Cite book|url=https://gazettes.africa/akn/ng/officialGazette/government-gazette/1982-10-01/50/eng@1982-10-01|title=Nigeria Government Gazette dated 1982-10-01 number 50|date=1982-10-01|language=en}}</ref> (9 [[lewru]] bowte hitaande 1920 — 17 [[lewru]] abriil hitaande 1983) ko dawriyanke, jannginoowo, yimoowo, binndoowo pijirlooji, e senndikaajo jeyaaɗo to [[Kano]]. Gooto nder yimɓe ɓurduɓe anndugo nder diidaaɗi ndimu lesdi [[Naajeeriya]] e taariiha siyaasaaku ɓaawo ndimu ndimu, o anndiraama ngam luulndaaki laamu lesdi [[Naajeeriya]], laamu laamiiɓe aadaaji, e soynde potal ummatoore nder woyla [[Naajeeriya]]. O woniino sosɗo Dental Ƴellitaare Elemenji Fuɗnaange (NEPU) caggal ɗuum o ardii lannda rimɗinde yimɓe (PRP), kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe lanndaaji sosiyaalist en, daraniiɓe ndimaagu talakawa (''commons'') e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref>{{Citation|last=Bennett|first=Eric|editor-first1=Henry Louis|editor-first2=Kwame Anthony|editor-last1=Gates|editor-last2=Appiah|title=Kano, Alhaji Aminu|date=2010|encyclopedia=Encyclopedia of Africa|url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195337709.001.0001/acref-9780195337709-e-2167|access-date=2024-05-23|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195337709.001.0001|isbn=978-0-19-533770-9|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Citation|last=Reynolds|first=Jonathan T.|editor-first1=Emmanuel K.|editor-first2=Henry Louis|editor-last1=Akyeampong|editor-last2=Gates|chapter=Kano, Muhammad Aminu|date=2011-01-01|title=Dictionary of African Biography|chapter-url=https://www.oxfordreference.com/display/10.1093/acref/9780195382075.001.0001/acref-9780195382075-e-1016|access-date=2024-05-23|publisher=Oxford University Press|language=en|doi=10.1093/acref/9780195382075.001.0001|isbn=978-0-19-538207-5|chapter-url-access=subscription}}</ref><ref name=":31">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Eltantawi|first=Sarah|url=https://www.jstor.org/stable/10.1525/j.ctt1m3p0h2|title=Shari'ah on Trial: Northern Nigeria's Islamic Revolution|date=2017|publisher=University of California Press|edition=1|pages=29|doi=10.1525/j.ctt1m3p0h2}}</ref><ref name=":0">{{Cite book|last=Uwechue|first=Raph|title=Makers of Modern Africa (Second ed.)|publisher=Africa Books Limited|year=1991|isbn=0903274183|location=United Kingdom|pages=323–324}}</ref>
Aminu fuɗɗorii golle mum ko jannginoowo, o yalti ko e ƴaañde laamu koloñaal Angalteer gila e fuɗɗoode, o luulndii aristokraasi jibinannde e yeeso yimɓe fof, o ñiŋii laamu koloñaal nguu, ngu woni ko e tooñde e huutoraade talakawa en. E hitaande 1948, o sosi Fedde Jannginooɓe Fuɗnaange, fedde gollotooɓe e Fuɗnaange [[Naajeeriya]], o wonti tergal sosngal Fedde Yimɓe Fuɗnaange (NPC), nde o woppi caggal ɗuum sabu jokkere enɗam mum. Ko o hooreejo NEPU gila 1953, o daranii sosiyaalisma demokaraasi, hakkeeji rewɓe, e doole talakawa, o yiɗi ko jokkondirde e kuule [[lislaam]] e nuunɗal renndo.<ref name=":312">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref name=":23">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>
O huwi nder suudu joonde diidaaɗi lesdi [[Naajeeriya]] diga hitaande 1959 nden o waɗi kuuɗe ministaajo nder wakkati sooje'en lesdi [[Naajeeriya]], nden o laati Komisinaajo lesdi [[Naajeeriya]] les laamu [[Yakubu Gowon]]. Ko o depitee parlemaa e nulaaɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe, Aminu Kano ina wallitnoo dille ndimaagu e nder [[Afrik]], ina ƴellita politik caggal leydi mo aldaa e paltoor. O arti caggal mum e politik lannda e nder Republique ɗiɗaɓere, o woni kanndidaa hooreejo leydi PRP.<ref name=":314">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref name=":145">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>
Aminu Kano, mo yimɓe ɗuuɗɓe ɗon laara bana waylugo gite, o acci limngal duumingal nder miijo siyaasaaku lesdi [[Naajeeriya]]. Juɓɓule inniraaɗe e teddungal makko ina njeyaa heen: Aeroport hakkunde leyɗeele Mallam Aminu Kano, opitaal jannginoowo Aminu Kano, e koleesuuji keewɗi e nokkuuji wiɗto. O limtaama nder baaba'en sosɓe lesdi [[Naajeeriya]] hannde, nden o ɗon mari maande ngam nuunɗal rento e kuuɗe ɗen.<ref name=":313">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://referenceworks.brillonline.com/browse/encyclopaedia-of-islam-3|title=Encyclopaedia of Islam: Aminu Kano|publisher=Brill Reference Online|editor-last=Fleet|editor-first=Kate|edition=3rd|access-date=1 February 2024}}</ref>
==Nguurndam e jaŋde puɗɗagol==
Aminu Kano jibinaa ko e nder wuro Sudawa to Kano ñalnde 9 ut 1920 e Rakaiya e Mallam Yusufu mo Gyanawa, leñol Fulɓe anndiraaɓe e humpito mum en e sariyaaji lislaam.<ref>{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=https://referenceworks.brillonline.com/browse/encyclopaedia-of-islam-3|title=Encyclopaedia of Islam: Aminu Kano|publisher=Brill Reference Online|editor-last=Fleet|editor-first=Kate|edition=3rd|access-date=1 February 2024}}</ref><ref name=":14">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 274 E nder jibinannde yumma makko jeegom, ko kanko tan woni jibinannde Bo5 janngi no feewi e [[Lislaam]], baaba makko caggal mum woni mawɗo Alkali [[Kano]]. Neene makko rokkaama tiitoonde Fulani Modibbo, nde heewi wonde ko annduɓe lislaam tedduɓe.<ref name=":5">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref><ref name=":4">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref>: 330 E wiyde aadaaji nokku oo, [[Usman dan Fodio]], sosɗo Kalifaandi Sokoto, kanko e hoore makko o toɗɗii banndiiko Aminos e jappeere chiefkali. Gila ndeen, Gyanawa en ina ɗaɓɓiree jogaade jappeere laamu ko wayi no alkaliiji , waliiji e muftiiji
Leñol yumma Aminu kadi ina joginoo worɓe e rewɓe jannguɓe heewɓe, ummoriiɓe e teeminanɗe. Ko kamɓe ngoni Fulɓe egguɓe gila Kukawa e nder laamu Bornu, fayde [[Kano]].<ref name=":42">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref>: 274 <ref name=":1">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 1:15 Ina jeyaa e maɓɓe mallam gooto, wonnooɗo wasiyaaji keertiiɗi to ''Emir'' [[Kano]] e oon sahaa, hono Sulimanu. Oo mallam ina joginoo hoore mum e reende e yeeyde ƴiye, o dañi innde Mallam Mai Tattabari (‘mallam jom ƴiye’). Ndee innde wonti tiitoonde laawɗunde e nder galle laamorɗo Kano, nde artiraa e lomtiiɓe mo, nde wonnoo ko Imaam en e wasiyaaji e sariyaaji lislaam.<ref>{{Cite book|url=http://archive.org/details/isbn_9780195382075_3|title=Dictionary of African biography|date=2012|publisher=Oxford; New York : Oxford University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-19-538207-5|editor-last=Akyeampong|editor-first=Emmanuel K.|pages=290|editor-last2=Jr.|editor-first2=Henry Louis Gates}}</ref><ref name=":43">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref><ref name=":6">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref><ref name=":142">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 27
Nde o woni cukalel, Aminu fuɗɗii jaŋde makko ko e jannginooɓe makko adanɓe ko yumma makko e neene makko, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njanngini mo ɗemngal Arab e no o janngirta Quraana.<ref name=":143">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 100 <ref>{{Citation|last=Gwadabe|first=Maude Rabi'u|title=Tarihin Malam Aminu Kano|date=25 December 2023|url=https://www.youtube.com/watch?v=AhsV76d9kco|access-date=2024-01-03|publisher=[[Media Trust|Aminiya Trust]]|language=ha}}</ref> Caggal nde yumma makko maayi e hitaande 1926,<ref name=":12">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref> o ummii e galle kaaw makko, o hoɗi e les galle kaaw makko ha ton. Ndeen noon, Halilu, kaaw makko mo caggal mum toɗɗaa ‘Mallam Mai Tattabari’, wonti kalfinaaɗo jaŋde makko Quraana.<ref name=":62">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 41–43 <ref name=":9">{{Cite journal|last=Jack|first=Homer A.|date=1959|title=Malam Aminu Kano: A Profile|url=https://www.jstor.org/stable/4184021|journal=Africa Today|volume=6|issue=4|pages=6–10|jstor=4184021|issn=0001-9887}}</ref>: 243 Aminu ɓeydii winnditaade e duɗal leslesal Shehuci, duɗal hirnaange Engele.<ref name=":13">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 276 <ref name=":2">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>: 243 O ƴetti innde nokku ɗo o jibinaa ɗoo, Kano, ko innde makko, ko ɗum huunde woowaande e nder jannguɓe hirnaange to Fuɗnaange [[Naajeeriya]] e oon sahaa.<ref name=":144">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 604
E hitaande 1933, Aminu fuɗɗii yahde duɗal hakkundeewal [[Kano]] (caggal ɗuum innitiraa ko duɗal Rumfa, [[Kano]]), duɗal gonngal hakkunde yimɓe. Ko ɗoon, e hitaande 1935, o ardii gooto e seppooji almudɓe gadani e nder leydi Nijeer ngam ŋakkeende saabunde, ŋakkeende nguura, "kuule keewɗe, e koɗki jikkuuji tiiɗɗi<ref name=":22">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>: 48–49 Ndeen o yahri to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna (caggal ɗuum o wayli innde makko e duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa) ɗo o heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa 1942<ref>{{Cite book|last=Hempstone|first=Smith|url=http://archive.org/details/newafrica0000hemp|title=The new Africa|date=1961|publisher=London, Faber and Faber|others=Internet Archive}}</ref>: 276 [<ref name=":15">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 243
== Golle jannginde ==
Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Kaduna]] e hitaande 1940, Aminu suɓii ko janngude ko fayti e sariya, wonaa rewde laawol banndiraaɓe makko ɓurɓe suɓaade jannginde. Ndeeɗoo suɓngo heewaani sabu ñaawirɗe sharia, ɓurɗe waawde huutoreede e ñaawirɗe paralel to [[Kano]] e nder juulɓe, njaɓaani awokaaji. Yanti heen, nafoore makko e janngude safaara to Angalteer, haɗi mo yahde to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'' e duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba ''Higher College'', ɗiin ɗiɗi fof ko to [[Lagos]] to Fuɗnaange leydi Nijeer, fotde duuɓi seeɗa. Kono, sabu jiiɓru almudɓe jokki, gardiiɗo duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King’s College'' saliima jaɓde Aminu, ganndiraaɗo ardaade seppooji almudɓe. Aminu kadi etinooma naatde e konu e polis kono o saliima e ɗiɗo fof nde tawnoo omo yahra e duuɓi 5, ko ina tolnoo e 100 meeteer, ina famɗi no feewi. To duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, heewɓe ina njokki e wasiyaade mo yo o jokku golle jannginde kono ko jannginoowo makko ganndal, hono Doktoor R. E. Miller, addani mo ƴettude jannginde e nder golle makko.<ref name=":16">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 60 <ref name=":52">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Tate|first=Carolyn|date=1983|title=Review of Old Gods and Young Heroes: The Pearlman Collection of Maya Ceramics|url=https://www.jstor.org/stable/3335865|journal=African Arts|volume=16|issue=2|pages=86–88|doi=10.2307/3335865|jstor=3335865|issn=0001-9933|url-access=subscription}}</ref><ref name=":63">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 100 ko hujja Miller
Ƴeew, miɗo wasiyoo ma nde naatataa e suudu janngirdu. Hare nde ina jokki, e Almaañnaaɓe ina njahra yeeso e kala fannu, ɗum wonaa huunde nde Hitler waawataa heɓtude leydi Nijeer e nder sahaa gooto. E nder ɗuum, aɗa sokli suuɗnde karallaagal, hol nokku ɓurɗo jannginde ? Ko wonaa cfuum, mi 6eydoto maa tan ko jannginoowo-e-heblo ganndal—gooto e gilli maa mawcfi, wonaa noon?<ref name=":17">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 61 <ref name=":64">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 100
E nder jaŋde makko jannginoowo, Aminu halfinaama gure keewɗe ngam waɗde golle janngingol. E hitaande makko ɗiɗmere, o waɗii lebbi joy gooto e maɓɓe fof to [[Bauchi]] e Zaria e lebbi ɗiɗi goɗɗi "njillu duɗe to bannge worgo". Ko e hitaande makko sakkitiinde e heblo makko e hitaande 1942, miijooji makko politik radikaluuji ɓuuɓɗi peeñi. O fuɗɗii winndude e jaayɗe e jaayndeeji seeɗa gonɗi e oon sahaa, ko wayi no ''Gaskiya Ta Fi Kwabo'' e ''Pilot'' [[Afrik]] worgo, o ƴelliti nafoore mawnde e politik. Ko e ndee hitaande kadi o winndi deftere makko wiyeteende ‘[[Kano]] les martolin otokaraasi native’, nde o winndi e laamu ''native''.<ref name=":147">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 277 <ref name=":19">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 69–70
Hakkunde joofnirde dumunna makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Kaduna]], o hawri e [[Sa'adu Zungur]], potnooɗo "waɗde batte e miijo Aminu no feewi".<ref name=":146">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 72 <ref name=":44">{{Cite book|last=Whitaker|first=C. S. (C Sylvester)|url=http://archive.org/details/politicsoftradit0000whit|title=The politics of tradition continuity and change in Northern Nigeria, 1946-1966|date=1970|publisher=Princeton, N.J., Princeton University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-691-03079-1}}</ref>: 329 Zungur, ɓurɗo Aminu mawnude e ardiiɗo politik radikal e nder Duɗal Pharma . Aminu ina heewi yeewtidde juutnde e Zungur, ina heewi yillaade galle makko caggal jaŋde. Anndugol maɓɓe fuɗɗii ko e hitaande 1935 nde Zungur yilliima [[Kano]], o acci heen miijo duumotoongo e Aminu e miijooji makko radikal e yahrude yeeso. Aminu jokki jokkondirde e Zungur haa ɓe kawri e Zaria.<ref name=":18">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 72
=== Bauchi ===
Nde o timmini jaŋde makko jannginoowo, Aminu ummiima [[Diiwal Bauchi|Bauchi]], o ƴetti golle jannginoowo tokooso to duɗal hakkundeewal [[Diiwal Bauchi|Bauchi]].<ref name=":53">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref> Gollodiiɓe makko e duɗal ngal ko [[Abubakar Tafawa Balewa]] e Yahaya Gusau. Jokkondiral Aminu e Balewa, mo ɓaawo man laati hooreejo lesdi [[Naajeeriya]] tan, fuɗɗi wakkati ɓe ɗon janngina haa Bauchi. Ko e oon sahaa Balewa rokki mo innde ‘Molotov’, innde Vyacheslav Molotov, hooreejo dowla Sowiyetik. Zungur kadi ummiima [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] e oon sahaa, caggal nde o arti wuro makko sabu rafi ɓuuɓɗo mo o heɓi to Zaria.<ref name=":54">{{Cite book|last=Segal|first=Ronald|url=http://archive.org/details/politicalafricaw0000sega|title=political Africa : a who's who of personalities and parties|date=1961|publisher=New York : Praeger|others=Internet Archive|pages=122–123}}</ref>: 84–85
Aminu ina teddiniree no feewi e nder almuɓɓe duɗal ngal. Ɓe keewi hawrude ko e galle makko caggal waktuuji jaŋde ngam yeewtidde e golle goɗɗe ɗe ngonaa jaŋde. O yuɓɓinta sahaa e sahaa fof pijirlooji e kollirɗe ngam almuɓɓe, sahaa e sahaa fof omo huutoroo golle [[Abubakar Imam|Abubakar Imaam]]. Ngam ɓeydude heen jaŋde makko, o waɗii almuɓɓe makko jime e jimɗi. O woniino kadi e nder renndooji janngooɓe ceertuɗi ko wayi no dingiral, jeewte, e ganndal.<ref name=":110">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 85–86
Jokkondiral makko e almuɓɓe e miijooji makko cemmbinɗi, addani mo waasde yiɗde njuɓɓudi duɗal ngal e jannginooɓe woɗɓe. Heen sahaa gooto, fedde almudɓe ndee fof waɗii seppo sabu geɗe bayɗe no ŋakkeende uniformeeji e kaɓirɗe, ŋakkeende kaalis poos, e ŋakkeende nguura. Almuudo gooto mo yalti, suka hooreejo mo woni miñi Balewa, woni kaaloowo maɓɓe. Almuɓɓe mawɓe ɓee, ina jeyaa e maɓɓe [[Sule Katagum]], ina ardoo almuɓɓe woɗɓe ɓee feewde [[Maiduguri]]. Emir [[Bauchi]] e jannginooɓe heewɓe nanngi ɓe, ina njiɗi haaldude, kono almuɓɓe ɓee ina cemmbina haaldude e Aminu tan. Caggal ɗuum, Aminu ari e Yahya Gusau, o « holliti ɓe wonde wullitaango maɓɓe maa heɓ weeyo no haanirta nii » o wiyi ɓe yo ɓe ngartu e cuuɗi maɓɓe. Caggal wiɗto wullitaango ngoo, ngo laaɓtinaama, ɗum addani lomtinande hooreejo duɗal ngal Balewa, "mo feewni bonanndeeji gonɗi ko adii ɗii".<ref name=":111">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 86
=== Dental ɓamtaare mawngal Bauchi ===
E hitaande 1943, Aminu, e wondude e Zungur, Balewa e Gusau, sosi Dental Moƴƴingol [[Bauchi]] (BGIU), ɗo ɓe mbaɗi jeewte ngam ñiŋde politik koloñaal Angalteer e laamu ɓiɗɓe leydi ndii.<ref name=":65">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref><ref name=":24">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>:<ref>{{Cite book|last=Awa|first=Eme O.|title=Federal Government in Nigeria|publisher=University of California Press|year=1964|location=Berkeley and Los Angeles|pages=99}}</ref> 100 tawi Zungur ina joginoo batte nannduɗe e Zanguria, ina gasa tawa ko fedde nde yuɓɓini ɗum e hitaande 1943 Dental ɓamtaare mawnde e nder diiwanuuji worgo (NPGIU).<ref name=":7">{{Cite web|last1=Al-Sadique|first1=Abubakar Sufyan|last2=Ahmed|first2=Abubakar|date=2021-09-25|title=Bauchi Discussion Circle: The Circle of Northern Nigerian Politics and Nigeria's Independence {{!}} Wikkitimes|url=https://wikkitimes.com/bauchi-discussion-circle-the-circle-of-northern-nigerian-politics-and-nigerias-independence/|access-date=2023-12-23|language=en-US}}</ref> Aminu e Zungur mbinndi ɓataakeeji e binndanɗe ngam haɓaade politik ‘''directed labour''’ Angalteer, mo ɓe njiyri ko no mbaydi njulaagu mbaylaandi. Nde Angalteer ɗaɓɓi nguura, tinndinoore, e soldateeɓe heewɓe ngam wolde adunaare ɗiɗmere, laamuuji koloñaal en mbaɗti tiiɗnaade e laamuuji leydi ndii ngam ‘’dartina’’ keewal nguura e doole yimɓe. Biritaniya huutoriima no feewi doole kisal ɗe ndarnaaka e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]] ngam wallitde konu mum caggal musiibaaji konu mum to Fuɗnaange ɓadiiɗo e hitaande 1942.<ref>{{Cite journal|last=Ekoko|first=A. E.|date=1982|title=Conscript Labour and Tin Mining in Nigeria During the Second World War|url=https://www.jstor.org/stable/41857118|journal=Journal of the Historical Society of Nigeria|volume=11|issue=3/4|pages=66–85|jstor=41857118|issn=0018-2540}}</ref> Gooto e binndanɗe Aminu ɗe siynaaka, ko mawɗo diiwaan oo, hono A J Knott, e nder ''Pilot'' [[Afrik]] worgo janngi ɗum, o rewi heen haa BGIU. Ndee yiytunde addani dental ngal fusde, lomtinaa ngal e fedde yeewtere [[Diiwal Bauchi|Bauchi]] (BDC) walla ''Majalisar Tadi'' ta [[Bauchi]], nde laamuuji koloñaal toppitii. BDC sosaa ko no lowre sankitiinde ngam jeewte udditiiɗe, tawa ina hawra e ‘kala miijooji’.<ref name=":112">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 89 <ref name=":66">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 89 <ref name=":72">{{Cite web|last1=Al-Sadique|first1=Abubakar Sufyan|last2=Ahmed|first2=Abubakar|date=2021-09-25|title=Bauchi Discussion Circle: The Circle of Northern Nigerian Politics and Nigeria's Independence {{!}} Wikkitimes|url=https://wikkitimes.com/bauchi-discussion-circle-the-circle-of-northern-nigerian-politics-and-nigerias-independence/|access-date=2023-12-23|language=en-US}}</ref><ref name=":73">{{Cite web|last1=Al-Sadique|first1=Abubakar Sufyan|last2=Ahmed|first2=Abubakar|date=2021-09-25|title=Bauchi Discussion Circle: The Circle of Northern Nigerian Politics and Nigeria's Independence {{!}} Wikkitimes|url=https://wikkitimes.com/bauchi-discussion-circle-the-circle-of-northern-nigerian-politics-and-nigerias-independence/|access-date=2023-12-23|language=en-US}}</ref>: 423
=== Bauchi Yeewtere Cirkel ===
BDC waɗii jeewte yontere kala, ina noddira yimɓe heewɓe ko wayi no ardiiɓe departemaaji, njuɓɓudi laamu, yeeyooɓe e jannginooɓe. Limre tawtoraaɓe ɓee ɓurii Limre Dental Bauchi ''General Improvement Union'' (BGIU) ɓennungal ngal, ngal dañii moƳƳere ɓurnde welde e rokkude kuulal laamu nguu. Aminu, hono binndoowo, ko kañum halfinaa neldude noddaango e suɓaade toɓɓe ɗe yeewtetee. Ɗeen toɓɓe yeewtaaɗe ko ɓamtaare faggudu, demokaraasi, safaara, hare e diine. Nde toɓɓere ndee woni ndimaagu jaayndeeji, Aminu e Zungur teeŋtinii luural e nder politik Angalteer, ɓe mbiyi wonde bannge gooto ɓe ndartinii e ɓe ñaawii e nder keeri daande tan ko jeyaaɓe e amiir en, bannge goɗɗo oo, ɓe cemmbinii e yeeso yimɓe fof miijo e eɓɓoore jeytaare.<ref name=":113">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 89
E nder yeewtere jowitiinde e njiimaandi ndi alaa ɗo haaɗi, o wiyi wonde « ndi wuuri ko e faandaare nde ndi fotnoo waɗde » e wonde ndi « njuɓɓudi laamu koloñaal ɓurndi huutoraade ndi aduna o meeɗaa anndude ».<ref name=":114">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 90 <ref name=":67">{{Cite book|last=Sklar|first=Richard L.|url=http://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|title=Nigerian political parties : power in an emergent African nation|date=1983|publisher=New York : NOK Publishers International|others=Internet Archive|isbn=978-0-88357-100-2}}</ref>: 100: 100: 100 [12]: 100 100: 100: 90 [12]: 100 100: 100 [100]: 100 100: 100 [100]: 100 e Capha emiraaji mum mbayliima wonti njuɓɓudi ndi Shehu Usman dan Fodio, sosɗo ɗum oo, anniyaaki. Aminu wi'i limngal kaliifa'en ɗon mari haaje tuugaago dow nafuuda naa dow jibinannde, nden boo laamu otokaraasi ɗon luura bee janngirde Annabi Lislaama Muhammadu e Shehu. Balewa, nde tawnoo ko kañum ɓuri Aminu ɓuuɓde, ina daranii no feewi njuɓɓudi laamu ndi alaa ɗo haaɗi, ina wiya wonde jogaade sariya e deeƴre ina foti wonde huunde himmunde ngam tabitinde tuugnorgal ɗo peeje yiɗaaɗe mbaawi waɗeede e dow mum. Zungur, leeso e nder jonnde ndee, e jaabtaade Balewa, winndi hujjaaji mum e nder ɓataake mo Aminu yettini e dingiral yeewtere ndee e nder jonnde aroore ndee. E nder ndeeɗoo ɓataake, o semmbini hujjaaji Aminu ɗii, o ɓeydi heen seeɗa e hujjaaji makko.[10]: 90 O wiyi Balewa yo ƴeewto no o dañiri "miijo bonngo" ngam daɗndude laamu nguu, o ɓeydi heen :
Suɓagol elite gutter mum [Native Authority] waɗaaka e dow hakkille walla e mbaawka, kono ko e salaade tan yiɗde ɓiyleydi laaɓtundi. Terɗe fedde laamuyankoore ina njogii wellitaare desperadoes ngam njulaagu, alaa ko ŋakki so wonaa kala ko dañi.[10]: 90
E nder batu goɗɗo, Aminu naamndii Ofisee Knott : « Hol ko woni njoɓdi amiir ? Knott jaabtii wonde ɗum fawii ko e tolno golle makko e teddeendi golle makko. Ndeen Aminu hollitii wonde hay so tawii ina famɗi doosɗe e golle so yerondiraama e Emir Bauchi, Lamido Adamawa ina heɓa njoɓdi ɓurndi heewde. Caggal ngool mbayliigu, batu nguu joofi ko ɗoon e ɗoon. Ɓooytaani, Knott habri wonde BDC ina joofna, o wiyi wonde jeewte ɗee ina ‘njippii e laawol’.[10]: 91 [22]: 423
=== Nokku renndo Bauchi ===
Ngam lomtaade BDC, Aminu e Zungur cosi fedde politik woɗnde, hono nokku renndo Bauchi. Puɗɗagol fotde 20 tergal, batu maɓɓe gadano waɗi ko to defterdu Native Authority, sara galle amiir. E nder ndeeɗoo batu, tawi ina wondi e polis, Balewa ɓadtiima ɓe e ɗaɓɓaande amiir oo, wiyi ɓe yo ɓe ndartu sabu « denndaangal senndikaaji (juɓɓule) ina kaɗaa ». Zungur ndeen wiyi mo yo o haalan amiir oo wonde ɓe njahataa fusde. Caggal nde Balewa yahi, ɓe pelliti yettinde ɓataake to mawɗo politik ngam humpitaade ko waɗi koo, ɓe mbiyi amiir oo ina tooña hakkeeji maɓɓe.[10]: 91–92
Balɗe tati caggal ɗuum, terɗe fedde ndee noddaama ngam jokkondirde e amiir oo. Amiir oo salii yamirde yo ɓe ndartu, o wiyi o haɗii ɓe tan huutoraade « masiŋaaji binndol e gollorɗe defterdu Native Authority ». Hay so Balewa wulliima wonde o yettinii konngol ngol o rokkaa ngol no haanirta nii, Zungur ina heppi huutoraade ngalɗoo luural, haala kaa jokkaani haa jooni, fedde ndee jaɓii kuulal ngal amiir oo ƴetti ngal. Caggal ɗuum seeɗa, mawɗo gooto ina wiyee Mallam Waziri, rokki ɓe huutoraade suudu makko ndu alaa ɗo haaɗi ngam waɗde batuuji, so tawii ko kamɓe njuɓɓini ɗum. Ɓe kawri kaalis maɓɓe ɓe ndarni ɗum.[10]: 93 Ɓooytaani, laamu Angalteer rokki Aminu gooto e bursiiji jeeɗiɗi ngam janngude to Angalteer fuɗɗoraade lewru suwee 1946, ko o... jaɓaama.[8]: 276 [10]: 97 [14] [23]: 154
=== Londres ===
E nder duɗal jaaɓi-haaɗtirde to Londres, Aminu naatii e golle yimɓe hono Harold Laski, George Bernard Shaw, e Karl Mannheim, ɓe janngirɗe mum en ngoni « iwdi miijooji Aminu keewɗi e renndo aadee moƴƴo ». O jokkondiri e yimɓe e pelle keewɗe bannge nano to Londres, ina jeyaa heen lannda Sosiyaalist Labour, Fedde Sosiyaalist janngooɓe, e Sosiyaalist sukaaɓe, o hawri e sehilaaɓe e won e terɗe parlemaa bannge nano e "ardiiɓe toowɓe" pelle kominist kadi.[39]25 ko ɗum addani ardiiɓe politik gollotooɓe e oon sahaa, ko wayi no Aneurin Bevan e Fenner Brockway
Caggal nde o feeñnini ɗeen miijooji e batte, Aminu etinooma hawrude e filosofiiji politik adanɗi rewooɓe Farayse e Amerik e sosiyaalisma Shavian Fabian e janngirɗe Usman dan Fodio, tawi fof ko e les njiimaandi miijooji radikal Sa’adu Zungur. O seedtii kadi ñalngu nguu e nder hareeji jeytaare leydi Indiya e leydi Pakistaan rewrude e almudɓe ummoriiɓe leyɗeele ɗiɗi ɗee kala. Aminu, e wondude e almudɓe ummoriiɓe e leyɗeele koloniiji Biritaan en ceertuɗe, jaɓɓiima Ali Jinnah e Jawaharlal Nehru, ardiiɓe dille jeytaare Pakistaan e Inndo, e nder njillu maɓɓe to Londres e hitaande 1947. Ɗee geɗe ina gasa tawa ko ɗe addani mo yiɗde sifaa hare Gandhi.[10]:02]1
E nder jaŋde makko, Aminu jannginii e duɗe leslese nokku oo, o waɗii jonte e nder ladde Galles, o woniino koɗo fedde Young Farmers’ Club. Ngam yoɓde njillu makko ngu o fotnoo waɗde e nder laddeeji Angalteer, o ƴetti golle firo ɗemngal Hausa e nder sosiyetee jaayndeeji Angalteer (BBC). Ko o sikkaano, o noddaama ngam wonde nulaaɗo to Jamboree Boy Scout winndereejo to Rosny, addani mo yahde Orop e njoɓdi ustaandi. Ko adii nde o yahata Farayse, denndaangal fedde « boy scout » yilliima galle laamorɗo Buckingham. Aminu ɗon hulna yi'ugo laamiiɗo e laamiiɗo debbo ɗon yewta e ɗon hawta bee sukaaɓe ɓen ko ɗum feerootiri masin bee no laamu lesdi Biritaniya ɗon mari haaje haa lesdi Naajeeriya. Ndee luural addi mo miijo, o firti ɗum ko maande ŋakkere laamu koloñaal jogorngu arde.[10]: 102–103 [14]
=== Fedde jannginooɓe worgo ===
E lewru marse 1948,[27] nde o woni e janngude haa jooni to Londres, Aminu sosi Fedde Wellitaare Jannginooɓe Fuɗnaange (caggal ɗuum Fedde Jannginooɓe Fuɗnaange), fedde adannde e nder diiwaan hee e senngo gollotooɓe e nder Fuɗnaange Nijeer,[8]: 276 [28][29]: along the otherers from Sali 169 [30]: 66 Senngo ngo ina jokki e haalde ko fayti e geɗe bayɗe no hakkeeji e wellitaare jannginooɓe, ceergal hakkunde diine e wellitaare jannginooɓe e Fuɗnaange e bus moƴƴo sy jannginooɓe nder Duɗe Misiyon Kirista'en ngam nastugo nder kawtal.[10]: 101-102 [12]: 91 [31]: 258
Senngo ngoo mawnii no feewi, ina joginoo fotde 200 tergal e lewru mum adanndu[32] e 25 cazeele e nder hitaande mum adannde, caggal mum ina jogii batte e nder pelle ngenndiije diiwaan oo, garnooze caggal mum.[29]: 41 te [33]: 356 jokki golle e nder worgo Naajeeriya haa is kawtal bee kawtal jannginooɓe Naajeeriya, kawtal jannginooɓe ɓurdungal mawnugo nder fombina Naajeeriya, nder hitaande 1972.[34]: 260
=== Hoto ngartu e Bauchi ===
Nde o timmini jaŋde makko e hitaande 1948, Aminu arti Bauchi ngam fuɗɗaade golle makko janngingol to duɗal hakkundeewal Bauchi. Lebbi seeɗa caggal ɗuum o artiraa to duɗal jaaɓi haaɗtirde jannginooɓe Bauchi.[10]: 110
E nder oon sahaa, Sir John MacPherson, guwerneer keso toɗɗaaɗo leydi Najeriya, ina jokki e waɗde njillu e nder diiwaan hee. O fotnoo ko njillu e gure mawɗe Fuɗnaange, kono o yaltini Bauchi. Aminu e Zungur cikkatnoo ko ndeeɗoo feere ko huunde nde Guwerneer oo e wasiyaaji mum mbaɗi ngam haɗde haɓaade radikal en wuro ngoo e doggol ɗaɓɓaande mum en e wullitaango mum en. Ɓe ɗiɗo fof ɓe ɓadtii Emir Bauchi, ɓe kolliti mo peeje laamu nguu ngam haɗde domen makko, ɓe mbiyi ko sabu baasal duɗe Bauchi, laabi e faggudu. Ɓe keɓii faamnude mo yo ɓe njaɓ yuɓɓinde seppo mawngo ngam salaade ko Guwerneer oo waɗi koo. Ndee ɗoo hiirde mawnde, nde woni ko adii fof e nder Fuɗnaange leydi Nijeer, hawri ko e ujunere neɗɗo.[10]: 110–111
Aminu, e oon sahaa ko jannginoowo tokooso haa jooni, noddaama to Kaduna ngam hawritde e A J Knott (ofisiyee diiwaan yuɓɓinnooɗo BDC e hitaande 1943), jooni ko hooreejo laamu nguu, e Sir MacPherson. E nder ndeeɗoo batu, guwerneer oo, e wiyde Aminu, ina wiyee :
A hollitii wonde aɗa sikki min njiɗi ko jogaade Fuɗnaange caggal, Fuɗnaange e Fuɗnaange peccii—aɗa yiɗi min njaha mbele leydi maa ina heɓa jeytaare. Aan ko a gorko ummoriiɗo e galle Kano teeŋtuɗo, suka, keewɗo ruuhu, kono aɗa foti anndude wonde min njiɗaa haɗde waylooji e haɗde leydi ndii yahrude yeeso.[10]: 115
Knott jokki e humpitaade Aminu wonde ɓe ngoni ko e waɗde hakkillaaji maɓɓe e ƴattooje makko e laamu nguu, o wiyi "min njiɗii no feewi worɓe hono maa, ardiiɓe leydi maa". Ɓe ndokki mo darnde nde addanta mo ƴeewtaade e tawtoreede "taƴre kaalis laamu" walla hay so tawii ko gardiiɗo jaaynde Gaskiya Ta Fi Kwabo. Caggal nde o arti Bauchi, Aminu, caggal nde o ƴeewtindii ɗeen ɗaɓɓaande, o yeewtidi e Zungur e woɗɓe, o wiyi wonde ɗeen ɗaɓɓaande ko etaade laamu nguu ustude golle maɓɓe daraniiɗe jojjanɗe aadee. Ndeen noon, Aminu salii ɗaɓɓaande ndee, o humpitii Knott e MacPherson wonde o ɓuri yiɗde ko heddaade e jannginoowo.[12]: 101 O salii kadi caggal ɗuum golle jannginoowo e ɗemngal Hausa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford.[10]: 115–119
Kono, lebbi seeɗa caggal ɗuum, e nder golle maɓɓe jokkuɗe ngam sarde radikal en Bauchi, laamu Angalteer artiri Aminu to Maru to Sokoto, toɗɗii mo hooreejo duɗal jannginooɓe kesal mahaaɗo.[10]: 116 [35]: 72
=== Sokotoo ===
Sokoto wonnoo ko laamorgo Kalifaandi Sokoto e teeminannde 19ɓiire, sosaa ko e jihaadi Usmaan dan Fodio. Kalifaajo man ɗon mari ko ɓuri ɗuuɗugo nder Fuunaange lesdi Naajeeriya nden ko ɓuri ɗuuɗugo nder amiir'en ɗon mari haaje hokkugo Sultan Sokoto.[36] Caggal nde Angalteer koloni dowla oo e nder fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, Sokoto wonti diiwaan, darnde Sultan ustii ; amiiruuji keddiiɗi ɗii njaabtiima laamu Angalteer, nattii jaabtaade Sultan. Kono tan, nde jokki e wonde nokku ɗo laamu aadaaji e diineeji ngoni e nder diiwaan hee. Ndeen noon, nde hiisaama ko taƴre ɓurnde ɓuuɓde e Fuɗnaange ɓuuɓnde no feewi.[10]: 118 Maru (jooni ko Maru, diiwaan Zamfara), wuro e nder diiwaan hee, ina joginoo 8 256 neɗɗo e hitaande 1964.[37] Ina laaɓi wonde yahdu Aminu e Maru wonaa tan ngam woɗɗinde mo e Zungur kono kadi ngam seerndude mo e haɗde mo golle makko. Nde o ari, o etiima sosde dingiral yeewtere kono yimɓe jannguɓe ina pamɗi e sara makko kadi wuro mawngo ɓurngo ɓadaade Maru ina woɗɗi 35 kiloomeeteer, "dow laabi kulɓiniiɗi, ɗi ngalaa ɗo kaaɗi". Sultan oo, hono Siddiq Abubakar III, ina ƴeewndotoo mo kadi, hono no Aminu yiytiri ɗum caggal ɗuum nii. O anndi mawɗo mo o hokkata sadakaaji wakkati fuu, o ɗonno ƴama Sultan nder asaweeje ɗuuɗɗe nder jooɗorde maako haa Maru.[10]: 118–120
E nder dumunna mo o woni e Maru oo fof, Aminu tawi ko e nder hareeji ɗi o meeɗaa waɗde e Sultan. Fuɗɗorii ko nde Aminu riiwti Yan Labari, walla ƴoƴɓe Sultan, caggal nde o ari. Caggal mum, o neldi ɓataake wullitaango feewde e laamuuji Angalteer, o wiyi wonde kaalis potɗo huutoreede ngam remooɓe ɓee, ɓe leydi mum en huutortee ngam waɗde duɗal ngal, yettaaki ɓe.[12]: 101 Luural goɗngal ummii ko nde Aminu e Abubakar Gumi, gollodiiɗo Grander ca Aminust mo worgo Nijeer e al later Feere Qadiriyya-Tijaniyya nder diiwal ngal nde ɓe haɗi almudɓe maɓɓe yahdugo juulde Jumaare ngam haala wuutugo imaam. E wiyde ɗiɗo ɓee, liimam Maru ina waɗa tayammum, ko huunde nde rewnaaka so ndiyam potɗam wuɗde ina famɗi, hay so tawii noon ndiyam ina ŋakki e Maru. Komisiyoŋ wiɗto mo Sultan oo sosi, yaltinii Gumi, o wiyi Sultan oo yo o waɗ heen hoore makko e nder Maru ngam dartinde golle tayammum. Ko fayti e wasiyaaji komisiyoŋ oo, Sultan salii ɗooftaade ɗum, salii riiwtude Limaam oo.[10]: 120–127 [38]
Oon sahaa, Aminu ina renndini jokkondire moƴƴe e Ahmadu Bello, Sardauna Sokoto, joginooɗo luural e Sultan. Nde ñaawirde Sultan ñaawi Bello sabu mum bonnude njoɓdi jangali (‘joɓdi jawdi’) e hitaande 1943, Aminu rokki feccere mawnde e njoɓdi jannginoowo Bauchi mum e kaalis defansiyoŋ Bello. Nde Aminu woni jooni e Maru, Bello yi’i mo ko no sehil potɗo haɓtaade Sultan. Bello ina heewi yillaade Aminu to Maru, e nder njillu Aminu to Sokoto ngam waɗde batu doosgal leydi, o jooɗii ko e galle Bello. E nder ooɗoo sahaa, Sultan oo noddii Aminu noddaango keeriiɗo, ina gasa tawa ina ɗaɓɓa nanondiral. O ɗaɓɓiri batu 2ɓo subaka, kono nde o anndi Aminu haalanii Bello ndee noddaango, Sultan oo mettini heen no feewi, o woppi batu nguu.[10]: 124–125
=== Koolol yimɓe Fuɗnaange ===
Sabu nafooje senngo jannginooɓe Aminu, worɓe jannguɓe woɗɓe teskinaaɓe e nder diiwaan hee ɓadtiima mo ko fayti e sosde fedde nanndunde e ndee. E nder darorɗe hitaande 1948, pelle ceertuɗe to Zaria, Kaduna e Bauchi kawri ngam sosde Jam’iyyar Mutanen Arewa walla Fedde Yimɓe Fuɗnaange (NPC). E lewru suwee 1949, batu udditgol fedde ndee yuɓɓinaama to otel Green’s to Kaduna, fotde 500 neɗɗo tawtoraama. Terɗe sosɗe ɗee ko Dr. R. A. B. Dikko, Yahaya Gusau, Abubakar Imam (rewtinoowo Gaskiya Ta Fi Kwabo), Yuusuf Maitama Sule, Aliyu Mai Bornu, Aminu Kano, Isa Wali (ɓiɗɗo mawniiko Aminu) e Sa’adu Zungur, mo wonnoo koolaaɗo kuuɓal fedde NC Ca Naajeeriya wakkati.[10]: 111 [33]: 358 [39]: 75
E batu mum gadano e lewru desaambar 1949, ardiiɓe kongres oo, hono Dikko e Gusau, kollitii wonde kongres oo yiɗaa foolde laamu koloñaal e aristokraasi, tee :
Jam'iyyar anniyaaki ƴettude laamu laamɓe men Natural; ko wonaa ɗuum koo, ko yiɗde amen tiiɗnde ɓeydude ngalɗoo laamu kala nde waawi wonde e kala ɗo waawi wonde. Eɗen njiɗi wallude laamɓe men Natural e nder golle mum en no haanirta nii...Eɗen njiɗi wallude ɓe e yaynaade Talakawa [yimɓe ɓooyɓe].[33]: 358 [39]: 75
Ofisee diiwaan gooto, gardinooɗo Hoɗɓe Kano, jeertinii tawtoraaɓe ɓee wonde ɓe mbaawataa addude peeje ɗe ɓe njiɗi tan so ɓe njaltii "seese e hakkille" e wonde "neɗɗo ina foti janngude yahde hade mum dogde". Aminu jaabiima e naamnaade mo yo o humpit mawɓe makko wonde :
So en njahii koyɗe en njahrataa ko, en ndogat. Kadi so en njippiima, en ƴettat koye men, en ndoga kadi. Kono maande, min njahataa e koyɗe. Aɗa waawi wiyde min njaha e gelooɗi, walla puccu, kono hay min njuppataa e oto mo min njaha e laana ndiwoowa. Kadi Biritaan en ina poti haɗde en suɓaade laabi men yah-ngartaa, hay so tawii noon ko yaawi.[10]: 121–122 [12]: 93
Laamɓe Fuɗnaange heewɓe, ko wayi no Sultan, Amir Kano e Amir Zaria, njaɓii ngool jikku ‘harmless’ e ‘deferential’ kongres oo. Kono tan, terɗe tokoose hono Maitama, Aminu, e Zungur ina cikkatnoo wonde kongres oo ina yaaji no feewi e emiiruuji ɗii e laamuuji Angalteer ɗii fof, ina teeŋtina haaju mum e peewnugol politik to Fuɗnaange. E joofnirde e lewru ut 1950, won e terɗe NPC radikal en to Kano sosi Dental Jamiyar Neman Sawaba, lannda politik gadano bayyinaango e nder Fuɗnaange Nijeer.[12]: 94 NEPU ina joginoo semmbe e Zungur, radikal en peeñɗi Fedde.[33]: 359 Ɓe njoginoo ballal Aminu, mo waawaano naatde e lannda ka e oon sahaa nde tawnoo omo gollina laamu haa jooni, o waawaano naatde e lannda politik e peeñcu.[10]: 123 [12]: 94
=== Deƴƴere ===
Aminu rokki ɓataake mum deƴƴere ñalnde 16 oktoobar 1950, o ummii Maru haa laaɓi ñalnde 4 noowammbar e ndeen hitaande. Sheek Usmaan Bida, mo Aminu wonnoo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, e Sule Katagum, Wazirin Katagum, kamɓe ɗiɗo fof ɓe cikki ko o doole ngam woppude laamu. Kanko Aminu, o miijotonoo ko ndeeɗoo feere gila e lewru abriil ndeen hitaande. Nde cukko hooreejo jaŋde to bannge worgo jeertini mo wonde o toɗɗaaka so o jokkii e golle makko politik, Aminu winndi e nder deftere makko, "Ko noon ne kadi, ko ɗuum woni caɗeele makko. Miin ko mi woppu golle haa hitaande aroore."[10]: 129
Winndannde nde Aminu winndi, ina hollita sabaabu mum deƴƴere, yaltinaa e jaaynde wiyeteende Daily Comet ñalnde 11 noowammbar 1950 :
Mi woppii golle sabu mi saliima goongɗinde wonde ndii leydi ko kasoo e nder laamuuji Angalteer-Fulani—mi woppii golle sabu miɗo wondi e miijo wonde laamuuji ngenndiiji ɗii ... ina njogii yaakaare no feewi e safrude caɗeele men jaŋde, renndo, faggudu, politik walla hay diine—My hared stay in England and my all above... jojjanɗe aadee ɗe aduna o haɓata e fasisma—mi hulɓinaama laabi ɗiɗi e ƴiye ɗe ngalaa yurmeende... tawi ko saraaji ɗii fof ina njuɓɓina fenaande, laamu bonngu, bluff politik, maccuɗaagu les garb goɗɗo, nepotism ɓuuɓɗo, tippudi, baasal...retention mo alaa ko nafata e faggudu canmedkei e...exploration faggudu muñan ɗee geɗe sabu uurngol mum en bonngol...miɗo hebli noddireede kala innde. Noddu am koyɗol walla noddu am rewolison; noddu am kulɓiniiɗo walla kala ko oo laamu imperiyaalisma yiɗi. Mi yi’i annoore e dow ŋoral toowngal, miɗo anniya yahde e nder taarik mum timmuɗo, tawa ko miin tan walla e kala jiɗɗo yahdude e am. E ɓeeɗoo suppitooɓe leñol men, mbiɗo wiya ɗum nii: Look Out! Afrik ko mawɗo ɗaaniiɗo nattii! O woni tan ko e diwde e ŋoral...?"[10]: 129-130 [26]: 243 [25]: 541
== Golle politik ==
=== Ko adii jeytaare (1950—1959) ===
Nepotism, baasal e nder njuumri mum, ñawu, maccungaagu e les njiimaandi goɗɗo, tooñannge e majjere nde alaa hersa, ina keewi no feewi no waynoo ko adii gargol imperiyaalisma e nder teeminannde 19ɓiire. Ƴellitaare walla toɗɗagol worɓe ɓe nganndaa janngude, sukaaɓe walla ɓaleeɓe, e jappeere laamu toownde ko heewi ko ngam aksidaa jibinannde tan walla ngam « ɓadtaade naafigaagal » wonaa tan ngam ittude ɓesngu nguu hakkillaaji mum en e eɓɓooji mum en kono kadi ko seede hollirde wonde ndeeɗoo otokaraasi yuɓɓo ko replica native premedilam to the British momtude.
— E nder ƴeewndo Aminu e hitaande 1953, Dr. Walter Miller winndi "Mbele en ŋakkiraama e nder leydi Najeriya?"[40]
Caggal nde o woppi laamu, Aminu arti Kano, o naati e lannda « Northern Elements Progressive Union » (NEPU) e dow laawol.[12]: 101 Paandaale lannda ka cifaaɗe ɗee ina njeyaa heen « ndimaagu talakawa » (yimɓe) rewrude e « peewnugol politik e nder laamuuji otokaraasi hannde ɗii ». E nder batu ɗiɗaɓuru hitaandeejo Kongres Leƴƴi Fuɗnaange (NPC) e lewru desaambar 1950, kuulal NEPU, ngal Aminu winndi, noddii nde NPC bayyinaa wonde "lannda politik ngenndiyaŋke laaɓtuɗo".[12]: 95 It became political up to party, It became political up to party demokaraasi leydi ndii.[9]: 359–360 Kono tan, amiiruuji doole e "won e ofiseeji njuɓɓudi" ina njiyri NPC ko fedde jogiinde miijooji radikal kulɓiniiɗi. Kuutoragol terɗe terɗe moƳƳere e konservatiif ummii, e kulol wonde NPC, so yiytaama no radikal nii, ina waawi haɓaade ngam wonde lannda ɓurɗo mawnude e nder Fuɗnaange. Terɗe NPC keewɗe ina ndartini yaltude e fedde nde so tawii terɗe NEPU ɗee njaltinaaka.[12]: 95–96
Shehu Shagari, hono hooreejo fedde NPC nde sukaaɓe Sokoto, hokkaama yamiroore ngam salaade kala ɗaɓɓaande Aminu e Zungur ngam heɓde darnde ardorde e nder batu Jos NPC mo hitaande 1950. Shagari, e laawol mum feewde batu nguu, hawri e Aminu e Zungur e nder oto, humpitii ɓe ndeeɗoo yamiroore. O wiyi wonde Aminu, nde nani ɗum, o hirjinii mo « huutoraade mandat mo ndokkaa-mi oo » o hollitii mo kadi jokkude sehilaagal maɓɓe e teddungal maɓɓe.[30]: 68–69 [41]: 25 Ko ɗum waɗi, NEPC, ƴettuɗo hoore mum, yalti e N lannda.[10]: 140-141 [41]: 25-33
Aminu tawtoraama daawal wooteeji gadani e wooteeji parlemaa gadani e lewru suwee 1951 ngam suɓaade suudu sarɗiiji to bannge worgo. Lannda makko, NEPU, heɓi nafoore e 12 e nder 26 jooɗorɗe dokkaaɗe ngam wuro Kano, ɓuri lanndaaji tati keddiiɗi ɗii, ina heen ardiiɓe njuɓɓudi laamu leydi ndii, tawi ko kam en fof njogii jooɗorɗe jeegom.[12]: 30 [35]: 74 kanndidaaji cakkitiiɗi ɗi kolees to gese suudu sarɗiiji rewrude e woote sirlu. Ɗeeɗoo koleesuuji, tawi ina mbaɗi pelle tokoose, heen gooto fof waɗii teemedde keewɗe woote walla ko ɓuri ɗum.[12]: 29 Hay so tawii NEPU ina joginoo nafoore e daawal gadanal ngal, Aminu ina famɗi no feewi e golle woote cakkitiiɗe ɗee, heɓi 16 woote e nder 68 woote, tee hay gooto e NEPU secuɓe e nder 68 woote Asammbele, wonnoo ko kolees woote wonande suudu sarɗiiji. Terɗe NEPU nayi, puɗɗiiɗe heɓde nafoore e daawal hakkundeewal, tawi ina kaɓa e kanndidaaji ɗi ɓe keɓi ko adii ɗuum, ummoriiɗi e laamu leydi ndii e nder daawal gadanal ngal.[12]: 30 [35]: 74 Sabu batte wooteeji ɗii, ko ɗum woni ko Biritaannaaɓe njiyri wonde laamu Biritaannaaɓe e laamu nguu njuɓɓudi woote ɓurndi welde e laamu ngenndi,[12]: 30 [14][42]: 78–79 e "ko heewi e terɗe cuɓaaɗe ɗee ngonti daraniiɓe nafooje mum". wonde Aminu dañii woote ɗee nde tawnoo "ina waawi ittude heen mettere e nder njuɓɓudi Aminu" e wonde "[Fuɗnaange Nijeer] ina haani denndaangal worɓe waawɓe mooftude, e mbaawka Aminu alaa ko waawi naamneede".[43]: 225 Seppo mawngo "15,000 NExtayer souls [PU] yuɓɓinaa keeɓal. Lannda kaa yuɓɓinii wooteeji njuɓɓudi ngam hollitde wonde wooteeji toowɗi ina mbaawi waɗeede e nder njuɓɓudi. NEPU dañii dañde kaalis keewɗo ngam neldude Aminu to Angalteer « ngam ñaawde haala mum en yeeso Parlemaa Angalteer e yimɓe fof ». E ballal Thomas Hodgkin e John Collins, Aminu dañii hawrude e terɗe suudu sarɗiiji, depiteeji Fabian, e jaagorgal leydi Angalteer. Laamu Native Authority jaabtii ɗum e ƴattaade e uddude terɗe NEPU e nder Kano, teeŋti noon e ƴattaade Gambo Sawaba, daraniiɗo hakkeeji rewɓe, gardiiɗo fedde rewɓe NEPU. NPC, hannde woni lannda politik ɓurɗo mawnude e nder Fuɗnaange, huutoriima kadi ‘fedde jom en hakkillaaji en’, ɓe nganndu-ɗaa ko Yan Mahaukata (‘yimɓe majjuɓe’) walla Jam’iyyar Mahaukata (‘Lanndaaji majjuɓe’), ngam ustude terɗe lanndaaji politik goɗɗi to Kano, haa teeŋti noon e terɗe NEPU. Gaagaa sosde fedde wiyeteende Positive Action Wing (PAW) ngam haɓaade ɗeen bonanndeeji, won terɗe parlemaa Angalteer, ko wayi no Fenner Brockway, mbaɗti tiiɗnaade e laamu koloñaal ngam haɗde golle bonɗe ɗee. PAW fusi haa jooni e hitaande 1954 nde wonnoo ko kañum ɓuri Yan Mahaukata doolnude.
Sabu darnde makko toownde e nder lannda kaa, Aminu ina reeni no feewi e fitinaaji ɓalli ɗi terɗe NEPU keddiiɗe ɗee mbaɗata.[48]: 137 Kono Aminu ina joginoo nanngugol keewngol e juuɗe laamu leydi ndii. Teskaama e nder kampaañ woote fedde ndee e hitaande 1954, o ñaawaa laabi ɗiɗi. Arano oo, ko ngam fiyde lefol NEPU e dow oto makko to wuro Kano—golle ɗe aadaaji mum en mbaɗata ko Emir Kano e hoɗɓe e leydi Angalteer. Ɗiɗaɓere, ngam yaltinde binndanɗe ɗe o tuumaa ko ‘anniya fenaande’, ɗum addani mo balɗe tati kasoo wonande gadano oo, e njoɓdi £50 wonande ɗiɗaɓo oo.[12]: 364 [49]: 91 E nder haala goɗɗa, o tuumaama e bidsee, fedde Kamairu e fedde mallasi. Tuumeede ndee ina tuugnii e miijo wonde ɓoornaade butoŋ Sawaba mo terɗe NEPU mbaɗi oo, ko huunde nde wonaa lislaam, tee NEPU ina tuumaa ina gollondira e Kerecee’en ngam haɓaade ardiiɓe diineeji Fuɗnaange. E wondude e wasiyaaji makko Danladi e Lawan Dambazau, Aminu feeñii e yeeso diiso Emir to Kano ngam ƴeewtaade ɗeen tuume. E fawaade e teddeendi tuume ɗee, kanko e wasiyaaji cifaaɗi ɗii « mbaɗii wujjude neɗɗo jogorɗo maayde (rites cakkitiiɗi) ». E nder batu nguu, Aminu hollitii wonde diiso amiir oo wonaa renndo jeewte, yeewtere ndee ina foti waɗeede heen seeɗa, caggal ɗuum haalanee amiir oo. Ɗum nanondiraama, batu ɗiɗaɓo yuɓɓinaama. E nder ndee ɗoo kawral ɗiɗaɓal, Aminu wiyi wonde kawtal NEPU e Kawtal ngenndiwal Naajeeriya e Kameruun (NCNC) wonaa ko luutndii janngirɗe lislaam sabu hay Muhammadu meeɗii waɗde kawtal defannde e yahuud en saraaji Madiina. O wiyi kadi ko ɓooyaani koo, kanko Emir Kano, o jokkondirii e inɗeele Igbo Kerecee'en ngam golloraade Juulirde mawnde Kano e kitaale 1950. To bannge butoŋ Sawaba, Aminu naamndii so tawii kadi ko ɗum huunde nde wonaa lislaam nde won e amiiruuji ɓoornii medal « Ordre britannique de Saint-George ». Haa jooni nanondiral waɗii, terɗe NEPU ina mbaawi ɓoornaade tan ko baaji lannda e nder seppooji mawɗi.[10]: 149–151
Aminu suɓaama hooreejo NEPU e batu tataɓo hitaande 1953, o lomtii Abba Maikwaru. Hitaande fawtii heen, lannda ka waɗi kawtal e Diiso ngenndiijo leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC) mo Nnamdi Azikiwe. E nder wooteeji diiwaan 1956, Aminu ina haɓa e diiwaan Kano Fuɗnaange. O fooli woote ɗe Ahmadu Dantata, gooto nder Naajeeriya'en ɓurduɓe alɗugo, ronooɓe laamu filu Dantata.[9]: 333 Suɓol ngol, ngol waɗaama dow ko laarani suɓol worɓe yoɓooɓe ceede, ngol timmini bee Dantata heɓugo woote 2,119 dow Aminu 776. [12]: 328 haa 329 [50].
Suɓol mawngol leydi Naajeeriya ngol hitaande 1959 waɗii huunde mawnde, sibu ko ngol woni wooteeji gadani ɗi wooteeji laaɓtuɗi mbaɗata e kala diiwaan. Aminu, gonɗo e les njiimaandi NEPU-NCNC, kadi ƴaañii e wooteeji Kano Fuɗnaange, o heɓi 60,4% e wooteeji ɗii, o heɓi jooɗorde e nder suudu sarɗiiji leydi ndii.[12]: 374 [35]: 370 E nder suudu sarɗiiji leydi ndii, o toɗɗaama e nder suudu sarɗiiji leydi ndii Hooreejo Goomu Alliance ngam geɗe caggal leydi e ina wiyee o saliima toɗɗagol jaagorde nde tawnoo o miijii ko <nowiki>''</nowiki>ina fotnoo<nowiki>''</nowiki> jaɓde jappeere "jogiinde teddungal e doole" tawi fotde 2 000 neɗɗo ina ngondi e lannda makko e nder... kasoo.[10]: 187 [12]: 374 [51]: 630
=== Republiik gadano (1960-1966) ===
Ƴeew kadi: Republiik Najeriya gadano
Ko o depitee, Aminu ƴetti hakkille mum e geɗe ngenndiije e winndereyankooje jowitiiɗe e leydi Najeriya keso ndi, tawi omo jokki e faandaare makko mawnde, hono rimɗinde talakawa. E nder suudu nduu, o hollitii laabi keewɗi ngam wallitde e yaawnude golle leydi ndii ngam haɓaade koloñaal. To bannge politik caggal leydi Nijeer, Aminu ko daraniiɗo pan-Afrik, o wiyi wonde Nijeer ina foti wonde "base hare ngam haɓaade njiimaandi ɓaleeɓe".[52] O tiiɗnii e tiiɗnaare ngam Naajeeriya ɓeyda ballal mum e golle haɓaade apartaayd e nder Afrik worgo, o hirjinii kadi jokkude golle Naajeeriya ngam artirde "jam e ndimaagu e nder leydi Konngo".[10]: 188 [53][54][55] Toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya (ONU) Balewa, gonnooɗo gollodiiɗo makko ummoriiɗo Bauchi, Aminu ina famɗi radikal so en ƴeewtindiima golle makko nokkuyankooje. E nder laamu makko to Fedde Ngenndiije Dentuɗe, haa teeŋti noon e geɗe winndereyankooje, o jokkondirii e « ƴellitaare e ƴellitaare jeertinaande ». Ko o pan-Afriknaajo cemmbinɗo, o daraniima darnde nde aldaa e paltoor ngam Nijeer, o goongɗini sabaabu ‘dipolomasi mo aldaa e paltoor’.[10]: 189–191 [56]: 29–31
E nder laamu Aminu e nder suudu sarɗiiji to Lagos, njuɓɓudi NEPU ɓeydiima saɗtude. E fuɗɗoode hitaande 1961, Joseph Tarka, hooreejo fedde wiyeteende “Congrès du Moyen Belt” (UMBC), ƴetti konngol ngam waɗde nanondiral hakkunde NEPU e lannda mum ngam sosde fedde tiiɗnde ngam haɓaade NPC to Fuɗnaange. Kono sarɗi oo ko yo NEPU wallit faandaare UMBC sosde dowla keeriiɗo mo Middle Belt. So tawii Aminu yiyii nafooje potɗe heɓde e kawtal ngal, o saliima sabu jokkondiral UMBC e fedde Action Group (AG). O firti eɓɓaande ndee ko eɓɓoore nde AG waɗi ngam taƴde jokkondiral NCNC e NEPU, luulndo maɓɓe ɓurngo mawnude to bannge worgo. Hay so tawii won terɗe NEPU ina luulndii ɗum, eɓɓaande UMBC ndee heɓiino weltaare, tee jaɓgol Aminu ngol ina jokkondiri e ñiŋooje. Ko NEPU waɗi e wooteeji 1961 ngam suɓaade suudu sarɗiiji leydi ndii, ɗo ɓe keɓi jooɗorde wootere tan, ɓeydi heen ŋakkeende kisal nder lannda kaa.[10]: 196 [12]: 421 [57]: 183 de6poer Laamu diiwaan oo ko Emir Kano. Aminu tuumi Ahmadu Bello, hooreejo lesdi Naajeeriya, hooreejo NPC, woni ɓaawo limngal limngal. O renndini postooji e propagandeeji ƴettuɗi ko nanndi e luural daartol hakkunde Sokoto e Kano. Sanusi lomtii ko Muhammadu Inuwa mawɗo, jokkondirɗo e Aminu. Waɗooɓe Sanusi mbaɗi lannda yimɓe Kano (KPP), ngam yiɗde gartugol makko walla ɓiyiiko Ado Sanusi ƴetta laamu. KPP hawri e NEPU, hay so tawii noon alaa ko woni e mum so wonaa artirde Sanusi. NPC, ngam etaade hisnude ballal to Kano, noddii ballal mum yo salmin Emir keso oo. Caggal nde wallidiiɓe NEPU ndartinaa e batu nguu, ɓe njuɓɓini batu ɓurngu mawnude ñalnde heen, tawi ko 35 000 neɗɗo tawtoraama, ɗo Amir jaɓɓii ɓe no moƴƴi. Inuwa maayi ñalnde heen caggal ndeeɗoo kawral, Bello, ngam haɗde jiiɓru ɓeydaade, toɗɗii Ado Bayero, miñiiko Sanusi, ammbasadeer leydi Nijeer to Senegaal, ngam lomtaade mo. Deƴƴere Sanusi ndee waɗii batte keewɗe e ballal NEPU to Kano, ɓeydi kadi jiiɓru hakkunde Kano e Sokoto, haa teeŋti noon e nder banndiraaɓe suufiyankooɓe Tijanniyya e Qadriyya. Hay so tawii Aminu heddiima e kala banndiraagal suufiyanke, o faami nafoore maɓɓe e nder Fuɗnaange Naajeeriya, o huutorii luural ngal ngam yahrude yeeso nafooje NEPU. E nder kampaañiji wooteeji Fedde nde 1964, Aminu yilliima Sheek Ibrahim Niass, hooreejo Tijanni mawɗo, to Kaolack ko ɗum waɗi fotooje Aminu ina keɓa barkeeji e Sheek ina cirƴa to Fuɗnaange Naajeeriya: 182, 10: 200-206, 57: 290, 170-183
[[File:Premier of Nigeria Sir Ahmadu Bello far right leaving the Atomic Museum Oak Ridge (7196110822).jpg|thumb|Sarkin Kano Muhammad Sanusi I (M) e Sir Ahmadu Bello (R) ina njalta suudu defte atomik to Oak Ridge, Amerik (1960)]]
=== 1964 Woote kuuɓtodinɗe ===
Ƴeew kadi: Fiilde hooreejo leydi Nijeer e hitaande 1964
Caggal nde UMBC joofni jokkondiral mum e Fedde Golle, NEPU e UMBC cosi Fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare worgo (NPF), tawi faandaare mum ko « feccude diiwaan worgo gooto, ngam rokkude daande laaɓtunde pelle ɓurɗe famɗude ». KPP e pelle tokoose goɗɗe naati e NPF, ina ɗaminii sosde dowla Kano keeriiɗo, keeriiɗo. Nde leydi ndii ɓadtii woote, diiwanuuji tati ɗii fof ina njogii jiiɓru mawndu e tuumeede fenaande. To Kano, Aminu, hooreejo NEPU, hawri e Ibrahim Gashash, hooreejo lannda NPC, ngam ustude fitinaaji potɗi waɗeede e nanondiral e njuɓɓudi wooteeji. Gashash jaɓii waawnude ardiiɓe lannda mum ngam haɗde hareeji ƴiiƴam "kono fof alaa ko nafi". Ñalnde 28 desaambar, balɗe ɗiɗi tan ko adii woote ɗee, hooreejo leydi ndii, hono Azikiwe, wiyi gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Balewa, yo jokku woote ɗee fotde lebbi jeegom sabu ɓeydagol jiiɓru, o ɗaɓɓiri kadi ƴeewndo ONU. Balewa salii ɗaɓɓaande ndee, wiyi ko ɗum yalti e mbaawka makko. Hooreejo Komisariyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe, tawi naamnaaki terɗe goɗɗe, kadi woppii ɗum. Ko ɗum addani tato e nder jeegom terɗe komisiyoŋ oo woppude golle. Tooñanngeeji ɗi njiy-ɗen ɗii e fenaande tuumaande ndee ina addana kanndidaaji e lanndaaji keewɗi ustude woote ɗee, ɗum noon ko njeñtudi ‘lopsided’. Aminu dañii diiwaan mum to Kano Fuɗnaange e kanndidaa NPC, Mahmud Dantata, ɓiy Alhassan Dantata e gonnooɗo tergal NEPU, Dantata heɓi 1 700 woote e Aminu 690 e nder 40 000 wootooɓe potɓe suɓaade.[8]: 312:10]
Caggal woote ɗee, Aminu e goomu gollordu hakkundeejo NEPU yuɓɓinii batu ngam restrategize. "Deftere daneere dow caɗeele siyaasaaku ɗe lesdi Naajeeriya ɗon mari" winndaama ngam hollugo, nde ɗon laara darnde NEPU nden ɗon hokka limngal njuɓɓudi. Ndeeɗoo batu ko mawnde e nder daartol lannda kaa, tawi ko depiteeji ummoriiɗi e teemedde cafrirɗe e nder Fuɗnaange fof tawtoraama. Ina jeyaa e toɓɓe yeewtaaɗe ɗee, mbaawka hawrude e denndaangal lanndaaji politik luulndo to bannge worgo, sosde « lannda ngenndiijo kuuɓtodinɗo », sosde dowlaaji kesi, sosde ballal bursi. Koolol ngol kadi addani Diɗɗal Dowla Kano (KSM) fuɗɗaade, tawi ina waɗi NEPU, KPP, e won e terɗe NPC luulndiiɗe laamu. Ñalnde 14 abriil 1965, batu mawngu yuɓɓinaama ngam udditde KSM, tawi ko gooto e jamaanu ɓurngu mawnude e daartol politik Fuɗnaange Nijeer. Ahmadu Trader, sehil Aminu ɓooyɗo, toɗɗaama hooreejo leydi ndi gadano, Aminu woni jaagorgal mum to bannge politik.[10]: 213–215 Faandaare KSM adannde ko sosde dowla Kano ceertuɗo.[8]: 271
E hitaande 1965, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii hono Balewa toɗɗii Aminu yo won nulaaɗo Fedde Ngenndiije Dentuɗe. Aminu woni wakiiliijo lesdi Naajeeriya haa kawtal lesɗe duuniyaaru dow filu e ɓamtaare nder hitaande 1965. Nde o arti e golle ONU, ñalnde 6 lewru bowte hitaande 1966, Aminu ummii Lagos fayde Kano ngam tawtoreede batu NEPU, ɗo yeewtere laabi restrategie jokki. Nde o ari Kano, Aminu humpitaama rewrude e Abubakar Gumi, mawɗo Khadi (Mawɗo Ñaawirde) diiwaan Fuɗnaange e gonnooɗo gollodiiɗo Aminu to Maru, ko fayti e batu sirlu ngu Ahmadu Bello yuɓɓini, gonnooɗo e oon sahaa to Makka. Joɗnde ndee fotnoo ko waɗde hakkunde maɓɓe tato, nde fotnoo ko ñalnde 16 lewru bowte hitaande 1966. Kono, ko adii nde joɗnde ndee waɗata, Bello waraa ko ñalnde 15 lewru bowte hitaande 1966. So tawii anniyaaji Bello e batu nguu ina keddii e laaɓde sabu maayde makko e sahaa mum, miijo Gumi ko wonde ina gasa tawa o woni ko e ƴeewtaade tolno njiimaandi e nder Fuɗnaange, o yiɗi ko jokkondirde e nanondiral woote ngam wooteeji Asaambele diiwaan Fuɗnaange garooji ɗii.[10]:21
[[File:Aminu Kano addresses his constituents.png|thumb|Seppo politik Aminu e nder kitaale 1960]]
=== Laamu konu (1966—1979) ===
Hakkunde 14 e 15 [[lewru]] Yarkomaa 1966, soldateeɓe murtuɓe konu [[Naajeeriya]] e gardagol [[Kaduna Nzeogwu]] e woɗɓe nayo mbarii Naajeeriyankooɓe heewɓe marɓe semmbe ina jeyaa heen Sir [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]], gardiiɗo jaagorɗe [[Naajeeriya]], [[Sir Ahmadu Bello]], Sardauna mo [[Naajeeriya]] worgo Sokoto e Ardiiɗo lesdi hirnaange lesdi [[Naajeeriya]]. Ndeeɗoo eɓɓaande kuudetaa umminii dille luulndiiɗe kuudetaa e nder konu nguu, tawi ko Ofisee Seneraal Komanda, [[Johnson Aguiyi-Ironsi]] ardii ɗum, dañii ustude kuudetaa oo. Caggal kuudetaa mo ronki, ñalnde 16 [[lewru]] Yarkomaa, Aguiyi-Ironsi ƴetti golle hooreejo leydi, ardii laamu konu gadano leydi Nijeer.<ref name=":297">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 63
=== Laamu Ironsi ===
Ƴeew kadi: Kuudetaa laamu Nijeer e hitaande 1966
Hay so tawii banndiraaɓe makko NEPU ina njogii hoolaare, sibu ina cikka ina mbaawi heblude ŋakkeende politik nde kuudetaa oo heddinoo, Aminu ɓadtiima laamu Ironsi e hakkille. E lomtaade lannda makko, o neldi laamu nguu telegaraam « hakkilantaagal » , o woppii juulde kono o hollitii yaakaare makko wonde laamu Ironsi ina waawi renndinde ngenndi ndii, ina yahra yeeso e demokaraasi. Ironsi yaawi wontude mo yiɗaa e nder diiwanuuji Fuɗnaange e Hirnaange sabu mum waasde jogaade darnde e darnde politik ɗeen diiwanuuji, o ɓuri yiɗde ko amiir en e mawɓe e nokkuuji mum en . Ko ɓuri heewde e yimɓe politik e nder njuɓɓudi kesiri ndii ko Guwerneeruuji ɓooyɗi, jooni ko kamɓe ngoni wasiyaaji guwerneeruuji konu. Ngonka kesa ka to Fuɗnaange fuɗɗii nanndude e laamu ɓooyngu nguu, ngu koloñaal en Angalteer mbaɗi, ngu ɓeydi heen njiyaagu e laamu nguu, haa teeŋti noon e nder dingiral radikal en. Lebbi tati e nder laamu makko, Aminu ina jokki e yeewtidde e Joseph Tarka e [[Maitama Sule]] ko fayti e ko ɓe njiyri "kuulal gootal wonande leydi Nijeer".<ref name=":1416">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 332–333 <ref name=":2713">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 380–381 Hedde sahaa ndeeɗoo batu, Ironsi jaɓi haa jooni jokkondirde e Aminu. Aminu hollitii caɗeele ɗe Fuɗnaange jogori dañde, o holliti heen peeje. Ironsi noon, wayi ko no alaa ko nafi, ko ɗum waɗi, darnde Aminu ndee « alaa ko nafi ». Caggal ɗuum, Aminu tuugnii ko e [[Ado Bayero]], laamɗo Kano, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni hooreejo leydi ndii, ngam yettinde miijooji mum cemmbinɗi ɗii to Kumanndaa mawɗo oo.<ref name=":131">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 222–223
E lewru mee, Ironsi yaltinii "Decree dental" luulndiiɗo, momtuɗo diiwanuuji Nijeer, lomtiniri ɗum "pelle diiwanuuji". Yanti heen, Dekere oo renndini ko sarwisaaji siwil ɗi diiwaanuuji ɗii mbaɗnoo ko adii ɗuum. O ɓeydi heen momtude denndaangal lanndaaji politik e pelle pinal ngam yiɗde haɓaade ‘tribalism’. Anndinoore Decree ndee ɓeydii jiiɓru e nder Fuɗnaange, ɗo ko ɓuri heewde e pelle eliteeji ɗii njiyri ko ɓeydaade woɗɗitaade laamu nguu to [[Lagos]]. Ɓe cikki wonde Dekere oo yeewtidaaka e maɓɓe no haanirta nii, tee ina waɗi sarɗiiji "ɗi moƴƴaani e maɓɓe".<ref name=":2712">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 647 To [[Kano]], fotde teemedde ɗiɗi almuudo, ko ɓuri heewde e mum en ummorii ko e duɗal [[Abdullahi Bayero|Abdullahi Bayeron]], duɗal Rumfa, e duɗal janngirɗe aarabeeɓe, yuɓɓini seppooji ɗi Kaverlino de Aarabeeɓe mbinndi Guwerneer diiwal worgo leydi ndi hono Hassan Katsina. Ñalnde heen, fitinaaji mbaɗi e nder wuro ngo, fitinaaji ɗii mbaɗii e njulaagu Igbo en, tawi ko ina tolnoo e 100 haa 200 neɗɗo maayi heen, tawi ko ɓuri heewde heen ko Igbo en kono kadi ina heen woɗɓe nanngaaɓe e fitinaaji ɗii. Ñaawirde sosaa ngam ƴeewtaade fitinaaji ɗii, gardiiɗo mayre ko Sir Lionel Brett, ñaawoowo Angalteer to Ñaawirde Toownde leydi Nijeer. Ñaawirde Sir Brett meeɗaa ƴettude ñaawoore mum nde laamu Ironsi joofi caggal nde o waraa ñalnde 29 sulyee 1966
E lewru sulyee, Ironsi yuɓɓinii batu e amiiruuji e mawɓe leydi ndii ɓurɓe waawde to Ibadan.<ref name=":2711">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref> E nder kawral ngal, o yamiri ɓe yimde jimɗi ngenndiiji ɗin, o holli anniya maako ngam waɗuki ɓe darnde haa lesdi [[Naajeeriya]] bana no guwerneeruuji sooja'en, miijo ngo ɗon mari ƴamol, ''Sarkin'' [[Kano]] [[Ado Bayero]] wurti diga kawtal ngal. Ñalnde 29 lewru juko hitaande 1966, kuudetaa gardinooɗo ko ɓuri heewde e ofiseeji ummoriiɓe Fuɗnaange fuɗɗii, ɗum addani Ironsi waraa to [[Ibadan]].<ref name=":2710">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 385 Ñalnde 1 [[lewru]] bowte hitaande 1966, Lietnaa-Kolonel [[Yakubu Gowon]] toɗɗaa Sustelit be hooreejo leydi caggal nde) ƴettude yamiroore.<ref name=":279">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52<ref name=":296">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>
=== Laamu Gowon (1966—1975) ===
Ƴeew kadi: 1966 Kuudetaa Nijeer
[[File:Nigerian Public Domain 137.jpg|thumb|General Yakubu Gowon]]
Toɗɗagol Gowon, Kerecee’en worgo, jeyaaɗo e leñol tokosol, hooreejo leydi, ko huunde nde SMC waɗi ngam haɗde kuuɓtodinɓe worgo, e gardagol Lietnaa-Kolonel [[Murtala Muhammed]], seertude e republique. Gowon woppi ko ɓuri heewde e kasooji politik nanngaaɓe e laamu Ironsi, ina jeyaa heen [[Obafemi Awolowo]], politik Yorubaajo mawɗo mo diiwaan Hirnaange. O woppi kadi kuulal denndinngal luulndiingal ngal, o artiri diiwanuuji nay ɗi limtaa ko adii ɗuum. Yanti heen, Gowon yuɓɓinii batu wakili’en diiwaan ngam ƴettude kuule doosɗe kese, anndiraaɗe goomu doosɗe Ad Hoc. Aminu e Joseph Tarka ina njeyaa e wakili'en diiwaan Fuɗnaange e nder batu nguu. Depiteeji ɗii fof e batu nguu, so wonaa Fuɗnaange-rewo, ina mballita e miijo laamu fedde tiiɗngu tuugiiɗo e dowlaaji tokoosi.<ref name=":278">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52
Ɗoon e ɗoon, caggal nde Gowon anndinaa toɗɗagol mum, Aminu wallitii e yuɓɓinde jeewte e "ardiiɓe miijo" Fuɗnaange to [[Kaduna]], tawi ina jeyaa heen gollotooɓe laamu e politikaaji Republique gadano. Yeewtere ndee rewi ko e njiimaandi laamu kesu nguu, tawi ko binndanɗe yeewtere ƴettaaɗe, peeñninaama ngam ƴeewtaade, waylude, walla salaade fedde ndee. Ko adii noddaango goomu ad hoc Gowon, fedde yeewtere ndee yeewtidii e toɓɓere dowlaaji kesi, Aminu suɓaama ngam ardaade goomu nguu. Aminu woni wakiliijo fedde [[Kaduna]] nder kawtal Ad Hoc to [[Lagos]], ɓe hokki wasiyaaji maɓɓe ngam sosde lesɗe 12 haa 14, 7 ngam Fuunaange, 5 ngam Fuunaange. Kono, e joofnirde, batu nguu feccii dowlaaji ɗii no fotiri, 6 wonande Fuɗnaange e Fuɗnaange fof. E nder lebbi ɗiɗi gadani laamu Gowon, Aminu waɗii e makko batuuji tati ceertuɗi. Aranndeere nden hawti bee delegaasiyon yimɓe sappo diga Fuunaange, ɗiɗaɓre nden bana tergal Goomu Ad Hoc, kawtal tataɓal ngal hawti bee Aminu nder goomu jowi yimɓe Fuunaange, ardii ɗum Sir [[Kashim Ibrahim]], gonnooɗo siyaasaaku NPC e ''Governor'' siwil cakkitiiɗo dow convened ''Northern'' [[Naajeeriya]], ardii ɗum laamu fedde tiiɗnde e ngootaagu ngenndi.<ref name=":130">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 237–241
Nde wonnoo Fuɗnaange ina jokki e wallitde laamu fedde tiiɗnde, caggal nde Gowon heɓi nafoore mum e delegaasiyoŋ Ibraahiima, e Hirnaange kadi ina jokki e wallitde caggal nde mawɗo Awolowo haa jooni "ardi" e miijo ngoo, ko diiwaan Fuɗnaange tan heddii e luulndaade. Igbo en ɓurɓe heewde Fuɗnaange ina njoginoo ŋakkeende hoolaare e laamu nguu, ina gasa tawa ko sabu fitinaaji "pogrom-like" ɗi ɓe muñnoo ko juuti caggal kuudetaa lewru sulyee, ɗi soldateeɓe fenaande yiɗɓe yoɓde kuudetaa lewru janvier mbaɗi. E nder winndannde makko ñalnde 4 oktoobar 1966, Aminu winnditii "Ko ɓuri mettude e muñal konu. Jaawgol e golle ina ɗaɓɓi. Fuɗnaange ina woni e laawol seertude." E nder etaade yaawnude gartugol laamu siwil, Aminu ɓadtiima ardiiɓe Goomu Ad Hoc, Awolowo (Hirnaange), Kashim Ibrahiima (Fuɗnaange), [[Anthony Enahoro]] (Caka Hirnaange) e ‘Eni’ (Fuɗnaange), ngam fuɗɗoraade kaaldigal ngam sosde laamu joofngu. Kono tan, darnde makko taƴaa ko e ɓuuɓri fitinaaji to Fuɗnaange.<ref name=":129">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 240–241 <ref name=":277">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52–53
E nder geɗe tati mawɗe baɗnooɗe e fitinaaji mawɗi e hitaande 1966, ko e lewru oktoobar "ko ɓuri heewde e maayɗeele".<ref name=":276">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 131 fitinaaji ɗii ko soldateeɓe Fuɗnaange e wuyɓe nokkuuji ɗii mbaɗi ɗum en, teeŋti noon e yan daba to [[Kano]]. Ko ɗum waɗi [[Igbo]] en heewɓe hoɗɓe e Fuɗnaange ndogi njalti Fuɗnaange ngam yiylaade kisal. Caggal nde ɓe muñi warngooji goɗɗi, diiwaan Fuɗnaange oo salii hootde e batuuji Ad Hoc.<ref name=":275">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 52–56 <ref>{{Cite web|date=22 January 2024|editor-last=LAFRANCO|editor-first=ROB|editor2-last=TOGNINI|editor2-first=GIACOMO|title=Africa's Billionaires 2024|url=https://www.forbes.com/lists/africa-billionaires/|access-date=2024-02-10|website=[[Forbes]]|language=en}}</ref>: 134–138 E joofnirde fitinaaji ɗii, "Ibo en fof ndogi Fuɗnaange, Hausa en Fuɗnaange". Diwgol mawngol fotde miliyoŋ Fuɗnaange addani faggudu Fuɗnaange ɓadtaade. Jaltugol ɗoon e ɗoon binnditagol, karallaagal, njulaagu, e gollotooɓe laamu, ina metti faggudu diiwaan oo no feewi, sibu sarwisaaji ɗii mbaawii tan ko heɓtude fotde 40% e tolnooji ko adii kuudetaa oo, yontereeji jeegom caggal ɗuum. Ngam wallude e safrude ndeeɗoo caɗeele, Aminu sosi Duɗal Njulaagu Renndo Kano (anndiraa hannde Duɗal Njulaagu Renndo Aminu Kano). Hassan Katsina, guwerneer militeer'en lesdi Fuunaange, jaɓi wallugo ngam yaawnugo kuugal ngal, [[Maitama Sule]] hokki saare maako bana nokkuure arandeere nde janngirde nde'e woni. Ina jeyaa e yimɓe woɗɓe wallitɓe eɓɓaande ndee, ''Sarkin'' [[Kano]] [[Ado Bayero]], [[Aminu Dantata]], Sani Gezawa, Inuwa Wada, e [[Tanko Yakasai]]. Aminu e hoore mum rokkii eɓɓaande ndee 250 mbuuɗu, tawi darnde mum fof ina tolnoo e 4 000 mbuuɗu. Aminu woni hooreejo duɗal ngal haa o maayi e hitaande 1983. Gooto e almuɓɓe duɗal ngal ɓurɓe teskinde ko [[Aliko Dangote]], [[Afrik|Afriknaajo]] ɓurɗo alɗude.<ref>{{Cite book|url=https://buk.edu.ng/sites/default/files/pdf/ushd.pdf|title=BAYERO UNIVERSITY, KANO NIGERIA: Student Handbook|isbn=978-9788203018|pages=126|last1=Kamal|first1=Aliyu|date=2008}}</ref><ref>{{Cite web|date=22 January 2024|editor-last=LAFRANCO|editor-first=ROB|editor2-last=TOGNINI|editor2-first=GIACOMO|title=Africa's Billionaires 2024|url=https://www.forbes.com/lists/africa-billionaires/|access-date=2024-02-10|website=[[Forbes]]|language=en}}</ref>
E fuɗɗoode lewru Yarkomaa 1967, Diiso Toowngo Konu (SMC) yuɓɓinii batu to Aburi, Ganaa, ngu daartoowo biyeteeɗo Max Siollun siftini wonde "diisnondiral doosgal daartol, ngal nganndu-ɗaa ko kañum woni sabaabu renndo e politik leydi Nijeer".<ref name=":295">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>:-153 Batu nguu ɓuri waawde tawtoreede ko Ljukdum Ojuklo. Guwerneer Militeer Fuɗnaange, baɗɗo miijooji keewɗi. E nder ɗeen miijooji, ɓurɗi teeŋtude heen ko wonde diiwanuuji ɗii ina poti jaɓde kala kuule jowitiiɗe e mum en e ko fayi arde, tawa kadi denndaangal kuule gonɗe heen ɗee, luulndiiɗe ndeeɗoo feere, ina poti momteede. Ɗeeɗoo miijooji, ko ɓuri heewde e mum en ko ƴaañde ndimaagu diiwaan oo, keɓii nanondiral gootal hakkunde denndaangal lanndaaji SMC. Kono nde Gowon arti [[Lagos]], "gollotooɓe laamu makko ina mbeltii e luggiɗde e ballal makko e Ojukwu". Ndeen noon, nanondiral Aburi ngal meeɗaa huutoreede, ɗum addani jokkondiral hakkunde Diiwaan Fuɗnaange e laamu fedde ndee ɓeydaade bonde.<ref name=":274">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 56–57 <ref name=":294">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 151–159 Nde ɗum jokki, Aminu; Yuusuf Tarka, hooreejo UMBC; [[Aliyu Makaman Bida]], politik NPC ɓurɗo mawnude e wuurde ; e [[Umaru Dikko]], hono binndoowo maɓɓe, ina njillondiri e Fuɗnaange ngam humpitaade yimɓe ɓee geɗe jooni ɗee, ko ɓuri teeŋtude kadi, ngam haɗde jeewte seertude e Fedde ndee. Jaɓɓungal ngal ina waɗi jeewte jamaanu e jokkondirde e amiiruuji e mawɓe diiwaan oo.[30]: 136 Ɓooytaani caggal njillu nguu, Aminu majjii ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Isa Wali e lewru feebariyee, baaba mum majjii e lewru mee.<ref name=":272">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 246–250 <ref>{{Cite journal|title=The Wikipedia Library|url=https://wikipedialibrary.wmflabs.org/|access-date=2024-02-16|website=wikipedialibrary.wmflabs.org|language=en|doi=10.1086/ahr/79.4.1229|url-access=subscription}}</ref>:
Ñalnde 27 lewru bowte hitaande 1967, Gowon habri feccugol leydi Nijeer e dowlaaji sappo e ɗiɗi. Ko ɗum huunde nde leƴƴi pamari ɗi diiwanuuji nay mumtuɗi ɗii mawnini no feewi.<ref name=":128">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 390 <ref name=":273">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref> Diiso doosɗe leydi ndii (FEC) sosaa ngam golloraade e les njiimaandi Diiso Toowngo Konu. FEC ina waɗi jooɗaniiɓe siwil en toɗɗaaɓe e nder kala diiwaan, ina poti wonde junngo njuɓɓudi laamu nguu. Aminu toɗɗaama ngam laataago wakiliijo lesdi Kano, o hokkaama darnde Komisinaajo Fedde nde'e ngam jokkirli.<ref name=":127">{{Cite book |title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|last=Feinstein|first=Alan|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 253–254
=== Hare nder leydi (1967-1970) ===
Winndannde mawnde: Hare nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]
Balɗe tati caggal feccere diiwanuuji ɗii, Ojukwu hollitii jeytaare Diiwaan Fuɗnaange oo, mo nganndu-ɗaa ko Republique de Biafra.<ref name=":27">{{Cite book |last=Robert Melson and Howard Wolpe|url=http://archive.org/details/isbn_9780870131615|title=Nigeria: Modernization and the Politics of Communalism|date=1971|publisher=Michigan State University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-87013-161-5|language=English}}</ref>: 390 Caggal nde laamu nguu fooli eɓɓooji mum e "action police", ''Military-Government'' jaabtii e ''blockades''. Caggal ɗuum, konu Biafran yani, heɓti laamu dowla hakkundeejo hirnaange (Bendel), ɗum addani Gowon bayyinde wolde.<ref name=":293">{{Cite book |last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 162
E nder wolde ndee fof, Aminu ina jokki e wonde tergal FEC. O ardii goomu soodgol kaɓirɗe, tawi ina waɗi yah-ngartaa keewɗo e nder winndere ndee, haa arti noon e Orop, [[Amerik]], Dental Sowiyet, e [[Afrik]] worgo, ngam kaaldigal e nanondiral kaɓirɗe.<ref>{{Cite book|last1=Moses|first1=A. Dirk|url=https://books.google.com/books?id=Vk0rDwAAQBAJ|title=Postcolonial Conflict and the Question of Genocide: The Nigeria-Biafra War, 1967–1970|last2=Heerten|first2=Lasse|date=2017-07-06|publisher=Taylor & Francis|isbn=978-1-351-85866-3|pages=184|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=O-dHAAAAIBAJ|title=Soviet Moving In With Aid To Rich, Populous Nigeria|date=23 March 1970|publisher=The Morning Record|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=|url=http://archive.org/details/intelligencer-november-1968|title=Intelligencer November 1968|date=November 1968|pages=10}}</ref><ref name=":3110">{{Citation |last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref> E [[lewru]] mee 1968, Aminu tawtoraama yeewtere jam hakkunde Nijeer e Biafra yuɓɓinaande to [[Kampala]], [[Ugannda|Uganndaa]], hitaande wootere caggal wolde hakkunde leyɗeele. [[Chinua Achebe]], winndiyanke [[Naajeeriya]] mawɗo, tawtoraama kadi yeewtere nde e nder delegaasiyoŋ Biafran. Ngolɗoo batu ko ngol woni go’o ko Achebe ina hawra e Aminu, o siftini :
Miɗo siftora no feewi nde njiy-mi Aminu Kano mo delegaasiyoŋ Naajeeriya ina jooɗii yeeso ina ndaara mette no feewi. Ɗum ina jeyaa e ko ɓuri tiiɗde e ko gorko oo waɗi e am, so en ƴeewtindiima yimɓe hono mawɗo [[Enahoro]] mo wonnoo gardiiɗo delegaasiyoŋ oo ina ƴattondiri e jaaltaaɓe, haa arti noon e Asika. Aminu Kano wayi ko no seertuɗo nii; goonga noon, omo wayi no omo ndaara e nder windo. Nde gollodiiɓe makko ina kaala mawnikinaare e 6uu6ol e 6uu6ol men, Aminu Kano ina dee/i, ina 6uu6too.<ref>{{Cite book|last=Ezenwa-Ohaeto|url=http://archive.org/details/chinuaachebebiog0000ezen|title=Chinua Achebe : A Biography|date=1997|publisher=Bloomington : Indiana University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-253-33342-1|author-link=Ezenwa-Ohaeto}}</ref>: 138 Oo ko gorko mo weltaaki e banngeeji ɗiɗi ɗii fof walla no haala kaa yahrata. Ndeen pottital waɗii e am maande nde momtataa e Aminu Kano, e jikku makko e hakkille makko.<ref>{{Cite book|last=Achebe|first=Chinua|url=http://archive.org/details/there-was-a-country-a-personal-history-of-biafra_202011|title=There Was A Country A Personal History Of Biafra|pages=162|author-link=Chinua Achebe}}</ref>
Aminu ɓadtiima hare ndee wonaa hare hakkunde leñol Igbo walla Diiwaan Fuɗnaange ɓooyɗo, kono ko hare seertude. E nder konngol makko ngol o haali e janngooɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abdullahi Bayero]] to Kano e lewru feebariyee 1970, o wiyi Naajeeriyankooɓe, e laamu nguu, yo ɓe peewnu no haanirta nii ngam gartugol Biafranaaɓe. Aminu teeŋtinii :<ref name=":1415">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>
Ina woodi caɗeele naatgol Ibo en. Ɓe ngummii ko feccere mawnde e ndii leydi, ko heewi e ko ɓe ngummii ko koɗdiiɗo nokku oo ƴetti ɗum. Hol ko ɓe poti waɗde? Ɗum ina waɗi nafoore nde tawnoo eɗen kaɓa e maɓɓe ngam heddaade e leydi Nijeer. Min ɗon wi'a, "A waawataa yahugo. A foti heddaago [[Naajeeriya]]." So ɓe ngartii, mbele aɗa waawi haɗde ɓe jogaade geɗe walla leydi ? A waawaa waɗde noon. Hol no Ibo common waawirta ƴettude ɗuum? Ɓe mbiyi: “Min njiɗi ko yahde.” Min mbi'i, "Aa'a, sey a hedda haa lesdi [[Naajeeriya]]." Ɓe mbi'a: “Jooni min ngartii.” Hol ko mbaɗaten? Ko ɗeen ngoni caɗeele potɗe dañeede. Wonaa caɗeele koyɗe. Wonataa wiyde koɗorɗe to ''Sabon Gari'', koɗorɗe to ''Tudun Wada'', koɗorɗe to Kaduna ina toppitie. Mbele ɓe ngartat? E nder njulaagu maɓɓe? E yiɗde ɓurnde mawnude ngam jooɗaade e leydi [[Naajeeriya]]? Ɓiɓɓe men worɓe e rewɓe heewɓe njahii maayii e innde kawtal ngam haɓaade Ibos en e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Mbele aɗa waawi ostracize ɓe jooni? A waawaa. Hol ko njahataa waɗde? Hol ko woni porogaraam mon? Aɗa foti fuɗɗoraade peewnugol gila jooni. Heewaani ot wiyde, "Oh eey, eɓe ngarta."<ref name=":1414">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 356
=== Reformeeji e nder diiwaan Kano ===
E nder diiwaan Kano keso oo, wonno ko limtooji ɗiɗi laamu ngenndi e sahaa laamu Gowon. Ɓeen ngoni [[Audu Bako]], guwerneer militeeruuji diiwaan [[Kano]], e Aminu, komisariyaajo siwil e tergal FEC.<ref name=":1413">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 339
Reformeeji keewɗi mbaɗaama e nder Dowla oo, haa teeŋti noon e to bannge Emiraaji. Ñaawirɗe alkali ɓooyɗe ɗee lomtinaama ñaawirɗe nokkuuji, ñaawirde amiir oo fusi. Polis fedde nde e polis emiraaji ɗii kawri, mbaɗtaa e les njiimaandi komisariyaajo polis, toɗɗaaɗo e laamu fedde ndee. Diiwanuuji Emiraaji ɗii ndenndinaama e nokkuuji 8 njuɓɓudi, heen gooto fof ina jogii ofisee diiwaan toɗɗaaɗo, gardiiɗo binndoowo guwerneer militeer. Laamu ngenndi lomtinaama e laamu nokkuyankeewu (LGA), tawi ɓuri heen heewde ko Diiso Emiraaji e Goomu kuuɓtodinngu. Diiso Emiraaji ina waɗi tergal 40 tawi ko amiir woni hooreejo mum. Fotde tataɓe ɗiɗi e terɗe diiso ngoo ko nulaaɓe diiwanuuji, cuɓaama e woote. Diiso ngoo fof ko guwerneer militeer en toɗɗii ɗum e fuɗɗoode.[8]: 341–351
Hay so tawii doole amiir oo ustaama to [[Kano]], haa teeŋti noon e fannu ñaawoore, omo jogii haa hannde doole keewɗe to bannge LGA. O joginoo ko mbaawka toɗɗaade denndaangal ardiiɓe diiwanuuji ɗii, omo waawi kadi waɗde heen geɗe kuuɓtodinɗe e doosɗe leydi e nder denndaangal tolnooji. Bako hollitii geɗe mum tati politik jowitiiɗe e peeje : hisnude geɗe ɓurɗe moƴƴude e laamu emiraaji gaadanteeji to [[Kano]], ɓamtude wonɓe e laamu nguu e ɓesngu nguu rewrude e wakilaagu ; e waɗde ko tiiɗi e haɗooɓe laamu nguu. Hay so tawii Aminu haalaani e yeeso yimɓe fof ɗeen peeje, o anndaaka no feewi wonde gooto e ardiiɓe peeje. Heewɓe e miijooji makko gadani ko fayti e ustude laamu emiraaji ina mbaawi yiyeede e njuɓɓudi kesiri Dowla Kano, miijooji makko e ittude leydi e doole ñaawoore e nder emiraaji ina nganndaa no feewi.<ref name=":1412">{{Cite book |last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 341–351<ref name=":319">{{Citation |last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref> Bako ina wayi no toɗɗiima komisariyaaji makko tuugiiɗi e Aminud6.<ref>{{Cite news|last=Yusuf|first=Kabiru A.|date=2021-12-19|title=How I was expelled from NEPU for visiting Russia, China – Yakasai|url=https://dailytrust.com/how-i-was-expelled-from-nepu-for-visiting-russia-china-yakasai/|access-date=2024-07-24|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref>
[[File:Gen. Murtalar Muhammed.jpg|thumb]]
[[File:Jimmy Carter with Lt. Gen. Olusegun Obasanjo of Nigeria.jpg|thumb|Jimmy Carter e Lietnaa Seneraal Olusegun Obasanjo mo leydi Najeriya]]
=== Laamu Muhammadu (1975—1976) e laamu Obasanjo (1976—1979) ===
Caggal nde wolde hakkunde leyɗeele joofi, o heɓi golle Komiseriyaa Fedde Ngenndiije Dentuɗe ngam Cellal e hitaande 1971. E hitaande 1975, kuudetaa laamu fuɗɗii e dow Gowon, tawi Gowon ina lomtoo leydi Nijeer e batu 12ɓo Fedde Ngootaagu [[Afrik]] to Kampala. [[Murtala Muhammed|Murtala Muhammadu]] anndinaama hooreejo leydi e juuɗe kuudetaa en ñalnde 30 sulyee 1975.<ref name=":292">{{Cite book|last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>: 175–183 Muhammadu waraa e kuudetaa mo ronkaama hitaande caggal ɗuum, lomtii mo ko cukko makko, hono [[Olusegun Obasanjo]]:<ref name=":29">{{Cite book|last=Siollun|first=Max|url=http://archive.org/details/oilpoliticsviole0000siol|title=Oil, politics and violence : Nigeria's military coup culture (1966-1976)|date=2009|publisher=New York : Algora Pub.|others=Internet Archive|isbn=978-0-87586-708-3|author-link=Max Siollun}}</ref>.
