Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.9
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Mohammed Abba Gana
0
5213
178116
98138
2026-07-08T09:50:59Z
Ilya Discuss
10103
178116
wikitext
text/x-wiki
Mohammed Abba Gana (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
Nguurndam
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
Tuugnorgal
sytw46c5nlkx2ake88a2u3vq5ecl586
178117
178116
2026-07-08T09:51:45Z
Ilya Discuss
10103
178117
wikitext
text/x-wiki
Mohammed Abba Gana (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
Nguurndam
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
== Tuugnorgal ==
5aum8j7vn2x2wd2guvh94u5t0pnxchu
178118
178117
2026-07-08T09:52:28Z
Ilya Discuss
10103
178118
wikitext
text/x-wiki
Mohammed Abba Gana (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
== Nguurndam ==
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
== Tuugnorgal ==
nooulcrnaj3ghx09vk9pnnw8315wiss
178119
178118
2026-07-08T09:52:55Z
Ilya Discuss
10103
178119
wikitext
text/x-wiki
'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
== Nguurndam ==
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
== Tuugnorgal ==
ea7fgk3fpeebfh3edmk2il0dvzdopk5
178120
178119
2026-07-08T09:53:55Z
Ilya Discuss
10103
178120
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
== Nguurndam ==
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
== Tuugnorgal ==
kl90fnntd7clwfjcb2bzr13fv3kphzb
178121
178120
2026-07-08T09:59:52Z
Ilya Discuss
10103
178121
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
<ref>{{cite news|author=Okey Mugbo and Olawale Rasheed|url=http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html|title=Obasanjo sacks 8 Atiku's aides - Swears in 2 new ministers|publisher=Nigerian Tribune|date=2006-06-23|accessdate=2006-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060703011309/http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html <!-- Bot retrieved archive -->|archivedate=2006-07-03}}</ref> He had previously serve
== Biography ==
Gana was born in 1943 in [[Damboa]], [[Borno State]]. He attended the Yelwa Boarding Senior Primary School, [[Maiduguri]] (1956 - 1958), Government College, [[Zaria]], now [[Barewa College]] (1959 - 1963) and Okene-Provincial Secondary School (1964 - 1965). He was admitted to [[Ahmadu Bello University]], [[Zaria]] (1966 - 1969) where he obtained a degree in electrical engineering.<ref name="self">{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26834451_ITM|title=My Worries About Nigeria.|date=November 23, 2002|work=Newswatch|accessdate=2010-02-23}}</ref>
== Nguurndam ==
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
== Tuugnorgal ==
b0tnemr9io7wc768eysr3noxgwhgo9n
178122
178121
2026-07-08T10:01:13Z
Ilya Discuss
10103
178122
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
<ref>{{cite news|author=Okey Mugbo and Olawale Rasheed|url=http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html|title=Obasanjo sacks 8 Atiku's aides - Swears in 2 new ministers|publisher=Nigerian Tribune|date=2006-06-23|accessdate=2006-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060703011309/http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html <!-- Bot retrieved archive -->|archivedate=2006-07-03}}</ref>
== Biography ==
Gana was born in 1943 in [[Damboa]], [[Borno State]]. He attended the Yelwa Boarding Senior Primary School, [[Maiduguri]] (1956 - 1958), Government College, [[Zaria]], now [[Barewa College]] (1959 - 1963) and Okene-Provincial Secondary School (1964 - 1965). He was admitted to [[Ahmadu Bello University]], [[Zaria]] (1966 - 1969) where he obtained a degree in electrical engineering.<ref name="self">{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26834451_ITM|title=My Worries About Nigeria.|date=November 23, 2002|work=Newswatch|accessdate=2010-02-23}}</ref>
== Nguurndam ==
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
== Tuugnorgal ==
gpt177r5u0ygorupisvqoex56u2xkd3
178123
178122
2026-07-08T10:02:43Z
Ilya Discuss
10103
178123
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003.
<ref>{{cite news|author=Okey Mugbo and Olawale Rasheed|url=http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html|title=Obasanjo sacks 8 Atiku's aides - Swears in 2 new ministers|publisher=Nigerian Tribune|date=2006-06-23|accessdate=2006-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060703011309/http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html <!-- Bot retrieved archive -->|archivedate=2006-07-03}}</ref>
== Biography ==
Gana was born in 1943 in [[Damboa]], [[Borno State]]. He attended the Yelwa Boarding Senior Primary School, [[Maiduguri]] (1956 - 1958), Government College, [[Zaria]], now [[Barewa College]] (1959 - 1963) and Okene-Provincial Secondary School (1964 - 1965). He was admitted to [[Ahmadu Bello University]], [[Zaria]] (1966 - 1969) where he obtained a degree in electrical engineering.<ref name="self">{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26834451_ITM|title=My Worries About Nigeria.|date=November 23, 2002|work=Newswatch|accessdate=2010-02-23}}</ref>
== Nguurndam ==
Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa.
O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|accessdate=2010-04-23|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archivedate=2005-12-02}}</ref>
Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA).
== Tuugnorgal ==
nh9pb43tzh69zer6qzcaza7ilsyyllt
Samuel Odulana Odugade I
0
11077
178103
178102
2026-07-07T13:36:35Z
Fulani215
7983
/* Himobe */ fixed typo
178103
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.[1][2]
== Nguurndam adanɗam ==
O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4]
== Kugal ==
Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie).
O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan.
Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005.
O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007.
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
==firooji==
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
==Himobe==
l26yt1l0edjo6xuyd9ity024vpbnzqw
178104
178103
2026-07-07T13:36:54Z
Fulani215
7983
fixed typo
178104
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.[1][2]
== Nguurndam adanɗam ==
O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4]
== Kugal ==
Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie).
O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan.
Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005.
O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007.
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
==Himobe==
n8imxhn37vjw64hxlnebyepyf2etv0z
178105
178104
2026-07-07T13:37:50Z
Fulani215
7983
/* Kugal */ fixed typo
178105
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.[1][2]
== Nguurndam adanɗam ==
O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4]
== Kugal ==
Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan, Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007.
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
==Himobe==
tprbghkn3ooan2jxy0w0ftq8xhdyk4h
178106
178105
2026-07-07T13:38:26Z
Fulani215
7983
/* */ fixed typo
178106
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.
== Nguurndam adanɗam ==
O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4]
== Kugal ==
Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan, Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007.
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
==Himobe==
ny25erh34qdrw6n346964754p4nrud8
178110
178106
2026-07-07T15:51:50Z
Adamu mc
10501
Edit
178110
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil hiitande alif 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.
== Nguurndam adanɗam ==
O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4]
== Kugal ==
Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan, Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007.
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
== Sana'a ==
Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ).
==Himobe==
jdm5jqlbpl2s7tsov3b6kgibr4kmopd
Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archives
4
29164
178112
152487
2026-07-08T08:30:50Z
De-Invincible
7477
178112
wikitext
text/x-wiki
<div style="background:#f8f9fa; border:1px solid #a2a9b1; padding:20px; margin-bottom:20px; border-radius:8px; box-shadow: inset 0 1px 3px rgba(0,0,0,0.05);">
<div style="font-weight:bold; margin-bottom:10px; color:#202122;">🔍 Search Archives</div>
<div style="font-size:0.9em; color:#54595d; margin-bottom:10px;">Type a username or month to find past requests:</div>
<inputbox>
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/Archive
width=50
searchbuttonlabel=Search
</inputbox>
</div>
<div style="display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 15px;">
<div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;">
=== 📅 2026 Records ===
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/February|February 2026]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|March 2026]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/April|April 2026]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|May 2026]]
* ''June 2026 (Current)''
* ''July 2026 (Pending)''
</div>
<div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;">
=== 📅 2025 Records ===
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2025/September|September 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 10|August 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 9|July 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 8|June 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 7|May 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/List|April 2025]]
</div>
<div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;">
=== 📅 2024 Records ===
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 6|December 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 5|November 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 4|October 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 3|September 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 2|August 2024]]
* [[Special:MyLanguage/ Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 1|July 2024]]
</div>
</div>
=== Statistics Summary ===
{| class="wikitable" style="width:100%; text-align:center;"
! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Applications Archived
! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Data Distributed
! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Completion Rate
|-
| 115
| 2,265 GB
| 16%
|}
<div style="margin-top:20px; padding:10px; background:#fff9ea; border-left:5px solid #ffcc33; font-size:0.9em;">
'''Note to Coordinators:''' To archive a request, move the discussion from the main request page to the relevant month subpage. Do not delete original signatures.
</div>
<noinclude>
[[Category:Volunteer Internet Data Support]]
</noinclude>
5iqeu1ke425zcqnsq1f2lljh338z9cj
178115
178112
2026-07-08T08:36:38Z
De-Invincible
7477
/* Statistics Summary */
178115
wikitext
text/x-wiki
<div style="background:#f8f9fa; border:1px solid #a2a9b1; padding:20px; margin-bottom:20px; border-radius:8px; box-shadow: inset 0 1px 3px rgba(0,0,0,0.05);">
<div style="font-weight:bold; margin-bottom:10px; color:#202122;">🔍 Search Archives</div>
<div style="font-size:0.9em; color:#54595d; margin-bottom:10px;">Type a username or month to find past requests:</div>
<inputbox>
type=fulltext
prefix=Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/Archive
width=50
searchbuttonlabel=Search
</inputbox>
</div>
<div style="display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 15px;">
<div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;">
=== 📅 2026 Records ===
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/February|February 2026]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|March 2026]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/April|April 2026]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|May 2026]]
* ''June 2026 (Current)''
* ''July 2026 (Pending)''
</div>
<div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;">
=== 📅 2025 Records ===
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2025/September|September 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 10|August 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 9|July 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 8|June 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 7|May 2025]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/List|April 2025]]
</div>
<div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;">
=== 📅 2024 Records ===
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 6|December 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 5|November 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 4|October 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 3|September 2024]]
* [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 2|August 2024]]
* [[Special:MyLanguage/ Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 1|July 2024]]
</div>
</div>
=== Statistics Summary ===
{| class="wikitable" style="width:100%; text-align:center;"
! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Applications Archived
! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Data Distributed
! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Completion Rate
|-
| 142
| 1,500 GB
| 100%
|}
<div style="margin-top:20px; padding:10px; background:#fff9ea; border-left:5px solid #ffcc33; font-size:0.9em;">
'''Note to Coordinators:''' To archive a request, move the discussion from the main request page to the relevant month subpage. Do not delete original signatures.
