Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.9 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Mohammed Abba Gana 0 5213 178116 98138 2026-07-08T09:50:59Z Ilya Discuss 10103 178116 wikitext text/x-wiki Mohammed Abba Gana (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. Nguurndam Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno. Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). Tuugnorgal sytw46c5nlkx2ake88a2u3vq5ecl586 178117 178116 2026-07-08T09:51:45Z Ilya Discuss 10103 178117 wikitext text/x-wiki Mohammed Abba Gana (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. Nguurndam Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno. Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). == Tuugnorgal == 5aum8j7vn2x2wd2guvh94u5t0pnxchu 178118 178117 2026-07-08T09:52:28Z Ilya Discuss 10103 178118 wikitext text/x-wiki Mohammed Abba Gana (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. == Nguurndam == Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno. Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). == Tuugnorgal == nooulcrnaj3ghx09vk9pnnw8315wiss 178119 178118 2026-07-08T09:52:55Z Ilya Discuss 10103 178119 wikitext text/x-wiki '''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. == Nguurndam == Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno. Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). == Tuugnorgal == ea7fgk3fpeebfh3edmk2il0dvzdopk5 178120 178119 2026-07-08T09:53:55Z Ilya Discuss 10103 178120 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. == Nguurndam == Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno. Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). == Tuugnorgal == kl90fnntd7clwfjcb2bzr13fv3kphzb 178121 178120 2026-07-08T09:59:52Z Ilya Discuss 10103 178121 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. <ref>{{cite news|author=Okey Mugbo and Olawale Rasheed|url=http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html|title=Obasanjo sacks 8 Atiku's aides - Swears in 2 new ministers|publisher=Nigerian Tribune|date=2006-06-23|accessdate=2006-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060703011309/http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html <!-- Bot retrieved archive -->|archivedate=2006-07-03}}</ref> He had previously serve == Biography == Gana was born in 1943 in [[Damboa]], [[Borno State]]. He attended the Yelwa Boarding Senior Primary School, [[Maiduguri]] (1956 - 1958), Government College, [[Zaria]], now [[Barewa College]] (1959 - 1963) and Okene-Provincial Secondary School (1964 - 1965). He was admitted to [[Ahmadu Bello University]], [[Zaria]] (1966 - 1969) where he obtained a degree in electrical engineering.<ref name="self">{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26834451_ITM|title=My Worries About Nigeria.|date=November 23, 2002|work=Newswatch|accessdate=2010-02-23}}</ref> == Nguurndam == Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno. Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). == Tuugnorgal == b0tnemr9io7wc768eysr3noxgwhgo9n 178122 178121 2026-07-08T10:01:13Z Ilya Discuss 10103 178122 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. <ref>{{cite news|author=Okey Mugbo and Olawale Rasheed|url=http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html|title=Obasanjo sacks 8 Atiku's aides - Swears in 2 new ministers|publisher=Nigerian Tribune|date=2006-06-23|accessdate=2006-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060703011309/http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html <!-- Bot retrieved archive -->|archivedate=2006-07-03}}</ref> == Biography == Gana was born in 1943 in [[Damboa]], [[Borno State]]. He attended the Yelwa Boarding Senior Primary School, [[Maiduguri]] (1956 - 1958), Government College, [[Zaria]], now [[Barewa College]] (1959 - 1963) and Okene-Provincial Secondary School (1964 - 1965). He was admitted to [[Ahmadu Bello University]], [[Zaria]] (1966 - 1969) where he obtained a degree in electrical engineering.<ref name="self">{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26834451_ITM|title=My Worries About Nigeria.|date=November 23, 2002|work=Newswatch|accessdate=2010-02-23}}</ref> == Nguurndam == Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno. Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). == Tuugnorgal == gpt177r5u0ygorupisvqoex56u2xkd3 178123 178122 2026-07-08T10:02:43Z Ilya Discuss 10103 178123 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Abba Gana''' (jibinaama hitaande 1943) woniino jaagorgal keeringal to bannge renndo siwil to cukko hooreejo leydi Najeriya, hono Atiku Abubakar, haa ñalnde 22 lewru juko hitaande 2006, nde hooreejo leydi Najeriya Olusegun Obasanjo riiwti mo. O woniino ko adii ɗuum jaagorgal leydi laamorgo leydi ndii tuggi 8 feebariyee 2001 haa 17 sulyee 2003. <ref>{{cite news|author=Okey Mugbo and Olawale Rasheed|url=http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html|title=Obasanjo sacks 8 Atiku's aides - Swears in 2 new ministers|publisher=Nigerian Tribune|date=2006-06-23|accessdate=2006-07-16|archiveurl=https://web.archive.org/web/20060703011309/http://www.tribune.com.ng/23062006/news/news1.html <!-- Bot retrieved archive -->|archivedate=2006-07-03}}</ref> == Biography == Gana was born in 1943 in [[Damboa]], [[Borno State]]. He attended the Yelwa Boarding Senior Primary School, [[Maiduguri]] (1956 - 1958), Government College, [[Zaria]], now [[Barewa College]] (1959 - 1963) and Okene-Provincial Secondary School (1964 - 1965). He was admitted to [[Ahmadu Bello University]], [[Zaria]] (1966 - 1969) where he obtained a degree in electrical engineering.<ref name="self">{{cite web|url=http://www.accessmylibrary.com/coms2/summary_0286-26834451_ITM|title=My Worries About Nigeria.|date=November 23, 2002|work=Newswatch|accessdate=2010-02-23}}</ref> == Nguurndam == Gana jibinaa ko hitaande 1943 to Damboa e nder diiwaan Borno. O janngii duɗal leslesal mawngal Yelwa, to Maiduguri (1956 - 1958), to duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu to Zaria, jooni ko duɗal jaaɓi haaɗtirde Barewa (1959 - 1963) e duɗal hakkundeewal diiwaan Okene (1964 - 1965). O naatnaa duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1966 - 1969) ɗo o heɓi seedantaagal ko fayti e kuuraa. O golliima e ministeer golle e koɗki e nder leydi Fuɗnaange-rewo. E lewru Oktoba hitaande 1979 o toɗɗaama komisinaajo diiwal Borno ngam kuuɗe e koɗki diga laamu lesdi Naajeeriya mawndu (GNPP) lesdi Borno e gardagol guwerneer Mohammed Goni. E hitaande 1983 o woniino kanndidaa guwerneer mo lannda GNPP to diiwaan Borno.<ref>{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|work=ThisDay|title=PDP's Men of Power|date=2001-11-10|accessdate=2010-04-23|url-status=dead|archiveurl=https://web.archive.org/web/20051202191041/http://www.thisdayonline.com/archive/2001/11/10/20011110cov02.html|archivedate=2005-12-02}}</ref> Duuɓi keewɗi o woniino e yiilirde fedde toppitiinde ko fayti e doole kuuraa (NEPA). == Tuugnorgal == nh9pb43tzh69zer6qzcaza7ilsyyllt Samuel Odulana Odugade I 0 11077 178103 178102 2026-07-07T13:36:35Z Fulani215 7983 /* Himobe */ fixed typo 178103 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.[1][2] == Nguurndam adanɗam == O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4] == Kugal == Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan. Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007. == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). ==firooji== == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). ==Himobe== l26yt1l0edjo6xuyd9ity024vpbnzqw 178104 178103 2026-07-07T13:36:54Z Fulani215 7983 fixed typo 178104 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.[1][2] == Nguurndam adanɗam == O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4] == Kugal == Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan. Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007. == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). ==Himobe== n8imxhn37vjw64hxlnebyepyf2etv0z 178105 178104 2026-07-07T13:37:50Z Fulani215 7983 /* Kugal */ fixed typo 178105 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya.[1][2] == Nguurndam adanɗam == O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4] == Kugal == Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan, Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007. == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). ==Himobe== tprbghkn3ooan2jxy0w0ftq8xhdyk4h 178106 178105 2026-07-07T13:38:26Z Fulani215 7983 /* */ fixed typo 178106 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya. == Nguurndam adanɗam == O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4] == Kugal == Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan, Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007. == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). ==Himobe== ny25erh34qdrw6n346964754p4nrud8 178110 178106 2026-07-07T15:51:50Z Adamu mc 10501 Edit 178110 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Samuel Odulana Odugade''' I (HeɗtoR; 14 lewru Abriil hiitande alif 1914 – 19 lewru Yarkomaa 2016) ko Olubadan 40ɓo mo Ibadan kadi ina wiyee ko kanko woni laamɗo ɓurɗo ɓooyde e nguurndam e nder leydi Najeriya. == Nguurndam adanɗam == O jibinaa ko e wuro tokooso Fadinaa e nder wuro Ibadan, ñalnde 14 abriil 1914, e galle mawɗo Odulana Ayinla e Mrs Olarenwaju Ayinke. O fuɗɗii jaŋde makko leslesre to duɗal Saint Andrew, Bamigbola, Ibadan e lewru Yarkomaa hitaande 1922, o arti e duɗal St. Peter, Aremo e hitaande 1929. O timmini jaŋde makko leslesre to duɗal St. Peter, Aremo, Ibadan e hitaande 1929, o janngi kadi to duɗal hakkundeewal to duɗal hakkundeewal Mapo e hitaande 1936. [3] [4] == Kugal == Odugade ko ofisee konu e wolde adunaare ɗimmere. Caggal nde o arti e golle e hitaande 1945, o toɗɗaa ngam ardaade demobilisaasiyoŋ soldateeɓe artuɓe to Lagos. O golliima ko juuti e sosiyetee Afriknaajo (UAC) ngam wonde gardiiɗo peewnugol ko adii nde o fuɗɗotoo golle makko jannginde to duɗal leslesal (CMS) to Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o woni e jaŋde biro koloñaal Departemaa e hitaande 1964. O naati e politik e hitaande 1959 ko o tergal suudu sarɗiiji, o toɗɗaa koolaaɗo kuuɓal to Tafawa Balewa. O woniino jaagorgal dowla to bannge golle, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa leydi Nijeer to batu doosgal leydi Londres ngam ƴellitde leyɗeele gonnooɗe e nder leydi Angalteer, hono Rodesi e Nyasaland (hannde Malawi, Zimbabwe e Zambie). O naati nder laanawol laamiiɗo nder hitaande 1972 bana Mogaji mo Ladunni Compound haa Ibadan. E hitaande 1976, o rokkaa Jagun-Olubadan, Odugade wonnoo ko gooto e sosɓe pelle keewɗe, ko wayi no, Fedde Faggudu Ibadan e Dental Yahrude yeeso Ibadan. O rokkaama dipolomaaji tedduɗi Doktoraa e karallaagal njuɓɓudi to duɗal jaaɓi haaɗtirde karallaagal fedde nde, Akure, to diiwaan Ondo, e lewru Duujal 2005. O laami Olubadan mo Ibadan nde o yahrata e duuɓi 93 ñalnde 11 lewru bowte hitaande 2007. == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). == Sana'a == Odugade ko ofisee konu e nder wolde adunaare ɗimmere . Caggal nde o yalti e hitaande 1945, o toɗɗaa yo o won gardiiɗo deportation des soldats retournés [[Lagos|to Lagos]] . O golliima seeɗa e Sosiyetee Afrik dentuɗo (UAC) e nder golle peewnugol hade makko fuɗɗaade jannginde e duɗal leslesal Sosiyetee Eklesiya (CMS), Jago e hitaande 1938. O jannginii kadi e nder duɗe keewɗe tuggi 1939 haa 1942 nde o gollodii e Departemaa Jaŋde Biro laamu politik e hitaande 1946 Suudu sarɗiiji e toɗɗaaɗo e gardagol suudu sarɗiiji to [[Abubakar Tafawa Balewa|Tafawa Balewa]] . O woniino jaagorde tokosere e nder golle laamu, e hitaande 1964 o ardii delegaasiyoŋ parlemaa Nijeer to batu doosɗe leydi Londres ngam moƴƴinde koloniiji Angalteer to Rodesi e Nyasaland (jooni ko [[Malawi]], [[Simmbaabuwe|Zimbaabwee]] e [[Sammbiya|Sammbie]] ). ==Himobe== jdm5jqlbpl2s7tsov3b6kgibr4kmopd Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archives 4 29164 178112 152487 2026-07-08T08:30:50Z De-Invincible 7477 178112 wikitext text/x-wiki <div style="background:#f8f9fa; border:1px solid #a2a9b1; padding:20px; margin-bottom:20px; border-radius:8px; box-shadow: inset 0 1px 3px rgba(0,0,0,0.05);"> <div style="font-weight:bold; margin-bottom:10px; color:#202122;">🔍 Search Archives</div> <div style="font-size:0.9em; color:#54595d; margin-bottom:10px;">Type a username or month to find past requests:</div> <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/Archive width=50 searchbuttonlabel=Search </inputbox> </div> <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 15px;"> <div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;"> === 📅 2026 Records === * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/February|February 2026]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|March 2026]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/April|April 2026]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|May 2026]] * ''June 2026 (Current)'' * ''July 2026 (Pending)'' </div> <div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;"> === 📅 2025 Records === * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2025/September|September 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 10|August 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 9|July 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 8|June 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 7|May 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/List|April 2025]] </div> <div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;"> === 📅 2024 Records === * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 6|December 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 5|November 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 4|October 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 3|September 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 2|August 2024]] * [[Special:MyLanguage/ Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 1|July 2024]] </div> </div> === Statistics Summary === {| class="wikitable" style="width:100%; text-align:center;" ! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Applications Archived ! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Data Distributed ! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Completion Rate |- | 115 | 2,265 GB | 16% |} <div style="margin-top:20px; padding:10px; background:#fff9ea; border-left:5px solid #ffcc33; font-size:0.9em;"> '''Note to Coordinators:''' To archive a request, move the discussion from the main request page to the relevant month subpage. Do not delete original signatures. </div> <noinclude> [[Category:Volunteer Internet Data Support]] </noinclude> 5iqeu1ke425zcqnsq1f2lljh338z9cj 178115 178112 2026-07-08T08:36:38Z De-Invincible 7477 /* Statistics Summary */ 178115 wikitext text/x-wiki <div style="background:#f8f9fa; border:1px solid #a2a9b1; padding:20px; margin-bottom:20px; border-radius:8px; box-shadow: inset 0 1px 3px rgba(0,0,0,0.05);"> <div style="font-weight:bold; margin-bottom:10px; color:#202122;">🔍 Search Archives</div> <div style="font-size:0.9em; color:#54595d; margin-bottom:10px;">Type a username or month to find past requests:</div> <inputbox> type=fulltext prefix=Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/Archive width=50 searchbuttonlabel=Search </inputbox> </div> <div style="display: flex; flex-wrap: wrap; gap: 15px;"> <div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;"> === 📅 2026 Records === * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/February|February 2026]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|March 2026]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/April|April 2026]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March|May 2026]] * ''June 2026 (Current)'' * ''July 2026 (Pending)'' </div> <div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;"> === 📅 2025 Records === * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2025/September|September 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 10|August 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 9|July 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 8|June 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 7|May 2025]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Data Support/List|April 2025]] </div> <div style="flex: 1; min-width: 250px; background:white; border:1px solid #c8ccd1; padding:15px; border-radius:8px;"> === 📅 2024 Records === * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 6|December 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 5|November 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 4|October 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 3|September 2024]] * [[Special:MyLanguage/Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 2|August 2024]] * [[Special:MyLanguage/ Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive 1|July 2024]] </div> </div> === Statistics Summary === {| class="wikitable" style="width:100%; text-align:center;" ! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Applications Archived ! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Total Data Distributed ! scope="col" style="background:#eaecf0;" | Completion Rate |- | 142 | 1,500 GB | 100% |} <div style="margin-top:20px; padding:10px; background:#fff9ea; border-left:5px solid #ffcc33; font-size:0.9em;"> '''Note to Coordinators:''' To archive a request, move the discussion from the main request page to the relevant month subpage. Do not delete original signatures. </div> <noinclude> [[Category:Volunteer Internet Data Support]] </noinclude> mww8j2jkoa3ylq437tdb6qoesc5qiya Anthony Enahoro 0 42221 178111 177773 2026-07-07T23:00:16Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the section "Politics" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1357251573|Anthony Enahoro]]" 178111 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Mawɗo '''Anthony Eromosele Enahoro''' CFR (22 [[lewru]] juko hitaande 1923 – 15 [[lewru]] desaambar 2010)<ref>{{cite news|date=2018-12-15|title=Remembering Anthony Eronsele Enahoro: Adolor of Uromi, Okaku"o of Edoland|last=Asika-Enahoro|first=Maureen|url=https://guardian.ng/saturday-magazine/remembering-anthony-eronsele-enahoro-adolor-of-uromi-okakuo-of-edoland/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-18|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> ko gooto e ɓurɓe waawde haɓaade koloñaal e daraniiɓe demokaraasi e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]].<ref name="guardian">{{cite news|date=2017-10-01|title=Five Independence Day Heroes|last=Muoka|first=Chidera|url=https://guardian.ng/life/life-features/five-independence-day-heroes/|access-date=2024-09-18|location=Nigeria|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> O jibinaa ko mawɗo e nder sukaaɓe sappo to Uromi, hannde ko diiwaan Edo to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Jibnaaɓe makko Esan en ko Anastasiyus Okotako Enahoro (1900-1968) e Fideliya Viktooriya Inibokun jibinaaɗo e Ogbidi Okojie (1906-1969).<ref>{{cite web|title=Biography – Anthony Enahoro Foundation|url=https://anthonyenahoro.org/biography/|access-date=2024-07-04}}</ref> Enahoro ina joginoo golle juutɗe, teeŋtuɗe e nder jaayɗe, politik, golle laamu e dille daraniiɗe demokaraasi. Janngi to duɗal laamu, Uromi, duɗal laamu, Owo e duɗal laamɗo, [[Lagos]].<ref>{{cite news|last=Adesulu|first=Dayo|date=2016-09-29|title=Nigeria at 56: What Education was like before independence|url=https://www.vanguardngr.com/2016/09/nigeria-at-56-what-education-was-like-before-independence/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2024-09-18|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Enahoro wonti ardiiɗo jaaynde [[Nnamdi Azikiwe]], ''Defender'' [[Naajeeriya]] Fombina, Ibadan, nder hitaande 1944 nde o mari duuɓi 21, non o laati ardiiɗo jaaynde [[Naajeeriya]] ɓurdunde famɗugo.<ref>{{cite news|date=2006-01-01|title=Chief Anthony Enahoro speaks!|url=https://saharareporters.com/2006/01/01/chief-anthony-enahoro-speaks|location=New York City, United States|access-date=2021-07-10|agency=[[Sahara Reporters]]|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref> Caggal ɗuum o wonti gardiiɗo jaaynde wiyeteende Zik’s Comet, to [[Kano]], e hitaande 1945-49, o woni gardiiɗo jaaynde Pilot [[Afrik]] hirnaange, to [[Lagos]], e gardiiɗo jaaynde wiyeteende ''Morning Star'' gila 1950 haa 1953.<ref name="vanguard">{{cite news|date=2010-12-26|title=Enahoro:Tribute to a statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2010/12/enahorotribute-to-a-statesman/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-07-10|first=OClifford|last=Ogbeide|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E hitaande 1953, Enahoro woni gadano ƴettude kuulal ngam heɓde ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]], ngal heɓi ɗum e hitaande 1960, caggal nde o waɗi caɗeele politik keewɗe e foolde e nder parlemaa.<ref>{{cite news|date=2020-10-03|title=Resting places of some Nigeria's independence heroes|url=https://punchng.com/resting-places-of-some-nigerias-independence-heroes/|access-date=2021-07-10|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Enahoro ɗon laara janngirde e Naajeeriya'en ɗuuɗɓe, bana "Baaba lesdi [[Naajeeriya]]".<ref>{{cite news|date=2020-10-03|title=Resting places of some Nigeria's independence heroes|url=https://punchng.com/resting-places-of-some-nigerias-independence-heroes/|access-date=2021-07-10|newspaper=[[The Punch]]}}</ref> Motion maako arandeere ngam heɓugo ndimu lesdi [[Naajeeriya]] heɓi ɓustugo nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, nden terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi ndin waɗi walkout ngam daliila motion man.<ref>{{cite news|date=2021-02-25|title=Anthony Enahoro, A Journalist Who Moved Motion For Nigeria's Independence In 1953|url=https://nigeriantracker.com/2021/02/25/anthony-enahoro-a-journalist-who-moved-motion-for-nigerias-independence-in-1953/|access-date=2024-07-04|work=Nigerian Tracker}}</ref> Ko wonaa ɗuum koo, foolde e nder parlemaa, dille yimɓe puɗɗiima ngam saabaade ndee ɗoo dillere, jooni noon, ƴaañgol ngol ina jokki e dow koloñaal en, ina waɗi kadi dillere ngam jeytaare leydi Nijeer, walla ko famɗi fof, laamaade hoore mum. [[S. L. Akintola]] etinooma ƴeewtaade eɓɓaande ngam heɓde ndimaagu leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1957 hay so tawii eɓɓaande makko ndee jaɓaama e parlemaa, laamuuji koloñaal Biritaan en njaɓaani ɗum, ɗum noon ɗum ronkaama.<ref>{{cite news|date=2013-05-02|title=Who Moved The Motion For Nigeria's Independence, By Fani-Kayode|url=https://www.premiumtimesng.com/opinion/132367-who-moved-the-motion-for-nigerias-independence-by-fani-kayode.html|access-date=2021-07-10|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref> E [[lewru]] ut 1958, [[Remi Fani-Kayode]] ƴeewtindiima eɓɓaande Enahoro ndee, eɓɓaande ndee kadi jaɓaa e parlemaa kono ñalngu mum jaɓaaka e Angalteer. Eɓɓaande Fani-Kayode ndee noddiino yo [[Naajeeriya]] heɓ jeytaare mum ñalnde 2 abriil 1960. E nder ɓeydugol eɓɓaande Enahoro adannde ndee, Sir [[Abubakar Tafawa balewa|Abubakar Tafawa Balewa]] ƴetti eɓɓaande woɗnde e nder parlemaa e hitaande 1959, nde jaɓaa. <ref>{{Cite news|date=2010-10-10|title=The truth about the motion for Nigeria’s independence|url=https://dailytrust.com/the-truth-about-the-motion-for-nigerias-independence/|access-date=2025-06-10|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref> Ngam batte ƴamol ngol, guwerneer koloñaal oo hollitii kuulal ngal laamu Biritaan ƴetti ngam rokkude ndimaagu mum e hitaande 1960. [[Naajeeriya]] heɓi ndimaagu mum ñalnde 1 oktoobar 1960.<ref>{{cite web|title=Nigeria - Independent Nigeria|publisher=Britannica|url=https://www.britannica.com/place/Nigeria/Independent-Nigeria|access-date=2023-01-29}}</ref> ==Nguurndam gadano== Anthony Enahoro jibinaa ko mawɗo e nder sukaaɓe sappo to wuro Onewa, Uromi, to diiwaan Edo hannde oo, to leydi [[Naajeeriya]]. Won e banndiraaɓe makko ina jeyaa heen dipolomaat biyeteeɗo Edward, jaayndiyanke biyeteeɗo Peter ("Peter Pan"), jannginoowo biyeteeɗo Henry, Mike Enahoro, jaayndiyanke to Hukuuma Teleeji leydi Nijeer, Ben, Dan, Bess, Chris, e Emmanuel. Jibnaaɓe makko Esan en ko Anastasius Asuelinmen "Okotako" Enahoro (maayi 1968) e Fidelia Inibokun jibinaaɗo e Ogbidi Okojie (maayi 1969), laamɗo debbo e nder laamu [[Naajeeriya]].