Wikipedia ffwiki https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo MediaWiki 1.47.0-wmf.10 first-letter Media Special Talk User User talk Wikipedia Wikipedia talk File File talk MediaWiki MediaWiki talk Template Template talk Help Help talk Category Category talk TimedText TimedText talk Module Module talk Event Event talk Filipiin 0 4244 178155 95195 2026-07-08T12:37:18Z ~2026-38743-14 15000 Normal change to help people 178155 wikitext text/x-wiki '''Filipiin''' ko [[leydi]] e [[Aasiya]]. {{Commons}} == Booliiska Qaranka ee Filibiin == Booliiska Qaranka Filibiin ayaa mas'uul ka ah ilaalinta bulshooyinka, ilaalinta nidaamka dadweynaha, iyo hirgelinta sharciga dalka oo dhan. Saraakiisha booliisku waxay ka shaqeeyaan ka hortagga dambiyada, ka jawaabista xaaladaha degdegga ah, iyo caawinta muwaadiniinta xaaladaha adag. Dadaalkooda, xirfadooda, iyo adeeggooda dadweynaha waxay gacan ka geystaan ​​​​kobcinta badbaadada, nabadda, iyo kalsoonida bulshada dhexdeeda. == Xiriiriyeyaal Dibadda ah == [https://phppoliceclearance.com/ Booliiska Qaranka ee Filibiin (PNP)]<ref>Read about Philippines Police Clearance official Guide</ref>{{Aasiya}} [[Catégorie:Leydi]] [[Catégorie:Aasiya]] [[Catégorie:Filipiin| ]] [[Category:Stub]] b9pjpzvhd4fo3cvfosy20yzw7e09hoc Ali Modu Sharif 0 5098 178199 172121 2026-07-09T04:48:47Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1360827532|Ali Modu Sheriff]]" 178199 wikitext text/x-wiki Ali Modu Sheriff (dugum 1956) ko politikal lesdi Naajeeriya mo laatii gomnaako lesdi Borno diga 2003 haa 2011. O woni gomnati arandeeji ɗiɗo nder ko'e maɓɓe. Ko Sheriff waɗi kuugal ɗiɗi nder nder nder nder lesdi lesdi lesdi lesdi Nigeria, o wari nder lesdi lesdi Nigeria. E hitaande 2014, Sheriff waylitii wonde go'o e partiya Demokrataaɓe Yimɓe. O waɗi hooreejo Kawtal golle leydi gila 16 feebariyee 2016 haa to kawtal leydi, nde o jeyaa e Ahmed Makarfi. Nder 26 abriil 2018, Sheriff wari haa All Progressives Congress. == Ɓaawoore == Ali Modu Sheriff heɓi danygol e [[Ngala]] Town, Ngala Local Government Area, Borno State e hitaande 1956. Baaba maako o mawɗo jaaynde Modu Sheriff, mo o Galadima nder Emirate Borno. O yahi jaŋde jaŋde laamu, [[Bama]] (1974-1979). O yahi London School of Business, to o janngini Insurance, Banking e Finance. Nder hitaande 1981, o hawti e suudu maɓɓinaaku baaba maako bana darnde, ɓaawo maajum o laati darnde darnde. Nder 1985, o salii jaayɗe maako arande. Kampeende maako hawti e Meroil Organisation e Union Chase. O suɓii wonde senatoore Borno wakkati leydi Nigeria tataɓo e dow bannere NRC, mo hawti e Kolo Kingibe, debbo hooreejo Social Democratic Party (SDP) [[Baba Gana Kingibe|Babagana Kingibe]]. O wonnoo kadi wonde darnde Kawtal Fedde Ngenndi e hooreejo kawtal dow dowla e laamu nguu. == Jaɓɓorgo Ganndal == Ali Modu Sheriff laatii senatoowo wakiilo Borno Central dow laamorde National Republican Convention wakkati Repubilika Tatto; o laatii laamorde United Nigeria Congress Party (UNCP) wakkati laamu konu Jeneraal [[Sani Abacha]]. Caggal nde lesdi Niijeriya wardi dow laamu demokaraasi, nder lewru abriil 1999 o fuɗɗii wonde senatoore, Borno Central dow karallaagal partiya yimɓe lesdi Niijiria fuu (ANPP). == Goobnaaru leydi Borno == Nder 2003, o jeya ngam gomnati lesdi Borno dow dandal ANPP nden o jeya. O fuɗɗii wolde e hitaande 2007 o waɗii alkawal e ñalnde 29 mee 2007. Nder haalaji ɗiɗawɗi, o maɓɓi mo'o mo'o ko o jaɓɓi hooreejo PDP [[Kashim Ibraahiima-Imaam|Kashim Ibrahim-Imam]]. == Kawtal golle PDP == Nder 2014, Sheriff wayliti to Fedde Demokrata yimɓe. Nder 16 feebari 2016, o laati hooreejo PDP National Working Committee (jooji), o waɗi haa o jeyi daga kuugal maako haa 2016 National Convention. O jeyaa e Ahmed Makarfi haa o jeyaa hooreejo jaaynoowo. == Ceeɗol PDP == Kotol Appeal ɗon jooɗorugo haa Port Harcourt, lesdi Rivers, haa jemma 17 feebari 2017 haani gomnaaku lesdi Borno, Ali Modu Sheriff bana hooreejo lesdi lesdi lesdi lesdi yimɓe (PDP). Nder lewru Yuli 2017, ɓaawo kiita dow suudu mawndu mawndu, Ali Modu Sheriff yaafiri bana hooreejo PDP e Ahmed Mohammed Makarfi fuɗɗii wonde hooreejo leydi PDP. == Firootirol == Sheriff ɗon wi'a ngam o ɗon jaɓɓa ɓandu Islam Boko Haram ngam jaɓugo haɓɓooɓe ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓoo, Stephen Davies. == Ndaare kadi == * Linjiila gomnati leydi Borno == Firooji == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 8ydijpx2ifmsvxzu7eucipooy01typq 178200 178199 2026-07-09T04:49:08Z Ibrahim abusufyan 12706 178200 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Ali Modu Sheriff (dugum 1956) ko politikal lesdi Naajeeriya mo laatii gomnaako lesdi Borno diga 2003 haa 2011. O woni gomnati arandeeji ɗiɗo nder ko'e maɓɓe. Ko Sheriff waɗi kuugal ɗiɗi nder nder nder nder lesdi lesdi lesdi lesdi Nigeria, o wari nder lesdi lesdi Nigeria. E hitaande 2014, Sheriff waylitii wonde go'o e partiya Demokrataaɓe Yimɓe. O waɗi hooreejo Kawtal golle leydi gila 16 feebariyee 2016 haa to kawtal leydi, nde o jeyaa e Ahmed Makarfi. Nder 26 abriil 2018, Sheriff wari haa All Progressives Congress. == Ɓaawoore == Ali Modu Sheriff heɓi danygol e [[Ngala]] Town, Ngala Local Government Area, Borno State e hitaande 1956. Baaba maako o mawɗo jaaynde Modu Sheriff, mo o Galadima nder Emirate Borno. O yahi jaŋde jaŋde laamu, [[Bama]] (1974-1979). O yahi London School of Business, to o janngini Insurance, Banking e Finance. Nder hitaande 1981, o hawti e suudu maɓɓinaaku baaba maako bana darnde, ɓaawo maajum o laati darnde darnde. Nder 1985, o salii jaayɗe maako arande. Kampeende maako hawti e Meroil Organisation e Union Chase. O suɓii wonde senatoore Borno wakkati leydi Nigeria tataɓo e dow bannere NRC, mo hawti e Kolo Kingibe, debbo hooreejo Social Democratic Party (SDP) [[Baba Gana Kingibe|Babagana Kingibe]]. O wonnoo kadi wonde darnde Kawtal Fedde Ngenndi e hooreejo kawtal dow dowla e laamu nguu. == Jaɓɓorgo Ganndal == Ali Modu Sheriff laatii senatoowo wakiilo Borno Central dow laamorde National Republican Convention wakkati Repubilika Tatto; o laatii laamorde United Nigeria Congress Party (UNCP) wakkati laamu konu Jeneraal [[Sani Abacha]]. Caggal nde lesdi Niijeriya wardi dow laamu demokaraasi, nder lewru abriil 1999 o fuɗɗii wonde senatoore, Borno Central dow karallaagal partiya yimɓe lesdi Niijiria fuu (ANPP). == Goobnaaru leydi Borno == Nder 2003, o jeya ngam gomnati lesdi Borno dow dandal ANPP nden o jeya. O fuɗɗii wolde e hitaande 2007 o waɗii alkawal e ñalnde 29 mee 2007. Nder haalaji ɗiɗawɗi, o maɓɓi mo'o mo'o ko o jaɓɓi hooreejo PDP [[Kashim Ibraahiima-Imaam|Kashim Ibrahim-Imam]]. == Kawtal golle PDP == Nder 2014, Sheriff wayliti to Fedde Demokrata yimɓe. Nder 16 feebari 2016, o laati hooreejo PDP National Working Committee (jooji), o waɗi haa o jeyi daga kuugal maako haa 2016 National Convention. O jeyaa e Ahmed Makarfi haa o jeyaa hooreejo jaaynoowo. == Ceeɗol PDP == Kotol Appeal ɗon jooɗorugo haa Port Harcourt, lesdi Rivers, haa jemma 17 feebari 2017 haani gomnaaku lesdi Borno, Ali Modu Sheriff bana hooreejo lesdi lesdi lesdi lesdi yimɓe (PDP). Nder lewru Yuli 2017, ɓaawo kiita dow suudu mawndu mawndu, Ali Modu Sheriff yaafiri bana hooreejo PDP e Ahmed Mohammed Makarfi fuɗɗii wonde hooreejo leydi PDP. == Firootirol == Sheriff ɗon wi'a ngam o ɗon jaɓɓa ɓandu Islam Boko Haram ngam jaɓugo haɓɓooɓe ɓe ɓe ɓe ɓe ɗon haɓɓoo, Stephen Davies. == Ndaare kadi == * Linjiila gomnati leydi Borno == Firooji == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] 67nmf7jbt38ytmadqdfvvop1vicuk8w Suudu Tariihawol Kaduna 0 6824 178195 100209 2026-07-09T04:44:24Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 178195 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Kaduna museum''' ko suudu tariihawol nder Kaduna, [[Naajeeriya]]. Wuro museum haɓɓiti nder 1975 ɓaawo hokkigo Northern People's Congress (NPC) diga lesdi man. Kaduna Museum ɗon woodi collection mawɗo archaeological, ethnolographic e artisanal expositions e woodi nokkuure artisanal ɗon woodi nder ɗo ɓe ɗon yi'a artisanalji e rewɓe ɗo ɓe ɗon waɗa artisanal.<ref>[https://web.archive.org/web/20120303091843/http://nigerianembassy.hu/index.php?option=com_content&task=view&id=37&Itemid=50 Nigerian Embassy]</ref> == Firooji == {{reflist}} [[Category:Suudu Tariiha]] [[Category:Naajeeriya]] [[Category:Naajeeriya woyla]] [[Category:Stub]] 04tnl8yoykhnxla0qdgmbqp09utprbg Binga 0 31057 178190 127871 2026-07-08T18:49:38Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 178190 wikitext text/x-wiki <ref>https://web.archive.org/web/20250827181014/https://www.fao.org/land-water/databases-and-software/climwat-for-cropwat/en/</ref>'''''Binga''''' ko wuro e nder diiwaan Mongala to leydi Konngo. E hitaande 2010 ina waɗi 64 639 neɗɗo. '''Binga''' Binga ko e nder leydi Konngo KinsaasaBingaBinga<ref>https://web.archive.org/web/20120218102428/http://world-gazetteer.com/wg.php?x=&men=gcis&lng=en&des=wg&srt=npan&col=abcdefghinoq&msz=1500&geo=-46</ref> Nokku e nder leydi Konngo Demokaraasi Koolaaɗo kuuɓal: 2,40°N 20,42°E Lesdi Ndenndaandi Konngo Demokaraasi Lamorde Mongala Yimɓe (2010) • Fu 639 Waktu UTC+1 (waktu Kinsaasa) Binga ina golloree e Aeroport Binga. Laddeeji ɗii mbaɗii e nokku oo.[citation needed] Wakati windugo Dataaji weeyo ngam Binga, tooweeki 400 m (1,300 ft), (1971-2000) Tuugnorgal 7nn304qz7n1tgh7wxpigm7ai8wrf5qj Gandajika 0 31105 178191 127574 2026-07-08T21:51:44Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 178191 wikitext text/x-wiki {{Databox}} <ref>https://web.archive.org/web/20250827181014/https://www.fao.org/land-water/databases-and-software/climwat-for-cropwat/en/</ref>'''Gandhi''' walla Ngandajika ko wuro e nder diiwaan Lomami e nder leydi Konngo Kinsaasa. Ko ɗoon woni nokku njuɓɓudi leydi ndi innde mum wootere. Ganndajika Komin Gandajika ko e nder leydi Konngo Demokaraasi Gandajika Gandajika Nokku e nder leydi Konngo Demokaraasi Koolaaɗo kuuɓal: 6°45′ Fuɗnaange 23°58′ Fuɗnaange == Lesdi == == DR Konngo == == Lamorde == == Lomaami == == Lesdi == == Ganndajika == == Toowgol == 806 m (2 644 meeteer) == Yimɓe (2012) == == • Fu == 146 217 Waktu UTC+2 (waktu hakkundeejo Afrik) == Wakati == == windugo == Dowlaaji weeyo Gandajika, tooweeki mum ko 780 m (2 560 ft), (1971-2000) == Tuugnorgal == 98smxyxouh3u3zk41vbjauqk53upoqp Nesryne El Chad 0 36657 178193 153421 2026-07-09T02:24:44Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 2 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 178193 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nesryne El Chad''' (e aarabeeɓe : نسرين الشاد ; jibinaa ko 13 marse 2003) ko fukuyanke karallo, fiyoowo ko difaade fedde Ligue Ligue ɗiɗmere. O jibinaa ko Farayse, omo lomtoo leydi Maruk to bannge winndere. == Nguurndam gadano == El Caad jibinaa ko to Saint-Étienne, jibnaaɓe mum ko Maroknaaɓe ummoriiɓe Meknes.<ref>{{cite web|url=https://www.almountakhab.com/node/1194162|date=2023-12-11|website=almountakhab.com|trans-title=Nisreen El Chad is the best young player in Africa|language=ar|title=نسرين الشاد أفضل لاعبة يافعة في إفريقيا}}</ref> Ko adii nde o waɗata hoore makko no feewi e fiyde fuku koyɗe, o fiyi tennis fotde duuɓi jeegom. == Golle hakkunde leyɗeele == O feeñii e pottitte jeetati ngam Maruk, o waɗii gool e Uganndaa e nder kawgel fuku Afrik rewɓe 2022, ɗum waɗi ko kanko woni suka ɓurɗo famɗude e kawgel ngel e nder kawgel ngel.<ref>{{cite news|title=Morocco: Five players to watch|url=https://www.fifa.com/fifaplus/en/tournaments/womens/womensworldcup/australia-new-zealand2023/articles/morocco-five-players-watch-womens-world-cup-australia-new-zealand|access-date=22 July 2023|work=[[FIFA]]|date=30 June 2023}}</ref> O innitiraa ko e fedde Maruk ngam tawtoreede kawgel fuku winndere 2023.