</div>
<noinclude>
[[Category:Volunteer Internet Data Support]]
</noinclude>
mww8j2jkoa3ylq437tdb6qoesc5qiya
Anthony Enahoro
0
42221
178111
177773
2026-07-07T23:00:16Z
Ibrahim abusufyan
12706
Created by translating the section "Politics" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357251573|Anthony Enahoro]]"
178111
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Mawɗo '''Anthony Eromosele Enahoro''' CFR (22 [[lewru]] juko hitaande 1923 – 15 [[lewru]] desaambar 2010)<ref>{{cite news|date=2018-12-15|title=Remembering Anthony Eronsele Enahoro: Adolor of Uromi, Okaku"o of Edoland|last=Asika-Enahoro|first=Maureen|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/remembering-anthony-eronsele-enahoro-adolor-of-uromi-okakuo-of-edoland/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-18|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> ko gooto e ɓurɓe waawde haɓaade koloñaal e daraniiɓe demokaraasi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="guardian">{{cite news|date=2017-10-01|title=Five Independence Day Heroes|last=Muoka|first=Chidera|url=https://guardian.ng/life/life-features/five-independence-day-heroes/|access-date=2024-09-18|location=Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O jibinaa ko mawɗo e nder sukaaɓe sappo to Uromi, hannde ko diiwaan Edo to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Jibnaaɓe makko Esan en ko Anastasiyus Okotako Enahoro (1900-1968) e Fideliya Viktooriya Inibokun jibinaaɗo e Ogbidi Okojie (1906-1969).<ref>{{cite web|title=Biography – Anthony Enahoro Foundation|url=https://anthonyenahoro.org/biography/|access-date=2024-07-04}}</ref> Enahoro ina joginoo golle juutɗe, teeŋtuɗe e nder jaayɗe, politik, golle laamu e dille daraniiɗe demokaraasi. Janngi to duɗal laamu, Uromi, duɗal laamu, Owo e duɗal laamɗo, [[Lagos]].<ref>{{cite news|last=Adesulu|first=Dayo|date=2016-09-29|title=Nigeria at 56: What Education was like before independence|url=https://www.vanguardngr.com/2016/09/nigeria-at-56-what-education-was-like-before-independence/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-18|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
Enahoro wonti ardiiɗo jaaynde [[Nnamdi Azikiwe]], ''Defender'' [[Naajeeriya]] Fombina, Ibadan, nder hitaande 1944 nde o mari duuɓi 21, non o laati ardiiɗo jaaynde [[Naajeeriya]] ɓurdunde famɗugo.<ref>{{cite news|date=2006-01-01|title=Chief Anthony Enahoro speaks!|url=https://saharareporters.com/2006/01/01/chief-anthony-enahoro-speaks|location=New York City, United States|access-date=2021-07-10|agency=[[Sahara Reporters]]|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> Caggal ɗuum o wonti gardiiɗo jaaynde wiyeteende Zik’s Comet, to [[Kano]], e hitaande 1945-49, o woni gardiiɗo jaaynde Pilot [[Afrik]] hirnaange, to [[Lagos]], e gardiiɗo jaaynde wiyeteende ''Morning Star'' gila 1950 haa 1953.<ref name="vanguard">{{cite news|date=2010-12-26|title=Enahoro:Tribute to a statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2010/12/enahorotribute-to-a-statesman/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-07-10|first=OClifford|last=Ogbeide|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
E hitaande 1953, Enahoro woni gadano ƴettude kuulal ngam heɓde ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngal heɓi ɗum e hitaande 1960, caggal nde o waɗi caɗeele politik keewɗe e foolde e nder parlemaa.<ref>{{cite news|date=2020-10-03|title=Resting places of some Nigeria's independence heroes|url=https://punchng.com/resting-places-of-some-nigerias-independence-heroes/|access-date=2021-07-10|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Enahoro ɗon laara janngirde e Naajeeriya'en ɗuuɗɓe, bana "Baaba lesdi [[Naajeeriya]]".<ref>{{cite news|date=2020-10-03|title=Resting places of some Nigeria's independence heroes|url=https://punchng.com/resting-places-of-some-nigerias-independence-heroes/|access-date=2021-07-10|newspaper=[[The Punch]]}}</ref>
Motion maako arandeere ngam heɓugo ndimu lesdi [[Naajeeriya]] heɓi ɓustugo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, nden terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin waɗi walkout ngam daliila motion man.<ref>{{cite news|date=2021-02-25|title=Anthony Enahoro, A Journalist Who Moved Motion For Nigeria's Independence In 1953|url=https://nigeriantracker.com/2021/02/25/anthony-enahoro-a-journalist-who-moved-motion-for-nigerias-independence-in-1953/|access-date=2024-07-04|work=Nigerian Tracker}}</ref> Ko wonaa ɗuum koo, foolde e nder parlemaa, dille yimɓe puɗɗiima ngam saabaade ndee ɗoo dillere, jooni noon, ƴaañgol ngol ina jokki e dow koloñaal en, ina waɗi kadi dillere ngam jeytaare leydi Nijeer, walla ko famɗi fof, laamaade hoore mum. [[S. L. Akintola]] etinooma ƴeewtaade eɓɓaande ngam heɓde ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1957 hay so tawii eɓɓaande makko ndee jaɓaama e parlemaa, laamuuji koloñaal Biritaan en njaɓaani ɗum, ɗum noon ɗum ronkaama.<ref>{{cite news|date=2013-05-02|title=Who Moved The Motion For Nigeria's Independence, By Fani-Kayode|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/132367-who-moved-the-motion-for-nigerias-independence-by-fani-kayode.html|access-date=2021-07-10|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
E [[lewru]] ut 1958, [[Remi Fani-Kayode]] ƴeewtindiima eɓɓaande Enahoro ndee, eɓɓaande ndee kadi jaɓaa e parlemaa kono ñalngu mum jaɓaaka e Angalteer. Eɓɓaande Fani-Kayode ndee noddiino yo [[Naajeeriya]] heɓ jeytaare mum ñalnde 2 abriil 1960. E nder ɓeydugol eɓɓaande Enahoro adannde ndee, Sir [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] ƴetti eɓɓaande woɗnde e nder parlemaa e hitaande 1959, nde jaɓaa. <ref>{{Cite news|date=2010-10-10|title=The truth about the motion for Nigeria’s independence|url=https://dailytrust.com/the-truth-about-the-motion-for-nigerias-independence/|access-date=2025-06-10|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref> Ngam batte ƴamol ngol, guwerneer koloñaal oo hollitii kuulal ngal laamu Biritaan ƴetti ngam rokkude ndimaagu mum e hitaande 1960. [[Naajeeriya]] heɓi ndimaagu mum ñalnde 1 oktoobar 1960.<ref>{{cite web|title=Nigeria - Independent Nigeria|publisher=Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Nigeria/Independent-Nigeria|access-date=2023-01-29}}</ref>
==Nguurndam gadano==
Anthony Enahoro jibinaa ko mawɗo e nder sukaaɓe sappo to wuro Onewa, Uromi, to diiwaan Edo hannde oo, to leydi [[Naajeeriya]]. Won e banndiraaɓe makko ina jeyaa heen dipolomaat biyeteeɗo Edward, jaayndiyanke biyeteeɗo Peter ("Peter Pan"), jannginoowo biyeteeɗo Henry, Mike Enahoro, jaayndiyanke to Hukuuma Teleeji leydi Nijeer, Ben, Dan, Bess, Chris, e Emmanuel. Jibnaaɓe makko Esan en ko Anastasius Asuelinmen "Okotako" Enahoro (maayi 1968) e Fidelia Inibokun jibinaaɗo e Ogbidi Okojie (maayi 1969), laamɗo debbo e nder laamu [[Naajeeriya]].<ref name="vanguard2">{{cite news|date=2010-12-26|title=Enahoro:Tribute to a statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2010/12/enahorotribute-to-a-statesman/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-07-10|first=OClifford|last=Ogbeide|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Enahoro ina joginoo golle juutɗe, teeŋtuɗe e nder jaayɗe, politik, golle laamu e dille daraniiɗe demokaraasi.