<ref name="vanguard2">{{cite news|date=2010-12-26|title=Enahoro:Tribute to a statesman|url=https://www.vanguardngr.com/2010/12/enahorotribute-to-a-statesman/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-07-10|first=OClifford|last=Ogbeide|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Enahoro ina joginoo golle juutɗe, teeŋtuɗe e nder jaayɗe, politik, golle laamu e dille daraniiɗe demokaraasi. Janngi e duɗal laamu Uromi, duɗal laamu Owo e duɗal jaaɓi haaɗtirde laamɗo, [[Lagos]], Enahoro wonti gardiiɗo jaaynde [[Nnamdi Azikiwe]], Defender leydi Nijeer to bannge worgo, to [[Ibadan]], e hitaande 1944 e duuɓi 21 fuɗɗoode kitaale 1940, ardi e murto almudɓe to duɗal jaaɓi haaɗtirde to [[Lagos]] ɗo o wonnoo gardiiɗo almudɓe. O teskiima e politik e sahaa mbayliigu jaawngu. O nanngaama laabi ɗiɗi ngam laamu koloñaal, ngam winndannde nde o waɗi ngam ƴamɗe gonnooɗo guwerneer, nden boo ngam wolde nde o wi'i o ɗon ƴama sooja'en lesdi [[Naajeeriya]], ɓe ɗon huuwa nder konu Biritaniya. Biritaannaaɓe mbaɗti mo maande ko o ƴattoowo yiite, kono hay nde o nanngaa laabi tati, o woni ko e ƴeewtaade darnde makko.<ref name="Whiteman">{{cite news|last=Whiteman|first=Kaye|date=2011-02-08|title=Chief Anthony Enahoro obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2011/feb/08/chief-anthony-enahoro-obituary|access-date=2024-09-18|work=[[The Guardian]]|issn=0261-3077}}</ref> == Politik == E hitaande 1950, Enahoro e Artuur Perst cosi lannda wiyeteende ''Mid-Ouest.'' Enahoro fuɗɗino jaaynde ''Mid-West Pres''s nden o yaltini jaaynde [[Naajeeriya]] diga hitaande 1950 haa 1953. Lannda Mid-West nasti nder kawtal ''Action Group'' nder hitaande 1951.<ref>{{cite book|first=Henry Louis|last=Gates Jr.|author-link=Henry Louis Gates Jr.|author2=[[Emmanuel Akyeampong]]|author3=Steven J. Niven|title=Dictionary of African Biography|url=https://books.google.com/books?id=39JMAgAAQBAJ&pg=RA1-PA302|year=2012|publisher=[[Oxford University Press]]|isbn=978-0-19-538207-5|page=302}}</ref> Enahoro wonnoo ko nulaaɗo e ko ɓuri heewde e batuuji doosɗe leydi jowitiiɗi e jeytaare leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e hitaande 1960.<ref name="Whiteman2">{{cite news|last=Whiteman|first=Kaye|date=2011-02-08|title=Chief Anthony Enahoro obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2011/feb/08/chief-anthony-enahoro-obituary|access-date=2024-09-18|work=[[The Guardian]]|issn=0261-3077}}</ref> E nder caɗeele [[Naajeeriya]] caggal kuudetaaji 1966, Enahoro woni hooreejo delegaasiyoŋ ''Mid-West'' e oon sahaa, to batu doosɗe leydi Ad Hoc to [[Lagos]]. Caggal ɗuum o wonti Komisariyaa Fedde nde (Ministeer) ngam humpito e golle e les njiimaandi laamu konu Seneraal [[Yakubu Gowon]], 1967–74 ; Komisinaajo lesdi [[Naajeeriya]] ngam kuuɗe feere-feere, 1975. Baawo man o warti tergal lanyol lesdi [[Naajeeriya]], NPN, 1978–83. Ko kanko woni hooreejo, Fedde Adunaare Naalankaagal e Pinal Negro, 1972–75.<ref>{{cite news|date=2020-10-01|title=Heroes of the struggle for Nigeria's independence/pioneer political|url=https://guardian.ng/?p=1230220|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-07-10|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Enahoro wonnoo ko hooreejo fedde wiyeteende NADECO, fedde daraniinde demokaraasi, haɓannde diktatoor [[Sani Abacha]] haa Abacha sankii. Enahoro rokkaama teddungal ngenndiwal Kumannda, yamiroore Republique Fédérale, CFR, e hitaande 1982, o woniino hooreejo Dillere ngam Reforme Ngenndiire, MNR, kam e Fedde Ngenndiije Dentuɗe (PRONACO). O heɓi DSC tedduɗo e duɗal jaaɓi haaɗtirde Benin e hitaande 1972. Binndanɗe makko ina njeyaa heen deftere wiyeteende ''Fugitive Offender''.<ref>{{cite book|url=https://archive.org/details/nigerianpolitica0000skla|last=Sklar|first=Richard L.|title=Power in an Emergent African Nation|series=Princeton Legacy Library|publisher=[[Princeton University Press]]|year=1963|page=269|jstor=j.ctt183q1zx|isbn=1400878233}}</ref><ref>{{cite news|last=Fani-Kayode|first=Femi|url=https://allafrica.com/stories/201009270537.html|title=The Truth About the Motion for Independence|work=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|via=[[allAfrica]]|date=2010-09-27|access-date=2024-09-18}}</ref><ref>{{cite news|access-date=2024-09-18|url=https://www.vanguardngr.com/2010/12/enahoro-was-a-titan-says-fani-kayode/|location=Lagos, Nigeria|title=Enahoro was a titan, says Fani-Kayode|date=2010-12-15|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> === Kiriis to Hirnaange leydi Naajeeriya === E nder kiris 1962 to diiwaan ɓooyɗo hirnaange, o nanngaa e wondude e terɗe fedde ''Action Group'' goɗɗe. Tuumaaɗo janfa e nder ñaawoore Awolowo tuumaande waɗde kuudetaa, Enahoro dogi rewrude e leydi Gana fayde leydi Angalteer e hitaande 1963, [[Naajeeriya]] ɗaɓɓiri Enahoro yoɓeede e nder hitaande 1881, haɗi mo ɗaɓɓude asilo politik. E fuɗɗoode hitaande 1963, hooreejo keso lannda Labour, hono Harold Wilson, yiyti hersa mo nanngugol Enahoro e kasoo addani mo. Labour yahii e njanngu nguu e nder suudu sarɗiiji, e ballal won e Tories, e ballondiral e furore media. O meeɗiino wonde gooto e Naajeeriyankooɓe ɓurɓe anndeede e nder leydi Angalteer.<ref>{{cite web|title=Chief Enahoro (Hansard, 21 March 1963)|url=https://api.parliament.uk/historic-hansard/commons/1963/mar/21/chief-enahoro|access-date=2021-07-10|website=api.parliament.uk}}</ref> Ko kanko woni "tooñoowo dognoowo" baɗnooɗo balɗe jeewte e nder suudu sarɗiiji e hitaande 1963 nde o haɓata e yoɓde leydi ndii. "Haala Enahoro" wonti haala jojjanɗe aadee feewde e yiɗde laamu nguu ɓuuɓngu ngam waasde tooñde leydi Nijeer, e waɗtude gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono [[Harold Macmillan]], e gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, hono [[Henry Brooke]], e ngonka caɗtuka. O yaltinaa leydi Angalteer, o sokaa sabu janfa. E hitaande 1966, laamu konu nguu woppi mo.<ref>{{cite web|title=Anthony Enahoro|publisher=Zaccheus Onumba Dibiaezue Memorial Libraries|url=https://zodml.org/discover-nigeria/people/historicalpeople/anthony-enahoro|access-date=2024-07-05}}</ref> == Pijirlooji == Enahoro ummorii ko e nokkuuji dingiral. O fiyi golf, o rewi e kirikit e dow yarlitaare. O ɓuri waawde fijooji to duɗal jaaɓi haaɗtirde ''King's College'', o heɓi kadi teddineede wonde ko kanko woni ɓiɗɗo leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] gadano heɓde tergal e fedde golf to leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. O dañii jippinde handicap makko e nder limooje goote e nder nguurndam makko juutɗam e golf. Ko kanko kadi woni baawɗo addude FESTAC e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e kitaale 1970, e nder oon sahaa Muhammad Ali e Pele fof njilliima leydi ndii ngam weltinde ɗum en no feewi. Ɓiɓɓe makko fof ina mbeltii e dingiral e nder duuɓi mum en jaŋde e duɗal jaaɓi haaɗtirde, ina njuɓɓina Fulɓe, Rugby, Golf e Tennis. Kenneth (1953-2017) e Eugene ko walla ko golfooɓe yiɗɓe, kadi ko kamɓe ngoni terɗe sosɗe fedde ñalnde aset to fedde golf Benin. Annabella ina waɗa pilates, Gabriyel ko jom welo-welo no feewi. == Njawdi == E hitaande 1953, Anthony Enahoro fuɗɗii eɓɓoore laamu hoore mum e nder suudu sarɗiiji hirnaange, nde addani leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] heɓde ndimaagu mum ñalnde 1 oktoobar 1960.[12] == Caalaje == Enahoro woppi debbo mum Helen (nee Ediae) (1933–2012), ɓiɓɓe maɓɓe njoyo, taaniraaɓe e mawniraaɓe heewɓe.<ref name="Whiteman3">{{cite news|last=Whiteman|first=Kaye|date=2011-02-08|title=Chief Anthony Enahoro obituary|url=https://www.theguardian.com/world/2011/feb/08/chief-anthony-enahoro-obituary|access-date=2024-09-18|work=[[The Guardian]]|issn=0261-3077}}</ref> == Defte == Dogɗo tooñoowo : daartol kasoo politik == Polics == == Politics == Nder 1950, Enahoro e [[Arthur Prest]] waɗi partiji Mid-West. Enahoro ɗon fuɗɗii haɓɓuki Mid-West Press nden o wurtini The [[Naajeeriya|Nigeria]] newspaper diga 1950 haa 1953. Fedde Mid-West fuɗɗii warugo nder Goomu Kuuɓal nder hitaande 1951. Enahoro wondi darnde to ɓurɓe haalde kawtal ngal haalde hoore leydi Nigeria e hitaande 1960. Nder warugo lesdi Nigeria ɓaawo kolliɓe leydi e hitaande 1966, Enahoro woni ardiiɗo darnde lesdi Midwest to Ad Hoc Constitutional Conference e Lagos. O laatake hooreejo fedde (Minister for Information and Labour) nder laamu [[Yakubu Gowon]], 1967-74; hooreejo fedre ngam kuuɗe mawɗe, 1975. O ɓaawo o laati ardiiɗo lesdi lesdi Nigeria, NPN, 1978-83. O woni hooreejo, Fedde Fedde Fuuta Fedde e Fedde Negooɓe, 1972-75. Enahoro woni hooreejo National Democratic Coalition (NADECO), goomu je ɗon mari demokaraasi je ɗon haɓana mo'o wi'aɓe [[Sani Abacha]] haa Abacha maayi. Enahoro heɓii teddungal lesdi ngam ardiiɗo, Order of the Federal Republic, CFR, nder 1982, nden o laati hooreejo Movement for National Reformation, MNR, bana non boo Goomu Kawtal Pro-National ([[PRONACO|Pronaco]]). O heɓii DSC teddungal e Jaŋde Benin e hitaande 1972. Fuuɓal maako hawti e deftere Fugitive Offender. === Caggalgal nder hirnaange Nigeria === Nder warugo 1962 nder lesdi hirnaange, o jeyi bee yimɓe goɗɗi nder kawtal. E dow hakke haɓɓugo dow dow dow dow ko ɓe mbi'i dow dow dow nder dow dow dow, Enahoro ƴiwoyi laawol [[Gana|Ghana]] to leydi United Kingdom nder hitaande 1963, Nigeria waɗi ko haɓɓii e dow Enahoro nder nder nder nder sariya Fugitive Offenders Act nder hitaande 1881, ngam haɗugo dabare maako ngam heɓugo dammugal politik. Ha fuɗɗam 1963, ardiiɗo keso Labour, Harold Wilson, anndini ɓernde ɓernde nde Enahoro hawti e nder kaso. Labour waɗi haccuki nder suudu Commons, bee jaɓugo daga goɗɗe Toriji, e jaɓugo haccuki ha habaru. O wonnoo gooto e ɓurɓe anndude Nigeria e leydi Britaaniya. O woni "ko'o " mo " "ko'e " mo "ko'i " ko'o waɗi ko'e damal nder suudu leydi e hitaande 1963 nde o haɓɓi e jaaynde. "Ko'e Enahoro" laati dow hakkiilo yimɓe dow yiɗde laamu ngam naa' ɓe ɓeyda lesdi Nigeria, nden waɗi ardiiɗo lesdi Tory, Harold Macmillan, e mawɗo lesdi maako, Henry Brooke, nder haala ɓurna. O wurtini diga [[Biritaani-Mawndi|UK]] nden o haɓɓiti ngam ɓeydaaki. E hitaande 1966, laamu konu waɗi mo. == Tuugnorga == <references /> [[Category:Naajeeriya]] [[Biritaani-Mawndi|UK]] nden o haɓɓiti ngam ɓeydaaki. E hitaande 1966, laamu konu waɗi mo. == Politics == .Nder 1950, Enahoro e [[Arthur Prest]] waɗi partiji Mid-West. Enahoro ɗon fuɗɗii haɓɓuki Mid-West Press nden o wurtini The [[Naajeeriya|Nigeria]] newspaper diga 1950 haa 1953. Fedde Mid-West fuɗɗii warugo nder Goomu Kuuɓal nder hitaande 1951. Enahoro wondi darnde to ɓurɓe haalde kawtal ngal haalde hoore leydi Nigeria e hitaande 1960. Nder warugo lesdi Nigeria ɓaawo kolliɓe leydi e hitaande 1966, Enahoro woni ardiiɗo darnde lesdi Midwest to Ad Hoc Constitutional Conference e Lagos. O laatake hooreejo fedde (Minister for Information and Labour) nder laamu [[Yakubu Gowon]], 1967-74; hooreejo fedre ngam kuuɗe mawɗe, 1975. O ɓaawo o laati ardiiɗo lesdi lesdi Nigeria, NPN, 1978-83. O woni hooreejo, Fedde Fedde Fuuta Fedde e Fedde Negooɓe, 1972-75. Enahoro woni hooreejo National Democratic Coalition (NADECO), goomu je ɗon mari demokaraasi je ɗon haɓana mo'o wi'aɓe [[Sani Abacha]] haa Abacha maayi. Enahoro heɓii teddungal lesdi ngam ardiiɗo, Order of the Federal Republic, CFR, nder 1982, nden o laati hooreejo Movement for National Reformation, MNR, bana non boo Goomu Kawtal Pro-National ([[PRONACO|Pronaco]]). O heɓii DSC teddungal e Jaŋde Benin e hitaande 1972. Fuuɓal maako hawti e deftere Fugitive Offender. === Caggalgal nder hirnaange Nigeria === Nder warugo 1962 nder lesdi hirnaange, o jeyi bee yimɓe goɗɗi nder kawtal. E dow hakke haɓɓugo dow dow dow dow ko ɓe mbi'i dow dow dow nder dow dow dow, Enahoro ƴiwoyi laawol [[Gana|Ghana]] to leydi United Kingdom nder hitaande 1963, Nigeria waɗi ko haɓɓii e dow Enahoro nder nder nder nder sariya Fugitive Offenders Act nder hitaande 1881, ngam haɗugo dabare maako ngam heɓugo dammugal politik. Ha fuɗɗam 1963, ardiiɗo