<ref>{{cite news|last1=Zouiten|first1=Sara|title=Morocco Unveils Squad List For 2023 Women's World Cup|url=https://www.moroccoworldnews.com/2023/06/356029/morocco-unveils-squad-list-for-2023-womens-world-cup|access-date=22 July 2023|work=Morocco World News|date=19 June 2023}}</ref><ref>{{cite news|last1=Zouiten|first1=Sara|title=Morocco Unveils Squad List For 2023 Women's World Cup|url=https://www.moroccoworldnews.com/2023/06/356029/morocco-unveils-squad-list-for-2023-womens-world-cup|access-date=22 July 2023|work=Morocco World News|date=19 June 2023}}</ref> Teddungal<ref>{{cite web|url=https://www.almountakhab.com/node/1194162|date=2023-12-11|website=almountakhab.com|trans-title=Nisreen El Chad is the best young player in Africa|language=ar|title=نسرين الشاد أفضل لاعبة يافعة في إفريقيا}}</ref> == Maruk == Kop Afrik ɗiɗaɓo: 2022[4] == Goodo == Sukaaɓe rewɓe Afriknaaɓe ɓurɓe waawde fiyde e hitaande ndee: 2023[5] Kippu rewɓe IFFHS CAF mo hitaande ndee: 2023<ref>https://web.archive.org/web/20250319103944/https://www.iffhs.com/posts/3325</ref><ref>https://web.archive.org/web/20250319103944/https://www.iffhs.com/posts/3325</ref> == Tuugnorgal == 8zgtsmamt3tum40qb1l20vcn4orlnpj Bai Guang 0 41371 178189 169463 2026-07-08T18:24:06Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 178189 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Shi Yongfen''' (sinuwaa : 史永芬 ; pinyin : Shǐ Yǒngfēn ; 27 suwee 1921 – 27 ut 1999), ganndiraaɗo e golle mum Bai Guang (sinuwaa : 白光 ; pinyin : Bái Guāng ; lit Fijoowo e jimoowo Siin. E kitaale 1940, o jeyaa ko e koode jimɗi jeeɗiɗi mawɗe.<ref>[https://www.imdb.com/title/tt1361600/mediaviewer/rm1861779200 ''Peony'' (1956) film poster] at IMDb.com. Retrieved 1 July 2019.</ref><ref>[https://www.discogs.com/release/8895205-%E7%99%BD%E5%85%89%E4%B9%8B%E6%AD%8C-%E7%A7%8B%E5%A4%9C-Autumn-Nights/images ''Autumn Nights'' album cover] at Discogs.com. Retrieved 1 July 2019.</ref><ref>{{Cite book|last=魏君子|url=https://books.google.com/books?id=BnzLDwAAQBAJ&dq=1921+%E7%99%BD%E5%85%89&pg=PA55|title=光影裏的浪花:香港電影脈絡回憶|date=2019-05-01|publisher=中華書局(香港)有限公司|isbn=978-988-8572-49-6|language=zh}}</ref> == Nguurndam gadano == Shi Yongfen jibinaa ko e hitaande 1921 to wuro wiyeteengo Zhuozhou, to leydi Hebei.Baaba makko ko gardiiɗo konu e les njiimaandi seneraal biyeteeɗo Shang Zhen. E duuɓi makko gadani, o woniino janngoowo e fedde pijirlooji Salon Beiping (北平沙龍劇團; Běipíng Shālóng Jùtuán), o meeɗii waɗde pijirlooji Cao Yu Sunrise. E hitaande 1937, o janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tokiyoo to fannu jimɗi haa wolde adunaare ɗiɗmere e hitaande 1942. Caggal duɗal drama, o yiɗi wonde hoodere sinemaa. No o bayyini nii, o yiɗi ko wonde no lewru ummortoondu e ƴulɓe filmuuji ɗii, fa’de e ekran mawɗo oo ; ko ɗoon innde makko dingiral..<ref>{{Cite web|date=2018-12-26|title=上海老歌星人物譜:一代妖姬 白光|url=https://kknews.cc/news/8qzqnye.html}}</ref>.<ref>{{Cite book|last=謝其章|url=https://books.google.com/books?id=_MOe_FpcZKIC&dq=1999+%E7%99%BD%E5%85%89&pg=PA203|title=都門讀書記往|date=2010-05-01|publisher=秀威出版|isbn=978-986-221-439-8|language=zh-TW}}</ref><ref>{{Cite book|last=吴剑|url=https://books.google.com/books?id=_t9yDwAAQBAJ&dq=1999+%E7%99%BD%E5%85%89&pg=PT264|title=何日君再来——流行歌曲沧桑史话(1927-1949)|date=2010-04-01|publisher=Beijing Book Co. Inc.|isbn=978-7-5317-2450-6|language=zh}}</ref> == Kugal == E jamaanu e pinal ɗo daande lewlewndu, toownde heewi yiɗeede, Bai ina joginoo daande luggiɗnde seeɗa, ko ɗum walliti mo wonde hoodere mawnde hono "Laamɗo daande les" (低音歌后). Yoga e jimɗi makko ko "Jamma ndunngu" (秋夜), "So a alaa" (如果沒有你), "Ɓooyɗo" (假正經), "Yiylaade koyɗi ɓooyɗi" (魂縈舊夢), e "Waiting For You"). E hitaande 1940, kanko e Yoshiko Yamaguchi, kamɓe ne ɓe ngoni ko e koode jimɗi jeeɗiɗi mawɗe, ɓe keɓtinaa e fedde wiyeteende Sukaaɓe tato wuurtinooɓe Asii (興亜三人娘), ɗo ɓe mbaɗi jimɗi propagande e ɗemngal Japon, ko faati e dental hakkunde Japon, Siin e Manchukuo..<ref name="Baidu">Baidu. "[https://web.archive.org/web/20070312180015/http://bk.baidu.com/view/310270.htm Baidu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070312180015/http://bk.baidu.com/view/310270.htm|date=2007-03-12}}." ''Bai Guang.'' Retrieved on 2007-04-28.</ref> Bai fuɗɗii golle mum e filmuuji ko e hitaande 1943. O anndiranoo ko fiyde geɗe seertuɗe sabu natal makko ɓuuɓngal e ekran, kadi o fijiraa ko bonɓe e sahaaji. Caggal wolde ndee, Bai ummiima Hong Kong, o naati e fedde wiyeteende « Great Wall Pictures ». E hitaande 1949, filmo debbo yejjitaaɗo (蕩婦心) hollitaama to Hong Kong, mo guwerneer mum e oon sahaa, hono Alexander Grantham, yiɗi ɗum. Hitaande fawtii heen, o woppi fijirde, o ummii o fayi Japon, o udditi dingiral jamma e nder diiwaan Ginza to Tokyo e hitaande 1953. Senngo ngoo duumaaki, o arti Hong Kong, o winndi heen jimɗi haa hitaande 1959 nde o woppi golle makko e dow laabi. E hitaande 1969, Bai hoɗi to Kuala Lumpur, to leydi Malesi, ɗo o resi gorko gooto mo duuɓi 20 ɓuri ɗum famɗude, ina wiyee Yan Lianglong (颜良龙; 顏良龍), kanko ne omo jeyaa e yiɗɓe makko. Ko o cakkitii yaltude e yeeso yimɓe ko e hitaande 1995 e nder teleeji Hong Kong..<ref name="Sogua">Music Sogua. "[https://web.archive.org/web/20070929044357/http://music.sogua.com/singers/baiguang/index.htm Music Sogua Singer profile] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929044357/http://music.sogua.com/singers/baiguang/index.htm|date=2007-09-29}}." ''Bai Guang.'' Retrieved on 2007-04-28.</ref> == Wade == Yannge Bai, date ko adii maayde gorko mum Yannge piyanɗe ɗe meeɗaa waɗde, e binndol nguurndam makko e ɓataake jimɗi makko "Without You" (如果沒有你). Ina wiyee wonde jimɗi ɗii puɗɗotoo ko so neɗɗo ɓadtiima yanaande ndee. Bai Guang sankii ko kanseer koloñaal ñalnde 27 ut 1999, tawi ina yahra e duuɓi 78, e nder galle mum to wuro wiyeteengo Damansara Heights to Kuala Lumpur. O wirnaa ko to nokku ciftorgol Nirvana, to Semenyih.<ref>{{Cite web|title=“darling,我来看你了”.痴情郎情人节墓前探爱妻|url=https://www.sinchew.com.my/20120217/darling%ef%bc%8c%e6%88%91%e6%9d%a5%e7%9c%8b%e4%bd%a0%e4%ba%86%ef%bc%8e%e7%97%b4%e6%83%85%e9%83%8e%e6%83%85%e4%ba%ba%e8%8a%82%e5%a2%93%e5%89%8d%e6%8e%a2%e7%88%b1%e5%a6%bb/|access-date=2024-05-15|website=星洲网 Sin Chew Daily|language=en}}</ref> == Filmogaraafi == Yiɗde ɓiɗɓe leɗɗe Fuɗnaange (1943) Yiite yidde (戀之火) (1945) Suudu bonndu 13 (1947) Ɓoorno-ɗaa wutte 626 (1948) Begonia ɓuuɓɗo ƴiiƴam (1949) Debbo yejjitaaɗo (蕩婦心) (1949) Jimi e nder jemmaaji toɓo (雨夜歌聲) (1950) Debbo haawniinde (1950) Waktuuji ɓennuɗi e dewgal ngal (1950) Rose jaleeɗe (1951) Gonɗi jimoowo (歌女紅菱艷) (1953) Peony keso (1956) == Tuugnorgal == cze0d1lp8kc6upu1yeh0vhhfv05kr2m Nenadi Usman 0 42297 178194 175084 2026-07-09T04:44:02Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the section "Political career" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1361840163|Nenadi Usman]]" 178194 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nenadi Esther Usman''' (jibinaa ko 12 noowammbar 1966) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o wonii hooreejo leydi ndii e lannda gollooɓe gila 2026. Gonnooɗo jaagorgal kaalis, o suɓaama senateer leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Kaduna e nder lewru abriil 2011.<ref>{{Cite news|last=Ede|first=Ndidiamaka|title=Court sacks Julius Abure as Labour Party chair, names party's authentic leader|newspaper=[[Premium Times]]|date=21 January 2026|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/850977-court-sacks-julius-abure-as-labour-party-chair-names-partys-authentic-leader.html|access-date=22 January 2026}}</ref>.<ref name="Musa20110414">{{Cite news|url=http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16960:as-kaduna-acn-rejects-election-results&catid=1:news&Itemid=2|title=...As Kaduna ACN rejects election results|date=14 April 2011|author=Ibraheem Musa|access-date=21 April 2011|archive-date=14 August 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814063722/http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16960:as-kaduna-acn-rejects-election-results&catid=1:news&Itemid=2|url-status=dead|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Usman fuɗɗii jaŋde mum ko to Jos, caggal ɗuum Kagoro, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde ndee, to Jos, to diiwaan Plateau. O heɓi caggal mum dipolomaaji makko gadani e Geography to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, caggal ɗuum o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. O woniino gardiiɗo Dana Ventures, caggal ɗuum o woniino jaagorgal to bannge golle e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1992. O woniino kadi jaagorgal to bannge golle e nder hitaande 1993 to FCDA to9nel 1998.<ref name="auto">{{Cite web|last=Apoola|first=Tope|date=2023|title=Nenadi USMAN|url=https://litcaf.com/nenadi-usman/#0|website=itcaf.com}}</ref> Usman waɗii darnde mawnde nder semmbiɗinki rewɓe ngam o mari darnde mawnde nder sosde fedde nde wonaa laamuyankoore wi'eteende "Jaŋde e semmbiɗinki rewɓe" nde jooɗorde mum woni Jere nder diiwal Kaduna nden o woni hooreejo jooni kawtal N.G.O's ngam ɓamtaare rewɓe nder diiwal Kaduna. Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe nayo.<ref>{{Cite news|last=Alabelewa|first=Abdulgafar|date=1 April 2020|title=Former Finance Minister Nenadi Usman loses husband|pages=1|url=https://thenationonlineng.net/former-finance-minister-nenadi-usman-loses-husband/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Golle politik == O laati tergal nder kawtal lesdi Kaduna nder kawtal lesdi Republicain (NRC). O woniino kadi tergal cuɓaaɗo e nder suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan Kachia/Kagarko e les njiimaandi lannda Kongres Naajeeriya e hitaande 1998. O toɗɗaama komisinaajo e nder diiwaan Kaduna gila 1999 haa 2002, caggal ɗuum komisinaajo ngam taariindi & jawdi tawaandi e nder diiwaan oo e komisinaajo ngam cellal e nder hitaande 200,22 2003.<ref>{{Cite news|last=III|first=Admin|date=16 July 2015|title=Nenadi Usman and Jonathan Campaign Organisation|url=https://blueprint.ng/nenadi-usman-and-jonathan-campaign-organisation/|location=Abuja, Nigeria|access-date=21 September 2023|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref> Ko kanko wonnoo gardiiɗo Alh. Ahmed Makarfi Kampaañ ekipaaji e hitaande 1999 e o suɓaama kadi hooreejo goomu kampaañ e hitaande 2003. O woniino ardiiɗo goomu kampaañ mawɗo diiwaan Kaduna Olusegun Obasanjo.<ref>{{Cite news|last=Ogunyemi|first=Ifedayo|date=1 April 2020|title=Former minister of finance, Nenadi Usman, loses husband|url=https://tribuneonlineng.com/former-minister-of-finance-nenadi-usman-loses-husband/|access-date=19 March 2024|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=1 April 2020|title=Former Finance Minister Nenadi Usman loses husband|url=https://thenationonlineng.net/former-finance-minister-nenadi-usman-loses-husband/|location=Lagos, Nigeria|access-date=22 May 2021|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> O toɗɗaa jaagorgal dowla ko feewti e kaalis, caggal ɗuum o woni jaagorgal kaalis ko laamu Obasanjo. O suɓaama senaateer ngam Kaduna Sud nder wooteeji lewru Abriil 2011, o ɗonno dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Kongres Action mo leydi Najeriya (ACN) luutndii njeñtudi ndi. Ko o senator leydi Naajeeriya, o ɗon ƴama laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓesdugo hakkiilo dow rewɓe e sukaaɓe, ɓe o noddi ɓe ɓurduɓe ɓuutuki nder rento. == Nguurndam neɗɗo == Nenadi resii HRH Dr. Sa'ad Usman, Amir Jere nder diiwal Kaduna mo maayi nder lewru marse 2020 bee duuɓi 70, ɓaawo o heɓi nyawu ƴiiƴam. == Tuugnorgal == == Political career == O waɗi darnde dowla Kaduna dowla dowla dowle National Republican Convention (NRC). O wonnoo boo ardiiɗo nder suudu wakiilo, o daraniiɓe kaɓirgal leydi Kachia/Kagarko nder jaɓɓaare United Nigeria Congress Party nder hitaande 1998. O laatii komisaaru nder Kaduna State diga 1999 haa 2002, nden kam komisaaru for environment & natural resources in the state in 2002, nden boo kamisaaru for health diga 2002 haa 2003. O ɗon woni mo ɗon walli Alh. Ahmed Makarfi Kampaani team nder 1999 nden o jeyaama hooreejo komiteeji ngam ngam ngam ngam jaɓugo ngam jaɓuki kampaani 2003. O laati mo ɗon daraniiɗo hooreejo lesdi Kaduna [[Olusegun Obasanjo]] Kampaani Komite. O laatii hooreejo leydi ngam jaaynde e ɓaawo o laatii hooreeɗo jaaynde [[Olusegun Obasanjo|Obasanjo]]. O jeyaa senatoore Kaduna South nder suɓaaji Epril 2011, o jeyaa e dow fannu People's Democratic Party (PDP). Kawtal Action Congress of Nigeria (ACN) hawti e jaaynde ndee. Bana senatoore lesdi Naajeeriya, o ɗon yiɗi laamu hokke ɓeydude hakkiilo dow rewɓe e sukaaɓe, ɓe o noddi ɓe ɓurɓe ɓurna yimɓe ummaatoore. c5koijddfq0vlayp2j4c3lxgptmg9f9 178196 178194 2026-07-09T04:44:44Z Ibrahim abusufyan 12706 178196 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Nenadi Esther Usman''' (jibinaa ko 12 noowammbar 1966) ko politikaajo leydi Naajeeriya, o wonii hooreejo leydi ndii e lannda gollooɓe gila 2026. Gonnooɗo jaagorgal kaalis, o suɓaama senateer leydi Naajeeriya lomtotooɗo diiwaan senaateeruuji Kaduna e nder lewru abriil 2011.