Janngi e duɗal laamu Uromi, duɗal laamu Owo e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, [[Lagos]], Enahoro wonti gardiiɗo jaaynde [[Nnamdi Azikiwe]], Defender leydi Nijeer to bannge worgo, to [[Ibadan]], e hitaande 1944 e duuɓi 21 fuɗɗoode kitaale 1940, ardi e murto almudɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde to [[Lagos]] ɗo o wonnoo gardiiɗo almudɓe. O teskiima e politik e sahaa mbayliigu jaawngu. O nanngaama laabi ɗiɗi ngam laamu koloñaal, ngam winndannde nde o waɗi ngam ƴamɗe gonnooɗo guwerneer, nden boo ngam wolde nde o wi'i o ɗon ƴama sooja'en lesdi [[Naajeeriya]], ɓe ɗon huuwa nder konu Biritaniya. Biritaannaaɓe mbaɗti mo maande ko o ƴattoowo yiite, kono hay nde o nanngaa laabi tati, o woni ko e ƴeewtaade darnde makko.<ref name="Whiteman">{{cite news|last=Whiteman|first=Kaye|date=2011-02-08|title=Chief Anthony Enahoro obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2011/feb/08/chief-anthony-enahoro-obituary|access-date=2024-09-18|work=[[The Guardian]]|issn=0261-3077}}</ref>
== Politik ==
E hitaande 1950, Enahoro e Artuur Perst cosi lannda wiyeteende ''Mid-Ouest.'' Enahoro fuɗɗino jaaynde ''Mid-West Pres''s nden o yaltini jaaynde [[Naajeeriya]] diga hitaande 1950 haa 1953. Lannda Mid-West nasti nder kawtal ''Action Group'' nder hitaande 1951.<ref>{{cite book|first=Henry Louis|last=Gates Jr.|author-link=Henry Louis Gates Jr.|author2=[[Emmanuel Akyeampong]]|author3=Steven J. Niven|title=Dictionary of African Biography|url=https://books.google.com/books?id=39JMAgAAQBAJ&pg=RA1-PA302|year=2012|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-538207-5|page=302}}</ref> Enahoro wonnoo ko nulaaɗo e ko ɓuri heewde e batuuji doosɗe leydi jowitiiɗi e jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1960.<ref name="Whiteman2">{{cite news|last=Whiteman|first=Kaye|date=2011-02-08|title=Chief Anthony Enahoro obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2011/feb/08/chief-anthony-enahoro-obituary|access-date=2024-09-18|work=[[The Guardian]]|issn=0261-3077}}</ref>
E nder caɗeele [[Naajeeriya]] caggal kuudetaaji 1966, Enahoro woni hooreejo delegaasiyoŋ ''Mid-West'' e oon sahaa, to batu doosɗe leydi Ad Hoc to [[Lagos]]. Caggal ɗuum o wonti Komisariyaa Fedde nde (Ministeer) ngam humpito e golle e les njiimaandi laamu konu Seneraal [[Yakubu Gowon]], 1967–74 ; Komisinaajo lesdi [[Naajeeriya]] ngam kuuɗe feere-feere, 1975. Baawo man o warti tergal lanyol lesdi [[Naajeeriya]], NPN, 1978–83. Ko kanko woni hooreejo, Fedde Adunaare Naalankaagal e Pinal Negro, 1972–75.<ref>{{cite news|date=2020-10-01|title=Heroes of the struggle for Nigeria's independence/pioneer political|url=https://guardian.ng/?p=1230220|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-07-10|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
Enahoro wonnoo ko hooreejo fedde wiyeteende NADECO, fedde daraniinde demokaraasi, haɓannde diktatoor [[Sani Abacha]] haa Abacha sankii. Enahoro rokkaama teddungal ngenndiwal Kumannda, yamiroore Republique Fédérale, CFR, e hitaande 1982, o woniino hooreejo Dillere ngam Reforme Ngenndiire, MNR, kam e Fedde Ngenndiije Dentuɗe (PRONACO). O heɓi DSC tedduɗo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin e hitaande 1972. Binndanɗe makko ina njeyaa heen deftere wiyeteende ''Fugitive Offender''.<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|last=Sklar|first=Richard L.|title=Power in an Emergent African Nation|series=Princeton Legacy Library|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1963|page=269|jstor=j.ctt183q1zx|isbn=1400878233}}</ref><ref>{{cite news|last=Fani-Kayode|first=Femi|url=https://allafrica.com/stories/201009270537.html|title=The Truth About the Motion for Independence|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|via=[[allAfrica]]|date=2010-09-27|access-date=2024-09-18}}</ref><ref>{{cite news|access-date=2024-09-18|url=https://www.vanguardngr.com/2010/12/enahoro-was-a-titan-says-fani-kayode/|location=Lagos, Nigeria|title=Enahoro was a titan, says Fani-Kayode|date=2010-12-15|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
=== Kiriis to Hirnaange leydi Naajeeriya ===
E nder kiris 1962 to diiwaan ɓooyɗo hirnaange, o nanngaa e wondude e terɗe fedde ''Action Group'' goɗɗe. Tuumaaɗo janfa e nder ñaawoore Awolowo tuumaande waɗde kuudetaa, Enahoro dogi rewrude e leydi Gana fayde leydi Angalteer e hitaande 1963, [[Naajeeriya]] ɗaɓɓiri Enahoro yoɓeede e nder hitaande 1881, haɗi mo ɗaɓɓude asilo politik. E fuɗɗoode hitaande 1963, hooreejo keso lannda Labour, hono Harold Wilson, yiyti hersa mo nanngugol Enahoro e kasoo addani mo. Labour yahii e njanngu nguu e nder suudu sarɗiiji, e ballal won e Tories, e ballondiral e furore media. O meeɗiino wonde gooto e Naajeeriyankooɓe ɓurɓe anndeede e nder leydi Angalteer.<ref>{{cite web|title=Chief Enahoro (Hansard, 21 March 1963)|url=https://api.parliament.uk/historic-hansard/commons/1963/mar/21/chief-enahoro|access-date=2021-07-10|website=api.parliament.uk}}</ref> Ko kanko woni "tooñoowo dognoowo" baɗnooɗo balɗe jeewte e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1963 nde o haɓata e yoɓde leydi ndii.
"Haala Enahoro" wonti haala jojjanɗe aadee feewde e yiɗde laamu nguu ɓuuɓngu ngam waasde tooñde leydi Nijeer, e waɗtude gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono [[Harold Macmillan]], e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono [[Henry Brooke]], e ngonka caɗtuka.
O yaltinaa leydi Angalteer, o sokaa sabu janfa. E hitaande 1966, laamu konu nguu woppi mo.<ref>{{cite web|title=Anthony Enahoro|publisher=Zaccheus Onumba Dibiaezue Memorial Libraries|url=https://zodml.org/discover-nigeria/people/historicalpeople/anthony-enahoro|access-date=2024-07-05}}</ref>
== Pijirlooji ==
Enahoro ummorii ko e nokkuuji dingiral. O fiyi golf, o rewi e kirikit e dow yarlitaare. O ɓuri waawde fijooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King's College'', o heɓi kadi teddineede wonde ko kanko woni ɓiɗɗo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] gadano heɓde tergal e fedde golf to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O dañii jippinde handicap makko e nder limooje goote e nder nguurndam makko juutɗam e golf. Ko kanko kadi woni baawɗo addude FESTAC e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e kitaale 1970, e nder oon sahaa Muhammad Ali e Pele fof njilliima leydi ndii ngam weltinde ɗum en no feewi.
Ɓiɓɓe makko fof ina mbeltii e dingiral e nder duuɓi mum en jaŋde e duɗal jaaɓi haaɗtirde, ina njuɓɓina Fulɓe, Rugby, Golf e Tennis. Kenneth (1953-2017) e Eugene ko walla ko golfooɓe yiɗɓe, kadi ko kamɓe ngoni terɗe sosɗe fedde ñalnde aset to fedde golf Benin. Annabella ina waɗa pilates, Gabriyel ko jom welo-welo no feewi.
== Njawdi ==
E hitaande 1953, Anthony Enahoro fuɗɗii eɓɓoore laamu hoore mum e nder suudu sarɗiiji hirnaange, nde addani leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] heɓde ndimaagu mum ñalnde 1 oktoobar 1960.[12]
== Caalaje ==
Enahoro woppi debbo mum Helen (nee Ediae) (1933–2012), ɓiɓɓe maɓɓe njoyo, taaniraaɓe e mawniraaɓe heewɓe.<ref name="Whiteman3">{{cite news|last=Whiteman|first=Kaye|date=2011-02-08|title=Chief Anthony Enahoro obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2011/feb/08/chief-anthony-enahoro-obituary|access-date=2024-09-18|work=[[The Guardian]]|issn=0261-3077}}</ref>
== Defte ==
Dogɗo tooñoowo : daartol kasoo politik
== Polics ==
== Politics ==
Nder 1950, Enahoro e [[Arthur Prest]] waɗi partiji Mid-West. Enahoro ɗon fuɗɗii haɓɓuki Mid-West Press nden o wurtini The [[Naajeeriya|Nigeria]] newspaper diga 1950 haa 1953. Fedde Mid-West fuɗɗii warugo nder Goomu Kuuɓal nder hitaande 1951. Enahoro wondi darnde to ɓurɓe haalde kawtal ngal haalde hoore leydi Nigeria e hitaande 1960.
Nder warugo lesdi Nigeria ɓaawo kolliɓe leydi e hitaande 1966, Enahoro woni ardiiɗo darnde lesdi Midwest to Ad Hoc Constitutional Conference e Lagos. O laatake hooreejo fedde (Minister for Information and Labour) nder laamu [[Yakubu Gowon]], 1967-74; hooreejo fedre ngam kuuɗe mawɗe, 1975. O ɓaawo o laati ardiiɗo lesdi lesdi Nigeria, NPN, 1978-83. O woni hooreejo, Fedde Fedde Fuuta Fedde e Fedde Negooɓe, 1972-75.
Enahoro woni hooreejo National Democratic Coalition (NADECO), goomu je ɗon mari demokaraasi je ɗon haɓana mo'o wi'aɓe [[Sani Abacha]] haa Abacha maayi. Enahoro heɓii teddungal lesdi ngam ardiiɗo, Order of the Federal Republic, CFR, nder 1982, nden o laati hooreejo Movement for National Reformation, MNR, bana non boo Goomu Kawtal Pro-National ([[PRONACO|Pronaco]]). O heɓii DSC teddungal e Jaŋde Benin e hitaande 1972. Fuuɓal maako hawti e deftere Fugitive Offender.