Ko adii maayde makko, Muhammadu sosi Goomu ƴettugol doosɗe leydi (CDC) halfinaaɗo ƴettude doosɗe leydi kese ngam heblude laamu siwil. E lewru ut 1976, Obasanjo habri sosde Asaambele doosɗe ngam ƴeewtaade eɓɓaande doosgal leydi ndi CDC feewni. Wooteeji ngam suɓaade Asaambele ngenndi mbaɗaama, kanndidaaji ɗii cuɓaama e Komiseer Fiilngo Fedde Ngenndiije Dentuɗe (FEDECO) keso oo. Aminu suɓaama, o suɓaama e dow jam.<ref name=":318">{{Citation |last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref> Asaambele oo waɗii batuuji hakkunde oktoobar 1977 e lewru suwee 1978. Eɓɓaande doosgal Asaambele ndee yettinaama e Diiso Toowngo Konu e lewru ut. Caggal nde SMC jaɓi waylooji 17 eɓɓaande ndee, doosgal kesal ngal hollitaama e lewru suwee 1978.<ref>{{Cite journal|last=Koehn|first=Peter|date=1989|title=Competitive Transition to Civilian Rule: Nigeria's First and Second Experiments|url=https://www.jstor.org/stable/161100|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=27|issue=3|pages=401–430|doi=10.1017/S0022278X0002036X|jstor=161100|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref> "Haɗeede politik" kadi ustaama e oon ñalawma gooto, Naajeeriyankooɓe cemmbinaama ngam sosde lanndaaji politik ngam heblude wooteeji hitaande aroore ndee.<ref name=":3211">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 16
=== Ndenndaandi ɗiɗaɓiri (1979—1983) ===
Caggal nde Seneraal Muhammadu hollitii peeje mum ngam artirde laamu siwil e hitaande 1979, Aminu yettini jokkondiral mum ngam sosde fedde politik. O jokki kadi e jokkondiral e pelle janngooɓe e nder leydi ndii kala.<ref name=":3210">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 50 Aminu caggal mum naati e fedde politik wiyeteende Mouvement ''National'' nde wonnoo ko yimɓe mawɓe, ko ɓuri heewde e mum en ko ummoriiɓe Fuɗnaange. Fedde ndee ko lomto toŋngoode fedde yeewtere [[Kaduna]] sosaande caggal kuudetaa 1966 mo joofni Republique gadano oo. Fedde ndee waɗii batuuji sirlu e nder ooɗoo sahaa fof, haa arti noon e noddirde yimɓe politik mawɓe to bannge worgo leydi ndii ngam « sosde lannda ngenndiijo goonga ». Caggal nde haɗeede politik ustaa e lewru suwee 1978, lomto mum, hono lannda ngenndiijo leydi Nijeer (NPN), sosaa.<ref name=":306">{{Cite book |last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 206–207 <ref name=":329">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 57–58
=== Sosde PRP ===
Ñalnde heen ko adii udditgol NPN kono, Aminu yalti fedde nde ngam sosde, ina waɗa batu to Yaba, [[Lagos]]. NPN yaawi neldude Joseph Tarka e Inuwa Wada (koɗo mawniiko) ngam waawnude mo yo o hoot. Aminu jaɓi neldude wallidiiɓe joy to udditgol ngol nde o jokki e joɗnde makko, o meeɗaa hootde to NPN.<ref name=":305">{{Cite book |last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 207
Sabaabuuji laaɓtuɗi gaddanɗi Aminu yaltude NPN ina keddii, kono ina woodi miijooji ceertuɗi ceertuɗi. E wiyde [[Shehu Shagari]], tergal gadanal e nder NPN, caggal ɗuum kanndidaa gooto e lannda kaa, batu nguu, ko adii nde laamu nguu fuɗɗotoo, hollitii wonde won terɗe goomu toppitiingu nguu ina poti jogaade golle keertiiɗe e nder dumunna. Aminu ko mawɗo [[Adisa Akinloye]] suɓi ɗum ngam wonde gardiiɗo jaagorɗe. Kono, o suɓiima ɗoon e ɗoon [[Tanko Yakasai]], gonnooɗo tergal NEPU mo o miijii ko neɗɗo ɓurɗo moƴƴude e oon darnde nde tawnoo omo jogii humpito jowitiingo e ɗuum. NPN hollitii wonde miijo Akinloye ngoo addani Aminu woppude laamu nde tawnoo ina sikkaa ko « tooñde darnde makko ngenndiire ». Shagari siftinii ndee firo ko "deduction plausible kono ko feewti e majjere".<ref name=":304">{{Cite book |last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 207 PRP caggal ɗuum wiyi wonde ndee firo ko fenaande sabu darnde ndee ina waawi rokkude Aminu "plateforme moƴƴo ngam mahngo natal".<ref name=":328">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 58–59
Yiyngo ngoɗngo e haala kaa ummii ko e sehilaaɓe politik Aminu, haa teeŋti noon e [[Kano]], ko wayi no Lawan Dambazau, Lili Gabari, Dauda Dangalan, e [[Sabo Bakin Zuwo]]. E wiyde maɓɓe, nde o anndi Aminu saliima hootde to NPN, Aminu Dantata yaawi yahde [[Kano]], o noddi batu to galle makko e yimɓe heewɓe teeŋtuɓe, ina heen jom en njulaagu, politik, gollotooɓe laamu, e annduɓe ummoriiɓe Kano. Faandaare ndeeɗoo hawriinde ko yiylaade laabi ngam waawde waawnude Aminu ngam nanondirde e NPN. Tawtoraaɓe heewɓe mbaɗti yeewtidde e haala kaa, e wiyde mo yo o hawru e lannda kaa. Dr. Ibrahim Datti Ahmed, gonnooɗo hooreejo-General Diisnondiral toowngal ngam Sharia e nder leydi Nijeer, o rokkaama fartaŋŋe haalde, e wiyde Dambazau, "o ñaawii Mallam Aminu no gaño worgo; gaño juɓɓule aadaaji; gaño mo, theNP ɓe mbaawaano". Dambazau teskiima hay gooto daranaaki Aminu, etaade haɗde Datti e nder haala mum. Caggal haala Datti, Aminu fawi hoore mum, batu nguu jippii e jiiɓru, ɗum addani ngu jokkude haa janngo mum.<ref name=":285">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 59–60
Aminu rafi ko adii batu garoowo, o woni e leeso balɗe. E nder rafi makko, wallidiiɓe Aminu ummoriiɓe nokkuuji ceertuɗi e nder leydi ndii, ina jeyaa heen Balarabe Muusa (mo [[Kaduna]]), A.D Yahya, Ananobi (mo Port Harcourt), B.K. Benson (ummo [[Lagos]]), e Dandatti Abdulkadir, Dahiru Liman, e Dambazau (kamɓe fof ummiiɓe Kano), kawri to Kano ngam yeewtidde e makko e geɗe garooje ɗe o jogori rewde.<ref name=":284">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 60–62
Waɗooɓe Aminu yuɓɓinii batu mawngu, caggal ɗuum ɓe inniri ɗum Taron Rami, firti ko "batu diƴƴe". Tawaaɓe e ndeeɗoo batu ciftinii wonde Aminu ina tooña, ina hormaa NPN e terɗe mum, ɗum addani mo ƴettude kuulal ngam sosde lannda mum politik. Wowooɓe e hiirde nde ko Dambazau, Usmaan Nagado, e [[Abubakar Rimi|Abuubakar Rimi]]. Hay so tawii o rafii e leeso, Aminu neldi nulaaɓe e nder ngenndi ndii ngam jokkondirde e wallidiiɓe makko e wondiiɓe makko ngam yeewtidde e golle garooje ɗee. Caggal jaabawuuli moƴƴi, o sosi goomu ngam lelnude golle lannda kaa. Lannda rimɗinde yimɓe (PRP) udditaa to [[Kaduna]] ñalnde 21 oktoobar 1978, tawi ina noddira senndikaaji radikal en, artisaneeɓe, remooɓe, jannginooɓe yahruɓe yeeso, jaayndiyankooɓe, winndooɓe, e wonnooɓe terɗe NEPU e nder renndo mum. Terɗe lannda ka arandeeji tedduɗi ina mbaɗi yimɓe mawɓe e nder leydi ndii kala, ko wayi no [[Sam Ikoku]], [[Abubakar Rimi]], [[Chinua Achebe]], [[Wole Soyinka]], [[Yusufu Bala Usman]], [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Musa Yar’Adua]], [[Sule Lamiɗo|Sule Lamido]], [[Ghali Umar Na'Abba|Ghali Umar Na’Abba]], [[Sabo Bakin Zuwo|Sabo Bakin Zuke]], Michael Im Udditgol ngol e lewru Oktoobar ina wiyee addani "yimɓe heewɓe ɓe ngoongɗinaaka e nder kala fannu nguurndam."<ref name=":283">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 62–65 <ref name=":327">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 56–58
=== 1979 suɓol leydi Najeriya ===
Winndannde mawnde: Suɓngo hooreejo leydi Nijeer e hitaande 1979
Wooteeji mbaɗaama hakkunde 7 [[lewru]] juko e 11 [[lewru]] bowte hitaande 1979. Ko lanndaaji joy tan mbaawi tawtoreede ɗeen wooteeji, so wonaa NPN e PRP, tati keddiiɗi ɗii ko Awolowo ardii lannda ngootaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (UPN), Azikiwe ardii lannda yimɓe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] (NPP), e lannda leñol Nijeer (NPP), e lannda leñol [[Naajeeriya|Najeriya]] mawɗo ( Wahirid ''People's Party''). NPC ko politik. Suɓol ngol woni arandewol ngol waɗaama nder duuɓi 15, ngol woni arandewol nder Fuunaange lesdi [[Naajeeriya]] ngol rewɓe ɗon mari haaje tawtoreede.
Aminu suɓaama ngam wonde kanndidaa hooreejo leydi PRP, kono FEDECO salii mo yamiroore ngam tawtoreede woote sabu ŋakkeende to bannge njoɓdi, o ɗaɓɓiraa ko yo o rokku « hujjaaji ɓurɗi laaɓtude ». Aminu salii yoɓde kala ko yowitii e njoɓdi ndi wonaa njoɓdi ndi ɓe ndokki [[Naajeeriya]] fof tawa ko e njoɓdi. O laɓɓinaama haa jooni ɓaawo bayyinaango ñaawirdu yalti ngam wallitde Aminu wiyde o waasaani yoɓde njoɓdi.<ref>{{Cite journal|last=Ojo|first=Olatunde J. B.|date=1981|title=The Impact of Personality and Ethnicity on the Nigerian Elections of 1979|url=https://www.jstor.org/stable/4185981|journal=Africa Today|volume=28|issue=1|pages=47–58|jstor=4185981|issn=0001-9887}}</ref>
Ina ɓeydoo laaɓtude wonde NPN ina « jogori heɓde laamu » nde wooteeji ɗii njahrata yeeso. Caggal nde lannda kaa heɓi nafoore mawnde e wooteeji Asaambele ngenndi, lanndaaji tawtoraaɗi ɗii puɗɗii eɓɓude e sosde nanondiral. Ñalnde 28 sulyee, lanndaaji tati e nder lanndaaji joy ɗii — woni UPN, NPP, e GNPP — kawri to Lagos ngam waɗde fedde ngam haɓaade NPN. PRP noddaama ngam naatde e ndee fedde kono jaabaaki.[72] Ko nanndi e ɗuum, ko NPN ƴetti e PRP rewrude e Shehu Shagari, kanndidaa NPN ngam suɓaade hooreejo leydi. E nder deftere makko, o wiyi o waɗii ndee eɓɓaande ko nde Aminu woni e etaade heɓde FEDECO ngam laaɓtinde mo. O etinooma faamnude Aminu yo yaltu e woote gardagol leydi « nde tawnoo enen ɗiɗo fof eɗen nganndi fartaŋŋe makko ina ŋakki ». E nder ɗuum, PRP ina waawi ɓurde tiiɗnaade e wooteeji goɗɗi ɗii, e « tawtoreede laamu fedde NPN ». E wiyde Shagari, Aminu jaɓii kono ko e sarɗiiji ɗiɗi : maa o yeewtid e terɗe lannda makko, o ɗaɓɓa yamiroore, kadi o luulnda kuulal ngal FEDECO ƴetti e ñaawirdu ngam « daranaade innde makko moƴƴere ». Aminu laɓɓinaama ñalnde 1 ut 1979, waktuuji seeɗa ko adii lajal toɗɗagol hooreejo leydi. O ummiima Kano o fayti Lagos ñalnde heen ngam waɗde kaayitaaji makko to FEDECO. Ɗum addani Shagari wiyde wonde PRP jaɓaani nanondiral maɓɓe ngal.[30]: 225 [73][74]: 90
Woote hooreleydaagu baɗnooɗe ñalnde 11 ut, Aminu heɓi tan ko e nder diiwaan mum Kano, ɗo o dañi 76% e wooteeji ɗii. E nder leydi ndii fof, o dañii 1 732 113 woote, ko ina tolnoo e 10% e wooteeji ɗi o heɓi ɗii fof.[69]: 187 PRP ƴettii woote ɗee no hare e nder Kano nii, o waɗii kampaañ propagande yaajɗo ngam ɓamtude ndeeɗoo daartol, addani lannda oo heɓde nafoore mawnde e nder leydi ndii dowla.<ref name=":326">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 110 <ref name=":332">{{Cite book|last=Mwakikagile|first=Godfrey|url=https://books.google.com/books?id=gqTjUjdvTQwC|title=Ethnic Politics in Kenya and Nigeria|date=2001|publisher=Nova Publishers|isbn=978-1-56072-967-9|language=en}}</ref><ref>{{Cite book|last=Bienen|first=Henry|url=http://archive.org/details/politicalconflic0000bien|title=Political conflict and economic change in Nigeria|date=1985|publisher=London, England; Totowa, N.J. : F. Cass|others=Internet Archive|isbn=978-1-135-17409-5}}</ref>: 83 Yanti heen, PRP heɓi nafooje e wooteeji ɗiɗi guwerneeruuji : [[Abubakar Rimi]] to [[Kano]] (e 79% e wooteeji) e [[Balarabe Musa]] to [[Kaduna]] (e 45% e wooteeji). E wiyde Shagari, Aminu ko kampaañ baawɗo golle, tee "ina teskii yimɓe no feewi, ina yurminii ɓe no feewi" kono o waawaano ɓurde nafoore e nder leydi ndii fof sabu "PRP makko ina ŋakki njuɓɓudi mawndi e kaɓirɗe potɗe huutoreede ngam kampaañ moƴƴo e nder leydi ndii kala".<ref name=":303">{{Cite book|last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 223
Ñalnde 16 lewru nduu, FEDECO yaltini njeñtudi woote gardagol leydi ndii. Shagari hollitaama ko kañum heɓi 5 688 857 woote e nder leydi ndii kala.<ref name=":325">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 139
=== Jaabawuuli ===
Anndinoore FEDECO ndee ina waɗi luural, sibu Azikiwe, lomtii lanndaaji nay ɗi keɓaani nafoore, salii "e nder mum fof, tawa alaa ko heddii heen, bayyinaango Alhaji [[Shehu Shagari]] wonde hooreejo leydi cuɓaaɗo".<ref name=":322">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 145 <ref>{{Cite web|title=NIGERIA: UNSUCCESSFUL CANDIDATES OPPOSE DECLARATION OF NEW PRESIDENT BY ELECTORAL COMMISSION.|url=https://reuters.screenocean.com/record/1053477|access-date=2024-03-01|website=Reuters Archive Licensing|language=en|type=video}}</ref> Ñaawirde Supree e Awolo app eeraango.<ref name=":323">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 148
Caggal nde Shagari bayyinaa wonde hooreejo leydi cuɓaaɗo, kawral hakkunde lanndaaji luulndiiɗi ɗii, tawi jooni ina jeyaa heen PRP, tiiɗtii, ɗum addani NPN laamɗo oo yiylaade kawral mum. Ɓe ɓami lanndaaji nay keddiiɗi ɗii ngam fuɗɗoraade kaaldigal, ko PRP adii jaɓde, e wiyde Shagari. Kono ko NPP Azikiwe joofni e ‘nanondiral’ e lannda laamu nguu. Sarɗiiji nanondiral ngal, ko wakili’en lanndaaji ɗiɗi ɗii njoofni ñalnde 22 ut, balɗe ɗiɗi caggal nde Azikiwe haali konngol mum ngam salaade bayyinaango Shagari. Batuuji jowitiiɗi e sarɗiiji nanondiral ngal puɗɗii ko ñalnde 20 ut, ñalngu nguu konngol ngol waɗi. E wiyde daartoowo biyeteeɗo [[Oyeleye Oyediran]], gooto e nanondiral baɗngal e nder batuuji ɗii ko feewti e Aminu, holliri wonde "peeje keertiiɗe ina poti waɗeede ngam Alhaji Aminu Kano, hooreejo PRP, ko lannda makko ngam naatde e fedde nde."<ref name=":324">{{Cite book|last=Oyediran|first=Oyeleye|author-link=Oyeleye Oyediran|url=http://archive.org/details/nigerian1979elec00oyed|title=The Nigerian 1979 elections|date=1981|publisher=Illupeju, Lagos [Nigeria] : Macmillan Nigeria|others=Internet Archive|isbn=978-0-333-31786-0}}</ref>: 156–158
Ko ɓuri hitaande e nder laamu Shagari, nanondiral NPN-NPP ngal yanii hay so tawii lannda laamu nguu rokkii terɗe NPP geɗe ardorde teeŋtuɗe. Nanondiral ngal joofi ko ñalnde 6 sulyee 1981, caggal nanondiral hakkunde lanndaaji ɗiɗi ɗii.<ref name=":348">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
=== PRP feccii ===
Won e lebbi e nder Republique ɗiɗaɓo, guwerneeruuji 9 ummoriiɗi e UPN, GNPP, e PRP mbaɗii batuuji lewru kala ɗo ɓe mbaɗi jeewte e ɓe ndarni wullitaango maɓɓe e laamu Shagari. Ɓeen guwerneeruuji njiytiraa ko no luulndo politik ɓurngo mawnude e lannda laamu nguu. Ɗum addani PRP jiiɓru nde tawnoo ardiiɓe lannda ka ɓurɓe waawde – hooreejo mum Aminu e Sekereteer mum ngenndiijo, S.G. Ikoku – teeŋtinii gollondiral e NPN, won heen terɗe ɓurɗe radikal, ina heen guwerneeruuji ɗiɗi ɗii, [[Abubakar Rimi]] e [[Balarabe Musa]], kamɓe ɗiɗo fof ko ɓe terɗe niver the Goun N luulndii kala sifaa gollondiral.<ref name=":349">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
Feddeeji ɗiɗi mbaɗi e nder lannda kaa. Fedde 'radical' ndee ko ɓuri heewde ko "ina tiiɗi e waylo-waylo radikal e doosɗe sosiyaalist en." Ɓe njoginoo ko yiɗde "jokkondiral udditiingal hakkunde doole kisal". Ina waɗi heen yoga e terɗe sosɗe lannda kaa, ko ɓuri heewde e terɗe suudu sarɗiiji mayru, annduɓe mayri teeŋtuɓe, e guwerneeruuji ɗiɗi ɗii. Nde wonnoo fedde woɗnde ndee ko terɗe lannda ɓurɗe teskin’de e miijooji ceertuɗi. Ɓe cemmbini ‘neɗɗaagu demokaraasi’ ɓurngu yooɗde e Aminu Kano, ɓe njogii ko miijo wonde haɓde e laamu Shagari “ina foti rokkude, ko famɗi fof, e oo sahaa, ko foti wonde darnde ngootaagu ngenndi e gollondiral hakkunde lanndaaji.” Ndee fedde ina waɗi leftist en mawɓe—hono Ikoku—njulaagu, annduɓe, e terɗe lannda goɗɗe lolluɗe e Aminu.<ref name=":3410">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Joseph|first=Richard A.|url=http://archive.org/details/democracyprebend0000jose|title=Democracy and prebendal politics in Nigeria : the rise and fall of the Second Republic|date=1987|publisher=Cambridge [Cambridgeshire]; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-34136-3}}</ref>: 143 Fedde radikal ndee wiyetee ko Santsi (‘slippery’ e ɗemngal Hausa) caggal nde Aminu wiyi ɓe ngoni ko e ŋoral ŋoral. Rimi jaabii ndeen wonde ‘won e ardiiɓe lanndaaji’ ‘ina njuɓɓina e nder loope’, ko ɗum waɗi fedde daraniiɓe Aminu ndee ina wiyee Taɓo (‘loope’ e ɗemngal Hausa).<ref name=":282">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 432 <ref>{{Cite news|last=Jega|first=Mahmud|title=Red, Blue and Swing States|url=https://issuu.com/thisdaylive/docs/tdla_0116_5adc568f6292ba|work=Thisday Newspapers|pages=48}}</ref>
E nder ndunngu 1980, nde Aminu woni caggal leydi ngam safrude, ardorde PRP haɗi guwerneeruuji ɗiɗi ɗii tawtoreede batuuji guwerneeruuji jeenay ɗii. Nde o arti, o waawaano jokkondirde hakkunde pelle ɗiɗi ɗee, o jokkondiri e fedde Taɓo, o jaɓi heen golle sosngo lannda. Nde guwerneeruuji ɗiɗo ɗii ndartini tawtoreede batuuji ɗii hay so tawii ko yamiroore nde, ɓe ndiiwaa e lannda kaa. E nder jaabawol, fedde Santsi, wiynde ko PRP goonga, noddi batu lannda e lewru desaambar 1980, ɗo ɓe ndiiwi Aminu e Ikoku, ɓe lomtini ɗum en mawɗo [[Michael Imoudu|Michael Imodu]] e [[Abubakar Rimi]]. Kono, hay so tawii noon ko heewi e depiteeji PRP ina ngondi e fedde Santsi, FEDECO jaɓii Aminu wonde hooreejo PRP laawɗuɗo.<ref name=":347">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref name=":346">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>: 13
[[File:Aminu Kano and Abubakar Rimi.jpg|thumb|Aminu e Abuubakar rimi. Ina gasa tawa ƴettaa ko adii nde lannda kaa feccata.]]
Feddeeji ɗiɗi mbaɗi e nder lannda kaa. Fedde 'radical' ndee ko ɓuri heewde ko "ina tiiɗi e waylo-waylo radikal e doosɗe sosiyaalist en." Ɓe njoginoo ko yiɗde "jokkondiral udditiingal hakkunde doole kisal". Ina waɗi heen yoga e terɗe sosɗe lannda kaa, ko ɓuri heewde e terɗe suudu sarɗiiji mayru, annduɓe mayri teeŋtuɓe, e guwerneeruuji ɗiɗi ɗii. Nde wonnoo fedde woɗnde ndee ko terɗe lannda ɓurɗe teskin’de e miijooji ceertuɗi. Ɓe cemmbini ‘neɗɗaagu demokaraasi’ ɓurngu yooɗde e Aminu Kano, ɓe njogii ko miijo wonde haɓde e laamu Shagari “ina foti rokkude, ko famɗi fof, e oo sahaa, ko foti wonde darnde ngootaagu ngenndi e gollondiral hakkunde lanndaaji.” Ndee fedde ina waɗi leftist en mawɓe—hono Ikoku—njulaagu, annduɓe, e terɗe lannda goɗɗe lolluɗe e Aminu.<ref name=":345">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Joseph|first=Richard A.|url=http://archive.org/details/democracyprebend0000jose|title=Democracy and prebendal politics in Nigeria : the rise and fall of the Second Republic|date=1987|publisher=Cambridge [Cambridgeshire]; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-34136-3}}</ref>: 143 Fedde radikal ndee wiyetee ko Santsi (‘''slippery''’ e ɗemngal Hausa) caggal nde Aminu wiyi ɓe ngoni ko e ŋoral ŋoral. Rimi jaabii ndeen wonde ‘won e ardiiɓe lanndaaji’ ‘ina njuɓɓina e nder loope’, ko ɗum waɗi fedde daraniiɓe Aminu ndee ina wiyee Taɓo (‘loope’ e ɗemngal Hausa).<ref name=":28">{{Cite book|last=Auwalu|first=Anwar|url=https://books.google.com/books?id=WYurDwAAQBAJ|title=Politics as Dashed Hopes in Nigeria|date=2019-08-23|publisher=Safari Books Ltd|isbn=978-978-55986-5-0|language=en}}</ref>: 432 <ref>{{Cite news|last=Jega|first=Mahmud|title=Red, Blue and Swing States|url=https://issuu.com/thisdaylive/docs/tdla_0116_5adc568f6292ba|work=Thisday Newspapers|pages=48}}</ref>
E nder ndunngu 1980, nde Aminu woni caggal leydi ngam safrude, ardorde PRP haɗi guwerneeruuji ɗiɗi ɗii tawtoreede batuuji guwerneeruuji jeenay ɗii. Nde o arti, o waawaano jokkondirde hakkunde pelle ɗiɗi ɗee, o jokkondiri e fedde Taɓo, o jaɓi heen golle sosngo lannda. Nde guwerneeruuji ɗiɗo ɗii ndartini tawtoreede batuuji ɗii hay so tawii ko yamiroore nde, ɓe ndiiwaa e lannda kaa. E nder jaabawol, fedde Santsi, wiynde ko PRP goonga, noddi batu lannda e lewru desaambar 1980, ɗo ɓe ndiiwi Aminu e Ikoku, ɓe lomtini ɗum en mawɗo [[Michael Imoudu|Michael Imodu]] e [[Abubakar Rimi]]. Kono, hay so tawii noon ko heewi e depiteeji PRP ina ngondi e fedde Santsi, FEDECO jaɓii Aminu wonde hooreejo PRP laawɗuɗo.<ref name=":344">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Jr.|first=C S Whitaker|url=http://archive.org/details/perspectivesonse0000unse|title=Perspectives on the second republic in Nigeria|date=1981|publisher=Waltham, Mass. : Crossroads Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-918456-43-4}}</ref>: 13
=== 1981 Kano fitina ===
Ñalnde 7 sulyee 1981, guwerneer Rimi yaltini ɓataake feewde e ''Emir'' [[Kano]], hono [[Ado Bayero]], ina tuuma ɗum wonde o anniyaaki hormaade laamu diiwaan Kano. Ɓataake oo ina ɗaɓɓi jaabawol e nder waktuuji 48 ngam hollirde hol ko waɗi kuule diisnondiral fotaani ƴetteede. Ɓataake oo siforaama e jaaynde wiyeteende ''West Africa'' wonde « ɓuri waasde hormaade... ina fotnoo wasiyaade binndoowo, kono... ina fotnoo haaldude e hooreejo aadaaji e diine [teddinaaɗo] ». Diineeji e hakkillaaji goɗɗi cemmbinɗi kadi ñiŋii ɓataake oo, kam e kaalirde fedde Taɓo. NPN huutoriima ngonka kaa ko yaawi, e wiyde "yimɓe moƴƴuɓe" yo "rewru e juɓɓule mum en gaadanteeje".<ref name=":343">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
Fitinaaji puɗɗii ñalnde 10 sulyee 1981, to Kano, tawi ko cuuɗi laamu keewɗi wuli, ina jeyaa heen Sekretariyaa laamu leydi ndii, Rajo Kano, e suudu sarɗiiji leydi ndii. Joɗnde fedde Santsi e hoɗorɗe mawɓe e laamu Rimi kadi ko ko njiylotonoo. Doktoor [[Bala Mohammed Bauchi]], mawɗo jaagorgal Rimi to bannge politik, kadi ko kañum woni ganndo mawɗo e nder lannda ka, maayi e nder yiite ngee. Jaaynde [[Afrik]] worgo limtii bonnugol fitinaaji ɗii fof ko ₦100 miliyoŋ e nder tonngoode mum 20 sulyee 1981. Ardiiɓe fedde Santsi tuumi NPN e Aminu ko kamɓe njuɓɓini fitinaaji ɗii ngam "reende doole maɓɓe politik".<ref name=":342">{{Cite journal|last=Diamond|first=Larry|author-link=Larry Diamond|date=1982|title=Cleavage, Conflict, and Anxiety in the Second Nigerian Republic|url=https://www.jstor.org/stable/160342|journal=The Journal of Modern African Studies|volume=20|issue=4|pages=629–668|doi=10.1017/S0022278X00000288|jstor=160342|issn=0022-278X|url-access=subscription}}</ref>
=== Caggal mum ===
Warngo Doktoor Bala Mohammed ɓeydii luggiɗde e feccere e nder PRP. Ko adii hitaande nde, Balarabe Musa, guwerneer PRP mo Kaduna, ƴaɓɓii laamu e suudu sarɗiiji leydi ndi NPN ɓuri heewde. E hitaande 1982, o yaltini deftere wiyeteende « Hare ngam waylude renndo e faggudu » , o tuumi heen Aminu wonde ko kañum yuɓɓini warngooji baɗnooɗi e hitaande 1981 ɗii. Musa ɓeydi heen wonde hay so tawii "denndaangal haalaaji makko, taali makko, geɗe makko, e peeje makko, Mallam Aminu Kano waawaano heɓde laamu men e ko ɓuri heewde e lannda kaa ngam janfaade Porogaraam men mawɗo oo."<ref>{{Cite book|last=Musa|first=Balarabe|author-link=Abdulkadir Balarabe Musa|url=http://archive.org/details/struggleforsocia0000musa|title=Struggle for social and economic change|date=1982|publisher=Zaria : Northern Nigerian Pub. Co.|others=Internet Archive|isbn=978-978-169-216-1}}</ref>: 162
Caggal nde terɗe keewɗe jogiiɗe doole e nder PRP riiwaa, fedde Santsi ndee feccii, sabu geɗe bayɗe no wooteeji, kiris nguurndam, e luural peeñngal. [[Abubakar Rimi]] naati e NPP Azikiwe, [[Balarabe Muusa]] etinooma jokkondirde e Aminu.<ref>{{Cite journal|last1=Abdulraheem|first1=Tajudeen|last2=Olukoshi|first2=Adebayo|date=1986|title=The Left in Nigerian Politics and the Struggle for Socialism: 1945-1985|url=https://www.jstor.org/stable/4005819|journal=Review of African Political Economy|issue=37|pages=64–80|jstor=4005819|issn=0305-6244}}</ref> Musa hollitii e yeewtere 2012 wonde rafi Aminu e nder ooɗoo sahaa addi mo « ko ɓuri heewde e ko o anndaa ko woni e sara makko », ko ɗum « won e yimɓe bonɓe wonɓe e sara makko ». Muusaa siftini kadi anniya Aminu ngam yuɓɓinde batu nanondiral e galle mum, kono cellal makko bonngal haɗi ɗum, ɗum addani mo maayde haa jooni.<ref>{{Cite web|last=Tilde|first=Dr Aliyu U.|date=2012-05-26|title=Interview (1): An Evening with Balarabe Musa|url=https://aliyuutilde.wordpress.com/2012/05/26/interview-1-an-evening-with-balarabe-musa/|access-date=2024-03-23|website=Discourse With Dr. Tilde|language=en}}</ref>
E nder heblo woote hooreleydaagu 1983, Aminu suɓii Bola Ogunbo ngam won'de hooreejo leydi ndii, ko ngol woni go'o ko debbo ina jogori jogaade darnde e nder leydi ndii.<ref>{{Cite journal|last=Mama|first=Amina|date=1995|title=Feminism or Femocracy? State Feminism and Democratisation in Nigeria|url=https://www.jstor.org/stable/43657968|journal=Africa Development / Afrique et Développement|volume=20|issue=1|pages=37–58|jstor=43657968|issn=0850-3907}}</ref> Kono o sankii ko ñalnde 17 abriil 1983, lebbi keewɗi ko adii woote ɗee.<ref>{{Cite journal|last=Mahmud|first=Sakah S.|date=1988|editor-last=Feinstein|editor-first=Alan|title=Mallam Aminu Kano and the Politics of Change in Nigeria|url=https://www.jstor.org/stable/4186467|journal=Africa Today|volume=35|issue=1|pages=57–60|jstor=4186467|issn=0001-9887}}</ref>
== Wade ==
Caggal nde o dañi rafi mboros bonɗo sabu rafi mboros cerebral, Aminu Kano sankii ñalnde 17 abriil 1983 to galle makko to [[Kano]]. O wirnaa ko ñalnde heen e nder galle makko.<ref>{{Cite web|title=Aminu Kano {{!}} Zaccheus Onumba Dibiaezue Memorial Libraries|url=https://zodml.org/discover-nigeria/people/historicalpeople/aminu-kano|access-date=2024-04-11|website=zodml.org}}</ref> Gila hitaande 2001, hitaande kala, ñalngu mawningol maayde makko ina waɗee e nder galle [[Mambayya]].<ref>{{Cite news|last=Dori|first=Gambo|date=20 April 2018|title=Musings from Aminu Kano's 35th anniversary for the 17th yr on 17th April|url=https://www.vanguardngr.com/2018/04/musings-from-aminu-kanos-35th-anniversary-for-the-17th-yr-on-17th-april/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
== Njawdi ==
Naajeeriya waawataa wonde noon kadi sabu Aminu Kano ina hoɗi ɗoo.
— [[Chinua Achebe]], Natal [[Afrik]] / Caɗeele e [[Naajeeriya]]
Batte Aminu ina njokki e ƴellitaade e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ko juuti caggal maayde makko. Heewɓe e almuɓɓe makko gila e balɗe makko e nder PRP njahi haa ɓe ngonti yimɓe mawɓe e nder politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], haa teeŋti noon e jamaanu Republique nayaɓere (1999—hannde). Teskaama e nder ɓeeɗoo politikaaji ko [[Sule Lamiɗo|Sule Lamido]], gonnooɗo guwerneer Jigawa tuggi 2007 haa 2015, e teddungal Aminu, mahii ''Triangle'' Mallam Aminu Kano to [[Dutse]];<ref>{{Cite news|last=Gaya|first=Suleiman Uba|date=8 March 2015|title=Sule Lamido and the Jigawa Narrative|url=https://www.vanguardngr.com/2015/03/sule-lamido-and-the-jigawa-narrative/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> [[Ghali Umar Na'Abba]]; joginooɗo jappeere hooreejo suudu sarɗiiji leydi ndii tuggi3990. e ɓurɗo teeŋtude, [[Umaru Musa Yar'Adua]], gardinooɗo leydi Nijeer gila 2007 haa o maayi ñalnde 5 [[lewru]] mbooy hitaande 2010.<ref name=":317">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite web|last=Adekaiyaoja|first=Afolabi|date=2022-07-07|title=Rabiu Kwankwaso and the Legacy of Aminu Kano|url=https://republic.com.ng/june-july-2022/kwankwaso-kano/|access-date=2024-04-25|website=The Republic|language=en-GB}}</ref>
Ina gasa tawa maande ɓurnde tiiɗde e batte Aminu jokkuɗe e politik leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] ina yiyee e nder diiwaan makko [[Kano]]. Politiyankooɓe yiɗɓe ballal ''talakawa'' ina keewi wiyde ko kamɓe ngoni ‘lomtiiɓe Aminu Kano’, tawi ko gonnooɗo guwerneer diiwaan [[Kano]] e ƴamoowo hooreejo leydi [[Rabiu Kwankwaso]] woni yeru maantinɗo.<ref name=":316">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref><ref name=":352">{{Cite web|last=Tilde|first=Dr Aliyu U.|date=2012-06-15|title=Interview (4): Kwankwaso|url=https://aliyuutilde.wordpress.com/2012/06/15/interview-4-kwankwaso/|access-date=2024-04-25|website=Discourse With Dr. Tilde|language=en}}</ref>
[[File:Kwankwasiyya May 29 2011.jpeg|thumb|Natal ngal ƴettaa ko to [[Kano]] e sahaa nde Kwankwaso toɗɗaa e gardagol guwerneer Kano e hitaande 2011, ngalɗoo natal ina hollita almuɓɓe makko, anndiraaɓe [[Kwankwasiyya]]. Ɓe mbeltiniri cappanɗe boɗeeje, limce daneeje, e paɗe ɓaleeje, ɗe njibinaama e mbaydi siyno Aminu, ndi Kwankwaso ƴetti caggal mum.<ref name=":35">{{Cite web|last=Tilde|first=Dr Aliyu U.|date=2012-06-15|title=Interview (4): Kwankwaso|url=https://aliyuutilde.wordpress.com/2012/06/15/interview-4-kwankwaso/|access-date=2024-04-25|website=Discourse With Dr. Tilde|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=Abuh|first=Adamu|date=3 November 2015|title='Our Kwankwasiya ideology improved the lot of Kano indigenes'|url=https://guardian.ng/features/our-kwankwasiya-ideology-improved-the-lot-of-kano-indigenes/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>]]
=== Sinemaaji e pijirlooji Hausa ===
Ƴeew kadi: Sinema ɗemngal Hausa
Nde o woni suka, Aminu ina heewi waɗde pijirlooji ɗi o huutortoo ngam waɗde "wullitaango makko, ñiŋooje makko, e yiɗdeeji makko e mbaadi pijirlooji". E nder ɗeen pijirlooji, o heewnoo ko reende darnde ardiinde ndee e hoore makko, o rokka geɗe goɗɗe ɗee wondiiɓe makko pijirlooji ɗii.<ref name=":126">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 43–44 Caggal ɗuum, nde o woni almuudo to duɗal hakkundeewal [[Kano]], o woni gadano winndude golle pijirlooji e ɗemngal Hausa.<ref name=":26">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>:228<ref>{{Cite book|last=Gar|first=Yusuf Baba|url=https://books.google.com/books?id=jFjfEAAAQBAJ|title=Capturing Culture: Traditional Theater in Contemporary Hausa Video Films|date=2024-01-18|publisher=LIT Verlag|isbn=978-3-643-96410-6|pages=81|language=en}}</ref> Which heduna the 92 sosi Fedde Dramatique, o winndi heen pijirlooji keewɗi ɗi o:
...ƴami huuwugo yimɓe ɗuuɗɓe nden ɓe ɗon ƴama system emiraaji haa woyla lesdi [[Naajeeriya]]. E nder pijirlooji ɗii, ''Kai wane ne a kasuwar'' [[Kano]] ''da ba za a cuce ka ba''? (‘Ko mbaaw-ɗaa wonde fof, aɗa foolee e luumo [[Kano]]’) o hollitii huutoraade yimɓe leydi e juuɗe njulaagu ɓe ngalaa ɓerɗe, e nder ''Karya Fure take ba ta ‘ya’ya'' (‘Fenaande ina ɓuuɓna kono alaa ko heɓata’) o umminii caɗeele njoɓdi ɓurtundi ndi yimɓe teeru [[Hausa language|Hausa]] en njoɓata. E nder duuɓi 1939—1941 Aminu Kano winndi ko ina tolnoo e pijirlooji juutɗi capanɗe ɗiɗi ngam huutoraade duɗe ɗe o jaɓaani yoga e aadaaji nokkuuji ɓooyɗi kam e golle laamu ngenndi e nder njuɓɓudi njuɓɓudi koloñaal ndi wonaa to bannge njuɓɓudi.<ref name=":1411">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>:276 <ref name=":25">{{Cite book|url=http://archive.org/details/literaturesinafr0000unse|title=Literatures in African languages : theoretical issues and sample surveys|date=1985|publisher=Cambridge; New York : Cambridge University Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-521-25646-9|editor-last=Andrzejewski|editor-first=B. W.|pages=243|editor-last2=Piłaszewicz|editor-first2=S.|editor-last3=Tyloch|editor-first3=W.}}</ref>228 <ref name=":34">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref>:
E hitaande 1940, e nder batu kuuɓtodinngu ɗiɗaɓuru hitaande kala fedde sukaaɓe mawɓe [[Kaduna]] (hannde Fedde sukaaɓe mawɓe Barewa), batu ɗo almudɓe duɗal ngal « kawri e yeewtere welnde hakkunde mum en », Aminu, e oon sahaa ko almuudo haa jooni, yuɓɓini pijirlooji mum ''Kai wane ne a kasuwar'' Kanotendees to KOBA. E wiyde [[Abubakar Imam]], jeyaaɗo e tawtoraaɓe ɓee, ‘yiylotooɓe’ ɓee njiyri pijirlooji ɗii ko no « politik nii, baawɗi bonnude ko ɓuri moƴƴude e deeƴre diiwaan oo, haa teeŋti noon e hare winndereere » . Ɗum addani ardiiɓe duɗal ngal salaade jaɓɓaade kala batuuji garooji e jokkondirde e KOBA.<ref name=":10">{{Cite book|last=Imam|first=Abubakar|url=https://books.google.com/books?id=yawsAAAAIAAJ|title=The Abubakar Imam Memoirs|date=1989|publisher=NNPC|isbn=978-978-169-308-3|language=en}}</ref>: 162
Aminu heɓi heen miijo mum ko e winndooɓe mawɓe hono Sekseer,<ref>{{Cite book|last=Clark|first=Trevor|url=http://archive.org/details/wasitonlyyesterd0000unse|title=Was it only yesterday? : the last generation of Nigeria's "Turawa"|publisher=Bristol : BECM Press|others=Internet Archive|year=2002|isbn=978-0-9530174-7-8}}</ref>: 284 Rousseau, Voltaire, e Tom Paine, e etaade waylude golle mum en ngam heɗtiiɓe Hausa en.<ref name=":33">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref> O heewi wonde ko binndoowo pijirlooji, fijoowo, e gardotooɗo e nder pijirlooji makko, sahaa e sahaa fof omo wayla binndanɗe e pijirlooji walla omo huutoroo geɗe asliije tiiɗɗe. Kanko e gollodiiɓe makko ɓe mbaɗii dingiral, ɓe noddi yimɓe ɓee ngam seedaade kollirɗe maɓɓe, heewɓe heen ko e kewuuji hono Sallah. Ɗee golle keɓii weltaare, sahaa e sahaa fof ina ngadda heen hay amiir e ardiiɓe diiwanuuji. Aminu waɗii miijooji renndo e ñiŋooje rewrude e ɗeen pijirlooji e kollirɗe. Pijirlooji gooti teskiniiɗi, ɗi puɗɗii innireede Kar Ka Bata Hajin Naka (‘Wota bonnu hajjuuji maa’), caggal ɗuum ɗi inniri Alhaji Ka Iya Kwanga (‘Alhaji, aɗa anndi no njiyru-ɗaa Conga’), jeertinii Naajeeriyankooɓe e waasde nanngeede e njiimaandi ɓurndi toowde e laabi Hirnaange, teeŋtinirɗi. E nder ɗuum, o wiyi yo waylo waylo rewrude e jaŋde e nder aadaaji maɓɓe.<ref name=":125">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 55
Hay so tawii o neldii pijirlooji makko keewɗi to [[Gaskiya Ta Fi Kwabo]], jaaynde laamu nde ɗemngal Hausa, hay heen gootal jaɓaaka.<ref name=":1410">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 277 <ref name=":32">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref> E wiyde [[Abdalla Uba Adamu]], ‘''Establishment'' aadaaji ɗii fof ina tiiɗi no feewi ngam jaɓde ƴeewndo binndol keeriiɗo e maɓɓe,9. Pijirlooji Aminu Kano ina njogii batte e nder sinemaaji [[Hausa language|Hausa]], pijirlooji makko keewɗi mbaɗtaa e filmuuji.<ref>{{Cite journal|last=McCain|first=Carmen|date=2013|title=Nollywood and Its Others: Questioning English Language Hegemony in Nollywood Studies|url=https://muse.jhu.edu/pub/3/article/538429|journal=The Global South|volume=7|issue=1|pages=30–54|doi=10.2979/globalsouth.7.1.30|s2cid=144044295|issn=1932-8656|url-access=subscription}}</ref> O ɓuri teeŋtude ko e [[Maitama Sule]], gooto e ƴettuɓe sinemaa [[Hausa language|Hausa]] ko adii. Sule siftinii yahde duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Kaduna]] caggal nde Aminu heɓi bak mum, o siftini wonde fotde pijirlooji ɗi o waɗi ɗii fof ko Aminu winndi ɗi.<ref name=":124">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 56–57 O ɓeydi heen wonde o siftorii sahaa gooto ɗo:
...almuɓɓe ndarni haa nokkuure laanawol lesdi ngam salmingo Aminu nde ɓe nani o ɗon yaha diga [[Kano]] haa [[Diiwal Bauchi|Bauchi]], o ɗon jooɗa wakkati seɗɗa haa [[Kaduna]]. Lonngere ndee leeltinii waktuuji keewɗi, kamɓe fof ɓe ndartiima e ladde ngam waɗde pijirlooji makko ɗi ɓe ngollotonoo ɗii. Aminu, nde o ari, o naati e fedde nde...<ref name=":123">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 57
Sule waɗii darnde mawnde e sosde gooto e sosiyeteeji peewnugol filmuuji gadani e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]], hono [[Maitama Sule]] ''Drama Group''.<ref name=":3">{{Cite book|last=Adamu|first=Abdalla Uba|url=https://auadamu.com/phocadownload/Conference_Presentations/Media_and_Cultural_Communication_Presentations/2005%20Read%20to%20Reel%20-%20Transformation%20of%20Hausa%20Popular%20Literature%20from%20Orality%20to%20Visuality.pdf|title=Read to Reel: Transformation of Hausa Popular Literature from Orality to Visuality|publisher=Department of Mass Communication Bayero University, Kano|year=2005|pages=8–9}}</ref> Ɗemɗe makko renndo e politik ina keewi feeñde e filmuuji [[Naajeeriya|Najeriya]], haa teeŋti e ɗi ɗemngal [[Hausa language|Hausa]].<ref>{{Cite journal|last=McCain|first=Carmen|date=2013|title=Nollywood and Its Others: Questioning English Language Hegemony in Nollywood Studies|url=https://muse.jhu.edu/pub/3/article/538429|journal=The Global South|volume=7|issue=1|pages=30–54|doi=10.2979/globalsouth.7.1.30|issn=1932-8656|url-access=subscription}}</ref>
=== Miijooji peewnitgol ===
Aminu Kano naati e Dental ''Progressive Elements Nord'' ngam wonde fedde politik ngam haɓaade ko o miijii ko golle otokaraasi e fedde laamu ''Native Northern''. O feewni njiimaandi makko e elite laamu nguu haa arti noon e amiir en, tawi ko ɓuri heewde e mum en ko [[Fulɓe]]. Doole plateau makko semmbinaama heen seeɗa sabu ''background'' makko. Baaba makko ko Alkali golloowo to [[Kano]] ummoriiɗo e leñol diineeji lislaam, Aminu Kano kadi addi miijooji lislaam ko fayti e potal e nder laabi kampaañ mum e nder republique gadano. ''Talakawas'' (commons) ɗuuɗɓe haa [[Kano]] ndarni ɓaawo nulal maako nden darnde maako nder siyaasa mawni diga ballal yimɓe [[Kano]] e soodooɓe pamari egguɓe haa woyla.<ref>M. G. Smith; Government in Kano, 1350-1950, Westview Press, 1997. p 492-493.</ref> Heewɓe e njulaagu nguu caggal ɗuum njooɗiima e birooji NEPU. O yiɗi kadi huutoraade politik ngam sosde renndo fotngo e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]].
Miijo makko mawngo ngoɗngo e nder fuɗɗoode republique gadano oo, ko ruppitde lanndaaji tuugiiɗi e leƴƴi. Miijo ngoo jaɓɓaama no feewi e ballal makko ummoriingal e njulaagu tokoosi e gollooɓe e nder gure saraaji laawol laana njoorndi. Worɓe e rewɓe ɓuri heewde ko yimɓe eggooɓe yiylotooɓe fartaŋŋeeji njulaagu, tee ina njogii nanondiral leƴƴi seeɗa e renndooji jaɓɓotooɗi ɗum en ɗii. O holliti kadi njuɓɓudi fiscal ndi ina yiɗi yoɓde alɗuɓe e nder diiwaan hee, tee ina jeyaa e ko ɓuri teeŋtude e ardiiɓe politikaaji leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ballitooji potal hakkeeji rewɓe.
Mallam Aminu Kano ko siyaasyanke teddinaaɗo no feewi e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]]. O maantinii demokaraasi, doole rewɓe e ndimaagu haala. Aeroport, kolees e kadi mbedda mawɗo kadi ina inniree mo to [[Kano]]. Galle makko ɗo o hoɗi e ɗo o maayi e ɗo o wirnaa, wayliima wonti nokku wiɗto e heblo demokaraasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero [[Kano]]
=== Doole rewɓe ===
Kuutoragol Aminu luggiɗngol e yumma mum e caɗeele renndo ɗe o fotnoo dañde, addani mo waɗde doole rewɓe e nder nguurndam makko.<ref name=":173">{{Cite journal|editor-last=Wakili|editor-first=Haruna|title=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|url=https://www.academia.edu/38919731|journal=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|date=January 2019|publisher=Mambayya House, Centre for Democratic Studies, Bayero University|publication-place=[[Kano, Nigeria]]}}</ref>: 53 O reentii e jogaade rewɓe heewɓe, o wiyi wonde Qur'aana ina jaɓi juulɗo resde haa rewɓe nayo hay so tawii ko impsuret tan wadugo. O firti ɗum ko Qur’aana jaɓaani dewgal keewngal. Goongɗinɗo no feewi jaŋde ko feere ngam rimɗinde rewɓe, o wallitorii duɗal rewɓe ngal hawri e galle makko gila 1952 haa o sankii e hitaande 1983, o rokki heen janngirɗe e golle juuɗe, e sewnde, e Hausa, e binndol e ɗemngal Engele. E nder duuɓi ɗiɗi ɗi o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde jaŋde, o winndi denndaangal binndanɗe makko teskinɗe e "Caɗeele jaŋde sukaaɓe rewɓe e nder [[Kano]]".<ref name=":149">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 290–291 <ref name=":121">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 102 <ref name=":122">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>
E nder nguurndam makko politik, Aminu ina jokki e haɓaade ittugol rewɓe e nguurndam renndo e geɗe politik laaɓtuɗe. O ƴetti miijooji lislaam ɗii « ndimaagu », « jihaadi » e « nuunɗal » ngam wallitde doole rewɓe, o waɗti ɗum e ngoƴa mawɗo e nder lannda makko politik. E bannge ɓiyiiko gorko biyeteeɗo Isa Wali, o daraniima ndeeɗoo feere e kitaale 1950 e 1960, darnde nde heewaani yiyeede e oon sahaa. E nder kitaale 1970 e 1980, e gartugol demokaraasi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], lannda ''People’s Redemption Party'' (PRP), e gardagol makko, ummii ko e lannda politik tan e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], jogorɗo haɓaade ndee ɗoo haala, Aminu wonti jokkondiral tiiɗngal e daranaade hakkeeji rewɓe ko ɓuri kala politikyanke leydi ndii. O hollitii wonde Qur'aana ina rokka juulɓe hakke "jogaade haala laaɓtuka e geɗe dowla walla wakiliijo mo o suɓii".<ref name=":163">{{Cite book|url=http://archive.org/details/hausawomenintwen0000unse|title=Hausa Women in the Twentieth Century|date=1991|publisher=Madison, Wis. : University of Wisconsin Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-299-13024-4|editor-last=Coles|editor-first=Catherine|editor-last2=Mack|editor-first2=Beverly}}</ref>: 153 <ref name=":164">{{Cite book|url=http://archive.org/details/hausawomenintwen0000unse|title=Hausa Women in the Twentieth Century|date=1991|publisher=Madison, Wis. : University of Wisconsin Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-299-13024-4|editor-last=Coles|editor-first=Catherine|editor-last2=Mack|editor-first2=Beverly}}</ref><ref>{{Cite book|url=http://archive.org/details/womenstatedevelo0000unse|title=Women, the state, and development|date=1989|publisher=Albany : State University of New York Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-7914-0064-7|editor-last=M. Charlton|editor-first=Sue Ellen|pages=108|editor-last2=Everett|editor-first2=Jana|editor-last3=Staudt|editor-first3=Kathleen}}</ref>
So tawiino o tawtoraama wooteeji hooreejo leydi e hitaande 1983, ko kanko woni debbo Bola Ogunbo, ko ngol woni go’o ko debbo [[Naajeeriya|Najeriya]] ina suɓee e jappeere laamu toownde. O wiyi yo rewɓe ɓeydu naatde e geɗe renndo, o waɗta eɓɓooji jaŋde mawɗi wonande rewɓe rewrude e lannda makko PRP, o toɗɗii rewɓe heewɓe e golle renndo. E nder lanndaaji ɗiɗi ɗi o ardii ɗii, hono Dental Dowlaaji Dentuɗi (NEPU) tuggi 1953 haa 1966 e PRP tuggi 1978 haa 1983, rewɓe ina cemmbinaa e politik. Kono, nde tawnoo ɗeen lanndaaji ina cosi baɗe rewɓe, ina kaɓa e geɗe jowitiiɗe e jaŋde e hakkeeji woote, ina keewi ustude terɗe rewɓe ngam haɓaade geɗe ɓurɗe yaajde e dow ndimaagu mum en. Baagal rewɓe, hay so ina woodi, ardaani waylooji moƴƴi walla mbayliigu wonande rewɓe.<ref name=":162">{{Cite book|url=http://archive.org/details/hausawomenintwen0000unse|title=Hausa Women in the Twentieth Century|date=1991|publisher=Madison, Wis. : University of Wisconsin Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-299-13024-4|editor-last=Coles|editor-first=Catherine|editor-last2=Mack|editor-first2=Beverly}}</ref>: 157
=== Duɗe lislaamiyya ===
E nder kitaale 1950, e ƴettude ƴoƴre e duɗe lislaam to [[Sudan|Sudaan]],<ref>{{Cite news|last=Tankarkar|first=Maijama'a Sule|date=18 May 2012|title=Remembering Mallam Aminu Kano|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/5163-remembering_mallam_aminu_kano.html|access-date=2024-01-11|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> binndanɗe [[Abdullahi Dan fodio|Abdullahi dan Fodio]], e won e dille peewnitgol nannduɗe e ɗeen to Nijeer, Aminu fuɗɗii sosde duɗe [[Lislaamu|lislaam]] gadane, tawi faandaare mum ko peewnude e ƴellitde jaŋde [[Lislaamu|lislaam]] to [[Kano]]. Ngam heɓugo ballal, Aminu hokki taskaram man haa mallamai mawɓe haa [[Kano]], hawtaade e Sheek Na’ibi Suleymaani Wali e [[Inuwa Wada]]. Ko adii fof e ɗeen duɗe sosaa ko e nder diiwaan Sudawa wuro ngoo, ko yaawi ɓeydaade heewde yimɓe e binnditagol adanngol ngol almuudo 30, ko ɓooyaani koo mawni haa 60. Jibnaaɓe, haa teeŋti e ɓeen wonɓe e sukaaɓe rewɓe tokosɓe, ɓuri yiɗde ɗeen duɗe nde tawnoo ɗe ɓuri tiiɗnaade ko e jaŋde [[Lislaamu|lislaam]] tawa kadi ina naatna heen geɗe goɗɗe ɗe ngonaa jaŋde Hirnaange fof.<ref name=":120">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 142-144 <ref>{{Cite book|last=Daneji|first=Abdalla Uba Adamu|url=https://www.researchgate.net/publication/368602049|title=From Evolution to Revolution: The Kano Emirate Yesterday Today and Tomorrow|date=July 2021|location=Kano|pages=12}}</ref><ref>{{Cite news|last=Mustapha|first=Olusegun|date=2018-04-20|title=Tunawa da Marigayi Malam Aminu Kano|url=https://aminiya.ng/tunawa-da-marigayi-malam-aminu-kano/|issn=0794-9049|access-date=2024-01-11|newspaper=Aminiya|language=ha}}</ref><ref name=":184">{{Cite journal|last=Reichmuth|first=Stefan|date=1989|title=New Trends in Islamic Education in Nigeria: A Preliminary Account|url=https://www.jstor.org/stable/1570982|journal=Die Welt des Islams|volume=29|issue=1/4|pages=41–60|doi=10.2307/1570982|jstor=1570982|issn=0043-2539|url-access=subscription}}</ref><ref name=":193">{{Cite book|url=https://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20170211113815/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|url-status=dead|archive-date=11 February 2017|title=Kano State Education Accounts 2005/2006|date=2006|publisher=Kano State Education Accounts|pages=19–20}}</ref>
Jaagorgal jaŋde ƴeewtiima duɗe ɗee, o weltiima e porogaraam oo, addani ɗum naatde e njuɓɓudi duɗe toowɗe. E nder hitaande wootere, duɗe Islamiyya sappo goɗɗe udditaama nder gure mawɗe nder Fuunaange [[Naajeeriya]], hawtaade e [[Kano]], [[Kaduna]], e [[Jos]]. Haa hitaande 1958, ko ina tolnoo e duɗe 60 hono ɗeen. E teskaade wonde ko ɓuri heewde e ballal ɗeen duɗe ummorii ko e terɗe NEPU, ɗe ngonti politik, ɗe ngoni ko e ƴattaade sahaa e sahaa fof, hay so tawii ko e fitinaaji. Ko wonaa ɗuum koo, njiimaandi ɗeen duɗe ina duumii, haa teeŋti noon e sukaaɓe rewɓe.<ref name=":183">{{Cite journal|last=Reichmuth|first=Stefan|date=1989|title=New Trends in Islamic Education in Nigeria: A Preliminary Account|url=https://www.jstor.org/stable/1570982|journal=Die Welt des Islams|volume=29|issue=1/4|pages=41–60|doi=10.2307/1570982|jstor=1570982|issn=0043-2539|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Kane|first=Ousmane|url=https://books.google.com/books?id=8CGIM8F6fuQC|title=Non-Europhone Intellectuals|date=2012|publisher=African Books Collective|isbn=978-2-86978-506-9|pages=38|language=en}}</ref>
Caggal nde [[Naajeeriya]] heɓi ndimu mum e hitaande 1960, laamu Fuɗnaange ɓeydi ballal mum e duɗe Islamiyya. E kitaale 1970, janngooɓe duɗe leslese "ko jiidaa e jaŋde maɓɓe leslese ina njaha e duɗe Islamiyya fo waktuuji keewɗi e ñalawma".<ref name=":182">{{Cite journal|last=Reichmuth|first=Stefan|date=1989|title=New Trends in Islamic Education in Nigeria: A Preliminary Account|url=https://www.jstor.org/stable/1570982|journal=Die Welt des Islams|volume=29|issue=1/4|pages=41–60|doi=10.2307/1570982|jstor=1570982|issn=0043-2539|url-access=subscription}}</ref><ref>{{Cite book|last=Bray|first=Mark|url=http://archive.org/details/educationsociety0000bray|title=Education and society in Africa|date=1986|publisher=London : Edward Arnold|others=Internet Archive|isbn=978-0-7131-8158-6}}</ref>: 92 Hannde, ko ɓuri heewde e sukaaɓe e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]] ina njaha e duɗe Islamiyya e sara jaŋde leslesre aada.<ref name=":192">{{Cite book|url=https://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20170211113815/http://pdf.usaid.gov/pdf_docs/PA00M825.pdf|url-status=dead|archive-date=11 February 2017|title=Kano State Education Accounts 2005/2006|date=2006|publisher=Kano State Education Accounts|pages=19–20}}</ref> Ɗee duɗe keɓii ballal laamu [[Naajeeriya]] e pelle winndereyankooje, ko wayi no USAID, e nder golle ngam ƴellitde paandaale hono jaŋde sukaaɓe rewɓe.<ref>{{Cite web|last=Thurston|first=Alex|date=2012-05-18|title=Nigeria's Islamiyya Schools: Global Project, Local Target|url=https://therevealer.org/islamiyya-schools-draft/|access-date=2024-01-11|website=The Revealer|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam neɗɗo ==
=== Caalaje ===
Debbo Aminu gadano, Umma, ko debbo ceertuɗo e dewgal goɗngal. Ɓesngu makko ko '''royalty of sorts''<nowiki/>', ɓe njaɓaani dewgal makko e Aminu sabu 'darnde makko udditiinde ngam haɓaade laamɗo'. Dewgal ngal waɗi ko to [[Kano]] e hitaande 1939; kono ɓe ndartini ɗum nde Aminu ummii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna. Umma, mo luutndii fusde, dogi fayi Kaduna, resi Aminu. Ɓesngu makko dañii waawde faamnude ''Alkali'' nokku oo ngam fusde dewgal ngal laabi ɗiɗi caggal nde ɓe ngarti e [[Kano]] ngam juulde. Caggal nde jokkondiral makko e Aminu joofi, Umma dogi fayti [[Gana]] tan.<ref name=":119">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 67–68 <ref name=":315">{{Citation|last1=Salau|first1=Mohammed Bashir|title=Aminu Kano|date=2024-01-30|encyclopedia=Oxford Research Encyclopedia of African History|url=https://oxfordre.com/africanhistory/display/10.1093/acrefore/9780190277734.001.0001/acrefore-9780190277734-e-590|access-date=2024-02-17|language=en|doi=10.1093/acrefore/9780190277734.013.590|isbn=978-0-19-027773-4|last2=Oluokun|first2=Oyedele|url-access=subscription}}</ref>
Debbo ɗiɗaɓo Aminu ko Hasia, ummoriiɗo e galle laamɗo to [[Bauchi]]. Neene makko ɓadtii baaba Aminu e innde makko, o jaɓi eɓɓoore ndee. Aminu anndi ɗum nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna, o arti Kano ko juuti. Caggal ɗuum, kanko e Hasia ɓe ngummii Bauchi ngam golle makko jannginde. E sahaa dewgal maɓɓe, Hasia ina famɗi, alaa jaŋde toownde. Aminu ƴetti e hoore mum ngam jannginde mo e Quraan, e binndol Engele (janngude, winndude, e hiisa), e cellal ɓalli.<ref name=":118">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 68–69 O renndini kadi ganndal makko e jannginde rewɓe woɗɓe wonɓe e sara makko.<ref name=":117">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 76 infeleed, ''During marriage'' maɓɓe mbaawka makko jibinde ɓiɓɓe. E hitaande 1948, o jibini kono caggal mum o ruttii.<ref name=":116">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 109 Nde Aminu woppi jaŋde e hitaande 1950, o naati politik, ɓe ngummii Kano. Golle makko politik ɗee ngaddaani waktuuji seeɗa e Hasia, mo nganndu-ɗaa ina woɗɗi. O hoɗi ko e galle galle Aminu to Sudawa kono caggal ɗuum o arti e galle yumma makko caggal nde o luurdi e yumma makko jom suudu Aminu. Jaɓde hootde, dewgal maɓɓe joofi. Aminu yuɓɓini Hasia golloraade e nder safrirde jibinannde, golle ɗe o joginoo haa ko famɗi fof e fuɗɗoode kitaale 1970. Dewgal maɓɓe fof e joofde, Aminu e Hasia ina keddii e nanondiral moƴƴal. O tawtoraama dewgal makko e hitaande 1969, hitaande caggal ɗuum, o walli mo e hijjoore makko to Makka<ref name=":115">{{Cite book|last=Feinstein|first=Alan|url=http://archive.org/details/africanrevolutio0000fein|title=African revolutionary; the life and times of Nigeria's Aminu Kano|date=1973|publisher=[New York] Quadrangle|others=Internet Archive|isbn=978-0-8129-0321-8}}</ref>: 68–69, 181
=== Gooɗo ===
[[Chinua Achebe]], winndiyanke [[Naajeeriya]] mawɗo, gollodiiɗo PRP e Aminu, siftinii mo wonde "seniiɗo e mbayliigu". O ɓeydi heen wonde :<ref>{{Cite book|last=Achebe|first=Chinua|url=http://archive.org/details/imageofafricatro0000ache|title=An image of Africa; and the trouble with Nigeria|date=2010|publisher=London : Penguin|others=Internet Archive|isbn=978-0-14-119258-1}}</ref>
...so Aminu Kano yiytii wonde o naatii e fedde tooñooɓe o woppataa darnde makko ko yaawi e peeñcu, o waɗa hare e hoore makko!<ref>{{Cite book|last=Huxley|first=Elspeth|url=http://archive.org/details/fourguineas0000huxl|title=Four Guineas: A Journey Through West Africa|date=1954|publisher=[[Chatto & Windus]]|others=Internet Archive}}</ref>: 86
Jaayndiyanke e daartoowo Angalteer biyeteeɗo Basil Davidson, mo Aminu sifotoo ko sehil mum, siftini Aminu ko « jannginoowo, murtuɗo, kulɓiniiɗo-politik, e dowla-parlemaa ». E ɓeydude heen sifaa Davidson, Aminu siftinii hoore mum e nder konngol mum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bayero e hitaande 1982, wonde « ko o neɗɗo demokaraasiyanke, baawɗo ɓamtude neɗɗaagu e ƴellitde ndimaagu rewɓe ». e nder deftere makko 1954 « Gineeji nay : Jaɓɓal e nder [[Afrik]] hirnaange », o siftinii Aminu wonde « Cassius gorko, ɓuuɓɗo, ɓuuɓɗo, ganndo Engele, ɓernde mum ko ƴiye, ɗemngal mum ko fijirde ». O siftini mo kadi ko "demagog--ɗemngal taƴngal, fanatik".<ref name=":302">{{Cite book|last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 254–255
Aminu ina anndaa no feewi e nguurndam mum ɓuuɓɗam.[113] Fuu e darnde maako ministaajo les Gowon, o ɗonno jogga hoore maako bee "ndema tokoosa" e dokke wakkati feere diga soobiraaɓe maako.<ref name=":30">{{Cite book|last=Shagari|first=Shehu Usman Aliyu|url=http://archive.org/details/shehushagaribeck0000shag|title=Shehu Shagari : Beckoned To Serve : an autobiography|date=2001|publisher=Nigeria : Heinemann ed. books (Nigeria) plc|others=Internet Archive|isbn=978-978-129-932-2|author-link=Shehu Shagari}}</ref>: 73
Ganndal Aminu e [[Islaam]] addani mo innde Mallam (innde nde worɓe jannguɓe keɓata e nder Fuɗnaange [[Naajeeriya]]). O woniino karallo e sariyaaji [[Lislaamu|lislaam]] e tafsiir, omo waɗa jeewte keewɗe e dow ɗeen geɗe, haa teeŋti noon e wuro [[Kano]].<ref name=":172">{{Cite journal|editor-last=Wakili|editor-first=Haruna|title=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|url=https://www.academia.edu/38919731|journal=The Social and Political Thoughts of Malam Aminu Kano|date=January 2019|publisher=Mambayya House, Centre for Democratic Studies, Bayero University|publication-place=[[Kano, Nigeria]]}}</ref>: 51 Firooji makko Qur’aana ɓuri teeŋtude ko e doosɗe [[lislaam]] jowitiiɗe e nuunɗal, nafoore jaŋde e nder [[Lislaamu|Lislaam]], e wallitde deftere juulɓe ndee. Kerecee’en, e Yahuudu’en.<ref name=":148">{{Cite book|last=Paden|first=John N.|url=http://archive.org/details/ethnicenterprise00ligh|title=Religion and political culture in Kano|date=1973|publisher=Berkeley, University of California Press|others=Internet Archive|isbn=978-0-520-01738-2}}</ref>: 299-305
== Ƴeew kadi ==
Dental ɓamtaare Elemenji Fuɗnaange
Lannda rimɗinde yimɓe
[[Saadu Zungur]]
Bayyinaango Sawaba
== Tuugnorgal ==
1iiip0n8mxn3wnfyikhxjhqs0i3uw70
Uchechukwu N. Maduako
0
12481
177807
175757
2026-07-02T13:56:27Z
Isa Oumar
9821
177807
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Uchechukwu N. Maduako''' // c ko siyaasaajo Naajeeriya e tergal Asamblee lesdi 4th e Asamblee lesdi 5th wakiiliijo diiwal Isuikwuato / Umunneochi nder jiha [[Abia State Ministry of Health|Abia]] les njiimaandi lanyol yimɓe . <ref>Honourable Uchechukwu Maduako". Archived from the original on 5 July 2015. Retrieved 4 July 2015.</ref>
== Ƴeew kadi ==
* Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia
== Tuugnorgal ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
ki2lgxe91ygwrjovztj9sw9a1u5aile
177815
177807
2026-07-02T14:16:54Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
177815
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Uchechukwu N. Maduako''' // c ko siyaasaajo Naajeeriya e tergal Asamblee lesdi 4th e Asamblee lesdi 5th wakiiliijo diiwal Isuikwuato / Umunneochi nder jiha [[Abia State Ministry of Health|Abia]] les njiimaandi lanyol yimɓe . <ref>Honourable Uchechukwu Maduako". Archived from the original on 5 July 2015. Retrieved 4 July 2015.</ref>
== Ƴeew kadi ==
* Delegaasiyoŋ leydi Naajeeriya ummoriiɗo Abia
== Himobe ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
4la02qsnsgep9jfmwuazy7ff4iz4mvd
177816
177815
2026-07-02T14:17:22Z
Fulani215
7983
/* Ƴeew kadi */ fixed typo
177816
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Uchechukwu N. Maduako''' // c ko siyaasaajo Naajeeriya e tergal Asamblee lesdi 4th e Asamblee lesdi 5th wakiiliijo diiwal Isuikwuato / Umunneochi nder jiha [[Abia State Ministry of Health|Abia]] les njiimaandi lanyol yimɓe . <ref>Honourable Uchechukwu Maduako". Archived from the original on 5 July 2015. Retrieved 4 July 2015.</ref>
== Ƴeew kadi ==
* Delegaasiyoŋ leydi [[Naajeeriya]] ummoriiɗo Abia
== Himobe ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
o5f7usc4vcej754wx3z9g33l1xwad41
177817
177816
2026-07-02T14:17:42Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
177817
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Uchechukwu N. Maduako''' ko siyaasaajo Naajeeriya e tergal Asamblee lesdi 4th e Asamblee lesdi 5th wakiiliijo diiwal Isuikwuato / Umunneochi nder jiha [[Abia State Ministry of Health|Abia]] les njiimaandi lanyol yimɓe . <ref>Honourable Uchechukwu Maduako". Archived from the original on 5 July 2015. Retrieved 4 July 2015.</ref>
== Ƴeew kadi ==
* Delegaasiyoŋ leydi [[Naajeeriya]] ummoriiɗo Abia
== Himobe ==
[[Category:Yimɓe wuurɓe]]
lojx145wtv1wc7tmsu1kvfvvdp6kfu9
Adeyinka Oyekan
0
12871
177882
90469
2026-07-03T08:25:47Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1359257690|Adeyinka Oyekan]]"
177882
wikitext
text/x-wiki
'''Adeyinka Oyekan II''' listen c (30 suwee 1911 – 1 mars 2003) ko Oba Lagos tuggi 1965 haa 2003. Ko o taaniiko Oba [[Oyekan mi|Oyekan I]] .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Baaba Adeyinka ko jannginoowo diine Metodist, laamɗo biyeteeɗo Kusanu Abiola Oyekan. Adeyinka Oyekan janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, Lagos, e duɗal jaaɓi haaɗtirde King, Lagos hade makko janngude Farmasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba . O woniino Kerecee’en dewondirɓe, o woniino tergal e [[Tinubu Methodist Church|Egliis Tinubu Methodist]], o wonnoo ko jannginoowo duɗal Aljumaa. <ref name="Folami" />
== Kugal ==
Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, Adeyinka golliima to opitaal mawɗo, Lagos e hitaande 1933.