<ref>{{Cite news|last=Ede|first=Ndidiamaka|title=Court sacks Julius Abure as Labour Party chair, names party's authentic leader|newspaper=[[Premium Times]]|date=21 January 2026|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/850977-court-sacks-julius-abure-as-labour-party-chair-names-partys-authentic-leader.html|access-date=22 January 2026}}</ref>.<ref name="Musa20110414">{{Cite news|url=http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16960:as-kaduna-acn-rejects-election-results&catid=1:news&Itemid=2|title=...As Kaduna ACN rejects election results|date=14 April 2011|author=Ibraheem Musa|access-date=21 April 2011|archive-date=14 August 2011|archive-url=https://web.archive.org/web/20110814063722/http://dailytrust.dailytrust.com/index.php?option=com_content&view=article&id=16960:as-kaduna-acn-rejects-election-results&catid=1:news&Itemid=2|url-status=dead|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref> == Fuɗɗoode golle == Usman fuɗɗii jaŋde mum ko to Jos, caggal ɗuum Kagoro, caggal ɗuum o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde laamu fedde ndee, to Jos, to diiwaan Plateau. O heɓi caggal mum dipolomaaji makko gadani e Geography to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, caggal ɗuum o heɓi dipolom makko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Jos. O woniino gardiiɗo Dana Ventures, caggal ɗuum o woniino jaagorgal to bannge golle e nder diiwaan Kaduna e hitaande 1992. O woniino kadi jaagorgal to bannge golle e nder hitaande 1993 to FCDA to9nel 1998.<ref name="auto">{{Cite web|last=Apoola|first=Tope|date=2023|title=Nenadi USMAN|url=https://litcaf.com/nenadi-usman/#0|website=itcaf.com}}</ref> Usman waɗii darnde mawnde nder semmbiɗinki rewɓe ngam o mari darnde mawnde nder sosde fedde nde wonaa laamuyankoore wi'eteende "Jaŋde e semmbiɗinki rewɓe" nde jooɗorde mum woni Jere nder diiwal Kaduna nden o woni hooreejo jooni kawtal N.G.O's ngam ɓamtaare rewɓe nder diiwal Kaduna. Omo jogii debbo, omo jogii ɓiɓɓe nayo.<ref>{{Cite news|last=Alabelewa|first=Abdulgafar|date=1 April 2020|title=Former Finance Minister Nenadi Usman loses husband|pages=1|url=https://thenationonlineng.net/former-finance-minister-nenadi-usman-loses-husband/|location=Lagos, Nigeria|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]}}</ref> == Golle politik == O laati tergal nder kawtal lesdi Kaduna nder kawtal lesdi Republicain (NRC). O woniino kadi tergal cuɓaaɗo e nder suudu sarɗiiji, o lomtii diiwaan Kachia/Kagarko e les njiimaandi lannda Kongres Naajeeriya e hitaande 1998. O toɗɗaama komisinaajo e nder diiwaan Kaduna gila 1999 haa 2002, caggal ɗuum komisinaajo ngam taariindi & jawdi tawaandi e nder diiwaan oo e komisinaajo ngam cellal e nder hitaande 200,22 2003.<ref>{{Cite news|last=III|first=Admin|date=16 July 2015|title=Nenadi Usman and Jonathan Campaign Organisation|url=https://blueprint.ng/nenadi-usman-and-jonathan-campaign-organisation/|location=Abuja, Nigeria|access-date=21 September 2023|newspaper=[[Blueprint (newspaper)|Blueprint]]|language=en-US}}</ref> Ko kanko wonnoo gardiiɗo Alh. Ahmed Makarfi Kampaañ ekipaaji e hitaande 1999 e o suɓaama kadi hooreejo goomu kampaañ e hitaande 2003. O woniino ardiiɗo goomu kampaañ mawɗo diiwaan Kaduna Olusegun Obasanjo.<ref>{{Cite news|last=Ogunyemi|first=Ifedayo|date=1 April 2020|title=Former minister of finance, Nenadi Usman, loses husband|url=https://tribuneonlineng.com/former-minister-of-finance-nenadi-usman-loses-husband/|access-date=19 March 2024|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=1 April 2020|title=Former Finance Minister Nenadi Usman loses husband|url=https://thenationonlineng.net/former-finance-minister-nenadi-usman-loses-husband/|location=Lagos, Nigeria|access-date=22 May 2021|newspaper=[[The Nation (Nigeria)|The Nation]]|language=en-US}}</ref> O toɗɗaa jaagorgal dowla ko feewti e kaalis, caggal ɗuum o woni jaagorgal kaalis ko laamu Obasanjo. O suɓaama senaateer ngam Kaduna Sud nder wooteeji lewru Abriil 2011, o ɗonno dogga dow laylaytol lannda Demokaraasi Yimɓe (PDP). Kongres Action mo leydi Najeriya (ACN) luutndii njeñtudi ndi. Ko o senator leydi Naajeeriya, o ɗon ƴama laamu lesdi Naajeeriya ngam ɓesdugo hakkiilo dow rewɓe e sukaaɓe, ɓe o noddi ɓe ɓurduɓe ɓuutuki nder rento. == Nguurndam neɗɗo == Nenadi resii HRH Dr. Sa'ad Usman, Amir Jere nder diiwal Kaduna mo maayi nder lewru marse 2020 bee duuɓi 70, ɓaawo o heɓi == Political career == O waɗi darnde dowla Kaduna dowla dowla dowle National Republican Convention (NRC). O wonnoo boo ardiiɗo nder suudu wakiilo, o daraniiɓe kaɓirgal leydi Kachia/Kagarko nder jaɓɓaare United Nigeria Congress Party nder hitaande 1998. O laatii komisaaru nder Kaduna State diga 1999 haa 2002, nden kam komisaaru for environment & natural resources in the state in 2002, nden boo kamisaaru for health diga 2002 haa 2003. O ɗon woni mo ɗon walli Alh. Ahmed Makarfi Kampaani team nder 1999 nden o jeyaama hooreejo komiteeji ngam ngam ngam ngam jaɓugo ngam jaɓuki kampaani 2003. O laati mo ɗon daraniiɗo hooreejo lesdi Kaduna [[Olusegun Obasanjo]] Kampaani Komite. O laatii hooreejo leydi ngam jaaynde e ɓaawo o laatii hooreeɗo jaaynde [[Olusegun Obasanjo|Obasanjo]]. O jeyaa senatoore Kaduna South nder suɓaaji Epril 2011, o jeyaa e dow fannu People's Democratic Party (PDP). Kawtal Action Congress of Nigeria (ACN) hawti e jaaynde ndee. Bana senatoore lesdi Naajeeriya, o ɗon yiɗi laamu hokke ɓeydude hakkiilo dow rewɓe e sukaaɓe, ɓe o noddi ɓe ɓurɓe ɓurna yimɓe ummaatoore. ==Tuugnorgal== emxjwfb8cub52zgi4skk4he59xyofxw Saidu Bardaa 0 42467 178203 175980 2026-07-09T04:51:26Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the section "Katsina State governor" from the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1348312911|Saidu Barda]]" 178203 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Alhaji '''Sa'idu Barda''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo suɓaama dow kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) ngam o laato Gomnaajo [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]], o jogi laamu hakkunde lewru Yarkomaa 1992 e lewru Noowammbar 1993 wakkati laamu Naajeeriya tataɓu . O woni e golle politik e nder leydi Najeriya . <ref>TIMOTHY OLA (March 9, 2010). "Missing President: Is Turai really to blame?". The Sun. Lagos, Nigeria. Retrieved April 30, 2010.[permanent dead link]</ref> == Gomnaajo lesdi Katsina == E wooteeji lewru Duujal 1991 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Katsina, Barda fooli Umaru Yar'Adua, kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). Yar'Adua caggal mum yahi haa toɗɗaa hooreejo leydi e lewru abriil 2007. [1] Seneraal Shehu Yar'Adua, mawniiko gorko biyeteeɗo Seneraal Shehu Yar'Adua, e oon sahaa ko politik mawɗo, jogiiɗo yiɗde hooreejo leydi, waawaano rokkude ballal mum timmungal e ɗaɓɓaande Umaru. Barda ɓuri yiɗeede ko e hooreejo konu e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida . [2] Barda timminii mahngo lowre farin to Katsina, fuɗɗii ko e hitaande 1981, kono caggal ɗuum woppi. E lewru suwee 1993, Barda sosi goomu ngam moƴƴinde jaŋde "ngam ƴeewtaade ŋakkeende jaŋde e nder duɗe ... e rokkude heen peeje." O waɗi kadi njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Othman Dan Fodio, ngal nganndu-ɗaa ko kañum woni duɗal jaaɓi-haaɗtirde lislaam gadanal e nder leydi Najeriya kono caggal ɗuum ngal woppitaa. Barda ina wallitnoo Babangida e ittude woote [[Moshood Abiola|MKO Abiola]] ñalnde 12 suwee 1993 ngam wonde hooreejo leydi, o wiyi "ƴiiƴam ina ilna e tolno mo meeɗaa yiyeede" so ittude ɗum ina foti wayleede. Hareeji politik jowitiiɗi e ustude laamu nguu, ngaddi kuudetaa mo Seneraal [[Sani Abacha]] heɓi laamu e lewru noowammbar 1993, nde guwerneeruuji cuɓaaɗi ɗii fof ndartinaa. == Caggal ɗuum golle politik == Barda ɗon mari bawɗe nder siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (UNPP). E lewru Yarkomaa 2003, nde o woni hooreejo batu gadano UNPP, Barda hollitii wonde senaateer [[Jim Nwobodo|Jim Ifeanyichukwu Nwobodo]] maa won kanndidaa lannda ka e wooteeji hooreleydaagu e lewru abriil 2003. E lewru mee 2003, Barda wonnoo ko tergal e fedde diisnondiral Arewa, fedde ardiiɓe politik Fuɗnaange. E lewru Oktoobar 2009, Barda wonnoo ko e batu ɗo gonnooɗo laamɗo konu [[Muhammadu Buhari]] habri sosde fedde politik hesere, wiyeteende Diɗɗal Demokaraasi Ngenndiwal. E hitaande 2010, Barda wonnoo ko cukko hooreejo fedde diisnondiral Arewa. == Tuugnorgal == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] == Katsina State governor == Nder jeewte jeewte nder lewru Desemba 1991 ngam jeewte hooreejo leydi Katsina, Barda heɓi [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua]], mo suɓaaɗo Social Democratic Party (SDP). Yar'Adua ɓaawo ɗon o laato hooreejo leydi nder lewru abriil 2007. Umaru'en ɓurɗo ɓiyum Janiral Shehu Yar'Adua, wakkati ɗon politikol mawɗo e yiɗde hooreejo leydi, ɗon mo'a hokki mo'a maako fuu ngam umaru'en. Barda ɓooydi hooreejo konu wakkatiire nden, Jeneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]]. Barda timmini mahol do duumol nder Katsina, fuɗɗii nder 1981, ammaa ɓaawo ɗon o halki. Nder lewru Juun 1993, Barda waɗi jaayɗe dow "teddungal jaango nder janngirde ngam yi'ugo laaɓal jaango nder jannde ... e hokkude laaɓal". O waɗi kadi daande jaango Othman Dan Fodio, ɗum yiɗi ɗum jaango jaangoore Islam nder lesdi Naijeriya, amma ɓaawo ɗon o yaajiri. Barda jaɓii Babangida ngam jaɓugo suɓaaji 12 lewru Juun 1993 [[Moshood Abiola|MKO Abiola]] ngam hooreejo leydi, o wi'i " ƴiiƴam ɓeydaay e ɗuuɗal ngal walaa misal " to ɗum jeyaa. Fedde siyasa je ɗon tokki anniyaade waɗi to dowla nde General [[Sani Abacha]] mari laamu nder lewru Noofambar 1993, nde gomnati fuu ɓe suɓii ɓe. qqvn2bbqzx563yzsjegsy0bsjfi6uz3 178204 178203 2026-07-09T04:52:05Z Ibrahim abusufyan 12706 178204 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Alhaji '''Sa'idu Barda''' ko siyaasaajo Naajeeriya mo suɓaama dow kawtal lesdi Naajeeriya (NRC) ngam o laato Gomnaajo [[Diiwal Katsína|lesdi Katsina]], [[Naajeeriya]], o jogi laamu hakkunde lewru Yarkomaa 1992 e lewru Noowammbar 1993 wakkati laamu Naajeeriya tataɓu . O woni e golle politik e nder leydi Najeriya . <ref>TIMOTHY OLA (March 9, 2010). "Missing President: Is Turai really to blame?". The Sun. Lagos, Nigeria. Retrieved April 30, 2010.