=== Caggalgal nder hirnaange Nigeria ===
Nder warugo 1962 nder lesdi hirnaange, o jeyi bee yimɓe goɗɗi nder kawtal. E dow hakke haɓɓugo dow dow dow dow ko ɓe mbi'i dow dow dow nder dow dow dow, Enahoro ƴiwoyi laawol [[Gana|Ghana]] to leydi United Kingdom nder hitaande 1963, Nigeria waɗi ko haɓɓii e dow Enahoro nder nder nder nder sariya Fugitive Offenders Act nder hitaande 1881, ngam haɗugo dabare maako ngam heɓugo dammugal politik. Ha fuɗɗam 1963, ardiiɗo keso Labour, Harold Wilson, anndini ɓernde ɓernde nde Enahoro hawti e nder kaso. Labour waɗi haccuki nder suudu Commons, bee jaɓugo daga goɗɗe Toriji, e jaɓugo haccuki ha habaru. O wonnoo gooto e ɓurɓe anndude Nigeria e leydi Britaaniya. O woni "ko'o " mo " "ko'e " mo "ko'i " ko'o waɗi ko'e damal nder suudu leydi e hitaande 1963 nde o haɓɓi e jaaynde.
"Ko'e Enahoro" laati dow hakkiilo yimɓe dow yiɗde laamu ngam naa' ɓe ɓeyda lesdi Nigeria, nden waɗi ardiiɗo lesdi Tory, Harold Macmillan, e mawɗo lesdi maako, Henry Brooke, nder haala ɓurna.
O wurtini diga [[Biritaani-Mawndi|UK]] nden o haɓɓiti ngam ɓeydaaki. E hitaande 1966, laamu konu waɗi mo.
== Tuugnorga ==
<references />
[[Category:Naajeeriya]]
[[Biritaani-Mawndi|UK]] nden o haɓɓiti ngam ɓeydaaki. E hitaande 1966, laamu konu waɗi mo.
== Politics ==
.Nder 1950, Enahoro e [[Arthur Prest]] waɗi partiji Mid-West. Enahoro ɗon fuɗɗii haɓɓuki Mid-West Press nden o wurtini The [[Naajeeriya|Nigeria]] newspaper diga 1950 haa 1953. Fedde Mid-West fuɗɗii warugo nder Goomu Kuuɓal nder hitaande 1951. Enahoro wondi darnde to ɓurɓe haalde kawtal ngal haalde hoore leydi Nigeria e hitaande 1960.
Nder warugo lesdi Nigeria ɓaawo kolliɓe leydi e hitaande 1966, Enahoro woni ardiiɗo darnde lesdi Midwest to Ad Hoc Constitutional Conference e Lagos. O laatake hooreejo fedde (Minister for Information and Labour) nder laamu [[Yakubu Gowon]], 1967-74; hooreejo fedre ngam kuuɗe mawɗe, 1975. O ɓaawo o laati ardiiɗo lesdi lesdi Nigeria, NPN, 1978-83. O woni hooreejo, Fedde Fedde Fuuta Fedde e Fedde Negooɓe, 1972-75.
Enahoro woni hooreejo National Democratic Coalition (NADECO), goomu je ɗon mari demokaraasi je ɗon haɓana mo'o wi'aɓe [[Sani Abacha]] haa Abacha maayi. Enahoro heɓii teddungal lesdi ngam ardiiɗo, Order of the Federal Republic, CFR, nder 1982, nden o laati hooreejo Movement for National Reformation, MNR, bana non boo Goomu Kawtal Pro-National ([[PRONACO|Pronaco]]). O heɓii DSC teddungal e Jaŋde Benin e hitaande 1972. Fuuɓal maako hawti e deftere Fugitive Offender.
=== Caggalgal nder hirnaange Nigeria ===
Nder warugo 1962 nder lesdi hirnaange, o jeyi bee yimɓe goɗɗi nder kawtal. E dow hakke haɓɓugo dow dow dow dow ko ɓe mbi'i dow dow dow nder dow dow dow, Enahoro ƴiwoyi laawol [[Gana|Ghana]] to leydi United Kingdom nder hitaande 1963, Nigeria waɗi ko haɓɓii e dow Enahoro nder nder nder nder sariya Fugitive Offenders Act nder hitaande 1881, ngam haɗugo dabare maako ngam heɓugo dammugal politik. Ha fuɗɗam 1963, ardiiɗo keso Labour, Harold Wilson, anndini ɓernde ɓernde nde Enahoro hawti e nder kaso. Labour waɗi haccuki nder suudu Commons, bee jaɓugo daga goɗɗe Toriji, e jaɓugo haccuki ha habaru. O wonnoo gooto e ɓurɓe anndude Nigeria e leydi Britaaniya. O woni "ko'o " mo " "ko'e " mo "ko'i " ko'o waɗi ko'e damal nder suudu leydi e hitaande 1963 nde o haɓɓi e jaaynde.
"Ko'e Enahoro" laati dow hakkiilo yimɓe dow yiɗde laamu ngam naa' ɓe ɓeyda lesdi Nigeria, nden waɗi ardiiɗo lesdi Tory, Harold Macmillan, e mawɗo lesdi maako, Henry Brooke, nder haala ɓurna.
O wurtini diga [[Biritaani-Mawndi|UK]] nden o haɓɓiti ngam ɓeydaaki. E hitaande 1966, laamu konu waɗi mo.
jhyol4b6xqt5ikli1ja66k67b109hue
Bernard Henri Burdiyon
0
42647
178107
178100
2026-07-07T13:39:39Z
Fulani215
7983
/* Duuɓi gadani */ fixed typo
178107
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sir Bernard Henri Burdiyon''' GCMG KBE (1883-1948) ko gardiiɗo koloñaal Angalteer, wonnoo ko guwerneer [[Ugannda|Uganndaa]] (1932-1935) e [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] (1935-1943).
== Duuɓi gadani ==
Bourdillon jibinaa ko ñalnde tati 3 desaambar 1883 to Burnie, to Tasmani, jibnaaɓe mum ko Engele en. Hay so o jibinaa ko to Tasmani, o wiyi omo jogori wonde « Engele, wonaa Ostarali <ref name="Meredith" /> O mawni ko to Angalteer e Afrik worgo, o janngi to duɗal Tonbridge to Tonbridge, Kent O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St John, Oxford, o heɓi bak makko e hitaande 1906. E hitaande 1908, o naati e golle laamu leydi Indiya . <ref name="Bodley" /> O resi Violet Grace Billinghurst e lewru noowammbar 1909. <ref name="Meredith" /> E hitaande 1935, Violet siforaa ko « debbo guwerneer timmuɗo ». Ɓiɓɓe makko tato ɓee, hono Bernard Godwin Burdillon, Henri Townsend Burdillon e Patrik Imbert Burdillon njanngii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Korpus Christi, Oxford, kamɓe fof ɓe ndewi e baaba maɓɓe e nder golle koloñaal. Bernard Godwin Bourdillon, balloowo mawɗo jaagorɗe leydi Palestiin, waraa caggal ɗuum e bommbooji baɗnooɗi e otel King David e hitaande 1946. E hitaande alif 1913, Bourdillon toɗɗaa yo won gardiiɗo jaagorɗe laamu diiwanuuji dentuɗi ɗii. E hitaande 1915, o waɗtaa binnditoowo to Ñaawirde Toownde Allahabad. Nde o woni to leydi Inndo, o dañii innde ganndo ɗemɗe. E nder wolde adunaare adannde, Bourdillon naati konu, o woni Lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1917, o artiraa to Irak e hitaande 1918. O e darnde Major, e nder fitinaaji Iraak e hitaande 1919, o haalaama e nder binndanɗe.
[[File:Baghdad_1923_Bell_Cornwallis_Eskell_Bourdillon.jpg|right|thumb|Foto tedduɓe Angalteer e Iraak to Bagdaad gila 1923 e jamaanu Iraak Mandatory . Gila ɗiɗaɓo nano haa nyaamo e doggol yeeso ngol, ko Kinahan Kornwalis, Sassoon Eskel, e Gertrude Bell . Bourdillon ina darii caggal Bell to bannge doggol ɗiɗaɓol.]]
Bourdillon yalti konu e hitaande 1919 ngam naatde e njuɓɓudi siwil Iraak, o toɗɗaa Sekereteer politik to Komiseer Toowɗo Iraak e hitaande 1921. Tuggi 1924 haa 1929, o woni Konseye. Hakkunde 1925 e 1926, o woniino Komiseer mawɗo jogiiɗo doole guurɗe e nder kaaldigal nanondiral hakkunde Angalteer e Irak e hitaande 1926.
== Sarwiis koloñaal ==
=== Seylan ===
Bourdillon artiraa e Sarwiis Siwil Koloñaal e hitaande 1929 ngam ƴettude golle Sekereteer Koloñaal Ceylon, o woni e oon darnde haa hitaande 1932, o wonii laabi ɗiɗi guwerneer Ceylon . Nde o woni to leydi Ceylon, o wonii hooreejo fedde laamuyankoore Asiyankoore to Ceylon e hitaande 1931. O noddaama kadi to Maldives e hitaande 1931 ngam wasiyaade Sultan Muhammadu Shamsuddeen III e binndol doosgal leydi ndii gadanal binndaangal . O wasiyiima yo leydi ndi ardo diiso jaagorɗe, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, kono wasiyaaji makko njaɓaaka e goomu ƴettugol binnditagol ngol.