E hitaande 1965, Adeyinka toɗɗaa Oba, caggal ɗuum o wonti tergal suudu mawɓe hirnaange ; ɗum ko e nder caɗeele to diiwaan hirnaange leydi Najeriya, tawi ko yimɓe heewɓe maayi heen. O laami bana laamiiɗo Lagos diga hitaande 1965 haa hitaande 2003. Adeyinka Oyekan woni Oba Kerecee'en ɗiɗaɓo Lagos, arano on woni Ibikunle Akitoye . [1] O hiisetee ko pacifist e mahoowo pont e laamu makko. [2] Adeyinka Oyekan kadi ko farmasiyanke les njiimaandi Metodist en to Amachara e Umuahia to diiwaan Fuɗnaange Cakaari Naajeeriya e oon sahaa. E wolde adunaare ɗiɗmere, o woniino sarwiis e nder diɗɗal tataɓal Ambulance Field 81 (WA). Caggal nde o waɗi golle konu o golliima e ministeer cellal leydi Lagos. [1]
== Iwdiiji ==
Iwdi mawndi ko ɓiyiiko, Oba Mobandele Oyekan mo Ilado, mo tiitoonde mum laawɗunde e laamɗo ko ''Onilado mo Ilado'' .
== Tuugnorgal ==
esvknza28kyyb6k7ie8fe6kv8gm2vei
177883
177882
2026-07-03T08:26:04Z
Sardeeq
14292
177883
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Adeyinka Oyekan II''' listen c (30 suwee 1911 – 1 mars 2003) ko Oba Lagos tuggi 1965 haa 2003. Ko o taaniiko Oba [[Oyekan mi|Oyekan I]] .
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Baaba Adeyinka ko jannginoowo diine Metodist, laamɗo biyeteeɗo Kusanu Abiola Oyekan. Adeyinka Oyekan janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe Methodist, Lagos, e duɗal jaaɓi haaɗtirde King, Lagos hade makko janngude Farmasi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba . O woniino Kerecee’en dewondirɓe, o woniino tergal e [[Tinubu Methodist Church|Egliis Tinubu Methodist]], o wonnoo ko jannginoowo duɗal Aljumaa. <ref name="Folami" />
== Kugal ==
Caggal nde o heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, Adeyinka golliima to opitaal mawɗo, Lagos e hitaande 1933.
E hitaande 1965, Adeyinka toɗɗaa Oba, caggal ɗuum o wonti tergal suudu mawɓe hirnaange ; ɗum ko e nder caɗeele to diiwaan hirnaange leydi Najeriya, tawi ko yimɓe heewɓe maayi heen. O laami bana laamiiɗo Lagos diga hitaande 1965 haa hitaande 2003. Adeyinka Oyekan woni Oba Kerecee'en ɗiɗaɓo Lagos, arano on woni Ibikunle Akitoye . [1] O hiisetee ko pacifist e mahoowo pont e laamu makko. [2] Adeyinka Oyekan kadi ko farmasiyanke les njiimaandi Metodist en to Amachara e Umuahia to diiwaan Fuɗnaange Cakaari Naajeeriya e oon sahaa. E wolde adunaare ɗiɗmere, o woniino sarwiis e nder diɗɗal tataɓal Ambulance Field 81 (WA). Caggal nde o waɗi golle konu o golliima e ministeer cellal leydi Lagos. [1]
== Iwdiiji ==
Iwdi mawndi ko ɓiyiiko, Oba Mobandele Oyekan mo Ilado, mo tiitoonde mum laawɗunde e laamɗo ko ''Onilado mo Ilado'' .
== Tuugnorgal ==
qz2cv56pjx8rpfj0nhtyhc6fr0sbz24
Onyema Ugochukwu
0
34523
177825
145890
2026-07-02T14:31:45Z
Isa Oumar
9821
177825
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Onyema Ugochukwu // c CON''' (jibinaa ko 9 noowammbar 1944) ko ganndo faggudu, jaayndiyanke, e dawriyanke [[Naajeeriya|Najeriya]]. Ugochukwu woniino jaagorgal mawngal keeringal e jokkondiral e hooreejo leydi Nijeer [[Olusegun Obasanjo]] e hooreejo gadano e nder Komiseer Ƴellitaare Delta Nijeer (NDDC).Nyalnde 25 feebariyee 2008, ñaawirde wooteeji diiwaan Abia hollitii wonde Ugochukwu ko kañum woni keɓɗo wooteeji 2000 Dowla.Kono ñalnde 11 feebariyee 2009, ñaawirde kuuge to Port Harcourt, woppi kuulal ngal, wiyi wonde Theodore Orji mo PPA, ko goonga heɓi woote ɗee.<ref name="tday101">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200902120102.html|title=Appeal Court Affirms Orji As Abia Governor|work=ThisDay|date=12 February 2009|accessdate=23 March 2010}}</ref>
== Nguurndam gadano ==
Onyema Ugochukwu jibinaa ko ñalnde 9 noowammbar 1944 to Ohuhu, e nder diiwaan Umuahia, to diiwaan Abia, to leydi Nijeer. O heɓi bak makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka, o heɓi BSc e faggudu. Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe nayo.
Hare Biafran
Fitinaaji siyaasaaku ɗin ɓaawo kuudetaa konu arandeejo nder hitaande 1966, ɓesdi hare nder leydi nde diiwal fombina-fuunaange lesdi Naajeeriya seerti bee lesdi Biafra hitaande woore ɓaawo man. Ugochukwu naati e konu Biafra, o arti e darnde kapiteen hade wolde ndee joofde e hitaande 1970.<ref>[https://web.archive.org/web/20070329000125/http://www.tellng.com/news/articles/070323-4/news/nation_onyeama.html] {{webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070329000125/http://www.tellng.com/news/articles/070323-4/news/nation_onyeama.html|date=29 March 2007}}</ref><ref>{{cite web|url=http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/sep/30/0038.html|archive-url=https://web.archive.org/web/20070312025154/http://news.biafranigeriaworld.com/archive/2003/sep/30/0038.html|url-status=usurped|archive-date=12 March 2007|title=Politics : NDDC is reconstructing the destruction of 50 years —Onyema Ugochukwu, NDDC Chairman|publisher=News.biafranigeriaworld.com|date=30 September 2003|accessdate=28 October 2012}}</ref>
== Kugal ==
== Faggudu ==
Nde o timmini jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ugochukwu hoosi golle mum ngam wonde balloowo wiɗtooji faggudu to Banki Naajeeriya (CBN). O woni e CBN duuɓi ɗiɗi hade makko woppude golle makko potɗe waɗeede e nder faggudu ngam jokkude golle makko tigi rigi, hono jaayndeyaagal.<ref>{{cite news|url=http://africa.reuters.com/wire/news/usnL25378284.html|publisher=Reuters|title=Suicide bomber kills 8, injures 100 in Nigerian church|accessdate=28 October 2012}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Jaayndeyaagal ==
Ugochukwu nasti nder kawtal Business Times ngam o laato anndinoore faggudu nden o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi ɓaawo man laatoto jaaynde ɓurnde semmbiɗinki nder lesdi Naajeeriya. Ugochukwu ummiima e jappeere laamu, wonti gardiiɗo jaaynde wiyeteende Business Times (1977 haa 1982). E hitaande 1983, Ugochukwu wonti hooreejo jaaynde wiyeteende London, nde o winndi ko heewi e geɗe ƴellitaare, ngam ɓeydude faamde caɗeele ñamaale Afrik Doole yimɓe e Ƴellitaare. O woppi golle jaayndeeji e hitaande 1994, o woni gardiiɗo jaagorɗe jaayndeeji. Ugochukwu heddii e golle mum ko no jiiloowo jaayndeeji e nder sarwiis jaayndeeji kaalis Dow Jones. E nder nguurndam makko tedduɗam e nder jaayndiyankaagal, Ugochukwu hawrii e yeewtidde e hooreeɓe leyɗeele keewɗe – ina jeyaa heen Margaret Thatcher, gardiiɗo jaagorɗe leydi Angalteer e oon sahaa, hooreejo leydi Afrik worgo Nelson Mandelaa, hooreejo leydi [[Jamayka]] hono P. J [[Ibrahim Babangida|Ibrahiima Babangida]], [[Muhammadu Buhari]], [[Sani Abacha]], e Abdusalaami Abubakar – e ɓe hokki defte dow ɓamtaare faggudu e siyaasa Afrik nder kawtalji feere-feere bana jaami'aare Oxford, Angalteer, e jaami'aare Uppsala.<ref>{{cite news|url=http://africa.reuters.com/wire/news/usnL25378284.html|publisher=Reuters|title=Suicide bomber kills 8, injures 100 in Nigerian church|accessdate=28 October 2012}}{{Dead link|date=August 2025|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Politik ==
Ugochukwu wondude e hooreejo leydi Amerik, Bill Clinton
Nde Naajeeriya warti haa demokaraasi nder hitaande 1998, Ugochukwu warti hooreejo hukuumaaji rento haa kawtal kampaañ "Obasanjo ngam hooreejo lesdi", nden o walli masin ngam suɓol Olusegun Obasanjo ngam laataago hooreejo lesdi Naajeeriya. Ugochukwu toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge njuɓɓudi ngenndi e geɗe renndo. O ardii kampaañ "National Rebirth" ngam waɗtude jikkuuji ngenndiiji e nder hakkille ngenndiijo mo duuɓi keewɗi ŋakkeende politik e njulaagu mbonni. Ko e ndee ɗoo lowre Ugochukwu udditi "Bayyinaango Najeriya ko fayti e kuule aadee", ko ɗum bayyini e nder heen: "Ngolɗoo sifaa e kuule aadee... Ina yiɗi addude ndimaagu e kuule e nder ballal ɓurngal moƴƴude, ngam teeŋtinde e ɓeydude anndinde fartaŋŋe mo njoɓaten hakkunde men e leñol men."Kiriis Delta Niiseer
Ngam ustugo fitinaaji siyaasaaku nder diiwal ngal lesdi Naajeeriya, lesdi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, Obasanjo, siifondiri kuugal hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya (NDDC) nder hitaande 2000. Ugochukwu toɗɗaama yo won hooreejo gadano komisiyoŋ keso oo, halfinaaɗo ƴellitde dowlaaji jeenay peewnooji petroŋ e nder leydi ndii, tawa ina njogii ngalu petroŋ ɓurngu heewde.
Ugochukwu wallitii artikulaasiyoŋ gite hooreejo leydi ndii e ƴellitaare duumotoonde e nder diiwaan Nijeer, e ƴellitde politik mo hirjini gollondiral hakkunde yimɓe jeyaaɓe e mum—renndooji Nijeer-delta e mawɓe leƴƴi mum en, militeeruuji sukaaɓe, sosiyeteeji petroŋ e ardiiɓe mum en, laamu Naajeeriya e juɓɓule hakkunde leyɗeele, e Non-Go Porogaraam ƴellitaare ([[Prudence (Pollaiuolo)|PNUD]]) e Banke Adunaajo. E laamu Ugochukwu, NDDC ɓuri tiiɗnaade ko e ummital faggudu e ɓamtaare, e moƴƴitingol nokkuuji, e ƴellitgol njuɓɓudi renndo e ɓalli.
== Kampaañ ngam jibinde Abia (CARE) ==
Ugochukwu (cakkital) e hooreejo leydi Kubaa, hono Fidel Kastro, to laana ndiwoowa José Martí, to wuro Havana, to leydi Kubaa.
E joofnirde golle makko duuɓi nay to NDDC, Ugochukwu artii [[Abuja]], o jokki e golle makko e nder golle makko, o woniino jaagorgal keeringal to bannge jokkondiral. O ƴetti nafoore e politik dowla, o woppi laamu ngam naatde e doggol guwerneer dowla Abia. E hitaande 2006, kampaañ ngam jibinde Abia (CARE) fuɗɗii, e fodoore mahngo dowla oo. Ñalnde 13 desaambar 2006, Ugochukwu yalti e kanndidaa lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e wooteeji guwerneeruuji diiwaan Abia 2007. Daɗndo ngoo, ngo ƴaañii no feewi, ngo waɗi ko tuumeede bonanndeeji woote, e fitinaaji, ɗiin fof njogori ko suɓaade gardiiɗo Ugochukwu, hono Theodore Orji mo fedde Leƴƴi Progressive (PPA).
== Eɓɓoore warngo ==
Wonno ko etaade warde Ugochukwu e nder wooteeji guwerneer diiwaan Abia ñalnde 14 abriil 2007. Wonno warɓe ɓee mbari mo e otooji makko, ɓe mbari heen gooto e gardeeji makko to bannge kisal leydi (SSS), tawi ko balɗe 100, tawi ko e hoore makko e juuɗe makko. Ugochukwu, kanndidaajo PDP, ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, o ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya (ANPP) e kawtal yimɓe lesdi Naajeeriya (PPA).
== Ñaawirde ɗaɓɓaande woote ==
Ugochukwu ɗaɓɓiti ñaawoore to ñaawirdu ɗaɓɓaande wooteeji diiwaan Abia. Fiilngo guwerneer biyeteeɗo Theodore Orji ustaama ñalnde 25 feebariyee 2008, tawi ko o fotaani tawtoreede woote. Orji e cukko mum ndartiniino woppude golle mum en e nder laamu diiwaan Abia, balɗe 30 ko adii wooteeji ɗii no doosgal leydi 1999 holliri nii. Ñaawirde ndee hollitii kadi wonde guwerneer Orji waawaano hollirde ko ɓuri sikkitaade, jokkondiral makko e diine sirlu.
On 25 February 2008, an Abia State elections tribunal declared Ugochukwu the winner of the 2007 gubernatorial election and <nowiki>[[Governor of Abia State|Governor-elect of Abia State]]</nowiki>.
However, on 11 February 2009 an appeal court in <nowiki>[[Port Harcourt]]</nowiki> overturned the ruling, declaring that <nowiki>[[Theodore Orji]]</nowiki> of the PPA had in fact won the election.
Ugochukwu noon bayyinaama wonde keɓɗo laawɗuɗo e wooteeji guwerneeruuji e lewru abriil 2007, e guwerneer cuɓaaɗo e nder diiwaan Abia – ina ɗaminaa maa ɗum yaltu e Ñaawirde Kuuge Winndere heɓi woote ɗee.
== Golle ==
Doole e laamu: Lefol Doktoor Mikael Okpara (<nowiki>ISBN 978-027-264-X</nowiki>)[14][1].
== Ƴeew kadi ==
== portal Nijeer bannge ==
Komisiyoŋ ƴellitaare leydi Nijeer (NDDC)
== Tuugnorgal ==
9qfbeltl842yw99ncwfc94dkli0v6n7
Camote cue
0
37381
177845
156590
2026-07-02T19:26:45Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
177845
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Camote cue''' walla camotecue ko ñaamdu ɓuuɓndu ɓurndu lollude e nder leydi Filipiin, waɗeteendu e camote (ɓuuɓri).
Ɗaɗi camote ina njuutee e suukara mboɗeejo, caggal ɗuum ina njuutee, ngam defde potal e karamel suukara oo. Ina jeyaa e ko ɓuri heewde e ñaamduuji laabi e nder leydi Filipiin, yantude e banaana e turon.
Helmere ndee ko portal « kamoore » e « barbecue » ; ko sakkitii koo e ɗemngal Engele Filipiin ko kosam defaaɗam e mbaadi nanndundi e kebab.
Hay so ina ñamlee skewered e dow leɗɗe bamɗi, ɗum defaaka e dow leɗɗe. Skewer oo ko ngam weeɓde jogaade tan nde tawnoo ina heewi yeeyde ko ñaamdu mbedda.<ref>[https://web.archive.org/web/20250910215108/https://my_sarisari_store.typepad.com/my_sarisari_store/street_food/ "Street food"]. My Sari-Sari Store. Accessed on November 12, 2010.</ref><ref>(2009-06-28). [http://www.adobongblog.com/2009/06/turon.html "Turon"]. Adobongblog.com . Accessed on November 12, 2010.</ref><ref>[https://web.archive.org/web/20160303212805/http://www.overseaspinoycooking.net/2007/09/banana-que.html?showComment=1275289857770 "Banana-que"] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160303212805/http://www.overseaspinoycooking.net/2007/09/banana-que.html?showComment=1275289857770|date=March 3, 2016}}. Overseas Pinoy Cooking. Accessed on November 6, 2010.</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
fy7d755cspyiezzkd4nk3etgi5vr27t
Nwafor Orizu
0
42351
177869
175413
2026-07-03T02:59:12Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
177869
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Abyssinia Akweke Nwafor Orizu''' (GCON)(// C; 17 juillet 1914 – 1999) ko neɗɗo politik e dowla leydi Najeriya, o woniino hooreejo suudu sarɗiiji leydi Najeriya gila 1963 haa 1966 1966.<ref>[https://web.archive.org/web/20200329122005/http://www.nocen.edu.ng/about.php "About Nocen"], Nwafor Orizu College of Education, Nsugbe, Anambra State.</ref>
O jeyaa ko e galle laamorɗo Nnewi, kadi ko kaaw makko Kenneth Onyeneke Orizu III, laamɗo aadaaji hannde oo e nder laamu Nnewi to fuɗnaange leydi Najeriya. Koolaaɗo kuuɓal jaŋde Nwafor Orizu to Nsugbe, diiwaan Anambra, inniraa ko makko.<ref>{{Cite news|date=2015-12-27|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-04|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
== Ɓawo ==
Orizu jibinaa ko e hitaande 1914 e nder galle laamɗo Nnewi, to diiwaan Anambra, to fuɗnaange-rewo leydi Najeriya, ɓiy Eze Ugbonyamba, Igwe Orizu I. Orizu yahiino Amerik e hitaande 1939, heɓi dipolom laamu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ohio State, o heɓi kadi dipolom M.A. to duɗal jaaɓi haaɗtirde Columbia. O woniino daraniiɗo jaŋde Amerik « horizontal », yaajnde, luulndiinde jaŋde Angalteer « perpendiculaire » juutnde, o dañii innde « Orizontal », woni pijirlooji e innde makko e tuugnorgal yeewtere makko nde o waɗata e tiitoonde ndee. No yeewtiraa e deftere makko wiyeteende Without Bitterness nde o winndi e hitaande 1944, o woniino daraniiɗo naatgol njuɓɓudi Amerik e nder leydi Najeriya. O sosi Fedde Ameriknaare ngam Jaŋde Afrik (ACAE), nde heɓi bursiiji keewɗi ngam jaŋde e nder nokkuuji Amerik ngam nafoore almudɓe Afriknaaɓe.<ref>{{Cite news|last=Nwakanma|first=Obi|date=27 December 2015|title=Nwafor Orizu was President of Nigeria|url=https://www.vanguardngr.com/2015/12/nwafor-orizu-was-president-of-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Hedde hitaande 1949, Orizu soodi duɗal jaaɓi haaɗtirde Enitona e masiŋ tappirde Enitona e juuɗe balloowo mum e 500 £ tan, o ñamli ɗum. Goɗɗo balloowo mo yeeyi mo oto luggiɗiiɗo e peeje limtilimtinɗe. O sosi jaaynde wiyeteende The West Africa Examiner, o woni gardiiɗo jaaynde ndee, M. C. K. Ajuluchukwu woni gardiiɗo jaaynde ndee. Orizu yahi Enugu ngam wallude ministeeruuji seppooji ɗii caggal nde ministeeruuji 21 mbaraa ñalnde 18 noowammbar 1949. Ina gasa tawa ko e jaabawol konngol ngol o waɗi toon ngol, laamuuji koloñaal Angalteer ñaawii mo duuɓi jeeɗiɗi kasoo sabu o tuumaama o huutoriima kaalis ACAE. Kono caggal ɗuum Roy Wilkins, hooreejo ACAE to Amerik, winndi ɓataake feewde e Nnamdi Azikiwe (« Zik ») ngam woppitde Dr Nwafor Orizu kala ko boni e kaalis.<ref name=":0">{{Cite news|last=Adedayo|first=Festus|date=3 July 2022|title=Nigerian politicians and pestilence of forged, missing certificates|url=https://www.thecable.ng/nigerian-politicians-and-pestilence-of-forged-missing-certificates/#comments|newspaper=[[TheCable]]}}</ref><ref>{{cite book|last1=Ellis|first1=Stephen|title=This Present Darkness: A History of Nigerian Organized Crime|date=16 November 2023|publisher=Oxford University Press, 2016|isbn=9780190494315|page=28}}</ref><ref name=":0" /><ref>{{Cite news|last=Nwosu|first=Philip|date=2016-05-09|title=Origins of '419' traced back to 1920s Colonial Nigeria|url=https://sunnewsonline.com/origins-of-419-traced-back-to-1920s-colonial-nigeria/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-04-26|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en}}</ref>
== Hooreejo leydi Naajeeriya gonɗo ==
Nwafor Orizu woni hooreejo leydi Naajeeriya gila lewru Oktoobar 1965 haa lewru Yarkomaa 16 hitaande 1966, ko lebbi 3.<ref>{{Cite web|date=2022-10-27|title=1966 Coup: The Road To Hell {{!}} Independent Newspaper Nigeria|url=https://independent.ng/1966-coup-the-road-to-hell/|access-date=2024-04-26|language=en-GB}}</ref>
== Kasoo politik Angalteer ==
Kono Orizu dañii caɗeele sariya nde tuumeede fenaande feeñi, tawi ina jeyaa heen 32 000 £. E lewru suwee 1953, ñaawoowo leydi Najeriya ñaawii mo, sabu fenaande e gujjugol kaalis potɗo waɗeede e bursiiji janngooɓe to duɗe jaaɓi haaɗtirde Amerik. Caggal ɗuum o ñaawaa duuɓi jeeɗiɗi kasoo.
== Golle politik ==
Orizu dañii nafoore ngam suɓaade ngam wonde kanndidaa keeriiɗo ngam wallitde Division Onitsha, o wonti mawɗo whip e nder suudu sarɗiiji Fuɗnaange. Caggal mum o hawri e kanndidaaji goɗɗi jeyaaɗi e hoore mum ngam sosde Diisnondiral ngenndiwal leydi Nijeer e leydi Kameruun (NCNC). O waɗii darnde mawnde e wallude Zik wontude hooreejo leydi ndii, o huutoriima doole makko e nder NCNC ngam waawde waawnude porfeseer Eyo Ita yo woppu laamu hooreejo leydi ndii. Zik toɗɗii Orizu jaagorgal laamu nokku.
== Kuudetaa konu ==
Hooreejo leydi Naajeeriya, Nnamdi Azikiwe ummi lesdi man haa ragare hitaande 1965, arannde o yahi Orop, nden o yahi haa lesdi Kariibi. E nder sariya oo, Orizu wonti hooreejo leydi ndii e sahaa nde o alaa ɗo haaɗi, omo jogii denndaangal mbaawkaaji hooreejo leydi ndii.
Kuudetaa fuɗɗii ñalnde 16 lewru Yarkomaa 1966, tawi ko fedde sukaaɓe konu Igbo en, tawi ko Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu ardii ɗum. Konu ngun yaawi suɓugo fitina man ammaa o heɓi laamu nde ɗum laaɓi dow siyaasa'en mawɓe ɗon ƴama, bana ardiiɗo lesdi Abubakar Tafawa Balewa, hooreejo lesdi diiwal woylaare Sir Ahmadu Bello e hooreejo lesdi hirnaange, hooreejo lesdi Samuel Ladoke Akintola. Orizu waɗii eɓɓoore e nder leydi ndii kala, caggal nde o humpitii Doktoor Nnamdi Azikiwe e telefoŋ ko feewti e kuulal ngal kabine oo ƴetti, o hollitii kuulal ngal kabine oo ƴetti ngam rokkude laamu nguu doole kisal. Ndeen Seneraal Major Johnson Aguiyi-Ironsi waɗii eɓɓoore mum, jaɓi « noddaango ». Ñalnde 17 lewru nduu, Seneraal Ironsi sosi Diiso Toowngo Konu to Lagos, o dartini doosɗe leydi ndii no feewi.
== Caggal golle ==
Caggal kuudetaa oo, Orizu majjii e dingiral politik kono heddii e jaŋde. Ko adii wolde hakkunde leyɗeele, o sosiino duɗal jaaɓi haaɗtirde e hitaande 1950, Duɗal hakkundeewal Nijeer, to Nnewi. O woni joom mum haa laamu leydi ndii ƴetti duɗe ɗee kala caggal nde Biafra fooli. Caggal ɗuum o jokki jaŋde e jaŋde, o yaltini defte keewɗe. Kadi, hakkunde 1974 e 1975, laamu diiwaan Fuɗnaange-rewo Cakaari, mo Dr. Ukpabi Asika ardii, toɗɗii mo hooreejo Komisiyoŋ Kuugal Jannginooɓe Diiwaan oo to Enugu.
== Bibliyogaraafi ==
Ko aldaa e mette : Leƴƴi hirnaange e nder Afrik caggal wolde. Jaaynde Duuɓi Tagngo. 1944.
Faamde leydi Naajeeriya: Jamanuuji Shehu Shagari. Banndiraaɓe Evans (Bayyinooɓe Niiseer). 1983. Ɗemngal 978-167-384-2.
Hakkille neɗɗo mo foolaaka: Toɓɓere 1 e jimɗi Orizu. Jaaynde duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. 1986. <nowiki>ISBN 978-166-043-0</nowiki>.
Afrik Haali!. Bayyinooɓe Horizontal. 1990. <nowiki>ISBN 978-2791-03-2</nowiki>.
Ndimaagu walla caɗeele--Afrik ina foti wonde: Binndol [sic.] Akweke Abisini Nwafor Orizu. Bayyinooɓe Horizontal. 1994. ISBN 978-2094-05.
Daande Ndimaagu : Haalaaji cuɓaaɗi ko adii e caggal jeytaare e konnguɗi ngam jeytaare Afrik, 1940–1984. Bayyinooɓe Horizontal. 1999. 978-2952-83-4.
== Tuugnorgal ==
er0ir4oicrc7iez49rpu757ekylp5yg
Diwal e kaɓirgol Bungy e Dowrowol Bloukrans
0
42428
177867
175795
2026-07-02T20:42:03Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
177867
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Face Adrenalin Bloukrans Bridge Bungy.jpg|thumb|Diwgol bungy Face Adrenalin dow Pont Bloukrans]]
'''Bloukrans Bridge Bungy''' ɗum go'o nder nokkuuje diwgol bungy ɓuri towgo ha duniyaaru ngam njulaaku, ha towngo meeteerji 216 dow Maayo Bloukrans.<ref>{{Cite web |url=http://www.extremescene.co.za/package-2.php |title=Extreme Scene ref Worlds Highest Bridge Bungy |access-date=5 February 2013 |archive-url=https://web.archive.org/web/20130208210029/http://www.extremescene.co.za/package-2.php |archive-date=8 February 2013 |url-status=dead }}</ref> Ɗum ɗon ha Pont Bloukrans dow laawol mawnugo N2 ha keeri hakkunde Eastern Cape e Western Cape ha nokkuure Tsitsikamma nder Garden Route ha Afrik dow foomina. Kamfani Face Adrenalin ɗon yiila ɗum ngam njulaaku gila hitaande 1997.<ref>[http://www.Faceadrenalin.com Face Adrenalin Website], retrieved 25 April 2012</ref><ref>[http://www.southafrica.net/sat/content/en/za/product-detail?oid=334818&sn=Detail&pid=90676&Bloukrans-Bungy South African Tourism Official Website], retrieved 25 April 2012</ref><ref>[http://www.sa-venues.com/things-to-do/gardenroute/bloukrans-bridge-bungee-jump/ SA Venues Website], retrieved 25 April 2012</ref>
== Taariha ==
E hitaande 1990, Pont Maayo Bloukrans latti pont artuɗo ha Afrik ngam diwgol bungee. Face Adrenalin mo Devan Tuohey kafi, ɗon yiila diwgol bungy Pont Bloukrans walaa ko saabi masiiba gila hitaande 1997.<ref>[https://web.archive.org/web/20120701121316/http://www.mydestination.com/gardenroute/things-to-do/110216/bungee-jumping-at-the-bloukrans-bridge My Destination Website], retrieved 26 April 2012</ref>
== Winnditaade mawnunde ha duniyaaru ==
Mohr Keet kafi winnditande Guinness World Record<ref>[http://ireport.cnn.com/docs/DOC-429989 CNN], retrieved 25 April 2012</ref> bana neɗɗo ɓuri maunugo gite guurɗo diwɗo bungy nde o diwri gila Pont Bloukrans nyande 6 Abriil 2010 e duuɓi 96.<ref>[http://www.thistourismweek.co.za/newsletters/97-year-old-mohr-keet-to-make-4th-bungy-jump/ This Tourism Week], retrieved 25 April 2012</ref><ref>[http://www.worldrecordsacademy.org/stunts/oldest_bungee_jumper_world_record_set_by_Mohr_Keet_101633.htm World Records Academy], retrieved 25 April 2012</ref>
Scott Huntly helti winnditande duniyaaru ngam diwgol bungee ɓuri ɗuuɗugo nder ndeerewol go'o nde o diwri gila Pont Bloukrans laabi 107 nder njamndiije joweenayi nyande 11 Mayu 2011. Scott timmini kuugal ngal ngam teftugo tursi seede ngam kuuje ummatore nokkuure ɗon.<ref>[http://www.worldrecordsacademy.org/stunts/most_bungee_jumps_in_a_day_Scott_Huntly_sets_world_record_112244.html World Records Academy], retrieved 26 April 2012</ref>
Winnditande duniyaaru ngam diwgol bungy ɓuri ɗuuɗugo nder njamndiije 24 ɗon joganoo Bill Boshoff mo Afrik dow foomina, mo waɗi diwgol bungy laabi 101 nder njamndiije 14 e mintiiji 23 ha Bloukrans nyande 10 Mayu 2002.
Winnditande ɗon darii haa nyande 16 Ogasta 2008 nde Mike Heard helti winnditande nden bee diwgol bungy laabi 103 nder njamndiije 24 gila Pont Harbour mo Auckland.<ref>[http://www.worldrecordsacademy.org/stunts/most_bungee_jumps_in_24_hours-world_record_set_by_Mike_Heard_80354.htm World Records Academy], retrieved 26 April 2012</ref>
Veronica Dean-Boshoff kafi winnditande duniyaaru ngam heɓugo diwgol laabi 19 nder njamndi ngo'otiri nyande 9 Mayu 2002.
== Ndabaari njillu mardum hakkilo ==
Yillaɓe diwgol bungy Pont Bloukrans, Face Adrenalin, ɗon kuwina yimɓe 60 gila e ummatore ɓadiiɗe ɗon – Coldstream, Thornham, Storms River, Covie, e The Crags - bana bumbum ha kuugal diwgol bungy Pont Bloukrans.<ref>[http://www.thistourismweek.co.za/newsletters/bloukrans-bungy-lifeblood-of-a-community/ This Tourism Week], retrieved 10 May 2012</ref>
Kaso mawɗo gila e njaajndi kudi nafa ɗon luytano asusun amana ummatore nokkuure gila hitaande 1998.<ref>[http://www.thistourismweek.co.za/newsletters/bloukrans-bungy-lifeblood-of-a-community/ This Tourism Week], retrieved 10 May 2012</ref>
== Hiitordu ==
{{reflist|2}}
== Jokkondire yaasi ==
* [http://www.FaceAdrenalin.com Yanar gizon Face Adrenalin]
cvahlcfolet423u2t3fnmp7hfwwtwse
George moƴƴo
0
42907
177868
177674
2026-07-02T22:12:45Z
InternetArchiveBot
6960
Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5
177868
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Chief '''George Diepiriye Goodhead''' was a prominent Ibani chief.
== Ɓaawoore ==
George Goodhead ko ɓiy mawɗo laamɗo Pepple I (Perekule) laamu Bonny . O teskaama ko ɓiy laamɗo Perekule jibinaaɗo caggal dewgal. Galle George Goodhead oo, ko adii fof ko laamɗo debbo Inndo ; no ɓeen ngoniri "julaagu ɗiɗo ƴeeŋtuɓe e laamu mum."
Ɗum ɗon ɓeyda ngam innde saare wayla, ko ɗon holla sainiugo alkawal diga hooreejo. So, George Goodhead anndiraa ko laamɗo Indiyanke, nden Ukonu, George Goodheed e ɓaawo ɗun Ukonu kadi, ɗun hawti e laamiiɗo Opubo Bonny nder wakkati makko, nden o wondi mooliiɗo e mooliijo yimɓe Anna Pepple (ko ɓe hawti e cuuɗi 10: Wariso, Kuke, George GoodHeed (Ukonu), Iruanya (Uranta), Ibifa, Kiepirima (Toby), Epelle, Kala Ndassa, Tom Taylor, Wogu Dappa, Strongface ekn.)
== Kuugal politik nder Laamu Bonny Mawɗo ==
Chief George Diepiriye Goodhead wonnoo ardiiɗo wuro Anna Pepple e o jokki gollal ngam rokkude laamu laamu laamu Pepple. O ɗon haɓɓa e nder ɓaawo fuu e fotaaki dow laamu hooreejo Maduka (Madu) nder caka 1830s; amma o jeyi nder kaso e Madu caggal nde o mari hakkiilo dow jaɓugo ceede ɗe Oropnaaɓe hokki. Nder kuugal Chief Goodhead, Chief Omuso (Jack) Brown of Finima, mo ɓaawo ɗon o waɗi kuugal moƴƴo dow Maduka ngam William Dappa Pepple ngam o jaɓɓa ardiiɓe Bonny, o jaɓɓi mo. Goodhead ɗon holla bana ko nafata nder siyasa hakkunde Anna Pepple e Manila Pepple nder laamu bonny, nden ɗon mawnina bana marɗo e mawɗo, bana laamiiɗo Halliday e hooreejo Jack Brown wakkati maako.<sup>[https://web.archive.org/web/20180422112840/http://www.njas.helsinki.fi/pdf-files/vol7num2/wariboko.pdf <nowiki>[3]</nowiki>]</sup>
Goodhead wondiɗo jaayndeere dow 23 lewru Janaayo 1854, hakkunde leydi Britaaniya e ardiiɓe e ardiiji lesdi lesdi [[Afrik]], dow jaaynde e jaaynde maccuɓe.
== Migration to Opobo (1870-1872) ==
Caggal nde feccere e konu hakkunde Bonny e Opobo, e ko wayi no e dow ko ɓe waɗi, ñalnde 3 lewru janare 1873 hooreeɓe Bonny e Oobo mbinndi alkawal dow "kooje jeegooje jeegooɗe Imo jeegooɓe bonny tan, e yimɓe e cuuɗi jeegooɗi Jaja e nder yimɓe ɓe Anna Pepple e ɓe ɗon haa Bonny, ɓe ndilli to Oobo. Ɓurɓe maɓɓe, misaalu Wariso e George Goodhead, ɓe njiɗi waylaade to Opobo, ɓurɓe famɗude ko Kuke (Cookey) e Oko Epelle e yimɓe maɓɓe. " Ko'e Kooke e George Goodheed ɗaɓɓiti hulɓinaare e nder wuro Juju (Finima) " wakkati haɓre mawnde hakkunde Anna Pepples e Manila Pepple nder Bonny ".
Chief George Goodhead immiri e wari Opobo hakkunde 1870 e 1872, ɓaawo Jaja wari, nden o ha nder yimɓe sappo e nayi nder cuuɗi sappo e ɗiɗaɓo ɗi Jaja ƴiwoyi diga Bonny. O e saare maako ɗon ɗon ɗon ɗon wondi nder yimɓe ɓurɓe ɓaawo ɗon nder nokkuuje ɗe jooni Opubo-Kala-Ama (Opobo) nder lesdi keso.
== Firooji ==
n9oyg988n3w41cpuhl5ja1nkutqanf2
Emmanuel Ifeajuna
0
42945
177801
2026-07-02T13:37:36Z
Isa Oumar
9821
Created page with "'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji..."
177801
wikitext
text/x-wiki
'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref>
Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol
O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref>
E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah.[14] Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967.[5][15] Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.[16]
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.[6][17] Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.[11][13]
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum,[18] hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.[19][20] Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan[21][22][23] Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e.[24] Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande.[25]
Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako.[5]
== Nguurndam neɗɗo ==
E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.[5]
Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu
1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Tuugnorgal ==
stsec126hf13qbcitod9lm4u0n5ochp
177802
177801
2026-07-02T13:37:58Z
Isa Oumar
9821
177802
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref>
Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol
O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref>
E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah.[14] Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967.[5][15] Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.[16]
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.[6][17] Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.[11][13]
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum,[18] hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.[19][20] Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan[21][22][23] Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e.[24] Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande.[25]
Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako.[5]
== Nguurndam neɗɗo ==
E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.[5]
Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu
1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Tuugnorgal ==
ofw7yymety71ne1bricig0wli9tt9c8
177818
177802
2026-07-02T14:18:31Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
177818
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol
O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref>
E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah.[14] Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967.[5][15] Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.[16]
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.[6][17] Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.[11][13]
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum,[18] hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.[19][20] Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan[21][22][23] Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e.[24] Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande.[25]
Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako.[5]
== Nguurndam neɗɗo ==
E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.[5]
Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu
1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Tuugnorgal ==
nircdozoyz22zkajz6vn80op4h0w7ng
177819
177818
2026-07-02T14:19:23Z
Fulani215
7983
/* Nguurndam e golle */ fixed typo
177819
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah.[14] Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967.[5][15] Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.[16]
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.[6][17] Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.[11][13]
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum,[18] hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.[19][20] Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan[21][22][23] Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e.[24] Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande.[25]
Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako.[5]
== Nguurndam neɗɗo ==
E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.[5]
Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu
1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Tuugnorgal ==
f03pl46t2s1dyba8hgbqcua4ldlksqs
177820
177819
2026-07-02T14:21:04Z
Fulani215
7983
/* Eɓɓoore e lefol */ fixed typo
177820
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah. Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967. Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum, hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e. Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande. Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako
== Nguurndam neɗɗo ==
E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.[5]
Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu
1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Tuugnorgal ==
0sto72wpjocxnzid6vezrws5n299mxr
177821
177820
2026-07-02T14:22:07Z
Fulani215
7983
/* Nguurndam neɗɗo */ fixed typo
177821
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah. Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967. Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum, hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e. Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande. Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako
== Nguurndam neɗɗo ==
* E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.
* Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
* Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu 1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Tuugnorgal ==
enmiynezb2966mex1f3k0lixmgcsttw
177822
177821
2026-07-02T14:22:40Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ Fixed typo
177822
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna (// c; 1935 – 25 suwee 1967)<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah. Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967. Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum, hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e. Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande. Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako
== Nguurndam neɗɗo ==
* E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.
* Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
* Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu 1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Himobe==
tj29wvgvz5v87m7bireeylbu7cumpnu
177823
177822
2026-07-02T14:23:21Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
177823
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Emmanuel Arinze''' Ifeajuna <ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref> ko ofisee konu Nijeernaajo, diwoowo toowɗo. Ko kanko woni Afriknaajo ɓaleejo gadano heɓde njeenaari kaŋŋe e nder kawgel dingiral hakkunde leyɗeele nde o heɓi njeenaari ndii e hitaande [[1994 nder lesdi Nigeria|1954]] e nder pijirlooji laamu Angalteer e Commonwealth.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> Maande makko keɓnde e ɓurnde moƴƴude e 6 ft 8 in (2.03 m) ko limre fijo e limre laamu Biritaan e oon sahaa.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> Ko o leñol Igbo ummoriiɗo Onitsha, o woniino jannginoowo ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, o naati e politik. Caggal mum o naati e konu leydi Najeriya, o waɗii darnde mawnde e kuudetaa leydi Najeriya e hitaande 1966.<ref>[http://trackfield.brinkster.net/Profile.asp?ID=2887&Gender=M&Page=Years.asp&EventCode=&Year=1954&TF=F&P=F "Emmaunel Ifeajuna"]. Brinkster. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Nguurndam e golle ==
Diwgol toowngol O jibinaa ko to Onitsha,[4] o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Dennis Memorial Grammar to wuro makko, o holliri sifaaji ɗi o sifotoo caggal ɗuum nguurndam makko. O jannginii diwgol toowngol e les jannginoowo makko pijirlooji,[5] kadi o tawtoraama seppo ngo udditi duɗal ngal fotde dumunna. O heɓi bak makko e hitaande 1951.[6] Duɗal Ilesa Grammar kadi ina wiya ko o almuudo ɓooyɗo.[7] Ɗum ina luulndii, hay so tawii noon o waɗii janngingol duɗal dabbunde e nder duɗal ngal.<ref>{{Cite news|last=Oboh|date=2023-11-04|title=Emmanuel Ifeajuna: From Commonwealth gold to death in Biafra|url=https://www.vanguardngr.com/2023/11/emmanuel-ifeajuna-from-commonwealth-gold-to-death-in-biafra/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-06-16|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref> E hitaande 1954, kawtal atletik leydi Naajeeriya yi'i mo o tabitini hoore maako nder fijooɓe ɓurduɓe nder lesdi ndi'i. Diwgol 6 feet 5,5 inch (1,97 m) firti ko Ifeajuna suɓaama ngam lomtaade leydi mum e Pijirlooji Laamaandi Angalteer e Commonwealth e hitaande 1954, e sara Nafiu Osagie.[5] Naajeeriya waɗii golle moƴƴe e nder winndere nde e nder diwgol toowngol e oon sahaa – Joshua Majekodunmi wonnoo ko ɗiɗaɓo e nder pijirlooji laamu Biritaan 1950,<ref name="Guardian">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref> e diwooɓe tato Naajeeriya mbaɗii capanɗe ɗiɗi ɓurɗe mawnude e diwgol toowngol Olimpiyaaji 1952.<ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2014-07-12|title=Emmanuel Ifeajuna: from Commonwealth Games gold to the firing squad|url=http://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria|access-date=2022-02-28|website=the Guardian|language=en}}</ref> E nder Pijirlooji 1954 to Vancouver, o hawri ko e ɓoornaade tan paɗe makko nano kono o dañii laɓɓinde 6 ft 8 in (2.03 m), ko ɗum woni limre Pijirlooji e limre Laamaandi Biritaan wonande diisnondiral ngal. Medaal kaŋŋe keɓaaɗo ngal waɗi mo ɓaleejo Afriknaajo gadano heɓde e kawgel dingiral mawngal hakkunde leyɗeele.[5] Diwgol toowngol ngol waɗii sweep Afriknaaɓe e medayuuji ɗii e ndeen hitaande, Patrick Etolu mo Uganndaa timmini caggal Ifeajuna e Osagie mo Nijeer heɓi tataɓo.[9] Ifeajuna heɓi weltaare jaambaaro nde o warti Lagos, o ɗonno ƴama nder laabi hade maako wolwugo haa juulde civic.<ref name="Guardian2">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref><ref name="Guardian3">Oliver, Brian (2014-07-13). [https://www.theguardian.com/sport/2014/jul/13/commonwealth-games-emmanuel-ifeajuna-nigeria "Emmanuel Ifeajuna: Commonwealth Games gold to facing a firing squad"]. ''[[The Guardian]]''. Retrieved 2014-07-13.</ref>
== Politik e duɗal jaaɓi haaɗtirde ==
Caggal nde o dañi medal kaŋŋe, o woppi heblo makko e diɗɗal toowngal, o artiraani e diɗɗal ngal. O winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan e hitaande 1954, o naati e nder dingiral politik janngooɓe duɗal ngal. O woniino kadi tergal e fedde mawnde wiyeteende Sigma Club, duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, fedde janngooɓe renndoyankoore, yuɓɓinɓe hitaande kala karnal muusik Havana e nder duɗal ngal. Nde o woni toon o wonti sehilaaɓe mawɓe e Christopher Okigbo e J.P. Clark, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njahrata ko e yimooɓe Naajeeriya mawɓe.[11] Ifeajuna kadi ko sehil Emeka Anyaoku, caggal ɗuum koolaaɗo kuuɓal Kominwel. O naatii no feewi e fedde janngooɓe Ibadan, o wonti gardiiɗo humpito fedde nde, omo hirjina seppooji.[5] O jokkondiri ko e lannda Dinamiik, tawi ko ganndo hiisiwal biyeteeɗo Chike Obi ardii ɗum. Uche Chukwumerije, gonnooɗo e yonta makko, caggal ɗuum senaateer, siftorii Ifeajuna ina joginoo doole e nder dingiral politik, kono kadi ina wiya wonde o ustii yiɗde jeyeede e seppooji ɗii e koye mum en. Clark kadi seedtii ɗum, o hollitii yeru seppooji baɗnooɗi e uddugol hostel almudɓe. Uddugol ngol waɗi ko ñaawoore warngo Ben Obumselu, hooreejo fedde janngooɓe e sehil Ifeajuna. Ifeajuna yuɓɓini seppooji ɗii kono o tawtoraaka e hareeji baɗnooɗi caggal ɗuum.
Nde o timmini jaŋde makko ganndal o naati e janngingol, o waɗtaa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Anglikan Ebenezer to Abeokuta. Ifeajuna heddii e jokkondirde e Okigbo, kanko ne o yahi jannginde, kamɓe ɗiɗo fof ɓe njokki e yeewtidde e politik rewolison.[6] Ɗuum waɗi ko Ifeajuna woppi golle janngingol ngam naatde e konu e hitaande 1960. O janngi to duɗal Mons Officer Cadet to Aldershot, to leydi Angalteer.[5] Nde o heɓi dipolomaaji, o ummii ko yaawi e nder darnde konu, o yottii e jappeere Major e lewru Yarkomaa 1966. Ko kanko woni major brigade to Lagos.
== Eɓɓoore kuudetaa ==
Ifeajuna, nde o weltaaki dow laawol ngol lesdi maako hoosi wakkati laamu lesdi Naajeeriya arandeeru, lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya, o laati ƴamoowo laamu. Hono no jannde makko, Ifeajuna ina jogori wonde gooto e ardiiɓe hakkillaaji e nder fedde nde, o winndii deftere nde yaltinaaka, ko fayti e hujjaaji 1966 e nder leydi Najeriya.[4] O ƴattii fenaande e anarkisma baɗnooɗo e njuɓɓudi laamu bonndi.[12] Major Chukwuma Kaduna Nzeogwu woni yeeso eɓɓoore kuudetaa, tawi ina waɗi majoruuji konu joy goɗɗi : Timothy Onwuatuegwu, Chris Anuforo, Adewale Ademoyega e Humphrey Chukwuka.
Ademoyega, Okafor, Anuforo e Chukwuka ko mawɓe woɗɓe jooɗiiɓe to Lagos, ɗo Ifeajuna ardii dille. Ifeajuna ardi brigade mum haa galle toogardiiɗo jaagorɗe leydi Balewa e nanngi ɗum. E nder ɗuum, Nzeogwu hollitii inɗe mo kuudetaa oo yiɗi warde e Balewa ko ŋakkeende teskaande. Okafor yiɗiino nanngude brigadier Zakariya Maimalari, gardinooɗo Ifeajuna. Maimalari doggi, nde o tawi Ifeajuna o naamndii mo ballal. Ifeajuna wari Maimalari, ɗum addani luural hakkunde darɗe Ifeajuna, nde tawnoo ko o ofisee teddinaaɗo no feewi. Ifeajuna kadi fiyi Lietnaa Kolonel Abogo Largema to otel gooto to diiwaan Ikoyi to [[Lagos]].
Gooto e ardiiɓe kuudetaa oo, hono seneraal mawɗo biyeteeɗo Johnson Aguiyi-Ironsi, nanngi henndu kuudetaa oo, daɗi e nanngugol. O fuɗɗii ndeen diwde e ƴaañooɓe kuudetaa. Ironsi dañii haa jooni haɗde kuudetaa oo, caggal ɗuum o toɗɗaa ngam ƴettude ardorde e addude deeƴre e leydi ndii.[13] E nder ɗeen kewuuji, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndi hono Balewa maayi tawi ko e les njiimaandi Ifeajuna. Ciimtol polis laawɗungol e ngonka maayde makko (ko heddii e redacted) wiyi Ifeajuna fiyi Balewa nde o woni e yahde Abeokuta, o woppi ɓanndu nduu e laawol. Won wiyɓe wonde Balewa waraaka e anniya (sibu o jeyaaka e warngooji kuudetaa ɗii), kono ko asma walla ñawu ɓernde maayi e nder oon sahaa. Ndee ɗoo toɓɓere ina heddii e wonde huunde nde laaɓtaani e daartol jarribo kuudetaa [[1960s|1966]]
== Eɓɓoore e lefol ==
Caggal nde Ironsi ƴetti kuudetaa, sehil Ifeajuna biyeteeɗo Christopher Okigbo walli mo taccude keeri haa Dahomey (hannde Benin) o rewi haa Ganaa ɗo o jaɓɓaa e hooreejo leydi ndi hono Kwame Nkrumah. Laamu Nkrumah liɓaama ɓaawo man, Ifeajuna warti lesdi Naajeeriya ɓaawo nde Emeka Ojukwu hokki mo tammunde dow yonki maako wonataa nder risku. O naati kadi e konu, oo sahaa e nder konu Biafra – Republique Biafra hollitii seertude mum e Naajeeriya, fuɗɗii konu hakkunde leyɗeele Naajeeriya. Ifeajuna, Victor Banjo, Phillip Alale e Sam Agbam, Ojukwu tuumi ɓe kaaldigal e ardiiɓe fedde Naajeeriya, rewrude e jaagorɗe Biritaan, ngam yiɗde addude dartagol wolde, liɓde Ojukwu, heɓde darnde mawnde wonande koye mum en. Ɓe ñaawee ko yaawi, ɓe ñaawee warngo e warngooji ngam janfa. Ifeajuna wi'i dabare man woni ngam hisnugo yonki siwil'en haa Enugu diga konu lesdi ndi'i ɗon wara. Ifeajuna e wondiiɓe mum tato mbaraama ñalnde 25 suwee 1967. Enugu, laamorde leydi Biafran, konu leydi Naajeeriya nanngi ɗum balɗe ɗiɗi ɓaawo man.
Ifeajuna ina joginoo lefol jillondirngol. Binndol makko ngol o yaltinaaka ngol, ngol dañii hakkillaaji keewɗi, haa arti noon e ngol Olusegun Obasanjo, seneraal konu, jooni ko hooreejo leydi Nijeer.Eɓɓoore kuudetaa 1966 ndee, heewɓe ina njiyri ɗum ko no fedde Igbo en nii, hay so tawii noon fedde nde ina jeyaa heen ɓe ngonaa Igbo en, won heen ko Igbo en njiylotonoo, Seneraal Ironsi haɗi kuudetaa oo ko kanko e hoore makko Igbo en. Binndol ngol ina yi’ee wonde ina waawi wonde ƴoogirde daartol ngam ƴeewtaade geɗe njiyaagu e kuudetaa oo e darnde Ifeajuna e nder mum, gila e co-conspirator haa e gardiiɗo hakkille.
Ifeajuna hollitaaki no feewi walla no moƴƴiri e nder daartol wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya. So tawii banndiiko Kuudetaa 1966 biyeteeɗo Chukwuma Kaduna Nzeogwu ina fawii e jaambaaro hare, ina joginoo kadi nate mahraaɗe e nder wuro mum, Ifeajuna heɓaani njeenaari seeɗa caggal maayde mum, hay so tawii noddaali mbaɗaama ngam teddineede caggal maayde mum.Nde o maayi e hitaande 2011, gonnooɗo hooreejo leydi Biafran Ojukwu heɓi njeenaari ɓurndi toowde e konu ummoraade e leydi Naajeeriya e yanaande makko tawtoraama hooreejo leydi Naajeeriya Goodluck Jonathan Rajo polis'en lesdi Naajeeriya, feccere arandeere nde'e ɗon wi'a, feccere ɗiɗaɓre nde'e ɗon mari limngal, wi'i Ifeajuna, Don Okafor e Kapiteen Ogbu Oji woni tagooɓe e ardiiɓe kuugal kuudetaa nder hitaande 1965, Nzeogwu tan naati nder wakkatiire nde'e. Ifeajuna ina yiyee e won e yimɓe ko waroowo gardiiɗo jaagorɗe Balewa, jippinoowo Republique gadano, saabiima wolde nder leydi.[14] Alaa otopsi waɗaama e ɓanndu Balewa, alaa ko holliti wonde o fiyraama. Rajooji laamu ina kollita wonde ɓanndu makko tawaama ina jooɗii e sara lekki, sara ɓanndu jaagorgal kaalis biyeteeɗo Festus Okotie-Eboh, mo ɓe mbari, mo woni e hakkunde tuumeede fenaande. Ifeajuna's legacy nder taariiha fijirde Afrik ɓaleejo, ɗon ƴaɓɓito dow kuuɗe maako siyaasaaku ɓaawo kuuɗe maako
== Nguurndam neɗɗo ==
* E nder jamaanu makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ifeajuna hawri e debbo mum Rose e hitaande 1955. Duuɓi nay caggal ɗuum ɓe resndi, ɓe ndañi ɓiɓɓe worɓe ɗiɗo.
* Rekord kawgel hakkunde leyɗeele
* Hitaande kawgel Nokku Darnde Notes Kewu 1954 Laamu Biritaan e Pijirlooji Komonwelt Vancouver, Kanadaa 1ɓo Diwgol toowngol 6 ft 8 in (2.03 m)
== Himobe==
qusbd2tnjlq6llvcu5kjwi3amm89971
Allison Madueke
0
42946
177803
2026-07-02T13:43:16Z
Isa Oumar
9821
Created page with "'''Allison Amaechina''' Madueke (// c; jibinaa ko hitaande 1944) ko ofisee laana ndiwoowa leydi Nijeer, mo o dañii golle. O woni hooreejo konu ndiyam lesdi Naajeeriya[1] diga 1993 haa 1994, o laati guwerneer konu lesdi Anambra diga lewru January 1984 haa lewru Ogost 1985, o laati guwerneer konu lesdi Imo diga 1985 haa 1986.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-..."
177803
wikitext
text/x-wiki
'''Allison Amaechina''' Madueke (// c; jibinaa ko hitaande 1944) ko ofisee laana ndiwoowa leydi Nijeer, mo o dañii golle. O woni hooreejo konu ndiyam lesdi Naajeeriya[1] diga 1993 haa 1994, o laati guwerneer konu lesdi Anambra diga lewru January 1984 haa lewru Ogost 1985, o laati guwerneer konu lesdi Imo diga 1985 haa 1986.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref name="wstate">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 2019">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Allison Madueke jibinaa ko hitaande 1944 to Agbariji-Inyi, maayo Oji, to diiwaan Enugu, o jeyaa ko e iwdi Igbo.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi Biritaan, to Dartmouth Angalteer e to duɗal jaaɓi haaɗtirde golle geec to Southwick. O wonti tergal e Duɗal Laamɗowal Navigation, Londres (MRIN) e tergal Duɗal Navigation, Londres (MNI). Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji ɗiɗi tedduɗi Doktoraa to ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to Enugu, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia. O heɓi kadi seedantaagal Doktoraa teddungal e ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, Nsukka e hitaande 2010.[5]
Debbo makko ɗiɗaɓo Diezani Alison-Madueke woni debbo gadano gardiiɗo sosiyetee ƴellitaare petroŋ Shell mo leydi Najeriya, caggal ɗuum o wonti jaagorde yah-ngartaa leydi Najeriya ñalnde 26 lewru juko hitaande 2007.<ref name="wstate2">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20192">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Golle laana ndiwoowa ==
Madueke janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1967.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref>
O golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya, o woniino Attache Naval to Washington DC, Amerik.
Caggal nde kuudetaa konu fooli hooreejo leydi siwil biyeteeɗo Shehu Shagari ñalnde 31 desaambar 1983, o woni Kapiteen konu ndiyam o toɗɗaa guwerneer diiwaan Anambra tuggi lewru Yarkomaa 1984 haa lewru Ut 1985, caggal ɗuum diiwaan Imo haa 1986 e sahaa laamuuji konu Seneraaluuji Babangidamu Buharidahi e Mu2.
O artiraa e jappeere laamu, tuggi 1993 haa 1994 o woni hooreejo konu ndiyam e les njiimaandi Seneraal Sani Abacha.[9]
O riiwaa caggal batu Diisnondiral Toowngal Konu e lewru ut 1994 ɗo o wallitnoo yoɓde hooreejo leydi siwil toɗɗaaɗo biyeteeɗo Moshood Abiola, mo o nanngaa caggal kuudetaa mo Abacha heɓi laamu.<ref name="wstate3">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20193">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde o woppi golle e nder laana ndiwoowa, Madueke wonti hooreejo fedde wiyeteende Radam Maritime Services Ltd., hooreejo gollordu Interconnect Clearinghouse e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njeenaaje ngenndiije TIK.
O toɗɗaama kadi e nder njuɓɓudi laamu Regalia Nigeria Ltd, Excel E & P (Marginal Oil Fields) Ltd.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
5o945htnnx3gzcz3k74qofzutll2jsy
177804
177803
2026-07-02T13:43:47Z
Isa Oumar
9821
177804
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Allison Amaechina''' Madueke (// c; jibinaa ko hitaande 1944) ko ofisee laana ndiwoowa leydi Nijeer, mo o dañii golle. O woni hooreejo konu ndiyam lesdi Naajeeriya[1] diga 1993 haa 1994, o laati guwerneer konu lesdi Anambra diga lewru January 1984 haa lewru Ogost 1985, o laati guwerneer konu lesdi Imo diga 1985 haa 1986.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref name="wstate">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 2019">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Allison Madueke jibinaa ko hitaande 1944 to Agbariji-Inyi, maayo Oji, to diiwaan Enugu, o jeyaa ko e iwdi Igbo.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi Biritaan, to Dartmouth Angalteer e to duɗal jaaɓi haaɗtirde golle geec to Southwick. O wonti tergal e Duɗal Laamɗowal Navigation, Londres (MRIN) e tergal Duɗal Navigation, Londres (MNI). Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji ɗiɗi tedduɗi Doktoraa to ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to Enugu, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia. O heɓi kadi seedantaagal Doktoraa teddungal e ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, Nsukka e hitaande 2010.[5]
Debbo makko ɗiɗaɓo Diezani Alison-Madueke woni debbo gadano gardiiɗo sosiyetee ƴellitaare petroŋ Shell mo leydi Najeriya, caggal ɗuum o wonti jaagorde yah-ngartaa leydi Najeriya ñalnde 26 lewru juko hitaande 2007.<ref name="wstate2">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20192">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Golle laana ndiwoowa ==
Madueke janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1967.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref>
O golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya, o woniino Attache Naval to Washington DC, Amerik.
Caggal nde kuudetaa konu fooli hooreejo leydi siwil biyeteeɗo Shehu Shagari ñalnde 31 desaambar 1983, o woni Kapiteen konu ndiyam o toɗɗaa guwerneer diiwaan Anambra tuggi lewru Yarkomaa 1984 haa lewru Ut 1985, caggal ɗuum diiwaan Imo haa 1986 e sahaa laamuuji konu Seneraaluuji Babangidamu Buharidahi e Mu2.
O artiraa e jappeere laamu, tuggi 1993 haa 1994 o woni hooreejo konu ndiyam e les njiimaandi Seneraal Sani Abacha.[9]
O riiwaa caggal batu Diisnondiral Toowngal Konu e lewru ut 1994 ɗo o wallitnoo yoɓde hooreejo leydi siwil toɗɗaaɗo biyeteeɗo Moshood Abiola, mo o nanngaa caggal kuudetaa mo Abacha heɓi laamu.<ref name="wstate3">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20193">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde o woppi golle e nder laana ndiwoowa, Madueke wonti hooreejo fedde wiyeteende Radam Maritime Services Ltd., hooreejo gollordu Interconnect Clearinghouse e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njeenaaje ngenndiije TIK.
O toɗɗaama kadi e nder njuɓɓudi laamu Regalia Nigeria Ltd, Excel E & P (Marginal Oil Fields) Ltd.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
ga4drl1v50g1yw4h4beur5h9utr3ico
177810
177804
2026-07-02T14:04:31Z
Fulani215
7983
/* Golle laana ndiwoowa */ fixed typo
177810
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Allison Amaechina''' Madueke (// c; jibinaa ko hitaande 1944) ko ofisee laana ndiwoowa leydi Nijeer, mo o dañii golle. O woni hooreejo konu ndiyam lesdi Naajeeriya[1] diga 1993 haa 1994, o laati guwerneer konu lesdi Anambra diga lewru January 1984 haa lewru Ogost 1985, o laati guwerneer konu lesdi Imo diga 1985 haa 1986.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref name="wstate">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 2019">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Allison Madueke jibinaa ko hitaande 1944 to Agbariji-Inyi, maayo Oji, to diiwaan Enugu, o jeyaa ko e iwdi Igbo.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi Biritaan, to Dartmouth Angalteer e to duɗal jaaɓi haaɗtirde golle geec to Southwick. O wonti tergal e Duɗal Laamɗowal Navigation, Londres (MRIN) e tergal Duɗal Navigation, Londres (MNI). Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji ɗiɗi tedduɗi Doktoraa to ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to Enugu, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia. O heɓi kadi seedantaagal Doktoraa teddungal e ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, Nsukka e hitaande 2010.[5]
Debbo makko ɗiɗaɓo Diezani Alison-Madueke woni debbo gadano gardiiɗo sosiyetee ƴellitaare petroŋ Shell mo leydi Najeriya, caggal ɗuum o wonti jaagorde yah-ngartaa leydi Najeriya ñalnde 26 lewru juko hitaande 2007.<ref name="wstate2">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20192">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Golle laana ndiwoowa ==
Madueke janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1967.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref> O golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya, o woniino Attache Naval to Washington DC, [[Amerik]]. Caggal nde kuudetaa konu fooli hooreejo leydi siwil biyeteeɗo Shehu Shagari ñalnde 31 desaambar 1983, o woni Kapiteen konu ndiyam o toɗɗaa guwerneer diiwaan Anambra tuggi lewru Yarkomaa 1984 haa lewru Ut 1985, caggal ɗuum diiwaan Imo haa 1986 e sahaa laamuuji konu Seneraaluuji Babangidamu Buharidahi e Mu2. O artiraa e jappeere laamu, tuggi 1993 haa 1994 o woni hooreejo konu ndiyam e les njiimaandi Seneraal Sani Abacha. O riiwaa caggal batu Diisnondiral Toowngal Konu e lewru ut 1994 ɗo o wallitnoo yoɓde hooreejo leydi siwil toɗɗaaɗo biyeteeɗo Moshood Abiola, mo o nanngaa caggal kuudetaa mo Abacha heɓi laamu.<ref name="wstate3">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20193">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde o woppi golle e nder laana ndiwoowa, Madueke wonti hooreejo fedde wiyeteende Radam Maritime Services Ltd., hooreejo gollordu Interconnect Clearinghouse e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njeenaaje ngenndiije TIK.
O toɗɗaama kadi e nder njuɓɓudi laamu Regalia Nigeria Ltd, Excel E & P (Marginal Oil Fields) Ltd.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref>
== Tuugnorgal ==
kbe95zq2xm6t93a9n0h4qmxmy6jlbnd
177811
177810
2026-07-02T14:04:52Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
177811
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Allison Amaechina''' Madueke (// c; jibinaa ko hitaande 1944) ko ofisee laana ndiwoowa leydi Nijeer, mo o dañii golle. O woni hooreejo konu ndiyam lesdi Naajeeriya[1] diga 1993 haa 1994, o laati guwerneer konu lesdi Anambra diga lewru January 1984 haa lewru Ogost 1985, o laati guwerneer konu lesdi Imo diga 1985 haa 1986.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref name="wstate">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 2019">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Allison Madueke jibinaa ko hitaande 1944 to Agbariji-Inyi, maayo Oji, to diiwaan Enugu, o jeyaa ko e iwdi Igbo.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi Biritaan, to Dartmouth Angalteer e to duɗal jaaɓi haaɗtirde golle geec to Southwick. O wonti tergal e Duɗal Laamɗowal Navigation, Londres (MRIN) e tergal Duɗal Navigation, Londres (MNI). Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji ɗiɗi tedduɗi Doktoraa to ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to Enugu, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia. O heɓi kadi seedantaagal Doktoraa teddungal e ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, Nsukka e hitaande 2010.[5]
Debbo makko ɗiɗaɓo Diezani Alison-Madueke woni debbo gadano gardiiɗo sosiyetee ƴellitaare petroŋ Shell mo leydi Najeriya, caggal ɗuum o wonti jaagorde yah-ngartaa leydi Najeriya ñalnde 26 lewru juko hitaande 2007.<ref name="wstate2">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20192">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Golle laana ndiwoowa ==
Madueke janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1967.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref> O golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya, o woniino Attache Naval to Washington DC, [[Amerik]]. Caggal nde kuudetaa konu fooli hooreejo leydi siwil biyeteeɗo Shehu Shagari ñalnde 31 desaambar 1983, o woni Kapiteen konu ndiyam o toɗɗaa guwerneer diiwaan Anambra tuggi lewru Yarkomaa 1984 haa lewru Ut 1985, caggal ɗuum diiwaan Imo haa 1986 e sahaa laamuuji konu Seneraaluuji Babangidamu Buharidahi e Mu2. O artiraa e jappeere laamu, tuggi 1993 haa 1994 o woni hooreejo konu ndiyam e les njiimaandi Seneraal Sani Abacha. O riiwaa caggal batu Diisnondiral Toowngal Konu e lewru ut 1994 ɗo o wallitnoo yoɓde hooreejo leydi siwil toɗɗaaɗo biyeteeɗo Moshood Abiola, mo o nanngaa caggal kuudetaa mo Abacha heɓi laamu.<ref name="wstate3">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20193">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde o woppi golle e nder laana ndiwoowa, Madueke wonti hooreejo fedde wiyeteende Radam Maritime Services Ltd., hooreejo gollordu Interconnect Clearinghouse e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njeenaaje ngenndiije TIK.
O toɗɗaama kadi e nder njuɓɓudi laamu Regalia Nigeria Ltd, Excel E & P (Marginal Oil Fields) Ltd.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref>
== Himobe ==
piek224ii8x87749pv9kn14mlrxjb8t
177812
177811
2026-07-02T14:05:20Z
Fulani215
7983
/* Ɓawo */ fixed typo
177812
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Allison Amaechina''' Madueke (// c; jibinaa ko hitaande 1944) ko ofisee laana ndiwoowa leydi Nijeer, mo o dañii golle. O woni hooreejo konu ndiyam lesdi Naajeeriya[1] diga 1993 haa 1994, o laati guwerneer konu lesdi Anambra diga lewru January 1984 haa lewru Ogost 1985, o laati guwerneer konu lesdi Imo diga 1985 haa 1986.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref name="wstate">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 2019">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Allison Madueke jibinaa ko hitaande 1944 to Agbariji-Inyi, maayo Oji, to diiwaan Enugu, o jeyaa ko e iwdi Igbo.<ref>{{cite news|last=Akinkuotu|first=Eniola|date=2 December 2019|title=How I met, fell in love with Diezani - Husband|url=https://punchng.com/how-i-met-fell-in-love-with-diezani-husband/|access-date=28 September 2024|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi Biritaan, to Dartmouth Angalteer e to duɗal jaaɓi haaɗtirde golle geec to Southwick. O wonti tergal e Duɗal Laamɗowal Navigation, Londres (MRIN) e tergal Duɗal Navigation, Londres (MNI). Caggal ɗuum o heɓi dipolomaaji ɗiɗi tedduɗi Doktoraa to ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to Enugu, e to duɗal jaaɓi haaɗtirde sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abia. O heɓi kadi seedantaagal Doktoraa teddungal e ganndal to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya, Nsukka e hitaande 2010.[5]
Debbo makko ɗiɗaɓo Diezani Alison-Madueke woni debbo gadano gardiiɗo sosiyetee ƴellitaare petroŋ Shell mo leydi Najeriya, caggal ɗuum o wonti jaagorde yah-ngartaa leydi Najeriya ñalnde 26 lewru juko hitaande 2007.<ref name="wstate2">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20192">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Golle laana ndiwoowa ==
Madueke janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde leydi Najeriya hakkunde hitaande 1964 e hitaande 1967.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref> O golliima to Ammbasadeer leydi Najeriya, o woniino Attache Naval to Washington DC, [[Amerik]]. Caggal nde kuudetaa konu fooli hooreejo leydi siwil biyeteeɗo Shehu Shagari ñalnde 31 desaambar 1983, o woni Kapiteen konu ndiyam o toɗɗaa guwerneer diiwaan Anambra tuggi lewru Yarkomaa 1984 haa lewru Ut 1985, caggal ɗuum diiwaan Imo haa 1986 e sahaa laamuuji konu Seneraaluuji Babangidamu Buharidahi e Mu2. O artiraa e jappeere laamu, tuggi 1993 haa 1994 o woni hooreejo konu ndiyam e les njiimaandi Seneraal Sani Abacha. O riiwaa caggal batu Diisnondiral Toowngal Konu e lewru ut 1994 ɗo o wallitnoo yoɓde hooreejo leydi siwil toɗɗaaɗo biyeteeɗo Moshood Abiola, mo o nanngaa caggal kuudetaa mo Abacha heɓi laamu.<ref name="wstate3">{{cite web|url=https://www.worldstatesmen.org/Nigeria_federal_states.htm|title=Nigerian States|publisher=World Statesmen|access-date=10 February 2010}}</ref><ref name="THISDAYLIVE 20193">{{cite news|title=Rear Admiral Alison Madueke Presents Autobiography|date=6 December 2019|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2019/12/06/rear-admiral-alison-madueke-presents-autobiography|last=Olatunbosun|first=Yinka|access-date=28 September 2024|newspaper=[[This Day]]}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde o woppi golle e nder laana ndiwoowa, Madueke wonti hooreejo fedde wiyeteende Radam Maritime Services Ltd., hooreejo gollordu Interconnect Clearinghouse e hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e njeenaaje ngenndiije TIK.
O toɗɗaama kadi e nder njuɓɓudi laamu Regalia Nigeria Ltd, Excel E & P (Marginal Oil Fields) Ltd.<ref>{{cite news|url=https://www.sunnewsonline.com/webpages/features/energy/2006/apr/24/energy-24-04-2006-002.htm|location=Lagos, Nigeria|title=Shell names first female director, three others. She was moved to Mines and Steel Development in 2008, and in April 2010 was appointed Minister of Petroleum Resources. In September 2011 Alison-Madueke was awarded an honorary Doctorate in Management Sciences by the Nigerian Defence Academy, Kaduna.[4]|date=24 April 2006|access-date=10 February 2010|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}{{dead link|date=July 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.mg.co.za/article/2008-06-27-nigerian-senate-probes-mystery-govt-payments|title=Nigerian Senate probes mystery govt payments|date=27 June 2008|work=[[Mail & Guardian]]|access-date=10 February 2010}}</ref>
== Himobe ==
1shppjlfhuvc1dpklg977recy3elxy8
Peter Madubueze
0
42947
177805
2026-07-02T13:54:10Z
Isa Oumar
9821
Created page with "'''Peter Madubueze''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Anambra Fuunaange/Anambra Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jeyaa ko e diiwaan Anambra, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi fedde mawnde (APGA).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/peter-madubueze|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><r..."
177805
wikitext
text/x-wiki
'''Peter Madubueze''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Anambra Fuunaange/Anambra Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jeyaa ko e diiwaan Anambra, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi fedde mawnde (APGA).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/peter-madubueze|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Madubueze Peter Obiano|url=https://cultureintelligence.ynaija.com/people/madubueze-peter-obiano/|access-date=2025-01-08|website=Culture Intelligence from RED|language=en-GB}}{{Dead link|date=December 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web|last=Nigeria|first=Media|date=2018-06-06|title=Biography Of Peter Madubueze|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-peter-madubueze/|access-date=2025-01-08|website=Media Nigeria|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
g89upy6azd0ptduekxtlfnrq0615ztt
177806
177805
2026-07-02T13:54:29Z
Isa Oumar
9821
177806
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Peter Madubueze''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Anambra Fuunaange/Anambra Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jeyaa ko e diiwaan Anambra, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi fedde mawnde (APGA).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/peter-madubueze|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Madubueze Peter Obiano|url=https://cultureintelligence.ynaija.com/people/madubueze-peter-obiano/|access-date=2025-01-08|website=Culture Intelligence from RED|language=en-GB}}{{Dead link|date=December 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web|last=Nigeria|first=Media|date=2018-06-06|title=Biography Of Peter Madubueze|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-peter-madubueze/|access-date=2025-01-08|website=Media Nigeria|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
4yf7ujgkoi2w45tx6dkevb1bflu1ycj
177824
177806
2026-07-02T14:24:37Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
177824
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Peter Madubueze''' ko siyaasyanke Naajeeriya. O laati tergal wakiiliijo lesdi Anambra Fuunaange/Anambra Hirnaange nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jeyaa ko e diiwaan Anambra, o suɓaama e nder suudu sarɗiiji e nder wooteeji 2015 e les njiimaandi fedde mawnde (APGA).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/peter-madubueze|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Madubueze Peter Obiano|url=https://cultureintelligence.ynaija.com/people/madubueze-peter-obiano/|access-date=2025-01-08|website=Culture Intelligence from RED|language=en-GB}}{{Dead link|date=December 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref><ref>{{Cite web|last=Nigeria|first=Media|date=2018-06-06|title=Biography Of Peter Madubueze|url=https://www.medianigeria.com/biography-of-peter-madubueze/|access-date=2025-01-08|website=Media Nigeria|language=en-US}}</ref>
== Himobe==
l8060r0ja4qxsz9a9vkm2eg2xgbry1d
Nkiru Ugochukwu
0
42948
177808
2026-07-02T14:01:39Z
Isa Oumar
9821
Created page with "'''Nkiru Ugochukwu''' <ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/..."
177808
wikitext
text/x-wiki
'''Nkiru Ugochukwu''' <ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>(jibinaa ko 1970) ko dawruyanke Najeriya. O woni tergal wakiiliijo nokkuure laamu lesdi Orumba fombina nder diiwal Anambra fombina lesdi Anambra haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Anambra.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>O woni ko e innde laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu. Ko o laamɗo debbo jibinaaɗo e nder galle laamorɗo Igwe (Dr.) M. N. Ugochukwu (OFR), laamɗo aadaaji e nder renndo Umunze e nder diiwaan Anambra, leydi Najeriya.[3] Nikky waɗii duuɓi tati e nder depitee. O woniino kadi cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji diiwaan Anambra. Nikky wonnoo ko tergal fedde wiyeteende APGA. Kono o yalti APGA, o naati e lannda Labour (LP), ɗo o rokkaa tikket ngam wonde kanndidaa e nder diiwaan Orumba to bannge worgo e to bannge worgo.[4] Ciftinen wonde rewɓe Naajeeriya ina cemmbina ngam tawtoreede politik e nguurndam renndo. Miijo ngo ko ɓeydude naatgol rewɓe e laamu kam e waɗde daande maɓɓe ina limtee, haa teeŋti noon e kuule jowitiiɗe e rewɓe e sukaaɓe rewɓe.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Nikky jibinaa ko laamɗo debbo e nder galle laamɗo aadaaji Umunze e nder diiwaan laamu Orumba Sud e nder diiwaan Anambra. Jibnaaɓe makko ko mawɗo M. N e Lolo Agnes Ugochukwu. O janngi duɗal makko leslesal to duɗal hakkunde leyɗeele Adroa, to duunde Victoria, to Lagos. Duɗal makko hakkundeewal ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu fedde ndee, to Okigwe, to diiwaan Imo. O heɓi dipolom makko ko faati e jokkondiral to duɗal jaaɓi haaɗtirde Long Island, to New York, to Dental Dowlaaji Amerik. O waɗi kadi master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. Laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky golliima e banke Guaranty Trust e nder duuɓi mum gooti e nder fedde sukaaɓe ngenndiire (NYSC).<ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>
== Kugal ==
Hon. Nikky Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e kaalis e njulaagu to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O wadi motion ngam wadi bidsee ɓeydaari N13.8 billion nder lewru August 2014. <ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>Bidsee ɓeydaari man ngam ɓesdugo kuuɗe ɗen bee hokkugo yimɓe nder jiha kan.[8]
Nkiru Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O jeyaa ko e terɗe suudu sarɗiiji ƴamooɓe laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓe wayla innde Politeknik Fedde nde, Oko, ngam ɓe inna Alex Ekwueme Polytechnic, cukko hooreejo lesdi Naajeeriya arande'en. Ɗum ko ngam maayde innde makko.