[permanent dead link]</ref> == Gomnaajo lesdi Katsina == E wooteeji lewru Duujal 1991 ngam suɓaade guwerneer diiwaan Katsina, Barda fooli Umaru Yar'Adua, kanndidaa lannda Sosiyaal Demokaraasi (SDP). Yar'Adua caggal mum yahi haa toɗɗaa hooreejo leydi e lewru abriil 2007. [1] Seneraal Shehu Yar'Adua, mawniiko gorko biyeteeɗo Seneraal Shehu Yar'Adua, e oon sahaa ko politik mawɗo, jogiiɗo yiɗde hooreejo leydi, waawaano rokkude ballal mum timmungal e ɗaɓɓaande Umaru. Barda ɓuri yiɗeede ko e hooreejo konu e oon sahaa, hono Seneraal Ibraahiima Babangida . [2] Barda timminii mahngo lowre farin to Katsina, fuɗɗii ko e hitaande 1981, kono caggal ɗuum woppi. E lewru suwee 1993, Barda sosi goomu ngam moƴƴinde jaŋde "ngam ƴeewtaade ŋakkeende jaŋde e nder duɗe ... e rokkude heen peeje." O waɗi kadi njuɓɓudi duɗal jaaɓi haaɗtirde Othman Dan Fodio, ngal nganndu-ɗaa ko kañum woni duɗal jaaɓi-haaɗtirde lislaam gadanal e nder leydi Najeriya kono caggal ɗuum ngal woppitaa. Barda ina wallitnoo Babangida e ittude woote [[Moshood Abiola|MKO Abiola]] ñalnde 12 suwee 1993 ngam wonde hooreejo leydi, o wiyi "ƴiiƴam ina ilna e tolno mo meeɗaa yiyeede" so ittude ɗum ina foti wayleede. Hareeji politik jowitiiɗi e ustude laamu nguu, ngaddi kuudetaa mo Seneraal [[Sani Abacha]] heɓi laamu e lewru noowammbar 1993, nde guwerneeruuji cuɓaaɗi ɗii fof ndartinaa. == Caggal ɗuum golle politik == Barda ɗon mari bawɗe nder siyaasaaku nder lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo lanyol yimɓe lesdi Naajeeriya (UNPP). E lewru Yarkomaa 2003, nde o woni hooreejo batu gadano UNPP, Barda hollitii wonde senaateer [[Jim Nwobodo|Jim Ifeanyichukwu Nwobodo]] maa won kanndidaa lannda ka e wooteeji hooreleydaagu e lewru abriil 2003. E lewru mee 2003, Barda wonnoo ko tergal e fedde diisnondiral Arewa, fedde ardiiɓe politik Fuɗnaange. E lewru Oktoobar 2009, Barda wonnoo ko e batu ɗo gonnooɗo laamɗo konu [[Muhammadu Buhari]] habri sosde fedde politik hesere, wiyeteende Diɗɗal Demokaraasi Ngenndiwal. E hitaande 2010, Barda wonnoo ko cukko hooreejo fedde diisnondiral [[Category:Yimɓe wuurɓe]] == Katsina State governor == Nder jeewte jeewte nder lewru Desemba 1991 ngam jeewte hooreejo leydi Katsina, Barda heɓi [[Umaru Musa Yar'Adua|Umaru Yar'Adua]], mo suɓaaɗo Social Democratic Party (SDP). Yar'Adua ɓaawo ɗon o laato hooreejo leydi nder lewru abriil 2007. Umaru'en ɓurɗo ɓiyum Janiral Shehu Yar'Adua, wakkati ɗon politikol mawɗo e yiɗde hooreejo leydi, ɗon mo'a hokki mo'a maako fuu ngam umaru'en. Barda ɓooydi hooreejo konu wakkatiire nden, Jeneraal [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]]. Barda timmini mahol do duumol nder Katsina, fuɗɗii nder 1981, ammaa ɓaawo ɗon o halki. Nder lewru Juun 1993, Barda waɗi jaayɗe dow "teddungal jaango nder janngirde ngam yi'ugo laaɓal jaango nder jannde ... e hokkude laaɓal". O waɗi kadi daande jaango Othman Dan Fodio, ɗum yiɗi ɗum jaango jaangoore Islam nder lesdi Naijeriya, amma ɓaawo ɗon o yaajiri. Barda jaɓii Babangida ngam jaɓugo suɓaaji 12 lewru Juun 1993 [[Moshood Abiola|MKO Abiola]] ngam hooreejo leydi, o wi'i " ƴiiƴam ɓeydaay e ɗuuɗal ngal walaa misal " to ɗum jeyaa. Fedde siyasa je ɗon tokki anniyaade waɗi to dowla nde General [[Sani Abacha]] mari laamu nder lewru Noofambar 1993, nde gomnati fuu ɓe suɓii ɓe. ==Tuugnorgal=== 3cjs45u8q3hnn0pdpeto5xssd6f6vlw Abuubakar saleh michika 0 42471 178201 175989 2026-07-09T04:50:18Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1345904675|Abubakar Saleh Michika]]" 178201 wikitext text/x-wiki [[File:Governor_Saleh_Michika.jpg|thumb|H.E, Goobnore Saleh Michika nder booɗnde to Kameruun Republic nder hitaande 1992.]] '''Abubakar Saleh [[Michika]]''' (1941 - 10 mars 2018) ko hooreejo leydi [[Naajeeriya|Nigeria]], hooreejo leydi Adamawa, Nigeria gila 2 lewru 1e hitaande 1992 haa 17 lewru 1er lewru 1o hitaande 1993. O wonnoo goomu nder National Republican Convention (NRC) nder laamu nden. O huuwani e British Bank of West Africa nder hitaande 1966, nden John Holt company yeeso o jokki siyasa. O jibinaa e Michika, hooreejo leydi leydi Michika (LGA), nder ko jooni anndiraa [[Adamawa State]]">Adamawa State North East Nigeria. O yahi jaŋde maako nder jaŋde fuɗɗam e jaŋde ɗiɗaɓam nder Jaŋde Yola (jo anndiraa jooni bana Jaŋde Murtala Mohammed College Yola) e waɗii janngirde maako ɓaawo jaŋde ɗiɗi nder Jaŋnde janngirde Arab. O waree rewɓe nayi e ɓiɓɓe 38, sukaaɓe 17 e sukaaɓe 21, ɓiyɓe 105, e ɓiyɓe nayi, ɓe fuu ɓeen ngoni e rewɓe nayi; Hajiya Daudu, Mairama, Aisha e Nana Saleh Michika diga Tamanrasset, Aljeriya. Saleh Michika waɗi ɓeydaare nde o wi'i nder 1992 o ɗon yiɗi darugo to [[Kamerun|Kameruun]] to woodi kolli laamu nder lesdi Nigeria. Caggal duuɓi sappo e nayi, o waɗi haala feere feere nde o holli ngam hallude caɗeele ɓesngu e laamu e nder leydi ndii ɗum ɗum ɗum diarkia, hawtaade yimɓe milita'en e yimɓe, e hooreejo leydi milita'e. O wondi goomu, yeeso suɓaaji 1993 o jaɓaani hawtaade e [[Bashir tofa|Bashir Tofa]], mo ardiiɗo hooreejo leydi e partidu NRC, ammaa o walliima nde [[Moshood Abiola|M.K.O. Abiola]], mo ardiɗo partidu Social Democratic (SDP) wari to leydi mum. Haa e nder lewru Yuli 1993, ɓaawo laamu [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]] umminii suɓaaji hooreejo leydi Abiola, o wi'i "Haa no mi mawnini Moshood Abiola no neɗɗo, miijo hooreejo leydi leydi leydi ndii wonaa goonga". Won feere kuuɗe mawɗe ɗe Saleh Michika waɗi e fuɗɗoraama ɗum'en Bajabure Housing Estate, tiggugo kolleeji Agric, Hong, Doctors quarters, waddugo WAEC yaafugo ngam janngooɓe jaangirde sekondar e ɓurɗe mawnugo dowla Polytechnic Yola ngam wi'ugo woɓɓe. Goobnore Saleh Michika'en ɓeydaago ɓurɗe ɓeydaade nder wakkati mum je'ol bana goobnore Adamawa waɗi mo mo ɓurɗo anndugo wakkati laamu leydi tati. Nder lewru Janaare 2002, Michika anndini ardiiɓe Kawtal leydi ndii be mawɓe mawɓe ɓe o hullataa, o hokki hokki hokkugo haalude dow haɗuki dow dowla dowla. Nder lewru oktoobar 2002, Saleh Michika wondi mo ɗon yiɗi heɓugo hooreejo lesdi Adamawa. Nder 2005, hooreejo [[Olusegun Obasanjo]] suɓini mo hooreejo jaɓde jaɓde fedde Polytechnic, Mubi Nder lewru Maay 2006, polisɗo boɗeejo maayi ngam huwtoreeɓe banditooɓe nder wuro maako. Ammaa, komisaaru polis leydi, Alhaji Muhammad Sambo, wi'i nyau ndu naa' ngam huutore. Bandito'en ɗon yiɗi ɓe njaɓɓa konu ma'a. Saleh Michika yaasi diga siyasa. O maayi caggal nde o nyawdi e 10 mars 2018. == Firooji == khrs8f9li76px5jkuv7ahegx76m5q14 178202 178201 2026-07-09T04:50:40Z Ibrahim abusufyan 12706 178202 wikitext text/x-wiki {{Databox}} [[File:Governor_Saleh_Michika.jpg|thumb|H.E, Goobnore Saleh Michika nder booɗnde to Kameruun Republic nder hitaande 1992.]] '''Abubakar Saleh [[Michika]]''' (1941 - 10 mars 2018) ko hooreejo leydi [[Naajeeriya|Nigeria]], hooreejo leydi Adamawa, Nigeria gila 2 lewru 1e hitaande 1992 haa 17 lewru 1er lewru 1o hitaande 1993. O wonnoo goomu nder National Republican Convention (NRC) nder laamu nden. O huuwani e British Bank of West Africa nder hitaande 1966, nden John Holt company yeeso o jokki siyasa. O jibinaa e Michika, hooreejo leydi leydi Michika (LGA), nder ko jooni anndiraa [[Adamawa State]]">Adamawa State North East Nigeria. O yahi jaŋde maako nder jaŋde fuɗɗam e jaŋde ɗiɗaɓam nder Jaŋde Yola (jo anndiraa jooni bana Jaŋde Murtala Mohammed College Yola) e waɗii janngirde maako ɓaawo jaŋde ɗiɗi nder Jaŋnde janngirde Arab. O waree rewɓe nayi e ɓiɓɓe 38, sukaaɓe 17 e sukaaɓe 21, ɓiyɓe 105, e ɓiyɓe nayi, ɓe fuu ɓeen ngoni e rewɓe nayi; Hajiya Daudu, Mairama, Aisha e Nana Saleh Michika diga Tamanrasset, Aljeriya. Saleh Michika waɗi ɓeydaare nde o wi'i nder 1992 o ɗon yiɗi darugo to [[Kamerun|Kameruun]] to woodi kolli laamu nder lesdi Nigeria. Caggal duuɓi sappo e nayi, o waɗi haala feere feere nde o holli ngam hallude caɗeele ɓesngu e laamu e nder leydi ndii ɗum ɗum ɗum diarkia, hawtaade yimɓe milita'en e yimɓe, e hooreejo leydi milita'e. O wondi goomu, yeeso suɓaaji 1993 o jaɓaani hawtaade e [[Bashir tofa|Bashir Tofa]], mo ardiiɗo hooreejo leydi e partidu NRC, ammaa o walliima nde [[Moshood Abiola|M.K.O. Abiola]], mo ardiɗo partidu Social Democratic (SDP) wari to leydi mum. Haa e nder lewru Yuli 1993, ɓaawo laamu [[Ibrahim Badamasi Babangida|Ibrahim Babangida]] umminii suɓaaji hooreejo leydi Abiola, o wi'i "Haa no mi mawnini Moshood Abiola no neɗɗo, miijo hooreejo leydi leydi leydi ndii wonaa goonga". Won feere kuuɗe mawɗe ɗe Saleh Michika waɗi e fuɗɗoraama ɗum'en Bajabure Housing Estate, tiggugo kolleeji Agric, Hong, Doctors quarters, waddugo WAEC yaafugo ngam janngooɓe jaangirde sekondar e ɓurɗe mawnugo dowla Polytechnic Yola ngam wi'ugo woɓɓe. Goobnore Saleh Michika'en ɓeydaago ɓurɗe ɓeydaade nder wakkati mum je'ol bana goobnore Adamawa waɗi mo mo ɓurɗo anndugo wakkati laamu leydi tati. Nder lewru Janaare 2002, Michika anndini ardiiɓe Kawtal leydi ndii be mawɓe mawɓe ɓe o hullataa, o hokki hokki hokkugo haalude dow haɗuki dow dowla dowla. Nder lewru oktoobar 2002, Saleh Michika wondi mo ɗon yiɗi heɓugo hooreejo lesdi Adamawa. Nder 2005, hooreejo [[Olusegun Obasanjo]] suɓini mo hooreejo jaɓde jaɓde fedde Polytechnic, Mubi Nder lewru Maay 2006, polisɗo boɗeejo maayi ngam huwtoreeɓe banditooɓe nder wuro maako. Ammaa, komisaaru polis leydi, Alhaji Muhammad Sambo, wi'i nyau ndu naa' ngam huutore. Bandito'en ɗon yiɗi ɓe njaɓɓa konu ma'a. Saleh Michika yaasi diga siyasa. O maayi caggal nde o nyawdi e 10 mars 2018. == Firooji == t2hw2jz56dqgjaili4jmkb0at1lw44g Koolol e kuulal jowitiingal e Régime international des ports maritimes 0 42674 178192 176865 2026-07-09T00:06:57Z InternetArchiveBot 6960 Rescuing 1 sources and tagging 0 as dead.) #IABot (v2.0.9.5 178192 wikitext text/x-wiki {{Databox}} Konvental e sariwol dow laamuji maayoji duniyaaru woni alkawal go'o nder hitaande 1923 nder kawtal ummaatooje, nder wa'ajumji maɓɓe, leyɗe nder maayoji ɗon njaɓa haade bee ndiyamji, haaje nder lesdi. Konwol ngal waɗii haa Gine 9 Desemba 1923 nden fuɗɗii fuɗɗugo huutoraade e 26 Julaay 1926. Yimɓe je ɗon haaki Konwol ngal ɗon njaɓɓa ngam hokki komiwal fuu darnde haa haaji maayo be ɓe mbaawaa feere feere dow komiwal dow dow laabi maayo ɗi komiwal ɗon mari. Konwol ngal ɗon haa semmbe e foondiri dow ko haani nder dandu duniyaaru ha haade nder nder nderji maayo. Kaɓirgal ngal ɓaawo ɗon Saint Vincent e Grenadines haɓɓii nder hitaande 2001. Thailand haɓɓii Konteentiral ngal nder 1925 amma o haɓɓii ɗum nder 1973. == Ndaare kadi == * Kaɓirɗe Barcelona e Statute dow laawol ndiyamji ɗi njiyaama e nder leydi == Wurooji wurooji == * [https://web.archive.org/web/20250516201327/http://www.worldlii.org/int/other/treaties/LNTSer/1926/335.html Ɗuum ko e deftere] * status treaty, League of Nations treaty series, un.org ==firooji== 47mejgmjdvtzf32esfobb5rtf5nrskc Benedict Obidinma Odinamadu 0 43024 178156 2026-07-08T13:51:23Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu. Nguurndam O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo le..." 178156 wikitext text/x-wiki Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu. Nguurndam O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr. Jaangirde Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956. Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. Kugal O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,[2] Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co.[3] E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966)[5] E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital,[6][7] Ministeer Jaŋde[8][9] ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975.[11][12] Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge[13] baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu[14] Dewgal e ɓesngu O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). Hawreeji keertiiɗi O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited[16] ngam naatde e marsandiis. Golle lanndaaji politik E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. Nafooje binndol Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.[17][18] O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. Tiitooɗe laamu O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. Tuugnorgal o84bk2qxqpccedqbcqpzefcrcfr182l 178157 178156 2026-07-08T13:53:43Z Ilya Discuss 10103 #1Lib1Ref 178157 wikitext text/x-wiki Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu. Nguurndam O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr. Jaangirde Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956. Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. Kugal O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,[2] Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co.[3] E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966)[5] E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital,[6][7] Ministeer Jaŋde[8][9] ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975.[11][12] Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge[13] baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu[14] Dewgal e ɓesngu O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). Hawreeji keertiiɗi O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited[16] ngam naatde e marsandiis. Golle lanndaaji politik E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. Nafooje binndol Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.[17][18] O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. Tiitooɗe laamu O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. Tuugnorgal ew9a0fj6ozj0v1qmaoc2b2ayqq436i7 178158 178157 2026-07-08T13:56:01Z Ilya Discuss 10103 178158 wikitext text/x-wiki Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu. Nguurndam O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr. Jaangirde Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956. Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. Kugal O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966)[5] E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu Dewgal e ɓesngu O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). Hawreeji keertiiɗi O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. Golle lanndaaji politik E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. Nafooje binndol Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. Tiitooɗe laamu O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. Tuugnorgal de91wf1tc88kcesk4g172vbf74d24um 178159 178158 2026-07-08T13:57:02Z Ilya Discuss 10103 178159 wikitext text/x-wiki Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu. == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr. == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956. Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == jjiybv4g5rw14jfq0dg2p2yaytvvye9 178160 178159 2026-07-08T13:59:15Z Ilya Discuss 10103 178160 wikitext text/x-wiki Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ (14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr. == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956. Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == 22ycw7qq6xc5uwvgqr0529hpeej97kq 178161 178160 2026-07-08T13:59:48Z Ilya Discuss 10103 178161 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr. == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956. Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == abk1tnpbqv9z6qhhc4i00fllprjeb2v 178162 178161 2026-07-08T14:02:05Z Ilya Discuss 10103 178162 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956. Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == apro0rp55zd6pr6j9lneqv9mcuq0pc3 178163 178162 2026-07-08T14:03:58Z Ilya Discuss 10103 178163 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal. == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == bw3p17vzb7w32eiahlexn8mzsl581dw 178164 178163 2026-07-08T14:06:33Z Ilya Discuss 10103 178164 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal.<ref>{{cite book|last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref> during the tense period o)<ref name="Foreign Radio Broadcast Pages 5-6">{{cite web|last1=United States. Central Intelligence Agency|first1=Pages 5-6|title=Daily Report, Foreign Radio Broadcasts, Issues 26-30 (1966)|url=https://books.google.com/books?id=H7_UpnGt0HoC&dq=odinamadu+dismissed&pg=RA18-PA5|website=Google Books|year=1966|publisher=Foreign Broadcast Information Service}}</ref> == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == 012yms5263ydrzt9cm1b76rqdwctxpu 178165 178164 2026-07-08T14:12:54Z Ilya Discuss 10103 178165 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal.<ref>{{cite book|last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref name="Foreign Radio Broadcast Pages 5-6">{{cite web|last1=United States. Central Intelligence Agency|first1=Pages 5-6|title=Daily Report, Foreign Radio Broadcasts, Issues 26-30 (1966)|url=https://books.google.com/books?id=H7_UpnGt0HoC&dq=odinamadu+dismissed&pg=RA18-PA5|website=Google Books|year=1966|publisher=Foreign Broadcast Information Service}}</ref> == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co. E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == 397ywuxq1gnr30wh6f383vdfsqav9pm 178166 178165 2026-07-08T14:19:56Z Ilya Discuss 10103 178166 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal.<ref>{{cite book|last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref name="Foreign Radio Broadcast Pages 5-6">{{cite web|last1=United States. Central Intelligence Agency|first1=Pages 5-6|title=Daily Report, Foreign Radio Broadcasts, Issues 26-30 (1966)|url=https://books.google.com/books?id=H7_UpnGt0HoC&dq=odinamadu+dismissed&pg=RA18-PA5|website=Google Books|year=1966|publisher=Foreign Broadcast Information Service}}</ref> == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn. Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == ky27chld69nc5igzkxpu2td26ov4xvw 178167 178166 2026-07-08T14:29:35Z Ilya Discuss 10103 178167 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal.<ref>{{cite book|last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref name="Foreign Radio Broadcast Pages 5-6">{{cite web|last1=United States. Central Intelligence Agency|first1=Pages 5-6|title=Daily Report, Foreign Radio Broadcasts, Issues 26-30 (1966)|url=https://books.google.com/books?id=H7_UpnGt0HoC&dq=odinamadu+dismissed&pg=RA18-PA5|website=Google Books|year=1966|publisher=Foreign Broadcast Information Service}}</ref> == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn.<ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite book |last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref> Ministry of Education<ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite web|last1=Adaoha|title=Bio Of Mrs. Florence Chigbu Ogbonna|url=https://www.mediafbi.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/85-bio-of-mrs-florence-chigbu-ogbonna|website=MediaFBI}}{{Dead link|date=November 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == 2jknrmnrvu62dk2jc2sg2rg317qdff7 178168 178167 2026-07-08T14:30:25Z Ilya Discuss 10103 178168 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal.<ref>{{cite book|last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref name="Foreign Radio Broadcast Pages 5-6">{{cite web|last1=United States. Central Intelligence Agency|first1=Pages 5-6|title=Daily Report, Foreign Radio Broadcasts, Issues 26-30 (1966)|url=https://books.google.com/books?id=H7_UpnGt0HoC&dq=odinamadu+dismissed&pg=RA18-PA5|website=Google Books|year=1966|publisher=Foreign Broadcast Information Service}}</ref> == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn.<ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite book |last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite web|last1=Adaoha|title=Bio Of Mrs. Florence Chigbu Ogbonna|url=https://www.mediafbi.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/85-bio-of-mrs-florence-chigbu-ogbonna|website=MediaFBI}}{{Dead link|date=November 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974. E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == rq3ytl76liw9xfnmus4o5319wbejtxs 178169 178168 2026-07-08T14:33:35Z Ilya Discuss 10103 178169 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal.<ref>{{cite book|last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref name="Foreign Radio Broadcast Pages 5-6">{{cite web|last1=United States. Central Intelligence Agency|first1=Pages 5-6|title=Daily Report, Foreign Radio Broadcasts, Issues 26-30 (1966)|url=https://books.google.com/books?id=H7_UpnGt0HoC&dq=odinamadu+dismissed&pg=RA18-PA5|website=Google Books|year=1966|publisher=Foreign Broadcast Information Service}}</ref> == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn.<ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite book |last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite web|last1=Adaoha|title=Bio Of Mrs. Florence Chigbu Ogbonna|url=https://www.mediafbi.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/85-bio-of-mrs-florence-chigbu-ogbonna|website=MediaFBI}}{{Dead link|date=November 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974.<ref name="FROM THE START TO SURRENDER">{{cite news|last1=Mbah|first1=A. N.|title=FROM THE START TO SURRENDER: Story and Records of Nigerian Civil War for Unity|url=https://ufdc.ufl.edu/UF00023272/00001/images/36|publisher=Appolos Bros Press|date=Jul 1971}}</ref> etc.. until 1975.<ref name="Official document (East-Central State, Nigeria); Official document (Anambra State, Nigeria)">{{cite book|last1=East-Central State (Nigeria)|title=Staff list, East-Central State of Nigeria civil service.|date=1900|publisher=Enugu, Govt. Printer.|location=OCLC Number 4297784|oclc=4297784|edition=State or province government publication : English}}</ref><ref name="East Central State - Cabinet and Budget">{{cite journal|last1=Issued Fortnightly by Britain Biafra Association|title=BIAFRA NEWS|journal=Biafra News|date=12 June 1970|volume=3|issue=6|page=10|url=https://digital.soas.ac.uk/EK00000241/00014/10x}}</ref> E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == 4gyq1uxsh8kfhgwq6b3zpzbrjq8sj66 178170 178169 2026-07-08T14:34:53Z Ilya Discuss 10103 178170 wikitext text/x-wiki '''Sir Benedikt Obidinma Odinamadu Listenⓘ ('''14 sulyee 1927 - 8 noowammbar 1979) ko golloowo laamu. Ko kanko wonnoo binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe., Doktoor M.I. Okpara nde laati hooreejo lesdi Naajeeriya fuunaange lesdi Naajeeriya, nden boo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo ardiiɗo lesdi Naajeeriya, nden bo Kolonel Emeka Odumegwu Ojukwu.<ref>{{cite book|last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Nguurndam == O jibinaa ko wuro Abatete e nder diiwaan laamu Idemili to bannge worgo leydi Naajeeriya, ñalnde 14 lewru juko hitaande 1927. O woni ɓiɗɗo gadano e debbo biyeteeɗo Mr.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> == Jaangirde == Odinamadu mawni haa cuuɗi polis'en Naajeeriya feere-feere haa Onitsha, Bansara, Ikom, Nsukka e Enugu haa baaba maako woni. O heɓi jaŋde makko leslesre ko e duɗal katolik St. Joseph, Nsukka e duɗal katolik St. Patrick, Ogbete, Enugu. O heɓi jaŋde makko hakkundeere to duɗal jaaɓi haaɗtirde Christ the King, Onitsha. O janngi to duɗal jaaɓi haaɗtirde, Ibadan ɗo o heɓi seedantaagal ɗiɗaɓal (division supérieure) e daartol e miijo politik, to duɗal jaaɓi haaɗtirde London e hitaande 1956.<ref>{{cite web|title=CALABAR CEMENT CO. LTD|url=https://b2bhint.com/en/company/ng/calabar-cement-co-ltd--3965|website=B2BHint}}</ref> Tuggi 1960 haa 1966, o ƴettii jaŋdeeji keewɗi ko faati e njuɓɓudi laamu to Washington D.C. U.S.A., Ottawa, Kanadaa, Porto Riko, Kariibi. Tuggi 1964 haa 1965, o janngi ko faati e ƴellitaare diiwaan to Fuɗnaange Itali e Duɗal Ƴellitaare Faggudu to Banke Adunaajo ngam Ƴellitaare e Ƴellitaare (Banke Aduna) to Washington D.C., U.S. O suɓaama e nder duɗal ngal.<ref>{{cite book|last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref name="Foreign Radio Broadcast Pages 5-6">{{cite web|last1=United States. Central Intelligence Agency|first1=Pages 5-6|title=Daily Report, Foreign Radio Broadcasts, Issues 26-30 (1966)|url=https://books.google.com/books?id=H7_UpnGt0HoC&dq=odinamadu+dismissed&pg=RA18-PA5|website=Google Books|year=1966|publisher=Foreign Broadcast Information Service}}</ref> == Kugal == O woniino binndoowo keeriiɗo to Doktoor Nnamdi Azikiwe,Doktoor Michael I. Okpara nde o woni gardiiɗo diiwaan Fuɗnaange, Naajeeriya. E hitaande 1964, o wonii e yiilirde fedde wiyeteende Calabar Cement Co.<ref>{{cite book |last1=Eastern Region (Nigeria)|title=Staff List Volume 6|date=1959|publisher=Government printer|pages=XIV,4, 32|url=https://books.google.com/books?id=StMOAAAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref> E hitaande 1965, o ɓeydaa e golle binndoowo duumotooɗo. E hitaande 1966, o wonti binndoowo gadano e laamu konu kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu. Caggal mum, o wonti binndoowo duumotooɗo e ministeer kumpital[4] e nder yontaaji caɗtuɗi kaaldigal ngam ngootaagu e feccugol leydi Nijeer to Aburi, Ganaa. Caggal ɗuum, Sekereteer duumotooɗo e Ministeer Jaŋde (1966) E hitaande 1967, Odinamadu toɗɗaa binndoowo/kawɗo njuɓɓudi petroŋ. Ndeeɗoo fedde ko Kolonel Chukwuemeka Odumegwu Ojukwu sosi ɗum ngam ƴettude golle e njuɓɓudi Shell B.P. jawdi wonande leydi Biafra. O wonii ndee ɗoo darnde haa wolde hakkunde leyɗeele Niiseer e Biafra joofi. O woniino kadi Sekereteer duumotooɗo e Ministeer kumpital, Ministeer Jaŋde ekn.<ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite book |last1=Stremlau|first1=John J.|title=The International Politics of the Nigerian Civil War, 1967-1970|url=https://books.google.com/books?id=wqN9BgAAQBAJ&q=odinamadu&pg=PA67|date=8 March 2015|publisher=Princeton University Press|isbn=9781400871285|access-date=8 Mar 2015}}</ref><ref>{{cite book|title=English Language Teaching in Nigeria: A Report of a Special Study|date=1966|publisher=The Commission|pages=9, 11, 12|url=https://books.google.com/books?id=U0QIAQAAIAAJ&q=odinamadu}}</ref><ref>{{cite web|last1=Adaoha|title=Bio Of Mrs. Florence Chigbu Ogbonna|url=https://www.mediafbi.com/index.php/en/profiles/blessed-memories/85-bio-of-mrs-florence-chigbu-ogbonna|website=MediaFBI}}{{Dead link|date=November 2025|bot=InternetArchiveBot}}</ref> Caggal wolde hakkunde leydi Najeriya e Biafra, o jokki e wonde Sekreteruuji duumiiɗi e nder ministeeruuji cellal, ndema, njulaagu e yah-ngartaa[10] ekn.. haa hitaande 1975. Won e binndanɗe makko ngaddi mo innde « Crisis Permsec ». O woniino hooreejo Banke Koperatiif Fuɗnaange Naajeeriya e hitaande 1974.