=== Uganndaa ===
E hitaande 1932, o waɗaa Guwerneer e Komaandaŋ mawɗo leydi Uganndaa. To leydi Uganndaa, Bourdillon wiyaama "heɓii safaara" nde tawnoo geɗe keewɗe ummiima nde o woni guwerneer ɗo o waawi waɗde kuule ɗe ko ɓuri heewde e Afriknaaɓe njiɗi. Heen sahaaji, luural waɗii hakkunde njulaagu aarabeeɓe to Kampala (kamɓe e koye maɓɓe ko eggooɓe ummoriiɓe leydi Angalteer to Aden) e jom en njulaagu Afriknaaɓe e nder renndo ngoo. Bourdillon ƴeewtii hujjaaji ɗii, o miijii wonde ko goonga, sibu jom en jawɗeele en aarabeeɓe ɓee mbaɗii golle bonɗe, tawi heen huunde ina luurdi e sariyaaji Protektorat Uganndaa . E ko nanndi heen, o laamiima e fawaade e depasuuji Afrik.
E sahaa goɗɗo o ɓadtiima ardiiɓe Laamu Tooro, ɓe mbiyi wonde wuyɓe belsik ina taƴa leydi Konngo Belsik tawa ko e dow laawol, ina njiyloo jawdi e dow leyɗeele jeyaaɗe e Laamu Tooro. Bourdillon ƴeewtindiima haala kaa, yamiri Askari yo ƴeewndo keeri ngam nanngude wuyɓe ɓee. Caggal ɗuum, wuyɓe ɓee nanngaa, laamuuji Angalteer nanngi ɗum en kasoo, hay so tawii ko Oropnaaɓe. Heen sahaa goɗɗo, belsiknaajo gooto hoɗnooɗo to Entebbe, tuumaama fiyde gollotooɓe mum afriknaaɓe. Bourdillon noddi seedeeji, ina heen gollotooɓe gorko belsiknaajo woɗɓe ɓee. Caggal nde o nani hujjaaji ɗii fof, gorko belsiknaajo oo waɗtaa yoɓde njoɓdi, caggal ɗuum o riiwaa e nder leydi Uganndaa, o artiraa e leydi Konngo belsik. E nder ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi fof, Bourdillon ina wondi e Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e Oropnaaɓe, o huutoriima nokku makko e nder njuɓɓudi laamu koloñaal ngam ƴellitde kuule ɗe Afriknaaɓe njiɗi e Oropnaaɓe. Ɗumɗoo ina teskaa nde tawnoo ina famɗi no feewi e nder Afrik koloñaal.
Wonno ko laabi njoɓdi mahaaɗi rewrude e leydi leñol Lango e nder caka protektoraat. Lango heewɓe ngulliima e ɗeen laabi njoɓdi. Caggal nde "Komisiyoŋ diiwaan gooto hirjini ɓe ngam ɗaɓɓude guwerneer oo e wullitaango maɓɓe", fedde yimɓe Lango hawri e ɗaɓɓaande ngam humpitaade ko waɗi ɓe njiɗaa laabi tolnooji ɗii, ɓe njiɗi ko yo tolnooji ɗii ittu. Teemedde Langooji ciifi ɗaɓɓaande ndee. Komiseriyaa diiwaan oo walli ɓe addude ɗaɓɓaande maɓɓe to Bourdillon. Caggal nde o ƴeewti ɗaɓɓaande ndee, o haaldii e DC e ardiiɓe Lango ɓe DC addi e makko ɓee fof, Bourdillon yamiri yo tolnooji ɗii ƴette ɗoon e ɗoon. Joɗnde ndee fof waɗii waktuuji ɗiɗi tan, gartugol DC e ardiiɓe Lango to diiwaan mo Lango ɓuri heewde e mum en to caka protektoraat oo, ko "nafoore". [1] [2]
== Tuugnorgal ==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
n639gpenqd1lo86c5c6y0hrzrc1rvwl
178108
178107
2026-07-07T13:40:31Z
Fulani215
7983
/* Uganndaa */ fixed typo
178108
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sir Bernard Henri Burdiyon''' GCMG KBE (1883-1948) ko gardiiɗo koloñaal Angalteer, wonnoo ko guwerneer [[Ugannda|Uganndaa]] (1932-1935) e [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] (1935-1943).
== Duuɓi gadani ==
Bourdillon jibinaa ko ñalnde tati 3 desaambar 1883 to Burnie, to Tasmani, jibnaaɓe mum ko Engele en. Hay so o jibinaa ko to Tasmani, o wiyi omo jogori wonde « Engele, wonaa Ostarali <ref name="Meredith" /> O mawni ko to Angalteer e Afrik worgo, o janngi to duɗal Tonbridge to Tonbridge, Kent O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St John, Oxford, o heɓi bak makko e hitaande 1906. E hitaande 1908, o naati e golle laamu leydi Indiya . <ref name="Bodley" /> O resi Violet Grace Billinghurst e lewru noowammbar 1909. <ref name="Meredith" /> E hitaande 1935, Violet siforaa ko « debbo guwerneer timmuɗo ». Ɓiɓɓe makko tato ɓee, hono Bernard Godwin Burdillon, Henri Townsend Burdillon e Patrik Imbert Burdillon njanngii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Korpus Christi, Oxford, kamɓe fof ɓe ndewi e baaba maɓɓe e nder golle koloñaal. Bernard Godwin Bourdillon, balloowo mawɗo jaagorɗe leydi Palestiin, waraa caggal ɗuum e bommbooji baɗnooɗi e otel King David e hitaande 1946. E hitaande alif 1913, Bourdillon toɗɗaa yo won gardiiɗo jaagorɗe laamu diiwanuuji dentuɗi ɗii. E hitaande 1915, o waɗtaa binnditoowo to Ñaawirde Toownde Allahabad. Nde o woni to leydi Inndo, o dañii innde ganndo ɗemɗe. E nder wolde adunaare adannde, Bourdillon naati konu, o woni Lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1917, o artiraa to Irak e hitaande 1918. O e darnde Major, e nder fitinaaji Iraak e hitaande 1919, o haalaama e nder binndanɗe.
[[File:Baghdad_1923_Bell_Cornwallis_Eskell_Bourdillon.jpg|right|thumb|Foto tedduɓe Angalteer e Iraak to Bagdaad gila 1923 e jamaanu Iraak Mandatory . Gila ɗiɗaɓo nano haa nyaamo e doggol yeeso ngol, ko Kinahan Kornwalis, Sassoon Eskel, e Gertrude Bell . Bourdillon ina darii caggal Bell to bannge doggol ɗiɗaɓol.]]
Bourdillon yalti konu e hitaande 1919 ngam naatde e njuɓɓudi siwil Iraak, o toɗɗaa Sekereteer politik to Komiseer Toowɗo Iraak e hitaande 1921. Tuggi 1924 haa 1929, o woni Konseye. Hakkunde 1925 e 1926, o woniino Komiseer mawɗo jogiiɗo doole guurɗe e nder kaaldigal nanondiral hakkunde Angalteer e Irak e hitaande 1926.
== Sarwiis koloñaal ==
=== Seylan ===
Bourdillon artiraa e Sarwiis Siwil Koloñaal e hitaande 1929 ngam ƴettude golle Sekereteer Koloñaal Ceylon, o woni e oon darnde haa hitaande 1932, o wonii laabi ɗiɗi guwerneer Ceylon . Nde o woni to leydi Ceylon, o wonii hooreejo fedde laamuyankoore Asiyankoore to Ceylon e hitaande 1931. O noddaama kadi to Maldives e hitaande 1931 ngam wasiyaade Sultan Muhammadu Shamsuddeen III e binndol doosgal leydi ndii gadanal binndaangal . O wasiyiima yo leydi ndi ardo diiso jaagorɗe, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, kono wasiyaaji makko njaɓaaka e goomu ƴettugol binnditagol ngol.