E nder senaare woɗnde, Nikky noddaama e yimɓe ɓee e renndo ngo o lomtotoo to suudu sarɗiiji leydi ndii ngam reende ɓe e bonanndeeji keewɗi e warngooji baɗeteeɗi e nder renndo ngo. Nii woni, e lewru sulyee 2015, gollotooɓe e almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde Jaŋde (Technique), Umunze, mbaɗii seppo, ina ngulla e yimɓe renndo Umunze, ina heen laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu, ummoriiɗo e renndo ngoo. Kono Nikky alaa ɗo seppooɓe ɓee njippii e renndo mum.
== Tuugnorgal ==
qqeoef53zdo91om59cjhgjos99otx8t
177809
177808
2026-07-02T14:01:59Z
Isa Oumar
9821
177809
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nkiru Ugochukwu''' <ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>(jibinaa ko 1970) ko dawruyanke Najeriya. O woni tergal wakiiliijo nokkuure laamu lesdi Orumba fombina nder diiwal Anambra fombina lesdi Anambra haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Anambra.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>O woni ko e innde laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu. Ko o laamɗo debbo jibinaaɗo e nder galle laamorɗo Igwe (Dr.) M. N. Ugochukwu (OFR), laamɗo aadaaji e nder renndo Umunze e nder diiwaan Anambra, leydi Najeriya.[3] Nikky waɗii duuɓi tati e nder depitee. O woniino kadi cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji diiwaan Anambra. Nikky wonnoo ko tergal fedde wiyeteende APGA. Kono o yalti APGA, o naati e lannda Labour (LP), ɗo o rokkaa tikket ngam wonde kanndidaa e nder diiwaan Orumba to bannge worgo e to bannge worgo.[4] Ciftinen wonde rewɓe Naajeeriya ina cemmbina ngam tawtoreede politik e nguurndam renndo. Miijo ngo ko ɓeydude naatgol rewɓe e laamu kam e waɗde daande maɓɓe ina limtee, haa teeŋti noon e kuule jowitiiɗe e rewɓe e sukaaɓe rewɓe.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Nikky jibinaa ko laamɗo debbo e nder galle laamɗo aadaaji Umunze e nder diiwaan laamu Orumba Sud e nder diiwaan Anambra. Jibnaaɓe makko ko mawɗo M. N e Lolo Agnes Ugochukwu. O janngi duɗal makko leslesal to duɗal hakkunde leyɗeele Adroa, to duunde Victoria, to Lagos. Duɗal makko hakkundeewal ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu fedde ndee, to Okigwe, to diiwaan Imo. O heɓi dipolom makko ko faati e jokkondiral to duɗal jaaɓi haaɗtirde Long Island, to New York, to Dental Dowlaaji Amerik. O waɗi kadi master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. Laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky golliima e banke Guaranty Trust e nder duuɓi mum gooti e nder fedde sukaaɓe ngenndiire (NYSC).<ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>
== Kugal ==
Hon. Nikky Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e kaalis e njulaagu to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O wadi motion ngam wadi bidsee ɓeydaari N13.8 billion nder lewru August 2014. <ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>Bidsee ɓeydaari man ngam ɓesdugo kuuɗe ɗen bee hokkugo yimɓe nder jiha kan.[8]
Nkiru Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O jeyaa ko e terɗe suudu sarɗiiji ƴamooɓe laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓe wayla innde Politeknik Fedde nde, Oko, ngam ɓe inna Alex Ekwueme Polytechnic, cukko hooreejo lesdi Naajeeriya arande'en. Ɗum ko ngam maayde innde makko.
E nder senaare woɗnde, Nikky noddaama e yimɓe ɓee e renndo ngo o lomtotoo to suudu sarɗiiji leydi ndii ngam reende ɓe e bonanndeeji keewɗi e warngooji baɗeteeɗi e nder renndo ngo. Nii woni, e lewru sulyee 2015, gollotooɓe e almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde Jaŋde (Technique), Umunze, mbaɗii seppo, ina ngulla e yimɓe renndo Umunze, ina heen laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu, ummoriiɗo e renndo ngoo. Kono Nikky alaa ɗo seppooɓe ɓee njippii e renndo mum.
== Tuugnorgal ==
nrsq711qwa2jrkma5qdpp0502hdrgw1
177813
177809
2026-07-02T14:15:11Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
177813
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nkiru Ugochukwu''' <ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>(jibinaa ko 1970) ko dawruyanke Najeriya. O woni tergal wakiiliijo nokkuure laamu lesdi Orumba fombina nder diiwal Anambra fombina lesdi Anambra haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Anambra.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>O woni ko e innde laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu. Ko o laamɗo debbo jibinaaɗo e nder galle laamorɗo Igwe (Dr.) M. N. Ugochukwu (OFR), laamɗo aadaaji e nder renndo Umunze e nder diiwaan Anambra, leydi Najeriya.[3] Nikky waɗii duuɓi tati e nder depitee. O woniino kadi cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji diiwaan Anambra. Nikky wonnoo ko tergal fedde wiyeteende APGA. Kono o yalti APGA, o naati e lannda Labour (LP), ɗo o rokkaa tikket ngam wonde kanndidaa e nder diiwaan Orumba to bannge worgo e to bannge worgo.[4] Ciftinen wonde rewɓe Naajeeriya ina cemmbina ngam tawtoreede politik e nguurndam renndo. Miijo ngo ko ɓeydude naatgol rewɓe e laamu kam e waɗde daande maɓɓe ina limtee, haa teeŋti noon e kuule jowitiiɗe e rewɓe e sukaaɓe rewɓe.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Nikky jibinaa ko laamɗo debbo e nder galle laamɗo aadaaji Umunze e nder diiwaan laamu Orumba Sud e nder diiwaan Anambra. Jibnaaɓe makko ko mawɗo M. N e Lolo Agnes Ugochukwu. O janngi duɗal makko leslesal to duɗal hakkunde leyɗeele Adroa, to duunde Victoria, to Lagos. Duɗal makko hakkundeewal ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu fedde ndee, to Okigwe, to diiwaan Imo. O heɓi dipolom makko ko faati e jokkondiral to duɗal jaaɓi haaɗtirde Long Island, to New York, to Dental Dowlaaji Amerik. O waɗi kadi master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. Laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky golliima e banke Guaranty Trust e nder duuɓi mum gooti e nder fedde sukaaɓe ngenndiire (NYSC).<ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>
== Kugal ==
Hon. Nikky Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e kaalis e njulaagu to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O wadi motion ngam wadi bidsee ɓeydaari N13.8 billion nder lewru August 2014. <ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>Bidsee ɓeydaari man ngam ɓesdugo kuuɗe ɗen bee hokkugo yimɓe nder jiha kan.[8]
Nkiru Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O jeyaa ko e terɗe suudu sarɗiiji ƴamooɓe laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓe wayla innde Politeknik Fedde nde, Oko, ngam ɓe inna Alex Ekwueme Polytechnic, cukko hooreejo lesdi Naajeeriya arande'en. Ɗum ko ngam maayde innde makko.
E nder senaare woɗnde, Nikky noddaama e yimɓe ɓee e renndo ngo o lomtotoo to suudu sarɗiiji leydi ndii ngam reende ɓe e bonanndeeji keewɗi e warngooji baɗeteeɗi e nder renndo ngo. Nii woni, e lewru sulyee 2015, gollotooɓe e almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde Jaŋde (Technique), Umunze, mbaɗii seppo, ina ngulla e yimɓe renndo Umunze, ina heen laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu, ummoriiɗo e renndo ngoo. Kono Nikky alaa ɗo seppooɓe ɓee njippii e renndo mum.
== Himobe ==
rfd9h48phcdpze9cxadl9vlb2dv6vo3
177814
177813
2026-07-02T14:15:55Z
Fulani215
7983
/* Kugal */ fixed typo
177814
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Nkiru Ugochukwu''' <ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>(jibinaa ko 1970) ko dawruyanke Najeriya. O woni tergal wakiiliijo nokkuure laamu lesdi Orumba fombina nder diiwal Anambra fombina lesdi Anambra haa suudu joonde diidaaɗi lesdi Anambra.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>O woni ko e innde laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu. Ko o laamɗo debbo jibinaaɗo e nder galle laamorɗo Igwe (Dr.) M. N. Ugochukwu (OFR), laamɗo aadaaji e nder renndo Umunze e nder diiwaan Anambra, leydi Najeriya.[3] Nikky waɗii duuɓi tati e nder depitee. O woniino kadi cukko hooreejo mawɓe e nder suudu sarɗiiji diiwaan Anambra. Nikky wonnoo ko tergal fedde wiyeteende APGA. Kono o yalti APGA, o naati e lannda Labour (LP), ɗo o rokkaa tikket ngam wonde kanndidaa e nder diiwaan Orumba to bannge worgo e to bannge worgo.[4] Ciftinen wonde rewɓe Naajeeriya ina cemmbina ngam tawtoreede politik e nguurndam renndo. Miijo ngo ko ɓeydude naatgol rewɓe e laamu kam e waɗde daande maɓɓe ina limtee, haa teeŋti noon e kuule jowitiiɗe e rewɓe e sukaaɓe rewɓe.<ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Nikky jibinaa ko laamɗo debbo e nder galle laamɗo aadaaji Umunze e nder diiwaan laamu Orumba Sud e nder diiwaan Anambra. Jibnaaɓe makko ko mawɗo M. N e Lolo Agnes Ugochukwu. O janngi duɗal makko leslesal to duɗal hakkunde leyɗeele Adroa, to duunde Victoria, to Lagos. Duɗal makko hakkundeewal ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe laamu fedde ndee, to Okigwe, to diiwaan Imo. O heɓi dipolom makko ko faati e jokkondiral to duɗal jaaɓi haaɗtirde Long Island, to New York, to Dental Dowlaaji Amerik. O waɗi kadi master makko e jokkondiral hakkunde leyɗeele to duɗal jaaɓi haaɗtirde gootal. Laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky golliima e banke Guaranty Trust e nder duuɓi mum gooti e nder fedde sukaaɓe ngenndiire (NYSC).<ref>{{Cite web|date=2019-02-06|title=It's election season in Nigeria, but where are the women?|url=https://www.unwomen.org/en/news/stories/2019/2/feature-women-in-politics-in-nigeria|access-date=2025-05-31|website=UN Women – Headquarters|language=en}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olufunmi Solomon LIKINYO & Ifeyinwa ARUM|date=2025|title=Women and Political Participation in the Nigerian Fourth Republic, 2019-2023|url=https://rsisinternational.org/journals/ijriss/articles/women-and-political-participation-in-the-nigerian-fourth-republic-2019-2023/|journal=IJRISS|pages=323–337|via=RSIS International}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Olubela, Afolabi|date=2023|title=Nigerian Women's Participation in Politics: Historical and Social Acceptance Issues|url=https://digitalscholarship.tsu.edu/assr/vol12/iss1/5|journal=African Social Science Review|volume=12|issue=1|pages=31–41|via=digitalscholarship}}</ref>
== Kugal ==
Hon. Nikky Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e kaalis e njulaagu to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O wadi motion ngam wadi bidsee ɓeydaari N13.8 billion nder lewru August 2014. <ref>{{Cite web|date=2018-08-22|title=Princess Nikky Ugochukwu Archives|url=https://primetimereporters.com/tag/princess-nikky-ugochukwu/|access-date=2025-05-31|website=Prime Time Reporters|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2018-10-03|title=Flood: Obiano's wife comes face to face with inadequacies in IDP camps|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/flood-obianos-wife-comes-face-to-face-with-inadequacies-in-idp-camps/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-05-31|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>Bidsee ɓeydaari man ngam ɓesdugo kuuɗe ɗen bee hokkugo yimɓe nder jiha kan.Nkiru Ugochukwu woni hooreejo goomu ko feewti e geɗe rewɓe e ƴellitaare renndo to suudu sarɗiiji leydi Anambra. O jeyaa ko e terɗe suudu sarɗiiji ƴamooɓe laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓe wayla innde Politeknik Fedde nde, Oko, ngam ɓe inna Alex Ekwueme Polytechnic, cukko hooreejo lesdi Naajeeriya arande'en. Ɗum ko ngam maayde innde makko. nder senaare woɗnde, Nikky noddaama e yimɓe ɓee e renndo ngo o lomtotoo to suudu sarɗiiji leydi ndii ngam reende ɓe e bonanndeeji keewɗi e warngooji baɗeteeɗi e nder renndo ngo. Nii woni, e lewru sulyee 2015, gollotooɓe e almudɓe duɗal jaaɓi haaɗtirde Fedde Jaŋde (Technique), Umunze, mbaɗii seppo, ina ngulla e yimɓe renndo Umunze, ina heen laamɗo debbo biyeteeɗo Nikky Ugochukwu, ummoriiɗo e renndo ngoo. Kono Nikky alaa ɗo seppooɓe ɓee njippii e renndo mum.
== Himobe ==
6ldjwl1blz8sg9celiv1dtkfqr1wbxx
Sylvester Ugoh
0
42949
177826
2026-07-02T14:33:21Z
Isa Oumar
9821
Created page with "'''Sylvester Ugoh''' (jibinaa ko 22 abriil 1931) ko ganndo faggudu e dawrugol leydi Nijeer. Ko kanko woni cukko hooreejo leydi e nder kawgel ngenndiwal e nder wooteeji leydi Najeriya e hitaande 1993, o wondi e Bashir Tofa. Ugoh adii wonde jaagorgal ganndal e karallaagal leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer Banke Biafra e sahaa wolde hakkunde leyɗeele leydi Najeriya.[2][3] Tuugnorgal"
177826
wikitext
text/x-wiki
'''Sylvester Ugoh''' (jibinaa ko 22 abriil 1931) ko ganndo faggudu e dawrugol leydi Nijeer. Ko kanko woni cukko hooreejo leydi e nder kawgel ngenndiwal e nder wooteeji leydi Najeriya e hitaande 1993, o wondi e Bashir Tofa.
Ugoh adii wonde jaagorgal ganndal e karallaagal leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer Banke Biafra e sahaa wolde hakkunde leyɗeele leydi Najeriya.[2][3]
Tuugnorgal
ifxde6zcahvpzdlyyrmhdtnmiptzv8m
177827
177826
2026-07-02T14:34:05Z
Isa Oumar
9821
177827
wikitext
text/x-wiki
'''Sylvester Ugoh''' (jibinaa ko 22 abriil 1931) ko ganndo faggudu e dawrugol leydi Nijeer. Ko kanko woni cukko hooreejo leydi e nder kawgel ngenndiwal e nder wooteeji leydi Najeriya e hitaande 1993, o wondi e Bashir Tofa.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=6SJzDQAAQBAJ|title=The Politics of Biafra and Future of Nigeria|isbn=9789788431978|last1=Offodile|first1=Chudi|date=25 November 2016}}</ref><ref>{{Cite news|last=Nwafor|date=2021-11-28|title=How I ran Central Bank of Biafra – Sylvester Ugoh|url=https://www.vanguardngr.com/2021/11/how-i-ran-central-bank-of-biafra-sylvester-ugoh/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-22|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
Ugoh adii wonde jaagorgal ganndal e karallaagal leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer Banke Biafra e sahaa wolde hakkunde leyɗeele leydi Najeriya.
== Tuugnorgal ==
6f7uut3ucluumqlm5lrqhtr47l14uz5
M. C. K. Ajuluchukwu
0
42950
177829
2026-07-02T18:29:28Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177829
wikitext
text/x-wiki
Melie Chikelu Kafundu Ajuluchukwu HeɗtoR anndiraa ko ɓuri heewde e M. C. K. AjuluchukwuHeɗtoR (1921 — 2003) ko jaayndiyanke, dawriyanke e rewtinoowo Najeriya. Ko kanko woni Sekereteer Jeneral gadano wonande dillere Zikist en.
Tuugnorgal
2p17g42to67huccciocom883jv051za
177830
177829
2026-07-02T18:31:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177830
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Melie Chikelu Kafundu Ajuluchukwu HeɗtoR anndiraa ko ɓuri heewde e M. C. K. AjuluchukwuHeɗtoR (1921 — 2003) ko jaayndiyanke, dawriyanke e rewtinoowo Najeriya. Ko kanko woni Sekereteer Jeneral gadano wonande dillere Zikist en.
Tuugnorgal
svf1jzglhi60kfz9uqu8e4cpfvb60cs
177831
177830
2026-07-02T18:33:14Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177831
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Melie Chikelu Kafundu Ajuluchukwu HeɗtoR anndiraa''' ko ɓuri heewde e M. C. K. AjuluchukwuHeɗtoR (1921 — 2003) ko jaayndiyanke, dawriyanke e rewtinoowo Najeriya. Ko kanko woni Sekereteer Jeneral gadano wonande dillere Zikist en.
== Tuugnorgal ==
31l41fydvdd1ricgnkvgvlcyxy3hdcf
177832
177831
2026-07-02T18:35:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177832
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Melie Chikelu Kafundu Ajuluchukwu HeɗtoR anndiraa''' ko ɓuri heewde e M. C. K. AjuluchukwuHeɗtoR (1921 — 2003) ko jaayndiyanke, dawriyanke e rewtinoowo Najeriya. Ko kanko woni Sekereteer Jeneral gadano wonande dillere Zikist en.<ref>{{cite web|url=https://allafrica.com/stories/200012090046.html|title=Nigeria: M.C.K. Ajuluchukwu, The Story of a Village Boy|first=Celestine|last=Okafor|date=9 December 2000|location=[[Lagos]]|website=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|url-access=subscription|access-date=29 March 2022|via=[[AllAfrica]]}}</ref><ref>{{cite web|url=https://ynaija.com/opinion-our-attitude-towards-nigeria/|title=Opinion: Our attitude towards Nigeria|first=Sabella|last=Abidde|date=6 February 2013|website=[[YNaija]]|format=Opinion}}</ref><ref>{{Cite news|url=https://punchng.com/remembering-the-zikist-movement/|title=Remembering the Zikist Movement|first=Ayodele|last=Oluwagbemi|date=15 February 2016|newspaper=[[The Punch]]|access-date=29 March 2022}}</ref><ref>{{cite journal|url=https://www.jstor.org/stable/4005819|title=The Left in Nigerian Politics and the Struggle for Socialism: 1945-1985|first1=Tajudeen|last1=Abdulraheem|first2=Adebayo|last2=Olukoshi|journal=[[Review of African Political Economy]]|issue=37|edition=Oil Debts and Democracy Nigeria|year=1986|page=64-80|publisher=[[Taylor & Francis]]|access-date=29 March 2022}}</ref>
== Tuugnorgal ==
t80h6kz2z15v5l25smviavr6jdkn2n9
Mike Akhigbe
0
42951
177833
2026-07-02T18:39:43Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177833
wikitext
text/x-wiki
Akinola MajaListenR ko doktoor Naajeeriya, jom filu, balloowo yimɓe e siyaasaaku, o woni hooreejo fedde sukaaɓe Naajeeriya diga hitaande 1944 haa hitaande 1951. O laati hooreejo fedde Egbe Omo Oduduwa nder hitaande 1953.
Mawɗo Maja ina joginoo tiitooɗe laamɗo Baba Eko (Baaba Lagos e nder Yoruba) e Jagunmolu Orile-Ijaiye.
Doktoor cafroowo e heblo makko, o heɓi bakkaa makko e hitaande 1918 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to Edinburgh, Ecoppi, o jooɗii to U.K. duuɓi tati garooji ɗii hade makko hootde to leydi Nijeer e hitaande 1921. O golliima seeɗa e laamu koloñaal hade makko naatde e golle keertiiɗe ngam sosde safrirde makko.[citation needed]
Ngendam
Akinola Maja jibinaa ko Sope Akinola Piirs. Baaba makko ina wiyee James Adaramaja Pearce ko kaɓirgal, yumma makko ko yeeyoowo mburu. Laabi Breadfruit ɓurɗi lollude e nder wuro makko Lagos, inniraa ko noon sabu noddaango yumma makko. Pearce jeyaa ko e renndo Saro ƴellitiiɗo.[citation needed]
Baaba Maja maayi ko suka, o suɓaa ko ɓiɗɗo gooto ngam janngude no feewi e toppitaade heddiiɓe e galle caggal ɗuum. Yumma makko ina moofti kaalis keewɗo ngam neldude mo jaŋde caggal leydi. O ari Ecoppi ko juuti caggal ɗuum.
Kewu maantinɗo e nguurndam Maja waɗi ko e hitaande 1918, ɗo o seerti e leñol makko. Maja ina yahra yeeso e jaŋde, ina fotnoo rokkeede njeenaari ɓurndi moƴƴude e almuudo e nder kewu nguu. Almuɓɓe wondiiɓe makko e hoɓɓe njilluɓe ɓee ina kaawaa nde tawnoo almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee ko Najeriyaajo tigi, ina majjere e innde makko. Maja waɗaama ngam fadde nde faculté holliti wonde ko goonga o dañii njeenaari ndii e njeñtudi jaŋde makko. Nde o yiyi jaabawol bonngol ngol ɓaleejo heɓi njeenaari ndii e nder almudɓe makko, Maja felliti woppude innde makko janannde, o juuttini innde hakkundeere baaba makko Adaramaja, o waɗti ɗum Maja ngam lomtaade ɗum. O hunnii kadi wonde hay gooto e iwdi makko jogoraani jogaade inɗe ɗe ngonaa Nijeer, aada mo worɓe galle Maja njokki haa hannde.[citation needed]
Nde o arti e ko wiyetee e oon sahaa Koloñaal Nijeer, Maja golliima e nder sarwiis laamu ko juuti. Nde tawnoo o weltaaki e golle ɗe ɗum rokki mo, o joofniri ko sosde nokku keeriiɗo to Lagos.
E hitaande 1933, Maja jeyaa ko e sosɓe Banke Ngenndiijo leydi Nijeer, kanko e T.A. Doherty, Olatunde Jonson e Hamzat Subair. Banke oo ko juɓɓule Afrik duumotooɗe, caggal ɗuum ƴelliti jokkondiral tiiɗngal e lannda politik biyeteeɗo Action Group. Won e sosɓe banke oo ɗo njokkondiri e Diɗɗal Sukaaɓe Ngenndiwal, caggal ɗuum ɓe cosi Service Press, bayyinoowo jaaynde Daily Service. Daily Service fuɗɗii golle mum ko no hunduko NYM. E nder duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi Najeriya, Maja ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle njulaagu, tawi ina waɗi heen geɗe keewɗe. E fuɗɗoode kitaale 1950, o wondi e sosde fedde seraaji to Ikorodu e ballondiral e Sule Gbadamosi. O woniino kadi gardiiɗo Sosiyetee ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e jawdi, mo fedde Action huutortoo ngam heɓde kaalis kampaañ.[5]
Maja resii mawɗo Comfort Obasa Maja, ɓiy laamɗo Orisadipe Obasa. Mawɗo Obasa Maja ko Erelu Kuti mo Lagos, tiitoonde laamɗo waɗnde mo laamɗo debbo laamɗo yumma ndeen laamu.
Maja ina joginoo ɓiɓɓe nayo. Maja'en ɗon jooɗi haa Garber Square, nder gootel nder cuuɗi arandeeji ɗi cuuɗi ɗiɗi nder Naajeeriya, nden boo jooɗorde maɓɓe ɗon nder njillu laabi Lagos ngam nafuuda maako nder taariiha.[citation needed] Ɓiyiiko, Dr gite mawɗe ngam waɗde opereeji ɗi ngalaa njoɓdi wonande wumɓe e waasɓe yiyde.[citation needed]
Maja maayi ko e hitaande 1976, omo yahra e duuɓi 88.[citation nécessaire]
Tuugnorgal
tvlz21vicvn713bewp7p0yamapt3pq0
177834
177833
2026-07-02T18:41:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177834
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Akinola MajaListenR ko doktoor Naajeeriya, jom filu, balloowo yimɓe e siyaasaaku, o woni hooreejo fedde sukaaɓe Naajeeriya diga hitaande 1944 haa hitaande 1951. O laati hooreejo fedde Egbe Omo Oduduwa nder hitaande 1953.
Mawɗo Maja ina joginoo tiitooɗe laamɗo Baba Eko (Baaba Lagos e nder Yoruba) e Jagunmolu Orile-Ijaiye.
Doktoor cafroowo e heblo makko, o heɓi bakkaa makko e hitaande 1918 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to Edinburgh, Ecoppi, o jooɗii to U.K. duuɓi tati garooji ɗii hade makko hootde to leydi Nijeer e hitaande 1921. O golliima seeɗa e laamu koloñaal hade makko naatde e golle keertiiɗe ngam sosde safrirde makko.[citation needed]
Ngendam
Akinola Maja jibinaa ko Sope Akinola Piirs. Baaba makko ina wiyee James Adaramaja Pearce ko kaɓirgal, yumma makko ko yeeyoowo mburu. Laabi Breadfruit ɓurɗi lollude e nder wuro makko Lagos, inniraa ko noon sabu noddaango yumma makko. Pearce jeyaa ko e renndo Saro ƴellitiiɗo.[citation needed]
Baaba Maja maayi ko suka, o suɓaa ko ɓiɗɗo gooto ngam janngude no feewi e toppitaade heddiiɓe e galle caggal ɗuum. Yumma makko ina moofti kaalis keewɗo ngam neldude mo jaŋde caggal leydi. O ari Ecoppi ko juuti caggal ɗuum.
Kewu maantinɗo e nguurndam Maja waɗi ko e hitaande 1918, ɗo o seerti e leñol makko. Maja ina yahra yeeso e jaŋde, ina fotnoo rokkeede njeenaari ɓurndi moƴƴude e almuudo e nder kewu nguu. Almuɓɓe wondiiɓe makko e hoɓɓe njilluɓe ɓee ina kaawaa nde tawnoo almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee ko Najeriyaajo tigi, ina majjere e innde makko. Maja waɗaama ngam fadde nde faculté holliti wonde ko goonga o dañii njeenaari ndii e njeñtudi jaŋde makko. Nde o yiyi jaabawol bonngol ngol ɓaleejo heɓi njeenaari ndii e nder almudɓe makko, Maja felliti woppude innde makko janannde, o juuttini innde hakkundeere baaba makko Adaramaja, o waɗti ɗum Maja ngam lomtaade ɗum. O hunnii kadi wonde hay gooto e iwdi makko jogoraani jogaade inɗe ɗe ngonaa Nijeer, aada mo worɓe galle Maja njokki haa hannde.[citation needed]
Nde o arti e ko wiyetee e oon sahaa Koloñaal Nijeer, Maja golliima e nder sarwiis laamu ko juuti. Nde tawnoo o weltaaki e golle ɗe ɗum rokki mo, o joofniri ko sosde nokku keeriiɗo to Lagos.
E hitaande 1933, Maja jeyaa ko e sosɓe Banke Ngenndiijo leydi Nijeer, kanko e T.A. Doherty, Olatunde Jonson e Hamzat Subair. Banke oo ko juɓɓule Afrik duumotooɗe, caggal ɗuum ƴelliti jokkondiral tiiɗngal e lannda politik biyeteeɗo Action Group. Won e sosɓe banke oo ɗo njokkondiri e Diɗɗal Sukaaɓe Ngenndiwal, caggal ɗuum ɓe cosi Service Press, bayyinoowo jaaynde Daily Service. Daily Service fuɗɗii golle mum ko no hunduko NYM. E nder duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi Najeriya, Maja ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle njulaagu, tawi ina waɗi heen geɗe keewɗe. E fuɗɗoode kitaale 1950, o wondi e sosde fedde seraaji to Ikorodu e ballondiral e Sule Gbadamosi. O woniino kadi gardiiɗo Sosiyetee ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e jawdi, mo fedde Action huutortoo ngam heɓde kaalis kampaañ.[5]
Maja resii mawɗo Comfort Obasa Maja, ɓiy laamɗo Orisadipe Obasa. Mawɗo Obasa Maja ko Erelu Kuti mo Lagos, tiitoonde laamɗo waɗnde mo laamɗo debbo laamɗo yumma ndeen laamu.
Maja ina joginoo ɓiɓɓe nayo. Maja'en ɗon jooɗi haa Garber Square, nder gootel nder cuuɗi arandeeji ɗi cuuɗi ɗiɗi nder Naajeeriya, nden boo jooɗorde maɓɓe ɗon nder njillu laabi Lagos ngam nafuuda maako nder taariiha.[citation needed] Ɓiyiiko, Dr gite mawɗe ngam waɗde opereeji ɗi ngalaa njoɓdi wonande wumɓe e waasɓe yiyde.[citation needed]
Maja maayi ko e hitaande 1976, omo yahra e duuɓi 88.[citation nécessaire]
Tuugnorgal
gf4fvme6hd9hv9in8q4p68wussw3ros
177835
177834
2026-07-02T18:42:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177835
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akinola MajaListenR''' ko doktoor Naajeeriya, jom filu, balloowo yimɓe e siyaasaaku, o woni hooreejo fedde sukaaɓe Naajeeriya diga hitaande 1944 haa hitaande 1951. O laati hooreejo fedde Egbe Omo Oduduwa nder hitaande 1953.
Mawɗo Maja ina joginoo tiitooɗe laamɗo Baba Eko (Baaba Lagos e nder Yoruba) e Jagunmolu Orile-Ijaiye.
Doktoor cafroowo e heblo makko, o heɓi bakkaa makko e hitaande 1918 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to Edinburgh, Ecoppi, o jooɗii to U.K. duuɓi tati garooji ɗii hade makko hootde to leydi Nijeer e hitaande 1921. O golliima seeɗa e laamu koloñaal hade makko naatde e golle keertiiɗe ngam sosde safrirde makko.[citation needed]
== Ngendam ==
Akinola Maja jibinaa ko Sope Akinola Piirs. Baaba makko ina wiyee James Adaramaja Pearce ko kaɓirgal, yumma makko ko yeeyoowo mburu. Laabi Breadfruit ɓurɗi lollude e nder wuro makko Lagos, inniraa ko noon sabu noddaango yumma makko. Pearce jeyaa ko e renndo Saro ƴellitiiɗo.[citation needed]
Baaba Maja maayi ko suka, o suɓaa ko ɓiɗɗo gooto ngam janngude no feewi e toppitaade heddiiɓe e galle caggal ɗuum. Yumma makko ina moofti kaalis keewɗo ngam neldude mo jaŋde caggal leydi. O ari Ecoppi ko juuti caggal ɗuum.
Kewu maantinɗo e nguurndam Maja waɗi ko e hitaande 1918, ɗo o seerti e leñol makko. Maja ina yahra yeeso e jaŋde, ina fotnoo rokkeede njeenaari ɓurndi moƴƴude e almuudo e nder kewu nguu. Almuɓɓe wondiiɓe makko e hoɓɓe njilluɓe ɓee ina kaawaa nde tawnoo almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee ko Najeriyaajo tigi, ina majjere e innde makko. Maja waɗaama ngam fadde nde faculté holliti wonde ko goonga o dañii njeenaari ndii e njeñtudi jaŋde makko. Nde o yiyi jaabawol bonngol ngol ɓaleejo heɓi njeenaari ndii e nder almudɓe makko, Maja felliti woppude innde makko janannde, o juuttini innde hakkundeere baaba makko Adaramaja, o waɗti ɗum Maja ngam lomtaade ɗum. O hunnii kadi wonde hay gooto e iwdi makko jogoraani jogaade inɗe ɗe ngonaa Nijeer, aada mo worɓe galle Maja njokki haa hannde.[citation needed]
Nde o arti e ko wiyetee e oon sahaa Koloñaal Nijeer, Maja golliima e nder sarwiis laamu ko juuti. Nde tawnoo o weltaaki e golle ɗe ɗum rokki mo, o joofniri ko sosde nokku keeriiɗo to Lagos.
E hitaande 1933, Maja jeyaa ko e sosɓe Banke Ngenndiijo leydi Nijeer, kanko e T.A. Doherty, Olatunde Jonson e Hamzat Subair. Banke oo ko juɓɓule Afrik duumotooɗe, caggal ɗuum ƴelliti jokkondiral tiiɗngal e lannda politik biyeteeɗo Action Group. Won e sosɓe banke oo ɗo njokkondiri e Diɗɗal Sukaaɓe Ngenndiwal, caggal ɗuum ɓe cosi Service Press, bayyinoowo jaaynde Daily Service. Daily Service fuɗɗii golle mum ko no hunduko NYM. E nder duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi Najeriya, Maja ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle njulaagu, tawi ina waɗi heen geɗe keewɗe. E fuɗɗoode kitaale 1950, o wondi e sosde fedde seraaji to Ikorodu e ballondiral e Sule Gbadamosi. O woniino kadi gardiiɗo Sosiyetee ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e jawdi, mo fedde Action huutortoo ngam heɓde kaalis kampaañ.[5]
Maja resii mawɗo Comfort Obasa Maja, ɓiy laamɗo Orisadipe Obasa. Mawɗo Obasa Maja ko Erelu Kuti mo Lagos, tiitoonde laamɗo waɗnde mo laamɗo debbo laamɗo yumma ndeen laamu.
Maja ina joginoo ɓiɓɓe nayo. Maja'en ɗon jooɗi haa Garber Square, nder gootel nder cuuɗi arandeeji ɗi cuuɗi ɗiɗi nder Naajeeriya, nden boo jooɗorde maɓɓe ɗon nder njillu laabi Lagos ngam nafuuda maako nder taariiha.[citation needed] Ɓiyiiko, Dr gite mawɗe ngam waɗde opereeji ɗi ngalaa njoɓdi wonande wumɓe e waasɓe yiyde.[citation needed]
Maja maayi ko e hitaande 1976, omo yahra e duuɓi 88.[citation nécessaire]
== Tuugnorgal ==
kandod3dunfcnq3ii6mmu3v3u7jo2ka
177836
177835
2026-07-02T18:47:51Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177836
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akinola MajaListenR''' ko doktoor Naajeeriya, jom filu, balloowo yimɓe e siyaasaaku, o woni hooreejo fedde sukaaɓe Naajeeriya diga hitaande 1944 haa hitaande 1951. O laati hooreejo fedde Egbe Omo Oduduwa nder hitaande 1953.<ref>{{cite web|title=Navy Captain Mike Okhai Akhigbe-1986-1988 – BabaJide Sanwo-Olu – Governor of Lagos State|date=25 April 2019|url=https://governor.lagosstate.gov.ng/2019/04/25/navy-captain-mike-okhai-akhigbe-1986-1988/|access-date=28 November 2022}}</ref>
Mawɗo Maja ina joginoo tiitooɗe laamɗo Baba Eko (Baaba Lagos e nder Yoruba) e Jagunmolu Orile-Ijaiye.
Doktoor cafroowo e heblo makko, o heɓi bakkaa makko e hitaande 1918 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to Edinburgh, Ecoppi, o jooɗii to U.K. duuɓi tati garooji ɗii hade makko hootde to leydi Nijeer e hitaande 1921. O golliima seeɗa e laamu koloñaal hade makko naatde e golle keertiiɗe ngam sosde safrirde makko.[citation needed]
== Ngendam ==
Akinola Maja jibinaa ko Sope Akinola Piirs. Baaba makko ina wiyee James Adaramaja Pearce ko kaɓirgal, yumma makko ko yeeyoowo mburu. Laabi Breadfruit ɓurɗi lollude e nder wuro makko Lagos, inniraa ko noon sabu noddaango yumma makko. Pearce jeyaa ko e renndo Saro ƴellitiiɗo.[citation needed]
Baaba Maja maayi ko suka, o suɓaa ko ɓiɗɗo gooto ngam janngude no feewi e toppitaade heddiiɓe e galle caggal ɗuum. Yumma makko ina moofti kaalis keewɗo ngam neldude mo jaŋde caggal leydi. O ari Ecoppi ko juuti caggal ɗuum.
Kewu maantinɗo e nguurndam Maja waɗi ko e hitaande 1918, ɗo o seerti e leñol makko. Maja ina yahra yeeso e jaŋde, ina fotnoo rokkeede njeenaari ɓurndi moƴƴude e almuudo e nder kewu nguu. Almuɓɓe wondiiɓe makko e hoɓɓe njilluɓe ɓee ina kaawaa nde tawnoo almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee ko Najeriyaajo tigi, ina majjere e innde makko. Maja waɗaama ngam fadde nde faculté holliti wonde ko goonga o dañii njeenaari ndii e njeñtudi jaŋde makko. Nde o yiyi jaabawol bonngol ngol ɓaleejo heɓi njeenaari ndii e nder almudɓe makko, Maja felliti woppude innde makko janannde, o juuttini innde hakkundeere baaba makko Adaramaja, o waɗti ɗum Maja ngam lomtaade ɗum. O hunnii kadi wonde hay gooto e iwdi makko jogoraani jogaade inɗe ɗe ngonaa Nijeer, aada mo worɓe galle Maja njokki haa hannde.[citation needed]
Nde o arti e ko wiyetee e oon sahaa Koloñaal Nijeer, Maja golliima e nder sarwiis laamu ko juuti. Nde tawnoo o weltaaki e golle ɗe ɗum rokki mo, o joofniri ko sosde nokku keeriiɗo to Lagos.
E hitaande 1933, Maja jeyaa ko e sosɓe Banke Ngenndiijo leydi Nijeer, kanko e T.A. Doherty, Olatunde Jonson e Hamzat Subair. Banke oo ko juɓɓule Afrik duumotooɗe, caggal ɗuum ƴelliti jokkondiral tiiɗngal e lannda politik biyeteeɗo Action Group. Won e sosɓe banke oo ɗo njokkondiri e Diɗɗal Sukaaɓe Ngenndiwal, caggal ɗuum ɓe cosi Service Press, bayyinoowo jaaynde Daily Service. Daily Service fuɗɗii golle mum ko no hunduko NYM. E nder duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi Najeriya, Maja ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle njulaagu, tawi ina waɗi heen geɗe keewɗe. E fuɗɗoode kitaale 1950, o wondi e sosde fedde seraaji to Ikorodu e ballondiral e Sule Gbadamosi. O woniino kadi gardiiɗo Sosiyetee ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e jawdi, mo fedde Action huutortoo ngam heɓde kaalis kampaañ.[5]
Maja resii mawɗo Comfort Obasa Maja, ɓiy laamɗo Orisadipe Obasa. Mawɗo Obasa Maja ko Erelu Kuti mo Lagos, tiitoonde laamɗo waɗnde mo laamɗo debbo laamɗo yumma ndeen laamu.
Maja ina joginoo ɓiɓɓe nayo. Maja'en ɗon jooɗi haa Garber Square, nder gootel nder cuuɗi arandeeji ɗi cuuɗi ɗiɗi nder Naajeeriya, nden boo jooɗorde maɓɓe ɗon nder njillu laabi Lagos ngam nafuuda maako nder taariiha.[citation needed] Ɓiyiiko, Dr gite mawɗe ngam waɗde opereeji ɗi ngalaa njoɓdi wonande wumɓe e waasɓe yiyde.[citation needed]
Maja maayi ko e hitaande 1976, omo yahra e duuɓi 88.[citation nécessaire]
== Tuugnorgal ==
p5ws7j3ehkttkysqgmm96tuapykrpvh
177837
177836
2026-07-02T18:49:32Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177837
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akinola MajaListenR''' ko doktoor Naajeeriya, jom filu, balloowo yimɓe e siyaasaaku, o woni hooreejo fedde sukaaɓe Naajeeriya diga hitaande 1944 haa hitaande 1951. O laati hooreejo fedde Egbe Omo Oduduwa nder hitaande 1953.<ref>{{cite web|title=Navy Captain Mike Okhai Akhigbe-1986-1988 – BabaJide Sanwo-Olu – Governor of Lagos State|date=25 April 2019|url=https://governor.lagosstate.gov.ng/2019/04/25/navy-captain-mike-okhai-akhigbe-1986-1988/|access-date=28 November 2022}}</ref>
Mawɗo Maja ina joginoo tiitooɗe laamɗo Baba Eko (Baaba Lagos e nder Yoruba) e Jagunmolu Orile-Ijaiye.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2013/10/28/former-chief-general-staff-admiral-mike-akhigbe-dies-throat-cancer-new-york|location=New York City, United States|title=Former Chief Of General Staff Admiral Mike Akhigbe Dies From Throat Cancer In New York|agency=[[Sahara Reporters]]|date=28 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2013/10/family-confirms-death-akhigbe-former-cgs-u-s/|location=Lagos, Nigeria|title=Family confirms death of Akhigbe, former CGS in the US|date=29 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Doktoor cafroowo e heblo makko, o heɓi bakkaa makko e hitaande 1918 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to Edinburgh, Ecoppi, o jooɗii to U.K. duuɓi tati garooji ɗii hade makko hootde to leydi Nijeer e hitaande 1921. O golliima seeɗa e laamu koloñaal hade makko naatde e golle keertiiɗe ngam sosde safrirde makko.[citation needed]
== Ngendam ==
Akinola Maja jibinaa ko Sope Akinola Piirs. Baaba makko ina wiyee James Adaramaja Pearce ko kaɓirgal, yumma makko ko yeeyoowo mburu. Laabi Breadfruit ɓurɗi lollude e nder wuro makko Lagos, inniraa ko noon sabu noddaango yumma makko. Pearce jeyaa ko e renndo Saro ƴellitiiɗo.[citation needed]
Baaba Maja maayi ko suka, o suɓaa ko ɓiɗɗo gooto ngam janngude no feewi e toppitaade heddiiɓe e galle caggal ɗuum. Yumma makko ina moofti kaalis keewɗo ngam neldude mo jaŋde caggal leydi. O ari Ecoppi ko juuti caggal ɗuum.
Kewu maantinɗo e nguurndam Maja waɗi ko e hitaande 1918, ɗo o seerti e leñol makko. Maja ina yahra yeeso e jaŋde, ina fotnoo rokkeede njeenaari ɓurndi moƴƴude e almuudo e nder kewu nguu. Almuɓɓe wondiiɓe makko e hoɓɓe njilluɓe ɓee ina kaawaa nde tawnoo almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee ko Najeriyaajo tigi, ina majjere e innde makko. Maja waɗaama ngam fadde nde faculté holliti wonde ko goonga o dañii njeenaari ndii e njeñtudi jaŋde makko. Nde o yiyi jaabawol bonngol ngol ɓaleejo heɓi njeenaari ndii e nder almudɓe makko, Maja felliti woppude innde makko janannde, o juuttini innde hakkundeere baaba makko Adaramaja, o waɗti ɗum Maja ngam lomtaade ɗum. O hunnii kadi wonde hay gooto e iwdi makko jogoraani jogaade inɗe ɗe ngonaa Nijeer, aada mo worɓe galle Maja njokki haa hannde.[citation needed]
Nde o arti e ko wiyetee e oon sahaa Koloñaal Nijeer, Maja golliima e nder sarwiis laamu ko juuti. Nde tawnoo o weltaaki e golle ɗe ɗum rokki mo, o joofniri ko sosde nokku keeriiɗo to Lagos.
E hitaande 1933, Maja jeyaa ko e sosɓe Banke Ngenndiijo leydi Nijeer, kanko e T.A. Doherty, Olatunde Jonson e Hamzat Subair. Banke oo ko juɓɓule Afrik duumotooɗe, caggal ɗuum ƴelliti jokkondiral tiiɗngal e lannda politik biyeteeɗo Action Group. Won e sosɓe banke oo ɗo njokkondiri e Diɗɗal Sukaaɓe Ngenndiwal, caggal ɗuum ɓe cosi Service Press, bayyinoowo jaaynde Daily Service. Daily Service fuɗɗii golle mum ko no hunduko NYM. E nder duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi Najeriya, Maja ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle njulaagu, tawi ina waɗi heen geɗe keewɗe. E fuɗɗoode kitaale 1950, o wondi e sosde fedde seraaji to Ikorodu e ballondiral e Sule Gbadamosi. O woniino kadi gardiiɗo Sosiyetee ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e jawdi, mo fedde Action huutortoo ngam heɓde kaalis kampaañ.[5]
Maja resii mawɗo Comfort Obasa Maja, ɓiy laamɗo Orisadipe Obasa. Mawɗo Obasa Maja ko Erelu Kuti mo Lagos, tiitoonde laamɗo waɗnde mo laamɗo debbo laamɗo yumma ndeen laamu.
Maja ina joginoo ɓiɓɓe nayo. Maja'en ɗon jooɗi haa Garber Square, nder gootel nder cuuɗi arandeeji ɗi cuuɗi ɗiɗi nder Naajeeriya, nden boo jooɗorde maɓɓe ɗon nder njillu laabi Lagos ngam nafuuda maako nder taariiha.[citation needed] Ɓiyiiko, Dr gite mawɗe ngam waɗde opereeji ɗi ngalaa njoɓdi wonande wumɓe e waasɓe yiyde.[citation needed]
Maja maayi ko e hitaande 1976, omo yahra e duuɓi 88.[citation nécessaire]
== Tuugnorgal ==
7dnvr33v68syb1l6hfswuz26iyno8n6
177838
177837
2026-07-02T18:51:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177838
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akinola MajaListenR''' ko doktoor Naajeeriya, jom filu, balloowo yimɓe e siyaasaaku, o woni hooreejo fedde sukaaɓe Naajeeriya diga hitaande 1944 haa hitaande 1951. O laati hooreejo fedde Egbe Omo Oduduwa nder hitaande 1953.<ref>{{cite web|title=Navy Captain Mike Okhai Akhigbe-1986-1988 – BabaJide Sanwo-Olu – Governor of Lagos State|date=25 April 2019|url=https://governor.lagosstate.gov.ng/2019/04/25/navy-captain-mike-okhai-akhigbe-1986-1988/|access-date=28 November 2022}}</ref>
Mawɗo Maja ina joginoo tiitooɗe laamɗo Baba Eko (Baaba Lagos e nder Yoruba) e Jagunmolu Orile-Ijaiye.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2013/10/28/former-chief-general-staff-admiral-mike-akhigbe-dies-throat-cancer-new-york|location=New York City, United States|title=Former Chief Of General Staff Admiral Mike Akhigbe Dies From Throat Cancer In New York|agency=[[Sahara Reporters]]|date=28 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2013/10/family-confirms-death-akhigbe-former-cgs-u-s/|location=Lagos, Nigeria|title=Family confirms death of Akhigbe, former CGS in the US|date=29 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Doktoor cafroowo e heblo makko, o heɓi bakkaa makko e hitaande 1918 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to Edinburgh, Ecoppi, o jooɗii to U.K. duuɓi tati garooji ɗii hade makko hootde to leydi Nijeer e hitaande 1921. O golliima seeɗa e laamu koloñaal hade makko naatde e golle keertiiɗe ngam sosde safrirde makko.[citation needed]
== Ngendam ==
Akinola Maja jibinaa ko Sope Akinola Piirs. Baaba makko ina wiyee James Adaramaja Pearce ko kaɓirgal, yumma makko ko yeeyoowo mburu. Laabi Breadfruit ɓurɗi lollude e nder wuro makko Lagos, inniraa ko noon sabu noddaango yumma makko. Pearce jeyaa ko e renndo Saro ƴellitiiɗo.[citation needed]
Baaba Maja maayi ko suka, o suɓaa ko ɓiɗɗo gooto ngam janngude no feewi e toppitaade heddiiɓe e galle caggal ɗuum. Yumma makko ina moofti kaalis keewɗo ngam neldude mo jaŋde caggal leydi. O ari Ecoppi ko juuti caggal ɗuum.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2013/10/28/former-chief-general-staff-admiral-mike-akhigbe-dies-throat-cancer-new-york|location=New York City, United States|title=Former Chief Of General Staff Admiral Mike Akhigbe Dies From Throat Cancer In New York|agency=[[Sahara Reporters]]|date=28 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2013/10/family-confirms-death-akhigbe-former-cgs-u-s/|location=Lagos, Nigeria|title=Family confirms death of Akhigbe, former CGS in the US|date=29 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Kewu maantinɗo e nguurndam Maja waɗi ko e hitaande 1918, ɗo o seerti e leñol makko. Maja ina yahra yeeso e jaŋde, ina fotnoo rokkeede njeenaari ɓurndi moƴƴude e almuudo e nder kewu nguu. Almuɓɓe wondiiɓe makko e hoɓɓe njilluɓe ɓee ina kaawaa nde tawnoo almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee ko Najeriyaajo tigi, ina majjere e innde makko. Maja waɗaama ngam fadde nde faculté holliti wonde ko goonga o dañii njeenaari ndii e njeñtudi jaŋde makko. Nde o yiyi jaabawol bonngol ngol ɓaleejo heɓi njeenaari ndii e nder almudɓe makko, Maja felliti woppude innde makko janannde, o juuttini innde hakkundeere baaba makko Adaramaja, o waɗti ɗum Maja ngam lomtaade ɗum. O hunnii kadi wonde hay gooto e iwdi makko jogoraani jogaade inɗe ɗe ngonaa Nijeer, aada mo worɓe galle Maja njokki haa hannde.[citation needed]
Nde o arti e ko wiyetee e oon sahaa Koloñaal Nijeer, Maja golliima e nder sarwiis laamu ko juuti. Nde tawnoo o weltaaki e golle ɗe ɗum rokki mo, o joofniri ko sosde nokku keeriiɗo to Lagos.
E hitaande 1933, Maja jeyaa ko e sosɓe Banke Ngenndiijo leydi Nijeer, kanko e T.A. Doherty, Olatunde Jonson e Hamzat Subair. Banke oo ko juɓɓule Afrik duumotooɗe, caggal ɗuum ƴelliti jokkondiral tiiɗngal e lannda politik biyeteeɗo Action Group. Won e sosɓe banke oo ɗo njokkondiri e Diɗɗal Sukaaɓe Ngenndiwal, caggal ɗuum ɓe cosi Service Press, bayyinoowo jaaynde Daily Service. Daily Service fuɗɗii golle mum ko no hunduko NYM. E nder duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi Najeriya, Maja ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle njulaagu, tawi ina waɗi heen geɗe keewɗe. E fuɗɗoode kitaale 1950, o wondi e sosde fedde seraaji to Ikorodu e ballondiral e Sule Gbadamosi. O woniino kadi gardiiɗo Sosiyetee ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e jawdi, mo fedde Action huutortoo ngam heɓde kaalis kampaañ.[5]
Maja resii mawɗo Comfort Obasa Maja, ɓiy laamɗo Orisadipe Obasa. Mawɗo Obasa Maja ko Erelu Kuti mo Lagos, tiitoonde laamɗo waɗnde mo laamɗo debbo laamɗo yumma ndeen laamu.
Maja ina joginoo ɓiɓɓe nayo. Maja'en ɗon jooɗi haa Garber Square, nder gootel nder cuuɗi arandeeji ɗi cuuɗi ɗiɗi nder Naajeeriya, nden boo jooɗorde maɓɓe ɗon nder njillu laabi Lagos ngam nafuuda maako nder taariiha.[citation needed] Ɓiyiiko, Dr gite mawɗe ngam waɗde opereeji ɗi ngalaa njoɓdi wonande wumɓe e waasɓe yiyde.[citation needed]
Maja maayi ko e hitaande 1976, omo yahra e duuɓi 88.[citation nécessaire]
== Tuugnorgal ==
ioutdp2q7cm9iknnupmsqomfa0n4nnz
177839
177838
2026-07-02T18:55:04Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177839
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Akinola MajaListenR''' ko doktoor Naajeeriya, jom filu, balloowo yimɓe e siyaasaaku, o woni hooreejo fedde sukaaɓe Naajeeriya diga hitaande 1944 haa hitaande 1951. O laati hooreejo fedde Egbe Omo Oduduwa nder hitaande 1953.<ref>{{cite web|title=Navy Captain Mike Okhai Akhigbe-1986-1988 – BabaJide Sanwo-Olu – Governor of Lagos State|date=25 April 2019|url=https://governor.lagosstate.gov.ng/2019/04/25/navy-captain-mike-okhai-akhigbe-1986-1988/|access-date=28 November 2022}}</ref>
Mawɗo Maja ina joginoo tiitooɗe laamɗo Baba Eko (Baaba Lagos e nder Yoruba) e Jagunmolu Orile-Ijaiye.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2013/10/28/former-chief-general-staff-admiral-mike-akhigbe-dies-throat-cancer-new-york|location=New York City, United States|title=Former Chief Of General Staff Admiral Mike Akhigbe Dies From Throat Cancer In New York|agency=[[Sahara Reporters]]|date=28 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2013/10/family-confirms-death-akhigbe-former-cgs-u-s/|location=Lagos, Nigeria|title=Family confirms death of Akhigbe, former CGS in the US|date=29 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Doktoor cafroowo e heblo makko, o heɓi bakkaa makko e hitaande 1918 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh to Edinburgh, Ecoppi, o jooɗii to U.K. duuɓi tati garooji ɗii hade makko hootde to leydi Nijeer e hitaande 1921. O golliima seeɗa e laamu koloñaal hade makko naatde e golle keertiiɗe ngam sosde safrirde makko.[citation needed]
== Ngendam ==
Akinola Maja jibinaa ko Sope Akinola Piirs. Baaba makko ina wiyee James Adaramaja Pearce ko kaɓirgal, yumma makko ko yeeyoowo mburu. Laabi Breadfruit ɓurɗi lollude e nder wuro makko Lagos, inniraa ko noon sabu noddaango yumma makko. Pearce jeyaa ko e renndo Saro ƴellitiiɗo.[citation needed]
Baaba Maja maayi ko suka, o suɓaa ko ɓiɗɗo gooto ngam janngude no feewi e toppitaade heddiiɓe e galle caggal ɗuum. Yumma makko ina moofti kaalis keewɗo ngam neldude mo jaŋde caggal leydi. O ari Ecoppi ko juuti caggal ɗuum.<ref>{{cite news|url=https://saharareporters.com/2013/10/28/former-chief-general-staff-admiral-mike-akhigbe-dies-throat-cancer-new-york|location=New York City, United States|title=Former Chief Of General Staff Admiral Mike Akhigbe Dies From Throat Cancer In New York|agency=[[Sahara Reporters]]|date=28 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref><ref>{{cite news|url=https://www.vanguardngr.com/2013/10/family-confirms-death-akhigbe-former-cgs-u-s/|location=Lagos, Nigeria|title=Family confirms death of Akhigbe, former CGS in the US|date=29 October 2013|access-date=29 August 2024|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Kewu maantinɗo e nguurndam Maja waɗi ko e hitaande 1918, ɗo o seerti e leñol makko. Maja ina yahra yeeso e jaŋde, ina fotnoo rokkeede njeenaari ɓurndi moƴƴude e almuudo e nder kewu nguu. Almuɓɓe wondiiɓe makko e hoɓɓe njilluɓe ɓee ina kaawaa nde tawnoo almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee ko Najeriyaajo tigi, ina majjere e innde makko. Maja waɗaama ngam fadde nde faculté holliti wonde ko goonga o dañii njeenaari ndii e njeñtudi jaŋde makko. Nde o yiyi jaabawol bonngol ngol ɓaleejo heɓi njeenaari ndii e nder almudɓe makko, Maja felliti woppude innde makko janannde, o juuttini innde hakkundeere baaba makko Adaramaja, o waɗti ɗum Maja ngam lomtaade ɗum. O hunnii kadi wonde hay gooto e iwdi makko jogoraani jogaade inɗe ɗe ngonaa Nijeer, aada mo worɓe galle Maja njokki haa hannde.[citation needed]
Nde o arti e ko wiyetee e oon sahaa Koloñaal Nijeer, Maja golliima e nder sarwiis laamu ko juuti. Nde tawnoo o weltaaki e golle ɗe ɗum rokki mo, o joofniri ko sosde nokku keeriiɗo to Lagos.
E hitaande 1933, Maja jeyaa ko e sosɓe Banke Ngenndiijo leydi Nijeer, kanko e T.A. Doherty, Olatunde Jonson e Hamzat Subair. Banke oo ko juɓɓule Afrik duumotooɗe, caggal ɗuum ƴelliti jokkondiral tiiɗngal e lannda politik biyeteeɗo Action Group. Won e sosɓe banke oo ɗo njokkondiri e Diɗɗal Sukaaɓe Ngenndiwal, caggal ɗuum ɓe cosi Service Press, bayyinoowo jaaynde Daily Service. Daily Service fuɗɗii golle mum ko no hunduko NYM. E nder duuɓi sappo ko adii jeytaare leydi Najeriya, Maja ina jeyaa e ko ɓuri heewde e golle njulaagu, tawi ina waɗi heen geɗe keewɗe. E fuɗɗoode kitaale 1950, o wondi e sosde fedde seraaji to Ikorodu e ballondiral e Sule Gbadamosi. O woniino kadi gardiiɗo Sosiyetee ngenndiijo toppitiiɗo ko fayti e njulaagu e jawdi, mo fedde Action huutortoo ngam heɓde kaalis kampaañ.[5]
Maja resii mawɗo Comfort Obasa Maja, ɓiy laamɗo Orisadipe Obasa. Mawɗo Obasa Maja ko Erelu Kuti mo Lagos, tiitoonde laamɗo waɗnde mo laamɗo debbo laamɗo yumma ndeen laamu.<ref>{{Cite news|date=2023-05-26|title=20 other Nigerians who received the GCON Award|url=https://www.pulse.ng/story/kashim-shettima-20-nigerians-who-received-the-gcon-award-2024072611570820812|access-date=2026-06-13|newspaper=[[Pulse Nigeria]]|language=en}}</ref>
Maja ina joginoo ɓiɓɓe nayo. Maja'en ɗon jooɗi haa Garber Square, nder gootel nder cuuɗi arandeeji ɗi cuuɗi ɗiɗi nder Naajeeriya, nden boo jooɗorde maɓɓe ɗon nder njillu laabi Lagos ngam nafuuda maako nder taariiha.[citation needed] Ɓiyiiko, Dr gite mawɗe ngam waɗde opereeji ɗi ngalaa njoɓdi wonande wumɓe e waasɓe yiyde.[citation needed]
Maja maayi ko e hitaande 1976, omo yahra e duuɓi 88.[citation nécessaire]
== Tuugnorgal ==
5mvqgjkoz2dndl1tvbh9fw9l5lzgxl9
Hannah Awolowo
0
42952
177840
2026-07-02T18:58:46Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177840
wikitext
text/x-wiki
Mawɗo Hannah Idowu Dideolu Awolowo (heɗoⓘ jibinaaɗo Adelana; 25 noowammbar 1915 – 19 suwee 2015), ganndiraaɗo HID, ko debbo njulaagu e politik Najeriya.
Nguurndam
Awolowo jibinaa ko e galle jom en hakkillaaji en e nder renndo tokooso Ikenne, to diiwaan Ogun, to leydi Najeriya. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Methodist to Lagos. O resii politikyanke biyeteeɗo Obafemi Awolowo tuggi 26 desaambar 1937 haa o maayi e hitaande 1987. O inniri mo no feewi "jewel makko mo alaa nafoore". O woniino kadi debbo njulaagu keewɗo doole, kadi ko o politikyanke jom hakkille. O waɗii darnde tiiɗnde e nder politik Hirnaange Naajeeriya. O dariima e jom suudu makko e nder fedde nde NCNC e AG, wiyeteende fedde mawnde ƴellitoore (UPGA), nde o woni e ñaaweede e nder kasoo.
Feere ndee ko yo o tawtore woote ɗee, so o dañii, o woppa jom suudu makko e woote gardagol leydi. Ngam timminde koyɗol makko wonde hooreejo leydi e nder leydi ɗiɗmiri, o waɗii njilluuji e nder leydi ndii e jom suudu makko ina waɗa kampaañ. O yuɓɓinii kadi fedde rewɓe lannda kaa, omo tawtoree kala batuuji lannda kaa. Debbo jom jawdi, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya ngam soodugo limngal limngal lesdi Naajeeriya (NTC) nder hitaande 1957. Ko kanko boo woni arandeejo nastugo kuuje lace e limce feere haa lesdi Naajeeriya.
Ko jiidaa e tiitooɗe goɗɗe ceertuɗe, o joginoo ko laamu Yeye Oodua leydi Yorubaland. Ñalnde 19 suwee 2015, o sankii ko omo yahra e duuɓi 99, ko ina wona lebbi ɗiɗi tan o dañi duuɓi 100. O wirnaa ko sara gorko makko to Ikenne ñalnde 25 noowammbar 2015. Gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya, Yemi Osinbajo, ina resndi taaniiko debbo, Dolapo Soyode.
Tuugnorgal
1utr7rjfja72oxocoo23i9v3t4pbouy
177841
177840
2026-07-02T19:00:50Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177841
wikitext
text/x-wiki
'''Mawɗo Hannah Idowu Dideolu Awolowo''' (heɗoⓘ jibinaaɗo Adelana; 25 noowammbar 1915 – 19 suwee 2015), ganndiraaɗo HID, ko debbo njulaagu e politik Najeriya.
== Nguurndam ==
Awolowo jibinaa ko e galle jom en hakkillaaji en e nder renndo tokooso Ikenne, to diiwaan Ogun, to leydi Najeriya. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Methodist to Lagos. O resii politikyanke biyeteeɗo Obafemi Awolowo tuggi 26 desaambar 1937 haa o maayi e hitaande 1987. O inniri mo no feewi "jewel makko mo alaa nafoore". O woniino kadi debbo njulaagu keewɗo doole, kadi ko o politikyanke jom hakkille. O waɗii darnde tiiɗnde e nder politik Hirnaange Naajeeriya. O dariima e jom suudu makko e nder fedde nde NCNC e AG, wiyeteende fedde mawnde ƴellitoore (UPGA), nde o woni e ñaaweede e nder kasoo.
Feere ndee ko yo o tawtore woote ɗee, so o dañii, o woppa jom suudu makko e woote gardagol leydi. Ngam timminde koyɗol makko wonde hooreejo leydi e nder leydi ɗiɗmiri, o waɗii njilluuji e nder leydi ndii e jom suudu makko ina waɗa kampaañ. O yuɓɓinii kadi fedde rewɓe lannda kaa, omo tawtoree kala batuuji lannda kaa. Debbo jom jawdi, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya ngam soodugo limngal limngal lesdi Naajeeriya (NTC) nder hitaande 1957. Ko kanko boo woni arandeejo nastugo kuuje lace e limce feere haa lesdi Naajeeriya.
Ko jiidaa e tiitooɗe goɗɗe ceertuɗe, o joginoo ko laamu Yeye Oodua leydi Yorubaland. Ñalnde 19 suwee 2015, o sankii ko omo yahra e duuɓi 99, ko ina wona lebbi ɗiɗi tan o dañi duuɓi 100. O wirnaa ko sara gorko makko to Ikenne ñalnde 25 noowammbar 2015. Gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya, Yemi Osinbajo, ina resndi taaniiko debbo, Dolapo Soyode.
== Tuugnorgal ==
tjuiwyau7n0skedyt8vu13zcan75hwf
177842
177841
2026-07-02T19:02:19Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177842
wikitext
text/x-wiki
'''Mawɗo Hannah Idowu Dideolu Awolowo'''{{Databox}} (heɗoⓘ jibinaaɗo Adelana; 25 noowammbar 1915 – 19 suwee 2015), ganndiraaɗo HID, ko debbo njulaagu e politik Najeriya.
== Nguurndam ==
Awolowo jibinaa ko e galle jom en hakkillaaji en e nder renndo tokooso Ikenne, to diiwaan Ogun, to leydi Najeriya. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde sukaaɓe rewɓe Methodist to Lagos. O resii politikyanke biyeteeɗo Obafemi Awolowo tuggi 26 desaambar 1937 haa o maayi e hitaande 1987. O inniri mo no feewi "jewel makko mo alaa nafoore". O woniino kadi debbo njulaagu keewɗo doole, kadi ko o politikyanke jom hakkille. O waɗii darnde tiiɗnde e nder politik Hirnaange Naajeeriya. O dariima e jom suudu makko e nder fedde nde NCNC e AG, wiyeteende fedde mawnde ƴellitoore (UPGA), nde o woni e ñaaweede e nder kasoo.
Feere ndee ko yo o tawtore woote ɗee, so o dañii, o woppa jom suudu makko e woote gardagol leydi. Ngam timminde koyɗol makko wonde hooreejo leydi e nder leydi ɗiɗmiri, o waɗii njilluuji e nder leydi ndii e jom suudu makko ina waɗa kampaañ. O yuɓɓinii kadi fedde rewɓe lannda kaa, omo tawtoree kala batuuji lannda kaa. Debbo jom jawdi, o laati ardiiɗo lesdi Naajeeriya ngam soodugo limngal limngal lesdi Naajeeriya (NTC) nder hitaande 1957. Ko kanko boo woni arandeejo nastugo kuuje lace e limce feere haa lesdi Naajeeriya.
Ko jiidaa e tiitooɗe goɗɗe ceertuɗe, o joginoo ko laamu Yeye Oodua leydi Yorubaland. Ñalnde 19 suwee 2015, o sankii ko omo yahra e duuɓi 99, ko ina wona lebbi ɗiɗi tan o dañi duuɓi 100. O wirnaa ko sara gorko makko to Ikenne ñalnde 25 noowammbar 2015. Gonnooɗo cukko hooreejo leydi Naajeeriya, Yemi Osinbajo, ina resndi taaniiko debbo, Dolapo Soyode.
== Tuugnorgal ==
pbx2wgliojwj3dtrn5v82lo7tcpagw6
William Adedoyin
0
42953
177843
2026-07-02T19:08:06Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177843
wikitext
text/x-wiki
HRM Oba William Christopher Adedoyin (maayi hitaande 1952) ko laamɗo aadaaji leydi Najeriya joginooɗo tiitoonde Akarigbo laamu Remo gila 1916 haa 1952.
Joɗnde Akarigbo wonnoo ko to Sagamu, jeyaaɗo e Laamu Remo, renndo Yoruba keewngo ko ina tolnoo e 44 Wuro.
Nguurndam arano
Adedoyin jibinaa ko e darorɗe kitaale 1870 e nder galle laamɗo Anoko to Ofin, to Sagamu. Ko o iwdi Akarigbo Igimisoje, sosɗo Sagamu mawɗo. Adedoyin mawni bee daada maako haa wuro haa woyla lesdi Sagamu ɗon walla mo nder filu maako, ɗon sooda nyamdu haa Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley, Sagamu, o timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o janngi ko juuti e golle taƴoowo hade makko heɓde golle binnditagol to Christopher Sapara Williams. Williams, awokaajo mo lesdi Naajeeriya, anndini Adedoyin haa yimɓe mawɓe Lagos ɗuuɗɓe, nden boo semmbe Williams nder ngeedam maako waɗi mo hoosugo innde Christopher William. E hitaande 1903, o arti Remoland ɗo o gollotoo e mbaydi mbaylaandi, demoowo e binndoowo ɓataakeeji renndo. E hitaande 1905, o wonii binndoowo to Akàrigbò Oyebajo Torungbuwa.
Akarigbo
E nder teeminannde sappo e jeenayɓiire, laamɓe aadaaji gure Yoruba keewɗe ina wasiyoo mawɓe doole, ina poti gollodaade e mawɓe e terɗe renndo Osugbo ngam jogaade njuɓɓudi laaɓtundi. Ngolɗoo ngonka ina woodi haa jooni e Ijebu-Remo e hitaande 1916, ina addana Adedoyin ƴellitaade. O suɓaama Akarigbo e hitaande 1916 dow Oba Oyebajo Torungbuwa, gonnooɗo mawɗo makko, mo o dogi o woppi laamu e hitaande 1915, ko ɗum batte luural Oyebajo e won e mawɓe e hoɗɓe e koloñaal hade Oyebajo dillude, luutndiiɓe makko cuɓaaki ko juuti de Aworost Feebariye 1916. Adedoyin, binndoowo e binndoowo ɓataakeeji, e fuɗɗoode ina wallitnoo Oyebajo e dow mawɓe kono nde tawnoo ko o suka e jannguɗo, baawɗo haaldude e Biritaan en, mawɓe teeŋtuɓe mballitii mo ngam jappeere laamu ngam haɓaade gartugol Oyebajo e Adedoyin naati e kampaañ luutndiiɓe Oyebajo. O toɗɗaa Akarigbo e lewru suwee 1916.
Adedoyin, tuubiiɗo Methodist, wallitii e saaktude caltal Kerecee’en e hokkude jaŋde Hirnaange to Remoland. E nder golle ɗee ɗiɗi fof, o wallitoriima no feewi William Frederick Mellor, misioneer Metodist, mo nganndu-ɗaa kadi ina seerti e yoga e hoɗɓe e nokku koloñaal. Adedoyin kadi wallitii ƴellitaare gollorɗe ko wayi no laawol jokkondirngol Remo e Ikorodu. Kono njuɓɓudi makko ina anndaa e pellital mum feccude Remoland e diiwaan Ijebu, ko ɗum waɗi Akarigbo e gure Remo keewɗe ina ngondi e njiimaandi Awujale Ijebu e les njiimaandi laamu nguu. O waawi hawrude e hoɗɓe e Remo ngam wallitde jeytaare mum e Ijebu, kadi o huutorii ballal ngal ngam semmbinde darnde makko e nder Remoland. E hitaande 1938, laamu koloñaal rokki Remo ndimaagu kaalis e politik, waɗti Akarigbo laamɗo mawɗo e nder diiwaan hee. Darnde Adedoyin hesere ndee rokkii mo won e doole politik e nder golle njuɓɓudi laamu Remo Native, ñaawirdu appeal nokku oo, nokku eggooɓe Sabo, Fuɗnaange Sagamu, e polis, ɗum waɗi mo ardiiɗo politik e nder Remoland.
Gooto e ɓiɓɓe Wiliyam, biyeteeɗo Adegboyega Folaranmi Adedoyin, woni Najeriyaajo gadano tawtoreede pijirlooji Olimpik.
Tuugnorgal
jl1r4os7bqo0hgg3j69tytifko8wjzf
177844
177843
2026-07-02T19:24:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177844
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
HRM Oba William Christopher Adedoyin (maayi hitaande 1952) ko laamɗo aadaaji leydi Najeriya joginooɗo tiitoonde Akarigbo laamu Remo gila 1916 haa 1952.
Joɗnde Akarigbo wonnoo ko to Sagamu, jeyaaɗo e Laamu Remo, renndo Yoruba keewngo ko ina tolnoo e 44 Wuro.
Nguurndam arano
Adedoyin jibinaa ko e darorɗe kitaale 1870 e nder galle laamɗo Anoko to Ofin, to Sagamu. Ko o iwdi Akarigbo Igimisoje, sosɗo Sagamu mawɗo. Adedoyin mawni bee daada maako haa wuro haa woyla lesdi Sagamu ɗon walla mo nder filu maako, ɗon sooda nyamdu haa Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley, Sagamu, o timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o janngi ko juuti e golle taƴoowo hade makko heɓde golle binnditagol to Christopher Sapara Williams. Williams, awokaajo mo lesdi Naajeeriya, anndini Adedoyin haa yimɓe mawɓe Lagos ɗuuɗɓe, nden boo semmbe Williams nder ngeedam maako waɗi mo hoosugo innde Christopher William. E hitaande 1903, o arti Remoland ɗo o gollotoo e mbaydi mbaylaandi, demoowo e binndoowo ɓataakeeji renndo. E hitaande 1905, o wonii binndoowo to Akàrigbò Oyebajo Torungbuwa.
Akarigbo
E nder teeminannde sappo e jeenayɓiire, laamɓe aadaaji gure Yoruba keewɗe ina wasiyoo mawɓe doole, ina poti gollodaade e mawɓe e terɗe renndo Osugbo ngam jogaade njuɓɓudi laaɓtundi. Ngolɗoo ngonka ina woodi haa jooni e Ijebu-Remo e hitaande 1916, ina addana Adedoyin ƴellitaade. O suɓaama Akarigbo e hitaande 1916 dow Oba Oyebajo Torungbuwa, gonnooɗo mawɗo makko, mo o dogi o woppi laamu e hitaande 1915, ko ɗum batte luural Oyebajo e won e mawɓe e hoɗɓe e koloñaal hade Oyebajo dillude, luutndiiɓe makko cuɓaaki ko juuti de Aworost Feebariye 1916. Adedoyin, binndoowo e binndoowo ɓataakeeji, e fuɗɗoode ina wallitnoo Oyebajo e dow mawɓe kono nde tawnoo ko o suka e jannguɗo, baawɗo haaldude e Biritaan en, mawɓe teeŋtuɓe mballitii mo ngam jappeere laamu ngam haɓaade gartugol Oyebajo e Adedoyin naati e kampaañ luutndiiɓe Oyebajo. O toɗɗaa Akarigbo e lewru suwee 1916.
Adedoyin, tuubiiɗo Methodist, wallitii e saaktude caltal Kerecee’en e hokkude jaŋde Hirnaange to Remoland. E nder golle ɗee ɗiɗi fof, o wallitoriima no feewi William Frederick Mellor, misioneer Metodist, mo nganndu-ɗaa kadi ina seerti e yoga e hoɗɓe e nokku koloñaal. Adedoyin kadi wallitii ƴellitaare gollorɗe ko wayi no laawol jokkondirngol Remo e Ikorodu. Kono njuɓɓudi makko ina anndaa e pellital mum feccude Remoland e diiwaan Ijebu, ko ɗum waɗi Akarigbo e gure Remo keewɗe ina ngondi e njiimaandi Awujale Ijebu e les njiimaandi laamu nguu. O waawi hawrude e hoɗɓe e Remo ngam wallitde jeytaare mum e Ijebu, kadi o huutorii ballal ngal ngam semmbinde darnde makko e nder Remoland. E hitaande 1938, laamu koloñaal rokki Remo ndimaagu kaalis e politik, waɗti Akarigbo laamɗo mawɗo e nder diiwaan hee. Darnde Adedoyin hesere ndee rokkii mo won e doole politik e nder golle njuɓɓudi laamu Remo Native, ñaawirdu appeal nokku oo, nokku eggooɓe Sabo, Fuɗnaange Sagamu, e polis, ɗum waɗi mo ardiiɗo politik e nder Remoland.
Gooto e ɓiɓɓe Wiliyam, biyeteeɗo Adegboyega Folaranmi Adedoyin, woni Najeriyaajo gadano tawtoreede pijirlooji Olimpik.
Tuugnorgal
myoku6e7xkirozu3c3sht5k98pm8qb8
177846
177844
2026-07-02T19:28:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177846
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''HRM Oba William Christopher Adedoyin''' (maayi hitaande 1952) ko laamɗo aadaaji leydi Najeriya joginooɗo tiitoonde Akarigbo laamu Remo gila 1916 haa 1952.
Joɗnde Akarigbo wonnoo ko to Sagamu, jeyaaɗo e Laamu Remo, renndo Yoruba keewngo ko ina tolnoo e 44 Wuro.
== Nguurndam arano ==
Adedoyin jibinaa ko e darorɗe kitaale 1870 e nder galle laamɗo Anoko to Ofin, to Sagamu. Ko o iwdi Akarigbo Igimisoje, sosɗo Sagamu mawɗo. Adedoyin mawni bee daada maako haa wuro haa woyla lesdi Sagamu ɗon walla mo nder filu maako, ɗon sooda nyamdu haa Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley, Sagamu, o timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o janngi ko juuti e golle taƴoowo hade makko heɓde golle binnditagol to Christopher Sapara Williams. Williams, awokaajo mo lesdi Naajeeriya, anndini Adedoyin haa yimɓe mawɓe Lagos ɗuuɗɓe, nden boo semmbe Williams nder ngeedam maako waɗi mo hoosugo innde Christopher William. E hitaande 1903, o arti Remoland ɗo o gollotoo e mbaydi mbaylaandi, demoowo e binndoowo ɓataakeeji renndo. E hitaande 1905, o wonii binndoowo to Akàrigbò Oyebajo Torungbuwa.
== Akarigbo ==
E nder teeminannde sappo e jeenayɓiire, laamɓe aadaaji gure Yoruba keewɗe ina wasiyoo mawɓe doole, ina poti gollodaade e mawɓe e terɗe renndo Osugbo ngam jogaade njuɓɓudi laaɓtundi. Ngolɗoo ngonka ina woodi haa jooni e Ijebu-Remo e hitaande 1916, ina addana Adedoyin ƴellitaade. O suɓaama Akarigbo e hitaande 1916 dow Oba Oyebajo Torungbuwa, gonnooɗo mawɗo makko, mo o dogi o woppi laamu e hitaande 1915, ko ɗum batte luural Oyebajo e won e mawɓe e hoɗɓe e koloñaal hade Oyebajo dillude, luutndiiɓe makko cuɓaaki ko juuti de Aworost Feebariye 1916. Adedoyin, binndoowo e binndoowo ɓataakeeji, e fuɗɗoode ina wallitnoo Oyebajo e dow mawɓe kono nde tawnoo ko o suka e jannguɗo, baawɗo haaldude e Biritaan en, mawɓe teeŋtuɓe mballitii mo ngam jappeere laamu ngam haɓaade gartugol Oyebajo e Adedoyin naati e kampaañ luutndiiɓe Oyebajo. O toɗɗaa Akarigbo e lewru suwee 1916.
Adedoyin, tuubiiɗo Methodist, wallitii e saaktude caltal Kerecee’en e hokkude jaŋde Hirnaange to Remoland. E nder golle ɗee ɗiɗi fof, o wallitoriima no feewi William Frederick Mellor, misioneer Metodist, mo nganndu-ɗaa kadi ina seerti e yoga e hoɗɓe e nokku koloñaal. Adedoyin kadi wallitii ƴellitaare gollorɗe ko wayi no laawol jokkondirngol Remo e Ikorodu. Kono njuɓɓudi makko ina anndaa e pellital mum feccude Remoland e diiwaan Ijebu, ko ɗum waɗi Akarigbo e gure Remo keewɗe ina ngondi e njiimaandi Awujale Ijebu e les njiimaandi laamu nguu. O waawi hawrude e hoɗɓe e Remo ngam wallitde jeytaare mum e Ijebu, kadi o huutorii ballal ngal ngam semmbinde darnde makko e nder Remoland. E hitaande 1938, laamu koloñaal rokki Remo ndimaagu kaalis e politik, waɗti Akarigbo laamɗo mawɗo e nder diiwaan hee. Darnde Adedoyin hesere ndee rokkii mo won e doole politik e nder golle njuɓɓudi laamu Remo Native, ñaawirdu appeal nokku oo, nokku eggooɓe Sabo, Fuɗnaange Sagamu, e polis, ɗum waɗi mo ardiiɗo politik e nder Remoland.
Gooto e ɓiɓɓe Wiliyam, biyeteeɗo Adegboyega Folaranmi Adedoyin, woni Najeriyaajo gadano tawtoreede pijirlooji Olimpik.
== Tuugnorgal ==
lkq7wvts6938k1zgjz598s8dd4de2sn
177847
177846
2026-07-02T19:29:25Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177847
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''HRM Oba William Christopher Adedoyin''' (maayi hitaande 1952) ko laamɗo aadaaji leydi Najeriya joginooɗo tiitoonde Akarigbo laamu Remo gila 1916 haa 1952.<ref>{{cite web|url=http://litcaf.com/william-christopher-adedoyin/|title=William Christopher Adedoyin|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=2016-01-13|website=Litcaf Nigeria}}</ref>
Joɗnde Akarigbo wonnoo ko to Sagamu, jeyaaɗo e Laamu Remo, renndo Yoruba keewngo ko ina tolnoo e 44 Wuro.
== Nguurndam arano ==
Adedoyin jibinaa ko e darorɗe kitaale 1870 e nder galle laamɗo Anoko to Ofin, to Sagamu. Ko o iwdi Akarigbo Igimisoje, sosɗo Sagamu mawɗo. Adedoyin mawni bee daada maako haa wuro haa woyla lesdi Sagamu ɗon walla mo nder filu maako, ɗon sooda nyamdu haa Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley, Sagamu, o timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o janngi ko juuti e golle taƴoowo hade makko heɓde golle binnditagol to Christopher Sapara Williams. Williams, awokaajo mo lesdi Naajeeriya, anndini Adedoyin haa yimɓe mawɓe Lagos ɗuuɗɓe, nden boo semmbe Williams nder ngeedam maako waɗi mo hoosugo innde Christopher William. E hitaande 1903, o arti Remoland ɗo o gollotoo e mbaydi mbaylaandi, demoowo e binndoowo ɓataakeeji renndo. E hitaande 1905, o wonii binndoowo to Akàrigbò Oyebajo Torungbuwa.
== Akarigbo ==
E nder teeminannde sappo e jeenayɓiire, laamɓe aadaaji gure Yoruba keewɗe ina wasiyoo mawɓe doole, ina poti gollodaade e mawɓe e terɗe renndo Osugbo ngam jogaade njuɓɓudi laaɓtundi. Ngolɗoo ngonka ina woodi haa jooni e Ijebu-Remo e hitaande 1916, ina addana Adedoyin ƴellitaade. O suɓaama Akarigbo e hitaande 1916 dow Oba Oyebajo Torungbuwa, gonnooɗo mawɗo makko, mo o dogi o woppi laamu e hitaande 1915, ko ɗum batte luural Oyebajo e won e mawɓe e hoɗɓe e koloñaal hade Oyebajo dillude, luutndiiɓe makko cuɓaaki ko juuti de Aworost Feebariye 1916. Adedoyin, binndoowo e binndoowo ɓataakeeji, e fuɗɗoode ina wallitnoo Oyebajo e dow mawɓe kono nde tawnoo ko o suka e jannguɗo, baawɗo haaldude e Biritaan en, mawɓe teeŋtuɓe mballitii mo ngam jappeere laamu ngam haɓaade gartugol Oyebajo e Adedoyin naati e kampaañ luutndiiɓe Oyebajo. O toɗɗaa Akarigbo e lewru suwee 1916.