<ref name="FROM THE START TO SURRENDER">{{cite news|last1=Mbah|first1=A. N.|title=FROM THE START TO SURRENDER: Story and Records of Nigerian Civil War for Unity|url=https://ufdc.ufl.edu/UF00023272/00001/images/36|publisher=Appolos Bros Press|date=Jul 1971}}</ref><ref name="Official document (East-Central State, Nigeria); Official document (Anambra State, Nigeria)">{{cite book|last1=East-Central State (Nigeria)|title=Staff list, East-Central State of Nigeria civil service.|date=1900|publisher=Enugu, Govt. Printer.|location=OCLC Number 4297784|oclc=4297784|edition=State or province government publication : English}}</ref><ref name="East Central State - Cabinet and Budget">{{cite journal|last1=Issued Fortnightly by Britain Biafra Association|title=BIAFRA NEWS|journal=Biafra News|date=12 June 1970|volume=3|issue=6|page=10|url=https://digital.soas.ac.uk/EK00000241/00014/10x}}</ref> E hitaande 1975, caggal kuudetaa mo Seneraal Gowon itti e jappeere laamu, o waɗti ɗum e jappeere Seneraal Murtala Muhammed maayɗo, Odinamadu woppitaa e juuɗe Kolonel Anthony Aboki Ochefu e nder purge baɗnooɗo caggal ndeen kuudetaa. Alaa ko addani mo riiwtude. Hakkunde oktoobar 1975 e desaambar 1977, o arii e yeeso Komiseeruuji 8 toppitiiɗi wiɗto e Komiseeruuji wiɗto jawdi. Fof ngartiri ko ñaawoore wootere moƴƴere; wonde Ben Odinamadu ko neɗɗo joom fiɓnde. E lewru suwee 1979, yamiroore ittugol makko ngol ittaa e kuulal Diisnondiral toowngal konu, njoɓdi makko (gratuité e pension) yoɓaama haa timmi. Rewolisiyoŋ moraal wontii huunde haannde sabu hay leñol gootol waawaa ƴellitaade to bannge renndo, politik walla faggudu so tawii renndo mum ina ŋakki moraal. — Ben Odinamadu == Dewgal e ɓesngu == O resii Oyibo Ekwulo Akwuba ko e lewru suwee hitaande 1957; eɓe njogii ɓiɓɓe nayo – worɓe ɗiɗo e rewɓe ɗiɗo. Oyibo Ekwulo Odinamadu sankii ñalnde 30 mars 2022. Ɓiɓɓe : Kenneth Osita Odinamadu, Ijeoma Emejulu (Mrs), Emeka Odinamadu e Ifeatu Onubogu (Mrs). == Hawreeji keertiiɗi == O fuɗɗii sosiyetee Pelican ngam yah-ngartaa e laabi e John Kenneth Nigeria Limited ngam naatde e marsandiis. == Golle lanndaaji politik == E hitaande 1978, o naati e lannda ngootaagu leydi Niiseer e gardagol mawɗo Obafemi Awolowo (jooni ko maayɗo). Anndinde O toɗɗaa e fedde Ordre de la Chevalier de Saint-Mulumba (KSM) e hitaande 1978 e juuɗe Joomiraawo makko ɓurɗo teddude M.A. Eneja. == Nafooje binndol == Binndanɗe Odinamadu ɗee njaltinaa ko caggal maayde makko e hitaande 1980, tawi ko debbo makko Oyibo Ekwulo Odinamadu yaltini ɗum e deftere wiyeteende: POLITIQUE ET L'ÉLITE IGBO.O yaltini winndannde e jaaynde Daily Star ñalnde 4 noowammbar 1978: Dilemma eliteeji politik Igbo[19] Golle wellitaare Odinamadu ina fijira chess, tenis gaas, draft e skrabel. Ko o njuumri. O jeyaa ko e fedde dingiral Enugu. O woniino jiɗɗo fedde fuku koyɗe hakkunde leyɗeele Rangers, Enugu. O jeyaaɗo e fedde Rotary International, Enugu, o wonti hooreejo leydi ndii e hitaande 1977. == Tiitooɗe laamu == O jeyaa ko e fedde mawnde wiyeteende Nze na OZO. Innde renndo makko ko NNABUENYI. == Tuugnorgal == c0fcgto37d0tpre9omsyzhbb74st2at Isa Mohammed Bagudu 0 43025 178171 2026-07-08T14:48:26Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Isa Mohammed BagudulistenR (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003. Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991..." 178171 wikitext text/x-wiki Isa Mohammed BagudulistenR (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003. Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993. Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. Tuugnorgal hj8hf8g782kmfe7t3xpvk1f07ri137w 178172 178171 2026-07-08T14:49:15Z Ilya Discuss 10103 178172 wikitext text/x-wiki Isa Mohammed BagudulistenR (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003. Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993. Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. == Tuugnorgal == fhwkjzyw874avxenvj26mo2v4yyzqb3 178173 178172 2026-07-08T14:50:46Z Ilya Discuss 10103 178173 wikitext text/x-wiki '''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003. Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993. Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. == Tuugnorgal == tf058crz999nxcmtmvznqi775ngmarc 178174 178173 2026-07-08T14:51:28Z Ilya Discuss 10103 178174 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003. Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993. Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. == Tuugnorgal == k5rbkutfiqs3oybfaezkoikfof9kuac 178175 178174 2026-07-08T14:53:51Z Ilya Discuss 10103 178175 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003.<nowiki></ref></nowiki> He was a director of NICON from 1991 to 1993.<ref name="tday406">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|title=National Lawmakers: Likely Second Termers (1)|author=Louis Achi|work=ThisDay|date=2003-04-06|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041228021659/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|archive-date=2004-12-28}}</ref> Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993. Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. == Tuugnorgal == plnheqmczsu65eb4lqlhz4rr54inexl 178176 178175 2026-07-08T14:55:01Z Ilya Discuss 10103 178176 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003.<ref name="tday406">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|title=National Lawmakers: Likely Second Termers (1)|author=Louis Achi|work=ThisDay|date=2003-04-06|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041228021659/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|archive-date=2004-12-28}}</ref> Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993. Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. == Tuugnorgal == 1ojsx58joacq501ldb4pmnrnvmpgy1l 178177 178176 2026-07-08T15:05:08Z Ilya Discuss 10103 178177 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003.<ref name="tday406">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|title=National Lawmakers: Likely Second Termers (1)|author=Louis Achi|work=ThisDay|date=2003-04-06|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041228021659/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|archive-date=2004-12-28}}</ref> Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993.<ref name="tday4062" /> In October 2004, he made the headlines when he slapped fellow-senator Mrs [[Iyabo Anisulowo]], chairperson of the Senate Committee on State and Local Government Affairs, outside the lobby of the National Assembly. The Guardian reported that dispute may be re.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|date=October 15, 2004|work=The Guardian|title=Senator Anisulo alleges assault by colleague over panel funds|author=Alifa Daniel and Azimazi Momoh Jimoh|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022210757/http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|archive-date=October 22, 2004}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200410220429.html|title=Assault: the Road to Isa Mohammed's Suspension|work=ThisDay|author=Kola Ologbondiyan|date=22 October 2004|access-date=2010-05-12}}</ref> Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. == Tuugnorgal == bld64ingi9i8zrxqlwi7g9s7vg30s90 178178 178177 2026-07-08T15:07:17Z Ilya Discuss 10103 178178 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003.<ref name="tday406">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|title=National Lawmakers: Likely Second Termers (1)|author=Louis Achi|work=ThisDay|date=2003-04-06|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041228021659/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|archive-date=2004-12-28}}</ref> Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993.<ref name="tday4062" />.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|date=October 15, 2004|work=The Guardian|title=Senator Anisulo alleges assault by colleague over panel funds|author=Alifa Daniel and Azimazi Momoh Jimoh|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022210757/http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|archive-date=October 22, 2004}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200410220429.html|title=Assault: the Road to Isa Mohammed's Suspension|work=ThisDay|author=Kola Ologbondiyan|date=22 October 2004|access-date=2010-05-12}}</ref> Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi. == Tuugnorgal == ln2dseksz3e68iizwhpyx1cqij7oszn 178179 178178 2026-07-08T15:10:07Z Ilya Discuss 10103 178179 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003.<ref name="tday406">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|title=National Lawmakers: Likely Second Termers (1)|author=Louis Achi|work=ThisDay|date=2003-04-06|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041228021659/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|archive-date=2004-12-28}}</ref> Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993.<ref name="tday4062" />.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|date=October 15, 2004|work=The Guardian|title=Senator Anisulo alleges assault by colleague over panel funds|author=Alifa Daniel and Azimazi Momoh Jimoh|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022210757/http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|archive-date=October 22, 2004}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200410220429.html|title=Assault: the Road to Isa Mohammed's Suspension|work=ThisDay|author=Kola Ologbondiyan|date=22 October 2004|access-date=2010-05-12}}</ref> Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi.<ref name="tday4063" /> In October 2004, he made the headlines when he slapped fellow-senator Mrs [[Iyabo Anisulowo]], chairperson of the Senate Committee on State and Local Government Affairs, outside the lobby of the National Assembly. The Guardian reported that dispute may be related to disbursals.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|date=October 15, 2004|work=The Guardian|title=Senator Anisulo alleges assault by colleague over panel funds|author=Alifa Daniel and Azimazi Momoh Jimoh|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022210757/http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|archive-date=October 22, 2004}}</ref> .<ref>{{cite web |url=http://allafrica.com/stories/200410220429.html|title=Assault: the Road to Isa Mohammed's Suspension|work=ThisDay|author=Kola Ologbondiyan|date=22 October 2004|access-date=2010-05-12}}</ref> == Tuugnorgal == l8xqdr3kmepx2twvwl8678n6o6heiii 178180 178179 2026-07-08T15:12:14Z Ilya Discuss 10103 178180 wikitext text/x-wiki {{Databox}}'''Isa Mohammed BagudulistenR''' (jibinaama hitaande 1948) ko siyaasaajo leydi Naajeeriya, cuɓaaɗo nder suudu sarɗiiji lesdi Naajeeriya ngam wakili'en lesdi Naajeeriya fombinaare nder lewru Abriil 1999, nden o suɓaama nder lewru Abriil 2003.<ref name="tday406">{{cite web|url=http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|title=National Lawmakers: Likely Second Termers (1)|author=Louis Achi|work=ThisDay|date=2003-04-06|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041228021659/http://www.thisdayonline.com/archive/2003/04/06/20030406cov03.html|archive-date=2004-12-28}}</ref> Jibinaa ko e hitaande 1948 e iwdi Nupe, baaba makko Waziri Bagudu wonnoo ko tergal e Diiso Munisipaal Ibadan e kitaale 1950. Bagudu janngi ko to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ansarudeen, wuro Isolo. Ko kanko woni gardiiɗo NICON tuggi 1991 haa 1993.<ref name="tday4062" />.<ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|date=October 15, 2004|work=The Guardian|title=Senator Anisulo alleges assault by colleague over panel funds|author=Alifa Daniel and Azimazi Momoh Jimoh|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022210757/http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|archive-date=October 22, 2004}}</ref><ref>{{cite web|url=http://allafrica.com/stories/200410220429.html|title=Assault: the Road to Isa Mohammed's Suspension|work=ThisDay|author=Kola Ologbondiyan|date=22 October 2004|access-date=2010-05-12}}</ref> Bagudu suɓaama nder diiwal lesdi Naajeeriya haa lesdi Naajeeriya dow ko laarani hukuumaaji pamari lesdi Naajeeriya (PDP) nder lewru Abriil hitaande 1999 haa fuɗɗam laamu lesdi Naajeeriya. O toɗɗaa cukko hooreejo Goomu toppitiingu konte laamu. E lewru oktoobar 2004, o waɗii tiitoonde nde o fiyi senaateer gooto, hono Mrs Iyabo Anisulowo, hooreejo Goomu Senaa toppitiiɗo geɗe laamu e nokkuuji, to yaasi lobby Asaambele ngenndi. The Guardian hollitii wonde luural ina waawi jogaade ko yowitii e yoɓde kaalis goomu makko .Senaa jaabtii ɗum ko darnude mo fotde jonte ɗiɗi.