keso Labour, Harold Wilson, anndini ɓernde ɓernde nde Enahoro hawti e nder kaso. Labour waɗi haccuki nder suudu Commons, bee jaɓugo daga goɗɗe Toriji, e jaɓugo haccuki ha habaru. O wonnoo gooto e ɓurɓe anndude Nigeria e leydi Britaaniya. O woni "ko'o " mo " "ko'e " mo "ko'i " ko'o waɗi ko'e damal nder suudu leydi e hitaande 1963 nde o haɓɓi e jaaynde. "Ko'e Enahoro" laati dow hakkiilo yimɓe dow yiɗde laamu ngam naa' ɓe ɓeyda lesdi Nigeria, nden waɗi ardiiɗo lesdi Tory, Harold Macmillan, e mawɗo lesdi maako, Henry Brooke, nder haala ɓurna. O wurtini diga [[Biritaani-Mawndi|UK]] nden o haɓɓiti ngam ɓeydaaki. E hitaande 1966, laamu konu waɗi mo. jhyol4b6xqt5ikli1ja66k67b109hue Bernard Henri Burdiyon 0 42647 178107 178100 2026-07-07T13:39:39Z Fulani215 7983 /* Duuɓi gadani */ fixed typo 178107 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sir Bernard Henri Burdiyon''' GCMG KBE (1883-1948) ko gardiiɗo koloñaal Angalteer, wonnoo ko guwerneer [[Ugannda|Uganndaa]] (1932-1935) e [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] (1935-1943). == Duuɓi gadani == Bourdillon jibinaa ko ñalnde tati 3 desaambar 1883 to Burnie, to Tasmani, jibnaaɓe mum ko Engele en. Hay so o jibinaa ko to Tasmani, o wiyi omo jogori wonde « Engele, wonaa Ostarali <ref name="Meredith" /> O mawni ko to Angalteer e Afrik worgo, o janngi to duɗal Tonbridge to Tonbridge, Kent O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St John, Oxford, o heɓi bak makko e hitaande 1906. E hitaande 1908, o naati e golle laamu leydi Indiya . <ref name="Bodley" /> O resi Violet Grace Billinghurst e lewru noowammbar 1909. <ref name="Meredith" /> E hitaande 1935, Violet siforaa ko « debbo guwerneer timmuɗo ». Ɓiɓɓe makko tato ɓee, hono Bernard Godwin Burdillon, Henri Townsend Burdillon e Patrik Imbert Burdillon njanngii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Korpus Christi, Oxford, kamɓe fof ɓe ndewi e baaba maɓɓe e nder golle koloñaal. Bernard Godwin Bourdillon, balloowo mawɗo jaagorɗe leydi Palestiin, waraa caggal ɗuum e bommbooji baɗnooɗi e otel King David e hitaande 1946. E hitaande alif 1913, Bourdillon toɗɗaa yo won gardiiɗo jaagorɗe laamu diiwanuuji dentuɗi ɗii. E hitaande 1915, o waɗtaa binnditoowo to Ñaawirde Toownde Allahabad. Nde o woni to leydi Inndo, o dañii innde ganndo ɗemɗe. E nder wolde adunaare adannde, Bourdillon naati konu, o woni Lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1917, o artiraa to Irak e hitaande 1918. O e darnde Major, e nder fitinaaji Iraak e hitaande 1919, o haalaama e nder binndanɗe. [[File:Baghdad_1923_Bell_Cornwallis_Eskell_Bourdillon.jpg|right|thumb|Foto tedduɓe Angalteer e Iraak to Bagdaad gila 1923 e jamaanu Iraak Mandatory . Gila ɗiɗaɓo nano haa nyaamo e doggol yeeso ngol, ko Kinahan Kornwalis, Sassoon Eskel, e Gertrude Bell . Bourdillon ina darii caggal Bell to bannge doggol ɗiɗaɓol.]] Bourdillon yalti konu e hitaande 1919 ngam naatde e njuɓɓudi siwil Iraak, o toɗɗaa Sekereteer politik to Komiseer Toowɗo Iraak e hitaande 1921. Tuggi 1924 haa 1929, o woni Konseye. Hakkunde 1925 e 1926, o woniino Komiseer mawɗo jogiiɗo doole guurɗe e nder kaaldigal nanondiral hakkunde Angalteer e Irak e hitaande 1926. == Sarwiis koloñaal == === Seylan === Bourdillon artiraa e Sarwiis Siwil Koloñaal e hitaande 1929 ngam ƴettude golle Sekereteer Koloñaal Ceylon, o woni e oon darnde haa hitaande 1932, o wonii laabi ɗiɗi guwerneer Ceylon . Nde o woni to leydi Ceylon, o wonii hooreejo fedde laamuyankoore Asiyankoore to Ceylon e hitaande 1931. O noddaama kadi to Maldives e hitaande 1931 ngam wasiyaade Sultan Muhammadu Shamsuddeen III e binndol doosgal leydi ndii gadanal binndaangal . O wasiyiima yo leydi ndi ardo diiso jaagorɗe, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, kono wasiyaaji makko njaɓaaka e goomu ƴettugol binnditagol ngol. === Uganndaa === E hitaande 1932, o waɗaa Guwerneer e Komaandaŋ mawɗo leydi Uganndaa. To leydi Uganndaa, Bourdillon wiyaama "heɓii safaara" nde tawnoo geɗe keewɗe ummiima nde o woni guwerneer ɗo o waawi waɗde kuule ɗe ko ɓuri heewde e Afriknaaɓe njiɗi. Heen sahaaji, luural waɗii hakkunde njulaagu aarabeeɓe to Kampala (kamɓe e koye maɓɓe ko eggooɓe ummoriiɓe leydi Angalteer to Aden) e jom en njulaagu Afriknaaɓe e nder renndo ngoo. Bourdillon ƴeewtii hujjaaji ɗii, o miijii wonde ko goonga, sibu jom en jawɗeele en aarabeeɓe ɓee mbaɗii golle bonɗe, tawi heen huunde ina luurdi e sariyaaji Protektorat Uganndaa . E ko nanndi heen, o laamiima e fawaade e depasuuji Afrik. E sahaa goɗɗo o ɓadtiima ardiiɓe Laamu Tooro, ɓe mbiyi wonde wuyɓe belsik ina taƴa leydi Konngo Belsik tawa ko e dow laawol, ina njiyloo jawdi e dow leyɗeele jeyaaɗe e Laamu Tooro. Bourdillon ƴeewtindiima haala kaa, yamiri Askari yo ƴeewndo keeri ngam nanngude wuyɓe ɓee. Caggal ɗuum, wuyɓe ɓee nanngaa, laamuuji Angalteer nanngi ɗum en kasoo, hay so tawii ko Oropnaaɓe. Heen sahaa goɗɗo, belsiknaajo gooto hoɗnooɗo to Entebbe, tuumaama fiyde gollotooɓe mum afriknaaɓe. Bourdillon noddi seedeeji, ina heen gollotooɓe gorko belsiknaajo woɗɓe ɓee. Caggal nde o nani hujjaaji ɗii fof, gorko belsiknaajo oo waɗtaa yoɓde njoɓdi, caggal ɗuum o riiwaa e nder leydi Uganndaa, o artiraa e leydi Konngo belsik. E nder ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi fof, Bourdillon ina wondi e Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e Oropnaaɓe, o huutoriima nokku makko e nder njuɓɓudi laamu koloñaal ngam ƴellitde kuule ɗe Afriknaaɓe njiɗi e Oropnaaɓe. Ɗumɗoo ina teskaa nde tawnoo ina famɗi no feewi e nder Afrik koloñaal. Wonno ko laabi njoɓdi mahaaɗi rewrude e leydi leñol Lango e nder caka protektoraat. Lango heewɓe ngulliima e ɗeen laabi njoɓdi. Caggal nde "Komisiyoŋ diiwaan gooto hirjini ɓe ngam ɗaɓɓude guwerneer oo e wullitaango maɓɓe", fedde yimɓe Lango hawri e ɗaɓɓaande ngam humpitaade ko waɗi ɓe njiɗaa laabi tolnooji ɗii, ɓe njiɗi ko yo tolnooji ɗii ittu. Teemedde Langooji ciifi ɗaɓɓaande ndee. Komiseriyaa diiwaan oo walli ɓe addude ɗaɓɓaande maɓɓe to Bourdillon. Caggal nde o ƴeewti ɗaɓɓaande ndee, o haaldii e DC e ardiiɓe Lango ɓe DC addi e makko ɓee fof, Bourdillon yamiri yo tolnooji ɗii ƴette ɗoon e ɗoon. Joɗnde ndee fof waɗii waktuuji ɗiɗi tan, gartugol DC e ardiiɓe Lango to diiwaan mo Lango ɓuri heewde e mum en to caka protektoraat oo, ko "nafoore". [1] [2] == Tuugnorgal == == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== n639gpenqd1lo86c5c6y0hrzrc1rvwl 178108 178107 2026-07-07T13:40:31Z Fulani215 7983 /* Uganndaa */ fixed typo 178108 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sir Bernard Henri Burdiyon''' GCMG KBE (1883-1948) ko gardiiɗo koloñaal Angalteer, wonnoo ko guwerneer [[Ugannda|Uganndaa]] (1932-1935) e [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] (1935-1943). == Duuɓi gadani == Bourdillon jibinaa ko ñalnde tati 3 desaambar 1883 to Burnie, to Tasmani, jibnaaɓe mum ko Engele en. Hay so o jibinaa ko to Tasmani, o wiyi omo jogori wonde « Engele, wonaa Ostarali <ref name="Meredith" /> O mawni ko to Angalteer e Afrik worgo, o janngi to duɗal Tonbridge to Tonbridge, Kent O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St John, Oxford, o heɓi bak makko e hitaande 1906. E hitaande 1908, o naati e golle laamu leydi Indiya . <ref name="Bodley" /> O resi Violet Grace Billinghurst e lewru noowammbar 1909. <ref name="Meredith" /> E hitaande 1935, Violet siforaa ko « debbo guwerneer timmuɗo ». Ɓiɓɓe makko tato ɓee, hono Bernard Godwin Burdillon, Henri Townsend Burdillon e Patrik Imbert Burdillon njanngii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Korpus Christi, Oxford, kamɓe fof ɓe ndewi e baaba maɓɓe e nder golle koloñaal. Bernard Godwin Bourdillon, balloowo mawɗo jaagorɗe leydi Palestiin, waraa caggal ɗuum e bommbooji baɗnooɗi e otel King David e hitaande 1946. E hitaande alif 1913, Bourdillon toɗɗaa yo won gardiiɗo jaagorɗe laamu diiwanuuji dentuɗi ɗii. E hitaande 1915, o waɗtaa binnditoowo to Ñaawirde Toownde Allahabad. Nde o woni to leydi Inndo, o dañii innde ganndo ɗemɗe. E nder wolde adunaare adannde, Bourdillon naati konu, o woni Lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1917, o artiraa to Irak e hitaande 1918. O e darnde Major, e nder fitinaaji Iraak e hitaande 1919, o haalaama e nder binndanɗe. [[File:Baghdad_1923_Bell_Cornwallis_Eskell_Bourdillon.jpg|right|thumb|Foto tedduɓe Angalteer e Iraak to Bagdaad gila 1923 e jamaanu Iraak Mandatory . Gila ɗiɗaɓo nano haa nyaamo e doggol yeeso ngol, ko Kinahan Kornwalis, Sassoon Eskel, e Gertrude Bell . Bourdillon ina darii caggal Bell to bannge doggol ɗiɗaɓol.]] Bourdillon yalti konu e hitaande 1919 ngam naatde e njuɓɓudi siwil Iraak, o toɗɗaa Sekereteer politik to Komiseer Toowɗo Iraak e hitaande 1921. Tuggi 1924 haa 1929, o woni Konseye. Hakkunde 1925 e 1926, o woniino Komiseer mawɗo jogiiɗo doole guurɗe e nder kaaldigal nanondiral hakkunde Angalteer e Irak e hitaande 1926. == Sarwiis koloñaal == === Seylan === Bourdillon artiraa e Sarwiis Siwil Koloñaal e hitaande 1929 ngam ƴettude golle Sekereteer Koloñaal Ceylon, o woni e oon darnde haa hitaande 1932, o wonii laabi ɗiɗi guwerneer Ceylon . Nde o woni to leydi Ceylon, o wonii hooreejo fedde laamuyankoore Asiyankoore to Ceylon e hitaande 1931. O noddaama kadi to Maldives e hitaande 1931 ngam wasiyaade Sultan Muhammadu Shamsuddeen III e binndol doosgal leydi ndii gadanal binndaangal . O wasiyiima yo leydi ndi ardo diiso jaagorɗe, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, kono wasiyaaji makko njaɓaaka e goomu ƴettugol binnditagol ngol. === Uganndaa === E hitaande 1932, o waɗaa Guwerneer e Komaandaŋ mawɗo leydi Uganndaa. To leydi Uganndaa, Bourdillon wiyaama "heɓii safaara" nde tawnoo geɗe keewɗe ummiima nde o woni guwerneer ɗo o waawi waɗde kuule ɗe ko ɓuri heewde e Afriknaaɓe njiɗi. Heen sahaaji, luural waɗii hakkunde njulaagu aarabeeɓe to Kampala (kamɓe e koye maɓɓe ko eggooɓe ummoriiɓe leydi Angalteer to Aden) e jom en njulaagu Afriknaaɓe e nder renndo ngoo. Bourdillon ƴeewtii hujjaaji ɗii, o miijii wonde ko goonga, sibu jom en jawɗeele en aarabeeɓe ɓee mbaɗii golle bonɗe, tawi heen huunde ina luurdi e sariyaaji Protektorat Uganndaa . E ko nanndi heen, o laamiima e fawaade e depasuuji [[Afrik]] E sahaa goɗɗo o ɓadtiima ardiiɓe Laamu Tooro, ɓe mbiyi wonde wuyɓe belsik ina taƴa leydi Konngo Belsik tawa ko e dow laawol, ina njiyloo jawdi e dow leyɗeele jeyaaɗe e Laamu Tooro. Bourdillon ƴeewtindiima haala kaa, yamiri Askari yo ƴeewndo keeri ngam nanngude wuyɓe ɓee. Caggal ɗuum, wuyɓe ɓee nanngaa, laamuuji Angalteer nanngi ɗum en kasoo, hay so tawii ko Oropnaaɓe. Heen sahaa goɗɗo, belsiknaajo gooto hoɗnooɗo to Entebbe, tuumaama fiyde gollotooɓe mum afriknaaɓe. Bourdillon noddi seedeeji, ina heen gollotooɓe gorko belsiknaajo woɗɓe ɓee. Caggal nde o nani hujjaaji ɗii fof, gorko belsiknaajo oo waɗtaa yoɓde njoɓdi, caggal ɗuum o riiwaa e nder leydi Uganndaa, o artiraa e leydi Konngo belsik. E nder ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi fof, Bourdillon ina wondi e Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e Oropnaaɓe, o huutoriima nokku makko e nder njuɓɓudi laamu koloñaal ngam ƴellitde kuule ɗe Afriknaaɓe njiɗi e Oropnaaɓe. Ɗumɗoo ina teskaa nde tawnoo ina famɗi no feewi e nder Afrik koloñaal. Wonno ko laabi njoɓdi mahaaɗi rewrude e leydi leñol Lango e nder caka protektoraat. Lango heewɓe ngulliima e ɗeen laabi njoɓdi. Caggal nde "Komisiyoŋ diiwaan gooto hirjini ɓe ngam ɗaɓɓude guwerneer oo e wullitaango maɓɓe", fedde yimɓe Lango hawri e ɗaɓɓaande ngam humpitaade ko waɗi ɓe njiɗaa laabi tolnooji ɗii, ɓe njiɗi ko yo tolnooji ɗii ittu. Teemedde Langooji ciifi ɗaɓɓaande ndee. Komiseriyaa diiwaan oo walli ɓe addude ɗaɓɓaande maɓɓe to Bourdillon. Caggal nde o ƴeewti ɗaɓɓaande ndee, o haaldii e DC e ardiiɓe Lango ɓe DC addi e makko ɓee fof, Bourdillon yamiri yo tolnooji ɗii ƴette ɗoon e ɗoon. Joɗnde ndee fof waɗii waktuuji ɗiɗi tan, gartugol DC e ardiiɓe Lango to diiwaan mo Lango ɓuri heewde e mum en to caka protektoraat oo, ko "nafoore". == Tuugnorgal == == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== ave4ya7q789maxkk6dz3f1ma337kxlp 178109 178108 2026-07-07T13:42:34Z Fulani215 7983 /* Sarwiis