Adedoyin, tuubiiɗo Methodist, wallitii e saaktude caltal Kerecee’en e hokkude jaŋde Hirnaange to Remoland. E nder golle ɗee ɗiɗi fof, o wallitoriima no feewi William Frederick Mellor, misioneer Metodist, mo nganndu-ɗaa kadi ina seerti e yoga e hoɗɓe e nokku koloñaal. Adedoyin kadi wallitii ƴellitaare gollorɗe ko wayi no laawol jokkondirngol Remo e Ikorodu. Kono njuɓɓudi makko ina anndaa e pellital mum feccude Remoland e diiwaan Ijebu, ko ɗum waɗi Akarigbo e gure Remo keewɗe ina ngondi e njiimaandi Awujale Ijebu e les njiimaandi laamu nguu. O waawi hawrude e hoɗɓe e Remo ngam wallitde jeytaare mum e Ijebu, kadi o huutorii ballal ngal ngam semmbinde darnde makko e nder Remoland. E hitaande 1938, laamu koloñaal rokki Remo ndimaagu kaalis e politik, waɗti Akarigbo laamɗo mawɗo e nder diiwaan hee. Darnde Adedoyin hesere ndee rokkii mo won e doole politik e nder golle njuɓɓudi laamu Remo Native, ñaawirdu appeal nokku oo, nokku eggooɓe Sabo, Fuɗnaange Sagamu, e polis, ɗum waɗi mo ardiiɗo politik e nder Remoland.
Gooto e ɓiɓɓe Wiliyam, biyeteeɗo Adegboyega Folaranmi Adedoyin, woni Najeriyaajo gadano tawtoreede pijirlooji Olimpik.
== Tuugnorgal ==
0yxnfnj5a1ixcvramupxwyjvroklpy4
177848
177847
2026-07-02T19:31:27Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177848
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''HRM Oba William Christopher Adedoyin''' (maayi hitaande 1952) ko laamɗo aadaaji leydi Najeriya joginooɗo tiitoonde Akarigbo laamu Remo gila 1916 haa 1952.<ref>{{cite web|url=http://litcaf.com/william-christopher-adedoyin/|title=William Christopher Adedoyin|author=<!--Staff writer(s); no by-line.-->|date=2016-01-13|website=Litcaf Nigeria}}</ref>
Joɗnde Akarigbo wonnoo ko to Sagamu, jeyaaɗo e Laamu Remo, renndo Yoruba keewngo ko ina tolnoo e 44 Wuro.<ref>{{Cite web|last=|date=2025-03-26|title=Akarigbo Anoko Royal Family Celebrates The Legacy Of Remo Iconic Ruler, Oba Adedoyin On 73rd Memorial Anniversary|url=https://eaglesforesight.com/akarigbo-anoko-royal-family-celebrates-the-legacy-of-remo-iconic-ruler-oba-adedoyin-on-73rd-memorial-anniversary/|access-date=2025-06-27|website=Eaglesforesight|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam arano ==
Adedoyin jibinaa ko e darorɗe kitaale 1870 e nder galle laamɗo Anoko to Ofin, to Sagamu. Ko o iwdi Akarigbo Igimisoje, sosɗo Sagamu mawɗo. Adedoyin mawni bee daada maako haa wuro haa woyla lesdi Sagamu ɗon walla mo nder filu maako, ɗon sooda nyamdu haa Lagos. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley, Sagamu, o timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Methodist to Lagos. Caggal nde o timmini jaŋde makko leslesre, o janngi ko juuti e golle taƴoowo hade makko heɓde golle binnditagol to Christopher Sapara Williams. Williams, awokaajo mo lesdi Naajeeriya, anndini Adedoyin haa yimɓe mawɓe Lagos ɗuuɗɓe, nden boo semmbe Williams nder ngeedam maako waɗi mo hoosugo innde Christopher William. E hitaande 1903, o arti Remoland ɗo o gollotoo e mbaydi mbaylaandi, demoowo e binndoowo ɓataakeeji renndo. E hitaande 1905, o wonii binndoowo to Akàrigbò Oyebajo Torungbuwa.
== Akarigbo ==
E nder teeminannde sappo e jeenayɓiire, laamɓe aadaaji gure Yoruba keewɗe ina wasiyoo mawɓe doole, ina poti gollodaade e mawɓe e terɗe renndo Osugbo ngam jogaade njuɓɓudi laaɓtundi. Ngolɗoo ngonka ina woodi haa jooni e Ijebu-Remo e hitaande 1916, ina addana Adedoyin ƴellitaade. O suɓaama Akarigbo e hitaande 1916 dow Oba Oyebajo Torungbuwa, gonnooɗo mawɗo makko, mo o dogi o woppi laamu e hitaande 1915, ko ɗum batte luural Oyebajo e won e mawɓe e hoɗɓe e koloñaal hade Oyebajo dillude, luutndiiɓe makko cuɓaaki ko juuti de Aworost Feebariye 1916. Adedoyin, binndoowo e binndoowo ɓataakeeji, e fuɗɗoode ina wallitnoo Oyebajo e dow mawɓe kono nde tawnoo ko o suka e jannguɗo, baawɗo haaldude e Biritaan en, mawɓe teeŋtuɓe mballitii mo ngam jappeere laamu ngam haɓaade gartugol Oyebajo e Adedoyin naati e kampaañ luutndiiɓe Oyebajo. O toɗɗaa Akarigbo e lewru suwee 1916.
Adedoyin, tuubiiɗo Methodist, wallitii e saaktude caltal Kerecee’en e hokkude jaŋde Hirnaange to Remoland. E nder golle ɗee ɗiɗi fof, o wallitoriima no feewi William Frederick Mellor, misioneer Metodist, mo nganndu-ɗaa kadi ina seerti e yoga e hoɗɓe e nokku koloñaal. Adedoyin kadi wallitii ƴellitaare gollorɗe ko wayi no laawol jokkondirngol Remo e Ikorodu. Kono njuɓɓudi makko ina anndaa e pellital mum feccude Remoland e diiwaan Ijebu, ko ɗum waɗi Akarigbo e gure Remo keewɗe ina ngondi e njiimaandi Awujale Ijebu e les njiimaandi laamu nguu. O waawi hawrude e hoɗɓe e Remo ngam wallitde jeytaare mum e Ijebu, kadi o huutorii ballal ngal ngam semmbinde darnde makko e nder Remoland. E hitaande 1938, laamu koloñaal rokki Remo ndimaagu kaalis e politik, waɗti Akarigbo laamɗo mawɗo e nder diiwaan hee. Darnde Adedoyin hesere ndee rokkii mo won e doole politik e nder golle njuɓɓudi laamu Remo Native, ñaawirdu appeal nokku oo, nokku eggooɓe Sabo, Fuɗnaange Sagamu, e polis, ɗum waɗi mo ardiiɗo politik e nder Remoland.
Gooto e ɓiɓɓe Wiliyam, biyeteeɗo Adegboyega Folaranmi Adedoyin, woni Najeriyaajo gadano tawtoreede pijirlooji Olimpik.
== Tuugnorgal ==
g5u16px12bq796mr97tlvtjcsalwnmi
Cornelius Adebayo
0
42954
177849
2026-07-02T19:35:18Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177849
wikitext
text/x-wiki
Cornelius Olatunji Adebayo listenR(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.
Ɓawo
Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.
Fuɗɗoode golle politik
Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya
Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.
E hitaande 1993, laamu konu Seneraal Sani Abacha rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti.
Wakkati obasanjo
E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja.
Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006.
E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba.
Golle caggal ɗuum
E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede.
Wade
Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84.
Tuugnorgal
qnubitww3hhure85tg74mxu0j8nwir4
177850
177849
2026-07-02T19:38:23Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177850
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Cornelius Olatunji Adebayo listenR(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.
Ɓawo
Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.
Fuɗɗoode golle politik
Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya
Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.
E hitaande 1993, laamu konu Seneraal Sani Abacha rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti.
Wakkati obasanjo
E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja.
Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006.
E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba.
Golle caggal ɗuum
E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede.
Wade
Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84.
Tuugnorgal
oq7sqjh8tvqy5o33brd45gvcxghn1gb
177851
177850
2026-07-02T19:39:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177851
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.
== Ɓawo ==
Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.
== Fuɗɗoode golle politik ==
Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya
Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.
E hitaande 1993, laamu konu Seneraal Sani Abacha rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti.
== Wakkati obasanjo ==
E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja.
Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006.
E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba.
== Golle caggal ɗuum ==
E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede.
== Wade ==
Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84.
== Tuugnorgal ==
1rpz8rgao10udcrti426ydbj3kguedd
177852
177851
2026-07-02T19:41:47Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177852
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.
== Fuɗɗoode golle politik ==
Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya
Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.
E hitaande 1993, laamu konu Seneraal Sani Abacha rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti.
== Wakkati obasanjo ==
E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja.
Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006.
E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba.
== Golle caggal ɗuum ==
E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede.
== Wade ==
Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84.
== Tuugnorgal ==
2yh4fvm5oj1z9ptre5kj3qdza0omckc
177853
177852
2026-07-02T19:45:36Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177853
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.<ref name="feisty" />
== Fuɗɗoode golle politik ==
Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya
Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.
E hitaande 1993, laamu konu Seneraal Sani Abacha rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti.
== Wakkati obasanjo ==
E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja.
Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006.
E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba.
== Golle caggal ɗuum ==
E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede.
== Wade ==
Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84.
== Tuugnorgal ==
n083arwwcb900bkd7seeeglhybr500g
177855
177853
2026-07-02T20:00:40Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177855
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Cornelius Olatunji Adebayo listenR'''(24 lewru feebariyee 1941 – 25 lewru juko hitaande 2025) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, o laati senateer ko adii o warta guwerneer lesdi Naajeeriya, ɓaawo man o laati hooreejo ministaajo jokkindiral lesdi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|url=http://www.newswatchngr.com/index.php?option=com_content&task=view&id=645&Itemid=34|location=Lagos, Nigeria|title=Birthdays|author=Kazeem Akintunde and Kunle Binuyo|date=15 February 2009|access-date=2009-11-26|newspaper=[[Newswatch (Nigeria)|Newswatch]]}}</ref>
== Ɓawo ==
Korneliyus Olatunji Adebayo jibinaa ko ñalnde 24 feebariyee 1941, to Igbaja, hannde ko e diiwaan Kwara. O janngi ko e duɗal Angalteer Saints kala, to Oke-Onigbin, to duɗal hakkundeewal diiwaan, to Ilorin caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa, to Zaria tuggi 1962 haa 1963. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, to Zaria (1964–1967), e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ganaa, to Legon1976). O wonti jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ife e hitaande 1969, e hitaande 1973 o toɗɗaa hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Engele to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal to leydi Kwara. Hakkunde 1975 e 1978, o woniino Komiseer jaŋde, caggal ɗuum o woni Komiseer humpito e ƴellitaare faggudu to diiwaan Kwara.<ref name="feisty" />
== Fuɗɗoode golle politik ==
Diiwal Kwara nder leydi Naajeeriya
Nde waylo-waylooji ɗi laamiiɗo sooja’en Lt. Gen. Olusegun Obasanjo waɗi, waɗi suɓol demokaraasi ngam republique ɗiɗaɓo nder hitaande 1979, Adebayo suɓaama bana Senator lesdi Naajeeriya ngam suɓugo lannda Unity Party Naajeeriya. E hitaande 1983 o suɓaama guwerneer diiwaan Kwara, kono o dañii laamu nguu ñalnde 31 lewru Duujal hitaande 1983, nde liɓgol konu nguu e gardagol Seneraal Major Muhammadu Buhari ƴetti laamu.<ref name="feisty2" />
E hitaande 1993, laamu konu Seneraal Sani Abacha rokki Adebayo jappeere jaagorde kono o salii. Caggal nde bommbooji puɗɗii ñalnde 31 mee 1995 to Ilorin, laamorgo diiwaan Kwara, polis nanngi, naamndii Adebayo e woɗɓe terɗe fedde wiyeteende “Coalition Nationale Démocratique”, fedde noddinoonde yo demokaraasi artu e laamu konu Seneraal Sani Abacha. E hitaande 1996, caggal nde o tawi omo jogori nanngeede kadi, o dogi o fayi leydi ndii e mbaydi mbaylaandi, o fayi to Kanadaa ko juuti.
== Wakkati obasanjo ==
E lewru suwee 2003, hooreejo leydi ndii, hono Obasanjo, suɓiima Adebayo ngam wonde jaagorgal. Ko o jaagorgal ko feewti e jokkondiral, Corlenius Adebayo wiyi gollodiiɓe makko fotaani ƴettude ngalu keewngu ngu sosiyetee telefoŋaaji MTN Nigeria holliti. O siftini haaje hokkuki cemmbiɗinki hukuumaaji pamari ɗin, nden o wolwi dow jaɓugo taskaramji Multi-Links Communications Nigeria ngam ɓesdugo bawɗe switch haa 500,000 laabi. E lewru suwee 2005, o woniino yeewtanoowo mawɗo e batu 4ɓo hakkunde leyɗeele jokkondiral telefoŋaaji leydi Najeriya to Abuja.
Adebayo ƴami NITEL, sosiyatee telefoŋaaji laamu. E lewru suwee 2005, o wiyi yeeyde geɗe toppitiiɗe NITEL maa joof haa hitaande ndee joofa. Ko wayi no Vodacom e MTN mo Afrik worgo, Huawei Technologies, Orascom Telecom mo Ejipt e Celtel International. E lewru abriil 2006, Mtel, woni fedde Mobile nde NITEL, hollitii wonde ina jogori ɓeydude miliyoŋaaji 2,5 liggotooɓe. Yiilirde Mtel, nde Korneliyus Adebayo ardii, jaɓiino eɓɓaande ndee e lewru suwee 2005. Yeeyooɓe ɓee ko Ericsson, Huawei, ZTE, Motorola, Nokia e Siemens. Sosiyetee nokkuure sosaande e hitaande 2005, Sosiyetee Transnational mo Nijeer, heɓi NITEL ñalnde 3 sulyee 2006.
E lewru suwee 2006, Korneliyus Adebayo wonti jaagorgal golle, lomtii Injenieer Obafemi Anibaba.
== Golle caggal ɗuum ==
E hitaande 2007, Ñaawirde Munich hollitii wonde Siemens AG ina waɗi geɗe bonɗe e jokkondire ɗe ngonaa laaɓtuɗe, sibu ina tuuma rokkude Cornelius Adebayo e woɗɓe njoɓdi ngam heɓde kaɓirɗe telefoŋaaji Alhaji Elewi yoɓaama ko ina tolnoo e miliyoŋaaji 17 dolaar ngam heɓde kaalis ngam heɓde kontraaji.E lewru noowammbar 2007, hooreejo leydi ndii, hono Umaru Yar'Adua, yamiri yo njuɓɓudi kisal ƴeewto e ñaawde ardiiɓe inniraaɓe ɓee. Komisiyoŋ toppitiiɗo ko feewti e njulaagu (ICPC) noddii Adebayo ngam naamnaade ko faati e naatgol e njulaagu Siemens e nder dumunna mo o woni jaagorgal jokkondiral. Ko o laati juutɗo, Adebayo waɗii darnde mawnde ngam ɓamtaare jaŋde lesdi Kwara. O mahii cuuɗi janngirɗe keewɗi e nder duɗe hakkundeeje, o wallitii no feewi e ittugol njuɓɓudi jaŋde shift e nder duɗe leslese diiwaan oo, e rokkude heen geɗe ɓurɗe waawde huutoreede.
== Wade ==
Ñalnde 25 lewru nduu hitaande 2025, Adebayo maayi ina yahra e duuɓi 84.
== Tuugnorgal ==
cfkcwzrn80sinxa7d02dra7hdjl3iee
Prince B.B Apugo
0
42955
177856
2026-07-02T20:04:44Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177856
wikitext
text/x-wiki
Benjamin Benedict Apugo ListenR (jibinaa ko 5 noowammbar 1951) ko politikyanke, balloowo yimɓe e jom ngalu e nder fannu petroŋ, ko kanko woni baaba mum sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1998, kadi ko kanko woni tergal e Yiilirde Ngenndiire ( All partAPProgressivey ). O jeyaa ko Ibeku to diiwaan Abia to leydi Najeriya. E hitaande 2007, Apugo dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi e les njiimaandi PDP. lannda makko politik e oon sahaa. E hitaande 2020, o yalti e njeenaari ɓurndi moƴƴude e ardorde politik Business Hallmark ngam hitaande 2020.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Apugo jibinaa ko e galle laamɗo debbo maayɗo biyeteeɗo Joseph Apugo Ihejirika e laamɗo debbo biyeteeɗo Harriet Apkanu Apugo mo galle laamorɗo Umuakaka, Nkata to Umuahia Ibeku, diiwaan Abia, leydi Najeriya, ganndo aadaaji mo ɓooyaani ko Diisnondiral diiwaan Abia teddinii ngam naalankaagal e pinal, jogiiɗo tiitoonde "Ochiaga mo Ibeku" walla "O". E hitaande 1979, o fooli cukko hooreejo leydi Imo e oon sahaa, e nder lannda ngenndiijo leydi Naajeeriya (NPN), o heɓi njeenaari ndi. B.B, hono no o anndirtee e yimɓe fof, naati e lannda National Republican Convention (NRC), wonti tergal e Diisnondiral Ngenndiwal Lannda.
Laamɗo Apugo janngi haa duɗal katolik St. Mary to Ibeku, duɗal St Michael Idima, Abam e duɗal jaaɓi haaɗtirde Xaview Etiti-Ulo, Bende ngam jaŋde mum leslesre e hakkundeere.
Kugal
Apugo nasti lanyol lesdi Naajeeriya (NPN) wakkati o mari duuɓi 26, o laati soobaajo hooreejo lesdi Naajeeriya, Shehu Shagari, e maayɗo Adamu Ciroma, o semmbiɗini kuugal maako. E hitaande 2007, o tawtoraama woote hooreejo leydi lannda Demokaraasi ɓesngu.
E hitaande 2023, o jaɓi lannda laamu nguu jooni, hono lannda Labour Party, (LP) e guwerneer jooni oo, hono Dr. Alex Otti, tawa o alaa ko woni e lannda mum, hay so tawii ko o tergal APC .
E jamaanu ɓennuɗo, Apugo kadi ina jaɓi yimɓe mawɓe e nder daartol politik leydi Najeriya.
Tuugnorgal
pm0xh3dffj5pg2he6pbtwfyykzozhju
177857
177856
2026-07-02T20:06:08Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177857
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Benjamin Benedict Apugo ListenR (jibinaa ko 5 noowammbar 1951) ko politikyanke, balloowo yimɓe e jom ngalu e nder fannu petroŋ, ko kanko woni baaba mum sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1998, kadi ko kanko woni tergal e Yiilirde Ngenndiire ( All partAPProgressivey ). O jeyaa ko Ibeku to diiwaan Abia to leydi Najeriya. E hitaande 2007, Apugo dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi e les njiimaandi PDP. lannda makko politik e oon sahaa. E hitaande 2020, o yalti e njeenaari ɓurndi moƴƴude e ardorde politik Business Hallmark ngam hitaande 2020.
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol
Apugo jibinaa ko e galle laamɗo debbo maayɗo biyeteeɗo Joseph Apugo Ihejirika e laamɗo debbo biyeteeɗo Harriet Apkanu Apugo mo galle laamorɗo Umuakaka, Nkata to Umuahia Ibeku, diiwaan Abia, leydi Najeriya, ganndo aadaaji mo ɓooyaani ko Diisnondiral diiwaan Abia teddinii ngam naalankaagal e pinal, jogiiɗo tiitoonde "Ochiaga mo Ibeku" walla "O". E hitaande 1979, o fooli cukko hooreejo leydi Imo e oon sahaa, e nder lannda ngenndiijo leydi Naajeeriya (NPN), o heɓi njeenaari ndi. B.B, hono no o anndirtee e yimɓe fof, naati e lannda National Republican Convention (NRC), wonti tergal e Diisnondiral Ngenndiwal Lannda.
Laamɗo Apugo janngi haa duɗal katolik St. Mary to Ibeku, duɗal St Michael Idima, Abam e duɗal jaaɓi haaɗtirde Xaview Etiti-Ulo, Bende ngam jaŋde mum leslesre e hakkundeere.
Kugal
Apugo nasti lanyol lesdi Naajeeriya (NPN) wakkati o mari duuɓi 26, o laati soobaajo hooreejo lesdi Naajeeriya, Shehu Shagari, e maayɗo Adamu Ciroma, o semmbiɗini kuugal maako. E hitaande 2007, o tawtoraama woote hooreejo leydi lannda Demokaraasi ɓesngu.
E hitaande 2023, o jaɓi lannda laamu nguu jooni, hono lannda Labour Party, (LP) e guwerneer jooni oo, hono Dr. Alex Otti, tawa o alaa ko woni e lannda mum, hay so tawii ko o tergal APC .
E jamaanu ɓennuɗo, Apugo kadi ina jaɓi yimɓe mawɓe e nder daartol politik leydi Najeriya.
Tuugnorgal
r4nu8bq6wh70ckn8fkf9k2lumpl1xdf
177858
177857
2026-07-02T20:07:09Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177858
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Benjamin Benedict Apugo ListenR''' (jibinaa ko 5 noowammbar 1951) ko politikyanke, balloowo yimɓe e jom ngalu e nder fannu petroŋ, ko kanko woni baaba mum sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1998, kadi ko kanko woni tergal e Yiilirde Ngenndiire ( All partAPProgressivey ). O jeyaa ko Ibeku to diiwaan Abia to leydi Najeriya. E hitaande 2007, Apugo dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi e les njiimaandi PDP. lannda makko politik e oon sahaa. E hitaande 2020, o yalti e njeenaari ɓurndi moƴƴude e ardorde politik Business Hallmark ngam hitaande 2020.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Apugo jibinaa ko e galle laamɗo debbo maayɗo biyeteeɗo Joseph Apugo Ihejirika e laamɗo debbo biyeteeɗo Harriet Apkanu Apugo mo galle laamorɗo Umuakaka, Nkata to Umuahia Ibeku, diiwaan Abia, leydi Najeriya, ganndo aadaaji mo ɓooyaani ko Diisnondiral diiwaan Abia teddinii ngam naalankaagal e pinal, jogiiɗo tiitoonde "Ochiaga mo Ibeku" walla "O". E hitaande 1979, o fooli cukko hooreejo leydi Imo e oon sahaa, e nder lannda ngenndiijo leydi Naajeeriya (NPN), o heɓi njeenaari ndi. B.B, hono no o anndirtee e yimɓe fof, naati e lannda National Republican Convention (NRC), wonti tergal e Diisnondiral Ngenndiwal Lannda.
Laamɗo Apugo janngi haa duɗal katolik St. Mary to Ibeku, duɗal St Michael Idima, Abam e duɗal jaaɓi haaɗtirde Xaview Etiti-Ulo, Bende ngam jaŋde mum leslesre e hakkundeere.
== Kugal ==
Apugo nasti lanyol lesdi Naajeeriya (NPN) wakkati o mari duuɓi 26, o laati soobaajo hooreejo lesdi Naajeeriya, Shehu Shagari, e maayɗo Adamu Ciroma, o semmbiɗini kuugal maako. E hitaande 2007, o tawtoraama woote hooreejo leydi lannda Demokaraasi ɓesngu.
E hitaande 2023, o jaɓi lannda laamu nguu jooni, hono lannda Labour Party, (LP) e guwerneer jooni oo, hono Dr. Alex Otti, tawa o alaa ko woni e lannda mum, hay so tawii ko o tergal APC .
E jamaanu ɓennuɗo, Apugo kadi ina jaɓi yimɓe mawɓe e nder daartol politik leydi Najeriya.
== Tuugnorgal ==
0hoovnh4lat14vfn818c6mqxh1zm10m
177859
177858
2026-07-02T20:09:39Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177859
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Benjamin Benedict Apugo ListenR''' (jibinaa ko 5 noowammbar 1951) ko politikyanke, balloowo yimɓe e jom ngalu e nder fannu petroŋ, ko kanko woni baaba mum sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1998, kadi ko kanko woni tergal e Yiilirde Ngenndiire ( All partAPProgressivey ). O jeyaa ko Ibeku to diiwaan Abia to leydi Najeriya. E hitaande 2007, Apugo dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi e les njiimaandi PDP. lannda makko politik e oon sahaa. E hitaande 2020, o yalti e njeenaari ɓurndi moƴƴude e ardorde politik Business Hallmark ngam hitaande 2020.<ref>{{Cite book|last=Njoku|first=O.N|title=Ibeku in Igbo History|year=2006|isbn=978-978-029-694-0|edition=1st|location=Ibadan, Nigeria|page=203|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=III|first=Admin|date=2017-01-31|title=Pushing for APC as alternative government in Abia|url=https://blueprint.ng/pushing-for-apc-as-alternative-government-in-abia/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2024-07-18|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Adetayo|first=Olalekan|date=2019-07-07|title=South-East govs should join APC for better bargaining power – BoT member, Apugo|url=https://punchng.com/seast-govs-should-join-apc-for-better-bargaining-power-bot-member-apugo/|access-date=2024-07-18|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Daily Trust|date=2017-02-02|title=We will wait till 2023 for Igbo presidency — Apugo|url=https://dailytrust.com/we-will-wait-till-2023-for-igbo-presidency-apugo/|access-date=2024-07-19|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/@PrinceApugoArchives|title=Prince B.B Apugo|website=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=AllAfrica|date=2007-09-28|title=Nigeria: Apugo - Redefining PDP Chairmanship Race|url=https://allafrica.com/stories/200709280346.html|website=[[AllAfrica]]}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Ezugwu|first=Obinna|date=2020-11-12|title=BusinessHallmark to honour APC Chieftain, Prince B.B. Apugo - Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/businesshallmark-to-honour-apc-chieftain-prince-b-b-apugo/|access-date=2024-07-18|website=hallmarknews.com|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Cyril|date=2020-11-24|title=Wike, Apugo, Akpanudoedehe, Okonkwo, others honoured at Hallmark Awards|url=https://thesun.ng/wike-apugo-akpanudoedehe-okonkwo-others-honoured-at-hallmark-awards/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-07-19|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Apugo jibinaa ko e galle laamɗo debbo maayɗo biyeteeɗo Joseph Apugo Ihejirika e laamɗo debbo biyeteeɗo Harriet Apkanu Apugo mo galle laamorɗo Umuakaka, Nkata to Umuahia Ibeku, diiwaan Abia, leydi Najeriya, ganndo aadaaji mo ɓooyaani ko Diisnondiral diiwaan Abia teddinii ngam naalankaagal e pinal, jogiiɗo tiitoonde "Ochiaga mo Ibeku" walla "O". E hitaande 1979, o fooli cukko hooreejo leydi Imo e oon sahaa, e nder lannda ngenndiijo leydi Naajeeriya (NPN), o heɓi njeenaari ndi. B.B, hono no o anndirtee e yimɓe fof, naati e lannda National Republican Convention (NRC), wonti tergal e Diisnondiral Ngenndiwal Lannda.
Laamɗo Apugo janngi haa duɗal katolik St. Mary to Ibeku, duɗal St Michael Idima, Abam e duɗal jaaɓi haaɗtirde Xaview Etiti-Ulo, Bende ngam jaŋde mum leslesre e hakkundeere.
== Kugal ==
Apugo nasti lanyol lesdi Naajeeriya (NPN) wakkati o mari duuɓi 26, o laati soobaajo hooreejo lesdi Naajeeriya, Shehu Shagari, e maayɗo Adamu Ciroma, o semmbiɗini kuugal maako. E hitaande 2007, o tawtoraama woote hooreejo leydi lannda Demokaraasi ɓesngu.
E hitaande 2023, o jaɓi lannda laamu nguu jooni, hono lannda Labour Party, (LP) e guwerneer jooni oo, hono Dr. Alex Otti, tawa o alaa ko woni e lannda mum, hay so tawii ko o tergal APC .
E jamaanu ɓennuɗo, Apugo kadi ina jaɓi yimɓe mawɓe e nder daartol politik leydi Najeriya.
== Tuugnorgal ==
qab57ea7us628kuvx721xse2smty1jh
177860
177859
2026-07-02T20:11:52Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177860
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Benjamin Benedict Apugo ListenR''' (jibinaa ko 5 noowammbar 1951) ko politikyanke, balloowo yimɓe e jom ngalu e nder fannu petroŋ, ko kanko woni baaba mum sosɗo lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP) e hitaande 1998, kadi ko kanko woni tergal e Yiilirde Ngenndiire ( All partAPProgressivey ). O jeyaa ko Ibeku to diiwaan Abia to leydi Najeriya. E hitaande 2007, Apugo dañii woote ngam suɓaade hooreejo leydi e les njiimaandi PDP. lannda makko politik e oon sahaa. E hitaande 2020, o yalti e njeenaari ɓurndi moƴƴude e ardorde politik Business Hallmark ngam hitaande 2020.<ref>{{Cite book|last=Njoku|first=O.N|title=Ibeku in Igbo History|year=2006|isbn=978-978-029-694-0|edition=1st|location=Ibadan, Nigeria|page=203|language=en}}</ref><ref>{{Cite news|last=III|first=Admin|date=2017-01-31|title=Pushing for APC as alternative government in Abia|url=https://blueprint.ng/pushing-for-apc-as-alternative-government-in-abia/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2024-07-18|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Adetayo|first=Olalekan|date=2019-07-07|title=South-East govs should join APC for better bargaining power – BoT member, Apugo|url=https://punchng.com/seast-govs-should-join-apc-for-better-bargaining-power-bot-member-apugo/|access-date=2024-07-18|newspaper=[[The Punch]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Daily Trust|date=2017-02-02|title=We will wait till 2023 for Igbo presidency — Apugo|url=https://dailytrust.com/we-will-wait-till-2023-for-igbo-presidency-apugo/|access-date=2024-07-19|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref><ref>{{cite web|url=https://www.youtube.com/@PrinceApugoArchives|title=Prince B.B Apugo|website=[[YouTube]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=AllAfrica|date=2007-09-28|title=Nigeria: Apugo - Redefining PDP Chairmanship Race|url=https://allafrica.com/stories/200709280346.html|website=[[AllAfrica]]}}</ref>.<ref>{{Cite web|last=Ezugwu|first=Obinna|date=2020-11-12|title=BusinessHallmark to honour APC Chieftain, Prince B.B. Apugo - Business Hallmark|url=https://hallmarknews.com/businesshallmark-to-honour-apc-chieftain-prince-b-b-apugo/|access-date=2024-07-18|website=hallmarknews.com|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Cyril|date=2020-11-24|title=Wike, Apugo, Akpanudoedehe, Okonkwo, others honoured at Hallmark Awards|url=https://thesun.ng/wike-apugo-akpanudoedehe-okonkwo-others-honoured-at-hallmark-awards/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-07-19|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Apugo jibinaa ko e galle laamɗo debbo maayɗo biyeteeɗo Joseph Apugo Ihejirika e laamɗo debbo biyeteeɗo Harriet Apkanu Apugo mo galle laamorɗo Umuakaka, Nkata to Umuahia Ibeku, diiwaan Abia, leydi Najeriya, ganndo aadaaji mo ɓooyaani ko Diisnondiral diiwaan Abia teddinii ngam naalankaagal e pinal, jogiiɗo tiitoonde "Ochiaga mo Ibeku" walla "O". E hitaande 1979, o fooli cukko hooreejo leydi Imo e oon sahaa, e nder lannda ngenndiijo leydi Naajeeriya (NPN), o heɓi njeenaari ndi. B.B, hono no o anndirtee e yimɓe fof, naati e lannda National Republican Convention (NRC), wonti tergal e Diisnondiral Ngenndiwal Lannda.<ref>{{Cite web|last=[[Allafrica]]|date=2004-11-05|title=Nigeria: Apugo: a Conciliator And His Celebration|url=https://allafrica.com/stories/200411050042.html|website=[[AllAfrica]]}}</ref><ref>{{Cite web|date=2023-06-20|title=I Cherish Our Culture That's Why I Promote It- B.B Apugo - News Starlet|url=https://newsstarlet.com/i-cherish-our-culture-thats-why-i-promote-it-b-b-apugo/|access-date=2024-07-18|language=en-US}}</ref> <ref>{{Cite book |last=Njoku|first=O.N|title=Ibeku in Igbo History|year=2006|isbn=978-978-029-694-0|edition=1st|location=Ibadan, Nigeria|page=207|language=en}}</ref> <ref>{{Cite web|last=Obani|first=Felix|date=2021-08-30|title=Prince BB Apugo performs traditional rites, as Ibeku people commences 2021 New Yam Festival. -|url=https://nationalwatch247.com/prince-bb-apugo-performs-traditional-rites-as-ibeku-people-commences-2021-new-yam-festival/|access-date=2024-07-18|language=en-US}}</ref>
Laamɗo Apugo janngi haa duɗal katolik St. Mary to Ibeku, duɗal St Michael Idima, Abam e duɗal jaaɓi haaɗtirde Xaview Etiti-Ulo, Bende ngam jaŋde mum leslesre e hakkundeere.
== Kugal ==
Apugo nasti lanyol lesdi Naajeeriya (NPN) wakkati o mari duuɓi 26, o laati soobaajo hooreejo lesdi Naajeeriya, Shehu Shagari, e maayɗo Adamu Ciroma, o semmbiɗini kuugal maako. E hitaande 2007, o tawtoraama woote hooreejo leydi lannda Demokaraasi ɓesngu.
E hitaande 2023, o jaɓi lannda laamu nguu jooni, hono lannda Labour Party, (LP) e guwerneer jooni oo, hono Dr. Alex Otti, tawa o alaa ko woni e lannda mum, hay so tawii ko o tergal APC .
E jamaanu ɓennuɗo, Apugo kadi ina jaɓi yimɓe mawɓe e nder daartol politik leydi Najeriya.
== Tuugnorgal ==
q8mcno0asqi806lci6i46jpk9mp4n9s
Stephen Oluwole Awokoya
0
42956
177861
2026-07-02T20:15:13Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177861
wikitext
text/x-wiki
Stephen Oluwole Awokoya ListenR (1913-1985) ko gonnooɗo jaagorgal jaŋde e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya. O jeyaa ko e ardiiɓe mahooɓe politik ngenndiijo ngam ɓamtude jaŋde toownde e nder leydi Najeriya e nder kitaale 1950. Ko kanko woni sabaabu sosde jaŋde leslesre winndereyankoore e nder Hirnaange leydi Najeriya.
Nguurndam arano
Awokoya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o woni gooto e janngooɓe duɗal ngal. Caggal nde o joofni jaŋde makko to Yaba, o suɓii ko gollal janngingol. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews, Oyo e kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta. Caggal nde wolde adunaare ɗimmere joofi, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Molusi, Ijebu Igbo. Kolleeje ɗee ko eɓɓaande renndo sankitiinde kono ina joginoo luural hakkunde ardiiɓe e nder yiilirde jaŋde. Kono renndo ngoo hawritii, udditi duɗal ngal e hitaande 1949. Caggal nde Awokoya yalti ngam naatde e Asaambele hirnaange, gardiiɗo keso, hono Tai Solarin, suɓaa ngam ardaade duɗal ngal. Hakkunde ɗuum, o yahi to Angalteer, o heɓi BSc to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. Nde o woni to Londres, o wonti ƴaañoowo almudɓe Afriknaaɓe yiyooɓe jaŋde e ngenndiyaŋkaagal ko miijooji ɓuuɓɗi.
Politik
E jamaanu koloñaal, waylo-waylo sariya mo guwerneer Sir John Macpherson waɗi, werlii laabi udditiiɗi ngam laamaade koɗdigal e hitaande 1951. Awokoya naati e politik, e hitaande 1952, o waɗtaa jaagorde jaŋde. E lewru sulyee 1952, darnde makko e jaŋde feeñi nde o holliti ɓataake daneejo ngam jaŋde leslesre winndereyankoore tawa ko e dow ballal, ciimtol ngol ɓuri rewde ko e fodoore wooteeji fedde Action Group. Hannde ina woodi naamne jowitiiɗe e darnde makko e binndol politik oo. Hay so tawii noon, darnde makko teeŋtunde e wonde gooto e fuɗɗotooɓe nayi mawɓe politik jaŋde, luulndaaka. Wiyde wonde ko kanko woni ardotooɗo mahdi ndii addani won e hujjaaji kollitooji ko wonaa ɗuum.
Jaŋde kuuɓtodinnde
Awokoya e Action Group, njuɓɓudi kuuɓtodinndi jaŋde, haa teeŋti noon e naatgol paandaale koɗdigal, wonaa ko adii e nder Afrik koloñaal. Ganaa, ndeen ina wiyee Gold Coast, ina joginoo koyngal dow e ƴellitaare tiiɗnde e nder leydi ndii, ko ɗum huunde tiiɗnde e politikaaji jaŋde Awokoya. E hitaande 1951, Nkrumah e jaagorde jaŋde to Gana mbaɗiino peeje ƴellitaare koɗki jaawɗe ngam jaŋde, tawi ina jeyaa heen jaŋde leslesre winndereyankoore tawa njoɓaaka, ko nanndi e miijo Awokoya. Laawol Awokoya ngol ko ngam ustude ƴellitaare e nder njuɓɓudi e laawol saaktude ganndal kono ina foti naatde e laabi e miijooji koɗdigal ɓurɗi heewde. O ɗaɓɓiri kadi porogaraam jaŋde mo ustata haɗde. O yani e ko o sikki ko kañum woni sabaabu gadano jaŋde koloñaal : ustude hakkillaaji Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e geɗe ganndal e karallaagal e ƴellitde e nder mum en nafooje ndema e ndema. O miijii, njeñtudi ndii ina addana en fawaade e naatgol, tawa ina famɗi ɗo tuugnii e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e ustude Afriknaaɓe aadaaji e nder ganndal e peewnugol. Daartol Awokoya wonnoo ko waɗde jaŋde ko huunde haannde ngam peewnugol geɗe nder leydi, ƴellitaare e jaɓde ganndal e karallaagal kesal e ɓamtude hakkillaaji e ɓerɗe Afriknaaɓe. Feere mawnde tiiɗnde e politik oo kadi ko feewnude dipolomaaji koɗki baawɗi yuɓɓinde juɓɓule e njuɓɓudiiji njuɓɓudi nokkuuji, diiwanuuji e hakkundeeji ceertuɗi. Awokoya kadi luulndiima njiimaandi worɓe e jaŋde ; e oon sahaa, njuuteendi ndii ko hedde 4:1.
Ko ɓuri heewde e politikaaji jaŋde e yonta oo, addani ɗum en ustude limtooji mawɗi ɗii, tawi ina jeyaa heen dokkal bidsee ngam jaŋde. Winnditaade duɗe leslese, limoore jannginooɓe e duɗe leslese ɗee fof kollirii ɓeydagol mawngol.
Ko wonaa golle jaagorɗe
O acci jaagorde maako ɓaawo o haaldi bee Obafemi Awolowo dow ceede jangirde; Awokoya yiɗiino yoɓde UPE tawi Awolowo ina sikki. Kadi worɓe ɗiɗo ɓee fof ina kaɓanoo ngam anndireede wonde ko kamɓe ngoni fuɗɗotooɓe jaŋde leslesre winndereere. O sosi lannda makko, lannda leƴƴi leydi Nijeer, kono jamaanu nguu jaɓaani ɗum no feewi.
Politik makko ina joginoo geɗal mum e ñiŋooje. Heewɓe cemmbinii ŋakkeende jaŋde leslesre winndereere. Ko heewi e ñiŋooje ɗee ummorii ko e etaade naatde eɓɓaande ndee, nde tawnoo nde joofni ko ina ɓura 35% e bidsee fedde ndee, ɓeydi ŋakkeende golle e ŋakkeende golle, e loowdi tolnooji jaŋde.
Tuugnorgal
c6ftftob9vnhb1jj23mkvtd0ttxx29u
177862
177861
2026-07-02T20:16:56Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177862
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Stephen Oluwole Awokoya ListenR (1913-1985) ko gonnooɗo jaagorgal jaŋde e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya. O jeyaa ko e ardiiɓe mahooɓe politik ngenndiijo ngam ɓamtude jaŋde toownde e nder leydi Najeriya e nder kitaale 1950. Ko kanko woni sabaabu sosde jaŋde leslesre winndereyankoore e nder Hirnaange leydi Najeriya.
Nguurndam arano
Awokoya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o woni gooto e janngooɓe duɗal ngal. Caggal nde o joofni jaŋde makko to Yaba, o suɓii ko gollal janngingol. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews, Oyo e kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta. Caggal nde wolde adunaare ɗimmere joofi, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Molusi, Ijebu Igbo. Kolleeje ɗee ko eɓɓaande renndo sankitiinde kono ina joginoo luural hakkunde ardiiɓe e nder yiilirde jaŋde. Kono renndo ngoo hawritii, udditi duɗal ngal e hitaande 1949. Caggal nde Awokoya yalti ngam naatde e Asaambele hirnaange, gardiiɗo keso, hono Tai Solarin, suɓaa ngam ardaade duɗal ngal. Hakkunde ɗuum, o yahi to Angalteer, o heɓi BSc to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. Nde o woni to Londres, o wonti ƴaañoowo almudɓe Afriknaaɓe yiyooɓe jaŋde e ngenndiyaŋkaagal ko miijooji ɓuuɓɗi.
Politik
E jamaanu koloñaal, waylo-waylo sariya mo guwerneer Sir John Macpherson waɗi, werlii laabi udditiiɗi ngam laamaade koɗdigal e hitaande 1951. Awokoya naati e politik, e hitaande 1952, o waɗtaa jaagorde jaŋde. E lewru sulyee 1952, darnde makko e jaŋde feeñi nde o holliti ɓataake daneejo ngam jaŋde leslesre winndereyankoore tawa ko e dow ballal, ciimtol ngol ɓuri rewde ko e fodoore wooteeji fedde Action Group. Hannde ina woodi naamne jowitiiɗe e darnde makko e binndol politik oo. Hay so tawii noon, darnde makko teeŋtunde e wonde gooto e fuɗɗotooɓe nayi mawɓe politik jaŋde, luulndaaka. Wiyde wonde ko kanko woni ardotooɗo mahdi ndii addani won e hujjaaji kollitooji ko wonaa ɗuum.
Jaŋde kuuɓtodinnde
Awokoya e Action Group, njuɓɓudi kuuɓtodinndi jaŋde, haa teeŋti noon e naatgol paandaale koɗdigal, wonaa ko adii e nder Afrik koloñaal. Ganaa, ndeen ina wiyee Gold Coast, ina joginoo koyngal dow e ƴellitaare tiiɗnde e nder leydi ndii, ko ɗum huunde tiiɗnde e politikaaji jaŋde Awokoya. E hitaande 1951, Nkrumah e jaagorde jaŋde to Gana mbaɗiino peeje ƴellitaare koɗki jaawɗe ngam jaŋde, tawi ina jeyaa heen jaŋde leslesre winndereyankoore tawa njoɓaaka, ko nanndi e miijo Awokoya. Laawol Awokoya ngol ko ngam ustude ƴellitaare e nder njuɓɓudi e laawol saaktude ganndal kono ina foti naatde e laabi e miijooji koɗdigal ɓurɗi heewde. O ɗaɓɓiri kadi porogaraam jaŋde mo ustata haɗde. O yani e ko o sikki ko kañum woni sabaabu gadano jaŋde koloñaal : ustude hakkillaaji Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e geɗe ganndal e karallaagal e ƴellitde e nder mum en nafooje ndema e ndema. O miijii, njeñtudi ndii ina addana en fawaade e naatgol, tawa ina famɗi ɗo tuugnii e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e ustude Afriknaaɓe aadaaji e nder ganndal e peewnugol. Daartol Awokoya wonnoo ko waɗde jaŋde ko huunde haannde ngam peewnugol geɗe nder leydi, ƴellitaare e jaɓde ganndal e karallaagal kesal e ɓamtude hakkillaaji e ɓerɗe Afriknaaɓe. Feere mawnde tiiɗnde e politik oo kadi ko feewnude dipolomaaji koɗki baawɗi yuɓɓinde juɓɓule e njuɓɓudiiji njuɓɓudi nokkuuji, diiwanuuji e hakkundeeji ceertuɗi. Awokoya kadi luulndiima njiimaandi worɓe e jaŋde ; e oon sahaa, njuuteendi ndii ko hedde 4:1.
Ko ɓuri heewde e politikaaji jaŋde e yonta oo, addani ɗum en ustude limtooji mawɗi ɗii, tawi ina jeyaa heen dokkal bidsee ngam jaŋde. Winnditaade duɗe leslese, limoore jannginooɓe e duɗe leslese ɗee fof kollirii ɓeydagol mawngol.
Ko wonaa golle jaagorɗe
O acci jaagorde maako ɓaawo o haaldi bee Obafemi Awolowo dow ceede jangirde; Awokoya yiɗiino yoɓde UPE tawi Awolowo ina sikki. Kadi worɓe ɗiɗo ɓee fof ina kaɓanoo ngam anndireede wonde ko kamɓe ngoni fuɗɗotooɓe jaŋde leslesre winndereere. O sosi lannda makko, lannda leƴƴi leydi Nijeer, kono jamaanu nguu jaɓaani ɗum no feewi.
Politik makko ina joginoo geɗal mum e ñiŋooje. Heewɓe cemmbinii ŋakkeende jaŋde leslesre winndereere. Ko heewi e ñiŋooje ɗee ummorii ko e etaade naatde eɓɓaande ndee, nde tawnoo nde joofni ko ina ɓura 35% e bidsee fedde ndee, ɓeydi ŋakkeende golle e ŋakkeende golle, e loowdi tolnooji jaŋde.
Tuugnorgal
0py354g6evqacogitzn5t5fiopz4p95
177863
177862
2026-07-02T20:18:12Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177863
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Oluwole Awokoya ListenR''' (1913-1985) ko gonnooɗo jaagorgal jaŋde e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya. O jeyaa ko e ardiiɓe mahooɓe politik ngenndiijo ngam ɓamtude jaŋde toownde e nder leydi Najeriya e nder kitaale 1950. Ko kanko woni sabaabu sosde jaŋde leslesre winndereyankoore e nder Hirnaange leydi Najeriya.
== Nguurndam arano ==
Awokoya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o woni gooto e janngooɓe duɗal ngal. Caggal nde o joofni jaŋde makko to Yaba, o suɓii ko gollal janngingol. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews, Oyo e kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta. Caggal nde wolde adunaare ɗimmere joofi, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Molusi, Ijebu Igbo. Kolleeje ɗee ko eɓɓaande renndo sankitiinde kono ina joginoo luural hakkunde ardiiɓe e nder yiilirde jaŋde. Kono renndo ngoo hawritii, udditi duɗal ngal e hitaande 1949. Caggal nde Awokoya yalti ngam naatde e Asaambele hirnaange, gardiiɗo keso, hono Tai Solarin, suɓaa ngam ardaade duɗal ngal. Hakkunde ɗuum, o yahi to Angalteer, o heɓi BSc to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. Nde o woni to Londres, o wonti ƴaañoowo almudɓe Afriknaaɓe yiyooɓe jaŋde e ngenndiyaŋkaagal ko miijooji ɓuuɓɗi.
== Politik ==
E jamaanu koloñaal, waylo-waylo sariya mo guwerneer Sir John Macpherson waɗi, werlii laabi udditiiɗi ngam laamaade koɗdigal e hitaande 1951. Awokoya naati e politik, e hitaande 1952, o waɗtaa jaagorde jaŋde. E lewru sulyee 1952, darnde makko e jaŋde feeñi nde o holliti ɓataake daneejo ngam jaŋde leslesre winndereyankoore tawa ko e dow ballal, ciimtol ngol ɓuri rewde ko e fodoore wooteeji fedde Action Group. Hannde ina woodi naamne jowitiiɗe e darnde makko e binndol politik oo. Hay so tawii noon, darnde makko teeŋtunde e wonde gooto e fuɗɗotooɓe nayi mawɓe politik jaŋde, luulndaaka. Wiyde wonde ko kanko woni ardotooɗo mahdi ndii addani won e hujjaaji kollitooji ko wonaa ɗuum.
== Jaŋde kuuɓtodinnde ==
Awokoya e Action Group, njuɓɓudi kuuɓtodinndi jaŋde, haa teeŋti noon e naatgol paandaale koɗdigal, wonaa ko adii e nder Afrik koloñaal. Ganaa, ndeen ina wiyee Gold Coast, ina joginoo koyngal dow e ƴellitaare tiiɗnde e nder leydi ndii, ko ɗum huunde tiiɗnde e politikaaji jaŋde Awokoya. E hitaande 1951, Nkrumah e jaagorde jaŋde to Gana mbaɗiino peeje ƴellitaare koɗki jaawɗe ngam jaŋde, tawi ina jeyaa heen jaŋde leslesre winndereyankoore tawa njoɓaaka, ko nanndi e miijo Awokoya. Laawol Awokoya ngol ko ngam ustude ƴellitaare e nder njuɓɓudi e laawol saaktude ganndal kono ina foti naatde e laabi e miijooji koɗdigal ɓurɗi heewde. O ɗaɓɓiri kadi porogaraam jaŋde mo ustata haɗde. O yani e ko o sikki ko kañum woni sabaabu gadano jaŋde koloñaal : ustude hakkillaaji Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e geɗe ganndal e karallaagal e ƴellitde e nder mum en nafooje ndema e ndema. O miijii, njeñtudi ndii ina addana en fawaade e naatgol, tawa ina famɗi ɗo tuugnii e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e ustude Afriknaaɓe aadaaji e nder ganndal e peewnugol. Daartol Awokoya wonnoo ko waɗde jaŋde ko huunde haannde ngam peewnugol geɗe nder leydi, ƴellitaare e jaɓde ganndal e karallaagal kesal e ɓamtude hakkillaaji e ɓerɗe Afriknaaɓe. Feere mawnde tiiɗnde e politik oo kadi ko feewnude dipolomaaji koɗki baawɗi yuɓɓinde juɓɓule e njuɓɓudiiji njuɓɓudi nokkuuji, diiwanuuji e hakkundeeji ceertuɗi. Awokoya kadi luulndiima njiimaandi worɓe e jaŋde ; e oon sahaa, njuuteendi ndii ko hedde 4:1.
Ko ɓuri heewde e politikaaji jaŋde e yonta oo, addani ɗum en ustude limtooji mawɗi ɗii, tawi ina jeyaa heen dokkal bidsee ngam jaŋde. Winnditaade duɗe leslese, limoore jannginooɓe e duɗe leslese ɗee fof kollirii ɓeydagol mawngol.
== Ko wonaa golle jaagorɗe ==
O acci jaagorde maako ɓaawo o haaldi bee Obafemi Awolowo dow ceede jangirde; Awokoya yiɗiino yoɓde UPE tawi Awolowo ina sikki. Kadi worɓe ɗiɗo ɓee fof ina kaɓanoo ngam anndireede wonde ko kamɓe ngoni fuɗɗotooɓe jaŋde leslesre winndereere. O sosi lannda makko, lannda leƴƴi leydi Nijeer, kono jamaanu nguu jaɓaani ɗum no feewi.
Politik makko ina joginoo geɗal mum e ñiŋooje. Heewɓe cemmbinii ŋakkeende jaŋde leslesre winndereere. Ko heewi e ñiŋooje ɗee ummorii ko e etaade naatde eɓɓaande ndee, nde tawnoo nde joofni ko ina ɓura 35% e bidsee fedde ndee, ɓeydi ŋakkeende golle e ŋakkeende golle, e loowdi tolnooji jaŋde.
== Tuugnorgal ==
j17g1eknqzqhgx9yh8vkx6qpnqsezwy
177864
177863
2026-07-02T20:19:20Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177864
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Oluwole Awokoya ListenR''' (1913-1985) ko gonnooɗo jaagorgal jaŋde e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya. O jeyaa ko e ardiiɓe mahooɓe politik ngenndiijo ngam ɓamtude jaŋde toownde e nder leydi Najeriya e nder kitaale 1950. Ko kanko woni sabaabu sosde jaŋde leslesre winndereyankoore e nder Hirnaange leydi Najeriya.<ref name="Krieger p1">Milton Krieger, 'Education and Development in Western Nigeria: The Legacy of S. O. Awokoya, 1952-1955', The International Journal of African Historical Studies > Vol. 20, No. 4 (1987)</ref>
== Nguurndam arano ==
Awokoya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o woni gooto e janngooɓe duɗal ngal. Caggal nde o joofni jaŋde makko to Yaba, o suɓii ko gollal janngingol. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews, Oyo e kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta. Caggal nde wolde adunaare ɗimmere joofi, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Molusi, Ijebu Igbo. Kolleeje ɗee ko eɓɓaande renndo sankitiinde kono ina joginoo luural hakkunde ardiiɓe e nder yiilirde jaŋde. Kono renndo ngoo hawritii, udditi duɗal ngal e hitaande 1949. Caggal nde Awokoya yalti ngam naatde e Asaambele hirnaange, gardiiɗo keso, hono Tai Solarin, suɓaa ngam ardaade duɗal ngal. Hakkunde ɗuum, o yahi to Angalteer, o heɓi BSc to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. Nde o woni to Londres, o wonti ƴaañoowo almudɓe Afriknaaɓe yiyooɓe jaŋde e ngenndiyaŋkaagal ko miijooji ɓuuɓɗi.
== Politik ==
E jamaanu koloñaal, waylo-waylo sariya mo guwerneer Sir John Macpherson waɗi, werlii laabi udditiiɗi ngam laamaade koɗdigal e hitaande 1951. Awokoya naati e politik, e hitaande 1952, o waɗtaa jaagorde jaŋde. E lewru sulyee 1952, darnde makko e jaŋde feeñi nde o holliti ɓataake daneejo ngam jaŋde leslesre winndereyankoore tawa ko e dow ballal, ciimtol ngol ɓuri rewde ko e fodoore wooteeji fedde Action Group. Hannde ina woodi naamne jowitiiɗe e darnde makko e binndol politik oo. Hay so tawii noon, darnde makko teeŋtunde e wonde gooto e fuɗɗotooɓe nayi mawɓe politik jaŋde, luulndaaka. Wiyde wonde ko kanko woni ardotooɗo mahdi ndii addani won e hujjaaji kollitooji ko wonaa ɗuum.
== Jaŋde kuuɓtodinnde ==
Awokoya e Action Group, njuɓɓudi kuuɓtodinndi jaŋde, haa teeŋti noon e naatgol paandaale koɗdigal, wonaa ko adii e nder Afrik koloñaal. Ganaa, ndeen ina wiyee Gold Coast, ina joginoo koyngal dow e ƴellitaare tiiɗnde e nder leydi ndii, ko ɗum huunde tiiɗnde e politikaaji jaŋde Awokoya. E hitaande 1951, Nkrumah e jaagorde jaŋde to Gana mbaɗiino peeje ƴellitaare koɗki jaawɗe ngam jaŋde, tawi ina jeyaa heen jaŋde leslesre winndereyankoore tawa njoɓaaka, ko nanndi e miijo Awokoya. Laawol Awokoya ngol ko ngam ustude ƴellitaare e nder njuɓɓudi e laawol saaktude ganndal kono ina foti naatde e laabi e miijooji koɗdigal ɓurɗi heewde. O ɗaɓɓiri kadi porogaraam jaŋde mo ustata haɗde. O yani e ko o sikki ko kañum woni sabaabu gadano jaŋde koloñaal : ustude hakkillaaji Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e geɗe ganndal e karallaagal e ƴellitde e nder mum en nafooje ndema e ndema. O miijii, njeñtudi ndii ina addana en fawaade e naatgol, tawa ina famɗi ɗo tuugnii e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e ustude Afriknaaɓe aadaaji e nder ganndal e peewnugol. Daartol Awokoya wonnoo ko waɗde jaŋde ko huunde haannde ngam peewnugol geɗe nder leydi, ƴellitaare e jaɓde ganndal e karallaagal kesal e ɓamtude hakkillaaji e ɓerɗe Afriknaaɓe. Feere mawnde tiiɗnde e politik oo kadi ko feewnude dipolomaaji koɗki baawɗi yuɓɓinde juɓɓule e njuɓɓudiiji njuɓɓudi nokkuuji, diiwanuuji e hakkundeeji ceertuɗi. Awokoya kadi luulndiima njiimaandi worɓe e jaŋde ; e oon sahaa, njuuteendi ndii ko hedde 4:1.
Ko ɓuri heewde e politikaaji jaŋde e yonta oo, addani ɗum en ustude limtooji mawɗi ɗii, tawi ina jeyaa heen dokkal bidsee ngam jaŋde. Winnditaade duɗe leslese, limoore jannginooɓe e duɗe leslese ɗee fof kollirii ɓeydagol mawngol.
== Ko wonaa golle jaagorɗe ==
O acci jaagorde maako ɓaawo o haaldi bee Obafemi Awolowo dow ceede jangirde; Awokoya yiɗiino yoɓde UPE tawi Awolowo ina sikki. Kadi worɓe ɗiɗo ɓee fof ina kaɓanoo ngam anndireede wonde ko kamɓe ngoni fuɗɗotooɓe jaŋde leslesre winndereere. O sosi lannda makko, lannda leƴƴi leydi Nijeer, kono jamaanu nguu jaɓaani ɗum no feewi.
Politik makko ina joginoo geɗal mum e ñiŋooje. Heewɓe cemmbinii ŋakkeende jaŋde leslesre winndereere. Ko heewi e ñiŋooje ɗee ummorii ko e etaade naatde eɓɓaande ndee, nde tawnoo nde joofni ko ina ɓura 35% e bidsee fedde ndee, ɓeydi ŋakkeende golle e ŋakkeende golle, e loowdi tolnooji jaŋde.
== Tuugnorgal ==
9156ed1rtww3wc13ttq8a5s9lr1xrbs
177865
177864
2026-07-02T20:21:30Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177865
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Oluwole Awokoya ListenR''' (1913-1985) ko gonnooɗo jaagorgal jaŋde e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya. O jeyaa ko e ardiiɓe mahooɓe politik ngenndiijo ngam ɓamtude jaŋde toownde e nder leydi Najeriya e nder kitaale 1950. Ko kanko woni sabaabu sosde jaŋde leslesre winndereyankoore e nder Hirnaange leydi Najeriya.<ref name="Krieger p1">Milton Krieger, 'Education and Development in Western Nigeria: The Legacy of S. O. Awokoya, 1952-1955', The International Journal of African Historical Studies > Vol. 20, No. 4 (1987)</ref>
== Nguurndam arano ==
Awokoya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o woni gooto e janngooɓe duɗal ngal. Caggal nde o joofni jaŋde makko to Yaba, o suɓii ko gollal janngingol. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews, Oyo e kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta. Caggal nde wolde adunaare ɗimmere joofi, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Molusi, Ijebu Igbo. Kolleeje ɗee ko eɓɓaande renndo sankitiinde kono ina joginoo luural hakkunde ardiiɓe e nder yiilirde jaŋde. Kono renndo ngoo hawritii, udditi duɗal ngal e hitaande 1949. Caggal nde Awokoya yalti ngam naatde e Asaambele hirnaange, gardiiɗo keso, hono Tai Solarin, suɓaa ngam ardaade duɗal ngal. Hakkunde ɗuum, o yahi to Angalteer, o heɓi BSc to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. Nde o woni to Londres, o wonti ƴaañoowo almudɓe Afriknaaɓe yiyooɓe jaŋde e ngenndiyaŋkaagal ko miijooji ɓuuɓɗi.
<ref>A. Ade. Adeyinka, Local Community Efforts in the Development of Secondary Grammar School Education in the Western State of Nigeria, 1925-1955, The Journal of Negro Education. Vol. 45, No. 3 (Summer, 1976)</ref>
== Politics ==
During the colonial era, a [[legislative]] [[Law|amendment]] by Governor [[John Stuart Macpherson|Sir John Macpherson]], threw open avenues for indigenous rule by 1951. Awokoya joined politics and by 1952, he was made a minister of education. In July 1952, his position on education became public when he presented a [[white paper]] for free and compulsory [[universal primary education]], the report was largely following the lines of the Action Group's electoral promises. Today there are still questions about his role in drafting the policy.<ref>Krieger (1987)p 5</ref>
== Politik ==
E jamaanu koloñaal, waylo-waylo sariya mo guwerneer Sir John Macpherson waɗi, werlii laabi udditiiɗi ngam laamaade koɗdigal e hitaande 1951. Awokoya naati e politik, e hitaande 1952, o waɗtaa jaagorde jaŋde. E lewru sulyee 1952, darnde makko e jaŋde feeñi nde o holliti ɓataake daneejo ngam jaŋde leslesre winndereyankoore tawa ko e dow ballal, ciimtol ngol ɓuri rewde ko e fodoore wooteeji fedde Action Group. Hannde ina woodi naamne jowitiiɗe e darnde makko e binndol politik oo. Hay so tawii noon, darnde makko teeŋtunde e wonde gooto e fuɗɗotooɓe nayi mawɓe politik jaŋde, luulndaaka. Wiyde wonde ko kanko woni ardotooɗo mahdi ndii addani won e hujjaaji kollitooji ko wonaa ɗuum.
== Jaŋde kuuɓtodinnde ==
Awokoya e Action Group, njuɓɓudi kuuɓtodinndi jaŋde, haa teeŋti noon e naatgol paandaale koɗdigal, wonaa ko adii e nder Afrik koloñaal. Ganaa, ndeen ina wiyee Gold Coast, ina joginoo koyngal dow e ƴellitaare tiiɗnde e nder leydi ndii, ko ɗum huunde tiiɗnde e politikaaji jaŋde Awokoya. E hitaande 1951, Nkrumah e jaagorde jaŋde to Gana mbaɗiino peeje ƴellitaare koɗki jaawɗe ngam jaŋde, tawi ina jeyaa heen jaŋde leslesre winndereyankoore tawa njoɓaaka, ko nanndi e miijo Awokoya. Laawol Awokoya ngol ko ngam ustude ƴellitaare e nder njuɓɓudi e laawol saaktude ganndal kono ina foti naatde e laabi e miijooji koɗdigal ɓurɗi heewde. O ɗaɓɓiri kadi porogaraam jaŋde mo ustata haɗde. O yani e ko o sikki ko kañum woni sabaabu gadano jaŋde koloñaal : ustude hakkillaaji Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e geɗe ganndal e karallaagal e ƴellitde e nder mum en nafooje ndema e ndema. O miijii, njeñtudi ndii ina addana en fawaade e naatgol, tawa ina famɗi ɗo tuugnii e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e ustude Afriknaaɓe aadaaji e nder ganndal e peewnugol. Daartol Awokoya wonnoo ko waɗde jaŋde ko huunde haannde ngam peewnugol geɗe nder leydi, ƴellitaare e jaɓde ganndal e karallaagal kesal e ɓamtude hakkillaaji e ɓerɗe Afriknaaɓe. Feere mawnde tiiɗnde e politik oo kadi ko feewnude dipolomaaji koɗki baawɗi yuɓɓinde juɓɓule e njuɓɓudiiji njuɓɓudi nokkuuji, diiwanuuji e hakkundeeji ceertuɗi. Awokoya kadi luulndiima njiimaandi worɓe e jaŋde ; e oon sahaa, njuuteendi ndii ko hedde 4:1.
Ko ɓuri heewde e politikaaji jaŋde e yonta oo, addani ɗum en ustude limtooji mawɗi ɗii, tawi ina jeyaa heen dokkal bidsee ngam jaŋde. Winnditaade duɗe leslese, limoore jannginooɓe e duɗe leslese ɗee fof kollirii ɓeydagol mawngol.
== Ko wonaa golle jaagorɗe ==
O acci jaagorde maako ɓaawo o haaldi bee Obafemi Awolowo dow ceede jangirde; Awokoya yiɗiino yoɓde UPE tawi Awolowo ina sikki. Kadi worɓe ɗiɗo ɓee fof ina kaɓanoo ngam anndireede wonde ko kamɓe ngoni fuɗɗotooɓe jaŋde leslesre winndereere. O sosi lannda makko, lannda leƴƴi leydi Nijeer, kono jamaanu nguu jaɓaani ɗum no feewi.
Politik makko ina joginoo geɗal mum e ñiŋooje. Heewɓe cemmbinii ŋakkeende jaŋde leslesre winndereere. Ko heewi e ñiŋooje ɗee ummorii ko e etaade naatde eɓɓaande ndee, nde tawnoo nde joofni ko ina ɓura 35% e bidsee fedde ndee, ɓeydi ŋakkeende golle e ŋakkeende golle, e loowdi tolnooji jaŋde.
== Tuugnorgal ==
dp8kq5zseg81fxpjhodaf7blvwiy13v
177866
177865
2026-07-02T20:22:45Z
Ilya Discuss
10103
#1Lib1Ref
177866
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Oluwole Awokoya ListenR''' (1913-1985) ko gonnooɗo jaagorgal jaŋde e nder diiwaan hirnaange leydi Najeriya. O jeyaa ko e ardiiɓe mahooɓe politik ngenndiijo ngam ɓamtude jaŋde toownde e nder leydi Najeriya e nder kitaale 1950. Ko kanko woni sabaabu sosde jaŋde leslesre winndereyankoore e nder Hirnaange leydi Najeriya.<ref name="Krieger p1">Milton Krieger, 'Education and Development in Western Nigeria: The Legacy of S. O. Awokoya, 1952-1955', The International Journal of African Historical Studies > Vol. 20, No. 4 (1987)</ref>
== Nguurndam arano ==
Awokoya janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, o woni gooto e janngooɓe duɗal ngal. Caggal nde o joofni jaŋde makko to Yaba, o suɓii ko gollal janngingol. O woniino jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde St Andrews, Oyo e kadi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Abeokuta. Caggal nde wolde adunaare ɗimmere joofi, o wonti hooreejo duɗal jaaɓi haaɗtirde Molusi, Ijebu Igbo. Kolleeje ɗee ko eɓɓaande renndo sankitiinde kono ina joginoo luural hakkunde ardiiɓe e nder yiilirde jaŋde. Kono renndo ngoo hawritii, udditi duɗal ngal e hitaande 1949. Caggal nde Awokoya yalti ngam naatde e Asaambele hirnaange, gardiiɗo keso, hono Tai Solarin, suɓaa ngam ardaade duɗal ngal. Hakkunde ɗuum, o yahi to Angalteer, o heɓi BSc to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres. Nde o woni to Londres, o wonti ƴaañoowo almudɓe Afriknaaɓe yiyooɓe jaŋde e ngenndiyaŋkaagal ko miijooji ɓuuɓɗi.
<ref>A. Ade. Adeyinka, Local Community Efforts in the Development of Secondary Grammar School Education in the Western State of Nigeria, 1925-1955, The Journal of Negro Education. Vol. 45, No. 3 (Summer, 1976)</ref>
== Politics ==
During the colonial era, a [[legislative]] [[Law|amendment]] by Governor [[John Stuart Macpherson|Sir John Macpherson]], threw open avenues for indigenous rule by 1951. Awokoya joined politics and by 1952, he was made a minister of education. In July 1952, his position on education became public when he presented a [[white paper]] for free and compulsory [[universal primary education]], the report was largely following the lines of the Action Group's electoral promises. Today there are still questions about his role in drafting the policy.<ref>Krieger (1987)p 5</ref>
== Politik ==
E jamaanu koloñaal, waylo-waylo sariya mo guwerneer Sir John Macpherson waɗi, werlii laabi udditiiɗi ngam laamaade koɗdigal e hitaande 1951. Awokoya naati e politik, e hitaande 1952, o waɗtaa jaagorde jaŋde. E lewru sulyee 1952, darnde makko e jaŋde feeñi nde o holliti ɓataake daneejo ngam jaŋde leslesre winndereyankoore tawa ko e dow ballal, ciimtol ngol ɓuri rewde ko e fodoore wooteeji fedde Action Group. Hannde ina woodi naamne jowitiiɗe e darnde makko e binndol politik oo. Hay so tawii noon, darnde makko teeŋtunde e wonde gooto e fuɗɗotooɓe nayi mawɓe politik jaŋde, luulndaaka. Wiyde wonde ko kanko woni ardotooɗo mahdi ndii addani won e hujjaaji kollitooji ko wonaa ɗuum.<ref>James Turner, 'Universal Education and Nation-Building in Africa', Journal of Black Studies > Vol. 2, No. 1 (Sep., 1971), pp. 8-11</ref>
== Jaŋde kuuɓtodinnde ==
Awokoya e Action Group, njuɓɓudi kuuɓtodinndi jaŋde, haa teeŋti noon e naatgol paandaale koɗdigal, wonaa ko adii e nder Afrik koloñaal. Ganaa, ndeen ina wiyee Gold Coast, ina joginoo koyngal dow e ƴellitaare tiiɗnde e nder leydi ndii, ko ɗum huunde tiiɗnde e politikaaji jaŋde Awokoya. E hitaande 1951, Nkrumah e jaagorde jaŋde to Gana mbaɗiino peeje ƴellitaare koɗki jaawɗe ngam jaŋde, tawi ina jeyaa heen jaŋde leslesre winndereyankoore tawa njoɓaaka, ko nanndi e miijo Awokoya. Laawol Awokoya ngol ko ngam ustude ƴellitaare e nder njuɓɓudi e laawol saaktude ganndal kono ina foti naatde e laabi e miijooji koɗdigal ɓurɗi heewde. O ɗaɓɓiri kadi porogaraam jaŋde mo ustata haɗde. O yani e ko o sikki ko kañum woni sabaabu gadano jaŋde koloñaal : ustude hakkillaaji Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e geɗe ganndal e karallaagal e ƴellitde e nder mum en nafooje ndema e ndema. O miijii, njeñtudi ndii ina addana en fawaade e naatgol, tawa ina famɗi ɗo tuugnii e ɓeydagol coodguuli geɗe nguura e ustude Afriknaaɓe aadaaji e nder ganndal e peewnugol. Daartol Awokoya wonnoo ko waɗde jaŋde ko huunde haannde ngam peewnugol geɗe nder leydi, ƴellitaare e jaɓde ganndal e karallaagal kesal e ɓamtude hakkillaaji e ɓerɗe Afriknaaɓe. Feere mawnde tiiɗnde e politik oo kadi ko feewnude dipolomaaji koɗki baawɗi yuɓɓinde juɓɓule e njuɓɓudiiji njuɓɓudi nokkuuji, diiwanuuji e hakkundeeji ceertuɗi. Awokoya kadi luulndiima njiimaandi worɓe e jaŋde ; e oon sahaa, njuuteendi ndii ko hedde 4:1.
Ko ɓuri heewde e politikaaji jaŋde e yonta oo, addani ɗum en ustude limtooji mawɗi ɗii, tawi ina jeyaa heen dokkal bidsee ngam jaŋde. Winnditaade duɗe leslese, limoore jannginooɓe e duɗe leslese ɗee fof kollirii ɓeydagol mawngol.
== Ko wonaa golle jaagorɗe ==
O acci jaagorde maako ɓaawo o haaldi bee Obafemi Awolowo dow ceede jangirde; Awokoya yiɗiino yoɓde UPE tawi Awolowo ina sikki. Kadi worɓe ɗiɗo ɓee fof ina kaɓanoo ngam anndireede wonde ko kamɓe ngoni fuɗɗotooɓe jaŋde leslesre winndereere. O sosi lannda makko, lannda leƴƴi leydi Nijeer, kono jamaanu nguu jaɓaani ɗum no feewi.
Politik makko ina joginoo geɗal mum e ñiŋooje. Heewɓe cemmbinii ŋakkeende jaŋde leslesre winndereere. Ko heewi e ñiŋooje ɗee ummorii ko e etaade naatde eɓɓaande ndee, nde tawnoo nde joofni ko ina ɓura 35% e bidsee fedde ndee, ɓeydi ŋakkeende golle e ŋakkeende golle, e loowdi tolnooji jaŋde.
== Tuugnorgal ==
o7dbqwp0j4qqpsnd1at4g07nbq02ayw
Bandele omoniyi
0
42957
177870
2026-07-03T08:13:31Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346517716|Bandele Omoniyi]]"
177870
wikitext
text/x-wiki
'''Bandele Omoniyi''' Listen c (6 noowammbar 1884 – 1913) ko ngenndiyanke Nijeernaajo ɓurɗo anndeede e deftere mum ''[[A Defence of the Ethiopian Movement|wiyeteende A Defense of the Ethiopie Mouvement]]'' (1908), nde o wiyi ina foti waylude politik e nder koloniiji, o jeertini wonde so wonaa ɗuum ina waawi waɗde mbayliigu e nder Afrik. E wiyde Hakim Adi, omo jeyaa e yeruuji gadani janngoowo Afrik hirnaange gonɗo e politik to Angalteer.
== Nguurndam ==
Bandele Omoniyi jibinaa ko to Lagos, e nder leydi Najeriya hannde, jibnaaɓe makko njeeyti leydi mum en ngam heɓde kaalis ngam janngude jaŋde makko to leydi Angalteer, ɗo Omoniyi fuɗɗii yahde e hitaande 1905. Nde o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh e hitaande 1906 ngam janngude sariya, o woppi jaŋde makko nde o ɓeydii naatde e jeewte politik e hitaande 1905 binndanɗe sosiyaalist, Ecoppi e Nijeer. [1] O winndiino politikaaji Angalteer keewɗi, ina jeyaa heen gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Henry Campbell-Bannerman, e hooreejo lannda Labour garoowo oo, hono Ramsay MacDonald, ngam ɗaɓɓude wakilaagu Afriknaaɓe e nder koloniiji ɗii . E hitaande 1907, Omoniyi ñiŋi laamu koloñaal e nder ɓataakeeji ɗi o winndi e jaaynde Edinburgh . O winndi kadi binndanɗe ngam jaayndeeji Afrik worgo, e hitaande 1908 o yaltini deftere makko mawnde, A Defense of the Ethiopian Movement, to Edinburgh, o sakkitii nde « terɗe tedduɗe e tedduɗe Parlemaa Angalteer ». [2]
=== Daande ngam moƴƴitinde e potal ===
E fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, e nder mbayliigaaji renndo e muñal koloñaal, ganndo jibinaaɗo to leydi Nijeer, hono Bandele Omoniyi, yalti ko e neɗɗo maantinɗo, daraniiɗo potal renndo e politik e nder laamu Biritaan . Nguurndam makko e golle makko ina kollita caɗeele gonɗe e nder renndo, e imperiyaalisma, e yiɗde waylude ngonka mum e nder yontaaji ɗi caɗeele teeŋtuɗe wonande annduɓe Afrik.
=== Konngol waylo-waylo ===
Omoniyi caggal ɗuum ummiima Beresiil hedde 1910, caggal ɗuum o nanngaa sabu golle makko politik. O salii ballal Konsul Angalteer . O sokaa, o heɓi rafi beriberi, o maayi, omo yahra e duuɓi 28.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
9wrsqmeay6ya25bmxhxfhwep5ib0ti6
177871
177870
2026-07-03T08:14:05Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346517716|Bandele Omoniyi]]"
177871
wikitext
text/x-wiki
'''Bandele Omoniyi''' Listen c (6 noowammbar 1884 – 1913) ko ngenndiyanke Nijeernaajo ɓurɗo anndeede e deftere mum ''[[A Defence of the Ethiopian Movement|wiyeteende A Defense of the Ethiopie Mouvement]]'' (1908), nde o wiyi ina foti waylude politik e nder koloniiji, o jeertini wonde so wonaa ɗuum ina waawi waɗde mbayliigu e nder Afrik. E wiyde Hakim Adi, omo jeyaa e yeruuji gadani janngoowo Afrik hirnaange gonɗo e politik to Angalteer.
== Nguurndam ==
Bandele Omoniyi jibinaa ko to Lagos, e nder leydi Najeriya hannde, jibnaaɓe makko njeeyti leydi mum en ngam heɓde kaalis ngam janngude jaŋde makko to leydi Angalteer, ɗo Omoniyi fuɗɗii yahde e hitaande 1905. Nde o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh e hitaande 1906 ngam janngude sariya, o woppi jaŋde makko nde o ɓeydii naatde e jeewte politik e hitaande 1905 binndanɗe sosiyaalist, Ecoppi e Nijeer. [1] O winndiino politikaaji Angalteer keewɗi, ina jeyaa heen gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Henry Campbell-Bannerman, e hooreejo lannda Labour garoowo oo, hono Ramsay MacDonald, ngam ɗaɓɓude wakilaagu Afriknaaɓe e nder koloniiji ɗii . E hitaande 1907, Omoniyi ñiŋi laamu koloñaal e nder ɓataakeeji ɗi o winndi e jaaynde Edinburgh . O winndi kadi binndanɗe ngam jaayndeeji Afrik worgo, e hitaande 1908 o yaltini deftere makko mawnde, A Defense of the Ethiopian Movement, to Edinburgh, o sakkitii nde « terɗe tedduɗe e tedduɗe Parlemaa Angalteer ». [2]<ref>Kevin Shillington, Encyclopedia of African History, Volume 1, Fitzroy Dearborn, 2005, p. 596.</ref>
=== Daande ngam moƴƴitinde e potal ===
E fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, e nder mbayliigaaji renndo e muñal koloñaal, ganndo jibinaaɗo to leydi Nijeer, hono Bandele Omoniyi, yalti ko e neɗɗo maantinɗo, daraniiɗo potal renndo e politik e nder laamu Biritaan . Nguurndam makko e golle makko ina kollita caɗeele gonɗe e nder renndo, e imperiyaalisma, e yiɗde waylude ngonka mum e nder yontaaji ɗi caɗeele teeŋtuɗe wonande annduɓe Afrik.
=== Konngol waylo-waylo ===
Omoniyi caggal ɗuum ummiima Beresiil hedde 1910, caggal ɗuum o nanngaa sabu golle makko politik. O salii ballal Konsul Angalteer . O sokaa, o heɓi rafi beriberi, o maayi, omo yahra e duuɓi 28.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
8s9m3wrq1okf6siibhqfgdmv0jba2wv
177872
177871
2026-07-03T08:14:21Z
Sardeeq
14292
177872
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Bandele Omoniyi''' Listen c (6 noowammbar 1884 – 1913) ko ngenndiyanke Nijeernaajo ɓurɗo anndeede e deftere mum ''[[A Defence of the Ethiopian Movement|wiyeteende A Defense of the Ethiopie Mouvement]]'' (1908), nde o wiyi ina foti waylude politik e nder koloniiji, o jeertini wonde so wonaa ɗuum ina waawi waɗde mbayliigu e nder Afrik. E wiyde Hakim Adi, omo jeyaa e yeruuji gadani janngoowo Afrik hirnaange gonɗo e politik to Angalteer.
== Nguurndam ==
Bandele Omoniyi jibinaa ko to Lagos, e nder leydi Najeriya hannde, jibnaaɓe makko njeeyti leydi mum en ngam heɓde kaalis ngam janngude jaŋde makko to leydi Angalteer, ɗo Omoniyi fuɗɗii yahde e hitaande 1905. Nde o winnditii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh e hitaande 1906 ngam janngude sariya, o woppi jaŋde makko nde o ɓeydii naatde e jeewte politik e hitaande 1905 binndanɗe sosiyaalist, Ecoppi e Nijeer. [1] O winndiino politikaaji Angalteer keewɗi, ina jeyaa heen gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono Henry Campbell-Bannerman, e hooreejo lannda Labour garoowo oo, hono Ramsay MacDonald, ngam ɗaɓɓude wakilaagu Afriknaaɓe e nder koloniiji ɗii . E hitaande 1907, Omoniyi ñiŋi laamu koloñaal e nder ɓataakeeji ɗi o winndi e jaaynde Edinburgh . O winndi kadi binndanɗe ngam jaayndeeji Afrik worgo, e hitaande 1908 o yaltini deftere makko mawnde, A Defense of the Ethiopian Movement, to Edinburgh, o sakkitii nde « terɗe tedduɗe e tedduɗe Parlemaa Angalteer ». [2]<ref>Kevin Shillington, Encyclopedia of African History, Volume 1, Fitzroy Dearborn, 2005, p. 596.</ref>
=== Daande ngam moƴƴitinde e potal ===
E fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire, e nder mbayliigaaji renndo e muñal koloñaal, ganndo jibinaaɗo to leydi Nijeer, hono Bandele Omoniyi, yalti ko e neɗɗo maantinɗo, daraniiɗo potal renndo e politik e nder laamu Biritaan . Nguurndam makko e golle makko ina kollita caɗeele gonɗe e nder renndo, e imperiyaalisma, e yiɗde waylude ngonka mum e nder yontaaji ɗi caɗeele teeŋtuɗe wonande annduɓe Afrik.
=== Konngol waylo-waylo ===
Omoniyi caggal ɗuum ummiima Beresiil hedde 1910, caggal ɗuum o nanngaa sabu golle makko politik. O salii ballal Konsul Angalteer . O sokaa, o heɓi rafi beriberi, o maayi, omo yahra e duuɓi 28.
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
9eb8a9tklv2r7o3xt02w1iuwb0ew3fv
Sanusi Olusi
0
42958
177873
2026-07-03T08:15:37Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343755428|Sanusi Olusi]]"
177873
wikitext
text/x-wiki
'''Oba Sanusi Olusi''' ( listen c ; maayi ko 1945) ko njulaagu alɗuɗo lomtiiɗo Ibikunle Akitoye e laamu Oba Lagos tuggi 1928 haa 1931 e nder ko won e daartiyankooɓe mbiyata duuɓi "Interregnum" ɗi Oba [[Eshugbayi Eleko]] egginaaɓe . Oba Sanusi Olusi ko taaniiko Olusi, e taaniiko mawɗo Oba Ologun Kutere . Sanusi Olusi woni Oba juulɗo gadano to Lagos.