<ref name="tday4063" /><ref>{{cite web|url=http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|date=October 15, 2004|work=The Guardian|title=Senator Anisulo alleges assault by colleague over panel funds|author=Alifa Daniel and Azimazi Momoh Jimoh|access-date=2010-05-12|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20041022210757/http://odili.net/news/source/2004/oct/15/6.html|archive-date=October 22, 2004}}</ref><ref>{{cite web |url=http://allafrica.com/stories/200410220429.html|title=Assault: the Road to Isa Mohammed's Suspension|work=ThisDay|author=Kola Ologbondiyan|date=22 October 2004|access-date=2010-05-12}}</ref> == Tuugnorgal == p5sze023odek6ozegh6684jw9cf2mjr Lekan Balogun (monarch) 0 43026 178181 2026-07-08T15:18:21Z Ilya Discuss 10103 Created page with "Moshood Olalekan Balogun (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya. Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko..." 178181 wikitext text/x-wiki Moshood Olalekan Balogun (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya. Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko. Kugal Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey. Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare.[6] Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; Doole ngam yeeyde; Mawnikinaare Doole.[7] Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. Nguurndam e maayde neɗɗo Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81.[14] Tuugnorgal jv4tnqzas0pn6kmd092x5avrghvt2m4 178182 178181 2026-07-08T15:20:55Z Ilya Discuss 10103 178182 wikitext text/x-wiki Moshood Olalekan Balogun (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya. Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko. Kugal Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey. Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare. Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; Doole ngam yeeyde; Mawnikinaare Doole. Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. Nguurndam e maayde neɗɗo Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81. Tuugnorgal at07eia3cvwf90bd8sd8hxkxadcgl6u 178183 178182 2026-07-08T15:23:26Z Ilya Discuss 10103 178183 wikitext text/x-wiki '''Moshood Olalekan Balogun''' (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya. Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko. == Kugal == Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey. Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare. Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; Doole ngam yeeyde; Mawnikinaare Doole. Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. Nguurndam e maayde neɗɗo Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81. Tuugnorgal cajlnx3k5t134yabzslgupc1i3one2y 178184 178183 2026-07-08T15:26:18Z Ilya Discuss 10103 178184 wikitext text/x-wiki '''Moshood Olalekan Balogun''' (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya. Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko. == Kugal == Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey. Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare. Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; == Doole ngam yeeyde; == Mawnikinaare Doole. Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. Nguurndam e maayde neɗɗo Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81. == Tuugnorgal == oiw0mroziys0haypcquk2h7bs386npf 178185 178184 2026-07-08T15:28:15Z Ilya Discuss 10103 178185 wikitext text/x-wiki '''Moshood Olalekan Balogun''' (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya. Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko. == Kugal == Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey. Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare. Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; == Doole ngam yeeyde; == Mawnikinaare Doole. Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. == Nguurndam e maayde neɗɗo == Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81. == Tuugnorgal == dpibalmewc95ct9bsdvj7pd7ddcc2ma 178186 178185 2026-07-08T15:31:12Z Ilya Discuss 10103 178186 wikitext text/x-wiki '''Moshood Olalekan Balogun''' (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya.<ref>{{cite news|last1=Mujitaba|first1=Armstrong|title=Lekan Balogun at 75: Celebrating A Living Legend|url=https://tribuneonlineng.com/lekan-balogun-75-celebrating-living-legend/|access-date=8 March 2022|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko. == Kugal == Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey. Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare. Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; == Doole ngam yeeyde; == Mawnikinaare Doole. Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. == Nguurndam e maayde neɗɗo == Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81. == Tuugnorgal == lydlzhr7xle8naoccm7f3ckx2jqopod 178187 178186 2026-07-08T15:33:34Z Ilya Discuss 10103 178187 wikitext text/x-wiki '''Moshood Olalekan Balogun''' (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya.<ref>{{cite news|last1=Mujitaba|first1=Armstrong|title=Lekan Balogun at 75: Celebrating A Living Legend|url=https://tribuneonlineng.com/lekan-balogun-75-celebrating-living-legend/|access-date=8 March 2022|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko.<ref>{{cite news|last1=Badru|first1=Adeola|title=[OLUBADAN]Lekan Balogun: The man who will be king|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/lekan-balogun-the-man-who-will-be-king/|location=Lagos, Nigeria|access-date=8 March 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> <ref>{{cite news|last1=Daniel|first1=Kanu|title=Lekan Balogun: A Senator and The Coveted Crown|url=https://www.sunnewsonline.com/lekan-balogun-a-senator-and-the-coveted-crown/|location=Lagos, Nigeria|access-date=10 March 2022|date=23 January 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> == Kugal == Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey. Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare. Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; == Doole ngam yeeyde; == Mawnikinaare Doole. Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. == Nguurndam e maayde neɗɗo == Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81. == Tuugnorgal == jbdyqxk2wztnnbsfyyt83vafae610ms 178188 178187 2026-07-08T15:35:45Z Ilya Discuss 10103 178188 wikitext text/x-wiki '''Moshood Olalekan Balogun''' (18 oktoobar 1942 – 14 marse 2024) ko laamɗo leydi Nijeer. Ko kanko woni Olubadan 42ɓo to Ibadan. == Nguurndam e jaŋde puɗɗagol == Moshood Olalekan Balogun jibinaa ko ñalnde 18 lewru nduu hitaande 1942 to nokku biyeteeɗo Ali-Iwo, nokku laamu leydi Ibadan to bannge worgo-fuɗnaange, to diiwaan Oyo, leydi Najeriya.<ref>{{cite news|last1=Mujitaba|first1=Armstrong|title=Lekan Balogun at 75: Celebrating A Living Legend|url=https://tribuneonlineng.com/lekan-balogun-75-celebrating-living-legend/|access-date=8 March 2022|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref> Balogun yahiino to leydi Angalteer, ɗo o janngi ngam heɓde seedanteeje makko O- e A-level, omo waɗa golle seeɗa ngam dañde ko o dañi. Nde o timmini jaŋde makko O- e A-level, Lekan Balogun yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Brunel. O yalti duɗal jaaɓi haaɗtirde ngal ko e hitaande 1973, o heɓi dipoloma makko ko faati e njuɓɓudi e faggudu. Ndeen o waɗii dumunna juutɗo e Departemaa toppitiiɗo ko fayti e renndo laamu nokku Lambeth, ɗo o golli duuɓi e feccere caggal ɗuum, njillu makko jaŋde ƴetti ko ɓuri ɗum, o winnditii ngam heɓde doktoraa makko.<ref>{{cite news|last1=Badru|first1=Adeola|title=[OLUBADAN]Lekan Balogun: The man who will be king|url=https://www.vanguardngr.com/2022/01/lekan-balogun-the-man-who-will-be-king/|location=Lagos, Nigeria|access-date=8 March 2022|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> <ref>{{cite news|last1=Daniel|first1=Kanu|title=Lekan Balogun: A Senator and The Coveted Crown|url=https://www.sunnewsonline.com/lekan-balogun-a-senator-and-the-coveted-crown/|location=Lagos, Nigeria|access-date=10 March 2022|date=23 January 2022|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref> == Kugal == Lekan Balogun ko ƴamoowo hooreejo leydi e dow laylaytol lannda Sosiyaalist (S.D.P.); o woniino kadi kanndidaa guwerneer e nder lannda Demokaraasi Leñol (P.D.P.) to diiwaan Oyo e nder yonta politik hannde oo. Ko jiidaa e ɗuum, o wonnoo ko senaateer to leydi Najeriya to leydi Nayaɓiri. Lekan Balogun woniino gardiiɗo diiwaan senateer Oyo Central hakkunde 1999 e 2003. Nde o woni senateer, o woniino hooreejo Goomu Senaa ngam peewnugol leydi, o woniino tergal e goomuuji Senaa keewɗi ko wayi no Appropriations, Security e Intelligence, Geɗe Polis e Defense (Konu).[4] Balogun adii gollude ko jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Ahmadu Bello, Zaria, diiwaan Kaduna, ko o gardiiɗo jaaynde lewru kala[ The Nigerian Pathfinder, kadi ko o gardotooɗo e jaaynde Triumph, to Kano, kam e ko o gardiiɗo njuɓɓudi e nder juɓɓule leyɗeele keewɗe ko wayi no Leyland e Exide Brewey..<ref>{{cite web|title=Meet Senator Lekan Balogun, The Olubadan of Ibadan Land in-waiting|url=https://thestreetjournal.org/meet-senator-lekan-balogun-the-olubadan-of-ibadan-land-in-waiting/|publisher=Wole Arisekola|access-date=10 March 2022}}</ref> Balogun golliima e Shell British Petroleum Company ɗo o ummii e jappeere njuɓɓudi/hooreejo, jokkondiral gollorɗe, ƴettugol e bursiiji, dente peewnugol e ƴellitaare. Balogun winndi, yaltini ko heewi. Ko heewi e binndanɗe makko ina njeyaa heen : Ƴeewndo dow peeje ƴellitaare duuɓi 4 leydi Naajeeriya, 1970–1974; Njuɓɓudi Renndo walla Doom ; == Doole ngam yeeyde; == Mawnikinaare Doole. Balogun, mo wonnoo Otun Olubadan leydi Ibadan (gooto e mawɓe ɗiɗo ɓurɓe mawnude e nder leydi Ibadan), ko guwerneer Seyi Makinde mo diiwaan Oyo toɗɗii ɗum Olubadan 42ɓo leydi Ibadan ñalnde 11 mars 2022. == Nguurndam e maayde neɗɗo == Lekan Balogun ko juulɗo, omo resndi rewɓe ɗiɗo e sukaaɓe. O sankii ko ñalnde 14 marse 2024, omo yahra e duuɓi 81. == Tuugnorgal == ebkzpyelgrc9m2woq76ix9wujzv7lxt Dalhatu taafida 0 43027 178197 2026-07-09T04:46:42Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1347509806|Dalhatu Tafida]]" 178197 wikitext text/x-wiki '''Dalhatu Sarki Tafida''' (dugumi 24 Noofambar 1940) wonnoo senatoore ngam Kaduna North Senatorial District of Kaduna State, [[Naajeeriya|Nigeria]] e fuɗɗoode leydi Naijeriya, o jeyaa e dow fannu PDP. O jaɓi laamu e 29 mee 1999. O fuɗɗii wonde laamɗo to duuɓi nay e hitaande 2003. == Ɓiɗɗo e golle fuɗɗiiɗe == Tafida jibini ko ñalnde 24 lewru noofuru 1940 to [[Zariya|Zaria]], Kaduna. O yahi Barewa College, [[Zariya|Zaria]] (1954 - 1959) e Government College, Keffi (1960 - 1961), nden o jaɓaama to College of Medicine, University of Lagos (1962-1967) to o heɓii digirii Bachelor of Medicine e Bachelor of Surgery. O laati ardiiɗo suudu nden o laati ardiijo suudu nder [[Janngirde Ahmadu Bello|Ahmadu Bello University]], (1967-1969) e registerar (1969-1970). O janngini haa Royal Victoria Infirmary, Newcastle on Tyne, Ingilandi (1970 - 1971) e University of Liverpool, Ingilande (1971 - 1972), o heɓii diplome ɓaawo jaŋde nder jaŋde ummaatoore. Ɓaawo o janngini e Johns Hopkins University e nder USA (1974). Tafida woni ardiiɗo jaaynde nder jaaynde Katsina Specialist Hospital (1972 - 1973), Fuutawo jaaynde to Kaduna State Ministry of Health (1973 - 1976) e Daartol Daartol to Kaduna state Ministry of Health (since 1976 - 1980). O laati doktoor hooreejo lesdi [[Shehu Shagari]] (1980 - 1983). E hitaande 1983, o heɓii Ordo Federal Republic (OFR). O laati komisaruuji haalnde, komisaruuji to'o'o'e nder lesdi Kaduna hakkunde 1984 e 1987. Nder filu hooreejo leydi ngam National Republican Convention (NRC) hitaande 1992, Tafida ɗowtani ardiiɗo konu [[Yakubu Gowon]] nder suudu Zaria nder laawol A4. O laatii hooreejo leydi leydi leydi leydi