koloñaal */ fixed typo 178109 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Sir Bernard Henri Burdiyon''' GCMG KBE (1883-1948) ko gardiiɗo koloñaal Angalteer, wonnoo ko guwerneer [[Ugannda|Uganndaa]] (1932-1935) e [[Naajeeriya|leydi Nijeer]] (1935-1943). == Duuɓi gadani == Bourdillon jibinaa ko ñalnde tati 3 desaambar 1883 to Burnie, to Tasmani, jibnaaɓe mum ko Engele en. Hay so o jibinaa ko to Tasmani, o wiyi omo jogori wonde « Engele, wonaa Ostarali <ref name="Meredith" /> O mawni ko to Angalteer e Afrik worgo, o janngi to duɗal Tonbridge to Tonbridge, Kent O naati duɗal jaaɓi haaɗtirde St John, Oxford, o heɓi bak makko e hitaande 1906. E hitaande 1908, o naati e golle laamu leydi Indiya . <ref name="Bodley" /> O resi Violet Grace Billinghurst e lewru noowammbar 1909. <ref name="Meredith" /> E hitaande 1935, Violet siforaa ko « debbo guwerneer timmuɗo ». Ɓiɓɓe makko tato ɓee, hono Bernard Godwin Burdillon, Henri Townsend Burdillon e Patrik Imbert Burdillon njanngii e duɗal jaaɓi haaɗtirde Korpus Christi, Oxford, kamɓe fof ɓe ndewi e baaba maɓɓe e nder golle koloñaal. Bernard Godwin Bourdillon, balloowo mawɗo jaagorɗe leydi Palestiin, waraa caggal ɗuum e bommbooji baɗnooɗi e otel King David e hitaande 1946. E hitaande alif 1913, Bourdillon toɗɗaa yo won gardiiɗo jaagorɗe laamu diiwanuuji dentuɗi ɗii. E hitaande 1915, o waɗtaa binnditoowo to Ñaawirde Toownde Allahabad. Nde o woni to leydi Inndo, o dañii innde ganndo ɗemɗe. E nder wolde adunaare adannde, Bourdillon naati konu, o woni Lietnaa ɗiɗaɓo e hitaande 1917, o artiraa to Irak e hitaande 1918. O e darnde Major, e nder fitinaaji Iraak e hitaande 1919, o haalaama e nder binndanɗe. [[File:Baghdad_1923_Bell_Cornwallis_Eskell_Bourdillon.jpg|right|thumb|Foto tedduɓe Angalteer e Iraak to Bagdaad gila 1923 e jamaanu Iraak Mandatory . Gila ɗiɗaɓo nano haa nyaamo e doggol yeeso ngol, ko Kinahan Kornwalis, Sassoon Eskel, e Gertrude Bell . Bourdillon ina darii caggal Bell to bannge doggol ɗiɗaɓol.]] Bourdillon yalti konu e hitaande 1919 ngam naatde e njuɓɓudi siwil Iraak, o toɗɗaa Sekereteer politik to Komiseer Toowɗo Iraak e hitaande 1921. Tuggi 1924 haa 1929, o woni Konseye. Hakkunde 1925 e 1926, o woniino Komiseer mawɗo jogiiɗo doole guurɗe e nder kaaldigal nanondiral hakkunde Angalteer e Irak e hitaande 1926. == Sarwiis koloñaal == === Seylan === Bourdillon artiraa e Sarwiis Siwil Koloñaal e hitaande 1929 ngam ƴettude golle Sekereteer Koloñaal Ceylon, o woni e oon darnde haa hitaande 1932, o wonii laabi ɗiɗi guwerneer Ceylon . Nde o woni to leydi Ceylon, o wonii hooreejo fedde laamuyankoore Asiyankoore to Ceylon e hitaande 1931. O noddaama kadi to Maldives e hitaande 1931 ngam wasiyaade Sultan Muhammadu Shamsuddeen III e binndol doosgal leydi ndii gadanal binndaangal . O wasiyiima yo leydi ndi ardo diiso jaagorɗe, gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii, kono wasiyaaji makko njaɓaaka e goomu ƴettugol binnditagol ngol. === Uganndaa === E hitaande 1932, o waɗaa Guwerneer e Komaandaŋ mawɗo leydi Uganndaa. To leydi Uganndaa, Bourdillon wiyaama "heɓii safaara" nde tawnoo geɗe keewɗe ummiima nde o woni guwerneer ɗo o waawi waɗde kuule ɗe ko ɓuri heewde e Afriknaaɓe njiɗi. Heen sahaaji, luural waɗii hakkunde njulaagu aarabeeɓe to Kampala (kamɓe e koye maɓɓe ko eggooɓe ummoriiɓe leydi Angalteer to Aden) e jom en njulaagu Afriknaaɓe e nder renndo ngoo. Bourdillon ƴeewtii hujjaaji ɗii, o miijii wonde ko goonga, sibu jom en jawɗeele en aarabeeɓe ɓee mbaɗii golle bonɗe, tawi heen huunde ina luurdi e sariyaaji Protektorat Uganndaa . E ko nanndi heen, o laamiima e fawaade e depasuuji [[Afrik]] E sahaa goɗɗo o ɓadtiima ardiiɓe Laamu Tooro, ɓe mbiyi wonde wuyɓe belsik ina taƴa leydi Konngo Belsik tawa ko e dow laawol, ina njiyloo jawdi e dow leyɗeele jeyaaɗe e Laamu Tooro. Bourdillon ƴeewtindiima haala kaa, yamiri Askari yo ƴeewndo keeri ngam nanngude wuyɓe ɓee. Caggal ɗuum, wuyɓe ɓee nanngaa, laamuuji Angalteer nanngi ɗum en kasoo, hay so tawii ko Oropnaaɓe. Heen sahaa goɗɗo, belsiknaajo gooto hoɗnooɗo to Entebbe, tuumaama fiyde gollotooɓe mum afriknaaɓe. Bourdillon noddi seedeeji, ina heen gollotooɓe gorko belsiknaajo woɗɓe ɓee. Caggal nde o nani hujjaaji ɗii fof, gorko belsiknaajo oo waɗtaa yoɓde njoɓdi, caggal ɗuum o riiwaa e nder leydi Uganndaa, o artiraa e leydi Konngo belsik. E nder ɗeeɗoo geɗe ɗiɗi fof, Bourdillon ina wondi e Afriknaaɓe ɓiɗɓe leydi ndii e Oropnaaɓe, o huutoriima nokku makko e nder njuɓɓudi laamu koloñaal ngam ƴellitde kuule ɗe Afriknaaɓe njiɗi e Oropnaaɓe. Ɗumɗoo ina teskaa nde tawnoo ina famɗi no feewi e nder Afrik koloñaal. Wonno ko laabi njoɓdi mahaaɗi rewrude e leydi leñol Lango e nder caka protektoraat. Lango heewɓe ngulliima e ɗeen laabi njoɓdi. Caggal nde "Komisiyoŋ diiwaan gooto hirjini ɓe ngam ɗaɓɓude guwerneer oo e wullitaango maɓɓe", fedde yimɓe Lango hawri e ɗaɓɓaande ngam humpitaade ko waɗi ɓe njiɗaa laabi tolnooji ɗii, ɓe njiɗi ko yo tolnooji ɗii ittu. Teemedde Langooji ciifi ɗaɓɓaande ndee. Komiseriyaa diiwaan oo walli ɓe addude ɗaɓɓaande maɓɓe to Bourdillon. Caggal nde o ƴeewti ɗaɓɓaande ndee, o haaldii e DC e ardiiɓe Lango ɓe DC addi e makko ɓee fof, Bourdillon yamiri yo tolnooji ɗii ƴette ɗoon e ɗoon. Joɗnde ndee fof waɗii waktuuji ɗiɗi tan, gartugol DC e ardiiɓe Lango to diiwaan mo Lango ɓuri heewde e mum en to caka protektoraat oo, ko "nafoore". == Tuugnorgal == == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== == Colonial service == === Ceylon === Bourdillon jaɓɓii to Dowla leydi leydi leydi leydi ndii nder 1929 ngam o jaɓɓina golle mawɗo leydi Ceylon, o waɗi golle ɗee haa 1932 e ɗiɗi o golli hooreejo leydi Ceylons. Nde o wonnoo nder Ceylon, o waɗi hooreejo Ceylon Branch of the Royal Asiatic Society nder 1931. O ɗon nodda to Maldives nder 1931 ngam hokki Sultan Muhammad Shamsuddeen III ha nder haɓɓugo leydi ndii fuɗnaande nde windaa. O holli leydi ndii haani wonde ko e hooreejo leydi, kono ko e dowla makko, o jaɓaani. === Uganda === E hitaande 1932, o laamaama hooreejo leydi Uganda e hooreejo leydi. Nder Uganda, Bourdillon wi'i o "wurtini fota" ngam daliila feere feere fuɗɗi wakkati o jeyaa e laamu, to o waawi waɗugo hakkiiloji je je ɗon yiɗugo yimɓe Afrik. Wakkati go'oto, hawti hakkunde jaayndiyankooɓe Arabɓe nder Kampala (ko'en ɓe immireɓe diga lesdi Aden nder lesdi Biritaniya) e jaayndiyaaɓe Afrikɓe nder ummaatoore nden. Bourdillon ɗaɓɓiti daliila boo o yi'i ɗum goonga ngam yimɓe Arab'en ɓe ɗon mari kuuje ɗe ɓe ɗon kuuwa, feere nder ɗi ɗon haani e dille ɗe lesdi Uganda ɗon haani. Ngam maajum o waɗi kiita ngam ɓe ɗon jaɓɓa kuuje nder lesdi Afrika. Nder wakkati feere o haani hooreeɓe Laamu Tooro ɓe mbi'i ɓe haani ɓe haani belji'en ɓe haani haani diga Belji'en Congo e haani haandi dow lesdi to Tooro. Bourdillon ɗon ɗaɓɓita haala nden, o waɗi Askari'en ɗon ɗon ɗon ɗon jaɓɓa nder hirsirde ngam ɓe mburtina ɓe. Ɓaawo ɗon mawɓe man ɓe ɗon haɓɓana ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓa ngam ɓe ɗon ɓe ɗon ɓe ɓe ɗon ɓe nder suudu kurkutu, ɓe ɗon ɓe ɗo ɓe ɗon ɓe woni ɓe ɓe ɓe nder lesdi Europe. Nder wakkati feere, goɗɗo Beljiyanko'en nder Entebbe ɗon ceede ngam woppaago maccuɓe maako nder lesdi Afrika. Bourdillon noddi goɗɗum, hawti e go'o gollooɓe belji. Caggal nanki daliila fuu, beljiyankeejo on ɗon haɓa hokkugo mo boɗɗum, nden o ɗon wurtina diga lesdi Uganda to lesdi Beljiyan Congo. Nder haalaji ɗiɗawɗi ɗi ɗi ɗum wi'i, Bourdillon wari dow lesdi Afriknaaɓe ha dow Europe'en e huutori nokkuure maako nder laamu koloniyaal ngam waɗugo kiita dow Afriknaaɓe haa ɓe hawtoro Europe'en. Ɗuum waɗi ɗum ɓurɗo seɗɗa nder Afrik koloniyaal. Wonaa laawolji ɗi laatii nder lesdi Lango nder nder lesdi protectorate. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɗon ɗon ɗon ɗon nganndi dow laawolji ɗi ɗon mari limce. "Ɓay ɓe ɗon "jiɓɓa ngam komiisaaru diiwaan ngam ɓe ƴaɓɓita gomnaaru ngam ɓe ɗon njanngina", yimɓe Lango ɓe kawti ngam ɓe ɗon faami daliila ɓe ngalaa laawolji ɗi ɓe ɗon mari tolle e ɓe ngiɗi ɓe ƴaƴina tolle. Yimɓe Lango ɗuuɗɓe ɓe dentuɗo petisyon. Komisaaru diiwaan walliɓe ɓe ɓe wurtina ɓe bo Bourdillon. Caggal nde boodi petisiyon nden haalanki bee hooreejo DC e hooreejo Lango ɓe DC wari to maako, Bourdillon umri boodi'en ɓe ɗon njaɓa. Kawtal ngal fuɗɗii sahaaji ɗiɗi tan, nden warugo hooreeɓe DC e Lango to leydi Lango nder fannu protectorate "footi". === Nigeria === E hitaande 1935, o waɗii hooreejo leydi Nigeria e hooreejo leydi, o jokki golle ɗee haa o hootiima laamu e hitaande 1943. Sir Bernard Bourdillon ɗon haɗi e laabi habaru nder siyasa koloniya, e ɗon ɓeyda heɓugo hakkiilo e jaɓugo yimɓe lesdi Nigeria. E 1 feebari 1938, o hawti e Movement Youth Nigeria ngam nanugo ko ɓe nganndi dow laawol ngol kawtal Kooko Pool Europe'en ɗon sakkindi gasa. Nde ɓe noddi mo ngam jaɓugo darnde gootol nder nder nder hawtaade o jaɓaayi, o wi'i o ɗon jaɓɓa darnde Afrik. Balɗe goɗɗe ɓaawo, Jaɓɓorgo Koloniyaal ngal anndini bandol jaɓɓorgo, ɓaawo nde poolgu ngal ummi. [[Nnamdi Azikiwe]]'s West African Pilot be'i bo'o ngam Bourdillon. O tokki haa o haɓɓii e ardiiɓe hakkilantaaji lesdi Naajeeriya nder wakkati maako fuu. Bourdillon siforaama wonde « ina woɗɗi jamaanu mum » e geɗe njiyaagu. O meeɗii winndude wonde o "salii e ɓernde makko fof miijo ngo alaa ɗo haaɗi wonde won e leƴƴi ina ɓura woɗɓe" o wiyi "hono ɗeeɗoo haalaaji ngalaa daliilu e ganndal walla e diine kerecee en." E won e fannuuji ɗum addani mo luulndaade, o jokki e wallitde Afriknaaɓe e dañde laamu mum, e nder leydi Uganndaa e Nijeer fof o ƴettii darnde ngam ɓeydude naatgol Afriknaaɓe e laamu. ==firooji== gltlyi2ldabrcatqy1hy82lm4l0ktsy Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/March 4 43019 178113 2026-07-08T08:31:45Z De-Invincible 7477 Created page with "== Internet data request == {{DataSupport |status = rejected <!--do not edit this line--> |username = Zakariya Fika |date = |reason = i need data support in order to continue contributing on Wikipedia fulfulde |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request was declined because you did not meet the required minimum of 100+ edits in the last two months. You may reapply after meeting..." 178113 wikitext text/x-wiki == Internet data request == {{DataSupport |status = rejected <!--do not edit this line--> |username = Zakariya Fika |date = |reason = i need data support in order to continue contributing on Wikipedia fulfulde |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request was declined because you did not meet the required minimum of 100+ edits in the last two months. You may reapply after meeting this requirement.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = MOIBARDE |date = 20-02-2026 |reason = The support may enable me to a reliable access connection to internet as well as dedicated to keep on contributions and sharing free knowledge on fulfulde Wikipedia by providing reliable information and knowledge to educated and satisfy the need of information and knowledge seekers across the globe especially the fulfulde native speakers of the language for them to lay their hands on vital information be educated |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Ilya Discuss |date = 20-02-2026 |reason = The support may grant me access to internet to keep on creating and improving article on fulfulde Wikipedia |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Zahraswaty |date = 21/02/2026 |reason =I need data support because it gives me the confidence to create new articles |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Isa Oumar |date = 22nd February, 2026 |reason = Need that support so that I can increase my daily edits |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Majalam |date = 23 - 02 - 2026 |reason = Since Wiki Loves Folklore is going on, I want destub articles related to cultures and folklore and improve them with images. |verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for your thoughful plan to destub the stub articles.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Fatheema |date = 23/02/2026 |reason = To grant me the opportunity to create more new articles. I have been inactive for quite some time due to loss of my phone and wish to return editing now. |verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = rejected <!