== Career e ascendant to Oba de Lagos ==
Sanusi Olusi ko njulaagu hoɗnooɗo to 25 laawol pont to [[Idumota]] . O meeɗiino haɓaade Obaship Lagos e hitaande 1925 kono o dañii laamɗo Ibikunle Akitoye e oon sahaa . Caggal nde laamu koloñaal Angalteer heɓi jawdi makko to Bridge Street, o waɗtaa Oba Lagos nde Oba Ibikunle Akitoye sankii. Jeyi Sanusi Olusi ko laamu nguu heɓi ɗum ngam mahngo pont Carter . <ref name="Folami" />
== Depooji ko Oba Lagos ==
Nde Oba Eshugbayi Eleko, mo laamu koloñaal ( Iga Idunganran ) fooɗi laamu ko adii ɗuum, arti, Sanusi Olusi, laamu koloñaal ( Iga Idunganran ) waawni mo yaltude galle laamorɗo oo, laamu koloñaal Angalteer rokki mo galle 1 000 £ e sara laawol Broad Street, ɓeydi heen njoɓdi hitaande kala fotde 40 £. E sahaa caggal ɗuum o rokkaama nokku makko to Oke-Arin ganndiraaɗo Iga Olusi.
== Haɓde e laamu Obaship Lagos e hitaande 1932 ==
Nde Oba Eshugbayi Eleko maayi e hitaande 1932, Sanusi Olusi fooli Obaship, oo sahaa o yahdi e laamɗo Falolu Dosunmu kono o dañii foolde. Wonno ko jokkere enɗam hakkunde Sanusi Olusi e Oba Falolu Dosunmu - E hitaande 1935, Oba Falolu salii ko o yiyri ko no Sanusi Olusi jikku mum nii : huutoraade maandeeji laamɗo e waɗde e ɓoornaade no Oba nii. [1] E nder jaabawol seppo Oba Falolu, guwerneer Cameron ñaagii Sanusi Olusi yo woppu hono ɗeen jikkuuji. [2]
== Wade ==
Sanusi Olusi maayi ko e hitaande 1945, o wirnaa ko to yanaande Okesuna.
== Tuugnorgal ==
c27ltfsnpc4toys3mcpovth89ljlv8f
177874
177873
2026-07-03T08:15:50Z
Sardeeq
14292
177874
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Oba Sanusi Olusi''' ( listen c ; maayi ko 1945) ko njulaagu alɗuɗo lomtiiɗo Ibikunle Akitoye e laamu Oba Lagos tuggi 1928 haa 1931 e nder ko won e daartiyankooɓe mbiyata duuɓi "Interregnum" ɗi Oba [[Eshugbayi Eleko]] egginaaɓe . Oba Sanusi Olusi ko taaniiko Olusi, e taaniiko mawɗo Oba Ologun Kutere . Sanusi Olusi woni Oba juulɗo gadano to Lagos.
== Career e ascendant to Oba de Lagos ==
Sanusi Olusi ko njulaagu hoɗnooɗo to 25 laawol pont to [[Idumota]] . O meeɗiino haɓaade Obaship Lagos e hitaande 1925 kono o dañii laamɗo Ibikunle Akitoye e oon sahaa . Caggal nde laamu koloñaal Angalteer heɓi jawdi makko to Bridge Street, o waɗtaa Oba Lagos nde Oba Ibikunle Akitoye sankii. Jeyi Sanusi Olusi ko laamu nguu heɓi ɗum ngam mahngo pont Carter . <ref name="Folami" />
== Depooji ko Oba Lagos ==
Nde Oba Eshugbayi Eleko, mo laamu koloñaal ( Iga Idunganran ) fooɗi laamu ko adii ɗuum, arti, Sanusi Olusi, laamu koloñaal ( Iga Idunganran ) waawni mo yaltude galle laamorɗo oo, laamu koloñaal Angalteer rokki mo galle 1 000 £ e sara laawol Broad Street, ɓeydi heen njoɓdi hitaande kala fotde 40 £. E sahaa caggal ɗuum o rokkaama nokku makko to Oke-Arin ganndiraaɗo Iga Olusi.
== Haɓde e laamu Obaship Lagos e hitaande 1932 ==
Nde Oba Eshugbayi Eleko maayi e hitaande 1932, Sanusi Olusi fooli Obaship, oo sahaa o yahdi e laamɗo Falolu Dosunmu kono o dañii foolde. Wonno ko jokkere enɗam hakkunde Sanusi Olusi e Oba Falolu Dosunmu - E hitaande 1935, Oba Falolu salii ko o yiyri ko no Sanusi Olusi jikku mum nii : huutoraade maandeeji laamɗo e waɗde e ɓoornaade no Oba nii. [1] E nder jaabawol seppo Oba Falolu, guwerneer Cameron ñaagii Sanusi Olusi yo woppu hono ɗeen jikkuuji. [2]
== Wade ==
Sanusi Olusi maayi ko e hitaande 1945, o wirnaa ko to yanaande Okesuna.
== Tuugnorgal ==
9n7k23wncbqo81cxkwpqzryktt2xp1o
Olumide ko Lukaas
0
42959
177875
2026-07-03T08:16:30Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303899072|Olumide Lucas]]"
177875
wikitext
text/x-wiki
'''Jonathan Olumide Lucas''' (jibinaa ko hitaande 1897) ko diineyanke, jannginoowo, daartoowo, ganndiraaɗo golle mum e daartol diine aadaaji Yoruba . Ko o binndoowo, o jeyaa ko e fedde daartiyankooɓe Afrik hirnaange, ƴettuɓe iwdi Hamitik e leñol ngol walla e sifaaji pinal leñol maɓɓe. Golle Lucas e pinal e ɗemngal Yoruba ina njokkondiri won e maanaa e suɓaade kelme ɗe Yoruba en kaaldata e Misra ɓooyɗo .
Lucas janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, kadi ko almuudo yaajɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres . [1] Hakkunde 1932 e 1935, o woniino gardiiɗo duɗal CMS Grammar School, o lomtii njuɓɓudi tato e nder leydi ngoɗndi. [2] Lucas wonnoo ko tergal mawngal e nder fedde jannginooɓe Lagos nde caggal mum hawri e fedde jannginooɓe e ardiiɓe duɗe goɗɗe ngam sosde fedde jannginooɓe leydi Najeriya . [3]
E hitaande 1944, o wonti cukko hooreejo gadano e Diiso ngenndiijo leydi Nijeer e leydi Kameruun . Ko kanko woni baaba cafroowo Najeriya biyeteeɗo Adetokunbo Lucas .
== Golle ==
* Lukas, Yonatan Olumide. Haala dow taariiha Ekklessiya Angalteer haa Lagos, hitaande 1852 haa 1952. Ko J. Olumide Lucas waɗi haa suudu siftorde Glover, Lagos, nyande altine 14 lewru Yarkomaa hitaande 1952
* Lukas, Yonatan Olumide. Diina Yuruba'en, laataago limngal diinaaji e kuuɗe le'i Yuruba'en haa fombina Naajeeriya, haa teeŋti bee ko laarani diina Misra ɓooyma. Lagos [Niiseer] Defterdu CMS, hitaande 1948.
* Lukas, Yonatan Olumide. E ɗemngal Yoruba : mbaydi maggal e jokkondiral maggal e ɗemɗe goɗɗe / ko J. Olumide Lucas winndi. 1964. Ko wuro laamorgo. Ore Ki Gbe Jaaynde.
== Tuugnorgal ==
0vhiti2n8ml2btu0j3foj2iv1layub3
177876
177875
2026-07-03T08:17:03Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1303899072|Olumide Lucas]]"
177876
wikitext
text/x-wiki
'''Jonathan Olumide Lucas''' (jibinaa ko hitaande 1897) ko diineyanke, jannginoowo, daartoowo, ganndiraaɗo golle mum e daartol diine aadaaji Yoruba . Ko o binndoowo, o jeyaa ko e fedde daartiyankooɓe Afrik hirnaange, ƴettuɓe iwdi Hamitik e leñol ngol walla e sifaaji pinal leñol maɓɓe. Golle Lucas e pinal e ɗemngal Yoruba ina njokkondiri won e maanaa e suɓaade kelme ɗe Yoruba en kaaldata e Misra ɓooyɗo.<ref>College of Preceptors (London, England) (1972). Education Today: Journal of the College of Preceptors Volumes 22-23. College of Teachers (London, England). p. 10. <nowiki>{{cite book}}</nowiki>: |work= ignored (help)</ref>
Lucas janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, kadi ko almuudo yaajɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres . [1] Hakkunde 1932 e 1935, o woniino gardiiɗo duɗal CMS Grammar School, o lomtii njuɓɓudi tato e nder leydi ngoɗndi. [2] Lucas wonnoo ko tergal mawngal e nder fedde jannginooɓe Lagos nde caggal mum hawri e fedde jannginooɓe e ardiiɓe duɗe goɗɗe ngam sosde fedde jannginooɓe leydi Najeriya . [3]
E hitaande 1944, o wonti cukko hooreejo gadano e Diiso ngenndiijo leydi Nijeer e leydi Kameruun . Ko kanko woni baaba cafroowo Najeriya biyeteeɗo Adetokunbo Lucas .
== Golle ==
* Lukas, Yonatan Olumide. Haala dow taariiha Ekklessiya Angalteer haa Lagos, hitaande 1852 haa 1952. Ko J. Olumide Lucas waɗi haa suudu siftorde Glover, Lagos, nyande altine 14 lewru Yarkomaa hitaande 1952
* Lukas, Yonatan Olumide. Diina Yuruba'en, laataago limngal diinaaji e kuuɗe le'i Yuruba'en haa fombina Naajeeriya, haa teeŋti bee ko laarani diina Misra ɓooyma. Lagos [Niiseer] Defterdu CMS, hitaande 1948.
* Lukas, Yonatan Olumide. E ɗemngal Yoruba : mbaydi maggal e jokkondiral maggal e ɗemɗe goɗɗe / ko J. Olumide Lucas winndi. 1964. Ko wuro laamorgo. Ore Ki Gbe Jaaynde.
== Tuugnorgal ==
oxn5307bz27q4p2ohgyjou2lko7txjd
177877
177876
2026-07-03T08:17:18Z
Sardeeq
14292
177877
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jonathan Olumide Lucas''' (jibinaa ko hitaande 1897) ko diineyanke, jannginoowo, daartoowo, ganndiraaɗo golle mum e daartol diine aadaaji Yoruba . Ko o binndoowo, o jeyaa ko e fedde daartiyankooɓe Afrik hirnaange, ƴettuɓe iwdi Hamitik e leñol ngol walla e sifaaji pinal leñol maɓɓe. Golle Lucas e pinal e ɗemngal Yoruba ina njokkondiri won e maanaa e suɓaade kelme ɗe Yoruba en kaaldata e Misra ɓooyɗo.<ref>College of Preceptors (London, England) (1972). Education Today: Journal of the College of Preceptors Volumes 22-23. College of Teachers (London, England). p. 10. <nowiki>{{cite book}}</nowiki>: |work= ignored (help)</ref>
Lucas janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Fourah Bay, to duɗal jaaɓi haaɗtirde Durham, kadi ko almuudo yaajɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres . [1] Hakkunde 1932 e 1935, o woniino gardiiɗo duɗal CMS Grammar School, o lomtii njuɓɓudi tato e nder leydi ngoɗndi. [2] Lucas wonnoo ko tergal mawngal e nder fedde jannginooɓe Lagos nde caggal mum hawri e fedde jannginooɓe e ardiiɓe duɗe goɗɗe ngam sosde fedde jannginooɓe leydi Najeriya . [3]
E hitaande 1944, o wonti cukko hooreejo gadano e Diiso ngenndiijo leydi Nijeer e leydi Kameruun . Ko kanko woni baaba cafroowo Najeriya biyeteeɗo Adetokunbo Lucas .
== Golle ==
* Lukas, Yonatan Olumide. Haala dow taariiha Ekklessiya Angalteer haa Lagos, hitaande 1852 haa 1952. Ko J. Olumide Lucas waɗi haa suudu siftorde Glover, Lagos, nyande altine 14 lewru Yarkomaa hitaande 1952
* Lukas, Yonatan Olumide. Diina Yuruba'en, laataago limngal diinaaji e kuuɗe le'i Yuruba'en haa fombina Naajeeriya, haa teeŋti bee ko laarani diina Misra ɓooyma. Lagos [Niiseer] Defterdu CMS, hitaande 1948.
* Lukas, Yonatan Olumide. E ɗemngal Yoruba : mbaydi maggal e jokkondiral maggal e ɗemɗe goɗɗe / ko J. Olumide Lucas winndi. 1964. Ko wuro laamorgo. Ore Ki Gbe Jaaynde.
== Tuugnorgal ==
ad9qsrtmf4ofw9wxnm12ytolue75fq0
Nana Olomu
0
42960
177878
2026-07-03T08:18:07Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1343476524|Nana Olomu]]"
177878
wikitext
text/x-wiki
'''Nana Olomu''' (ina winndaa kadi '''Olumu''' ) (1852-1916) ko mawɗo Itsekiri e njulaagu nebam palme ummoriiɗo e diiwaan Nijeer to fuɗnaange [[Naajeeriya|Nijeer]] . Ko kanko woni mawɗo Itsekiri nayaɓo joginooɗo darnde Guwerneer maayo Benin.
== Baɗte luural e Angalteer ==
E hitaande 1851, konsul Angalteer to bannge diƴƴe Benin e Biafra, [[John Bikroft|hono John Beecroft]], sosi posto guwerneer maayo Benin, rokki ɗum mawɗo Itsekiri gooto, biyeteeɗo Idiare. Guwerneer oo ina fotnoo yahde e yahde hakkunde galleeji ɗiɗi mawɗi Itsekiri, Emaye e Ologbotsere. Kono nde baaba makko, Ologbotsere, maayi, guwerneer oo artiraa ko e juuɗe Nana Olomu, e nokku gooto e Emaye en.
E hitaande 1884, Nana Olomu, guwerneer nayaɓo maayo Benin, siifondiri nanondiral e innde Itsekiri, rokki Angalteer hakkeeji goɗɗi e nder leydi Itsekiri. Jokkondiral hakkunde majji ko jam haa e batu Berlin 1884-85 e ƴaañorgal ngam Afrik, ngal addani Angalteer etaade woppude hakkundeeji Itsekiri ngam waawde yeeyde ko yaawi e leñol Urhobo . Caɗeele goɗɗe ko sabu ɓeydagol karallaagal e nder laanaaji diwooje, njulaagu Oropnaaɓe ina mbaawi yahde ko ɓuri yaawde e nder leydi ndii, ɗum noon ina joofna tuugnaade e mawɓe daande maayo ko adii.
== Ñawanɗe e dow Urhobo ==
[[File:The_National_Archives_UK_-_CO_1069-65-14.jpg|thumb|300x300px|Nana Olomu e rewɓe mum e won e sukaaɓe mum e Sir [[Walter Egerton]], guwerneer [[Protektorat Fombina Naajeeriya|leydi Nijeer to bannge worgo]] gila 1906 haa 1912 to wuro wonngo e [[maayo Benin]] .]]
Caggal ndeen ƴellitaare jokkondiral hakkunde Itsekiri en, e gardagol Olomu, e Angalteer fuɗɗii ustaade. E hitaande 1892 e 1893, nanondiral toowngal hakkunde Angalteer e Urhobo ɓeydii tikkere Olomu. E nder yoɓde ko ɓe nganndi ko ƴaañde Itsekiri, worɓe Olomu njani e yoga e gure Urhobo saraaji mum, ɗe mbaylotonoo marsandiis e Angalteer. Ɗum addani Urhobo en dartinde njulaagu mum en, Biritaan en njaabtii ɗum en e ustude Itsekiri en. E hitaande 1894, mawɓe Itsekiri woɗɓe heewɓe mbaɗi nanondiral kesal e Biritaan en, ko ɓooyaani koo Olomu hokki hoore mum to [[Lagos]] . <ref name="ei" /> Caggal nde o nanngaa o nawaa to Gold Coast .
E nder leydi Angalteer e hitaande 1899, fedde wiyeteende Aborigines’ Protection Society wullitii to Biro caggal leydi ko fayti e « njurum » mo mawɗo oo waɗi, laamu nguu ina waawi waɗde « wiɗto njiylawu ñaawoore makko nde o ɗaɓɓatnoo sahaa kala », e wiyde makko yo o rokke ndimaagu makko so tawii ko njulaagu nguu. sabu dalillaaji politik, o waawaa artireede e darnde makko ɓooynde. Ɓataake ummoriiɗo e Olomu ina heen kadi ina wullita wonde njoɓdi makko ina ŋakki ngam wallitde mo e yimɓe njoyo woɗɓe. E nder jaabawol makko, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Marquis de Salisbury, fodaniino ƴeewtaade sarɗiiji toppitagol mawɗo oo, kono o saliima wonde o waawaa hootde leydi makko. [1] Lewru caggal mum naamnal ñawbuuli makko ƴettaa e nder parlemaa, laamu nguu kadi holliti wonde ina waawi wonde ko aldaa e sago jaɓde gartugol makko. [2]
== Suudu siga kujeji ɓoyma ==
Palas Olomu wayliima wonti musee, musee Nana Living History, ko kañum winndirta jokkondiral makko e Angalteer. O woni ko e Koko, to diiwaan Delta .
== Tuugnorgal ==
3l809bfhk87czokfuecto9zkhkyxm9q
177879
177878
2026-07-03T08:18:22Z
Sardeeq
14292
177879
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Nana Olomu''' (ina winndaa kadi '''Olumu''' ) (1852-1916) ko mawɗo Itsekiri e njulaagu nebam palme ummoriiɗo e diiwaan Nijeer to fuɗnaange [[Naajeeriya|Nijeer]] . Ko kanko woni mawɗo Itsekiri nayaɓo joginooɗo darnde Guwerneer maayo Benin.
== Baɗte luural e Angalteer ==
E hitaande 1851, konsul Angalteer to bannge diƴƴe Benin e Biafra, [[John Bikroft|hono John Beecroft]], sosi posto guwerneer maayo Benin, rokki ɗum mawɗo Itsekiri gooto, biyeteeɗo Idiare. Guwerneer oo ina fotnoo yahde e yahde hakkunde galleeji ɗiɗi mawɗi Itsekiri, Emaye e Ologbotsere. Kono nde baaba makko, Ologbotsere, maayi, guwerneer oo artiraa ko e juuɗe Nana Olomu, e nokku gooto e Emaye en.
E hitaande 1884, Nana Olomu, guwerneer nayaɓo maayo Benin, siifondiri nanondiral e innde Itsekiri, rokki Angalteer hakkeeji goɗɗi e nder leydi Itsekiri. Jokkondiral hakkunde majji ko jam haa e batu Berlin 1884-85 e ƴaañorgal ngam Afrik, ngal addani Angalteer etaade woppude hakkundeeji Itsekiri ngam waawde yeeyde ko yaawi e leñol Urhobo . Caɗeele goɗɗe ko sabu ɓeydagol karallaagal e nder laanaaji diwooje, njulaagu Oropnaaɓe ina mbaawi yahde ko ɓuri yaawde e nder leydi ndii, ɗum noon ina joofna tuugnaade e mawɓe daande maayo ko adii.
== Ñawanɗe e dow Urhobo ==
[[File:The_National_Archives_UK_-_CO_1069-65-14.jpg|thumb|300x300px|Nana Olomu e rewɓe mum e won e sukaaɓe mum e Sir [[Walter Egerton]], guwerneer [[Protektorat Fombina Naajeeriya|leydi Nijeer to bannge worgo]] gila 1906 haa 1912 to wuro wonngo e [[maayo Benin]] .]]
Caggal ndeen ƴellitaare jokkondiral hakkunde Itsekiri en, e gardagol Olomu, e Angalteer fuɗɗii ustaade. E hitaande 1892 e 1893, nanondiral toowngal hakkunde Angalteer e Urhobo ɓeydii tikkere Olomu. E nder yoɓde ko ɓe nganndi ko ƴaañde Itsekiri, worɓe Olomu njani e yoga e gure Urhobo saraaji mum, ɗe mbaylotonoo marsandiis e Angalteer. Ɗum addani Urhobo en dartinde njulaagu mum en, Biritaan en njaabtii ɗum en e ustude Itsekiri en. E hitaande 1894, mawɓe Itsekiri woɗɓe heewɓe mbaɗi nanondiral kesal e Biritaan en, ko ɓooyaani koo Olomu hokki hoore mum to [[Lagos]] . <ref name="ei" /> Caggal nde o nanngaa o nawaa to Gold Coast .
E nder leydi Angalteer e hitaande 1899, fedde wiyeteende Aborigines’ Protection Society wullitii to Biro caggal leydi ko fayti e « njurum » mo mawɗo oo waɗi, laamu nguu ina waawi waɗde « wiɗto njiylawu ñaawoore makko nde o ɗaɓɓatnoo sahaa kala », e wiyde makko yo o rokke ndimaagu makko so tawii ko njulaagu nguu. sabu dalillaaji politik, o waawaa artireede e darnde makko ɓooynde. Ɓataake ummoriiɗo e Olomu ina heen kadi ina wullita wonde njoɓdi makko ina ŋakki ngam wallitde mo e yimɓe njoyo woɗɓe. E nder jaabawol makko, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e oon sahaa, hono Marquis de Salisbury, fodaniino ƴeewtaade sarɗiiji toppitagol mawɗo oo, kono o saliima wonde o waawaa hootde leydi makko. [1] Lewru caggal mum naamnal ñawbuuli makko ƴettaa e nder parlemaa, laamu nguu kadi holliti wonde ina waawi wonde ko aldaa e sago jaɓde gartugol makko. [2]
== Suudu siga kujeji ɓoyma ==
Palas Olomu wayliima wonti musee, musee Nana Living History, ko kañum winndirta jokkondiral makko e Angalteer. O woni ko e Koko, to diiwaan Delta .
== Tuugnorgal ==
1ytdc7ocu3w9g89cdbej0h7089289q7
Artuur Persiwal
0
42961
177880
2026-07-03T08:24:25Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357894963|Arthur Percival]]"
177880
wikitext
text/x-wiki
Lietnaa-Seneraal '''Artuur Ernest Persival''', CB , 2012 . DSO e Bar , OBE , MC , DL (26 desaambar 1887 – 31 lewru mbooy 1966) ko ofisee konu Angalteer . O yiyi golle e wolde adunaare adannde, o mahii golle konu tiiɗɗe e nder yontaaji hakkunde wolde, kono o ɓuri anndeede ko e foolde makko e wolde adunaare ɗimmere, nde Percival ardii konu Commonwealth Angalteer e nder kampaañ Malawi, mo o dañi foolde bonnde e wolde Singapuur .
Hokkude Percival e konu laamɗo Japon, konu ɓurngu mawnude e daartol konu Angalteer, bonni no feewi darnde Angalteer e darnde konu mum to Asii fuɗnaange . Won e daartiyankooɓe, ko wayi no Sir John Smyth, mbiyi wonde ŋakkeende kaalis ngam daɗndude Malaya Angalteer e ŋakkeende humpito, ŋakkeende kaɓirɗe doole Commonwealth to Malaya, wonaa ardorde Percival, woni ko sakkitii e foolde ndee.
== Ñalɗi gadani ==
=== Cukaagu e golle ===
Artuur Ernest Persival jibinaa ko ñalnde 26 desaambar 1887 to wuro wiyeteengo Aspenden Lodge, Aspenden sara Buntingford e nder diiwaan Hertfordshire, Angalteer, ɓiy ɗiɗaɓo Alfred Reginald e Edith Persival (jibinaa ko Miller). Baaba makko ko gardiiɗo leydi e nder estaad Hamel’s Park, yumma makko ummorii ko e galle cotton Lancashire . E hitaande 1891, galle oo ina hoɗi e saraaji Thundridge to "Sprangewell" to Poles Lane, baaba makko ina winndaa e "Agent leydi" e binnditagol 1891, hay so tawii noon laaɓaani so tawii ko ɗum haa jooni wonande Hamel's Park, walla wonande ES Hanbury to Hanbuja estaad Poles (jooni ko ".
Percival fuɗɗii janngude ko e nokku biyeteeɗo Bengeo . Ndeen e hitaande 1901, o neldaa Rugby e miñiiko ɓurɗo waawde jaŋde, ɗo o woni boarder e nder School House. Almuudo moƳƳo, o janngi ɗemngal Gerek e Latin kono jannginoowo gooto siftini mo wonde "wonaa classic moƴƴo". Ko Percival heɓi tan e yaltude e hitaande 1906 ko seedantaagal duɗal toowngal. O woniino diɗɗal ɓurngal waawde, omo fijira kirikit e tennis e doggudu cross country . O ummii kadi o wonti sarwiis koloñaal e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Kono, golle makko konu puɗɗii ko e duuɓi makko seeɗa : hay so tawii o woniino tergal e fedde wiyeteende Youngsbury Rifle Club, omo golloroo e njulaagu njamndi mboɗeeri biyeteeɗo Naylor, Benzon & Company Limited to Londres, mo o naati e hitaande 1914, nde wolde adunaare adannde fuɗɗii.
=== Winnditaade e wolde adunaare adannde ===
Percival naati e ñalngu adanngu wolde ndee, ko o soldaat keeriiɗo e nder Korse heblo ofiseeji Inns of Court, tawi omo yahra e duuɓi 26, o artiraa caggal jonte joy heblo lesleso, o wonti lietnaa ɗiɗaɓo jooɗiiɗo . Fotde tataɓal wondiiɓe makko maa maay so hare ndee joofii. E lewru noowammbar Percival toɗɗaa e golle kapiteen . Hitaande rewtunde ndee o neldaa Farayse e bataliyoŋ 7ɓo (Service) keso sosaa e nder konu Bedfordshire (caggal ɗuum konu Bedfordshire e Hertfordshire ), <ref name="commission" /> konu nguu wonti e nder konu 54ɓo, ñalnde 18ɓiire (Fuɗnaange) Division 9 lewru nduu Somme (1 sulyee 1916) acci Percival alaa ko bonnata, kono e lewru suwee o gaañiiɗo no feewi e nokkuuji nay e mboros, nde o ardii sosiyetee makko e hare to Schwaben Redoubt, caggal mboros wuro Thiepval, o rokkaa kadi « Croix militaire » (MC), citation :
[[File:Wiltshire_Regiment_Thiepval_7_August_1916.jpg|left|thumb|Hedde Thiepval, ñalnde 7 ut. Foto ngoo ko Ernest Brooks .]]
Percival ƴetti golle keewɗe e nder konu Essex Regiment e lewru oktoobar 1916, nde o selli e gaañanɗe makko to opitaal. O toɗɗaa ko mawɗo (major) jooɗiiɗo e nder konu makko gadano. E hitaande 1917, o wonti komandaajo bataliyoŋ mo darnde lietnaa-kolonel . E nder wolde Almaañ e ndunngu, Percival ardii wolde nde hisni fedde artillerie Farayse e nanngugol, heɓi Croix de Guerre . E nder dumunna juutɗo e lewru mee 1918, o woni konu Biraam 54. O rokkaama njeenaari (brevet) haa o wonti major, , o rokkaa kadi yamiroore golle teskinɗe (DSO), tawi citation makko ina hollita ko wayi no :
O joofniri wolde nde, nde joofi ñalnde 11 noowammbar 1918 sabu Armistice e Almaañ, ko o soldaat tedduɗo, sifotoo ko « jom doole no feewi », o wasiyiima e Staff College .
== Mudda hakkunde wolde ==
=== Riisi ===
Jaŋde Percival leeltinii e hitaande 1919 nde o felliti waɗde golle e Archangel Command to Mission Militaire Angalteer e nder naatgol Riisi worgo e wolde hakkunde leyɗeele Riisi . E wonde gardiiɗo ɗiɗaɓo e konu 45 Royal Fusiliers, o dañii bar e DSO makko e lewru ut, nde njangu makko e nder operaasiyoŋ Gorodok to bannge worgo Dvina addani Angalteer nanngude 400 soldaat konu boɗeejo . Citation oo ina winndaa heen :<blockquote>O yamiri koloñaal Gorodok ñalnde 9–10 ut 1919, e jaambaraagal mawngal e karallaagal, e dow nafoore ndee koloñaal, doole bannge ñaamo Dvina mbaawii nanngude paandaale mum fof. E nder hare gaño ummoraade Selmenga feewde Gorodok o jaggi yimɓe makko no feewi. Gaño oo riiwtaama e baasal mawngal, acci 400 kasoo e juuɗe amen. </blockquote>
=== Hare ndimaagu leydi Irlande ===
[[File:Major_Arthur_Percival_in_Ireland_1921.jpg|thumb|Persival to leydi Irlannda]]
E hitaande 1920, Percival neldaa to Irlannda, o haɓi e konu repibilik irlannda (IRA) e nder wolde ndimaagu Irlannda, ko adii fof ko o gardiiɗo sosiyatee, caggal ɗuum o woni ofisee toppitiiɗo konu 1st Essex Regiment . O woni ko e Bandon e Kinsale e nder diiwaan Cork . E lewru desaambar 1920, Kumannda mawɗo konu Angalteer to Irlannda ( Nevil Macready ) humpitiima Kabinee Angalteer wonde « rewtinnde laawɗunde » ina yamiraa e nokkuuji ɗo sariya konu woni ɗoo . Percival hollitii wonde ko o komandaajo baawɗo haɓaade njiyaagu, teskinɗo e mbaawka mum e mooftude humpitooji e sosde fedde konu koyɗe welooji, baɗnooɗe koloñaaluuji diwooje . O tuumaama kadi e kasooji keewɗi e nder IRA, wonde o huutoriima torla e nder naamne. {{Sfn|Thompson|2005}} Ko ɗum waɗi Percival wonti gooto e komanndaaji Angalteer ɓurɗi yiɗeede e nder leydi Irlannda e oon sahaa, o daɗii e warngooji tati ɗi IRA waɗi. IRA fodaniino kala nannguɗo walla warɗo Percival njoɓdi 1 000 £.
Caggal nde IRA wari sarwiis gooto e konstabulaaji laamɗo Irlannda to yaasi ekkol Bandon e lewru sulyee 1920, Percival nanngi Tom Hales, gardinooɗo konu IRA 3ɓo Cork, e Patrick Harte, gardinooɗo konu IRA, ko ɗum waɗi o rokkaa OBE . Hales e Harte fof caggal ɗuum mbiyi ɓe torlaama nde ɓe ngonnoo e kasoo ndee, e wiyde komandaajo IRA biyeteeɗo Tom Barry, Harte heɓiino fiyre mawnde e wuttulo bundu to suudu makko, ɗum addani mo ñawu ngaandi, o maayi e opitaal hakkille e hitaande 1925 sabu ɗuum. Ofisee toppitiiɗo humpito Angalteer, caggal ɗuum fasist Angalteer biyeteeɗo Ormonde Winter, caggal ɗuum tuumi wonde Hales humpitiima IRA nde o woni e kasoo Angalteer, o sosi tuume makko ngam ittude hakkillaaji e pellital makko rokkude inɗe banndiraaɓe makko IRA ngam yoɓde ñaawoore ɓurnde famɗude.
Ñalnde 4 feebariyee 1921, nde o tawtoraa njillu ngu konu Angalteer waɗi hakkunde Bandon e Kilbrittain, Percival fiyi, wari Patrick Crowley Jr., ballitooɗo IRA . Barry winndi caggal ɗuum wonde Percival ko « ko ɓuri bonde e haɓaade Irlande e nder ofiseeji Angalteer gollotooɗi ɗii fof ». David Lloyd George e Winston Churchill kawri e Percival e hitaande 1921, nde o noddiraa seedantaagal karallo e nder wiɗto hare ndimaagu Irlande. {{Sfn|Thompson|2005}}
Percival maa waɗ caggal ɗuum jeewte keewɗe ko fayti e ko o yi’i to Irlannda, ɗo o teeŋtini nafoore golle kaawniiɗe e njulaagu, mooftude humpitooji, jogaade kisal e gollondiral hakkunde doole kisal ceertuɗe . Daartoowo biyeteeɗo JBE Hittle winndii wonde e nder denndaangal ofiseeji Angalteer to Irlande "Percival ina seerti e jikkuuji mum bonɗi, saɗtuɗi feewde e kasoo IRA, tuumaaɗo e siwil en ɓe ngalaa gacce... O tawtoraama kadi e warngooji, e ustude gese e njulaagu ngam jaabaade njanguuji IRA. Percival wonnoo ko e njilluuji IRA e nder leydi hee "jogaade cockshots e remooɓe gollotooɓe e nder gese". Ina gasa tawa Percival ina wondi e caɗeele e oon sahaa, hono Kapiteen konu Angalteer biyeteeɗo Bernard Montgomery, winnduɗo Percival ko fayti e peeje ɗe o huutortoo ngam haɓaade murtuɓe Irlande : "Miijo am e hoore am ko ngam heɓde hare nde alaa yurmeende, aɗa foti wonde. Oliver Cromwell, walla Almaañnaaɓe, maa njoofnu ɗum e nder dumunna juutɗo no feewi. Clifford Kinvig, winndiyanke nguurndam Percival ina sikki ko o fenaande e nder njuɓɓudi repibilik Irlande sabu makko « waasde jogaade doole e etaade halkude ruuhu ɓesngu nguu e njuɓɓudi IRA ».
=== Ofisee gollordu ===
Percival janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Staff, to Camberley, tuggi 1923 haa 1924, ɗo seneraal mawɗo Edmund Ironside woni Kumannda mum, ɗo o janngini ɗum ko JFC Fuller, gooto e ƴeewtooɓe yurmeende seeɗa e deftere makko, ''Hare Malaya'', duuɓi capanɗe jeegom caggal ɗuum. O weltiniri jannginooɓe makko, ɓe cuɓii mo e nder almudɓe njeetato ngam yaawde yahrude yeeso, e almudɓe wondiiɓe makko yiɗɓe karallaagal makko e kirikit. Caggal nde o toɗɗaa e konu Cheshire, o waɗi duuɓi nay e konu Nijeer e nder konu Royal African Frontier Force to Afrik hirnaange , o woni ofisee golloowo . O rokkaama njeenaari (brevet) haa o wonti lietnaa-kolonel e hitaande 1929.
[[File:United_Kingdom_-_England_-_London_-_Greenwich_-_Old_Royal_Naval_College.jpg|right|thumb|Koolaaɗo kuuɓal laana ndiwoowa, ɗo Percival janngi e hitaande 1930]]
E hitaande 1930, Percival waɗi hitaande ina jannga to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi ndii, to Greenwich . Tuggi 1931 haa 1932, Percival wonnoo ko ofisee mawɗo konu to bannge tolno 2, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu. Komandaajo kolees oo ko hannde Seneraal Major Sir John Dill, wonnooɗo jannginoowo Percival e nder duuɓi sappo garooji ɗii, ballitooɗo ngam tabitinde yahrude yeeso gardiiɗo makko. Dill ƴetti Percival ko ofisee fotnooɗo wonde, o winndi wonde « omo jogii mbaawka keewka, ganndal konu jaajngal, hakkille moƴƴo, kadi ko o golloowo jaawɗo no feewi, laaɓtuɗo » kono o ɓeydi heen « o alaa fof ɗo o woni ɗoo, tee neɗɗo ina waawi waasde, e fuɗɗoode hawrude e makko, weltaade e makko ». {{Sfn|Thompson|2005}} E ballal Dill, Percival toɗɗaa ngam ardaade bataliyoŋ 2, konu Cheshire tuggi 1932 haa 1936, e fuɗɗoode ko to [[Malta]] . E hitaande 1935, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Imperial Defense to Londres.
Percival waɗtaa kolonel timmuɗo e lewru marse 1936, [1] e haa hitaande 1938 [2] o wonii Ofisee Seneraal to bannge tolno 1 to Malaya, mawɗo estaf to Seneraal Dobbie, Ofisee Seneraal Komandaajo to Malaya. E oon sahaa, o anndi Singapuur nattii wonde leydi keeriindi. [3] O miijii mbaawka jippagol Japon to Taylande ngam « burgle Malaya e damal caggal [4] [5] waɗde ƴeewndo mbaawka hare waɗeede e Singapuur ummoraade Fuɗnaange, nde rokkaa Biro Konu, nde Percival kadi caggal ɗuum miijii ina nanndi e peeje He91 Feere Dobbie nde huutoraaka ngam mahngo difagol tabitngol to Johore Fuɗnaange, Percival arti to Angalteer [6] artiraa (waktu) e gardagol brigadier to Staff General, Aldershot Command .
== Tuugnorgal ==
[[Category:CS1 Sinuwaare-language sources (zh)]]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
iyyscgfa2gqcykacoyzsgxwqhydeuvs
177881
177880
2026-07-03T08:24:46Z
Sardeeq
14292
177881
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Lietnaa-Seneraal '''Artuur Ernest Persival''', CB , 2012 . DSO e Bar , OBE , MC , DL (26 desaambar 1887 – 31 lewru mbooy 1966) ko ofisee konu Angalteer . O yiyi golle e wolde adunaare adannde, o mahii golle konu tiiɗɗe e nder yontaaji hakkunde wolde, kono o ɓuri anndeede ko e foolde makko e wolde adunaare ɗimmere, nde Percival ardii konu Commonwealth Angalteer e nder kampaañ Malawi, mo o dañi foolde bonnde e wolde Singapuur .
Hokkude Percival e konu laamɗo Japon, konu ɓurngu mawnude e daartol konu Angalteer, bonni no feewi darnde Angalteer e darnde konu mum to Asii fuɗnaange . Won e daartiyankooɓe, ko wayi no Sir John Smyth, mbiyi wonde ŋakkeende kaalis ngam daɗndude Malaya Angalteer e ŋakkeende humpito, ŋakkeende kaɓirɗe doole Commonwealth to Malaya, wonaa ardorde Percival, woni ko sakkitii e foolde ndee.
== Ñalɗi gadani ==
=== Cukaagu e golle ===
Artuur Ernest Persival jibinaa ko ñalnde 26 desaambar 1887 to wuro wiyeteengo Aspenden Lodge, Aspenden sara Buntingford e nder diiwaan Hertfordshire, Angalteer, ɓiy ɗiɗaɓo Alfred Reginald e Edith Persival (jibinaa ko Miller). Baaba makko ko gardiiɗo leydi e nder estaad Hamel’s Park, yumma makko ummorii ko e galle cotton Lancashire . E hitaande 1891, galle oo ina hoɗi e saraaji Thundridge to "Sprangewell" to Poles Lane, baaba makko ina winndaa e "Agent leydi" e binnditagol 1891, hay so tawii noon laaɓaani so tawii ko ɗum haa jooni wonande Hamel's Park, walla wonande ES Hanbury to Hanbuja estaad Poles (jooni ko ".
Percival fuɗɗii janngude ko e nokku biyeteeɗo Bengeo . Ndeen e hitaande 1901, o neldaa Rugby e miñiiko ɓurɗo waawde jaŋde, ɗo o woni boarder e nder School House. Almuudo moƳƳo, o janngi ɗemngal Gerek e Latin kono jannginoowo gooto siftini mo wonde "wonaa classic moƴƴo". Ko Percival heɓi tan e yaltude e hitaande 1906 ko seedantaagal duɗal toowngal. O woniino diɗɗal ɓurngal waawde, omo fijira kirikit e tennis e doggudu cross country . O ummii kadi o wonti sarwiis koloñaal e nder duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal. Kono, golle makko konu puɗɗii ko e duuɓi makko seeɗa : hay so tawii o woniino tergal e fedde wiyeteende Youngsbury Rifle Club, omo golloroo e njulaagu njamndi mboɗeeri biyeteeɗo Naylor, Benzon & Company Limited to Londres, mo o naati e hitaande 1914, nde wolde adunaare adannde fuɗɗii.
=== Winnditaade e wolde adunaare adannde ===
Percival naati e ñalngu adanngu wolde ndee, ko o soldaat keeriiɗo e nder Korse heblo ofiseeji Inns of Court, tawi omo yahra e duuɓi 26, o artiraa caggal jonte joy heblo lesleso, o wonti lietnaa ɗiɗaɓo jooɗiiɗo . Fotde tataɓal wondiiɓe makko maa maay so hare ndee joofii. E lewru noowammbar Percival toɗɗaa e golle kapiteen . Hitaande rewtunde ndee o neldaa Farayse e bataliyoŋ 7ɓo (Service) keso sosaa e nder konu Bedfordshire (caggal ɗuum konu Bedfordshire e Hertfordshire ), <ref name="commission" /> konu nguu wonti e nder konu 54ɓo, ñalnde 18ɓiire (Fuɗnaange) Division 9 lewru nduu Somme (1 sulyee 1916) acci Percival alaa ko bonnata, kono e lewru suwee o gaañiiɗo no feewi e nokkuuji nay e mboros, nde o ardii sosiyetee makko e hare to Schwaben Redoubt, caggal mboros wuro Thiepval, o rokkaa kadi « Croix militaire » (MC), citation :
[[File:Wiltshire_Regiment_Thiepval_7_August_1916.jpg|left|thumb|Hedde Thiepval, ñalnde 7 ut. Foto ngoo ko Ernest Brooks .]]
Percival ƴetti golle keewɗe e nder konu Essex Regiment e lewru oktoobar 1916, nde o selli e gaañanɗe makko to opitaal. O toɗɗaa ko mawɗo (major) jooɗiiɗo e nder konu makko gadano. E hitaande 1917, o wonti komandaajo bataliyoŋ mo darnde lietnaa-kolonel . E nder wolde Almaañ e ndunngu, Percival ardii wolde nde hisni fedde artillerie Farayse e nanngugol, heɓi Croix de Guerre . E nder dumunna juutɗo e lewru mee 1918, o woni konu Biraam 54. O rokkaama njeenaari (brevet) haa o wonti major, , o rokkaa kadi yamiroore golle teskinɗe (DSO), tawi citation makko ina hollita ko wayi no :
O joofniri wolde nde, nde joofi ñalnde 11 noowammbar 1918 sabu Armistice e Almaañ, ko o soldaat tedduɗo, sifotoo ko « jom doole no feewi », o wasiyiima e Staff College .
== Mudda hakkunde wolde ==
=== Riisi ===
Jaŋde Percival leeltinii e hitaande 1919 nde o felliti waɗde golle e Archangel Command to Mission Militaire Angalteer e nder naatgol Riisi worgo e wolde hakkunde leyɗeele Riisi . E wonde gardiiɗo ɗiɗaɓo e konu 45 Royal Fusiliers, o dañii bar e DSO makko e lewru ut, nde njangu makko e nder operaasiyoŋ Gorodok to bannge worgo Dvina addani Angalteer nanngude 400 soldaat konu boɗeejo . Citation oo ina winndaa heen :<blockquote>O yamiri koloñaal Gorodok ñalnde 9–10 ut 1919, e jaambaraagal mawngal e karallaagal, e dow nafoore ndee koloñaal, doole bannge ñaamo Dvina mbaawii nanngude paandaale mum fof. E nder hare gaño ummoraade Selmenga feewde Gorodok o jaggi yimɓe makko no feewi. Gaño oo riiwtaama e baasal mawngal, acci 400 kasoo e juuɗe amen. </blockquote>
=== Hare ndimaagu leydi Irlande ===
[[File:Major_Arthur_Percival_in_Ireland_1921.jpg|thumb|Persival to leydi Irlannda]]
E hitaande 1920, Percival neldaa to Irlannda, o haɓi e konu repibilik irlannda (IRA) e nder wolde ndimaagu Irlannda, ko adii fof ko o gardiiɗo sosiyatee, caggal ɗuum o woni ofisee toppitiiɗo konu 1st Essex Regiment . O woni ko e Bandon e Kinsale e nder diiwaan Cork . E lewru desaambar 1920, Kumannda mawɗo konu Angalteer to Irlannda ( Nevil Macready ) humpitiima Kabinee Angalteer wonde « rewtinnde laawɗunde » ina yamiraa e nokkuuji ɗo sariya konu woni ɗoo . Percival hollitii wonde ko o komandaajo baawɗo haɓaade njiyaagu, teskinɗo e mbaawka mum e mooftude humpitooji e sosde fedde konu koyɗe welooji, baɗnooɗe koloñaaluuji diwooje . O tuumaama kadi e kasooji keewɗi e nder IRA, wonde o huutoriima torla e nder naamne. {{Sfn|Thompson|2005}} Ko ɗum waɗi Percival wonti gooto e komanndaaji Angalteer ɓurɗi yiɗeede e nder leydi Irlannda e oon sahaa, o daɗii e warngooji tati ɗi IRA waɗi. IRA fodaniino kala nannguɗo walla warɗo Percival njoɓdi 1 000 £.
Caggal nde IRA wari sarwiis gooto e konstabulaaji laamɗo Irlannda to yaasi ekkol Bandon e lewru sulyee 1920, Percival nanngi Tom Hales, gardinooɗo konu IRA 3ɓo Cork, e Patrick Harte, gardinooɗo konu IRA, ko ɗum waɗi o rokkaa OBE . Hales e Harte fof caggal ɗuum mbiyi ɓe torlaama nde ɓe ngonnoo e kasoo ndee, e wiyde komandaajo IRA biyeteeɗo Tom Barry, Harte heɓiino fiyre mawnde e wuttulo bundu to suudu makko, ɗum addani mo ñawu ngaandi, o maayi e opitaal hakkille e hitaande 1925 sabu ɗuum. Ofisee toppitiiɗo humpito Angalteer, caggal ɗuum fasist Angalteer biyeteeɗo Ormonde Winter, caggal ɗuum tuumi wonde Hales humpitiima IRA nde o woni e kasoo Angalteer, o sosi tuume makko ngam ittude hakkillaaji e pellital makko rokkude inɗe banndiraaɓe makko IRA ngam yoɓde ñaawoore ɓurnde famɗude.
Ñalnde 4 feebariyee 1921, nde o tawtoraa njillu ngu konu Angalteer waɗi hakkunde Bandon e Kilbrittain, Percival fiyi, wari Patrick Crowley Jr., ballitooɗo IRA . Barry winndi caggal ɗuum wonde Percival ko « ko ɓuri bonde e haɓaade Irlande e nder ofiseeji Angalteer gollotooɗi ɗii fof ». David Lloyd George e Winston Churchill kawri e Percival e hitaande 1921, nde o noddiraa seedantaagal karallo e nder wiɗto hare ndimaagu Irlande. {{Sfn|Thompson|2005}}
Percival maa waɗ caggal ɗuum jeewte keewɗe ko fayti e ko o yi’i to Irlannda, ɗo o teeŋtini nafoore golle kaawniiɗe e njulaagu, mooftude humpitooji, jogaade kisal e gollondiral hakkunde doole kisal ceertuɗe . Daartoowo biyeteeɗo JBE Hittle winndii wonde e nder denndaangal ofiseeji Angalteer to Irlande "Percival ina seerti e jikkuuji mum bonɗi, saɗtuɗi feewde e kasoo IRA, tuumaaɗo e siwil en ɓe ngalaa gacce... O tawtoraama kadi e warngooji, e ustude gese e njulaagu ngam jaabaade njanguuji IRA. Percival wonnoo ko e njilluuji IRA e nder leydi hee "jogaade cockshots e remooɓe gollotooɓe e nder gese". Ina gasa tawa Percival ina wondi e caɗeele e oon sahaa, hono Kapiteen konu Angalteer biyeteeɗo Bernard Montgomery, winnduɗo Percival ko fayti e peeje ɗe o huutortoo ngam haɓaade murtuɓe Irlande : "Miijo am e hoore am ko ngam heɓde hare nde alaa yurmeende, aɗa foti wonde. Oliver Cromwell, walla Almaañnaaɓe, maa njoofnu ɗum e nder dumunna juutɗo no feewi. Clifford Kinvig, winndiyanke nguurndam Percival ina sikki ko o fenaande e nder njuɓɓudi repibilik Irlande sabu makko « waasde jogaade doole e etaade halkude ruuhu ɓesngu nguu e njuɓɓudi IRA ».
=== Ofisee gollordu ===
Percival janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Staff, to Camberley, tuggi 1923 haa 1924, ɗo seneraal mawɗo Edmund Ironside woni Kumannda mum, ɗo o janngini ɗum ko JFC Fuller, gooto e ƴeewtooɓe yurmeende seeɗa e deftere makko, ''Hare Malaya'', duuɓi capanɗe jeegom caggal ɗuum. O weltiniri jannginooɓe makko, ɓe cuɓii mo e nder almudɓe njeetato ngam yaawde yahrude yeeso, e almudɓe wondiiɓe makko yiɗɓe karallaagal makko e kirikit. Caggal nde o toɗɗaa e konu Cheshire, o waɗi duuɓi nay e konu Nijeer e nder konu Royal African Frontier Force to Afrik hirnaange , o woni ofisee golloowo . O rokkaama njeenaari (brevet) haa o wonti lietnaa-kolonel e hitaande 1929.
[[File:United_Kingdom_-_England_-_London_-_Greenwich_-_Old_Royal_Naval_College.jpg|right|thumb|Koolaaɗo kuuɓal laana ndiwoowa, ɗo Percival janngi e hitaande 1930]]
E hitaande 1930, Percival waɗi hitaande ina jannga to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo leydi ndii, to Greenwich . Tuggi 1931 haa 1932, Percival wonnoo ko ofisee mawɗo konu to bannge tolno 2, jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde konu. Komandaajo kolees oo ko hannde Seneraal Major Sir John Dill, wonnooɗo jannginoowo Percival e nder duuɓi sappo garooji ɗii, ballitooɗo ngam tabitinde yahrude yeeso gardiiɗo makko. Dill ƴetti Percival ko ofisee fotnooɗo wonde, o winndi wonde « omo jogii mbaawka keewka, ganndal konu jaajngal, hakkille moƴƴo, kadi ko o golloowo jaawɗo no feewi, laaɓtuɗo » kono o ɓeydi heen « o alaa fof ɗo o woni ɗoo, tee neɗɗo ina waawi waasde, e fuɗɗoode hawrude e makko, weltaade e makko ». {{Sfn|Thompson|2005}} E ballal Dill, Percival toɗɗaa ngam ardaade bataliyoŋ 2, konu Cheshire tuggi 1932 haa 1936, e fuɗɗoode ko to [[Malta]] . E hitaande 1935, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Imperial Defense to Londres.
Percival waɗtaa kolonel timmuɗo e lewru marse 1936, [1] e haa hitaande 1938 [2] o wonii Ofisee Seneraal to bannge tolno 1 to Malaya, mawɗo estaf to Seneraal Dobbie, Ofisee Seneraal Komandaajo to Malaya. E oon sahaa, o anndi Singapuur nattii wonde leydi keeriindi. [3] O miijii mbaawka jippagol Japon to Taylande ngam « burgle Malaya e damal caggal [4] [5] waɗde ƴeewndo mbaawka hare waɗeede e Singapuur ummoraade Fuɗnaange, nde rokkaa Biro Konu, nde Percival kadi caggal ɗuum miijii ina nanndi e peeje He91 Feere Dobbie nde huutoraaka ngam mahngo difagol tabitngol to Johore Fuɗnaange, Percival arti to Angalteer [6] artiraa (waktu) e gardagol brigadier to Staff General, Aldershot Command .
== Tuugnorgal ==
[[Category:CS1 Sinuwaare-language sources (zh)]]
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
48i9woabkhwu6lzdw3jon37qvl661td
Simon Onwu
0
42962
177884
2026-07-03T08:26:56Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341969940|Simon Onwu]]"
177884
wikitext
text/x-wiki
'''Simon Ezevuo Onwu''' Listen R, MD OBE (28 Duujal 1908 – 4 Juko 1969) ko cafroowo Naajeeriya, kadi ko kanko woni cafroowo gadano ummoriiɗo e leñol Igbo to Fuɗnaange Naajeeriya mo darnde mum ina sikkaa ko kañum yaawni sosde Dental Igbo.
== Nguurndam gadano ==
O jibinaa ko ñalnde 28 lewru Duujal hitaande 1908 to Affa e nder diiwaan Udi to [[Diiwal Enugu|diiwaan Enugu]] . O woni ɓii mawɗo Amadi Onwubunta e Madam Nwalute Onwubunta mo Amozalla Affa to nokkuure laamu Udi.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko to duɗal St. Mary, Onitsha ɗo o mawni e nder diine katolik. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley Boys to Lagos, kono caggal ɗuum o arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Lagos. Kono o timminaani jaŋde makko hakkundeere to Lagos sabu e hitaande 1924 o yahdi e mawɗo Onyeama Onwusi mo Eke ngam wonde hoolaare makko e yahdu juutndu to leydi Angalteer. O arti Angalteer e hitaande 1925 ngam janngude, e hitaande 1927 o heɓi seedantaagal makko to Londres. Caggal ndeen hitaande o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh Medical School, o heɓi dipolomaaji MB e ChB e lewru sulyee 1932, ko ɗum waɗi o woni cafroowo gadano ummoriiɗo e leñol Igbo to Fuɗnaange leydi Najeriya. O heɓi kadi Dipolom makko e safaara e cellal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool e hitaande 1932. Caggal ɗuum o yahi to opitaal Coombe to leydi Irlande, o heɓi Licentiate makko e Midwifery.
== Kugal ==
Simon Onwu warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1933, o naati nder kuugal lesdi Koloniyal, o laatake hukuumaaji pamari haa Port Harcourt haa o waɗi duuɓi ɗiɗi garooji. Gartugol maako haa Fuunaange lesdi Naajeeriya hawti bee fuɗɗam kuuɗe siyaasaaku hakkunde Igbo'en nder wuro kesum nder lesdi Naajeeriya . Ina winndaa wonde ko adii fof ko Igbos en Port Harcourt mbaɗi golle e nder konngol e dow humpito mum en e ndonu mum en ɗemngal e pinal, ko ñalngu jaɓɓungal "welcome home" ngal Igbos en mawɓe toon mbaɗi ngam Onwu. Nafoore jaɓɓungal Port Harcourt ngal waɗii nafoore mawnde e pellital waylude Goomu Jaɓɓungal ngal waɗta ɗum Dental Igbo duumingal to Port Harcourt . Gartugol makko kadi addani mo sosde pelle pinal nannduɗe e ɗeen e nder Lagos e nokkuuji goɗɗi e nder leydi ndii. O golliima e nder nokkuuji ceertuɗi e nder leydi Naajeeriya e nder duuɓi 27 garooji ɗii. E hitaande 1948, o arti Angalteer ngam janngude jaŋde leslesre, e hitaande 1950 o wonti mawɗo safrooɓe to Aba. O artiraa duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woni cukko hooreejo sarwisaaji safaara e nder diiwaan Fuɗnaange. E hitaande 1957, o woni gardiiɗo Afriknaajo gadano e golle safaara e nder diiwaan Fuɗnaange, o joginoo golle ɗee wondude e golle Sekereteer duumotooɗo e nder Ministeer Cellal haa o woppi golle laamu e hitaande 1963.
== Teddungal e njeenaaje ==
E hitaande 1953, Onwu rokkaama njeenaari koronaawiris e hitaande 1954 e hitaande 1956 laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo leydi Angalteer sosi mo Ofisee Ordo Laamu Angalteer (OBE) e tergal Ordo Royal Vatican ngam mawninde darnde makko e golle makko. E nder teddinde nguurndam makko dewal e nder katolik, o rokkaama « Ordre Pape de Chevalier de Saint Sylvestre » e juuɗe Pape Paul VI . E hitaande 1968 o teddinaama kadi e Vatikan nde innde makko winnditaa e deftere teddungal Paap.
== Caggal nguurndam e maayde ==
E lewru Juko hitaande 1964, o toɗɗaa hooreejo fedde koɗki Fuɗnaange leydi Nijeer, golle ɗe o woni haa o maayi. E hitaande 1965, o suɓaa cukko hooreejo Afriknaajo gadano e Dental hakkunde leyɗeele mahngo. O yahi no feewi o yilliima leyɗeele dentuɗe Amerik, URSS, Almaañ e Indiya e les njiimaandi Fedde Adunaare Cellal e wallitde leydi Najeriya e nder batuuji winndereeji keewɗi. O woniino Hooreejo Fedde Croix-Rouge, Fuɗnaange leydi Nijeer ; Hooreejo Kosmas e Damain ; e Cukko-Patron Fedde ngam haɓaade bonanndeeji e sukaaɓe. E nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, Dr Onwu ina wondi e rafi juutɗo, ɗum addani mo yahde London ngam safrude. O sankii ko to opitaal St Bart, to Londres ñalnde 4 lewru nduu hitaande 1969. [1]
== Tuugnorgal ==
55bznjw7pkc44eoy3b0ubaburuqxj0r
177885
177884
2026-07-03T08:27:29Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1341969940|Simon Onwu]]"
177885
wikitext
text/x-wiki
'''Simon Ezevuo Onwu''' Listen R, MD OBE (28 Duujal 1908 – 4 Juko 1969) ko cafroowo Naajeeriya, kadi ko kanko woni cafroowo gadano ummoriiɗo e leñol Igbo to Fuɗnaange Naajeeriya mo darnde mum ina sikkaa ko kañum yaawni sosde Dental Igbo. <ref>Obi, Nwakanma (2010). Christopher Okigbo, 1930–67 : thirsting for sunlight. Woodbridge, Suffolk: James Currey. <nowiki>ISBN 9781846157981</nowiki>. OCLC 738478075.</ref>
== Nguurndam gadano ==
O jibinaa ko ñalnde 28 lewru Duujal hitaande 1908 to Affa e nder diiwaan Udi to [[Diiwal Enugu|diiwaan Enugu]] . O woni ɓii mawɗo Amadi Onwubunta e Madam Nwalute Onwubunta mo Amozalla Affa to nokkuure laamu Udi.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko to duɗal St. Mary, Onitsha ɗo o mawni e nder diine katolik. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley Boys to Lagos, kono caggal ɗuum o arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Lagos. Kono o timminaani jaŋde makko hakkundeere to Lagos sabu e hitaande 1924 o yahdi e mawɗo Onyeama Onwusi mo Eke ngam wonde hoolaare makko e yahdu juutndu to leydi Angalteer. O arti Angalteer e hitaande 1925 ngam janngude, e hitaande 1927 o heɓi seedantaagal makko to Londres. Caggal ndeen hitaande o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh Medical School, o heɓi dipolomaaji MB e ChB e lewru sulyee 1932, ko ɗum waɗi o woni cafroowo gadano ummoriiɗo e leñol Igbo to Fuɗnaange leydi Najeriya. O heɓi kadi Dipolom makko e safaara e cellal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool e hitaande 1932. Caggal ɗuum o yahi to opitaal Coombe to leydi Irlande, o heɓi Licentiate makko e Midwifery.
== Kugal ==
Simon Onwu warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1933, o naati nder kuugal lesdi Koloniyal, o laatake hukuumaaji pamari haa Port Harcourt haa o waɗi duuɓi ɗiɗi garooji. Gartugol maako haa Fuunaange lesdi Naajeeriya hawti bee fuɗɗam kuuɗe siyaasaaku hakkunde Igbo'en nder wuro kesum nder lesdi Naajeeriya . Ina winndaa wonde ko adii fof ko Igbos en Port Harcourt mbaɗi golle e nder konngol e dow humpito mum en e ndonu mum en ɗemngal e pinal, ko ñalngu jaɓɓungal "welcome home" ngal Igbos en mawɓe toon mbaɗi ngam Onwu. Nafoore jaɓɓungal Port Harcourt ngal waɗii nafoore mawnde e pellital waylude Goomu Jaɓɓungal ngal waɗta ɗum Dental Igbo duumingal to Port Harcourt . Gartugol makko kadi addani mo sosde pelle pinal nannduɗe e ɗeen e nder Lagos e nokkuuji goɗɗi e nder leydi ndii. O golliima e nder nokkuuji ceertuɗi e nder leydi Naajeeriya e nder duuɓi 27 garooji ɗii. E hitaande 1948, o arti Angalteer ngam janngude jaŋde leslesre, e hitaande 1950 o wonti mawɗo safrooɓe to Aba. O artiraa duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woni cukko hooreejo sarwisaaji safaara e nder diiwaan Fuɗnaange. E hitaande 1957, o woni gardiiɗo Afriknaajo gadano e golle safaara e nder diiwaan Fuɗnaange, o joginoo golle ɗee wondude e golle Sekereteer duumotooɗo e nder Ministeer Cellal haa o woppi golle laamu e hitaande 1963.
== Teddungal e njeenaaje ==
E hitaande 1953, Onwu rokkaama njeenaari koronaawiris e hitaande 1954 e hitaande 1956 laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo leydi Angalteer sosi mo Ofisee Ordo Laamu Angalteer (OBE) e tergal Ordo Royal Vatican ngam mawninde darnde makko e golle makko. E nder teddinde nguurndam makko dewal e nder katolik, o rokkaama « Ordre Pape de Chevalier de Saint Sylvestre » e juuɗe Pape Paul VI . E hitaande 1968 o teddinaama kadi e Vatikan nde innde makko winnditaa e deftere teddungal Paap.
== Caggal nguurndam e maayde ==
E lewru Juko hitaande 1964, o toɗɗaa hooreejo fedde koɗki Fuɗnaange leydi Nijeer, golle ɗe o woni haa o maayi. E hitaande 1965, o suɓaa cukko hooreejo Afriknaajo gadano e Dental hakkunde leyɗeele mahngo. O yahi no feewi o yilliima leyɗeele dentuɗe Amerik, URSS, Almaañ e Indiya e les njiimaandi Fedde Adunaare Cellal e wallitde leydi Najeriya e nder batuuji winndereeji keewɗi. O woniino Hooreejo Fedde Croix-Rouge, Fuɗnaange leydi Nijeer ; Hooreejo Kosmas e Damain ; e Cukko-Patron Fedde ngam haɓaade bonanndeeji e sukaaɓe. E nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, Dr Onwu ina wondi e rafi juutɗo, ɗum addani mo yahde London ngam safrude. O sankii ko to opitaal St Bart, to Londres ñalnde 4 lewru nduu hitaande 1969. [1]
== Tuugnorgal ==
1eq2636rwbmf9ywlkxfcb71f04wi1yx
177886
177885
2026-07-03T08:27:46Z
Sardeeq
14292
177886
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Simon Ezevuo Onwu''' Listen R, MD OBE (28 Duujal 1908 – 4 Juko 1969) ko cafroowo Naajeeriya, kadi ko kanko woni cafroowo gadano ummoriiɗo e leñol Igbo to Fuɗnaange Naajeeriya mo darnde mum ina sikkaa ko kañum yaawni sosde Dental Igbo. <ref>Obi, Nwakanma (2010). Christopher Okigbo, 1930–67 : thirsting for sunlight. Woodbridge, Suffolk: James Currey. <nowiki>ISBN 9781846157981</nowiki>. OCLC 738478075.</ref>
== Nguurndam gadano ==
O jibinaa ko ñalnde 28 lewru Duujal hitaande 1908 to Affa e nder diiwaan Udi to [[Diiwal Enugu|diiwaan Enugu]] . O woni ɓii mawɗo Amadi Onwubunta e Madam Nwalute Onwubunta mo Amozalla Affa to nokkuure laamu Udi.
== Jaangirde ==
O fuɗɗii jaŋde makko leslesre ko to duɗal St. Mary, Onitsha ɗo o mawni e nder diine katolik. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Wesley Boys to Lagos, kono caggal ɗuum o arti to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College to Lagos. Kono o timminaani jaŋde makko hakkundeere to Lagos sabu e hitaande 1924 o yahdi e mawɗo Onyeama Onwusi mo Eke ngam wonde hoolaare makko e yahdu juutndu to leydi Angalteer. O arti Angalteer e hitaande 1925 ngam janngude, e hitaande 1927 o heɓi seedantaagal makko to Londres. Caggal ndeen hitaande o yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Edinburgh Medical School, o heɓi dipolomaaji MB e ChB e lewru sulyee 1932, ko ɗum waɗi o woni cafroowo gadano ummoriiɗo e leñol Igbo to Fuɗnaange leydi Najeriya. O heɓi kadi Dipolom makko e safaara e cellal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Liverpool e hitaande 1932. Caggal ɗuum o yahi to opitaal Coombe to leydi Irlande, o heɓi Licentiate makko e Midwifery.
== Kugal ==
Simon Onwu warti lesdi Naajeeriya nder hitaande 1933, o naati nder kuugal lesdi Koloniyal, o laatake hukuumaaji pamari haa Port Harcourt haa o waɗi duuɓi ɗiɗi garooji. Gartugol maako haa Fuunaange lesdi Naajeeriya hawti bee fuɗɗam kuuɗe siyaasaaku hakkunde Igbo'en nder wuro kesum nder lesdi Naajeeriya . Ina winndaa wonde ko adii fof ko Igbos en Port Harcourt mbaɗi golle e nder konngol e dow humpito mum en e ndonu mum en ɗemngal e pinal, ko ñalngu jaɓɓungal "welcome home" ngal Igbos en mawɓe toon mbaɗi ngam Onwu. Nafoore jaɓɓungal Port Harcourt ngal waɗii nafoore mawnde e pellital waylude Goomu Jaɓɓungal ngal waɗta ɗum Dental Igbo duumingal to Port Harcourt . Gartugol makko kadi addani mo sosde pelle pinal nannduɗe e ɗeen e nder Lagos e nokkuuji goɗɗi e nder leydi ndii. O golliima e nder nokkuuji ceertuɗi e nder leydi Naajeeriya e nder duuɓi 27 garooji ɗii. E hitaande 1948, o arti Angalteer ngam janngude jaŋde leslesre, e hitaande 1950 o wonti mawɗo safrooɓe to Aba. O artiraa duuɓi ɗiɗi caggal ɗuum, o woni cukko hooreejo sarwisaaji safaara e nder diiwaan Fuɗnaange. E hitaande 1957, o woni gardiiɗo Afriknaajo gadano e golle safaara e nder diiwaan Fuɗnaange, o joginoo golle ɗee wondude e golle Sekereteer duumotooɗo e nder Ministeer Cellal haa o woppi golle laamu e hitaande 1963.
== Teddungal e njeenaaje ==
E hitaande 1953, Onwu rokkaama njeenaari koronaawiris e hitaande 1954 e hitaande 1956 laamɗo debbo biyeteeɗo Elizabeth II mo leydi Angalteer sosi mo Ofisee Ordo Laamu Angalteer (OBE) e tergal Ordo Royal Vatican ngam mawninde darnde makko e golle makko. E nder teddinde nguurndam makko dewal e nder katolik, o rokkaama « Ordre Pape de Chevalier de Saint Sylvestre » e juuɗe Pape Paul VI . E hitaande 1968 o teddinaama kadi e Vatikan nde innde makko winnditaa e deftere teddungal Paap.
== Caggal nguurndam e maayde ==
E lewru Juko hitaande 1964, o toɗɗaa hooreejo fedde koɗki Fuɗnaange leydi Nijeer, golle ɗe o woni haa o maayi. E hitaande 1965, o suɓaa cukko hooreejo Afriknaajo gadano e Dental hakkunde leyɗeele mahngo. O yahi no feewi o yilliima leyɗeele dentuɗe Amerik, URSS, Almaañ e Indiya e les njiimaandi Fedde Adunaare Cellal e wallitde leydi Najeriya e nder batuuji winndereeji keewɗi. O woniino Hooreejo Fedde Croix-Rouge, Fuɗnaange leydi Nijeer ; Hooreejo Kosmas e Damain ; e Cukko-Patron Fedde ngam haɓaade bonanndeeji e sukaaɓe. E nder wolde hakkunde leyɗeele Naajeeriya, Dr Onwu ina wondi e rafi juutɗo, ɗum addani mo yahde London ngam safrude. O sankii ko to opitaal St Bart, to Londres ñalnde 4 lewru nduu hitaande 1969. [1]
== Tuugnorgal ==
qpckcl0s9lsrnixlpo5skpjttqceaqm
Kosoko
0
42963
177887
2026-07-03T08:46:08Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360700337|Kosoko]]"
177887
wikitext
text/x-wiki
'''Kosoko''' listen c (maayi ko hitaande 1872) ko tergal laamɗo [[Osinlokun|Ologun]] Kutere [[Lagos]] laamiiɗo e haa 1851 1834/35), Olufunmi, Odunsi, Ladega, Ogunbambi, Akinsanya, Ogunjobi, Akimosa, Ibiyemi, Adebajo, Matimoju, Adeniyi, Isiyemi, Igbalu, Oresanya, e Idewu-Ojulari. {{Sfn|Mann|2007}}
== Assendansi ==
Kosoko ƴamɗe Obaship Lagos e hitaande 1845, ko adii ɗum ko kewuuji keewɗi.
=== Rift hakkunde laabi Esinlokun e Adele ===
Nde Oba Ologun Kutere maayi (hakkunde 1800 e 1805), hare lomto laamu waɗi hakkunde ɓiyiiko mawɗo (Osinlokun) e ɓiyiiko tokooso ɓurɗo yiɗeede (Adele). Hay so tawii laamaandi ndii toɗɗaaka e yamiroore jibinannde kono ko e Kingmakers e diisnondiral Ifa Oracle, Osinlokun e wondiiɓe mum mbaɗti luulndaade laamaandi Adele. {{Sfn|Smith|1979}} Ndeen laamu Adele taƴaama e hitaande 1819 e juuɗe mawniiko gorko biyeteeɗo Osinlokun, e hitaande 1819, ɗum addani Adele yaltude Badagry ɗo o heɓi hooreejo wuro ngoo. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
=== Fuɗɗoode fitina Kosoko e eletu odibo ===
Kosoko tooñii gardiiɗo jaagorɗe doole ( Eletu Odibo )e laamiiɗo nde o resi debbo mo hooreejo leydi Eletu Odibo fotnoo resde. {{Sfn|Mann|2007}} Eletu Odibo, hono hooreejo dental mawɓe Akarigbere, rokkaama mbaawka ƴeewtaade suɓagol e udditgol obas. Kuulal mawnikinaare Kosoko ngal maa artu e ƴaañde ɗaɓɓaande makko ngam heɓde jappeere laamu nde tawnoo mawɗo Eletu Odibo ƴettii tooñannge mawnge e luural hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee wayli lomto Obaship laabi keewɗi e waɗde dingiral ngam naatde e leydi Angalteer e nder Lagos caggal hitaande 1851. {{Sfn|Mann|2007}}
=== Maayde Osinlokun, Idewu Ojulari juutɗo, e feeñninde luural Eletu e Kosoko ===
Nde Osinlokun maayi e hitaande 1819, miñiiko Kosoko, biyeteeɗo Idewu Ojulari, wonti Oba, laamii gila 1819 haa hedde 1834/5. Kono laamu Idewu Ojulari yiɗaaka, e yamiroore Oba Benin, mo yimɓe Lagos ɗaɓɓiri, Idewu Ojulari wari hoore mum . Teskaama wonde Lagos ina wonnoo haa jooni e les njiimaandi Benin haa e laamu Oba Kosoko mo konu Angalteer woppi laamu e hitaande 1851. Caggal ɗuum, Oba Akitoye e lomto mum, hono Oba Dosunmu, njaɓaani yoɓde Benin njoɓdi hitaande kala. {{Sfn|Smith|1979}}
Nde tawnoo Kosoko jaɓaaka hannde e Eletu Odibo, laamɗo noddi Adele galle mum ummoraade Badagry ngam laamaade Oba Lagos e manndaa ɗiɗaɓo. Laamu Oba Adele ɗiɗaɓo oo joofi ko e maayde makko e hitaande 1837 kadi, Eletu Odibo haɗi Kosoko heɓde laamu, o waɗti Oluwole, ɓiy Adele. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
=== Ɓeydagol luural hakkunde Kosoko e wondiiɓe Eletu Odibo ===
Tiiɗnaare luural hakkunde Eletu Odibo e Kosoko ɓeydii nde Eletu Odibo yaajtini fenaande mum e Opo Olu, miñi mum debbo Kosoko, ina tuuma ɗum ko jaagorɗe. {{Sfn|Mann|2007}} Diineeji ɗii tawi Opo Olu alaa ko waɗi kono Oba Oluwole riiwi Opo Olu e Lagos, ɗum addani Kosoko e wondiiɓe mum jokkude fitinaaji balɗe ɗi ndartaaki, ɗi nganndu-ɗaa ko Ogun Ewe Koko ("leɗɗe hare coco-yam") ko ɗum addani Kosoko e wondiiɓe mum dogde. {{Sfn|Smith|1979}}
Ndeen Eletu Odibo ƴettii njiyaagu hakkunde kamɓe ɗiɗo ɓee, nde o ƴetti ƴiiƴam yumma Kosoko, o werlii ɓanndu makko e nder maayo Lagos. {{Sfn|Mann|2007}}
=== Maayde Oba Oluwole e njiimaandi Akitoye ===
Oba Oluwole waraa ko e hitaande 1841 nde lewru waɗi ɓuuɓol e nokku Oba oo. Ɓanndu Oluwole ina fuɗi haa ɓuuɓti, ina waawi anndeede tan ko e ɓuuɓri laamɗo makko ina faarnoroo ɓanndu makko. Kingmakers noddatnoo Kosoko yo won Oba kono ɗo o woni anndaaka. {{Sfn|Smith|1979}} {{Sfn|Mann|2007}} Ko ɗum waɗi [[Akitoye]], kaaw Kosoko, miñiiko Osinlokun & Adele, e ɓiy Ologun Kutere, toɗɗaa Oba Lagos. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
=== Naafigaagal Akitoye e ňawu Kosoko ===
E nder etaade nanondiral (hawri e muñal mawngal ummoraade e mawɓe, ko famɗi fof Eletu Odibo) e ɓiyiiko gorko, Oba Akitoye e naafigaagal siftini Kosoko to Lagos. Kosoko warti Lagos e laana ndiwoowa njulaagu jiyaaɓe lolluɗo biyeteeɗo Jose Domingo Martinez . Akitoye etinooma weltinde Kosoko e dokke, rokki ɗum tiitoonde Oloja Ereko walla joom Ereko. Kosoko yaawi tiiɗtinde darnde mum, heɓi ballal e nder mawɓe konu heewɓe e nder renndo juulɓe. Eletu Odibo ina jokki e tiiɗtinde laamu Kosoko, o ummii o fayti Badagry. E nder ɗuum, Akitoye siftinii Eletu Odibo mo Badagry, ɗum addani Kosoko wiyde so Eletu Odibo artii Lagos, o « waɗat hoore makko laamɗo ». [1]
Hare konnguɗi waɗi hakkunde Oba Akitoye e Kosoko neldi wullaango mum e nder Lagos ina yima "Haalan oon cukalel tokosel to ñaawirde toon yo reento; sabu so o reenaaki o ñaawetee". Akitoye ƴetti wullaango mum ina yima "mi wayi ko no pinndi tiiɗndi ndi jolnaa e leydi, ndi sahaa kala ina saɗi ruttaade kono ina heddii e tiiɗde". Kosoko jaabii "ko miin woni digger mo sahaa kala ina rutta pinndi". {{Sfn|Mann|2007}}
Feere ndee addani fedde Kosoko umminde innde Ogun Olomiro (Hare ndiyam lamɗam) e lewru sulyee 1845. Fedde Kosoko yani e galle laamorɗo Oba fotde jonte tati. Akitoye jaɓi foolde, dogi dow laana ndiwoowa haa woyla, Oshodi Tapa, kapiteen konu Kosoko, hokki mo laawol kisal nder maayo Agboyi. Oshodi Tapa famtini Akitoye doggugo haa Kosoko, o wi'i Akitoye waɗi añɓe maako nder ƴamol. Akitoye caggal ɗuum ari Abeokuta ɗo o rokkaa asilo. {{Sfn|Smith|1979}} Nde o anndi doggudu Akitoye ko kulhuli, Kosoko ɗaɓɓiri hoore Akitoye e Egbas en ɓe njaɓaani ɗaɓɓaande Kosoko. E lewru marse 1845, Egbas rokki Akitoye mo jooni woppitaa oo, eskort feewde Badagry, wuro aadaaji Lagosnaaɓe ɗo o renndini almudɓe makko, o mahi jokkondiral e misiyoŋaaji Oropnaaɓe e Angalteer rewrude e Konsul maɓɓe [[John Bikroft|John Beecroft]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
Ko ɓuri teeŋtude, Eletu Odibo nanngaama e hare nde, Kosoko fooli cirƴam yumma mum e Eletu en, o waɗti Eletu Odibo e nder lowre nebam nde alaa ko woni e mum, o siifi ɗum, o huɓɓi ɗum, o werlii ɗum e nder maayo Lagos. {{Sfn|Cole|1975}} {{Sfn|Mann|2007}}
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
0filpon9j7twokpk3kfloou0egp5d9a
177888
177887
2026-07-03T08:46:28Z
Sardeeq
14292
177888
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kosoko''' listen c (maayi ko hitaande 1872) ko tergal laamɗo [[Osinlokun|Ologun]] Kutere [[Lagos]] laamiiɗo e haa 1851 1834/35), Olufunmi, Odunsi, Ladega, Ogunbambi, Akinsanya, Ogunjobi, Akimosa, Ibiyemi, Adebajo, Matimoju, Adeniyi, Isiyemi, Igbalu, Oresanya, e Idewu-Ojulari. {{Sfn|Mann|2007}}
== Assendansi ==
Kosoko ƴamɗe Obaship Lagos e hitaande 1845, ko adii ɗum ko kewuuji keewɗi.
=== Rift hakkunde laabi Esinlokun e Adele ===
Nde Oba Ologun Kutere maayi (hakkunde 1800 e 1805), hare lomto laamu waɗi hakkunde ɓiyiiko mawɗo (Osinlokun) e ɓiyiiko tokooso ɓurɗo yiɗeede (Adele). Hay so tawii laamaandi ndii toɗɗaaka e yamiroore jibinannde kono ko e Kingmakers e diisnondiral Ifa Oracle, Osinlokun e wondiiɓe mum mbaɗti luulndaade laamaandi Adele. {{Sfn|Smith|1979}} Ndeen laamu Adele taƴaama e hitaande 1819 e juuɗe mawniiko gorko biyeteeɗo Osinlokun, e hitaande 1819, ɗum addani Adele yaltude Badagry ɗo o heɓi hooreejo wuro ngoo. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
=== Fuɗɗoode fitina Kosoko e eletu odibo ===
Kosoko tooñii gardiiɗo jaagorɗe doole ( Eletu Odibo )e laamiiɗo nde o resi debbo mo hooreejo leydi Eletu Odibo fotnoo resde. {{Sfn|Mann|2007}} Eletu Odibo, hono hooreejo dental mawɓe Akarigbere, rokkaama mbaawka ƴeewtaade suɓagol e udditgol obas. Kuulal mawnikinaare Kosoko ngal maa artu e ƴaañde ɗaɓɓaande makko ngam heɓde jappeere laamu nde tawnoo mawɗo Eletu Odibo ƴettii tooñannge mawnge e luural hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee wayli lomto Obaship laabi keewɗi e waɗde dingiral ngam naatde e leydi Angalteer e nder Lagos caggal hitaande 1851. {{Sfn|Mann|2007}}
=== Maayde Osinlokun, Idewu Ojulari juutɗo, e feeñninde luural Eletu e Kosoko ===
Nde Osinlokun maayi e hitaande 1819, miñiiko Kosoko, biyeteeɗo Idewu Ojulari, wonti Oba, laamii gila 1819 haa hedde 1834/5. Kono laamu Idewu Ojulari yiɗaaka, e yamiroore Oba Benin, mo yimɓe Lagos ɗaɓɓiri, Idewu Ojulari wari hoore mum . Teskaama wonde Lagos ina wonnoo haa jooni e les njiimaandi Benin haa e laamu Oba Kosoko mo konu Angalteer woppi laamu e hitaande 1851. Caggal ɗuum, Oba Akitoye e lomto mum, hono Oba Dosunmu, njaɓaani yoɓde Benin njoɓdi hitaande kala. {{Sfn|Smith|1979}}
Nde tawnoo Kosoko jaɓaaka hannde e Eletu Odibo, laamɗo noddi Adele galle mum ummoraade Badagry ngam laamaade Oba Lagos e manndaa ɗiɗaɓo. Laamu Oba Adele ɗiɗaɓo oo joofi ko e maayde makko e hitaande 1837 kadi, Eletu Odibo haɗi Kosoko heɓde laamu, o waɗti Oluwole, ɓiy Adele. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
=== Ɓeydagol luural hakkunde Kosoko e wondiiɓe Eletu Odibo ===
Tiiɗnaare luural hakkunde Eletu Odibo e Kosoko ɓeydii nde Eletu Odibo yaajtini fenaande mum e Opo Olu, miñi mum debbo Kosoko, ina tuuma ɗum ko jaagorɗe. {{Sfn|Mann|2007}} Diineeji ɗii tawi Opo Olu alaa ko waɗi kono Oba Oluwole riiwi Opo Olu e Lagos, ɗum addani Kosoko e wondiiɓe mum jokkude fitinaaji balɗe ɗi ndartaaki, ɗi nganndu-ɗaa ko Ogun Ewe Koko ("leɗɗe hare coco-yam") ko ɗum addani Kosoko e wondiiɓe mum dogde. {{Sfn|Smith|1979}}
Ndeen Eletu Odibo ƴettii njiyaagu hakkunde kamɓe ɗiɗo ɓee, nde o ƴetti ƴiiƴam yumma Kosoko, o werlii ɓanndu makko e nder maayo Lagos. {{Sfn|Mann|2007}}
=== Maayde Oba Oluwole e njiimaandi Akitoye ===
Oba Oluwole waraa ko e hitaande 1841 nde lewru waɗi ɓuuɓol e nokku Oba oo. Ɓanndu Oluwole ina fuɗi haa ɓuuɓti, ina waawi anndeede tan ko e ɓuuɓri laamɗo makko ina faarnoroo ɓanndu makko. Kingmakers noddatnoo Kosoko yo won Oba kono ɗo o woni anndaaka. {{Sfn|Smith|1979}} {{Sfn|Mann|2007}} Ko ɗum waɗi [[Akitoye]], kaaw Kosoko, miñiiko Osinlokun & Adele, e ɓiy Ologun Kutere, toɗɗaa Oba Lagos. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
=== Naafigaagal Akitoye e ňawu Kosoko ===
E nder etaade nanondiral (hawri e muñal mawngal ummoraade e mawɓe, ko famɗi fof Eletu Odibo) e ɓiyiiko gorko, Oba Akitoye e naafigaagal siftini Kosoko to Lagos. Kosoko warti Lagos e laana ndiwoowa njulaagu jiyaaɓe lolluɗo biyeteeɗo Jose Domingo Martinez . Akitoye etinooma weltinde Kosoko e dokke, rokki ɗum tiitoonde Oloja Ereko walla joom Ereko. Kosoko yaawi tiiɗtinde darnde mum, heɓi ballal e nder mawɓe konu heewɓe e nder renndo juulɓe. Eletu Odibo ina jokki e tiiɗtinde laamu Kosoko, o ummii o fayti Badagry. E nder ɗuum, Akitoye siftinii Eletu Odibo mo Badagry, ɗum addani Kosoko wiyde so Eletu Odibo artii Lagos, o « waɗat hoore makko laamɗo ». [1]
Hare konnguɗi waɗi hakkunde Oba Akitoye e Kosoko neldi wullaango mum e nder Lagos ina yima "Haalan oon cukalel tokosel to ñaawirde toon yo reento; sabu so o reenaaki o ñaawetee". Akitoye ƴetti wullaango mum ina yima "mi wayi ko no pinndi tiiɗndi ndi jolnaa e leydi, ndi sahaa kala ina saɗi ruttaade kono ina heddii e tiiɗde". Kosoko jaabii "ko miin woni digger mo sahaa kala ina rutta pinndi". {{Sfn|Mann|2007}}
Feere ndee addani fedde Kosoko umminde innde Ogun Olomiro (Hare ndiyam lamɗam) e lewru sulyee 1845. Fedde Kosoko yani e galle laamorɗo Oba fotde jonte tati. Akitoye jaɓi foolde, dogi dow laana ndiwoowa haa woyla, Oshodi Tapa, kapiteen konu Kosoko, hokki mo laawol kisal nder maayo Agboyi. Oshodi Tapa famtini Akitoye doggugo haa Kosoko, o wi'i Akitoye waɗi añɓe maako nder ƴamol. Akitoye caggal ɗuum ari Abeokuta ɗo o rokkaa asilo. {{Sfn|Smith|1979}} Nde o anndi doggudu Akitoye ko kulhuli, Kosoko ɗaɓɓiri hoore Akitoye e Egbas en ɓe njaɓaani ɗaɓɓaande Kosoko. E lewru marse 1845, Egbas rokki Akitoye mo jooni woppitaa oo, eskort feewde Badagry, wuro aadaaji Lagosnaaɓe ɗo o renndini almudɓe makko, o mahi jokkondiral e misiyoŋaaji Oropnaaɓe e Angalteer rewrude e Konsul maɓɓe [[John Bikroft|John Beecroft]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
Ko ɓuri teeŋtude, Eletu Odibo nanngaama e hare nde, Kosoko fooli cirƴam yumma mum e Eletu en, o waɗti Eletu Odibo e nder lowre nebam nde alaa ko woni e mum, o siifi ɗum, o huɓɓi ɗum, o werlii ɗum e nder maayo Lagos. {{Sfn|Cole|1975}} {{Sfn|Mann|2007}}
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
btokthl0w2z2exmyli47me710hkh7bx
177889
177888
2026-07-03T08:47:24Z
Sardeeq
14292
177889
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kosoko''' listen c (maayi ko hitaande 1872) ko tergal laamɗo [[Osinlokun|Ologun]] Kutere [[Lagos]] laamiiɗo e haa 1851 1834/35), Olufunmi, Odunsi, Ladega, Ogunbambi, Akinsanya, Ogunjobi, Akimosa, Ibiyemi, Adebajo, Matimoju, Adeniyi, Isiyemi, Igbalu, Oresanya, e Idewu-Ojulari. {{Sfn|Mann|2007}}
== Assendansi ==
Kosoko ƴamɗe Obaship Lagos e hitaande 1845, ko adii ɗum ko kewuuji keewɗi.