=== Uganndaa ===
E hitaande 1932, o waɗaa Guwerneer e Komaandaŋ mawɗo leydi Uganndaa. To leydi Uganndaa, Bourdillon wiyaama "heɓii safaara" nde tawnoo geɗe keewɗe ummiima nde o woni guwerneer ɗo o waawi waɗde kuule ɗe ko ɓuri heewde e Afriknaaɓe njiɗi. Heen sahaaji, luural waɗii hakkunde njulaagu aarabeeɓe to Kampala (kamɓe e koye maɓɓe ko eggooɓe ummoriiɓe leydi Angalteer to Aden) e jom en njulaagu Afriknaaɓe e nder renndo ngoo. Bourdillon ƴeewtii hujjaaji ɗii, o miijii wonde ko goonga, sibu jom en jawɗeele en aarabeeɓe ɓee mbaɗii golle bonɗe, tawi heen huunde ina luurdi e sariyaaji Protektorat Uganndaa . E ko nanndi heen, o laamiima e fawaade e depasuuji [[Afrik]] E sahaa goɗɗo o ɓadtiima ardiiɓe Laamu Tooro, ɓe mbiyi wonde wuyɓe belsik ina taƴa leydi Konngo Belsik tawa ko e dow laawol, ina njiyloo jawdi e dow leyɗeele jeyaaɗe e Laamu Tooro. Bourdillon ƴeewtindiima haala kaa, yamiri Askari yo ƴeewndo keeri ngam nanngude wuyɓe ɓee. Caggal ɗuum, wuyɓe ɓee nanngaa, laamuuji Angalteer nanngi ɗum en kasoo, hay so tawii ko Oropnaaɓe. Heen sahaa goɗɗo, belsiknaajo gooto hoɗnooɗo to Entebbe, tuumaama fiyde gollotooɓe mum afriknaaɓe. Bourdillon noddi seedeeji, ina heen gollotooɓe gorko belsiknaajo woɗɓe ɓee. Caggal nde o nani hujjaaji ɗii fof, gorko belsiknaajo oo waɗtaa yoɓde njoɓdi, caggal ɗuum o riiwaa e nder leydi Uganndaa, o artiraa e leydi Konngo belsik. E nder ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi fof, Bourdillon ina wondi e Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e Oropnaaɓe, o huutoriima nokku makko e nder njuɓɓudi laamu koloñaal ngam ƴellitde kuule ɗe Afriknaaɓe njiɗi e Oropnaaɓe. Ɗumɗoo ina teskaa nde tawnoo ina famɗi no feewi e nder Afrik koloñaal. Wonno ko laabi njoɓdi mahaaɗi rewrude e leydi leñol Lango e nder caka protektoraat. Lango heewɓe ngulliima e ɗeen laabi njoɓdi. Caggal nde "Komisiyoŋ diiwaan gooto hirjini ɓe ngam ɗaɓɓude guwerneer oo e wullitaango maɓɓe", fedde yimɓe Lango hawri e ɗaɓɓaande ngam humpitaade ko waɗi ɓe njiɗaa laabi tolnooji ɗii, ɓe njiɗi ko yo tolnooji ɗii ittu. Teemedde Langooji ciifi ɗaɓɓaande ndee. Komiseriyaa diiwaan oo walli ɓe addude ɗaɓɓaande maɓɓe to Bourdillon. Caggal nde o ƴeewti ɗaɓɓaande ndee, o haaldii e DC e ardiiɓe Lango ɓe DC addi e makko ɓee fof, Bourdillon yamiri yo tolnooji ɗii ƴette ɗoon e ɗoon. Joɗnde ndee fof waɗii waktuuji ɗiɗi tan, gartugol DC e ardiiɓe Lango to diiwaan mo Lango ɓuri heewde e mum en to caka protektoraat oo, ko "nafoore".
== Tuugnorgal ==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
ave4ya7q789maxkk6dz3f1ma337kxlp
178109
178108
2026-07-07T13:42:34Z
Fulani215
7983
/* Sarwiis koloñaal */ fixed typo
178109
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Sir Bernard Henri Burdiyon''' GCMG KBE (1883-1948) ko gardiiɗo koloñaal Angalteer, wonnoo ko guwerneer [[Ugannda|Uganndaa]] (1932-1935) e [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] (1935-1943).
== Duuɓi gadani ==
Bourdillon jibinaa ko ñalnde tati 3 desaambar 1883 to Burnie, to Tasmani, jibnaaɓe mum ko Engele en. Hay so o jibinaa ko to Tasmani, o wiyi omo jogori wonde « Engele, wonaa Ostarali <ref name="Meredith" /> O mawni ko to Angalteer e Afrik worgo, o janngi to duɗal Tonbridge to Tonbridge, Kent O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St John, Oxford, o heɓi bak makko e hitaande 1906. E hitaande 1908, o naati e golle laamu leydi Indiya . <ref name="Bodley" /> O resi Violet Grace Billinghurst e lewru noowammbar 1909. <ref name="Meredith" /> E hitaande 1935, Violet siforaa ko « debbo guwerneer timmuɗo ». Ɓiɓɓe makko tato ɓee, hono Bernard Godwin Burdillon, Henri Townsend Burdillon e Patrik Imbert Burdillon njanngii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Korpus Christi, Oxford, kamɓe fof ɓe ndewi e baaba maɓɓe e nder golle koloñaal. Bernard Godwin Bourdillon, balloowo mawɗo jaagorɗe leydi Palestiin, waraa caggal ɗuum e bommbooji baɗnooɗi e otel King David e hitaande 1946. E hitaande alif 1913, Bourdillon toɗɗaa yo won gardiiɗo jaagorɗe laamu diiwanuuji dentuɗi ɗii. E hitaande 1915, o waɗtaa binnditoowo to Ñaawirde Toownde Allahabad. Nde o woni to leydi Inndo, o dañii innde ganndo ɗemɗe. E nder wolde adunaare adannde, Bourdillon naati konu, o woni Lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1917, o artiraa to Irak e hitaande 1918. O e darnde Major, e nder fitinaaji Iraak e hitaande 1919, o haalaama e nder binndanɗe.
[[File:Baghdad_1923_Bell_Cornwallis_Eskell_Bourdillon.jpg|right|thumb|Foto tedduɓe Angalteer e Iraak to Bagdaad gila 1923 e jamaanu Iraak Mandatory . Gila ɗiɗaɓo nano haa nyaamo e doggol yeeso ngol, ko Kinahan Kornwalis, Sassoon Eskel, e Gertrude Bell . Bourdillon ina darii caggal Bell to bannge doggol ɗiɗaɓol.]]
Bourdillon yalti konu e hitaande 1919 ngam naatde e njuɓɓudi siwil Iraak, o toɗɗaa Sekereteer politik to Komiseer Toowɗo Iraak e hitaande 1921. Tuggi 1924 haa 1929, o woni Konseye. Hakkunde 1925 e 1926, o woniino Komiseer mawɗo jogiiɗo doole guurɗe e nder kaaldigal nanondiral hakkunde Angalteer e Irak e hitaande 1926.
== Sarwiis koloñaal ==
=== Seylan ===
Bourdillon artiraa e Sarwiis Siwil Koloñaal e hitaande 1929 ngam ƴettude golle Sekereteer Koloñaal Ceylon, o woni e oon darnde haa hitaande 1932, o wonii laabi ɗiɗi guwerneer Ceylon . Nde o woni to leydi Ceylon, o wonii hooreejo fedde laamuyankoore Asiyankoore to Ceylon e hitaande 1931. O noddaama kadi to Maldives e hitaande 1931 ngam wasiyaade Sultan Muhammadu Shamsuddeen III e binndol doosgal leydi ndii gadanal binndaangal . O wasiyiima yo leydi ndi ardo diiso jaagorɗe, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, kono wasiyaaji makko njaɓaaka e goomu ƴettugol binnditagol ngol.
=== Uganndaa ===
E hitaande 1932, o waɗaa Guwerneer e Komaandaŋ mawɗo leydi Uganndaa. To leydi Uganndaa, Bourdillon wiyaama "heɓii safaara" nde tawnoo geɗe keewɗe ummiima nde o woni guwerneer ɗo o waawi waɗde kuule ɗe ko ɓuri heewde e Afriknaaɓe njiɗi. Heen sahaaji, luural waɗii hakkunde njulaagu aarabeeɓe to Kampala (kamɓe e koye maɓɓe ko eggooɓe ummoriiɓe leydi Angalteer to Aden) e jom en njulaagu Afriknaaɓe e nder renndo ngoo. Bourdillon ƴeewtii hujjaaji ɗii, o miijii wonde ko goonga, sibu jom en jawɗeele en aarabeeɓe ɓee mbaɗii golle bonɗe, tawi heen huunde ina luurdi e sariyaaji Protektorat Uganndaa . E ko nanndi heen, o laamiima e fawaade e depasuuji [[Afrik]] E sahaa goɗɗo o ɓadtiima ardiiɓe Laamu Tooro, ɓe mbiyi wonde wuyɓe belsik ina taƴa leydi Konngo Belsik tawa ko e dow laawol, ina njiyloo jawdi e dow leyɗeele jeyaaɗe e Laamu Tooro. Bourdillon ƴeewtindiima haala kaa, yamiri Askari yo ƴeewndo keeri ngam nanngude wuyɓe ɓee. Caggal ɗuum, wuyɓe ɓee nanngaa, laamuuji Angalteer nanngi ɗum en kasoo, hay so tawii ko Oropnaaɓe. Heen sahaa goɗɗo, belsiknaajo gooto hoɗnooɗo to Entebbe, tuumaama fiyde gollotooɓe mum afriknaaɓe. Bourdillon noddi seedeeji, ina heen gollotooɓe gorko belsiknaajo woɗɓe ɓee. Caggal nde o nani hujjaaji ɗii fof, gorko belsiknaajo oo waɗtaa yoɓde njoɓdi, caggal ɗuum o riiwaa e nder leydi Uganndaa, o artiraa e leydi Konngo belsik. E nder ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi fof, Bourdillon ina wondi e Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e Oropnaaɓe, o huutoriima nokku makko e nder njuɓɓudi laamu koloñaal ngam ƴellitde kuule ɗe Afriknaaɓe njiɗi e Oropnaaɓe. Ɗumɗoo ina teskaa nde tawnoo ina famɗi no feewi e nder Afrik koloñaal. Wonno ko laabi njoɓdi mahaaɗi rewrude e leydi leñol Lango e nder caka protektoraat. Lango heewɓe ngulliima e ɗeen laabi njoɓdi. Caggal nde "Komisiyoŋ diiwaan gooto hirjini ɓe ngam ɗaɓɓude guwerneer oo e wullitaango maɓɓe", fedde yimɓe Lango hawri e ɗaɓɓaande ngam humpitaade ko waɗi ɓe njiɗaa laabi tolnooji ɗii, ɓe njiɗi ko yo tolnooji ɗii ittu. Teemedde Langooji ciifi ɗaɓɓaande ndee. Komiseriyaa diiwaan oo walli ɓe addude ɗaɓɓaande maɓɓe to Bourdillon. Caggal nde o ƴeewti ɗaɓɓaande ndee, o haaldii e DC e ardiiɓe Lango ɓe DC addi e makko ɓee fof, Bourdillon yamiri yo tolnooji ɗii ƴette ɗoon e ɗoon. Joɗnde ndee fof waɗii waktuuji ɗiɗi tan, gartugol DC e ardiiɓe Lango to diiwaan mo Lango ɓuri heewde e mum en to caka protektoraat oo, ko "nafoore".