--do not edit this line--> |username = Awwerl |date = 23rd February 2026 |reason = I need data to support my editing activities for the month of March |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request hasn't been approved because you didn't meet the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = mamman Ali |date = 24-02-2027 |reason = I want data support to contribute to the Fulfulde Wikimedia Community user Group by creating and improving the articles in to fulfulde. |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} rhqcgwkptfktpok8vyk9zlv0z2yeaon Wikipedia:Wikimedia Fulfulde Community Internet Data Support Program/Archive/2026/April 4 43020 178114 2026-07-08T08:32:47Z De-Invincible 7477 Created page with "== Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = MOIBARDE |date = 20-02-2026 |reason = The support may enable me to a reliable access connection to internet as well as dedicated to keep on contributions and sharing free knowledge on fulfulde Wikipedia by providing reliable information and knowledge to educated and satisfy the need of information and knowledge seekers across the globe especially the fulfuld..." 178114 wikitext text/x-wiki == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = MOIBARDE |date = 20-02-2026 |reason = The support may enable me to a reliable access connection to internet as well as dedicated to keep on contributions and sharing free knowledge on fulfulde Wikipedia by providing reliable information and knowledge to educated and satisfy the need of information and knowledge seekers across the globe especially the fulfulde native speakers of the language for them to lay their hands on vital information be educated |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Ilya Discuss |date = 20-02-2026 |reason = The support may grant me access to internet to keep on creating and improving article on fulfulde Wikipedia |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Zahraswaty |date = 21/02/2026 |reason =I need data support because it gives me the confidence to create new articles |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Isa Oumar |date = 22nd February, 2026 |reason = Need that support so that I can increase my daily edits |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Majalam |date = 23 - 02 - 2026 |reason = Since Wiki Loves Folklore is going on, I want destub articles related to cultures and folklore and improve them with images. |verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for your thoughful plan to destub the stub articles.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = Fatheema |date = 23/02/2026 |reason = To grant me the opportunity to create more new articles. I have been inactive for quite some time due to loss of my phone and wish to return editing now. |verification = [Yes] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = rejected <!--do not edit this line--> |username = Awwerl |date = 23rd February 2026 |reason = I need data to support my editing activities for the month of March |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request hasn't been approved because you didn't meet the required criteria.'' }} == Internet data request == {{DataSupport |status = approved <!--do not edit this line--> |username = mamman Ali |date = 24-02-2027 |reason = I want data support to contribute to the Fulfulde Wikimedia Community user Group by creating and improving the articles in to fulfulde. |verification = [ ] I agree to provide a brief report on my activities after using the data. |coordinator = ''Your request has been approved. Thank you for meeting the required criteria.'' }} 0q1wcry7mkffve1iuvu4u8ienfxdowi Mohammed Goni 0 43021 178124 2026-07-08T10:06:15Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. Ɓawo Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗ..." 178124 wikitext text/x-wiki Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. Ɓawo Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer. Gomnajo lesdi Borno E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik. Caggal golle Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. Tuugnorgal f69xyxvq4dqqlvu5tr592osqfqhnbeu 178125 178124 2026-07-08T10:07:38Z Ilya Discuss 10103 178125 wikitext text/x-wiki Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer. == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik. Caggal golle Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. Tuugnorgal fljxl0j9ge5tv5snmglkusp3rwsw4mu 178126 178125 2026-07-08T10:08:03Z Ilya Discuss 10103 178126 wikitext text/x-wiki Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer. == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik. == Caggal golle == Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. == Tuugnorgal == gp244ezvw6y227a4gngkav2evmrdnc1 178127 178126 2026-07-08T10:08:46Z Ilya Discuss 10103 178127 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Mohammed Goni ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer. == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik. == Caggal golle == Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. == Tuugnorgal == mvfbwqdkil1agpl6q3ybuyjxj68hgqg 178128 178127 2026-07-08T10:09:15Z Ilya Discuss 10103 178128 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer. == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik. == Caggal golle == Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. == Tuugnorgal == gj2yrgx63a0vvhokjx5km2nhy1s3xnc 178129 178128 2026-07-08T10:12:33Z Ilya Discuss 10103 178129 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref> == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo. Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik. == Caggal golle == Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. == Tuugnorgal == 5rydkepwugun20c5ypeacwak6vf9t7a 178130 178129 2026-07-08T10:13:48Z Ilya Discuss 10103 178130 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref> == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.<ref name="Aondofa Aondofa 20212">{{cite web |last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref> Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik. == Caggal golle == Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. == Tuugnorgal == tif4913qae4qtmwkjjkd9mnmprursig 178131 178130 2026-07-08T10:15:00Z Ilya Discuss 10103 178131 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref> == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.<ref name="Aondofa Aondofa 20212">{{cite web |last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref> Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.<ref name="bio">{{cite web|url=http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|title=Alhaji Mohammed Goni (The first civilian governor of Borno State)|first1=Bosoma|last1=Sheriff|first2=Shettima Maina|last2=Mohammed|publisher=Kanuri Studies Association|access-date=14 December 2009|archive-date=17 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717202150/http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|url-status=usurped}}</ref> == Caggal golle == Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka. E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. == Tuugnorgal == 7sm0den4w3wssczzxy2tcy4qrs1vfsq 178132 178131 2026-07-08T10:16:53Z Ilya Discuss 10103 178132 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Mohammed Goni''' ko golloowo laamu, wonnoo ko guwerneer diiwaan Borno, leydi Najeriya (1979-1983) e nder leydi Najeriya ɗiɗaɓiri. == Ɓawo == Mohammed Goni jibinaa ko e hitaande 1942 to Kareto, diiwaan Mobbar, e nder diiwaan Borno. O naati duɗal hakkundeewal Maiduguri (1953-55), duɗal hakkundeewal diiwaan Borno (1956-61), duɗal hakkundeewal diiwaan Kano (1962-63) e duɗal njuɓɓudi, duɗal jaaɓi-haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria (1964-87), ɗo o heɓi BA (BA) hakkunde leyɗeele (Affiair) hakkunde leyɗeele. E hitaande 1977, o arti e sosiyetee leydi Nijeer.<ref name="Aondofa Aondofa 2021">{{cite web|last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref> == Gomnajo lesdi Borno == E lewru abriil 1979, Mohammed Goni woppi golle mum e Sosiyetee National Fourniture, o naati dawrugol. O suɓaama guwerneer siwil gadano e nder diiwaan Borno ɓooyɗo, e dow laylaytol lannda leƴƴi mawɗi leydi Nijeer (GNPP), o woni e laamu gila oktoobar 1979 haa suwee 1983. O jeyaa kadi ko e fedde Progressives Coalition nde hooreejo Obafemi Awolowo ardii. Goni sosi Teleeji Rajo Borno (BRTV) ngam haɓugo bee hukuumaaji pamari ɗin ɗon ƴama diga hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya jeyɗi e ballal Teleeji Naajeeriya (NTA). So en ƴeewii caggal, yonta makko e laamu ina hiisee wonde ko huunde nde o heɓi so en ƴeewtindiima e lomtiiɓe mo.<ref name="Aondofa Aondofa 20212">{{cite web |last=Aondofa|first=Chila Andrew|title=Mohammed Goni: First Civilian Governor Of Borno State|website=The Abusites|date=2021-04-30|url=https://www.theabusites.ng/mohammed-goni-governor-of-borno-state/|access-date=2023-06-07}}</ref> Ko adii wooteeji 1983, Goni waylitii e lannda ngootaagu leydi Najeriya (UPN), o dañii heen doole ngam suɓaade kadi kanndidaa lannda yimɓe leydi Najeriya (NPP) hono Sheikh Jarma. E nder haala Komisiyoŋ wooteeji fedde nde v Alhadji Mohammed Goni (1983), Ñaawirde Toownde leydi Najeriya ñiŋii ƴaañde karte hakkunde jom en laamuuji politik.<ref name="bio">{{cite web|url=http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|title=Alhaji Mohammed Goni (The first civilian governor of Borno State)|first1=Bosoma|last1=Sheriff|first2=Shettima Maina|last2=Mohammed|publisher=Kanuri Studies Association|access-date=14 December 2009|archive-date=17 July 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110717202150/http://www.kanuri.net/borno_personalities2.php?aID=62|url-status=usurped}}</ref> == Caggal golle == Mohammed Goni wonnoo ko tergal e goomu peewnuɗo Doosɗe leydi 1995. E nder wooteeji mawɗi lewru abriil 2003 o dañii darnde e dow laylaytol lannda yimɓe leydi Nijeer (UNPP) ngam wonde cukko hooreejo leydi ndi, Jim Nwobodo woni kanndidaa hooreejo leydi ndii. Ɓe cuɓaaka.<ref>{{Cite news|url=http://www.vanguardngr.com/2009/10/06/coup-against-bauchi-state-anpp-4/|location=Lagos, Nigeria|title=Coup against Bauchi State ANPP|date=6 October 2009|first1=John Moyibi|last1=Amoda|access-date=14 December 2009|archive-date=7 December 2009|archive-url=https://web.archive.org/web/20091207212203/http://www.vanguardngr.com/2009/10/06/coup-against-bauchi-state-anpp-4/|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> E lewru Yarkomaa 2011 o suɓaama e juuɗe depiteeji PDP to diiwaan Borno ngam wonde gardiiɗo guwerneer maɓɓe e wooteeji lewru Abriil 2011. == Tuugnorgal == 3g5n74tlqo68gp1rbmo6bmkupw9k3lw Wilberforce Juta 0 43022 178133 2026-07-08T10:21:13Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe. Ɓawo Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗ..." 178133 wikitext text/x-wiki Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe. Ɓawo Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa. Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya. Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati. Republique nayaɓere Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. Tuugnorgal d9fffzvnzilqn0k1s3odveyxtxcrad3 178134 178133 2026-07-08T10:22:10Z Ilya Discuss 10103 178134 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe. Ɓawo Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa. Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya. Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati. Republique nayaɓere Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. Tuugnorgal 0isxlwh11ys3oaejr2k23x0wxtxytdv 178135 178134 2026-07-08T10:23:49Z Ilya Discuss 10103 178135 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Wilberforce Juta (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe. == Ɓawo == Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa. Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya. Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati. == Republique nayaɓere == Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. == Tuugnorgal == dd1yq88j4y4rf28eqzbrjl31xywee2k 178136 178135 2026-07-08T10:24:10Z Ilya Discuss 10103 178136 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe. == Ɓawo == Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa. Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya. Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati. == Republique nayaɓere == Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. == Tuugnorgal == phgom7xe590qrxshivqsdwlvru2fdnl 178137 178136 2026-07-08T10:26:00Z Ilya Discuss 10103 178137 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref> == Ɓawo == Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa. Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya. Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati. == Republique nayaɓere == Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. == Tuugnorgal == 8c0ujwyq9bb357a1ysa3ceuo4b0659j 178138 178137 2026-07-08T10:27:29Z Ilya Discuss 10103 178138 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref> == Ɓawo == Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref> Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya. Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati. == Republique nayaɓere == Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. == Tuugnorgal == k89038e4nnkpxp8y2cln1cciav406h8 178139 178138 2026-07-08T10:32:45Z Ilya Discuss 10103 178139 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref> == Ɓawo == Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref> Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051757/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Political Situation in Gongola State Described|work=Kano Sunday Triumph|date=3 July 1983|author=Haruna Izah|access-date=2010-04-03}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051854/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Rinderpest: 70,000 Cattle Died in Gongola Since January|work=Kaduna New Nigerian|date=14 June 1983|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|title=Dr. Bamanga Tukur, CON (Tafidan Adamawa)|work=Africa investor Awards Juta left office in October 1983|access-date=2010-04-03|archive-date=2009-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005053923/http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|url-status=dead}}</ref> Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati. == Republique nayaɓere == Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. == Tuugnorgal == 7m94ai3xjkt212h5hx35hpp4qpux1ve 178140 178139 2026-07-08T10:35:02Z Ilya Discuss 10103 178140 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Wilberforce Juta''' (3 May 1944 – 15 Ogost 2020) ko siyaasaajo Naajeeriya mo laati guwerneer lesdi Gongola, Naajeeriya nder hitaande 1983 wakkati Republiki Naajeeriya ɗiɗaɓo, ɓaawo man o toɗɗaama Komisinaajo Mawɗo Naajeeriya haa Zimbabwe.<ref>{{Cite book|url=https://books.google.com/books?id=eq8ZAAAAYAAJ&q=Wilberforce+Juta+3rd+May+,+1944|title=Who's who in Nigeria|year=1990|isbn=9789782704122}}</ref><ref>{{Cite web|url=https://blerf.org/index.php/biography/juta-bafte-wilberforce/|title=JUTA, Bafte Wilberforce|date=14 March 2017}}</ref> == Ɓawo == Juta ko Njanyi iwdi mum ko e diiwaan Adamawa, ko adii ɗuum ina jeyaa e diiwaan Gongola. O heɓi dipoloma makko lesleso to duɗal jaaɓi haaɗtirde Concordia, to wuro Morehead, to Minnesota, e lewru Yarkomaa 1970, caggal ɗuum o janngi haa o heɓi dipoloma makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa to duɗal jaaɓi haaɗtirde Iowa.<ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref> Republique ɗiɗmo e laamu konu caggal mum Juta suɓaama bana cukko guwerneer diiwal Gongola dow laylaytol rento lesdi Naajeeriya (GNPP) nder hitaande 1979. Nde Gomnaajo Abubakar Barde wurti laamu haa fuɗɗam hitaande 1983, Juta toɗɗaama Gumnaajo. E lewru Yarkomaa 1983, diiwaan oo yani e rafi mboros biyeteeɗo rinderpest. Hay so tawii eɓɓaande faggudu mawnde ina waɗi, Juta hollitii wonde e lewru suwee 1983 ko ina tolnoo e 70 000 jawdi maayii. Juta woppi laamu e lewru Oktoobar 1983, nde Bamanga Tukur lomtii mo, cuɓaaɗo e dow laylaytol lannda ngenndiijo leydi Najeriya.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051757/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA349323&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Political Situation in Gongola State Described|work=Kano Sunday Triumph|date=3 July 1983|author=Haruna Izah|access-date=2010-04-03}}</ref><ref>{{cite web|url=https://news.google.com/newspapers?nid=2202&dat=19700905&id=lXQlAAAAIBAJ&sjid=yvIFAAAAIBAJ&pg=765,5600094|title=Guests from Two Continents|work=The Gettysburg Times|date=5 September 1970|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605051854/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA360582&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=Rinderpest: 70,000 Cattle Died in Gongola Since January|work=Kaduna New Nigerian|date=14 June 1983|access-date=2010-04-03}}</ref>.<ref>{{cite web|url=http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|title=Dr. Bamanga Tukur, CON (Tafidan Adamawa)|work=Africa investor Awards Juta left office in October 1983|access-date=2010-04-03|archive-date=2009-10-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20091005053923/http://www.africa-investor.com/aiawards/awardjudges.html|url-status=dead}}</ref> Ñalnde 31 Duujal 1983 Seneraal Muhammadu Buhari ƴetti laamu e kuudetaa konu. Ñalnde 17 abriil 1985, Juta ñaawaa duuɓi 21 kasoo e ñaawirde sosaande ngam ñaawde gonnooɗo guwerneer tuumaaɗo fenaande e huutoraade laamu. Caggal ndeen hitaande, ñaawoore ndee ustaama haa duuɓi joy, ɓeydaa heen njoɓdi. E lewru sulyee 1986, o haɗaama jogaade golle laamu haa abada. E oon sahaa gooto, ñaawoore makko ustaama haa wonti duuɓi tati..<ref>{{cite book|page=493|title=Shehu Shagari: beckoned to serve : an autobiography|author=Shehu Usman Aliyu Shagari|publisher=Heinemann Educational Books (Nigeria)|year=2001|isbn=978-129-932-0}}</ref><ref>{{cite book|page=1076|title=West Africa|publisher=West Africa Pub. Co., ltd.|year=1985}}</ref><ref>{{cite web|url=http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA352441&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20110605010121/http://www.dtic.mil/cgi-bin/GetTRDoc?AD=ADA352441&Location=U2&doc=GetTRDoc.pdf|url-status=dead|archive-date=June 5, 2011|title=50 Persons Banned for Life / Some Sentences Reduced|work=New Nigerian|date=26 July 1986|access-date=2010-04-03}}</ref> == Republique nayaɓere == Juta jeyaa ko e sosɓe lannda Demokaraasi Leñol to diiwaan Adamawa e hitaande 1998. PDP heɓiino wooteeji diiwaan e leydi ndii e hitaande 1999. Hooreejo leydi Olusegun Obasanjo toɗɗii mo Komiseer mawɗo to Zimbabwe. Juta yilliima gese ɗe fitinaaji keewɗi mbaɗi e lewru ut 2001, ko juuti caggal nde remooɓe ɓaleeɓe 21 njaltinaa e kasoo. O wiyi leydi Zimbaabwee ina foti safrude caɗeele mum ngam nafoore yimɓe mum fof tawa ina ƴeewa leñol mum. Kono tan, ammbasadeer Juta ina yiɗi ustude baasal politik e faggudu Zimbaabwee. Ko o hooreejo Fedde Middle Belt Forum, e lewru noowammbar 2009, Juta noddii fedde nde goonga, tawa kala dowla ina jogoo doole mum fof e yoɓde 75% e njoɓdi sankaare ndee. O wi'i ɗum waɗan kala lesdi fuu heɓan cemmbiɗinki jawdi mum'en no haandi, nden boo ɗon mari bawɗe cemmbiɗinki, ngam heɓugo bote ngam yimɓe fuu. == Tuugnorgal == ocupxw9r08lyxp1xoytfp90mz7vricj Lateef Jakande 0 43023 178141 2026-07-08T10:40:32Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. Ɓawo Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde La..." 178141 wikitext text/x-wiki Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. Ɓawo Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). Gomnaajo lesdi Lagos Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. Caggal golle Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. mk2bh2fbf8qzc1zka7k81ybc5c0fqdz 178142 178141 2026-07-08T10:42:14Z Ilya Discuss 10103 178142 wikitext text/x-wiki Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. Ɓawo Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). Gomnaajo lesdi Lagos Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. Caggal golle Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14] Caggal nguurndam e maayde L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. Ƴeew kadi Waktuuji Lagos, kitaale 1980 Latiif Raji Tuugnorgal ij1vm5xrz1s6pn3r4c4nxavyvxdn3ml 178143 178142 2026-07-08T10:44:32Z Ilya Discuss 10103 178143 wikitext text/x-wiki Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. Ɓawo Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). Gomnaajo lesdi Lagos Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. Caggal golle Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14] Caggal nguurndam e maayde L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. Ƴeew kadi Waktuuji Lagos, kitaale 1980 Latiif Raji Tuugnorgal lfhccg98yqq56dvocjj08ht0w13t75o 178144 178143 2026-07-08T10:45:13Z Ilya Discuss 10103 178144 wikitext text/x-wiki {{Databox}}Lateef Kayode Jakande haala yoruba (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. Ɓawo Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). Gomnaajo lesdi Lagos Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. Caggal golle Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14] Caggal nguurndam e maayde L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. Ƴeew kadi Waktuuji Lagos, kitaale 1980 Latiif Raji Tuugnorgal qt6m1z2sr2drlu0neszpupsjb1rxbeq 178145 178144 2026-07-08T10:45:39Z Ilya Discuss 10103 178145 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. Ɓawo Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). Gomnaajo lesdi Lagos Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. Caggal golle Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14] Caggal nguurndam e maayde L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. Ƴeew kadi Waktuuji Lagos, kitaale 1980 Latiif Raji Tuugnorgal qz6847mwyjbh0ot3w2z3b7tvknwqheo 178146 178145 2026-07-08T10:46:22Z Ilya Discuss 10103 178146 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude."[14] == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021.[15] O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == l3whmjset5ekb2w6xw86guwsrni04a7 178147 178146 2026-07-08T10:47:25Z Ilya Discuss 10103 178147 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi. == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == o03duqxl0z1dz0i6vik5x7yodmn4e9k 178148 178147 2026-07-08T10:49:26Z Ilya Discuss 10103 178148 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref> == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror. E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == qcrfi87rxu3lj36j1a65pk5lptmauff 178149 178148 2026-07-08T10:50:30Z Ilya Discuss 10103 178149 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref> == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN). == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == 6ouh1eozddjijsez5nzoolsw9qrkfho 178150 178149 2026-07-08T10:53:33Z Ilya Discuss 10103 178150 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref> == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref> He defeated his opponents, [[Adeniran Ogunsanya]] of Nigerian People's Party ([[Nigerian People's Party|NPP]]) and Ladega Adeniji Adele of [[National Party of Nigeria]] with a total of 559,070 votes and was subsequently sworn in as Governor.<ref>{{Cite news|title=At 90, Jakande's political, administrative genius continues to shine|url=https://guardian.ng/politics/at-90-jakandes-political-administrative-genius-continues-to-shine/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2021-06-10|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=23 July 2019|language=en-US}}</ref> His administration was effective and open and implemented the cardinal policies of his party. He introduced housing and educational programs targeting the poor, building new neighbourhood primary and secondary schools and providing free primary and secondary education. He established the [[Lagos State University]] and the [[Nigerian Institute of Journalism]], Lagos House, is named after him. Jakande's government constructed over 30,000 housing units.