=== Rift hakkunde laabi Esinlokun e Adele ===
Nde Oba Ologun Kutere maayi (hakkunde 1800 e 1805), hare lomto laamu waɗi hakkunde ɓiyiiko mawɗo (Osinlokun) e ɓiyiiko tokooso ɓurɗo yiɗeede (Adele). Hay so tawii laamaandi ndii toɗɗaaka e yamiroore jibinannde kono ko e Kingmakers e diisnondiral Ifa Oracle, Osinlokun e wondiiɓe mum mbaɗti luulndaade laamaandi Adele. {{Sfn|Smith|1979}} Ndeen laamu Adele taƴaama e hitaande 1819 e juuɗe mawniiko gorko biyeteeɗo Osinlokun, e hitaande 1819, ɗum addani Adele yaltude Badagry ɗo o heɓi hooreejo wuro ngoo. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ></nowiki>'' ]</sup>
=== Fuɗɗoode fitina Kosoko e eletu odibo ===
Kosoko tooñii gardiiɗo jaagorɗe doole ( Eletu Odibo )e laamiiɗo nde o resi debbo mo hooreejo leydi Eletu Odibo fotnoo resde. {{Sfn|Mann|2007}} Eletu Odibo, hono hooreejo dental mawɓe Akarigbere, rokkaama mbaawka ƴeewtaade suɓagol e udditgol obas. Kuulal mawnikinaare Kosoko ngal maa artu e ƴaañde ɗaɓɓaande makko ngam heɓde jappeere laamu nde tawnoo mawɗo Eletu Odibo ƴettii tooñannge mawnge e luural hakkunde worɓe ɗiɗo ɓee wayli lomto Obaship laabi keewɗi e waɗde dingiral ngam naatde e leydi Angalteer e nder Lagos caggal hitaande 1851. {{Sfn|Mann|2007}}
=== Maayde Osinlokun, Idewu Ojulari juutɗo, e feeñninde luural Eletu e Kosoko ===
Nde Osinlokun maayi e hitaande 1819, miñiiko Kosoko, biyeteeɗo Idewu Ojulari, wonti Oba, laamii gila 1819 haa hedde 1834/5. Kono laamu Idewu Ojulari yiɗaaka, e yamiroore Oba Benin, mo yimɓe Lagos ɗaɓɓiri, Idewu Ojulari wari hoore mum . Teskaama wonde Lagos ina wonnoo haa jooni e les njiimaandi Benin haa e laamu Oba Kosoko mo konu Angalteer woppi laamu e hitaande 1851. Caggal ɗuum, Oba Akitoye e lomto mum, hono Oba Dosunmu, njaɓaani yoɓde Benin njoɓdi hitaande kala. {{Sfn|Smith|1979}}
Nde tawnoo Kosoko jaɓaaka hannde e Eletu Odibo, laamɗo noddi Adele galle mum ummoraade Badagry ngam laamaade Oba Lagos e manndaa ɗiɗaɓo. Laamu Oba Adele ɗiɗaɓo oo joofi ko e maayde makko e hitaande 1837 kadi, Eletu Odibo haɗi Kosoko heɓde laamu, o waɗti Oluwole, ɓiy Adele. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[]</sup>
=== Ɓeydagol luural hakkunde Kosoko e wondiiɓe Eletu Odibo ===
Tiiɗnaare luural hakkunde Eletu Odibo e Kosoko ɓeydii nde Eletu Odibo yaajtini fenaande mum e Opo Olu, miñi mum debbo Kosoko, ina tuuma ɗum ko jaagorɗe. {{Sfn|Mann|2007}} Diineeji ɗii tawi Opo Olu alaa ko waɗi kono Oba Oluwole riiwi Opo Olu e Lagos, ɗum addani Kosoko e wondiiɓe mum jokkude fitinaaji balɗe ɗi ndartaaki, ɗi nganndu-ɗaa ko Ogun Ewe Koko ("leɗɗe hare coco-yam") ko ɗum addani Kosoko e wondiiɓe mum dogde. {{Sfn|Smith|1979}}
Ndeen Eletu Odibo ƴettii njiyaagu hakkunde kamɓe ɗiɗo ɓee, nde o ƴetti ƴiiƴam yumma Kosoko, o werlii ɓanndu makko e nder maayo Lagos. {{Sfn|Mann|2007}}
=== Maayde Oba Oluwole e njiimaandi Akitoye ===
Oba Oluwole waraa ko e hitaande 1841 nde lewru waɗi ɓuuɓol e nokku Oba oo. Ɓanndu Oluwole ina fuɗi haa ɓuuɓti, ina waawi anndeede tan ko e ɓuuɓri laamɗo makko ina faarnoroo ɓanndu makko. Kingmakers noddatnoo Kosoko yo won Oba kono ɗo o woni anndaaka. {{Sfn|Smith|1979}} {{Sfn|Mann|2007}} Ko ɗum waɗi [[Akitoye]], kaaw Kosoko, miñiiko Osinlokun & Adele, e ɓiy Ologun Kutere, toɗɗaa Oba Lagos. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
=== Naafigaagal Akitoye e ňawu Kosoko ===
E nder etaade nanondiral (hawri e muñal mawngal ummoraade e mawɓe, ko famɗi fof Eletu Odibo) e ɓiyiiko gorko, Oba Akitoye e naafigaagal siftini Kosoko to Lagos. Kosoko warti Lagos e laana ndiwoowa njulaagu jiyaaɓe lolluɗo biyeteeɗo Jose Domingo Martinez . Akitoye etinooma weltinde Kosoko e dokke, rokki ɗum tiitoonde Oloja Ereko walla joom Ereko. Kosoko yaawi tiiɗtinde darnde mum, heɓi ballal e nder mawɓe konu heewɓe e nder renndo juulɓe. Eletu Odibo ina jokki e tiiɗtinde laamu Kosoko, o ummii o fayti Badagry. E nder ɗuum, Akitoye siftinii Eletu Odibo mo Badagry, ɗum addani Kosoko wiyde so Eletu Odibo artii Lagos, o « waɗat hoore makko laamɗo ». [1]
Hare konnguɗi waɗi hakkunde Oba Akitoye e Kosoko neldi wullaango mum e nder Lagos ina yima "Haalan oon cukalel tokosel to ñaawirde toon yo reento; sabu so o reenaaki o ñaawetee". Akitoye ƴetti wullaango mum ina yima "mi wayi ko no pinndi tiiɗndi ndi jolnaa e leydi, ndi sahaa kala ina saɗi ruttaade kono ina heddii e tiiɗde". Kosoko jaabii "ko miin woni digger mo sahaa kala ina rutta pinndi". {{Sfn|Mann|2007}}
Feere ndee addani fedde Kosoko umminde innde Ogun Olomiro (Hare ndiyam lamɗam) e lewru sulyee 1845. Fedde Kosoko yani e galle laamorɗo Oba fotde jonte tati. Akitoye jaɓi foolde, dogi dow laana ndiwoowa haa woyla, Oshodi Tapa, kapiteen konu Kosoko, hokki mo laawol kisal nder maayo Agboyi. Oshodi Tapa famtini Akitoye doggugo haa Kosoko, o wi'i Akitoye waɗi añɓe maako nder ƴamol. Akitoye caggal ɗuum ari Abeokuta ɗo o rokkaa asilo. {{Sfn|Smith|1979}} Nde o anndi doggudu Akitoye ko kulhuli, Kosoko ɗaɓɓiri hoore Akitoye e Egbas en ɓe njaɓaani ɗaɓɓaande Kosoko. E lewru marse 1845, Egbas rokki Akitoye mo jooni woppitaa oo, eskort feewde Badagry, wuro aadaaji Lagosnaaɓe ɗo o renndini almudɓe makko, o mahi jokkondiral e misiyoŋaaji Oropnaaɓe e Angalteer rewrude e Konsul maɓɓe [[John Bikroft|John Beecroft]] . <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ''<nowiki><span title="This claim needs references to reliable sources. (December 2022)">ciimtol ina haani</span></nowiki>'' ]</sup>
Ko ɓuri teeŋtude, Eletu Odibo nanngaama e hare nde, Kosoko fooli cirƴam yumma mum e Eletu en, o waɗti Eletu Odibo e nder lowre nebam nde alaa ko woni e mum, o siifi ɗum, o huɓɓi ɗum, o werlii ɗum e nder maayo Lagos. {{Sfn|Cole|1975}} {{Sfn|Mann|2007}}
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
ba6g3fmkr18dnp1qtdwe1gb1dc386zy
Yuusuf Harden
0
42964
177890
2026-07-03T08:48:15Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1301093670|Joseph Harden]]"
177890
wikitext
text/x-wiki
'''Joseph Harden''' (1824-1864) ko misioneer Afriknaajo Ameriknaajo, mo golle mum mbayliigu ngonnoo ko e Afrik hirnaange. Harden sosi Eklesiya Baptist arandeere haa Lagos, nden o sosi Akademi Baptist haa Lagos.
== Ngendam ==
Harden jibinaa ko e ndimaagu e jibnaaɓe annduɓe maccungaagu, baaba makko ko e diine Methodist e Harden lootaama e diine Methodist hade mum waylude e Egliis Baptist Sud. Nde o wayli, o wonti tergal e Egliis Baptiste Afriknaajo biyeteeɗo Saratoga Street to Baltimore.
Nde kawral Baptist en to bannge worgo sosi fedde misiyoŋaaji caggal leydi ngam wallitde golle misiyoŋaaji, station misiyoŋaaji ina foti soseede to Siin e nder Afrik hirnaange, tawtoreede maccuɓe ɓooyɓe to [[Labiriyaa|Liberiya]], Baptist en cikkatnoo ko nokku potɗo huutoreede ngam waylude Afriknaaɓe e diine kerecee en. Harden, tergal eklesiya Baptist to Maryland, ko njuɓɓudi misiyoŋaaji suɓii ɗum ngam yahde Liberia ngam golle misiyoŋaaji. Ko Harden fuɗɗorii e nguurndam misiyoŋaaji e nder Afrik hirnaange ina muusi, debbo makko gadano e ɓiɗɗo makko maayi e nder hitaande nde o yetti daande maayo Liberiya. O ƴetti debbo ɗiɗaɓo, debbo Liberiyaajo, maayɗo e jibinannde. <ref name=":0" /> Kono, o he6ii muñde ngam dañde nafoore e golle makko. To leydi Liberiya, o seerti e John Day, gardinooɗo Misiyoŋ Baptist, kadi o wondi e suka Ameriknaajo waajotooɗo, William Clark gonɗo e laawol feewde Ijaye e [[James Churchill Vaughan]] mo caggal mum waɗi darnde e ƴellitaare Eklesiya to Lagos.
Harden wayli kuuɗe haa Lagos nder hitaande 1855, wakkati man misiyon'en ɗiɗo Baptist'en fombinaare adii wartugo maako, Thomas Bowen e William H. Clark ɗonno haa Oyo, ɗonno fooɗa hakkiilo bee yimɓe Ijaye. Kono ko to Lagos Harden sosi station mission e galle mahaaɗo e bamɗi, o huutorii firo ngam waajaade konngol makko. [1] Stasiyoŋ oo woni ko adii e nder Lagos, Harden caggal mum udditi duɗal janngingol ngal wonti Akademi Baptist. O resi Sarah Marsh, saro mo caggal mum waɗi darnde mawnde e ñamri ekkol Baptist to Lagos. [2]
== Tuugnorgal ==
ntscw4zktl3f3s5co89n4qp8hvvcy45
177891
177890
2026-07-03T08:48:36Z
Sardeeq
14292
177891
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Joseph Harden''' (1824-1864) ko misioneer Afriknaajo Ameriknaajo, mo golle mum mbayliigu ngonnoo ko e Afrik hirnaange. Harden sosi Eklesiya Baptist arandeere haa Lagos, nden o sosi Akademi Baptist haa Lagos.
== Ngendam ==
Harden jibinaa ko e ndimaagu e jibnaaɓe annduɓe maccungaagu, baaba makko ko e diine Methodist e Harden lootaama e diine Methodist hade mum waylude e Egliis Baptist Sud. Nde o wayli, o wonti tergal e Egliis Baptiste Afriknaajo biyeteeɗo Saratoga Street to Baltimore.
Nde kawral Baptist en to bannge worgo sosi fedde misiyoŋaaji caggal leydi ngam wallitde golle misiyoŋaaji, station misiyoŋaaji ina foti soseede to Siin e nder Afrik hirnaange, tawtoreede maccuɓe ɓooyɓe to [[Labiriyaa|Liberiya]], Baptist en cikkatnoo ko nokku potɗo huutoreede ngam waylude Afriknaaɓe e diine kerecee en. Harden, tergal eklesiya Baptist to Maryland, ko njuɓɓudi misiyoŋaaji suɓii ɗum ngam yahde Liberia ngam golle misiyoŋaaji. Ko Harden fuɗɗorii e nguurndam misiyoŋaaji e nder Afrik hirnaange ina muusi, debbo makko gadano e ɓiɗɗo makko maayi e nder hitaande nde o yetti daande maayo Liberiya. O ƴetti debbo ɗiɗaɓo, debbo Liberiyaajo, maayɗo e jibinannde. <ref name=":0" /> Kono, o he6ii muñde ngam dañde nafoore e golle makko. To leydi Liberiya, o seerti e John Day, gardinooɗo Misiyoŋ Baptist, kadi o wondi e suka Ameriknaajo waajotooɗo, William Clark gonɗo e laawol feewde Ijaye e [[James Churchill Vaughan]] mo caggal mum waɗi darnde e ƴellitaare Eklesiya to Lagos.
Harden wayli kuuɗe haa Lagos nder hitaande 1855, wakkati man misiyon'en ɗiɗo Baptist'en fombinaare adii wartugo maako, Thomas Bowen e William H. Clark ɗonno haa Oyo, ɗonno fooɗa hakkiilo bee yimɓe Ijaye. Kono ko to Lagos Harden sosi station mission e galle mahaaɗo e bamɗi, o huutorii firo ngam waajaade konngol makko. [1] Stasiyoŋ oo woni ko adii e nder Lagos, Harden caggal mum udditi duɗal janngingol ngal wonti Akademi Baptist. O resi Sarah Marsh, saro mo caggal mum waɗi darnde mawnde e ñamri ekkol Baptist to Lagos. [2]
== Tuugnorgal ==
2wrilwy0iw09c8qttc12v11j5ikzz97
Olumuyiwa Jibowu
0
42965
177892
2026-07-03T08:49:28Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1326095767|Olumuyiwa Jibowu]]"
177892
wikitext
text/x-wiki
Sir '''Olumuyiwa Jibowu''', Kt (26 lewru bowte hitaande 1899 – 1 lewru juko hitaande 1959) ko ñaawoowo leydi Najeriya, ko kanko woni Afriknaajo gadano golloowo e suudu sarɗiiji leydi Najeriya . Magistrat polis’en Afrika arandeejo, kiita arandeejo nder suudu kiita mawndu lesdi Naajeeriya, ardiiɗo kiitaaji lesdi Naajeeriya e hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya wakkati woore. Jibowu wonnoo kadi ko ñaawoowo to [[Ñaawirde kuuge Afrik hirnaange|Ñaawirde Toownde Afrik worgo]] .
== Nguurndam e golle ==
Samuwel Olumuyiwa Jibowu woni ɓiɗɗo gorko gadano wuurɗo e Samuwel Aleksanndere Adebowale Jibowu, neɗɗo gadano golloowo e laamu Egba Dental, e Mary Elizabeth Jibowu (jibinaa ko Pearce). E nder dewgal makko e debbo makko gadano Celia, o woniino jom suudu Sir [[Adeyemo Alakija]] . O jibinaa ko ñalnde 26 ut 1899, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abeokuta]], o jannginii e duɗal ngal hade makko yahde kolees. E hitaande 1919, o ummii leydi Nijeer o fayi to Londres ɗo o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, Angalteer o heɓi dipoloma makko e sariya siwil . O noddiraa ko bar e hitaande 1923 to Middle Temple, to Londres. E hitaande 1931, o woniino ñaawoowo polis, ko kanko woni Afriknaajo gadano jogaade hono ndeeɗoo darnde e sahaa nde laamuuji koloñaal cikkatnoo nuunɗal Afriknaaɓe. E hitaande 1942, o toɗɗaa Ñaawirde Toownde. Caggal mum o wonti Ñaawirde Puisne to Ñaawirde Toownde to wuro Benin e hitaande 1957, o toɗɗaa hooreejo Ñaawirde Toownde Lagos e leydi Kameruun Fuɗnaange. Ko kanko tan woni ñaawoowo ɓaleejo e nder leydi Najeriya ko adii hitaande 1934, omo horminoo sabu kuule makko laaɓtuɗe. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ]</sup>
E lewru marse 1958, o lomtii [[Adetokunbo Ademola|Adetokunbo Ademola,]] o woni hooreejo ñaawirdu diiwaan hirnaange. Jibowu ina teddiniree no feewi, ina jeyaa e tawtoraaɓe e ñalngu nguu : [[Jaak Wilson Robertson|James Wilson Robertson]], [[Kofo Abayomi]], [[John Rankine (gardiiɗo koloñaal)|John Rankine]], [[Ladoke Akintoola|Samuel Akintola]] e won e ñaawooɓe Suudu Sarɗiiji.
=== Komisoŋ wiɗto ===
E hitaande 1956, Jibowu toɗɗaa ngam ardaade wiɗto jowitiingo e njuɓɓudi Sosiyetee coodoowo kakawo, sosiyatee semi-governmental sosaa ngam haɓaade sosiyateeji caggal leydi e wonde njuɓɓudi ñamaale. Ciimtol komisiyoŋ oo hollitii geɗe bonɗe ɗe ardiiɓe sosiyetee oo mbaɗi. Sosiyetee oo huutortenoo ko no laawol patronage naftortoongol sehilaaɓe ardiiɓe sosiyetee oo e ngam [1] yahrude yeeso golle politik ardiiɓe mum. [2] Ciimtol teskinngol ngol addani heen geɗal ko momtude peeje ñamaale ɗe remooɓe kakawo udditanaa ko adii ɗuum.
== Tuugnorgal ==
ovm3s42kg9m62b8th5vpmr6mat5hc2q
177893
177892
2026-07-03T08:50:05Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1326095767|Olumuyiwa Jibowu]]"
177893
wikitext
text/x-wiki
Sir '''Olumuyiwa Jibowu''', Kt (26 lewru bowte hitaande 1899 – 1 lewru juko hitaande 1959) ko ñaawoowo leydi Najeriya, ko kanko woni Afriknaajo gadano golloowo e suudu sarɗiiji leydi Najeriya . Magistrat polis’en Afrika arandeejo, kiita arandeejo nder suudu kiita mawndu lesdi Naajeeriya, ardiiɗo kiitaaji lesdi Naajeeriya e hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya wakkati woore. Jibowu wonnoo kadi ko ñaawoowo to [[Ñaawirde kuuge Afrik hirnaange|Ñaawirde Toownde Afrik worgo]] . <ref>West African Court of Appeal. (1933). Selected judgments of the West African Court of Appeal. Accra: Govt. Print. Dept</ref>
== Nguurndam e golle ==
Samuwel Olumuyiwa Jibowu woni ɓiɗɗo gorko gadano wuurɗo e Samuwel Aleksanndere Adebowale Jibowu, neɗɗo gadano golloowo e laamu Egba Dental, e Mary Elizabeth Jibowu (jibinaa ko Pearce). E nder dewgal makko e debbo makko gadano Celia, o woniino jom suudu Sir [[Adeyemo Alakija]] . O jibinaa ko ñalnde 26 ut 1899, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abeokuta]], o jannginii e duɗal ngal hade makko yahde kolees. E hitaande 1919, o ummii leydi Nijeer o fayi to Londres ɗo o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, Angalteer o heɓi dipoloma makko e sariya siwil . O noddiraa ko bar e hitaande 1923 to Middle Temple, to Londres. E hitaande 1931, o woniino ñaawoowo polis, ko kanko woni Afriknaajo gadano jogaade hono ndeeɗoo darnde e sahaa nde laamuuji koloñaal cikkatnoo nuunɗal Afriknaaɓe. E hitaande 1942, o toɗɗaa Ñaawirde Toownde. Caggal mum o wonti Ñaawirde Puisne to Ñaawirde Toownde to wuro Benin e hitaande 1957, o toɗɗaa hooreejo Ñaawirde Toownde Lagos e leydi Kameruun Fuɗnaange. Ko kanko tan woni ñaawoowo ɓaleejo e nder leydi Najeriya ko adii hitaande 1934, omo horminoo sabu kuule makko laaɓtuɗe. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ]</sup>
E lewru marse 1958, o lomtii [[Adetokunbo Ademola|Adetokunbo Ademola,]] o woni hooreejo ñaawirdu diiwaan hirnaange. Jibowu ina teddiniree no feewi, ina jeyaa e tawtoraaɓe e ñalngu nguu : [[Jaak Wilson Robertson|James Wilson Robertson]], [[Kofo Abayomi]], [[John Rankine (gardiiɗo koloñaal)|John Rankine]], [[Ladoke Akintoola|Samuel Akintola]] e won e ñaawooɓe Suudu Sarɗiiji.
=== Komisoŋ wiɗto ===
E hitaande 1956, Jibowu toɗɗaa ngam ardaade wiɗto jowitiingo e njuɓɓudi Sosiyetee coodoowo kakawo, sosiyatee semi-governmental sosaa ngam haɓaade sosiyateeji caggal leydi e wonde njuɓɓudi ñamaale. Ciimtol komisiyoŋ oo hollitii geɗe bonɗe ɗe ardiiɓe sosiyetee oo mbaɗi. Sosiyetee oo huutortenoo ko no laawol patronage naftortoongol sehilaaɓe ardiiɓe sosiyetee oo e ngam [1] yahrude yeeso golle politik ardiiɓe mum. [2] Ciimtol teskinngol ngol addani heen geɗal ko momtude peeje ñamaale ɗe remooɓe kakawo udditanaa ko adii ɗuum.
== Tuugnorgal ==
q0h9ll1usnlzgcpwgt1wjsmse741fcl
177894
177893
2026-07-03T08:50:20Z
Sardeeq
14292
177894
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Sir '''Olumuyiwa Jibowu''', Kt (26 lewru bowte hitaande 1899 – 1 lewru juko hitaande 1959) ko ñaawoowo leydi Najeriya, ko kanko woni Afriknaajo gadano golloowo e suudu sarɗiiji leydi Najeriya . Magistrat polis’en Afrika arandeejo, kiita arandeejo nder suudu kiita mawndu lesdi Naajeeriya, ardiiɗo kiitaaji lesdi Naajeeriya e hooreejo kiitaaji lesdi Naajeeriya wakkati woore. Jibowu wonnoo kadi ko ñaawoowo to [[Ñaawirde kuuge Afrik hirnaange|Ñaawirde Toownde Afrik worgo]] . <ref>West African Court of Appeal. (1933). Selected judgments of the West African Court of Appeal. Accra: Govt. Print. Dept</ref>
== Nguurndam e golle ==
Samuwel Olumuyiwa Jibowu woni ɓiɗɗo gorko gadano wuurɗo e Samuwel Aleksanndere Adebowale Jibowu, neɗɗo gadano golloowo e laamu Egba Dental, e Mary Elizabeth Jibowu (jibinaa ko Pearce). E nder dewgal makko e debbo makko gadano Celia, o woniino jom suudu Sir [[Adeyemo Alakija]] . O jibinaa ko ñalnde 26 ut 1899, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde [[Abeokuta]], o jannginii e duɗal ngal hade makko yahde kolees. E hitaande 1919, o ummii leydi Nijeer o fayi to Londres ɗo o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Oxford, Angalteer o heɓi dipoloma makko e sariya siwil . O noddiraa ko bar e hitaande 1923 to Middle Temple, to Londres. E hitaande 1931, o woniino ñaawoowo polis, ko kanko woni Afriknaajo gadano jogaade hono ndeeɗoo darnde e sahaa nde laamuuji koloñaal cikkatnoo nuunɗal Afriknaaɓe. E hitaande 1942, o toɗɗaa Ñaawirde Toownde. Caggal mum o wonti Ñaawirde Puisne to Ñaawirde Toownde to wuro Benin e hitaande 1957, o toɗɗaa hooreejo Ñaawirde Toownde Lagos e leydi Kameruun Fuɗnaange. Ko kanko tan woni ñaawoowo ɓaleejo e nder leydi Najeriya ko adii hitaande 1934, omo horminoo sabu kuule makko laaɓtuɗe. <sup class="noprint Inline-Template Template-Fact" style="white-space:nowrap;">[ ]</sup>
E lewru marse 1958, o lomtii [[Adetokunbo Ademola|Adetokunbo Ademola,]] o woni hooreejo ñaawirdu diiwaan hirnaange. Jibowu ina teddiniree no feewi, ina jeyaa e tawtoraaɓe e ñalngu nguu : [[Jaak Wilson Robertson|James Wilson Robertson]], [[Kofo Abayomi]], [[John Rankine (gardiiɗo koloñaal)|John Rankine]], [[Ladoke Akintoola|Samuel Akintola]] e won e ñaawooɓe Suudu Sarɗiiji.
=== Komisoŋ wiɗto ===
E hitaande 1956, Jibowu toɗɗaa ngam ardaade wiɗto jowitiingo e njuɓɓudi Sosiyetee coodoowo kakawo, sosiyatee semi-governmental sosaa ngam haɓaade sosiyateeji caggal leydi e wonde njuɓɓudi ñamaale. Ciimtol komisiyoŋ oo hollitii geɗe bonɗe ɗe ardiiɓe sosiyetee oo mbaɗi. Sosiyetee oo huutortenoo ko no laawol patronage naftortoongol sehilaaɓe ardiiɓe sosiyetee oo e ngam [1] yahrude yeeso golle politik ardiiɓe mum. [2] Ciimtol teskinngol ngol addani heen geɗal ko momtude peeje ñamaale ɗe remooɓe kakawo udditanaa ko adii ɗuum.
== Tuugnorgal ==
mumirl6fdtfe8w88bwckllarr50bfif
Wiliyam Heneker
0
42966
177895
2026-07-03T08:51:51Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1353394053|William Heneker]]"
177895
wikitext
text/x-wiki
Seneraal '''Sir Wiliyam Sarles Gifard Heneker''', KCB, 1999 , KCMG , DSO (22 ut 1867 – 24 mee 1939) ko soldaat Kanadaa, gollotonooɗo e konu Angalteer to Afrik hirnaange, to Inndo, caggal ɗuum e konu hirnaange e nder wolde adunaare adannde . Ko o karallo konu e peeje konu, o wonti gooto e Kanadaanaaɓe ɓurɓe waawde e fawaade e ko ɓuri heewde e laamu Angalteer, kadi o jeyaa ko e Kanadaanaaɓe seeɗa tan yettiima darnde seneraal timmuɗo.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
William Charles Giffard Heneker, « iwdi mum ko e galle Staffordshire ɓooyɗo », jibinaa ko to Sherbrooke, to Kebek, ñalnde 22 ut 1867, « hitaande nde Kanadaa heɓi darnde Dominion ». {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}} Ko o ɓiy mahoowo biyeteeɗo Richard Wiliyam Heneker (1823–1912) e Elisabeth, ɓiy Kapiteen Edward Tuson mo laana ndiwoowa laamɗo . O heɓi jaŋde makko adannde ko e duɗal Bishop’s College to Lennoxville, Kebek, caggal ɗuum o naati e nguurndam konu nde o winnditii e duɗal konu laamɗo Kanadaa to Kingston, Ontario ñalnde 1 suwee 1884. O toɗɗaa ko almuudo #168, o heɓi heen darnde sergeant e kalaas gadano e "duuɓi capanɗe jeegom e jeegom haa ñalawma ko adii warngo Archiduc Franz Ferdinand to Sarajevo" ko ɗum waylata nguurndam suka biyeteeɗo Heneker "e aduna mo o mawni haa abada". {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
== Golle konu ==
E nder duuɓi capanɗe keewɗi gadani ɗi RMC woni e mum ɗii, ko huunde wootere nde Ofis Konu to Londres rokkata komisariyaaji e nder konu Angalteer wonande janngooɓe Kanadaa ɓurɓe waawde. Heneker jaɓi yamiroore laamɗo e bataliyoŋ 1ɓo, Connaught Rangers, hono lietnaa ɗiɗaɓo ñalnde 5 suwee 1888, tawi « so en ƴeewii jokkondiral makko e Irlande », « wonaa ko ŋakki ». {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}} E oon sahaa fedde nde ina gollina to leydi Indiya, Heneker naati e konu nguu toon. O artiraa e lietnaa ñalnde 12 feebariyee 1890, , caggal ɗuum o heɓi njeenaari makko e kapiteen ñalnde 10 marse 1897. Ɓooytaani o artiraa e [[Koolaaɗo kuuɓal leydi Niiseer|Protectorat Coast Niger]] mo « ɓuri waɗde ko ngam ƴellitde golle makko hade wolde ». {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
Hakkunde 1897 e 1906, Heneker golliima e nder dingiral Afrik worgo, o tawtoraama kampaañuuji keewɗi gila e hareeji konu e nder jam, haa e hareeji, haa e golle hare mawɗe. O golliima e hitaande 1899 e nder njillu leydi Benin o woniino ofisee toppitiiɗo humpito e wiɗto, o siftinaama e nelduɗe ngam golle makko. Heneker yamiriino yah-ngartaa Ulia e Ishan (mars–mee 1901, ngam ɗum o haaldaa kadi e nder defte ), golle Ibeku-Olokoro, golle Afikpo, kadi o yamirii kadi Kolonel No.4 e nder wolde Angalteer-Aro (despatched 19 mars1010; ). O wonti brevet major ñalnde 31 sulyee 1901, ngam golle e nder golle e nder leydi Esan e Ulia, o toɗɗaa kadi sehil e nder njuɓɓudi golle teddungal (DSO) ngam golle e nder wolde Anglo-Aro. Hitaande rewtunde ndee o woni ɗiɗaɓo e [[Konu Naajeeriya Fombina|konu leydi Nijeer]], to [[Protektorat Fombina Naajeeriya|leydi Nijeer]], o woni kadi e konu Royal African Frontier Force . Heneker waɗii kadi kampaañ teeŋtuɗo e hooreejo Adukukaiku mo Iggara, mo o heɓi kadi siftorde e nder diisnondiral. Heneker toɗɗaa e lietnaa kolonel ñalnde 21 ut 1903, kono o heɓi darnde makko mawnde e nder konu Angalteer ñalnde 16 feebariyee 1907. Caggal ɗuum o rokkaa darnde kolonel ñalnde 24 oktoobar 1907, tawi omo woni e George ai-deca e sahaa gooto. {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
Heneker joofniri ko to Afrik worgo ɗo o woni cukko balloowo adjutant e seneraal kuuɓtodinɗo, diiwaan koloñaal maayo Orange tuggi 21 abriil 1906 haa 20 abriil 1910.
Ndeen o golliima seeɗa e nder leydi Indiya e nder keeri Fuɗnaange-rewo . Ko o lietnaa kolonel, o ardii bataliyoŋ 2ɓo konu North Staffordshire to Peshawar, to leydi Inndo ñalnde 10 abriil 1912. [1] O woniino komandaajo brigade wakkati, brigade 1ɓo Peshawar e hitaande 1912, caggal ɗuum o wonii komandaajo brigademapi wal ko juuti gila e brigade konu koyɗe 1913 haa 1914. [1] O toɗɗaama haa jooni konu, 1st Brigade Infanterie, Quetta, e lewru oktoobar 1914. [2] [1] nder oon sahaa Heneker jokki e wonde gooto e wallidiiɓe laamɗo oo, toɗɗagol ngol o heɓi e lewru oktoobar e hitaande 1991 Heneker ko soldaat jom hakkille e karallaagal kadi ko taktik keeriiɗo. Ngam golle makko konu e nder Afrik worgo o waɗtaa e juuɗe laamɗo Edward VII ñalnde 18 desaambar 1903 e DSO. [1]
== Miijo konu ==
E hitaande 1907 Heneker yaltinii deftere ƴeewndotoonde peeje kese e nder hareeji tokoosi ina wiyee ''Bush Warfare'' . Ƴeewirde adannde tiiɗnde e sifaaji hareeji tokoosi gila e bayyinaango 1896 deftere Lietnaa Kolonel Callwell e konu Angalteer wiyeteende ''Small Wars'', wiɗto Heneker e hoore mum wonti ko janngugol ɗaɓɓaande e ballal wonande komanndaaji ɗii fof haa binndanɗe kese doosɗe peeñi e kitaale 1930. E hitaande 2007, daartoowo konu Kanadaa biyeteeɗo Andrew Godefroy yaltinii deftere hesere wiyeteende ''Bush Warfare'' ngam teddinde duuɓi teemedere nde nde yalti.
== Hare adunaare adannde ==
Lebbi keewɗi caggal nde wolde ndee fuɗɗii, Heneker artiraa e golle tiiɗɗe to Orop. Caggal nde o artiraa e darnde seneraal brigadier e sahaa gooto e lewru marse 1915 o wonti ofisee seneraal gardinooɗo (GOC) e nder division 18 (Fuɗnaange) 54e brigade infanterie, fedde konu Kitchener nde wonnoo konu siwil en yiɗɓe e Colchen, e nder E. {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}} Diɗɗal ngal ko seneraal mawɗo Ivor Maxse, « ñaawoowo worɓe moƴƴo » ardii ɗum « ɗoon e ɗoon sifaaji Heneker », o yalti ngam naatde e konu Angalteer (BEF) to bannge worgo e lewru sulyee. {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
Nde o ardii brigade makko, Heneker yani no feewi ñalnde 10 desaambar :
== Teskorɗe les ==
r8d0r1yoi80wgir1upust2f32soznob
177896
177895
2026-07-03T08:52:07Z
Sardeeq
14292
177896
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Seneraal '''Sir Wiliyam Sarles Gifard Heneker''', KCB, 1999 , KCMG , DSO (22 ut 1867 – 24 mee 1939) ko soldaat Kanadaa, gollotonooɗo e konu Angalteer to Afrik hirnaange, to Inndo, caggal ɗuum e konu hirnaange e nder wolde adunaare adannde . Ko o karallo konu e peeje konu, o wonti gooto e Kanadaanaaɓe ɓurɓe waawde e fawaade e ko ɓuri heewde e laamu Angalteer, kadi o jeyaa ko e Kanadaanaaɓe seeɗa tan yettiima darnde seneraal timmuɗo.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
William Charles Giffard Heneker, « iwdi mum ko e galle Staffordshire ɓooyɗo », jibinaa ko to Sherbrooke, to Kebek, ñalnde 22 ut 1867, « hitaande nde Kanadaa heɓi darnde Dominion ». {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}} Ko o ɓiy mahoowo biyeteeɗo Richard Wiliyam Heneker (1823–1912) e Elisabeth, ɓiy Kapiteen Edward Tuson mo laana ndiwoowa laamɗo . O heɓi jaŋde makko adannde ko e duɗal Bishop’s College to Lennoxville, Kebek, caggal ɗuum o naati e nguurndam konu nde o winnditii e duɗal konu laamɗo Kanadaa to Kingston, Ontario ñalnde 1 suwee 1884. O toɗɗaa ko almuudo #168, o heɓi heen darnde sergeant e kalaas gadano e "duuɓi capanɗe jeegom e jeegom haa ñalawma ko adii warngo Archiduc Franz Ferdinand to Sarajevo" ko ɗum waylata nguurndam suka biyeteeɗo Heneker "e aduna mo o mawni haa abada". {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
== Golle konu ==
E nder duuɓi capanɗe keewɗi gadani ɗi RMC woni e mum ɗii, ko huunde wootere nde Ofis Konu to Londres rokkata komisariyaaji e nder konu Angalteer wonande janngooɓe Kanadaa ɓurɓe waawde. Heneker jaɓi yamiroore laamɗo e bataliyoŋ 1ɓo, Connaught Rangers, hono lietnaa ɗiɗaɓo ñalnde 5 suwee 1888, tawi « so en ƴeewii jokkondiral makko e Irlande », « wonaa ko ŋakki ». {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}} E oon sahaa fedde nde ina gollina to leydi Indiya, Heneker naati e konu nguu toon. O artiraa e lietnaa ñalnde 12 feebariyee 1890, , caggal ɗuum o heɓi njeenaari makko e kapiteen ñalnde 10 marse 1897. Ɓooytaani o artiraa e [[Koolaaɗo kuuɓal leydi Niiseer|Protectorat Coast Niger]] mo « ɓuri waɗde ko ngam ƴellitde golle makko hade wolde ». {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
Hakkunde 1897 e 1906, Heneker golliima e nder dingiral Afrik worgo, o tawtoraama kampaañuuji keewɗi gila e hareeji konu e nder jam, haa e hareeji, haa e golle hare mawɗe. O golliima e hitaande 1899 e nder njillu leydi Benin o woniino ofisee toppitiiɗo humpito e wiɗto, o siftinaama e nelduɗe ngam golle makko. Heneker yamiriino yah-ngartaa Ulia e Ishan (mars–mee 1901, ngam ɗum o haaldaa kadi e nder defte ), golle Ibeku-Olokoro, golle Afikpo, kadi o yamirii kadi Kolonel No.4 e nder wolde Angalteer-Aro (despatched 19 mars1010; ). O wonti brevet major ñalnde 31 sulyee 1901, ngam golle e nder golle e nder leydi Esan e Ulia, o toɗɗaa kadi sehil e nder njuɓɓudi golle teddungal (DSO) ngam golle e nder wolde Anglo-Aro. Hitaande rewtunde ndee o woni ɗiɗaɓo e [[Konu Naajeeriya Fombina|konu leydi Nijeer]], to [[Protektorat Fombina Naajeeriya|leydi Nijeer]], o woni kadi e konu Royal African Frontier Force . Heneker waɗii kadi kampaañ teeŋtuɗo e hooreejo Adukukaiku mo Iggara, mo o heɓi kadi siftorde e nder diisnondiral. Heneker toɗɗaa e lietnaa kolonel ñalnde 21 ut 1903, kono o heɓi darnde makko mawnde e nder konu Angalteer ñalnde 16 feebariyee 1907. Caggal ɗuum o rokkaa darnde kolonel ñalnde 24 oktoobar 1907, tawi omo woni e George ai-deca e sahaa gooto. {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
Heneker joofniri ko to Afrik worgo ɗo o woni cukko balloowo adjutant e seneraal kuuɓtodinɗo, diiwaan koloñaal maayo Orange tuggi 21 abriil 1906 haa 20 abriil 1910.
Ndeen o golliima seeɗa e nder leydi Indiya e nder keeri Fuɗnaange-rewo . Ko o lietnaa kolonel, o ardii bataliyoŋ 2ɓo konu North Staffordshire to Peshawar, to leydi Inndo ñalnde 10 abriil 1912. [1] O woniino komandaajo brigade wakkati, brigade 1ɓo Peshawar e hitaande 1912, caggal ɗuum o wonii komandaajo brigademapi wal ko juuti gila e brigade konu koyɗe 1913 haa 1914. [1] O toɗɗaama haa jooni konu, 1st Brigade Infanterie, Quetta, e lewru oktoobar 1914. [2] [1] nder oon sahaa Heneker jokki e wonde gooto e wallidiiɓe laamɗo oo, toɗɗagol ngol o heɓi e lewru oktoobar e hitaande 1991 Heneker ko soldaat jom hakkille e karallaagal kadi ko taktik keeriiɗo. Ngam golle makko konu e nder Afrik worgo o waɗtaa e juuɗe laamɗo Edward VII ñalnde 18 desaambar 1903 e DSO. [1]
== Miijo konu ==
E hitaande 1907 Heneker yaltinii deftere ƴeewndotoonde peeje kese e nder hareeji tokoosi ina wiyee ''Bush Warfare'' . Ƴeewirde adannde tiiɗnde e sifaaji hareeji tokoosi gila e bayyinaango 1896 deftere Lietnaa Kolonel Callwell e konu Angalteer wiyeteende ''Small Wars'', wiɗto Heneker e hoore mum wonti ko janngugol ɗaɓɓaande e ballal wonande komanndaaji ɗii fof haa binndanɗe kese doosɗe peeñi e kitaale 1930. E hitaande 2007, daartoowo konu Kanadaa biyeteeɗo Andrew Godefroy yaltinii deftere hesere wiyeteende ''Bush Warfare'' ngam teddinde duuɓi teemedere nde nde yalti.
== Hare adunaare adannde ==
Lebbi keewɗi caggal nde wolde ndee fuɗɗii, Heneker artiraa e golle tiiɗɗe to Orop. Caggal nde o artiraa e darnde seneraal brigadier e sahaa gooto e lewru marse 1915 o wonti ofisee seneraal gardinooɗo (GOC) e nder division 18 (Fuɗnaange) 54e brigade infanterie, fedde konu Kitchener nde wonnoo konu siwil en yiɗɓe e Colchen, e nder E. {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}} Diɗɗal ngal ko seneraal mawɗo Ivor Maxse, « ñaawoowo worɓe moƴƴo » ardii ɗum « ɗoon e ɗoon sifaaji Heneker », o yalti ngam naatde e konu Angalteer (BEF) to bannge worgo e lewru sulyee. {{Sfn|Hughes|Seligmann|1990}}
Nde o ardii brigade makko, Heneker yani no feewi ñalnde 10 desaambar :
== Teskorɗe les ==
gkeysth6evd1nufiwh8xe3dzao0enqa
John Hare (deenoowo)
0
42967
177897
2026-07-03T08:57:34Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1283549480|John Hare (conservationist)]]"
177897
wikitext
text/x-wiki
'''John Neviil Hare''' OBE FRGS (11 desaambar 1934 – 28 lewru mbooy 2022) ko njiylawu, binndoowo, e reenoowo Angalteer, ganndiraaɗo kampaañ ngam hisnude gelooɗi ladde Bactrian .
== Nguurndam e golle ==
Hare jibinaa ko to Bexhill, to Fuɗnaange Sussex, ñalnde 11 desaambar 1934. Nafoore makko e reende kullon ladde fuɗɗii ko nde o gollotoo to fuɗnaange [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] koloñaal, ko adii fof ko o ofisee konu toɗɗaaɗo e doole keeriije Afrik worgo, caggal ɗuum o woni e golle koloñaal . <ref name="Debretts" />
E hitaande 1993, John Hare rokkaama fedde wiɗtoore Riisi ngam wiɗtude ngonka gelooɗi laddeeji Bactrian to Mongoli, gelooɗi gonɗi e baasal mawngal. Nde wuuri tan ko e jeereende Gobi . E hitaande 1994, o hollitii ko o yiyti koo e batu hakkunde leyɗeele to Ulan-Bator .
e hitaande 1995, o heɓi yamiroore naatde Lop Nur, ko kanko woni jananɗo gadano heɓde yamiroore hono ndee e nder duuɓi 45. Lop Nur kadi ko nokku naftowal gelooɗi ladde Baktriya, kadi ko nokku jarriborɗo nukliyeer ɓooyɗo. Gelooɗi ladde Baktriya ina mbaawi kadi muñde ndiyam lamɗam ɓurɗam heewde lamɗam e ndiyam geec, ɗum noon ina fammina hoɗorde mum en to Lop Nur. O waɗii njilluuji e hitaande 1995, 1996, 1997 e 1999 to Lop Nur. E hitaande 1995, o woni koɗo gadano e nder daartol binndaangol, taccude jeereende Gashun Gobi gila fuɗnaange haa fuɗnaange.
E hitaande 1997, Hare e Kathryn Rae cosi Fedde toppitiinde ndeenka gelooɗi ladde, fedde ballal winnditaande to Angalteer. Fooyre ndee eɓɓiino sosde nokku keeriiɗo biyeteeɗo Lop Nur Wild Camel to diiwaan Xinjiang e nder nokku jarriborɗo nukliyeer ɓooyɗo, mo laamu Siin jaɓi caggal ɗuum. WCPF wonti kalfinaaɗo wallitde Siinnaaɓe sosde gooto e nokkuuji ɓurɗi mawnude e winndere ndee, reende wonaa tan gelooɗi laddeeji Baktriya, kono kadi ko heewi e deftere woɗeere IUCN limti kullon e leɗɗe gonɗe e baasal. Ko Hare tan woni jiiloowo winndereejo wonande Reserve.
Hakkunde 2001 e 2002, Hare tacci jeereende Saharaa gila maayo Caad haa Tiripoli, yahdu 1500 kiloomeeteer, yahdu lebbi 3,5, ngam humpitaade gelooɗi ladde. Ndeeɗoo laawol noon, koɗo rewaani heen haa laaɓi, ko ina wona duuɓi 100 jooni. Ngolɗoo laawol waɗiraa ko ngam dañde ngalu e humpitaade caɗeele gelooɗi ladde.
E hitaande 2006, Hare waɗii cirƴal timmungal gadanal winnditaangal e gelooɗi maayo Turkana (Rudolph), to [[Keniya|Keñiya]] . Ɗum jiidaa e lummbaade gelooɗi 22 e nder maayo Omo to [[Ecoppi]] .
E hitaande 2005 e 2006, o waɗii njilluuji ɗiɗi goɗɗi e nder jeereende Gobi Siin e Mongoli, e dow gelooɗi Baktriyankooɓe nder galleeji. E hitaande 2004, WCPF sosi nokku jibinannde gelooɗi laddeeji biyeteeɗi Hunter Hall to Zakhyn Us to leydi Mongoli, ina hoɗi gelooɗi laddeeji 12, ɗi durooɓe Mongoli en ndartini e nanngugol mum en. Ko ɗoon tan woni nokku e winndere nde gelooɗi ladde ina njogii e nder jehreeji so wonaa zoo ɗiɗi to Siin. E hitaande 2010, keewal yimɓe ɓee ɓeydiima haa 25. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Veterinaire to Vienne yaltinii ɓataake caggal duuɓi joy jarribooji taariindi e dow sampleeji ɗiin gelooɗi, ina hollita wonde ɗi ngoni ko e sifaa gelooɗi ɗi nganndaaka tawo, ɗi ceerti e kala sifaa gelooɗi anndaaɗi ko ina ɓura duuɓi 700 000 e Bact ko seerti e gelooɗi ɗii. Ko yiytaa e ndeeɗoo winndannde jaɓaama e Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e tago, limtunde gelooɗi ladde ( ''Camelus ferus'' ) e nder baasal mawngal.
E hitaande 2013 e 2015, baylugol gelooɗi laddeeji ɗiɗi, baɗɗi faayiida, mbaɗaama gila e nokku jibinannde gelooɗi laddeeji Mongol, feewde e jeereende Gobi.
Hare kadi ko binnduɗo defte keewɗe, ko wayi no defte ''The Fearless Four'' e defte keewɗe jowitiiɗe e yah-ngartaa makko e nder Gobi e Saharaa. Golle makko bayyinaaɗe ina njeyaa heen : ''Gelooɗi majjuɗi ɗi Tartaar'' (1998), ''Ɗemɗe e nder Sahara'' (2003), ''Sirluuji Gobi'' (2009), ''Neɗɗo cakkitiiɗo e nder'' (2013), e 38 tiitoonde goɗɗe.
Hare maayi ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 2022, tawi ina yahra e duuɓi 87.
== Dan fulaani ==
'''Dan Fulani''' ko innde fenaande John Hare, ko ɗum addani mo anndude wonde ko o binndoowo fijirde Najeriya . Ko o Fulani, o yaltinii defte 16 gila 1981, heen huunde ina etoo teeŋtinde geɗe ɓamtaare rewrude e fiction populaire.
Golle makko gadane ɗe o winndi ɗee, ina kaala ko fayti e njilluuji suka gorko gooto jeyaaɗo to worgo leydi Najeriya biyeteeɗo Sauna e daartol Sauna ngol saaktaa e nder Afrik fof, ina ɗaɓɓiree no feewi no janngooɓe e nder duɗe Afrik worgo e fuɗnaange. O winndi caggal ɗuum e tiitooɗe ɓurɗe luulndaade haa teeŋti noon, The Price of Liberty, haalande ɗum daartol ñawu nguu, ngu haɗaa to Amerik, ngu werlaa e Afrik . Tiitooɗe goɗɗe ina njeyaa heen kampaañ ngam haɓaade mboros oo, Hare ngam Nguurndam, e dorog, Sauna e yeeyooɓe dorog . Defte makko njaltinaama e defte keewɗe e nder leydi Angalteer ina jeyaa heen Macmillan, Hodder e Stoughton, Longman e Nelson e kadi to leydi Nijeer e nder jaayndeeji Bounty Press e Safari. Series Sauna ɗon holla nder teleeji woyla lesdi Naajeeriya.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
sarsw69xfzf0s1g67x7ecct04ab7ro3
177898
177897
2026-07-03T08:57:53Z
Sardeeq
14292
177898
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''John Neviil Hare''' OBE FRGS (11 desaambar 1934 – 28 lewru mbooy 2022) ko njiylawu, binndoowo, e reenoowo Angalteer, ganndiraaɗo kampaañ ngam hisnude gelooɗi ladde Bactrian .
== Nguurndam e golle ==
Hare jibinaa ko to Bexhill, to Fuɗnaange Sussex, ñalnde 11 desaambar 1934. Nafoore makko e reende kullon ladde fuɗɗii ko nde o gollotoo to fuɗnaange [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] koloñaal, ko adii fof ko o ofisee konu toɗɗaaɗo e doole keeriije Afrik worgo, caggal ɗuum o woni e golle koloñaal . <ref name="Debretts" />
E hitaande 1993, John Hare rokkaama fedde wiɗtoore Riisi ngam wiɗtude ngonka gelooɗi laddeeji Bactrian to Mongoli, gelooɗi gonɗi e baasal mawngal. Nde wuuri tan ko e jeereende Gobi . E hitaande 1994, o hollitii ko o yiyti koo e batu hakkunde leyɗeele to Ulan-Bator .
e hitaande 1995, o heɓi yamiroore naatde Lop Nur, ko kanko woni jananɗo gadano heɓde yamiroore hono ndee e nder duuɓi 45. Lop Nur kadi ko nokku naftowal gelooɗi ladde Baktriya, kadi ko nokku jarriborɗo nukliyeer ɓooyɗo. Gelooɗi ladde Baktriya ina mbaawi kadi muñde ndiyam lamɗam ɓurɗam heewde lamɗam e ndiyam geec, ɗum noon ina fammina hoɗorde mum en to Lop Nur. O waɗii njilluuji e hitaande 1995, 1996, 1997 e 1999 to Lop Nur. E hitaande 1995, o woni koɗo gadano e nder daartol binndaangol, taccude jeereende Gashun Gobi gila fuɗnaange haa fuɗnaange.
E hitaande 1997, Hare e Kathryn Rae cosi Fedde toppitiinde ndeenka gelooɗi ladde, fedde ballal winnditaande to Angalteer. Fooyre ndee eɓɓiino sosde nokku keeriiɗo biyeteeɗo Lop Nur Wild Camel to diiwaan Xinjiang e nder nokku jarriborɗo nukliyeer ɓooyɗo, mo laamu Siin jaɓi caggal ɗuum. WCPF wonti kalfinaaɗo wallitde Siinnaaɓe sosde gooto e nokkuuji ɓurɗi mawnude e winndere ndee, reende wonaa tan gelooɗi laddeeji Baktriya, kono kadi ko heewi e deftere woɗeere IUCN limti kullon e leɗɗe gonɗe e baasal. Ko Hare tan woni jiiloowo winndereejo wonande Reserve.
Hakkunde 2001 e 2002, Hare tacci jeereende Saharaa gila maayo Caad haa Tiripoli, yahdu 1500 kiloomeeteer, yahdu lebbi 3,5, ngam humpitaade gelooɗi ladde. Ndeeɗoo laawol noon, koɗo rewaani heen haa laaɓi, ko ina wona duuɓi 100 jooni. Ngolɗoo laawol waɗiraa ko ngam dañde ngalu e humpitaade caɗeele gelooɗi ladde.
E hitaande 2006, Hare waɗii cirƴal timmungal gadanal winnditaangal e gelooɗi maayo Turkana (Rudolph), to [[Keniya|Keñiya]] . Ɗum jiidaa e lummbaade gelooɗi 22 e nder maayo Omo to [[Ecoppi]] .
E hitaande 2005 e 2006, o waɗii njilluuji ɗiɗi goɗɗi e nder jeereende Gobi Siin e Mongoli, e dow gelooɗi Baktriyankooɓe nder galleeji. E hitaande 2004, WCPF sosi nokku jibinannde gelooɗi laddeeji biyeteeɗi Hunter Hall to Zakhyn Us to leydi Mongoli, ina hoɗi gelooɗi laddeeji 12, ɗi durooɓe Mongoli en ndartini e nanngugol mum en. Ko ɗoon tan woni nokku e winndere nde gelooɗi ladde ina njogii e nder jehreeji so wonaa zoo ɗiɗi to Siin. E hitaande 2010, keewal yimɓe ɓee ɓeydiima haa 25. Duɗal jaaɓi-haaɗtirde Veterinaire to Vienne yaltinii ɓataake caggal duuɓi joy jarribooji taariindi e dow sampleeji ɗiin gelooɗi, ina hollita wonde ɗi ngoni ko e sifaa gelooɗi ɗi nganndaaka tawo, ɗi ceerti e kala sifaa gelooɗi anndaaɗi ko ina ɓura duuɓi 700 000 e Bact ko seerti e gelooɗi ɗii. Ko yiytaa e ndeeɗoo winndannde jaɓaama e Fedde Adunaare toppitiinde ko fayti e tago, limtunde gelooɗi ladde ( ''Camelus ferus'' ) e nder baasal mawngal.
E hitaande 2013 e 2015, baylugol gelooɗi laddeeji ɗiɗi, baɗɗi faayiida, mbaɗaama gila e nokku jibinannde gelooɗi laddeeji Mongol, feewde e jeereende Gobi.
Hare kadi ko binnduɗo defte keewɗe, ko wayi no defte ''The Fearless Four'' e defte keewɗe jowitiiɗe e yah-ngartaa makko e nder Gobi e Saharaa. Golle makko bayyinaaɗe ina njeyaa heen : ''Gelooɗi majjuɗi ɗi Tartaar'' (1998), ''Ɗemɗe e nder Sahara'' (2003), ''Sirluuji Gobi'' (2009), ''Neɗɗo cakkitiiɗo e nder'' (2013), e 38 tiitoonde goɗɗe.
Hare maayi ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 2022, tawi ina yahra e duuɓi 87.
== Dan fulaani ==
'''Dan Fulani''' ko innde fenaande John Hare, ko ɗum addani mo anndude wonde ko o binndoowo fijirde Najeriya . Ko o Fulani, o yaltinii defte 16 gila 1981, heen huunde ina etoo teeŋtinde geɗe ɓamtaare rewrude e fiction populaire.
Golle makko gadane ɗe o winndi ɗee, ina kaala ko fayti e njilluuji suka gorko gooto jeyaaɗo to worgo leydi Najeriya biyeteeɗo Sauna e daartol Sauna ngol saaktaa e nder Afrik fof, ina ɗaɓɓiree no feewi no janngooɓe e nder duɗe Afrik worgo e fuɗnaange. O winndi caggal ɗuum e tiitooɗe ɓurɗe luulndaade haa teeŋti noon, The Price of Liberty, haalande ɗum daartol ñawu nguu, ngu haɗaa to Amerik, ngu werlaa e Afrik . Tiitooɗe goɗɗe ina njeyaa heen kampaañ ngam haɓaade mboros oo, Hare ngam Nguurndam, e dorog, Sauna e yeeyooɓe dorog . Defte makko njaltinaama e defte keewɗe e nder leydi Angalteer ina jeyaa heen Macmillan, Hodder e Stoughton, Longman e Nelson e kadi to leydi Nijeer e nder jaayndeeji Bounty Press e Safari. Series Sauna ɗon holla nder teleeji woyla lesdi Naajeeriya.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
9d1lgb0setej3m4vlu9udu4ouj5wpmc
Frederick wiliyam koko mingi VIII mo Nembe
0
42968
177899
2026-07-03T08:59:16Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1309056198|Frederick William Koko Mingi VIII of Nembe]]"
177899
wikitext
text/x-wiki
[[File:King_Koko_in_His_War_Canoe.png|thumb|300x300px|''Laamɗo Koko e nder laana mum konu e nder laawol mum dow maayo'', ummoraade e ''The Daily Graphic'' ñalnde 30 mars 1895]]
'''Laamiiɗo Frederik Wiliyam Koko, Mingi VIII mo Nembe''' (1853–1898), anndiraaɗo '''laamɗo Koko''' e '''laamɗo Wiliyam Koko''', ko laamɗo [[Afrik|Afriknaajo]] Laamu Nembe (anndiraaɗo kadi Nembe-Brass) e nder Delta Niiseer, jooni jeyaaɗo e fuɗnaange [[Naajeeriya|Nijeer]] .
Kerecee’en nde o suɓaa laamɗo Nembe e hitaande 1889, njangu Koko e nokku njulaagu [[Sosiyetee laamɗo Niiseer|Royal Niger Company]] e lewru Yarkomaa 1895, addani Biritaan en waɗde njillu ngam warde mo, ɗo laamorgo makko woppitaa. Caggal ciimtol ngol Sir John Kirk yaltini e hitaande 1896, ngol Sir John Kirk yaltini e hitaande 1896, tawi ko 43 e nder hoɗdiiɓe Koko mbaraa, ñaamaa e kewu, Koko rokkaama ñaawoore ngam ñaawde wullitaango mum kono tawi sarɗiiji ɗii njaɓaaka, ko ɗum waɗi Biritaan en ndartini ɗum. O sankii ko e eggude hitaande 1898.
== Ngendam ==
An Ijaw, Koko ko tuubiiɗo e diine kerecee en caggal ɗuum arti e diine aadaaji nokku oo . Ko adii nde o wontata laamɗo ( ''amanyanabo'' ), o wonnoo ko jannginoowo duɗal Kerecee’en, e hitaande 1889 ɗum walliti mo e ƴellitaare makko e laamu. Mawɓe mawɓe Nembe, ko wayi no Spiff, Samuel Sambo, e Cameroun, kamɓe fof ko ɓe Kerecee’en, caggal nde ɓe njamiri halkude cuuɗi Juju, feccere mawnde e daliilu maɓɓe suɓaade Koko laamɗo lomto laamɗo Ockiya ko wonde ko o banndiiko Kerecee’en. <ref name="tasie" /> Kono e oon sahaa, won laamɗo coparcenary, mawɗo Ebifa, laamiiɗo to Bassambiri, wonnoo Komandaajo mawɗo haa o maayi e hitaande 1894.
E koɗki njulaagu Oropnaaɓe e daande maayo, Nembe ina joginoo njulaagu e maɓɓe, kono ina ɓuri hoɗdiiɓe mum Bonny e Calabar . Gila 1884, Nembe tawi ina jeyaa e nokku mo Angalteer bayyini wonde [[Koolaaɗo kuuɓal leydi Niiseer|Protectorat des Rivers Oil]], e nder mum ɓe mbiyata ko kamɓe njogii doole kisal konu e geɗe caggal leydi. Nembe wonnoo ko nokku njulaagu teeŋtuɗo e nebam paltoor, tee nde saliima siynude nanondiral ngal Angalteer ƴetti, nde luulndii faandaare Sosiyetee Royal Niger ngam addude denndaangal njulaagu e nder maayooji laamu nguu e juuɗe mum.
=== Rajo Akassa ===
[[File:Frederick_Bedford_Vanity_Fair_3_December_1903.jpg|thumb|311x311px|[[Frederik Bedford|Amiral Bedford]], mo...<br /><br /><br /><br /> fooli konu Koko e hitaande 1895]]
[[File:HMS_Thrush.jpg|thumb|HMS Ɓoornugol]]
E kitaale 1890, mettere mawnde ina woodi e no Sosiyetee oo waɗiri yimɓe delta Niiseer e golle mum cemmbinɗe ngam ittude haɓdiiɓe mum e ƴellitde njulaagu, haɗde worɓe Nembe heɓde marseeji ɗi ɓe ɓooyi heɓde. Koko woni laamɗo, o yiɗiino haɓaade ɗeen caɗeele, o etiima semmbinde junngo makko e waɗde jokkondiral e dowlaaji Bonny e Okpoma . O woppi diine kerecee en e lewru Yarkomaa 1895, caggal maayde Ebifa, o werlii jeertinaango e henndu, o ardii ko ina ɓura ujunere neɗɗo e nder njillu fajiri e nder galle laamorɗo Royal Niger Company to Akassa . Artude ñalnde 29 lewru Yarkomaa e laanaaji konu 22 e 1 500 soldaat koyɗe ummoriiɓe nokkuuji ceertuɗi e nder ngenndi Ijo ngam haɓde e depot RNC to Akassa. Ɓe mbonni depasuuji e birooji, ɓe mbonni masiŋaaji laamu e gollorɗe, ɓe ngulli depot oo fof. So tawii ko ina wona 70 gorko mbiyi nanngaama, 25 mbaraama, 32 gorko ɓaleejo nanngaa e nder jawdi wolde feewde Nembe, 13 limtaaka. Heewɓe e ɓaleeɓe ɓee mbaraa caggal ɗuum e ƴiiƴam ngulɗam to "Islande Sacrifice" ñalnde heen, ñalnde 30 lewru bowte hitaande 1895.
[[File:Claude_Maxwell_MacDonald_Vanity_Fair_10_October_1901.jpg|thumb|324x324px|[[Ko Kiloud Makdonal|Sir Kloud Makdonald]], ko Angalteer<br /><br /><br /><br /> konsul mawɗo to Brass]]
Ndeen Koko yiɗii kaaldigal e Sosiyetee oo ngam yoɓde hoɗɓe ɓee, coggu makko ko ruttaade e sarɗiiji njulaagu nguu, [1], ñalnde 2 feebariyee o winndi Sir Claude MacDonald, konsul jeneral Angalteer, wonde o alaa luural e laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria, kono ko e Sosiyetee Niiseer tan. MacDonald teskiima ko Koko haali e Sosiyetee oo wonde ko « wullitaango ngo wonnoo ko golle am ɗe njiɗaa heɗaade e nder duuɓi tati e feccere cakkitiiɗi ɗii tawa mi waawaa dañde heen hay batte ». [2] Ko wonaa ɗuum koo, Angalteer salii ɗaɓɓaande Koko, ko ina ɓura capanɗe jeegom e hoɗdiiɓe ɓee, ndeen ñaamaama e kewu. [3] [4] Ñalnde 20 feebariyee, diɗɗal Royal Navy fuɗɗii hare ngam warde laamu Nembe, nanngi e yani laamorgo laamu nguu, hono Nembe . [2] Yimɓe makko heewɓe kadi maayii e rafi bonɗo . [5]
[[File:The_white_man_grave_of_Akassa_Invasion_of_1895.jpg|thumb|Yannge Wiliyam Sutton mo HMS St George, waraa ko ñalnde 22 feebariyee]]
Amiral caggal leydi biyeteeɗo [[Frederik Bedford|Sir Frederick Bedford]], gardinooɗo konu Angalteer haɓde e Koko, neldi telegaraam to Amiral caggal leydi ummoraade Brass ñalnde 23 feebariyee :
== Teskorɗe ==
{{Reflist}}
og9c25ctzd0ci1qhjtohdtmb94gkya7
177900
177899
2026-07-03T08:59:34Z
Sardeeq
14292
177900
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:King_Koko_in_His_War_Canoe.png|thumb|300x300px|''Laamɗo Koko e nder laana mum konu e nder laawol mum dow maayo'', ummoraade e ''The Daily Graphic'' ñalnde 30 mars 1895]]
'''Laamiiɗo Frederik Wiliyam Koko, Mingi VIII mo Nembe''' (1853–1898), anndiraaɗo '''laamɗo Koko''' e '''laamɗo Wiliyam Koko''', ko laamɗo [[Afrik|Afriknaajo]] Laamu Nembe (anndiraaɗo kadi Nembe-Brass) e nder Delta Niiseer, jooni jeyaaɗo e fuɗnaange [[Naajeeriya|Nijeer]] .
Kerecee’en nde o suɓaa laamɗo Nembe e hitaande 1889, njangu Koko e nokku njulaagu [[Sosiyetee laamɗo Niiseer|Royal Niger Company]] e lewru Yarkomaa 1895, addani Biritaan en waɗde njillu ngam warde mo, ɗo laamorgo makko woppitaa. Caggal ciimtol ngol Sir John Kirk yaltini e hitaande 1896, ngol Sir John Kirk yaltini e hitaande 1896, tawi ko 43 e nder hoɗdiiɓe Koko mbaraa, ñaamaa e kewu, Koko rokkaama ñaawoore ngam ñaawde wullitaango mum kono tawi sarɗiiji ɗii njaɓaaka, ko ɗum waɗi Biritaan en ndartini ɗum. O sankii ko e eggude hitaande 1898.
== Ngendam ==
An Ijaw, Koko ko tuubiiɗo e diine kerecee en caggal ɗuum arti e diine aadaaji nokku oo . Ko adii nde o wontata laamɗo ( ''amanyanabo'' ), o wonnoo ko jannginoowo duɗal Kerecee’en, e hitaande 1889 ɗum walliti mo e ƴellitaare makko e laamu. Mawɓe mawɓe Nembe, ko wayi no Spiff, Samuel Sambo, e Cameroun, kamɓe fof ko ɓe Kerecee’en, caggal nde ɓe njamiri halkude cuuɗi Juju, feccere mawnde e daliilu maɓɓe suɓaade Koko laamɗo lomto laamɗo Ockiya ko wonde ko o banndiiko Kerecee’en. <ref name="tasie" /> Kono e oon sahaa, won laamɗo coparcenary, mawɗo Ebifa, laamiiɗo to Bassambiri, wonnoo Komandaajo mawɗo haa o maayi e hitaande 1894.
E koɗki njulaagu Oropnaaɓe e daande maayo, Nembe ina joginoo njulaagu e maɓɓe, kono ina ɓuri hoɗdiiɓe mum Bonny e Calabar . Gila 1884, Nembe tawi ina jeyaa e nokku mo Angalteer bayyini wonde [[Koolaaɗo kuuɓal leydi Niiseer|Protectorat des Rivers Oil]], e nder mum ɓe mbiyata ko kamɓe njogii doole kisal konu e geɗe caggal leydi. Nembe wonnoo ko nokku njulaagu teeŋtuɗo e nebam paltoor, tee nde saliima siynude nanondiral ngal Angalteer ƴetti, nde luulndii faandaare Sosiyetee Royal Niger ngam addude denndaangal njulaagu e nder maayooji laamu nguu e juuɗe mum.
=== Rajo Akassa ===
[[File:Frederick_Bedford_Vanity_Fair_3_December_1903.jpg|thumb|311x311px|[[Frederik Bedford|Amiral Bedford]], mo...<br /><br /><br /><br /> fooli konu Koko e hitaande 1895]]
[[File:HMS_Thrush.jpg|thumb|HMS Ɓoornugol]]
E kitaale 1890, mettere mawnde ina woodi e no Sosiyetee oo waɗiri yimɓe delta Niiseer e golle mum cemmbinɗe ngam ittude haɓdiiɓe mum e ƴellitde njulaagu, haɗde worɓe Nembe heɓde marseeji ɗi ɓe ɓooyi heɓde. Koko woni laamɗo, o yiɗiino haɓaade ɗeen caɗeele, o etiima semmbinde junngo makko e waɗde jokkondiral e dowlaaji Bonny e Okpoma . O woppi diine kerecee en e lewru Yarkomaa 1895, caggal maayde Ebifa, o werlii jeertinaango e henndu, o ardii ko ina ɓura ujunere neɗɗo e nder njillu fajiri e nder galle laamorɗo Royal Niger Company to Akassa . Artude ñalnde 29 lewru Yarkomaa e laanaaji konu 22 e 1 500 soldaat koyɗe ummoriiɓe nokkuuji ceertuɗi e nder ngenndi Ijo ngam haɓde e depot RNC to Akassa. Ɓe mbonni depasuuji e birooji, ɓe mbonni masiŋaaji laamu e gollorɗe, ɓe ngulli depot oo fof. So tawii ko ina wona 70 gorko mbiyi nanngaama, 25 mbaraama, 32 gorko ɓaleejo nanngaa e nder jawdi wolde feewde Nembe, 13 limtaaka. Heewɓe e ɓaleeɓe ɓee mbaraa caggal ɗuum e ƴiiƴam ngulɗam to "Islande Sacrifice" ñalnde heen, ñalnde 30 lewru bowte hitaande 1895.
[[File:Claude_Maxwell_MacDonald_Vanity_Fair_10_October_1901.jpg|thumb|324x324px|[[Ko Kiloud Makdonal|Sir Kloud Makdonald]], ko Angalteer<br /><br /><br /><br /> konsul mawɗo to Brass]]
Ndeen Koko yiɗii kaaldigal e Sosiyetee oo ngam yoɓde hoɗɓe ɓee, coggu makko ko ruttaade e sarɗiiji njulaagu nguu, [1], ñalnde 2 feebariyee o winndi Sir Claude MacDonald, konsul jeneral Angalteer, wonde o alaa luural e laamɗo debbo biyeteeɗo Victoria, kono ko e Sosiyetee Niiseer tan. MacDonald teskiima ko Koko haali e Sosiyetee oo wonde ko « wullitaango ngo wonnoo ko golle am ɗe njiɗaa heɗaade e nder duuɓi tati e feccere cakkitiiɗi ɗii tawa mi waawaa dañde heen hay batte ». [2] Ko wonaa ɗuum koo, Angalteer salii ɗaɓɓaande Koko, ko ina ɓura capanɗe jeegom e hoɗdiiɓe ɓee, ndeen ñaamaama e kewu. [3] [4] Ñalnde 20 feebariyee, diɗɗal Royal Navy fuɗɗii hare ngam warde laamu Nembe, nanngi e yani laamorgo laamu nguu, hono Nembe . [2] Yimɓe makko heewɓe kadi maayii e rafi bonɗo . [5]
[[File:The_white_man_grave_of_Akassa_Invasion_of_1895.jpg|thumb|Yannge Wiliyam Sutton mo HMS St George, waraa ko ñalnde 22 feebariyee]]
Amiral caggal leydi biyeteeɗo [[Frederik Bedford|Sir Frederick Bedford]], gardinooɗo konu Angalteer haɓde e Koko, neldi telegaraam to Amiral caggal leydi ummoraade Brass ñalnde 23 feebariyee :
== Teskorɗe ==
{{Reflist}}
m9iqyolp27pmqujk8e2mwx1m4ta9l4e
Albeer Kitson
0
42969
177901
2026-07-03T09:01:18Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1358947872|Albert Kitson]]"
177901
wikitext
text/x-wiki
'''Sir Albert Ernest Kitson''', CMG , CBE (21 mars 1868). – 8 mars 1937) ko ganndo leydi Angalteer-Ostarali, ganndo tago, keɓɗo njeenaari Lyell e hitaande 1927.
== Nguurndam gadano ==
Kitson jibinaa ko to North Street, Audenshaw, Cheshire, to Angalteer, ɓiy John Kitson ummoriiɗo Manchester e Margaret, jibinaaɗo Neil, ummoriiɗo Edinburgh, to Ekost. To bannge baaba makko ɓesngu nguu wonnoo ko jom kaaƴe, mawniiko gorko to bannge yumma ko jaagorde Presbyterian Ecoppi. Cukaagu Albert woni ko e wuro wiyeteengo Nagpur e nder diiwanuuji hakkundeeji leydi Indiya ɗo ɓesngu makko ummii nde o heɓi hitaande. Hedde hitaande 1876 ɓe ngummii to Victoria . Ɗoo John e Margaret njannginii e Duɗal Dowlaaji Dentuɗi e nder wuro wiyeteengo Enoch’s Point e nder Alpes Victoria hade John toɗɗaade hooreejo jannginoowo Duɗal Dowlaaji Dentuɗi North Winton sara Benalla . John maayi ko e rafi angina e hitaande 1879 e ko nanndi heen haa o maayi e hitaande 1898 Margaret ƴetti doggol duɗal ngal sukaaɓe makko ɗiɗo heddiiɓe ɓee tawtoranoo – Albert e miñiiko gorko (John) Sidney.
== Kugal ==
Albert Kitson naati e golle laamu to Victoria e hitaande 1886, o woni binndoowo. Nde o woni e golloraade ndee ɗoo golle haa jooni o waɗii kadi golle ladde geologique. Ɗum addani mo yiɗde, hirjini mo waɗde jaŋde makko e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde worɓe gollotooɓe (jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Melbourne ) e caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne . E hitaande 1903, o ummiima o wonti gardiiɗo ɗiɗaɓo e wiɗto Geological Survey of Victoria mo o wonti caggal ɗuum ganndo mawɗo to bannge geɗe leydi, e nder sahaa gooto kadi o woni gardiiɗo golle. O wallitii e wiɗtooji keewɗi ko faati e jawdi ndariindi Victoria e leɗɗe Glacial Tasmania . E hitaande 1907, Albert Kitson wasiyii yo ɓulli Buchan to Gippsland, Victoria ndartinee ngam reende ɗi e bonnugol.
Caggal golle makko gadane to Victoria, Kitson waɗi ko heewi e nguurndam makko caggal ɗuum to Afrik. Anndude doole makko to bannge geɗe leydi, Professeur JW Gregory wasiyiima mo yo o waɗtu golle e nder leydi Nijeer, hono mawɗo wiɗto miniraaji e nder [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] ɗo o yahi haa o yiyti kuuraa e lignite. E hitaande 1909 o yiyti kuuraa ɓaleejo bitumen e saraaji ŋoral Enugu-Udi to [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] e yaakaare mawnde waɗtaa e ngal ɗoon ŋoral kuuraa potngal wonde nafoore mawnde. Wuro Port Harcourt mahiraa ko e hitaande 1912 ngam wonde nokku ɗo kuuraa Naajeeriya yaltata, jokkondiri e [[Enugu]] e laawol laana njoorndi ngol yahrata ko to woyla haa [[Kaduna]] . Gese kuuraa [[Enugu]] nasti nder kuugal nder hitaande 1915 nden ɗum waɗi immigration mawɗum haa Enugu heɓi wuro man innde "Wuro kuuraa". Kuuɓal Naajeeriya wonti ko ngal moƴƴaani, ngal huutortee ko ɓuri heewde ko e ñaamde nder galleeji e nder koloñaal en, ngal rokki semmbeeji teeŋtuɗi wonande laabi njamndi e kuuraa.
Hay so tawii noon Kitson ina yiɗnoo yiytude geɗe miniraaje ɗe laamu koloñaal Angalteer waawi huutoraade, o hawritii e ɗuum sahaa kala e miijo baabiraagal ngam moƴƴinde ngonka jawdi yimɓe nokkuuji ɗii. E hitaande 1912, caggal nde o nani yeewtere JP Unstead ko fayti e ngonka weeyo ngam ndema alkama e nder Amerik worgo, jaabawol Kitson ko naamnaade so tawii ko Unstead yiyti koo ina waawi huutoreede e leydi Nijeer. Kitson wiyi : « so tawii gollordu ndema alkamaari ina waawi soseede, ɗum wonata ko ballal mawngal wonande yimɓe Afrik hirnaange ». E nder tonngoode paternalistic o jokki heen: "Ɗum ina waawi lomtaade e nder Fuɗnaange Naajeeriya ko ɓuri heewde e kosam ɗam alaa nafoore, tawa kadi ko e nder Fuɗnaange Naajeeriya ina waawi ɓeydude nguura ɓurka mawnude- maniyyu, yamre e maaro".
Caggal Nijeer, Kitson jokki wiɗtooji mum e nder Afrik, kanko e Edmund Thiele, o golli haa teeŋti e Gold Coast (hannde [[Gana|ko Ganaa]] ) hakkunde 1913 e 1930 ɗo o woni hooreejo gadano e wiɗtooji minerale, caggal ɗuum o woni gardiiɗo wiɗtooji geɗe leydi. Kitson yahri ko koloñaal oo e laana ndiwoowa e welo, o yiyti heen ɓulli keewɗi ina heen boksit e mangaan . O yiyti Bauxite, ko huunde nde alumina, e nder ŋoral Atewa sara Kibi e hitaande 1914. Ɓoornugol mangaan gadanol ngol o yiyti ko e lewru mee 1914 nde o yiyti kewuuji sara laawol laana njoorndi Sekondi-Kumassi fotde 6 miles (9.7 km) ummoraade Tarkwa. Ɗeeɗoo depasuuji ina njogii nafoore e hare Angalteer, sibu keɓal ɗeen miniraaji ummoraade e nokkuuji goɗɗi ina saɗti. E hitaande sakkitiinde e wolde ndee, 32 000 ton mangaan, kuutorteeɗo e peewnugol kaɓirɗe, neldaama to Angalteer ummoraade e nokkuuji ɗi Kitson yiyti to Gold Coast. Ndeen e lewru feebariyee 1919, kanko e gollodiiɗo makko EO Teale (Thiele wonnoo), o yiyti e maayo Birim, ɓulli diamant gadani tawaaɗi e Cote d’Or. Diamant oo ina famɗi kono ina toowi. Kitson teskiima wonde ko kirisaaji moƴƴi kollitooji oktahedron e dodekahedron. Ɗum hollitii wonde ko huunde teeŋtunde e nafoore diamant e njulaagu diamant ɓeydii no feewi. E hitaande 1934 ko 2,172,563 carats (434.5126 kg) e diamant yaltinaaɗo ummoraade e Cote d’Or, ko 39% e kaalis winndere ndee e ndeen hitaande.