== Tuugnorgal ==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
== Colonial service ==
=== Ceylon ===
Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani.
=== Uganda ===
E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika.
Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal.
Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi".
=== Nigeria ===
E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu.
Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu.
==firooji==
gltlyi2ldabrcatqy1hy82lm4l0ktsy
Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March
4
43019
178113
2026-07-08T08:31:45Z
De-Invincible
7477
Created page with "== Internet data request == {{DataSupport |status = rejected <!--do not edit this line--> |username = Zakariya Fika |date = |reason = i need data support in order to continue contributing on Wikipedia fulfulde |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request was declined because you did not meet the required minimum of 100+ edits in the last two months. You may reapply after meeting..."
178113
wikitext
text/x-wiki
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = rejected <!--do not edit this line-->
|username = Zakariya Fika
|date =
|reason = i need data support in order to continue contributing on Wikipedia fulfulde
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request was declined because you did not meet the required minimum of 100+ edits in the last two months. You may reapply after meeting this requirement.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = MOIBARDE
|date = 20-02-2026
|reason = The support may enable me to a reliable access connection to internet as well as dedicated to keep on contributions and sharing free knowledge on fulfulde Wikipedia by providing reliable information and knowledge to educated and satisfy the need of information and knowledge seekers across the globe especially the fulfulde native speakers of the language for them to lay their hands on vital information be educated
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Ilya Discuss
|date = 20-02-2026
|reason = The support may grant me access to internet to keep on creating and improving article on fulfulde Wikipedia
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Zahraswaty
|date = 21/02/2026
|reason =I need data support because it gives me the confidence to create new articles
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Isa Oumar
|date = 22nd February, 2026
|reason = Need that support so that I can increase my daily edits
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Majalam
|date = 23 - 02 - 2026
|reason = Since Wiki Loves Folklore is going on, I want destub articles related to cultures and folklore and improve them with images.
|verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for your thoughful plan to destub the stub articles.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Fatheema
|date = 23/02/2026
|reason = To grant me the opportunity to create more new articles. I have been inactive for quite some time due to loss of my phone and wish to return editing now.
|verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = rejected <!--do not edit this line-->
|username = Awwerl
|date = 23rd February 2026
|reason = I need data to support my editing activities for the month of March
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request hasn't been approved because you didn't meet the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = mamman Ali
|date = 24-02-2027
|reason = I want data support to contribute to the Fulfulde Wikimedia Community user Group by creating and improving the articles in to fulfulde.
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
rhqcgwkptfktpok8vyk9zlv0z2yeaon
Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/April
4
43020
178114
2026-07-08T08:32:47Z
De-Invincible
7477
Created page with "== Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = MOIBARDE |date = 20-02-2026 |reason = The support may enable me to a reliable access connection to internet as well as dedicated to keep on contributions and sharing free knowledge on fulfulde Wikipedia by providing reliable information and knowledge to educated and satisfy the need of information and knowledge seekers across the globe especially the fulfuld..."
178114
wikitext
text/x-wiki
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = MOIBARDE
|date = 20-02-2026
|reason = The support may enable me to a reliable access connection to internet as well as dedicated to keep on contributions and sharing free knowledge on fulfulde Wikipedia by providing reliable information and knowledge to educated and satisfy the need of information and knowledge seekers across the globe especially the fulfulde native speakers of the language for them to lay their hands on vital information be educated
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Ilya Discuss
|date = 20-02-2026
|reason = The support may grant me access to internet to keep on creating and improving article on fulfulde Wikipedia
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Zahraswaty
|date = 21/02/2026
|reason =I need data support because it gives me the confidence to create new articles
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Isa Oumar
|date = 22nd February, 2026
|reason = Need that support so that I can increase my daily edits
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Majalam
|date = 23 - 02 - 2026
|reason = Since Wiki Loves Folklore is going on, I want destub articles related to cultures and folklore and improve them with images.
|verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for your thoughful plan to destub the stub articles.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = Fatheema
|date = 23/02/2026
|reason = To grant me the opportunity to create more new articles. I have been inactive for quite some time due to loss of my phone and wish to return editing now.
|verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = rejected <!--do not edit this line-->
|username = Awwerl
|date = 23rd February 2026
|reason = I need data to support my editing activities for the month of March
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request hasn't been approved because you didn't meet the required criteria.''
}}
== Internet data request ==
{{DataSupport
|status = approved <!--do not edit this line-->
|username = mamman Ali
|date = 24-02-2027
|reason = I want data support to contribute to the Fulfulde Wikimedia Community user Group by creating and improving the articles in to fulfulde.
|verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data.
|coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.''
}}
0q1wcry7mkffve1iuvu4u8ienfxdowi
Mohammed Goni
0
43021
178124
2026-07-08T10:06:15Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. Ɓawo Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗ..."
178124
wikitext
text/x-wiki
Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
Ɓawo
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
Gomnajo lesdi Borno
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.
Caggal golle
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
Tuugnorgal
f69xyxvq4dqqlvu5tr592osqfqhnbeu
178125
178124
2026-07-08T10:07:38Z
Ilya Discuss
10103
178125
wikitext
text/x-wiki
Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.
Caggal golle
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
Tuugnorgal
fljxl0j9ge5tv5snmglkusp3rwsw4mu
178126
178125
2026-07-08T10:08:03Z
Ilya Discuss
10103
178126
wikitext
text/x-wiki
Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
gp244ezvw6y227a4gngkav2evmrdnc1
178127
178126
2026-07-08T10:08:46Z
Ilya Discuss
10103
178127
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
mvfbwqdkil1agpl6q3ybuyjxj68hgqg
178128
178127
2026-07-08T10:09:15Z
Ilya Discuss
10103
178128
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
gj2yrgx63a0vvhokjx5km2nhy1s3xnc
178129
178128
2026-07-08T10:12:33Z
Ilya Discuss
10103
178129
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref>
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
5rydkepwugun20c5ypeacwak6vf9t7a
178130
178129
2026-07-08T10:13:48Z
Ilya Discuss
10103
178130
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref>
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.<ref name="Aondofa Aondofa 20212">{{cite web |last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref>
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
tif4913qae4qtmwkjjkd9mnmprursig
178131
178130
2026-07-08T10:15:00Z
Ilya Discuss
10103
178131
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref>
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.<ref name="Aondofa Aondofa 20212">{{cite web |last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref>
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.<ref name="bio">{{cite web|url=http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|title=Alhaji Mohammed Goni (The first civilian governor of Borno State)|first1=Bosoma|last1=Sheriff|first2=Shettima Maina|last2=Mohammed|publisher=Kanuri Studies Association|access-date=14 December 2009|archive-date=17 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717202150/http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|url-status=usurped}}</ref>
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
7sm0den4w3wssczzxy2tcy4qrs1vfsq
178132
178131
2026-07-08T10:16:53Z
Ilya Discuss
10103
178132
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri.
== Ɓawo ==
Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele.
E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref>
== Gomnajo lesdi Borno ==
E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.<ref name="Aondofa Aondofa 20212">{{cite web |last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref>
Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.<ref name="bio">{{cite web|url=http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|title=Alhaji Mohammed Goni (The first civilian governor of Borno State)|first1=Bosoma|last1=Sheriff|first2=Shettima Maina|last2=Mohammed|publisher=Kanuri Studies Association|access-date=14 December 2009|archive-date=17 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717202150/http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|url-status=usurped}}</ref>
== Caggal golle ==
Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.<ref>{{Cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/06/coup-against-bauchi-state-anpp-4/|location=Lagos, Nigeria|title=Coup against Bauchi State ANPP|date=6 October 2009|first1=John Moyibi|last1=Amoda|access-date=14 December 2009|archive-date=7 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091207212203/http://www.vanguardngr.com/2009/10/06/coup-against-bauchi-state-anpp-4/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011.
== Tuugnorgal ==
3g5n74tlqo68gp1rbmo6bmkupw9k3lw
Wilberforce Juta
0
43022
178133
2026-07-08T10:21:13Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe. Ɓawo Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗ..."
178133
wikitext
text/x-wiki
Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.
Ɓawo
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati.
Republique nayaɓere
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
Tuugnorgal
d9fffzvnzilqn0k1s3odveyxtxcrad3
178134
178133
2026-07-08T10:22:10Z
Ilya Discuss
10103
178134
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.
Ɓawo
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati.
Republique nayaɓere
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
Tuugnorgal
0isxlwh11ys3oaejr2k23x0wxtxytdv
178135
178134
2026-07-08T10:23:49Z
Ilya Discuss
10103
178135
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.
== Ɓawo ==
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati.
== Republique nayaɓere ==
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
== Tuugnorgal ==
dd1yq88j4y4rf28eqzbrjl31xywee2k
178136
178135
2026-07-08T10:24:10Z
Ilya Discuss
10103
178136
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.
== Ɓawo ==
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati.
== Republique nayaɓere ==
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
== Tuugnorgal ==
phgom7xe590qrxshivqsdwlvru2fdnl
178137
178136
2026-07-08T10:26:00Z
Ilya Discuss
10103
178137
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref>
== Ɓawo ==
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati.
== Republique nayaɓere ==
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
== Tuugnorgal ==
8c0ujwyq9bb357a1ysa3ceuo4b0659j
178138
178137
2026-07-08T10:27:29Z
Ilya Discuss
10103
178138
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref>
== Ɓawo ==
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref>
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati.