<ref name="bio2" /> .<ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" /> == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == rkp07t9ad5vshrc11k09yd31r7q41lq 178151 178150 2026-07-08T10:55:46Z Ilya Discuss 10103 178151 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref> == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" /> == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983. == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == hzlgsq7eqi9uxg0vjyvbhk12pi515u4 178152 178151 2026-07-08T11:05:26Z Ilya Discuss 10103 178152 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref> == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" /> == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.<ref name="bio3" /> After being freed, he accepted the position of Minister of Works under the [[Sani Abacha]] military regime, which earned him some criticism. He claimed that he had accepted the post under pressure from [[M. K. O. Abiola]] and other progressive leaders.<ref>{{cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/july/23/national-23-07-2009-02.htm|location=Lagos, Nigeria|title=I have no regret serving under Abacha – Jakande|author=OLUWOLE FAROTIMI|date=23 July 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|accessdate=23 December 2009}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> In a later interview, he said he had no regrets about the decision to serve.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200908280466.html|newspaper=Daily Independent (Lagos)|title=The 'No Regrets' Comments of Alhaji Lateef Jakande|author=Soyombo Opeyemi|date=28 August 2009|accessdate=23 December 2009}}</ref> .<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/021604.html|title=COMPARING NOTES: BETWEEN LATEEF KAYODE JAKANDE AND OLABODE IBIYINKA GEORGE|author=Diran Odeyemi|date=16 February 2004|publisher=NigeriaWorld|accessdate=23 December 2009}}</ref> == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == 2kggcgy1enlu3o4xtr93lpwsrrlfja6 178153 178152 2026-07-08T11:06:07Z Ilya Discuss 10103 178153 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref> == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" /> == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.<ref name="bio3" /> After being freed, he accepted the position of Minister of Works under the [[Sani Abacha]] military regime, which earned him some criticism. He claimed that he had accepted the post under pressure from [[M. K. O. Abiola]] and other progressive leaders.<ref>{{cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/july/23/national-23-07-2009-02.htm|location=Lagos, Nigeria|title=I have no regret serving under Abacha – Jakande|author=OLUWOLE FAROTIMI|date=23 July 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|accessdate=23 December 2009}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref> In a la.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200908280466.html|newspaper=Daily Independent (Lagos)|title=The 'No Regrets' Comments of Alhaji Lateef Jakande|author=Soyombo Opeyemi|date=28 August 2009|accessdate=23 December 2009}}</ref> .<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/021604.html|title=COMPARING NOTES: BETWEEN LATEEF KAYODE JAKANDE AND OLABODE IBIYINKA GEORGE|author=Diran Odeyemi|date=16 February 2004|publisher=NigeriaWorld|accessdate=23 December 2009}}</ref> == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == hyhs372lkxs4p5dak5metbzwdhw28tm 178154 178153 2026-07-08T11:08:15Z Ilya Discuss 10103 178154 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Lateef Kayode Jakande haala yoruba''' (23 lewru juko hitaande 1929 – 11 lewru feebariyee hitaande 2021) ko jaayndiyanke e siyaasaajo leydi Najeriya, o wonnoo ko guwerneer diiwaan Lagos tuggi 1979 haa 1983, caggal ɗuum o woni jaagorgal golle e les njiimaandi konu Sani Abagi.<ref name="bio">{{Cite news|url=http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|date=21 July 2009|title=Lateef Jakande at 80|author=Lai Olurode|location=UK|accessdate=23 December 2009|archive-date=15 February 2022|archive-url=https://web.archive.org/web/20220215133108/http://www.ngrguardiannews.com/editorial_opinion/article04//indexn2_html?pdate=210709&ptitle=Lateef%20Jakande%20at%2080|url-status=dead|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref><ref>{{Cite web|title=His Excellency Alhaji Lateef Kayaode Jakande, Governor of Lagos State|work=Library of Congress Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=11 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/14153171691/in/set-72157644200924229}}</ref> == Ɓawo == Lateef Kayode Jakande jibinaa ko e nokku biyeteeɗo Epetedo, to duunde Lagos, to diiwaan Lagos, ñalnde 29 lewru juko hitaande 1929. O heɓi jaŋde makko leslesre to duɗal jaaɓi haaɗtirde Lagos to Enu-Owa, to duunde Lagos, caggal ɗuum to duɗal jaaɓi haaɗtirde Bunham, to Port Harcourt (1934-43). O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde King’s College, to Lagos e hitaande 1943, caggal ɗuum o winnditii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ilesha e hitaande 1945, ɗo o winndi deftere binndol wiyeteende The Quarterly Mirror.<ref>{{Cite news|date=2021-02-11|title=10 Quick Facts About Former Lagos Governor Lateef Jakande|url=https://guardian.ng/life/10-quick-facts-about-former-lagos-governor-lateef-jakande/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-03-07|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> E hitaande 1949, Jakande fuɗɗii golle jaayndeyaagal ko adii fof e jaaynde Daily Service, caggal ɗuum e hitaande 1953 o naati e jaaynde wiyeteende Tribune Nigeria. E hitaande 1956 o toɗɗaa hooreejo jaaynde wiyeteende Tribune, ko joom mum mawɗo Obafemi Awolowo. Caggal nde o yalti e jaaynde Tribune e hitaande 1975, Jakande sosi jaaynde wiyeteende John West, o fuɗɗii yaltinde jaaynde wiyeteende The Lagos News. O wonii hooreejo gadano fedde jom en jaayɗe leydi Najeriya (NPAN).<ref>{{Cite web|title=Lagos State Cabinet|work=Library of Congress Africa Pamphlet Collection - Flickr|date=2 May 2014|accessdate=12 May 2014|url=https://www.flickr.com/photos/pohick2/13969843129/in/set-72157644200924229}}</ref><ref name="bio2" /><ref>{{Cite news|title=27 Years After, Lagos Honours Jakande|accessdate=15 August 2015|url=http://www.thisdaylive.com/articles/27-years-after-lagos-honours-jakande/83935/|newspaper=[[This Day]]}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref><ref name="bio2" /> == Gomnaajo lesdi Lagos == Awolowo semmbiɗini mo, o suɓaama ngam o laatoo guwerneer hukuumaaji lesdi Lagos nder hitaande 1979, dow platform Unity Party of Nigeria. O fooli luutndiiɓe maako, Adeniran Ogunsanya mo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (NPP) e Ladega Adeniji Adele mo lanyol lesdi Naajeeriya bee suɓol 559,070, ɓaawo man o hunni laamu Gomnaajo. Njuɓɓudi makko ina moƴƴi, ina udditii, ina huutoroo politikaaji kardinal lannda makko. O naatini eɓɓooji koɗki e jaŋde jowitiiɗi e miskineeɓe, o mahi duɗe kese e nder hoɗdiiɓe leslese e hakkundeeje e rokkude jaŋde leslesre e hakkundeere tawa ko e njoɓdi. O sosi duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu Lagos e duɗal jaaɓi haaɗtirde jaayndeeji leydi Najeriya, Lagos House, ina inniri ɗum. Laamu Jakande mahii ko ina tolnoo e 30 000 galle. Won e cuuɗi ɗii ko estaaduuji ɗi ngalaa njoɓdi to Amuwo-Odofin, Ijaiye, Dolfin, Oke-Afa, Ije, Abesan, Iponri, Ipaja, Abule Nla, Epe, Anikantamo, Surulere, Iba, Ikorodu, Badagry. Ngam yoɓde yoga e eɓɓaaɗe ɗee, Jakande ɓeydii njoɓdi tenement e coggu nokkuuji e nder nokkuuji alɗuɗi e nder duunde Victoria e Peninsula Lekki e njoɓdi gollorde loteriiji, poolguuji e laylayti pijirlooji. O timmini kadi nyiɓugo suudu nyawndiigu mawndu haa Gbagada e Ikorodu nden o mahi fodde nokkuuje njamu 20 nder jiha kan. Ko o guwerneer, o sosi 23 diisnondiral laamu nokkuuji ɗi militeer en ndartini caggal ɗuum. O fuɗɗii kadi eɓɓaande metroline ngam weeɓtinde yah-ngartaa yimɓe. Eɓɓaande ndee dartinaama nde militeer en keɓti laamu ñalnde 31 desaambar 1983.<ref name="bio3" /><ref>{{cite news|url=http://www.sunnewsonline.com/webpages/news/national/2009/july/23/national-23-07-2009-02.htm|location=Lagos, Nigeria|title=I have no regret serving under Abacha – Jakande|author=OLUWOLE FAROTIMI|date=23 July 2009|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|accessdate=23 December 2009}}{{Dead link|date=November 2018|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>.<ref>{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200908280466.html|newspaper=Daily Independent (Lagos)|title=The 'No Regrets' Comments of Alhaji Lateef Jakande|author=Soyombo Opeyemi|date=28 August 2009|accessdate=23 December 2009}}</ref> .<ref>{{cite web|url=http://nigeriaworld.com/feature/publication/odeyemi/021604.html|title=COMPARING NOTES: BETWEEN LATEEF KAYODE JAKANDE AND OLABODE IBIYINKA GEORGE|author=Diran Odeyemi|date=16 February 2004|publisher=NigeriaWorld|accessdate=23 December 2009}}</ref> == Caggal golle == Caggal nde konu heɓti laamu e hitaande 1983, Jakande ñaawaa, ñaawaa, ñaawaa warhoore, hay so tawii noon caggal ɗuum o yaafaa. Caggal nde o woppitaa, o jaɓi wonde jaagorde golle e nder laamu konu Sani Abacha, ɗum addani mo won e ñiŋooje. O wiyi o jaɓii golle ɗee e dow ballal M. K. O. Abiola e ardiiɓe woɗɓe yahruɓe yeeso. E yeewtere caggal ɗuum, o wiyi o nimsaani e pellital golloraade. Kono, jokkondiral makko e Abacha haɗi mo golle politik caggal nde demokaraasi artiraa e hitaande 1999. Alhaji Lateef Kayode Jakande laati tergal mawngal nder lanyol yimɓe Naajeeriya fuu (ANPP) wakkati UNPP e lanyol yimɓe fuu (APP) hawti. E lewru suwee 2002, fedde ANPP lollunde hooreejo Lanre Razaq « dartinaa mo ». Jakande woni hooreejo gadano lannda Action of Nigeria (APN) nde sosaa e lewru noowammbar 2006. E lewru mee 2009, o hollitaama o woniino e hare ngam heɓtude lannda ka e gonnooɗo sehil makko, Dr. Adegbola Dominic.[ Yimɓe mawɓe heewɓe tawtoraama ñalngu mawningol duuɓi 75 makko. E nder ndee hiirde, gonnooɗo guwerneer diiwaan Lagos, Bola Ahmed Tinubu, wiyi Jakande ina foti mawninde nguurndam mum e nder golle laamu. Gonnooɗo guwerneer diiwaan Imo, Achike Udenwa wiyi nguurndam Jakande e sahaaji mum ina kollita "muñal, cuusal moƴƴal, jaambaraagal e cuusal, e waawde waɗde ko ɓuri moƴƴude." == Caggal nguurndam e maayde == L. Jakande maayi to Lagos ñalnde 11 lewru feebariyee 2021. Ɓanndu makko wirnaama to yanaande Vaults e Gardens, Ikoyi, diiwaan Lagos ñalnde aset 12 lewru feebariyee 2021. O jeyaa ko e Yoruba'en nayo Lagos teddinaaɓe e FESTIVAL EYO yuɓɓinaande 27th dec. 2025 ngam nastugo nder Lagos Development bana guwerneer. O woni ko e yaasi e nder celebrities tedduɓe ɓennuɓe ngam ɓesngu makko wonaano asli Lagos Island kono ko diiwaan Kwara. Kono kadi ko ngol woni go’o ko ɓiɗɗo leydi mo wonaa EKO ina teddinee e Sir Michael Otedola ɓiɗɗo leydi EPE yoruba. Ko Mrs Tinubu tan, mawɗo Abibatu Mogaji, ummorii ko e galle Eko ummoriiɗo e nder cakaare duunde Lagos. Jimoowo Yoruba biyeteeɗo K1 De Ultimate waɗii jimɗi ngam teddinde mo e hitaande 2013. Neɗɗo nayaɓo mawɗo biyeteeɗo Brigadier-Seneraal Mobolaji Olufunsho Johnson kadi ko Lagosiyanke goonga. kono iwdi Saro ummorii ko e nokku Saro to Lagos sara Marina. Ko o ɓiy Josuwa Motola Jonson e debbo mum Gbemisola Jonson (jibinaa ko Dudley-Koker). Ko fartaŋŋe keso caggal duuɓi 8 tawa Eyo Festival alaa, caggal nde ardiiɓe tedduɓe ɓennuɓe ngonnoo tan ko e Eko-Lagos, ngam guwerneer ACN ina addana Lagosinaaɓe fof hawrude e mahngo mbaydi Lagostatism, ɓurndi yaajde e mbaydi eko-yoruba, kono ina jogii nafoore politik wonande denndaangal Dowlaaji Badrykorst haa Ilagos () ; ina haani wonde mbaydi Yoruba pan-Lagos kesiri mahndi ummoraade e kala fannu politik ko wonaa AG/ACN. Nde fuɗɗii ko e Eyo ngam NCNC TOS Benson e jooni ko e gonnooɗo guwerneer gadano (militeer) diiwaan Lagos, hono Mobolaji Olufunsho Johnson. == Ƴeew kadi == Waktuuji Lagos, kitaale 1980 == Latiif Raji == == Tuugnorgal == lsmvz25f3ylzf3rfafi3cljdns2jbf0