Kitson ina jokkondiri kadi e ƴellitgol doole ndiyam e nder Gold Coast/Ghana. E hitaande 1915 ko kanko adii wasiyaade mahngo baraas to Akosombo to maayo Volta ngam heɓde kuuraa ndiyam, omo ɗaminii huutoraade ɗum ngam ƴellitde ɓuuɓri boksit ndi o yiyti e dow ŋoral Kwahu e hitaande ɓennunde ndee. Ko e hitaande 1965 miijo baraas oo fuɗɗii golle, nde hooreejo leydi Gana gadano ɓaleejo, hono Dr Kwame Nkrumah, felliti feewnude semmbe ndiyam ngam newnude faggudu leydi ndii. Ngolɗoo ƴellitaare waɗi maayo Volta, maayo ɓurngo mawnude e winndere nde neɗɗo waɗi.
== Nguurndam ɓooyɗam ==
Caggal nde o woppi golle makko e Gold Coast e hitaande 1930, Kitson ummii o fayi Beaconsfield, to Buckinghamshire, ɗo o inniri galle makko « Benalta » (ko ɗum woni innde asliire Benalla ), ko ɗum hollirta yiɗde makko duumiinde e Ostarali. Ko ɗoo o jokki e naamneede e naamne geologie jowitiiɗe e Afrik. Haa teeŋti noon o haali ko fayti e nokkuuji kaŋŋe to [[Keniya|leydi Keña]] e sahaa ko wiyetee Kakamega Gold Rush e fuɗɗoode kitaale 1930 ɗo njulaagu kaŋŋe holliri kadi ŋakkeende teddungal e hakkeeji renndooji nokkuuji ɗii e nokkuuji ɗii. E nder ciimtol makko feewde e Biro Koloñaal, Kitson hollitii wonde ina gasa tawa ko ina wona feccere e kaŋŋe mo o yiylotonoo oo, ko karallaagal amateur en mbonni ɗum. E nder winndannde jaaynde wiyeteende ''The Spectator'', Kitson nanndinii naatgol njiylawu kaŋŋe amateur en e ngonka nannduka e Klondike to Kanadaa e hitaande 1897-8 : "Laawol Kakamega ngol ina nanndi hannde e 'laabi 98' tokoosi ɗi ngalaa nees. Worɓe ɓooyɓe ministeeruuji, gila e wonnooɓe Pioneer Klondyke haa e backwoodsmen Ostarali, ina njaawna yahde nokku oo". Kono ina wayi no ciimtol Kitson gadanol ngol wallitii sosde ruso ngoo e dumunna gadano oo e teeŋtinde piilngal alɗungal gonngal. No jaaynde ''The Spectator'' holliri nii : « gila ciimtol Sir Albert Kitson yalti, keewal yimɓe e nder nokkuuji kaŋŋe Kakamega ɓeydiima laabi ɗiɗi ». <ref name="The Spectator 1932" /> Winndannde Kitson e nder ndeeɗoo jaaynde tan ɓeydi ruttaade haa jooni.
Teddungal keewngal arii e laawol Kitson ngam anndinde golle makko. O toɗɗaa komanndaaji fedde Laamaandi Angalteer (CBE) e hitaande 1918, o woni sehil fedde St Michael e St George (CMG) e hitaande 1922. E hitaande 1927 Kitson heɓi njeenaari konu sabu golle makko e ganndal leydi. Fedde Geological Society to Londres suɓii mo e hitaande 1897, rokki mo kaalis Wollaston e hitaande 1918 hade mum teddinde mo e hitaande 1927, njeenaari Lyell ndi nganndu-ɗaa ko kañum woni njeenaari ndi nganndu-ɗaa ko kañum woni njeenaari ndi hitaande kala rokketee ganndo leydi keewɗo faayiida. E hitaande 1929 o toɗɗaa hooreejo fedde Angalteer ngam ɓamtaare ganndal, caggal nde o woppi golle, o wonti hooreejo fedde annduɓe geɗe leydi e hitaande 1934. Kitson wonnoo ko nulaaɗo laawɗuɗo laamu Angalteer e nder batuuji geɗe leydi hakkunde leyɗeele e batuuji nay (four times Congress). Gooto e caalli Buchan to Victoria Ostarali ina inniri mo, ko noon kadi mollusk fossil, eukalipt fossil e eukalipt guurɗo . Lekki Eukaliptus ''biyeteeɗo Eukaliptus kitsoniana'' (Gippsland Malee) ina jogii innde makko, hono no ƴiye ''Panaspis kitsoni'' (heen sahaaji ina sikkaa ko nanndi e ''Panaspis togoensis'' ). Laawol Kitson to Takoradi e nder leydi Ganaa hannde ndii ina inniree teddungal makko hono no Ñaawirde Kitson to Benalla, to leydi Ostarali e nokku Kitson to wuro Florey to Canberra, to leydi Ostarali.
Ngam maayde makko, jaaynde wiyeteende ''Nature'' winndi : « SIR ALBERT KITSON, mo maayde mum waɗi ñalnde 8 marse, ko ganndo leydi keewɗo innde e nder winndere ndee, tee jiytugol ngol o waɗi ngol, ngol o huutortoo hannde e nokkuuji keewɗi e winndere ndee, ina addana mo hakke jeyeede e annduɓe faggudu ɓurɓe mawnude e jamaanu makko ».
Gila e cukaagu makko, Kitson ina joginoo nafoore e aduna tagoore nde o woni e mum ndee. E nder nguurndam makko fof o mooftii ko ƴiye ɗe o neldata to museeji to Victoria e to Londres. O yiɗi ko ɓiɗɓe leɗɗe Victoria, o yaltini winndannde e dow mayre ngam waɗde ɗum e duɗal Smithsonian . E nder ladde Ostarali o janngi nokku ɗo mboɗeeri jogori rewde e ɗuum addani mo caggal ɗuum dañde innde e nder Gold Coast , hono almuudo fetish . O woniino kadi fotoowo keewɗo faayiida. E joofnirde duuɓi makko tati gadani e nder Gold Coast o ƴettii fotde 450 foto koloñaal. Heewɓe e ɗeen ina ndesndaa e defte ngenndiije Ganaa (ɗo ɗe mbiyaa ko EA Kitson e fenaande). Kitson kadi ina anndaa e nafoore mum mawnde e arkewolosi, o yiyti geɗe keewɗe ɗe o waɗti waɗde e nder galleeji defte (Musées) to Afrik e Angalteer.
Kitson ina wiyee "Kittie", ko gorko diineyanke no feewi, jom hakkille tiiɗɗo, teetootal. O tiiɗnii no feewi no JNF Green holliri nii : "Neɗɗaagal hoore mum e nder nguurndam mum rokkii Kitson doole keewɗe ngam muñde e tiiɗnaade e nder ngonkaaji caɗtuɗi e jarribooji. Won e diftoor e nder ladde, o meeɗaa woppude hoore makko, o ƴetti teddeendi ɓurndi teeŋtude." [1] L. J. Spencer, gonnooɗo gardiiɗo miniraaji to suudu defte Biritaan, siftinii Kitson wonde "gorko tokooso ɓurɗo semmbe; sehil makko sahaa kala ko panne tokooso ƴeewndotooɗo". Spencer siftorii "yahdu e makko e hitaande 1924 e nder diiwanuuji miniraagal to worgo Ontario; kala ɗo oto oo dartii o yaltata ko e panne makko tokoose e nder kala ɓuuɓri ndi o waawi heɓde". [2] E dokkal medal makko Lyell, Ormsby-Gore haali ko fayti e « semmbe makko mo alaa ɗo haaɗi, kono neɗɗaagal makko ɓuuɓngal e ɓuuɓngal ». [3]
E hitaande 1910 o resi Margaret Legge, jibinaaɗo Walker (1870-1920). Caggal maayde makko o resi Elinore Almond Ramage (1892–1963) e hitaande 1927. Hono no yumma makko nii, ko o ɓiy jaagorde diine Ecoppi, hay so tawii kanko e hoore makko o jibinaa ko to Victoria, Ostarali . Fuu e duuɓi maɓɓe mawɗi (duuɓi ɗiɗo ɗii kawri ko hedde 100) ɓe ndañii ɓiɓɓe ɗiɗo : (Ernest) Neil (1928-2009) e David (1935-2011), ɗiɗaɓo oo ko baaba daartoowo biyeteeɗo Simon Kitson (jibinaa ko 1967). Albert Kitson sankii ko to Beaconsfield ñalnde 8 marse 1937, tawi ko rafi ɓuuɓɗo e rafi grippe .
Sir Albert Kitson ina wiyee sahaa e sahaa fof e fenaande Sir Artur Kitson walla Sir Alfred Kitson. O woni kadi sahaa e sahaa fof e jiiɓru makko e Albert Kitson, Baron 2ɓo Airdale (1863-1944) mo nanndaani e banndiraaɓe.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
sojgc6ybt9mqxqfal1ahitfrx3ybw4g
177902
177901
2026-07-03T09:01:38Z
Sardeeq
14292
177902
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sir Albert Ernest Kitson''', CMG , CBE (21 mars 1868). – 8 mars 1937) ko ganndo leydi Angalteer-Ostarali, ganndo tago, keɓɗo njeenaari Lyell e hitaande 1927.
== Nguurndam gadano ==
Kitson jibinaa ko to North Street, Audenshaw, Cheshire, to Angalteer, ɓiy John Kitson ummoriiɗo Manchester e Margaret, jibinaaɗo Neil, ummoriiɗo Edinburgh, to Ekost. To bannge baaba makko ɓesngu nguu wonnoo ko jom kaaƴe, mawniiko gorko to bannge yumma ko jaagorde Presbyterian Ecoppi. Cukaagu Albert woni ko e wuro wiyeteengo Nagpur e nder diiwanuuji hakkundeeji leydi Indiya ɗo ɓesngu makko ummii nde o heɓi hitaande. Hedde hitaande 1876 ɓe ngummii to Victoria . Ɗoo John e Margaret njannginii e Duɗal Dowlaaji Dentuɗi e nder wuro wiyeteengo Enoch’s Point e nder Alpes Victoria hade John toɗɗaade hooreejo jannginoowo Duɗal Dowlaaji Dentuɗi North Winton sara Benalla . John maayi ko e rafi angina e hitaande 1879 e ko nanndi heen haa o maayi e hitaande 1898 Margaret ƴetti doggol duɗal ngal sukaaɓe makko ɗiɗo heddiiɓe ɓee tawtoranoo – Albert e miñiiko gorko (John) Sidney.
== Kugal ==
Albert Kitson naati e golle laamu to Victoria e hitaande 1886, o woni binndoowo. Nde o woni e golloraade ndee ɗoo golle haa jooni o waɗii kadi golle ladde geologique. Ɗum addani mo yiɗde, hirjini mo waɗde jaŋde makko e nder duɗe jaaɓi haaɗtirde worɓe gollotooɓe (jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Royal Melbourne ) e caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Melbourne . E hitaande 1903, o ummiima o wonti gardiiɗo ɗiɗaɓo e wiɗto Geological Survey of Victoria mo o wonti caggal ɗuum ganndo mawɗo to bannge geɗe leydi, e nder sahaa gooto kadi o woni gardiiɗo golle. O wallitii e wiɗtooji keewɗi ko faati e jawdi ndariindi Victoria e leɗɗe Glacial Tasmania . E hitaande 1907, Albert Kitson wasiyii yo ɓulli Buchan to Gippsland, Victoria ndartinee ngam reende ɗi e bonnugol.
Caggal golle makko gadane to Victoria, Kitson waɗi ko heewi e nguurndam makko caggal ɗuum to Afrik. Anndude doole makko to bannge geɗe leydi, Professeur JW Gregory wasiyiima mo yo o waɗtu golle e nder leydi Nijeer, hono mawɗo wiɗto miniraaji e nder [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] ɗo o yahi haa o yiyti kuuraa e lignite. E hitaande 1909 o yiyti kuuraa ɓaleejo bitumen e saraaji ŋoral Enugu-Udi to [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] e yaakaare mawnde waɗtaa e ngal ɗoon ŋoral kuuraa potngal wonde nafoore mawnde. Wuro Port Harcourt mahiraa ko e hitaande 1912 ngam wonde nokku ɗo kuuraa Naajeeriya yaltata, jokkondiri e [[Enugu]] e laawol laana njoorndi ngol yahrata ko to woyla haa [[Kaduna]] . Gese kuuraa [[Enugu]] nasti nder kuugal nder hitaande 1915 nden ɗum waɗi immigration mawɗum haa Enugu heɓi wuro man innde "Wuro kuuraa". Kuuɓal Naajeeriya wonti ko ngal moƴƴaani, ngal huutortee ko ɓuri heewde ko e ñaamde nder galleeji e nder koloñaal en, ngal rokki semmbeeji teeŋtuɗi wonande laabi njamndi e kuuraa.
Hay so tawii noon Kitson ina yiɗnoo yiytude geɗe miniraaje ɗe laamu koloñaal Angalteer waawi huutoraade, o hawritii e ɗuum sahaa kala e miijo baabiraagal ngam moƴƴinde ngonka jawdi yimɓe nokkuuji ɗii. E hitaande 1912, caggal nde o nani yeewtere JP Unstead ko fayti e ngonka weeyo ngam ndema alkama e nder Amerik worgo, jaabawol Kitson ko naamnaade so tawii ko Unstead yiyti koo ina waawi huutoreede e leydi Nijeer. Kitson wiyi : « so tawii gollordu ndema alkamaari ina waawi soseede, ɗum wonata ko ballal mawngal wonande yimɓe Afrik hirnaange ». E nder tonngoode paternalistic o jokki heen: "Ɗum ina waawi lomtaade e nder Fuɗnaange Naajeeriya ko ɓuri heewde e kosam ɗam alaa nafoore, tawa kadi ko e nder Fuɗnaange Naajeeriya ina waawi ɓeydude nguura ɓurka mawnude- maniyyu, yamre e maaro".
Caggal Nijeer, Kitson jokki wiɗtooji mum e nder Afrik, kanko e Edmund Thiele, o golli haa teeŋti e Gold Coast (hannde [[Gana|ko Ganaa]] ) hakkunde 1913 e 1930 ɗo o woni hooreejo gadano e wiɗtooji minerale, caggal ɗuum o woni gardiiɗo wiɗtooji geɗe leydi. Kitson yahri ko koloñaal oo e laana ndiwoowa e welo, o yiyti heen ɓulli keewɗi ina heen boksit e mangaan . O yiyti Bauxite, ko huunde nde alumina, e nder ŋoral Atewa sara Kibi e hitaande 1914. Ɓoornugol mangaan gadanol ngol o yiyti ko e lewru mee 1914 nde o yiyti kewuuji sara laawol laana njoorndi Sekondi-Kumassi fotde 6 miles (9.7 km) ummoraade Tarkwa. Ɗeeɗoo depasuuji ina njogii nafoore e hare Angalteer, sibu keɓal ɗeen miniraaji ummoraade e nokkuuji goɗɗi ina saɗti. E hitaande sakkitiinde e wolde ndee, 32 000 ton mangaan, kuutorteeɗo e peewnugol kaɓirɗe, neldaama to Angalteer ummoraade e nokkuuji ɗi Kitson yiyti to Gold Coast. Ndeen e lewru feebariyee 1919, kanko e gollodiiɗo makko EO Teale (Thiele wonnoo), o yiyti e maayo Birim, ɓulli diamant gadani tawaaɗi e Cote d’Or. Diamant oo ina famɗi kono ina toowi. Kitson teskiima wonde ko kirisaaji moƴƴi kollitooji oktahedron e dodekahedron. Ɗum hollitii wonde ko huunde teeŋtunde e nafoore diamant e njulaagu diamant ɓeydii no feewi. E hitaande 1934 ko 2,172,563 carats (434.5126 kg) e diamant yaltinaaɗo ummoraade e Cote d’Or, ko 39% e kaalis winndere ndee e ndeen hitaande.
Kitson ina jokkondiri kadi e ƴellitgol doole ndiyam e nder Gold Coast/Ghana. E hitaande 1915 ko kanko adii wasiyaade mahngo baraas to Akosombo to maayo Volta ngam heɓde kuuraa ndiyam, omo ɗaminii huutoraade ɗum ngam ƴellitde ɓuuɓri boksit ndi o yiyti e dow ŋoral Kwahu e hitaande ɓennunde ndee. Ko e hitaande 1965 miijo baraas oo fuɗɗii golle, nde hooreejo leydi Gana gadano ɓaleejo, hono Dr Kwame Nkrumah, felliti feewnude semmbe ndiyam ngam newnude faggudu leydi ndii. Ngolɗoo ƴellitaare waɗi maayo Volta, maayo ɓurngo mawnude e winndere nde neɗɗo waɗi.
== Nguurndam ɓooyɗam ==
Caggal nde o woppi golle makko e Gold Coast e hitaande 1930, Kitson ummii o fayi Beaconsfield, to Buckinghamshire, ɗo o inniri galle makko « Benalta » (ko ɗum woni innde asliire Benalla ), ko ɗum hollirta yiɗde makko duumiinde e Ostarali. Ko ɗoo o jokki e naamneede e naamne geologie jowitiiɗe e Afrik. Haa teeŋti noon o haali ko fayti e nokkuuji kaŋŋe to [[Keniya|leydi Keña]] e sahaa ko wiyetee Kakamega Gold Rush e fuɗɗoode kitaale 1930 ɗo njulaagu kaŋŋe holliri kadi ŋakkeende teddungal e hakkeeji renndooji nokkuuji ɗii e nokkuuji ɗii. E nder ciimtol makko feewde e Biro Koloñaal, Kitson hollitii wonde ina gasa tawa ko ina wona feccere e kaŋŋe mo o yiylotonoo oo, ko karallaagal amateur en mbonni ɗum. E nder winndannde jaaynde wiyeteende ''The Spectator'', Kitson nanndinii naatgol njiylawu kaŋŋe amateur en e ngonka nannduka e Klondike to Kanadaa e hitaande 1897-8 : "Laawol Kakamega ngol ina nanndi hannde e 'laabi 98' tokoosi ɗi ngalaa nees. Worɓe ɓooyɓe ministeeruuji, gila e wonnooɓe Pioneer Klondyke haa e backwoodsmen Ostarali, ina njaawna yahde nokku oo". Kono ina wayi no ciimtol Kitson gadanol ngol wallitii sosde ruso ngoo e dumunna gadano oo e teeŋtinde piilngal alɗungal gonngal. No jaaynde ''The Spectator'' holliri nii : « gila ciimtol Sir Albert Kitson yalti, keewal yimɓe e nder nokkuuji kaŋŋe Kakamega ɓeydiima laabi ɗiɗi ». <ref name="The Spectator 1932" /> Winndannde Kitson e nder ndeeɗoo jaaynde tan ɓeydi ruttaade haa jooni.
Teddungal keewngal arii e laawol Kitson ngam anndinde golle makko. O toɗɗaa komanndaaji fedde Laamaandi Angalteer (CBE) e hitaande 1918, o woni sehil fedde St Michael e St George (CMG) e hitaande 1922. E hitaande 1927 Kitson heɓi njeenaari konu sabu golle makko e ganndal leydi. Fedde Geological Society to Londres suɓii mo e hitaande 1897, rokki mo kaalis Wollaston e hitaande 1918 hade mum teddinde mo e hitaande 1927, njeenaari Lyell ndi nganndu-ɗaa ko kañum woni njeenaari ndi nganndu-ɗaa ko kañum woni njeenaari ndi hitaande kala rokketee ganndo leydi keewɗo faayiida. E hitaande 1929 o toɗɗaa hooreejo fedde Angalteer ngam ɓamtaare ganndal, caggal nde o woppi golle, o wonti hooreejo fedde annduɓe geɗe leydi e hitaande 1934. Kitson wonnoo ko nulaaɗo laawɗuɗo laamu Angalteer e nder batuuji geɗe leydi hakkunde leyɗeele e batuuji nay (four times Congress). Gooto e caalli Buchan to Victoria Ostarali ina inniri mo, ko noon kadi mollusk fossil, eukalipt fossil e eukalipt guurɗo . Lekki Eukaliptus ''biyeteeɗo Eukaliptus kitsoniana'' (Gippsland Malee) ina jogii innde makko, hono no ƴiye ''Panaspis kitsoni'' (heen sahaaji ina sikkaa ko nanndi e ''Panaspis togoensis'' ). Laawol Kitson to Takoradi e nder leydi Ganaa hannde ndii ina inniree teddungal makko hono no Ñaawirde Kitson to Benalla, to leydi Ostarali e nokku Kitson to wuro Florey to Canberra, to leydi Ostarali.
Ngam maayde makko, jaaynde wiyeteende ''Nature'' winndi : « SIR ALBERT KITSON, mo maayde mum waɗi ñalnde 8 marse, ko ganndo leydi keewɗo innde e nder winndere ndee, tee jiytugol ngol o waɗi ngol, ngol o huutortoo hannde e nokkuuji keewɗi e winndere ndee, ina addana mo hakke jeyeede e annduɓe faggudu ɓurɓe mawnude e jamaanu makko ».
Gila e cukaagu makko, Kitson ina joginoo nafoore e aduna tagoore nde o woni e mum ndee. E nder nguurndam makko fof o mooftii ko ƴiye ɗe o neldata to museeji to Victoria e to Londres. O yiɗi ko ɓiɗɓe leɗɗe Victoria, o yaltini winndannde e dow mayre ngam waɗde ɗum e duɗal Smithsonian . E nder ladde Ostarali o janngi nokku ɗo mboɗeeri jogori rewde e ɗuum addani mo caggal ɗuum dañde innde e nder Gold Coast , hono almuudo fetish . O woniino kadi fotoowo keewɗo faayiida. E joofnirde duuɓi makko tati gadani e nder Gold Coast o ƴettii fotde 450 foto koloñaal. Heewɓe e ɗeen ina ndesndaa e defte ngenndiije Ganaa (ɗo ɗe mbiyaa ko EA Kitson e fenaande). Kitson kadi ina anndaa e nafoore mum mawnde e arkewolosi, o yiyti geɗe keewɗe ɗe o waɗti waɗde e nder galleeji defte (Musées) to Afrik e Angalteer.
Kitson ina wiyee "Kittie", ko gorko diineyanke no feewi, jom hakkille tiiɗɗo, teetootal. O tiiɗnii no feewi no JNF Green holliri nii : "Neɗɗaagal hoore mum e nder nguurndam mum rokkii Kitson doole keewɗe ngam muñde e tiiɗnaade e nder ngonkaaji caɗtuɗi e jarribooji. Won e diftoor e nder ladde, o meeɗaa woppude hoore makko, o ƴetti teddeendi ɓurndi teeŋtude." [1] L. J. Spencer, gonnooɗo gardiiɗo miniraaji to suudu defte Biritaan, siftinii Kitson wonde "gorko tokooso ɓurɗo semmbe; sehil makko sahaa kala ko panne tokooso ƴeewndotooɗo". Spencer siftorii "yahdu e makko e hitaande 1924 e nder diiwanuuji miniraagal to worgo Ontario; kala ɗo oto oo dartii o yaltata ko e panne makko tokoose e nder kala ɓuuɓri ndi o waawi heɓde". [2] E dokkal medal makko Lyell, Ormsby-Gore haali ko fayti e « semmbe makko mo alaa ɗo haaɗi, kono neɗɗaagal makko ɓuuɓngal e ɓuuɓngal ». [3]
E hitaande 1910 o resi Margaret Legge, jibinaaɗo Walker (1870-1920). Caggal maayde makko o resi Elinore Almond Ramage (1892–1963) e hitaande 1927. Hono no yumma makko nii, ko o ɓiy jaagorde diine Ecoppi, hay so tawii kanko e hoore makko o jibinaa ko to Victoria, Ostarali . Fuu e duuɓi maɓɓe mawɗi (duuɓi ɗiɗo ɗii kawri ko hedde 100) ɓe ndañii ɓiɓɓe ɗiɗo : (Ernest) Neil (1928-2009) e David (1935-2011), ɗiɗaɓo oo ko baaba daartoowo biyeteeɗo Simon Kitson (jibinaa ko 1967). Albert Kitson sankii ko to Beaconsfield ñalnde 8 marse 1937, tawi ko rafi ɓuuɓɗo e rafi grippe .
Sir Albert Kitson ina wiyee sahaa e sahaa fof e fenaande Sir Artur Kitson walla Sir Alfred Kitson. O woni kadi sahaa e sahaa fof e jiiɓru makko e Albert Kitson, Baron 2ɓo Airdale (1863-1944) mo nanndaani e banndiraaɓe.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Pages with unreviewed translations]]
6ss36x7wyo8m6kb9on6fzwu0muej9du
Tunde Laamiiɗo
0
42970
177903
2026-07-03T09:02:49Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342994559|Tunde King]]"
177903
wikitext
text/x-wiki
'''Tunde King''' Listen k (jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1910), ko jimoowo Najeriyaajo, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni sosɗo jimɗi Jùjú . O waɗii batte mawɗe e jimɗi Najeriya ɓurɗi lollude.
[[Lagos]] nder kitaale 1920 e 1930 ko yimɓe jillondirɓe e yimɓe Yoruba'en nokkuure nde'e e wartuɓe diga duuniyaaru kesum. Ɓe kawri ɓe mbaɗi sifaa jimɗi ina wiyee " ''Palm Wine'' " hawruɗo e jimɗi leñol [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] e jimɗi jimɗi ummoriiɗi e leyɗeele ko wayi no Beresiil e Kubaa. Banjooji, gitaaruuji, shakeruuji e jimɗi juuɗe ina mballita jimɗi lilting ko fayti e nguurndam ñalnde kala. Miijo Jùjú ko jimɗi Palm Wine ummoriiɗi e nokku Olowogbowo to [[Lagos]] e kitaale 1920, e nder gollordu mekanik mooftirgel ɗo "sukaaɓe nokku oo" meeɗnoo hawrude ngam yarde e waɗde jimɗi. Ko Tunde King ardinoo ndee fedde.
== Ngendam ==
Abdulrafiu Babatunde King jibinaama haa nokkuure Olowogbowo nde Saro'en ɓuri ɗuuɗugo haa duunde Lagos, nyande 24 lewru bowte hitaande 1910. O ɓii Ibraahiima Sanni King, jeyaaɗo nder rento [[juulɓe]] Saro'en ɓurɓe famɗugo. Baaba makko ko mawɗo ñaawirdu Native to Ilaro, o hoɗiino ko juuti to Fourah Bay, [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] .
Tunde King janngi to duɗal leslesal Methodist nokkuure nden e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eko Boys . Sehil makko gooto jannginii mo fiyde gitaar, o wonti tergal mawngal e fedde "sukaaɓe nokku" nokku oo, ɓe ndarni e nder boowal mekanik to West Balogun Street. Fedde ndee ina haalda, ina njara biir ina yima, ina wondi e kuutorɗe improvisé. E hitaande 1929, King ina joginoo golle binnditagol, o golliima waktuuji seeɗa e jimoowo e gitaaryanke e tato ina heen gitaar, samba e maracas, caggal ɗuum o wayli o wonti tambourine, gitaar- banjo . e sekere (diwtuɗo). E nder cakkital kitaale 1930, o dañii nafoore mawnde, o waɗii nate keewɗe e jaayɗe rajooji, kono haa jooni o tuugnii ko e jimɗi gonɗi e laylaytol ngam dañde ko wuuri, o heewi ko e golle keertiiɗe. Yeru, King fiyi e ñalngu doktoor mawɗo biyeteeɗo [[Oguntola Sapara]] e lewru suwee 1935.
Nde wolde adunaare ɗimmere fuɗɗii e hitaande 1939, Tunde King naati e konu njulaagu. O arti Lagos e hitaande 1941, caggal ɗuum o majji duuɓi sappo e go’o garooji ɗii. O yiytaa kadi omo fijira e nder portooji Farayse ko wayi no [[Konaakiri|Konakri]] e Dakar, o arti Lagos e hitaande 1954. O maayi ko e kitaale 1980.
== Womre ==
Gitaar gonɗo e jimɗi Jùjú ina hawra e geɗe Afrik ko wayi no jimɗi Yoruba kaaloowo e batte Hirnaange e Afro-Kubaa. Tunde King wiyi wonde innde "Jùjú" ndee e hoore mum ummorii ko nde o soodi tammborde e nder defterdu Salvation Army, nde o rokki jimoowo makko Samba. Tamborde ndee ƴettii mbaadi ɓuuɓndi, ndi ina waɗi werlaade tammborde ndee e weeyo e nanngude ɗum, nde jamaanu nguu inniri Jù-jú, ina duppitoo konngol Yoruba ngol « werlaade » e aksan tonal.
Tato makko njaajnii haa wonti fedde nayi, tawi ko King e gitaar-banjo mo ɓoggi jeegom e jimɗi, Ishola Caxton Martins e sekere (gourde rattle), Ahmeed Lamidi George e tammborin e Sanya ("Mbooy") Johnson e tomtom e jimɗi ballitooji. Terɗe fedde nde mbaɗii daande ensemble ɓuuɓnde, ballitoore gitaar e daande e yahrude yeeso harmonic koyɗol.
E kitaale 1930, Niiseer wonnoo ko e njiimaandi Angalteer. Naajeeriyaajo ina waawi yahde haa ɗoo, kono wonaa ko ɓuri ɗum, e nder laamu walla e nder njulaagu, tawa ina ƴeewa mbaawka walla karallaagal. Tunde King hollitii miijooji yaajɗi e nder jimɗi mum. E nder "Oba Oyinbo", o mawninii ƴeeŋtugol laamɗo George VI mo Angalteer, o wiyi e mbaydi teskinndi "Eɗen njogii baaba ... Laamɗo George ko baaba amen ... Gorko ɓaleejo Cameron (guwerneer) ko baaba amen ... " O yahri yeeso e jimɗi ɗi mbinndaaka, o hollitii mettere makko no feewi. Jimol "Soja Idunmota" ina siftina monimaaji soldaat daneejo jogiiɗo jolngo naatngo, mo hoore mum ina fawi les, ina wiya "Cruelly, ɓe njejjiti iwdi neɗɗo gooto". E nder jimol ngol "Eti Joluwe" o wiyi ɓuri Yoruba en ligganaade koye mum en, ɓuri laamu.
== Winndannde ==
Ko Parlophone mo fedde EMI waɗi nate gadane ɗe jimɗi Jùjú mbaɗi, puɗɗii ko e hitaande 1936, yaltinaa ñalnde 78 rpm diskiiji shellac. Tunde King yaltinii limre ɗeen nate ina heen "Eko Akete" e "Oba Oyinbo" ("Laamɗo Orop") ɓooyɗo. O yoɓaama tan ko seeɗa ngam winndude kala yaltinnde, o dañi heen seeɗa no feewi e njoɓdi royalties. Kono tan, binndanɗe ɗee ina njogii nafoore mawnde e tabitinde innde makko. [1] [2] Nate goɗɗe ina heen « Sapara ti sajule orun », « Dunia (Ameda) » e « Ojuola lojo agan ». So ɗum fof hawrii, o waɗii ko ina ɓura 30 nate. [3] Ɗiɗi e nate makko, "Oba Oyinbo" e "Dunia" naatnaa e CD antoloji Juju Roots: kitaale 1930-1950, mo Rounder Records yaltini e lewru Yarkomaa 1985. [4]
== Njawdi ==
Gimɗi Tunde King ina mbaɗi batte e yonta makko, kam e fiyooɓe caggal mum ko wayi no Akanbi Ege, Ayinde Bakare, Tunde Nightingale e Ojoge Daniel e kitaale 1940, fiyooɓe e kitaale 1960 ko wayi no laamɗo Sunny Adé e mawɗo komanndaaji hoodere su7ech Princes, ɓe naatni electric10 Adekunle e jokkude jogaade batte mawɗe haa e kitaale 1980, nde koode ko wayi no Sir Shina Peters e [[Segun Adewale]] ina njimra mbaydiiji Jùjú jamaanu.
== Tuugnorgal ==
456vjsd88p83c8j2djvng3gfsfbart5
177904
177903
2026-07-03T09:03:36Z
Sardeeq
14292
Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1342994559|Tunde King]]"
177904
wikitext
text/x-wiki
'''Tunde King''' Listen k (jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1910), ko jimoowo Najeriyaajo, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni sosɗo jimɗi Jùjú . O waɗii batte mawɗe e jimɗi Najeriya ɓurɗi lollude.<ref>Afolabi Alaja-Browne (1989). "A diachronic study of change in Juju music". Popular Music. 8 (3). Cambridge University Press: 231–242. JSTOR 931274.</ref>
[[Lagos]] nder kitaale 1920 e 1930 ko yimɓe jillondirɓe e yimɓe Yoruba'en nokkuure nde'e e wartuɓe diga duuniyaaru kesum. Ɓe kawri ɓe mbaɗi sifaa jimɗi ina wiyee " ''Palm Wine'' " hawruɗo e jimɗi leñol [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] e jimɗi jimɗi ummoriiɗi e leyɗeele ko wayi no Beresiil e Kubaa. Banjooji, gitaaruuji, shakeruuji e jimɗi juuɗe ina mballita jimɗi lilting ko fayti e nguurndam ñalnde kala. Miijo Jùjú ko jimɗi Palm Wine ummoriiɗi e nokku Olowogbowo to [[Lagos]] e kitaale 1920, e nder gollordu mekanik mooftirgel ɗo "sukaaɓe nokku oo" meeɗnoo hawrude ngam yarde e waɗde jimɗi. Ko Tunde King ardinoo ndee fedde.
== Ngendam ==
Abdulrafiu Babatunde King jibinaama haa nokkuure Olowogbowo nde Saro'en ɓuri ɗuuɗugo haa duunde Lagos, nyande 24 lewru bowte hitaande 1910. O ɓii Ibraahiima Sanni King, jeyaaɗo nder rento [[juulɓe]] Saro'en ɓurɓe famɗugo. Baaba makko ko mawɗo ñaawirdu Native to Ilaro, o hoɗiino ko juuti to Fourah Bay, [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] .
Tunde King janngi to duɗal leslesal Methodist nokkuure nden e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eko Boys . Sehil makko gooto jannginii mo fiyde gitaar, o wonti tergal mawngal e fedde "sukaaɓe nokku" nokku oo, ɓe ndarni e nder boowal mekanik to West Balogun Street. Fedde ndee ina haalda, ina njara biir ina yima, ina wondi e kuutorɗe improvisé. E hitaande 1929, King ina joginoo golle binnditagol, o golliima waktuuji seeɗa e jimoowo e gitaaryanke e tato ina heen gitaar, samba e maracas, caggal ɗuum o wayli o wonti tambourine, gitaar- banjo . e sekere (diwtuɗo). E nder cakkital kitaale 1930, o dañii nafoore mawnde, o waɗii nate keewɗe e jaayɗe rajooji, kono haa jooni o tuugnii ko e jimɗi gonɗi e laylaytol ngam dañde ko wuuri, o heewi ko e golle keertiiɗe. Yeru, King fiyi e ñalngu doktoor mawɗo biyeteeɗo [[Oguntola Sapara]] e lewru suwee 1935.
Nde wolde adunaare ɗimmere fuɗɗii e hitaande 1939, Tunde King naati e konu njulaagu. O arti Lagos e hitaande 1941, caggal ɗuum o majji duuɓi sappo e go’o garooji ɗii. O yiytaa kadi omo fijira e nder portooji Farayse ko wayi no [[Konaakiri|Konakri]] e Dakar, o arti Lagos e hitaande 1954. O maayi ko e kitaale 1980.
== Womre ==
Gitaar gonɗo e jimɗi Jùjú ina hawra e geɗe Afrik ko wayi no jimɗi Yoruba kaaloowo e batte Hirnaange e Afro-Kubaa. Tunde King wiyi wonde innde "Jùjú" ndee e hoore mum ummorii ko nde o soodi tammborde e nder defterdu Salvation Army, nde o rokki jimoowo makko Samba. Tamborde ndee ƴettii mbaadi ɓuuɓndi, ndi ina waɗi werlaade tammborde ndee e weeyo e nanngude ɗum, nde jamaanu nguu inniri Jù-jú, ina duppitoo konngol Yoruba ngol « werlaade » e aksan tonal.
Tato makko njaajnii haa wonti fedde nayi, tawi ko King e gitaar-banjo mo ɓoggi jeegom e jimɗi, Ishola Caxton Martins e sekere (gourde rattle), Ahmeed Lamidi George e tammborin e Sanya ("Mbooy") Johnson e tomtom e jimɗi ballitooji. Terɗe fedde nde mbaɗii daande ensemble ɓuuɓnde, ballitoore gitaar e daande e yahrude yeeso harmonic koyɗol.
E kitaale 1930, Niiseer wonnoo ko e njiimaandi Angalteer. Naajeeriyaajo ina waawi yahde haa ɗoo, kono wonaa ko ɓuri ɗum, e nder laamu walla e nder njulaagu, tawa ina ƴeewa mbaawka walla karallaagal. Tunde King hollitii miijooji yaajɗi e nder jimɗi mum. E nder "Oba Oyinbo", o mawninii ƴeeŋtugol laamɗo George VI mo Angalteer, o wiyi e mbaydi teskinndi "Eɗen njogii baaba ... Laamɗo George ko baaba amen ... Gorko ɓaleejo Cameron (guwerneer) ko baaba amen ... " O yahri yeeso e jimɗi ɗi mbinndaaka, o hollitii mettere makko no feewi. Jimol "Soja Idunmota" ina siftina monimaaji soldaat daneejo jogiiɗo jolngo naatngo, mo hoore mum ina fawi les, ina wiya "Cruelly, ɓe njejjiti iwdi neɗɗo gooto". E nder jimol ngol "Eti Joluwe" o wiyi ɓuri Yoruba en ligganaade koye mum en, ɓuri laamu.
== Winndannde ==
Ko Parlophone mo fedde EMI waɗi nate gadane ɗe jimɗi Jùjú mbaɗi, puɗɗii ko e hitaande 1936, yaltinaa ñalnde 78 rpm diskiiji shellac. Tunde King yaltinii limre ɗeen nate ina heen "Eko Akete" e "Oba Oyinbo" ("Laamɗo Orop") ɓooyɗo. O yoɓaama tan ko seeɗa ngam winndude kala yaltinnde, o dañi heen seeɗa no feewi e njoɓdi royalties. Kono tan, binndanɗe ɗee ina njogii nafoore mawnde e tabitinde innde makko. [1] [2] Nate goɗɗe ina heen « Sapara ti sajule orun », « Dunia (Ameda) » e « Ojuola lojo agan ». So ɗum fof hawrii, o waɗii ko ina ɓura 30 nate. [3] Ɗiɗi e nate makko, "Oba Oyinbo" e "Dunia" naatnaa e CD antoloji Juju Roots: kitaale 1930-1950, mo Rounder Records yaltini e lewru Yarkomaa 1985. [4]
== Njawdi ==
Gimɗi Tunde King ina mbaɗi batte e yonta makko, kam e fiyooɓe caggal mum ko wayi no Akanbi Ege, Ayinde Bakare, Tunde Nightingale e Ojoge Daniel e kitaale 1940, fiyooɓe e kitaale 1960 ko wayi no laamɗo Sunny Adé e mawɗo komanndaaji hoodere su7ech Princes, ɓe naatni electric10 Adekunle e jokkude jogaade batte mawɗe haa e kitaale 1980, nde koode ko wayi no Sir Shina Peters e [[Segun Adewale]] ina njimra mbaydiiji Jùjú jamaanu.
== Tuugnorgal ==
1fw6555jrdwx6k0lkjk8plxaa12ku76
177905
177904
2026-07-03T09:03:53Z
Sardeeq
14292
177905
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Tunde King''' Listen k (jibinaa ko ñalnde 24 lewru bowte hitaande 1910), ko jimoowo Najeriyaajo, mo nganndu-ɗaa ko kañum woni sosɗo jimɗi Jùjú . O waɗii batte mawɗe e jimɗi Najeriya ɓurɗi lollude.<ref>Afolabi Alaja-Browne (1989). "A diachronic study of change in Juju music". Popular Music. 8 (3). Cambridge University Press: 231–242. JSTOR 931274.</ref>
[[Lagos]] nder kitaale 1920 e 1930 ko yimɓe jillondirɓe e yimɓe Yoruba'en nokkuure nde'e e wartuɓe diga duuniyaaru kesum. Ɓe kawri ɓe mbaɗi sifaa jimɗi ina wiyee " ''Palm Wine'' " hawruɗo e jimɗi leñol [[Yimɓe Yarbanko'en|Yoruba]] e jimɗi jimɗi ummoriiɗi e leyɗeele ko wayi no Beresiil e Kubaa. Banjooji, gitaaruuji, shakeruuji e jimɗi juuɗe ina mballita jimɗi lilting ko fayti e nguurndam ñalnde kala. Miijo Jùjú ko jimɗi Palm Wine ummoriiɗi e nokku Olowogbowo to [[Lagos]] e kitaale 1920, e nder gollordu mekanik mooftirgel ɗo "sukaaɓe nokku oo" meeɗnoo hawrude ngam yarde e waɗde jimɗi. Ko Tunde King ardinoo ndee fedde.
== Ngendam ==
Abdulrafiu Babatunde King jibinaama haa nokkuure Olowogbowo nde Saro'en ɓuri ɗuuɗugo haa duunde Lagos, nyande 24 lewru bowte hitaande 1910. O ɓii Ibraahiima Sanni King, jeyaaɗo nder rento [[juulɓe]] Saro'en ɓurɓe famɗugo. Baaba makko ko mawɗo ñaawirdu Native to Ilaro, o hoɗiino ko juuti to Fourah Bay, [[Sarliyon|Siyeraa Leyoon]] .
Tunde King janngi to duɗal leslesal Methodist nokkuure nden e duɗal jaaɓi haaɗtirde Eko Boys . Sehil makko gooto jannginii mo fiyde gitaar, o wonti tergal mawngal e fedde "sukaaɓe nokku" nokku oo, ɓe ndarni e nder boowal mekanik to West Balogun Street. Fedde ndee ina haalda, ina njara biir ina yima, ina wondi e kuutorɗe improvisé. E hitaande 1929, King ina joginoo golle binnditagol, o golliima waktuuji seeɗa e jimoowo e gitaaryanke e tato ina heen gitaar, samba e maracas, caggal ɗuum o wayli o wonti tambourine, gitaar- banjo . e sekere (diwtuɗo). E nder cakkital kitaale 1930, o dañii nafoore mawnde, o waɗii nate keewɗe e jaayɗe rajooji, kono haa jooni o tuugnii ko e jimɗi gonɗi e laylaytol ngam dañde ko wuuri, o heewi ko e golle keertiiɗe. Yeru, King fiyi e ñalngu doktoor mawɗo biyeteeɗo [[Oguntola Sapara]] e lewru suwee 1935.
Nde wolde adunaare ɗimmere fuɗɗii e hitaande 1939, Tunde King naati e konu njulaagu. O arti Lagos e hitaande 1941, caggal ɗuum o majji duuɓi sappo e go’o garooji ɗii. O yiytaa kadi omo fijira e nder portooji Farayse ko wayi no [[Konaakiri|Konakri]] e Dakar, o arti Lagos e hitaande 1954. O maayi ko e kitaale 1980.
== Womre ==
Gitaar gonɗo e jimɗi Jùjú ina hawra e geɗe Afrik ko wayi no jimɗi Yoruba kaaloowo e batte Hirnaange e Afro-Kubaa. Tunde King wiyi wonde innde "Jùjú" ndee e hoore mum ummorii ko nde o soodi tammborde e nder defterdu Salvation Army, nde o rokki jimoowo makko Samba. Tamborde ndee ƴettii mbaadi ɓuuɓndi, ndi ina waɗi werlaade tammborde ndee e weeyo e nanngude ɗum, nde jamaanu nguu inniri Jù-jú, ina duppitoo konngol Yoruba ngol « werlaade » e aksan tonal.
Tato makko njaajnii haa wonti fedde nayi, tawi ko King e gitaar-banjo mo ɓoggi jeegom e jimɗi, Ishola Caxton Martins e sekere (gourde rattle), Ahmeed Lamidi George e tammborin e Sanya ("Mbooy") Johnson e tomtom e jimɗi ballitooji. Terɗe fedde nde mbaɗii daande ensemble ɓuuɓnde, ballitoore gitaar e daande e yahrude yeeso harmonic koyɗol.
E kitaale 1930, Niiseer wonnoo ko e njiimaandi Angalteer. Naajeeriyaajo ina waawi yahde haa ɗoo, kono wonaa ko ɓuri ɗum, e nder laamu walla e nder njulaagu, tawa ina ƴeewa mbaawka walla karallaagal. Tunde King hollitii miijooji yaajɗi e nder jimɗi mum. E nder "Oba Oyinbo", o mawninii ƴeeŋtugol laamɗo George VI mo Angalteer, o wiyi e mbaydi teskinndi "Eɗen njogii baaba ... Laamɗo George ko baaba amen ... Gorko ɓaleejo Cameron (guwerneer) ko baaba amen ... " O yahri yeeso e jimɗi ɗi mbinndaaka, o hollitii mettere makko no feewi. Jimol "Soja Idunmota" ina siftina monimaaji soldaat daneejo jogiiɗo jolngo naatngo, mo hoore mum ina fawi les, ina wiya "Cruelly, ɓe njejjiti iwdi neɗɗo gooto". E nder jimol ngol "Eti Joluwe" o wiyi ɓuri Yoruba en ligganaade koye mum en, ɓuri laamu.
== Winndannde ==
Ko Parlophone mo fedde EMI waɗi nate gadane ɗe jimɗi Jùjú mbaɗi, puɗɗii ko e hitaande 1936, yaltinaa ñalnde 78 rpm diskiiji shellac. Tunde King yaltinii limre ɗeen nate ina heen "Eko Akete" e "Oba Oyinbo" ("Laamɗo Orop") ɓooyɗo. O yoɓaama tan ko seeɗa ngam winndude kala yaltinnde, o dañi heen seeɗa no feewi e njoɓdi royalties. Kono tan, binndanɗe ɗee ina njogii nafoore mawnde e tabitinde innde makko. [1] [2] Nate goɗɗe ina heen « Sapara ti sajule orun », « Dunia (Ameda) » e « Ojuola lojo agan ». So ɗum fof hawrii, o waɗii ko ina ɓura 30 nate. [3] Ɗiɗi e nate makko, "Oba Oyinbo" e "Dunia" naatnaa e CD antoloji Juju Roots: kitaale 1930-1950, mo Rounder Records yaltini e lewru Yarkomaa 1985. [4]
== Njawdi ==
Gimɗi Tunde King ina mbaɗi batte e yonta makko, kam e fiyooɓe caggal mum ko wayi no Akanbi Ege, Ayinde Bakare, Tunde Nightingale e Ojoge Daniel e kitaale 1940, fiyooɓe e kitaale 1960 ko wayi no laamɗo Sunny Adé e mawɗo komanndaaji hoodere su7ech Princes, ɓe naatni electric10 Adekunle e jokkude jogaade batte mawɗe haa e kitaale 1980, nde koode ko wayi no Sir Shina Peters e [[Segun Adewale]] ina njimra mbaydiiji Jùjú jamaanu.
== Tuugnorgal ==
t76z673mg9w52ye9p21wbeujig57upw
Kamorudeen Adekunle Adedibu
0
42971
177906
2026-07-03T09:11:18Z
Hauwa ali umar
8656
Created page with "'''Kamorudeen Adekunle Adedibu''' ListenR suɓaama senateer to diiwaan Oyo Sud to diiwaan Oyo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).[1] Adedibu ko ɓiy maayɗo Lamidi Adedibu, gardiiɗo laamu leydi Oyo.[2] Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Industry (Hooreejo), Karallaagal Fedde Ngenndiije Dentuɗe & Geɗe hakkunde Laamuuji, Golle, Golle & Productive, Defense & Arm..."
177906
wikitext
text/x-wiki
'''Kamorudeen Adekunle Adedibu''' ListenR suɓaama senateer to diiwaan Oyo Sud to diiwaan Oyo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).[1]
Adedibu ko ɓiy maayɗo Lamidi Adedibu, gardiiɗo laamu leydi Oyo.[2] Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Industry (Hooreejo), Karallaagal Fedde Ngenndiije Dentuɗe & Geɗe hakkunde Laamuuji, Golle, Golle & Productive, Defense & Army e Kabaaru e Jaayndeeji.[1] E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima dow o wallitorii kuugal sosde hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nden o wallitorii e o wallitorii goɗɗi motionji.[3] E nder yeewtere makko e lewru mee 2009 o hollitii mettere makko e ngonka leydi ndii, o wiyi caɗeele ina keewi. O tuumi ko ardiiɓe politik ɓee ngonaa nuunɗuɓe e parrochial en.[2]
== Tuugnorgal ==
<references />
mirzh321wrl49xsktmn0p6kqt1yaciy
177907
177906
2026-07-03T09:17:27Z
Hauwa ali umar
8656
177907
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kamorudeen Adekunle Adedibu''' ListenR suɓaama senateer to diiwaan Oyo Sud to diiwaan Oyo, leydi Nijeer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2007. O jeyaa ko e lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP).<ref name="indy141">{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200906010141.html|title=There is No Democracy to Celebrate - Adedibu|work=Daily Independent|date=29 May 2009|access-date=2010-06-13}}</ref>
Adedibu ko ɓiy maayɗo Lamidi Adedibu, gardiiɗo laamu leydi Oyo.Caggal nde o jooɗii e Senaa, o toɗɗaa e goomuuji ko faati e Industry (Hooreejo), Karallaagal Fedde Ngenndiije Dentuɗe & Geɗe hakkunde Laamuuji, Golle, Golle & Productive, Defense & Army e Kabaaru e Jaayndeeji.[1] E nder limngal hakkundeere Senator'en nder lewru Mee 2009, ThisDay teskiima dow o wallitorii kuugal sosde hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya nden o wallitorii e o wallitorii goɗɗi motionji.[3] E nder yeewtere makko e lewru m<ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200905250350.html?viewall=1|title=An Improved Senate, But Some Uninspiring Senators...|work=ThisDay|date=24 May 2009|access-date=2010-06-13}}</ref>ee 2009 o hollitii mettere makko e ngonka leydi ndii, o wiyi caɗeele ina keewi. O tuumi ko ardiiɓe politik ɓee ngonaa nuunɗuɓe e parrochial en.
== Tuugnorgal ==
<references />
agfpimmotg3pm1374vqbbzh8p2f4y4x
Adeniyi Olabode Adebisi
0
42972
177908
2026-07-03T09:21:37Z
Hauwa ali umar
8656
Created page with "{{Databox}}'''Adebisi Adeniyi Olabode''' (jibinaa ko hitaande 1971) ko neɗɗo siyaasyanke e njulaagu leydi Najeriya. O waɗii kuuɗe siyaasaaku ɗuuɗɗe nder jiha Oyo, nden o woni Komisinaajo filu, njulaagu, njulaagu, e koperatiifuuji. O woniino kadi Komiseer to bannge ndema e ƴellitaare ladde. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Olabode jibinaa ko hitaande 1971 to diiwaan Saki West to diiwaan Oyo. O janngii jaŋde karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ado‐..."
177908
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Adebisi Adeniyi Olabode''' (jibinaa ko hitaande 1971) ko neɗɗo siyaasyanke e njulaagu leydi Najeriya. O waɗii kuuɗe siyaasaaku ɗuuɗɗe nder jiha Oyo, nden o woni Komisinaajo filu, njulaagu, njulaagu, e koperatiifuuji. O woniino kadi Komiseer to bannge ndema e ƴellitaare ladde.
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Olabode jibinaa ko hitaande 1971 to diiwaan Saki West to diiwaan Oyo. O janngii jaŋde karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ado‐Ekiti (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Ekiti State), o heɓi dipolomaaji makko e hitaande 2002. Caggal ɗuum o heɓi Dipolomaaji makko e njuɓɓudi eɓɓooji (projets) to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e peeje to Amerik.[1]
== Kugal ==
Naatgol Olabode e politik fuɗɗii ko e toɓɓere nokku. Hakkunde 1999 e 2000, o woniino gardiiɗo lannda fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie to laamu nokku Saki West. Caggal ɗuum o wonti sekreteruuji lannda ngam diiwaan senateer Oyo North e les lannda gooto. E hitaande 2003, o toɗɗaa Auditeur (Auditeur) fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie. O joginoo kadi golle jokkondirɗe e kampaañuuji ngenndiiji, ina jeyaa heen Sekereteer Dowla ngam Goomu Kampaañ Atiku Abubakar e hitaande 2007 e Koolaaɗo kuuɓal Mobilisaasiyoŋ ngam Atiku Abubakar suɓaade hooreejo leydi e hitaande 2019.[1]
E hitaande 2019, o suɓaama e juuɗe guwerneer diiwaan Oyo ngam wonde komisinaajo, caggal ɗuum o toɗɗaa komisinaajo njulaagu, njulaagu, njulaagu, e koperatiifuuji.[2][3][4]
O joginoo kadi portfolio Komisinaajo ndema e ƴellitaare ladde e nder diiwaan Oyo.[5]
== Tuugnorgal ==
<references />
pjnuxjs01dxxuyvvor8jgjccy3z2t96
177909
177908
2026-07-03T09:24:26Z
Hauwa ali umar
8656
177909
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Adebisi Adeniyi Olabode''' (jibinaa ko hitaande 1971) ko neɗɗo siyaasyanke e njulaagu leydi Najeriya. O waɗii kuuɗe siyaasaaku ɗuuɗɗe nder jiha Oyo, nden o woni Komisinaajo filu, njulaagu, njulaagu, e koperatiifuuji. O woniino kadi Komiseer to bannge ndema e ƴellitaare ladde.<ref name=":0">{{Cite web|last=InsideOyo|date=2019-07-27|title=Meet Adeniyi Olabode Adebisi, Oyo Commissioner-designate -|url=https://insideoyo.com/meet-adeniyi-olabode-adebisi-oyo-commissioner-designate/|access-date=2025-12-19|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Olabode jibinaa ko hitaande 1971 to diiwaan Saki West to diiwaan Oyo. O janngii jaŋde karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ado‐Ekiti (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Ekiti State), o heɓi dipolomaaji makko e hitaande 2002. Caggal ɗuum o heɓi Dipolomaaji makko e njuɓɓudi eɓɓooji (projets) to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e peeje to Amerik.
== Kugal ==
Naatgol Olabode e politik fuɗɗii ko e toɓɓere nokku. Hakkunde 1999 e 2000, o woniino gardiiɗo lannda fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie to laamu nokku Saki West. Caggal ɗuum o wonti sekreteruuji lannda ngam diiwaan senateer Oyo North e les lannda gooto. E hitaande 2003, o toɗɗaa Auditeur (Auditeur) fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie. O joginoo kadi golle jokkondirɗe e kampaañuuji ngenndiiji, ina jeyaa heen Sekereteer Dowla ngam Goomu Kampaañ Atiku Abubakar e hitaande 2007 e Koolaaɗo kuuɓal Mobilisaasiyoŋ ngam Atiku Abubakar suɓaade hooreejo leydi e hitaande 2019.
E hitaande 2019, o suɓaama e juuɗe guwerneer diiwaan Oyo ngam wonde komisinaajo, caggal ɗuum o toɗɗaa komisinaajo njulaagu, njulaagu, njulaagu, e koperatiifuuji.<ref>{{Cite news|title=Makinde to Inaugurate Commissioners Thursday|url=https://www.thisdaylive.com/2019/08/15/makinde-to-inaugurate-commissioners-thursday/|access-date=2025-12-19|language=en-US|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=LeaderBox - Political Leadership Platform|url=https://leaderbox.africa/leaders/adebisi-adeniyi-olabode|access-date=2025-12-19|website=leaderbox.africa|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Honourable Adebisi Adeniyi Olabode – Ministry of Trade, Industry and Cooperatives|url=https://trade.oyostate.gov.ng/team/hon-adebisi-adeniyi-olabode/|access-date=2025-12-19|language=en-US}}</ref>
O joginoo kadi portfolio Komisinaajo ndema e ƴellitaare ladde e nder diiwaan Oyo.[5]
== Tuugnorgal ==
<references />
81xy1v9c186vk8wd4l7161bvh4ebygt
177910
177909
2026-07-03T09:26:13Z
Hauwa ali umar
8656
177910
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Adebisi Adeniyi Olabode''' (jibinaa ko hitaande 1971) ko neɗɗo siyaasyanke e njulaagu leydi Najeriya. O waɗii kuuɗe siyaasaaku ɗuuɗɗe nder jiha Oyo, nden o woni Komisinaajo filu, njulaagu, njulaagu, e koperatiifuuji. O woniino kadi Komiseer to bannge ndema e ƴellitaare ladde.<ref name=":0">{{Cite web|last=InsideOyo|date=2019-07-27|title=Meet Adeniyi Olabode Adebisi, Oyo Commissioner-designate -|url=https://insideoyo.com/meet-adeniyi-olabode-adebisi-oyo-commissioner-designate/|access-date=2025-12-19|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Olabode jibinaa ko hitaande 1971 to diiwaan Saki West to diiwaan Oyo. O janngii jaŋde karallaagal to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ado‐Ekiti (hannde ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Ekiti State), o heɓi dipolomaaji makko e hitaande 2002. Caggal ɗuum o heɓi Dipolomaaji makko e njuɓɓudi eɓɓooji (projets) to duɗal jaaɓi haaɗtirde njuɓɓudi e peeje to Amerik,
== Kugal ==
Naatgol Olabode e politik fuɗɗii ko e toɓɓere nokku. Hakkunde 1999 e 2000, o woniino gardiiɗo lannda fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie to laamu nokku Saki West. Caggal ɗuum o wonti sekreteruuji lannda ngam diiwaan senateer Oyo North e les lannda gooto. E hitaande 2003, o toɗɗaa Auditeur (Auditeur) fedde wiyeteende Alliance pour la Démocratie. O joginoo kadi golle jokkondirɗe e kampaañuuji ngenndiiji, ina jeyaa heen Sekereteer Dowla ngam Goomu Kampaañ Atiku Abubakar e hitaande 2007 e Koolaaɗo kuuɓal Mobilisaasiyoŋ ngam Atiku Abubakar suɓaade hooreejo leydi e hitaande 2019.
E hitaande 2019, o suɓaama e juuɗe guwerneer diiwaan Oyo ngam wonde komisinaajo, caggal ɗuum o toɗɗaa komisinaajo njulaagu, njulaagu, njulaagu, e koperatiifuuji.<ref>{{Cite news|title=Makinde to Inaugurate Commissioners Thursday|url=https://www.thisdaylive.com/2019/08/15/makinde-to-inaugurate-commissioners-thursday/|access-date=2025-12-19|language=en-US|newspaper=[[This Day]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=LeaderBox - Political Leadership Platform|url=https://leaderbox.africa/leaders/adebisi-adeniyi-olabode|access-date=2025-12-19|website=leaderbox.africa|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Honourable Adebisi Adeniyi Olabode – Ministry of Trade, Industry and Cooperatives|url=https://trade.oyostate.gov.ng/team/hon-adebisi-adeniyi-olabode/|access-date=2025-12-19|language=en-US}}</ref>
O joginoo kadi portfolio Komisinaajo ndema e ƴellitaare ladde e nder diiwaan Oyo.[5]
== Tuugnorgal ==
<references />
iwwtifmzqkr3081dwq7ev4lcds341ao
Kareem Tajudeen Abisodun
0
42973
177911
2026-07-03T09:36:15Z
Hauwa ali umar
8656
Created page with "'''Kareem Tajudeen Abisodunlistenⓘ''' ko o siyaasyanke mo leydi Najeriya. O wonii hannde Wakiiliijo Fedde nde lomtotooɗo diiwaan Saki Fuɗnaange/Saki Hirnaange/Atisbo e nder Asaambele ngenndi 10ɓo.[1][2][3] == Tuugnorgal == <references />"
177911
wikitext
text/x-wiki
'''Kareem Tajudeen Abisodunlistenⓘ''' ko o siyaasyanke mo leydi Najeriya. O wonii hannde Wakiiliijo Fedde nde lomtotooɗo diiwaan Saki Fuɗnaange/Saki Hirnaange/Atisbo e nder Asaambele ngenndi 10ɓo.[1][2][3]
== Tuugnorgal ==
<references />
i4i6867e8rs76e6kpcc79by1ikmkf5r
177912
177911
2026-07-03T09:37:12Z
Hauwa ali umar
8656
177912
wikitext
text/x-wiki
'''Kareem Tajudeen Abisodunlistenⓘ''' ko o siyaasyanke mo leydi Najeriya. O wonii hannde Wakiiliijo Fedde nde lomtotooɗo diiwaan Saki Fuɗnaange/Saki Hirnaange/Atisbo e nder Asaambele ngenndi 10ɓo.<ref>{{Cite web|last=Mukhail|first=Ayo|date=2024-04-22|title=Oyo Reps' Member, Abisodun 'Were', Becomes Asiwaju Adinni Of Saki Land|url=https://insideoyo.com/oyo-reps-member-abisodun-were-becomes-asiwaju-adinni-of-saki-land/|access-date=2024-12-31|website=InsideOyo.com|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|title=National Assembly Election Winners in Oyo|url=https://www.thisdaylive.com/index.php/2023/02/27/national-assembly-election-winners-in-oyo/|access-date=2024-12-31|newspaper=[[This Day]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite news|last=Adebayo|first=Musliudeen|date=2023-03-01|title=APC wins 3 senatorial, 8 reps seats, PDP wins 4 in Oyo [FULL LIST]|url=https://dailypost.ng/2023/03/01/apc-wins-3-senatorial-8-reps-seats-pdp-wins-4-in-oyo-full-list/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-12-31|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
lzauh8pa24wtfp64bkqlptwbv4qfwvm
Olaiya Abideen
0
42974
177913
2026-07-03T09:41:38Z
Hauwa ali umar
8656
Created page with "{{Databox}}'''Olaiya Abideen''' (HeɗtoR) ko siyaasyanke, jannginoowo leydi Najeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1998, o lomtii Ibadan Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo e les njiimaandi GDM.[1][2] == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Olaiya Abideen jibinaa ko e hitaande 1967 to Oke Oluokun, to Ibadan, to diiwaan Oyo, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal laamu munisipaal Ibadan III, Eleta, Ibadan, tuggi 1975 haa 1981. Tuggi 1981 haa 1986, o naat..."
177913
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Olaiya Abideen''' (HeɗtoR) ko siyaasyanke, jannginoowo leydi Najeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1998, o lomtii Ibadan Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo e les njiimaandi GDM.[1][2]
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Olaiya Abideen jibinaa ko e hitaande 1967 to Oke Oluokun, to Ibadan, to diiwaan Oyo, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal laamu munisipaal Ibadan III, Eleta, Ibadan, tuggi 1975 haa 1981. Tuggi 1981 haa 1986, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Olubi, Molete, Ibadan. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Ibadan. Hakkunde 1987 e 1992, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde ndee, Akure. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, tuggi 1993 haa 1995, caggal ɗuum o jokki jaŋde makko Ph.D. e nder duɗal gootal.[3][4]
== Kugal ==
Abideen wonno tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1998, o lomtii Ibadan Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo e les njiimaandi GDM.[1] O fooli cuɓol guwerneer lesdi Oyo nder hitaande 2019, ammaa Oluwaseyi Abiodun Makinde, mo ardiiɗo lesdi PDP fooli mo. Abideen waɗii ɗaɓɓaande nde heɓaani ngam heɓde hooreejo lannda oo e jooɗorde hooreejo leydi ndii e hitaande 1999 e hitaande 2003. E hitaande 2003, o hawri e kippu mawɗo Ladoja, e hitaande 2007, o tawtoraama jooɗorde Fedde Oluyole e les njiimaandi lannda Labour Ladoja, kono o saliima heɓde nafoore e fedde Adedibu jogiinde doole, nde ustii woote ɗee. O dogi caggal mum ngam heɓde jooɗorde Fedde Oluyole wootere e wooteeji 2015 e lannda Accord, tan o woppitaa e hojomaaji cakkitiiɗi ɗii.[3][2][5]
== Tuugnorgal ==
<references />
hsps28bbc5zwyaxm4dieqt0r9jjxgg5
177914
177913
2026-07-03T09:43:41Z
Hauwa ali umar
8656
177914
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Olaiya Abideen''' (HeɗtoR) ko siyaasyanke, jannginoowo leydi Najeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1998, o lomtii Ibadan Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo e les njiimaandi GDM.<ref name=":0">{{Cite news|last=Adebayo|first=Musliudeen|date=2018-10-13|title=Oyo 2019: Ex-governor, Alao-Akala picks Abideen Olaiya as running mate|url=https://dailypost.ng/2018/10/13/oyo-2019-ex-governor-alao-akala-picks-abideen-olaiya-running-mate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|last=vanguard|date=2018-10-13|title=2019: ADP guber candidate Alao-Akala picks Prof. Olaiya as running mate|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/2019-adp-guber-candidate-alao-akala-picks-prof-olaiya-as-running-mate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-01|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Olaiya Abideen jibinaa ko e hitaande 1967 to Oke Oluokun, to Ibadan, to diiwaan Oyo, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal laamu munisipaal Ibadan III, Eleta, Ibadan, tuggi 1975 haa 1981. Tuggi 1981 haa 1986, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Olubi, Molete, Ibadan. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Ibadan. Hakkunde 1987 e 1992, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde ndee, Akure. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, tuggi 1993 haa 1995, caggal ɗuum o jokki jaŋde makko Ph.D. e nder duɗal gootal.<ref name=":2">{{Cite web|title=Profile {{!}} Dr. Olaiya Abideen Olaitan for Oyo State Governor 2019|url=https://amolaiya.wixsite.com/olaiyaabideen/profile|access-date=2025-01-01|website=olaiyaabideen|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=Voice|first=Muslim|date=2022-01-08|title=MSSN Congratulate Dr Abideen Olaitan Olaiya on his Elevation as Professor {{!}} The Muslim Voice, Nigeria|url=https://muslimvoice.com.ng/2022/01/08/mssn-congratulate-dr-abideen-olaitan-olaiya-on-his-elevation-as-professor/|access-date=2025-01-01|language=en-US}}</ref>
== Kugal ==
Abideen wonno tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1998, o lomtii Ibadan Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo e les njiimaandi GDM.[1] O fooli cuɓol guwerneer lesdi Oyo nder hitaande 2019, ammaa Oluwaseyi Abiodun Makinde, mo ardiiɗo lesdi PDP fooli mo. Abideen waɗii ɗaɓɓaande nde heɓaani ngam heɓde hooreejo lannda oo e jooɗorde hooreejo leydi ndii e hitaande 1999 e hitaande 2003. E hitaande 2003, o hawri e kippu mawɗo Ladoja, e hitaande 2007, o tawtoraama jooɗorde Fedde Oluyole e les njiimaandi lannda Labour Ladoja, kono o saliima heɓde nafoore e fedde Adedibu jogiinde doole, nde ustii woote ɗee. O dogi caggal mum ngam heɓde jooɗorde Fedde Oluyole wootere e wooteeji 2015 e lannda Accord, tan o woppitaa e hojomaaji cakkitiiɗi ɗii.[3][2][5]
== Tuugnorgal ==
<references />
s2k9bt0oh8p1t7bixiq02ebsyi1fetb
177915
177914
2026-07-03T09:45:44Z
Hauwa ali umar
8656
177915
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Olaiya Abideen''' (HeɗtoR) ko siyaasyanke, jannginoowo leydi Najeriya. O woniino tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1998, o lomtii Ibadan Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo e les njiimaandi GDM.<ref name=":0">{{Cite news|last=Adebayo|first=Musliudeen|date=2018-10-13|title=Oyo 2019: Ex-governor, Alao-Akala picks Abideen Olaiya as running mate|url=https://dailypost.ng/2018/10/13/oyo-2019-ex-governor-alao-akala-picks-abideen-olaiya-running-mate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-01|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]|language=en-US}}</ref><ref name=":1">{{Cite news|last=vanguard|date=2018-10-13|title=2019: ADP guber candidate Alao-Akala picks Prof. Olaiya as running mate|url=https://www.vanguardngr.com/2018/10/2019-adp-guber-candidate-alao-akala-picks-prof-olaiya-as-running-mate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-01-01|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>
== Nguurndam e jaŋde puɗɗagol ==
Olaiya Abideen jibinaa ko e hitaande 1967 to Oke Oluokun, to Ibadan, to diiwaan Oyo, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal laamu munisipaal Ibadan III, Eleta, Ibadan, tuggi 1975 haa 1981. Tuggi 1981 haa 1986, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Olubi, Molete, Ibadan. O jokki jaŋde makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Politeknik Ibadan. Hakkunde 1987 e 1992, o heɓi seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde ndee, Akure. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ibadan, tuggi 1993 haa 1995, caggal ɗuum o jokki jaŋde makko Ph.D. e nder duɗal gootal.<ref name=":2">{{Cite web|title=Profile {{!}} Dr. Olaiya Abideen Olaitan for Oyo State Governor 2019|url=https://amolaiya.wixsite.com/olaiyaabideen/profile|access-date=2025-01-01|website=olaiyaabideen|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|last=Voice|first=Muslim|date=2022-01-08|title=MSSN Congratulate Dr Abideen Olaitan Olaiya on his Elevation as Professor {{!}} The Muslim Voice, Nigeria|url=https://muslimvoice.com.ng/2022/01/08/mssn-congratulate-dr-abideen-olaitan-olaiya-on-his-elevation-as-professor/|access-date=2025-01-01|language=en-US}}</ref>
== Kugal ==
Abideen wonno tergal suudu sarɗiiji e hitaande 1998, o lomtii Ibadan Fuɗnaange-rewo e Fuɗnaange-rewo e les njiimaandi GDM.[1] O fooli cuɓol guwerneer lesdi Oyo nder hitaande 2019, ammaa Oluwaseyi Abiodun Makinde, mo ardiiɗo lesdi PDP fooli mo. Abideen waɗii ɗaɓɓaande nde heɓaani ngam heɓde hooreejo lannda oo e jooɗorde hooreejo leydi ndii e hitaande 1999 e hitaande 2003. E hitaande 2003, o hawri e kippu mawɗo Ladoja, e hitaande 2007, o tawtoraama jooɗorde Fedde Oluyole e les njiimaandi lannda Labour Ladoja, kono o saliima heɓde nafoore e fedde Adedibu jogiinde doole, nde ustii woote ɗee. O dogi caggal mum ngam heɓde jooɗorde Fedde Oluyole wootere e wooteeji 2015 e lannda Accord, tan o woppitaa e hojomaaji cakkitiiɗi ɗii.[3][2][5]
== Tuugnorgal ==
<references />
8y6pnven3ozx2z99uzg8cqfaltsy3qu
Olubukola Oyewo
0
42975
177916
2026-07-03T09:53:35Z
Hauwa ali umar
8656
Created page with "'''Olubukola Oyewolisten''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer. O woni tergal wakiiliijo lesdi Irepodun/Olurunda/sogbo/Orolu nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jibinaa ko e hitaande 1963, o ummorii ko to diiwaan Osun. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi Kongres (APC).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/olubukola-oyegbile-oyewo|access-date=2025-01-08|website=citizen..."
177916
wikitext
text/x-wiki
'''Olubukola Oyewolisten''' ko neɗɗo dawruɗo leydi Nijeer. O woni tergal wakiiliijo lesdi Irepodun/Olurunda/sogbo/Orolu nder suudu joonde diidaaɗi lesdi. O jibinaa ko e hitaande 1963, o ummorii ko to diiwaan Osun. O suɓaama e nder suudu sarɗiiji e wooteeji 2019 e les njiimaandi Kongres (APC).<ref>{{Cite web|title=Citizen Science Nigeria|url=https://citizensciencenigeria.org/public-offices/persons/olubukola-oyegbile-oyewo|access-date=2025-01-08|website=citizensciencenigeria.org|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|date=2022-08-23|title=Rep Olubukola Oyewo: The Beauty Of Visionary Leadership|url=https://newslineng.news.blog/2022/08/23/rep-olubukola-oyewo-the-beauty-of-visionary-leadership/|access-date=2025-01-08|website=Newsline.ng|language=en}}</ref>
== Tuugnorgal ==
<references />
dfth27yz5sczq2ja2xckbpw7mrfsxej
Kafayat Oyetola
0
42976
177917
2026-07-03T09:58:50Z
Hauwa ali umar
8656
Created page with "'''Kafayat Olaitan Oyetola''' (jibinaa ko ñalnde 2 abriil 1960) ko neɗɗo Najeriya, neɗɗo baawɗo wonde fof, debbo Gboyega Oyetola, guwerneer nayaɓo diiwaan Osun, leydi Najeriya. O heɓi darnde debbo gadano diiwaan Osun ñalnde 27 noowammbar 2018 caggal nde o hunni jom suudu makko wonde guwerneer kuuɓtodinɗo diiwaan oo.[2][3] == Nguurndam gadano e jaŋde == Kafayat jibinaa ko ñalnde 2 abriil 1960, to Osogbo, o naati duɗal leslesal All Saints, Osogbo, tuggi 19..."
177917
wikitext
text/x-wiki
'''Kafayat Olaitan Oyetola''' (jibinaa ko ñalnde 2 abriil 1960) ko neɗɗo Najeriya, neɗɗo baawɗo wonde fof, debbo Gboyega Oyetola, guwerneer nayaɓo diiwaan Osun, leydi Najeriya. O heɓi darnde debbo gadano diiwaan Osun ñalnde 27 noowammbar 2018 caggal nde o hunni jom suudu makko wonde guwerneer kuuɓtodinɗo diiwaan oo.[2][3]
== Nguurndam gadano e jaŋde ==
Kafayat jibinaa ko ñalnde 2 abriil 1960, to Osogbo, o naati duɗal leslesal All Saints, Osogbo, tuggi 1966 haa 1971. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Osogbo hakkunde 1973 e 1977, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Wiltshire, to leydi Angalteer, to leydi Angalteer. Nde o arti Naajeeriya, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna ngam OND makko hakkunde hitaande 1979 e 1982 hade makko heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, ɗo o janngi karallaagal binndol gila 1983 haa 1985.
O wonnoo ko e cukaagu makko ko yiɗde wonde awokaa, e nder yeewtere nde o waɗdunoo e jaaynde Punch News Papers, haa jooni omo jogii yiɗde janngude sariya.[4]
== Kugal ==
Kafayat ina jogii golle karallaagal e nder fannu binndol :
Jokkondira e naalanke e Punch Nigeria Limited e jokkondiral gollorɗe e hitaande 1981
Jaaynde Concord ƴetti naalanke e hitaande 1982
Litogaraaf ngam jaaynde Litramed Oregun Lagos 1982 haa 1983
Litogaraaf jaaynde Guardian e nder NYSC makko 1985 haa 1986
Hiisoowo jaaynde Guardian Express (gardiiɗo lesdi) 1986 haa 1989
Gardiiɗo peewnugol Ibukunoluwa ina yaltina Naajeeriya e hitaande 1990 haa 1992
Caggal nde o arti e leydi Angalteer seeɗa, o yahi Kaduna ngam njillu, o hawri e Adeboyega Oyetola, duuɓi seeɗa caggal ɗuum, o resi. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo : ɓiɓɓe rewɓe tato e ɓiɓɓe gorko gooto.
== Eɓɓoore ƴellitaare Ilerioluwa ==
Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde ƴellitaare Ilerioluwa, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde daranii ko wallitde rewɓe e sukaaɓe ɓe ngalaa kaɓirɗe e nder leydi Najeriya.[5]
== Ƴeew kadi ==
Doggol rewɓe arandeeji e nder diiwanuuji Naajeeriya
== Tuugnorgal ==
<references />
543eg9sdw5qc4evvjt33w670hq6bbaa
177918
177917
2026-07-03T10:02:56Z
Hauwa ali umar
8656
177918
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kafayat Olaitan Oyetola''' (jibinaa ko ñalnde 2 abriil 1960) ko neɗɗo Najeriya, neɗɗo baawɗo wonde fof, debbo Gboyega Oyetola, guwerneer nayaɓo diiwaan Osun, leydi Najeriya. O heɓi darnde debbo gadano diiwaan Osun ñalnde 27 noowammbar 2018 caggal nde o hunni jom suudu makko wonde guwerneer kuuɓtodinɗo diiwaan oo.<ref>{{Cite web|url=https://tvcnews.tv/osun-state-to-eliminate-act-of-open-defecation-by-2024/|title=Osun state to eliminate act of open defecation by 2024|website=TVC News Nigeria|date=5 September 2019|language=en-US|access-date=2019-09-16}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-06-09|title=Osun First Lady, Kafayat Oyetola emerges SGWF Chairperson|url=https://www.vanguardngr.com/2021/06/osun-first-lady-kafayat-oyetola-emerges-sgwf-chairperson/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam gadano e jaŋde ==
Kafayat jibinaa ko ñalnde 2 abriil 1960, to Osogbo, o naati duɗal leslesal All Saints, Osogbo, tuggi 1966 haa 1971. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Osogbo hakkunde 1973 e 1977, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Wiltshire, to leydi Angalteer, to leydi Angalteer. Nde o arti Naajeeriya, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna ngam OND makko hakkunde hitaande 1979 e 1982 hade makko heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, ɗo o janngi karallaagal binndol gila 1983 haa 1985.
O wonnoo ko e cukaagu makko ko yiɗde wonde awokaa, e nder yeewtere nde o waɗdunoo e jaaynde Punch News Papers, haa jooni omo jogii yiɗde janngude sariya.[4]
== Kugal ==
Kafayat ina jogii golle karallaagal e nder fannu binndol :
* Jokkondira e naalanke e Punch Nigeria Limited e jokkondiral gollorɗe e hitaande 1981
* Jaaynde Concord ƴetti naalanke e hitaande 1982
* Litogaraaf ngam jaaynde Litramed Oregun Lagos 1982 haa 1983
* Litogaraaf jaaynde Guardian e nder NYSC makko 1985 haa 1986
* Hiisoowo jaaynde Guardian Express (gardiiɗo lesdi) 1986 haa 1989
* Gardiiɗo peewnugol Ibukunoluwa ina yaltina Naajeeriya e hitaande 1990 haa 1992
Caggal nde o arti e leydi Angalteer seeɗa, o yahi Kaduna ngam njillu, o hawri e Adeboyega Oyetola, duuɓi seeɗa caggal ɗuum, o resi. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo : ɓiɓɓe rewɓe tato e ɓiɓɓe gorko gooto.
== Eɓɓoore ƴellitaare Ilerioluwa ==
Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde ƴellitaare Ilerioluwa, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde daranii ko wallitde rewɓe e sukaaɓe ɓe ngalaa kaɓirɗe e nder leydi Najeriya.[5]
== Ƴeew kadi ==
Doggol rewɓe arandeeji e nder diiwanuuji Naajeeriya
== Tuugnorgal ==
<references />
29tbe5sia7y4uavmyegp6ncx311lftl
177919
177918
2026-07-03T10:58:57Z
Adamu mc
10501
Edit
177919
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Kafayat Olaitan Oyetola''' (jibinaa ko ñalnde ɗiɗi 2 lewru abriil hiitande alif 1960) ko neɗɗo Najeriya, neɗɗo baawɗo wonde fof, debbo Gboyega Oyetola, guwerneer nayaɓo diiwaan Osun, leydi Najeriya. O heɓi darnde debbo gadano diiwaan Osun ñalnde 27 noowammbar 2018 caggal nde o hunni jom suudu makko wonde guwerneer kuuɓtodinɗo diiwaan oo.<ref>{{Cite web|url=https://tvcnews.tv/osun-state-to-eliminate-act-of-open-defecation-by-2024/|title=Osun state to eliminate act of open defecation by 2024|website=TVC News Nigeria|date=5 September 2019|language=en-US|access-date=2019-09-16}}</ref><ref>{{Cite news|date=2021-06-09|title=Osun First Lady, Kafayat Oyetola emerges SGWF Chairperson|url=https://www.vanguardngr.com/2021/06/osun-first-lady-kafayat-oyetola-emerges-sgwf-chairperson/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam gadano e jaŋde ==
Kafayat jibinaa ko ñalnde 2 abriil 1960, to Osogbo, o naati duɗal leslesal All Saints, Osogbo, tuggi 1966 haa 1971. Ndeen o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Osogbo hakkunde 1973 e 1977, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde to Wiltshire, to leydi Angalteer, to leydi Angalteer. Nde o arti Naajeeriya, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Kaduna ngam OND makko hakkunde hitaande 1979 e 1982 hade makko heɓde seedantaagal makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Yaba, ɗo o janngi karallaagal binndol gila 1983 haa 1985.
O wonnoo ko e cukaagu makko ko yiɗde wonde awokaa, e nder yeewtere nde o waɗdunoo e jaaynde Punch News Papers, haa jooni omo jogii yiɗde janngude sariya.[4]
== Kugal ==
Kafayat ina jogii golle karallaagal e nder fannu binndol :
* Jokkondira e naalanke e Punch Nigeria Limited e jokkondiral gollorɗe e hitaande 1981
* Jaaynde Concord ƴetti naalanke e hitaande 1982
* Litogaraaf ngam jaaynde Litramed Oregun Lagos 1982 haa 1983
* Litogaraaf jaaynde Guardian e nder NYSC makko 1985 haa 1986
* Hiisoowo jaaynde Guardian Express (gardiiɗo lesdi) 1986 haa 1989
* Gardiiɗo peewnugol Ibukunoluwa ina yaltina Naajeeriya e hitaande 1990 haa 1992
Caggal nde o arti e leydi Angalteer seeɗa, o yahi Kaduna ngam njillu, o hawri e Adeboyega Oyetola, duuɓi seeɗa caggal ɗuum, o resi. Ɓe ndañi ɓiɓɓe nayo : ɓiɓɓe rewɓe tato e ɓiɓɓe gorko gooto.
== Eɓɓoore ƴellitaare Ilerioluwa ==
Ko kanko woni sosɗo e hooreejo fedde ƴellitaare Ilerioluwa, fedde nde wonaa laamuyankoore, nde daranii ko wallitde rewɓe e sukaaɓe ɓe ngalaa kaɓirɗe e nder leydi Najeriya.[5]
== Ƴeew kadi ==
Doggol rewɓe arandeeji e nder diiwanuuji Naajeeriya
== Tuugnorgal ==
<references />
5ia6dipakd41yyooyia4biwjszxpjp3