== Republique nayaɓere ==
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
== Tuugnorgal ==
k89038e4nnkpxp8y2cln1cciav406h8
178139
178138
2026-07-08T10:32:45Z
Ilya Discuss
10103
178139
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref>
== Ɓawo ==
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref>
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051757/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Political Situation in Gongola State Described|work=Kano Sunday Triumph|date=3 July 1983|author=Haruna Izah|access-date=2010-04-03}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051854/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Rinderpest: 70,000 Cattle Died in Gongola Since January|work=Kaduna New Nigerian|date=14 June 1983|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|title=Dr. Bamanga Tukur, CON (Tafidan Adamawa)|work=Africa investor Awards Juta left office in October 1983|access-date=2010-04-03|archive-date=2009-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005053923/http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|url-status=dead}}</ref>
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati.
== Republique nayaɓere ==
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
== Tuugnorgal ==
7m94ai3xjkt212h5hx35hpp4qpux1ve
178140
178139
2026-07-08T10:35:02Z
Ilya Discuss
10103
178140
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref>
== Ɓawo ==
Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref>
Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum
Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051757/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Political Situation in Gongola State Described|work=Kano Sunday Triumph|date=3 July 1983|author=Haruna Izah|access-date=2010-04-03}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051854/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Rinderpest: 70,000 Cattle Died in Gongola Since January|work=Kaduna New Nigerian|date=14 June 1983|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|title=Dr. Bamanga Tukur, CON (Tafidan Adamawa)|work=Africa investor Awards Juta left office in October 1983|access-date=2010-04-03|archive-date=2009-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005053923/http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|url-status=dead}}</ref>
Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati..<ref>{{cite book|page=493|title=Shehu Shagari: beckoned to serve : an autobiography|author=Shehu Usman Aliyu Shagari|publisher=Heinemann Educational Books (Nigeria)|year=2001|isbn=978-129-932-0}}</ref><ref>{{cite book|page=1076|title=West Africa|publisher=West Africa Pub. Co., ltd.|year=1985}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA352441&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605010121/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA352441&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=50 Persons Banned for Life / Some Sentences Reduced|work=New Nigerian|date=26 July 1986|access-date=2010-04-03}}</ref>
== Republique nayaɓere ==
Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee.
Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu.
== Tuugnorgal ==
ocupxw9r08lyxp1xoytfp90mz7vricj
Lateef Jakande
0
43023
178141
2026-07-08T10:40:32Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. Ɓawo Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde La..."
178141
wikitext
text/x-wiki
Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.
Ɓawo
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
Gomnaajo lesdi Lagos
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
Caggal golle
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
mk2bh2fbf8qzc1zka7k81ybc5c0fqdz
178142
178141
2026-07-08T10:42:14Z
Ilya Discuss
10103
178142
wikitext
text/x-wiki
Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.
Ɓawo
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
Gomnaajo lesdi Lagos
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
Caggal golle
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14]
Caggal nguurndam e maayde
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
Ƴeew kadi
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
Latiif Raji
Tuugnorgal
ij1vm5xrz1s6pn3r4c4nxavyvxdn3ml
178143
178142
2026-07-08T10:44:32Z
Ilya Discuss
10103
178143
wikitext
text/x-wiki
Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.
Ɓawo
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
Gomnaajo lesdi Lagos
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
Caggal golle
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14]
Caggal nguurndam e maayde
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
Ƴeew kadi
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
Latiif Raji
Tuugnorgal
lfhccg98yqq56dvocjj08ht0w13t75o
178144
178143
2026-07-08T10:45:13Z
Ilya Discuss
10103
178144
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.
Ɓawo
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
Gomnaajo lesdi Lagos
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
Caggal golle
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14]
Caggal nguurndam e maayde
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
Ƴeew kadi
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
Latiif Raji
Tuugnorgal
qt6m1z2sr2drlu0neszpupsjb1rxbeq
178145
178144
2026-07-08T10:45:39Z
Ilya Discuss
10103
178145
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.
Ɓawo
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
Gomnaajo lesdi Lagos
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
Caggal golle
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14]
Caggal nguurndam e maayde
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
Ƴeew kadi
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
Latiif Raji
Tuugnorgal
qz6847mwyjbh0ot3w2z3b7tvknwqheo
178146
178145
2026-07-08T10:46:22Z
Ilya Discuss
10103
178146
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14]
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
l3whmjset5ekb2w6xw86guwsrni04a7
178147
178146
2026-07-08T10:47:25Z
Ilya Discuss
10103
178147
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
o03duqxl0z1dz0i6vik5x7yodmn4e9k
178148
178147
2026-07-08T10:49:26Z
Ilya Discuss
10103
178148
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref>
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
qcrfi87rxu3lj36j1a65pk5lptmauff
178149
178148
2026-07-08T10:50:30Z
Ilya Discuss
10103
178149
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref>
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
6ouh1eozddjijsez5nzoolsw9qrkfho
178150
178149
2026-07-08T10:53:33Z
Ilya Discuss
10103
178150
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref>
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref> He defeated his opponents, [[Adeniran Ogunsanya]] of Nigerian People's Party ([[Nigerian People's Party|NPP]]) and Ladega Adeniji Adele of [[National Party of Nigeria]] with a total of 559,070 votes and was subsequently sworn in as Governor.<ref>{{Cite news|title=At 90, Jakande's political, administrative genius continues to shine|url=https://guardian.ng/politics/at-90-jakandes-political-administrative-genius-continues-to-shine/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-10|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=23 July 2019|language=en-US}}</ref> His administration was effective and open and implemented the cardinal policies of his party. He introduced housing and educational programs targeting the poor, building new neighbourhood primary and secondary schools and providing free primary and secondary education. He established the [[Lagos State University]] and the [[Nigerian Institute of Journalism]], Lagos House, is named after him. Jakande's government constructed over 30,000 housing units.<ref name="bio2" /> .<ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" />
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
rkp07t9ad5vshrc11k09yd31r7q41lq
178151
178150
2026-07-08T10:55:46Z
Ilya Discuss
10103
178151
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref>
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" />
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
hzlgsq7eqi9uxg0vjyvbhk12pi515u4
178152
178151
2026-07-08T11:05:26Z
Ilya Discuss
10103
178152
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref>
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" />
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.<ref name="bio3" /> After being freed, he accepted the position of Minister of Works under the [[Sani Abacha]] military regime, which earned him some criticism. He claimed that he had accepted the post under pressure from [[M. K. O. Abiola]] and other progressive leaders.<ref>{{cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/july/23/national-23-07-2009-02.htm|location=Lagos, Nigeria|title=I have no regret serving under Abacha – Jakande|author=OLUWOLE FAROTIMI|date=23 July 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|accessdate=23 December 2009}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> In a later interview, he said he had no regrets about the decision to serve.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200908280466.html|newspaper=Daily Independent (Lagos)|title=The 'No Regrets' Comments of Alhaji Lateef Jakande|author=Soyombo Opeyemi|date=28 August 2009|accessdate=23 December 2009}}</ref> .<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/021604.html|title=COMPARING NOTES: BETWEEN LATEEF KAYODE JAKANDE AND OLABODE IBIYINKA GEORGE|author=Diran Odeyemi|date=16 February 2004|publisher=NigeriaWorld|accessdate=23 December 2009}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
2kggcgy1enlu3o4xtr93lpwsrrlfja6
178153
178152
2026-07-08T11:06:07Z
Ilya Discuss
10103
178153
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref>
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" />
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.<ref name="bio3" /> After being freed, he accepted the position of Minister of Works under the [[Sani Abacha]] military regime, which earned him some criticism. He claimed that he had accepted the post under pressure from [[M. K. O. Abiola]] and other progressive leaders.<ref>{{cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/july/23/national-23-07-2009-02.htm|location=Lagos, Nigeria|title=I have no regret serving under Abacha – Jakande|author=OLUWOLE FAROTIMI|date=23 July 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|accessdate=23 December 2009}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> In a la.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200908280466.html|newspaper=Daily Independent (Lagos)|title=The 'No Regrets' Comments of Alhaji Lateef Jakande|author=Soyombo Opeyemi|date=28 August 2009|accessdate=23 December 2009}}</ref> .<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/021604.html|title=COMPARING NOTES: BETWEEN LATEEF KAYODE JAKANDE AND OLABODE IBIYINKA GEORGE|author=Diran Odeyemi|date=16 February 2004|publisher=NigeriaWorld|accessdate=23 December 2009}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
hyhs372lkxs4p5dak5metbzwdhw28tm
178154
178153
2026-07-08T11:08:15Z
Ilya Discuss
10103
178154
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref>
== Ɓawo ==
Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref>
E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo.
Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" />
== Gomnaajo lesdi Lagos ==
Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.<ref name="bio3" /><ref>{{cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/july/23/national-23-07-2009-02.htm|location=Lagos, Nigeria|title=I have no regret serving under Abacha – Jakande|author=OLUWOLE FAROTIMI|date=23 July 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|accessdate=23 December 2009}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200908280466.html|newspaper=Daily Independent (Lagos)|title=The 'No Regrets' Comments of Alhaji Lateef Jakande|author=Soyombo Opeyemi|date=28 August 2009|accessdate=23 December 2009}}</ref> .<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/021604.html|title=COMPARING NOTES: BETWEEN LATEEF KAYODE JAKANDE AND OLABODE IBIYINKA GEORGE|author=Diran Odeyemi|date=16 February 2004|publisher=NigeriaWorld|accessdate=23 December 2009}}</ref>
== Caggal golle ==
Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999.
Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[
Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."
== Caggal nguurndam e maayde ==
L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson.
== Ƴeew kadi ==
Waktuuji Lagos, kitaale 1980
== Latiif Raji ==
== Tuugnorgal ==
lsmvz25f3ylzf3rfafi3cljdns2jbf0