ndii to leydi ndii haa hitaande 1993 haa hitaande 1995. O wonnoo darnde fedde United Nigeria Congress Party e hawti e politik'en hono [[Atiku Abubakar]], [[Abdullahi Aliyu Sumaila]] e [[Anthony Anenih|Tony Anenih]], o hokki makko innde ''Tafidan'' Zazzau nder 1995. == Jaɓɓorgo Ganndal == Caggal nde o jogii jooɗorde makko nder Senate nder lewru Juun 1999, Tafida noddi haa e nder kuɓaaji dow Rules & Procedures (joofta), Science & Technology, Health, Agriculture and Drug & Narcotics. Nder sahaa ɗiɗaɓo maako Tafida laati ardiiɗo ɓurɗo ɗuuɗugo nder Senate. Nder lewru Maars 2006, o wi'i o ɗon golla bee ardiiɗo senate [[Ibraahiima Mantu|Ibrahim Mantu]] nder ɓamtirde ngam waylude leydi ngam hokkude hooreejo [[Olusegun Obasanjo]] laawol ngam jaɓugo ngam karallaagal tataɓo. Tafida haɓɓiti darnde tataɓo dow daliila nde ɗum hokkata no ɗum waɗirta no ɗum ɓeydi hakkunde woyla e worgo, nden o holli wonde to ɗum jaɓii hay hay hay huunde go'o haɓaama Obasanjo heɓay yiɗde. Congres Advance of Democrats (ACD) noddi Mantu e Tafida ngam ɓe resign ɗon e ɗon haa ɓe ɗon ɗaɓɓita ɗaɓɓitaaki dow ko'e ɓesngu nde ɗum wi'i ɓe hokki limce ngam ɓe ɓe ɓeydooɓe ngam ɓeydude laamu tati. Tafida wi'i o hawti e limtugol yimɓe kawral leydi ngam jaɓɓaade dooka dow dooka dow leydi. Nder nder nder nder nder dowle senate nder lewru abriil 2006 dow dow dow dowle dow dow dow Mantu, Tafida yahdi to nder nder nder ko'e senate'en, ammaa o wondi nder nder senate'e ɓe ɓe ɓe ɓeɓi dow dow dow ngam ngam ngam ngam kiita dow ɗemngal, hakkiilo e petitisyonji ummaatooje ɓe ɗaɓɓita Mantu haa ɓe ɗaɓɓitino mo. == Ɓaawo golle == Tafida waɗi haɓɓugo ngam jeyaago senate ngam karallaagal tataɓo e o wari bana hooreejo PDP. Ngam ngam maajum, o waɗi ko o yiɗi, o waɗi ɗum ngam o yiɗi o waɗa ko o yiɗi. Makarfi waɗi ko'e ɗiɗi nder laamu nde o jeyaa e hooreejo leydi, o jeyaa Tafida nder senate. Caggal nde o dilli Senate, Tafida noddi hooreejo lesdi Nigeria to leydi United Kingdom, o hokki defte maako ɗe o holli to Laamu Elizabeth II e 30 Mee 2008. Nder lewru Maars 2009, o anndini ɓeydaaki nder dabareeji ngam visa Nigeria ha High Commission, o holli nafa ha jungoji jawdi hakkunde lesdi ɗiɗo fuu e nder jaayndeeji ɗi ngam ɓeydaago naftoraaku, ɓeydaaku dow dow dow dow ko'e dow dow dow. Nder 2010, hooreejo [[Goodluck Jonathan|Goodluck Ebele Jonathan]] suɓii Tafida ngam darnde mawɗo ngam jaɓɓa hooreejo leydi. Nder lewru Janaare 2010, o udditii suudu visa keso, ko ɗum haani sakkugo ɓeydaaki nder heɓugo visa Nigeria. Nder lewru abriil 2010, Tafida waɗi ko ɗon ɗon ɗon ɗon wakkati BBC waɗi film dow [[Lagos]] bana wuro mawɗo. Wuro maako dow dow dow " BBC2 Controller " o " " ɓeydaama e ɓeydaaki " dow dow dow dow film dow " dow dow " dow " dow ɗo'o " dow dow film ngal " dow " no'o " ɓeydiima " dow " nder Lagos " . " == Firooji == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] 13a4xdro2i7xufh7lv8sspye9qjk9hc 178198 178197 2026-07-09T04:47:05Z Ibrahim abusufyan 12706 178198 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Dalhatu Sarki Tafida''' (dugumi 24 Noofambar 1940) wonnoo senatoore ngam Kaduna North Senatorial District of Kaduna State, [[Naajeeriya|Nigeria]] e fuɗɗoode leydi Naijeriya, o jeyaa e dow fannu PDP. O jaɓi laamu e 29 mee 1999. O fuɗɗii wonde laamɗo to duuɓi nay e hitaande 2003. == Ɓiɗɗo e golle fuɗɗiiɗe == Tafida jibini ko ñalnde 24 lewru noofuru 1940 to [[Zariya|Zaria]], Kaduna. O yahi Barewa College, [[Zariya|Zaria]] (1954 - 1959) e Government College, Keffi (1960 - 1961), nden o jaɓaama to College of Medicine, University of Lagos (1962-1967) to o heɓii digirii Bachelor of Medicine e Bachelor of Surgery. O laati ardiiɗo suudu nden o laati ardiijo suudu nder [[Janngirde Ahmadu Bello|Ahmadu Bello University]], (1967-1969) e registerar (1969-1970). O janngini haa Royal Victoria Infirmary, Newcastle on Tyne, Ingilandi (1970 - 1971) e University of Liverpool, Ingilande (1971 - 1972), o heɓii diplome ɓaawo jaŋde nder jaŋde ummaatoore. Ɓaawo o janngini e Johns Hopkins University e nder USA (1974). Tafida woni ardiiɗo jaaynde nder jaaynde Katsina Specialist Hospital (1972 - 1973), Fuutawo jaaynde to Kaduna State Ministry of Health (1973 - 1976) e Daartol Daartol to Kaduna state Ministry of Health (since 1976 - 1980). O laati doktoor hooreejo lesdi [[Shehu Shagari]] (1980 - 1983). E hitaande 1983, o heɓii Ordo Federal Republic (OFR). O laati komisaruuji haalnde, komisaruuji to'o'o'e nder lesdi Kaduna hakkunde 1984 e 1987. Nder filu hooreejo leydi ngam National Republican Convention (NRC) hitaande 1992, Tafida ɗowtani ardiiɗo konu [[Yakubu Gowon]] nder suudu Zaria nder laawol A4. O laatii hooreejo leydi leydi leydi leydi ndii to leydi ndii haa hitaande 1993 haa hitaande 1995. O wonnoo darnde fedde United Nigeria Congress Party e hawti e politik'en hono [[Atiku Abubakar]], [[Abdullahi Aliyu Sumaila]] e [[Anthony Anenih|Tony Anenih]], o hokki makko innde ''Tafidan'' Zazzau nder 1995. == Jaɓɓorgo Ganndal == Caggal nde o jogii jooɗorde makko nder Senate nder lewru Juun 1999, Tafida noddi haa e nder kuɓaaji dow Rules & Procedures (joofta), Science & Technology, Health, Agriculture and Drug & Narcotics. Nder sahaa ɗiɗaɓo maako Tafida laati ardiiɗo ɓurɗo ɗuuɗugo nder Senate. Nder lewru Maars 2006, o wi'i o ɗon golla bee ardiiɗo senate [[Ibraahiima Mantu|Ibrahim Mantu]] nder ɓamtirde ngam waylude leydi ngam hokkude hooreejo [[Olusegun Obasanjo]] laawol ngam jaɓugo ngam karallaagal tataɓo. Tafida haɓɓiti darnde tataɓo dow daliila nde ɗum hokkata no ɗum waɗirta no ɗum ɓeydi hakkunde woyla e worgo, nden o holli wonde to ɗum jaɓii hay hay hay huunde go'o haɓaama Obasanjo heɓay yiɗde. Congres Advance of Democrats (ACD) noddi Mantu e Tafida ngam ɓe resign ɗon e ɗon haa ɓe ɗon ɗaɓɓita ɗaɓɓitaaki dow ko'e ɓesngu nde ɗum wi'i ɓe hokki limce ngam ɓe ɓe ɓeydooɓe ngam ɓeydude laamu tati. Tafida wi'i o hawti e limtugol yimɓe kawral leydi ngam jaɓɓaade dooka dow dooka dow leydi. Nder nder nder nder nder dowle senate nder lewru abriil 2006 dow dow dow dowle dow dow dow Mantu, Tafida yahdi to nder nder nder ko'e senate'en, ammaa o wondi nder nder senate'e ɓe ɓe ɓe ɓeɓi dow dow dow ngam ngam ngam ngam kiita dow ɗemngal, hakkiilo e petitisyonji ummaatooje ɓe ɗaɓɓita Mantu haa ɓe ɗaɓɓitino mo. == Ɓaawo golle == Tafida waɗi haɓɓugo ngam jeyaago senate ngam karallaagal tataɓo e o wari bana hooreejo PDP. Ngam ngam maajum, o waɗi ko o yiɗi, o waɗi ɗum ngam o yiɗi o waɗa ko o yiɗi. Makarfi waɗi ko'e ɗiɗi nder laamu nde o jeyaa e hooreejo leydi, o jeyaa Tafida nder senate. Caggal nde o dilli Senate, Tafida noddi hooreejo lesdi Nigeria to leydi United Kingdom, o hokki defte maako ɗe o holli to Laamu Elizabeth II e 30 Mee 2008. Nder lewru Maars 2009, o anndini ɓeydaaki nder dabareeji ngam visa Nigeria ha High Commission, o holli nafa ha jungoji jawdi hakkunde lesdi ɗiɗo fuu e nder jaayndeeji ɗi ngam ɓeydaago naftoraaku, ɓeydaaku dow dow dow dow ko'e dow dow dow. Nder 2010, hooreejo [[Goodluck Jonathan|Goodluck Ebele Jonathan]] suɓii Tafida ngam darnde mawɗo ngam jaɓɓa hooreejo leydi. Nder lewru Janaare 2010, o udditii suudu visa keso, ko ɗum haani sakkugo ɓeydaaki nder heɓugo visa Nigeria. Nder lewru abriil 2010, Tafida waɗi ko ɗon ɗon ɗon ɗon wakkati BBC waɗi film dow [[Lagos]] bana wuro mawɗo. Wuro maako dow dow dow " BBC2 Controller " o " " ɓeydaama e ɓeydaaki " dow dow dow dow film dow " dow dow " dow " dow ɗo'o " dow dow film ngal " dow " no'o " ɓeydiima " dow " nder Lagos " . " == Firooji == [[Category:Yimɓe wuurɓe]] [[Category:Pages with unreviewed translations]] go9wi0xm4l3ndvbvtmnx0djhcrj58ib Akpan Isemin 0 43028 178205 2026-07-09T04:53:17Z Ibrahim abusufyan 12706 Created by translating the page "[[:en:Special:Redirect/revision/1346670177|Akpan Isemin]]" 178205 wikitext text/x-wiki '''Obong''' '''Akpan Isemin''' listenⓘ wonnoo laamɗo leydi Akwa Ibom nder lesdi Naajeeriya diga lewru Janaayo 1992 haa lewru Nuwambar 1993 wakkati lesdi Naajeeri leydi tati. O jogii ko o wi'i Obong Ikpa Isong Ibibio, wonde go'o nder ko'o wi'i yimɓe Ibibio. == Ɓaawoore == Isemin jibini ko e hitaande 1939 nder Mbioto, nokkuure laamu leydi Etinan nder leydi Akwa Ibom, e nder leydi Ibibio. O yahi nder Etinan Institute ngam jaango maako jaango, nden to University of Nigeria, [[Nsukka]] to o heɓii B.Sc. jaaynde nder jaaynde. O huwdi arandeeji bee Agip e Esso Standard nder nder naftoraaku. Nder hitaande 1969, o hawti e Avery Limited bana mawɗo jaaynde, o waɗi golle ɗe duuɓi 13 o ɓeydi ardaago haa o wardi mawɗo mawɗo yeeso o jeyi. O winndi kadi kolonna to Business Times. == Kuugal politik e mayde == Isemin je ɗon jeyaa e dow lesdi lesdi lesdi lesdi Republican Convention (NRC), Isemin je je jeyi hooreejo lesdi Akwa Ibom nder lewru 14 Desemba 1991, je je jeya diga 2 Januwuru 1992 haa 18 Noofambar 1993, je je je jeyaa dow laamu caggal nde laamu jeyi to laamu. O anndiraa ngam "Ubom Noah" (Noa's Ark) falsafaa, nder nder ɗun yimɓe fuu fota hokkata fursat, wala hakkiilo e lenyol, nden o holli ɗun e nder suɓugo yimɓe ɓe ɓe ɗuuɗiri. O heɓii hakkilantaaku dowla federeere ngam ɓeydude jaɓɓaade jaɓɓaande naftoraaku diga N350,000 nder lewru haa N11.2 million.&nbsp; Ha fuɗɗam lesdi Naijeriya nder leydi ɗiɗawre nder hitaande 1999, Isemin fuɗɗii ɗaɓɓa ngam jeyaaɓe hooreejo Akwa Ibom, ɓe ɗon jeyaa dow partiya Yimɓe Fuuta (APP), ammaa ɓe maayi to Obong [[Victor Attah]]. Nder 2003, o heɓii fotaade ngam heɓugo senatoore dow partiya All Nigeria Peoples Party (ANPP). Ɓaawo o jokki e yimɓe demokaraasi (PDP). === Maayi === Isemin maayi ha 23 lewru Juun 2009. Won feere feere dow mayde maako, e debbo maako ɗon wi'a ɗum ngam daliila laaɓɗum nder suudu jaŋgal Yuunivesiti Uyo, to bana naaje ɗe mburtini mo heɓugo diyalisi, nden suudu jaŋgel boo ɗon wi'i o jaɓaayi yamiroore ɗum ɗon haɓɓana. == Firooji == kix1nf51az2rhoqlvor360in2dn4j2n 178206 178205 2026-07-09T04:53:36Z Ibrahim abusufyan 12706 178206 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Obong''' '''Akpan Isemin''' listenⓘ wonnoo laamɗo leydi Akwa Ibom nder lesdi Naajeeriya diga lewru Janaayo 1992 haa lewru Nuwambar 1993 wakkati lesdi Naajeeri leydi tati. O jogii ko o wi'i Obong Ikpa Isong Ibibio, wonde go'o nder ko'o wi'i yimɓe Ibibio. == Ɓaawoore == Isemin jibini ko e hitaande 1939 nder Mbioto, nokkuure laamu leydi Etinan nder leydi Akwa Ibom, e nder leydi Ibibio. O yahi nder Etinan Institute ngam jaango maako jaango, nden to University of Nigeria, [[Nsukka]] to o heɓii B.Sc. jaaynde nder jaaynde. O huwdi arandeeji bee Agip e Esso Standard nder nder naftoraaku. Nder hitaande 1969, o hawti e Avery Limited bana mawɗo jaaynde, o waɗi golle ɗe duuɓi 13 o ɓeydi ardaago haa o wardi mawɗo mawɗo yeeso o jeyi. O winndi kadi kolonna to Business Times. == Kuugal politik e mayde == Isemin je ɗon jeyaa e dow lesdi lesdi lesdi lesdi Republican Convention (NRC), Isemin je je jeyi hooreejo lesdi Akwa Ibom nder lewru 14 Desemba 1991, je je jeya diga 2 Januwuru 1992 haa 18 Noofambar 1993, je je je jeyaa dow laamu caggal nde laamu jeyi to laamu. O anndiraa ngam "Ubom Noah" (Noa's Ark) falsafaa, nder nder ɗun yimɓe fuu fota hokkata fursat, wala hakkiilo e lenyol, nden o holli ɗun e nder suɓugo yimɓe ɓe ɓe ɗuuɗiri. O heɓii hakkilantaaku dowla federeere ngam ɓeydude jaɓɓaade jaɓɓaande naftoraaku diga N350,000 nder lewru haa N11.2 million.&nbsp; Ha fuɗɗam lesdi Naijeriya nder leydi ɗiɗawre nder hitaande 1999, Isemin fuɗɗii ɗaɓɓa ngam jeyaaɓe hooreejo Akwa Ibom, ɓe ɗon jeyaa dow partiya Yimɓe Fuuta (APP), ammaa ɓe maayi to Obong [[Victor Attah]]. Nder 2003, o heɓii fotaade ngam heɓugo senatoore dow partiya All Nigeria Peoples Party (ANPP). Ɓaawo o jokki e yimɓe demokaraasi (PDP). === Maayi === Isemin maayi ha 23 lewru Juun 2009. Won feere feere dow mayde maako, e debbo maako ɗon wi'a ɗum ngam daliila laaɓɗum nder suudu jaŋgal Yuunivesiti Uyo, to bana naaje ɗe mburtini mo heɓugo diyalisi, nden suudu jaŋgel boo ɗon wi'i o jaɓaayi yamiroore ɗum ɗon haɓɓana. == Firooji == l6b9upyxml25ud4d1u3l3he6mqguh4c 178207 178206 2026-07-09T09:38:53Z Adamu mc 10501 Edit 178207 wikitext text/x-wiki {{Databox}} '''Obong''' '''Akpan Isemin''' listenⓘ wonnoo laamɗo leydi Akwa Ibom nder [[Leydi|lesdi]] [[Naajeeriya]] diga lewru Janaayo 1992 haa lewru Nuwambar hiitande alif 1993 wakkati lesdi Naajeeri leydi tati. O jogii ko o wi'i Obong Ikpa Isong Ibibio, wonde go'o nder ko'o wi'i yimɓe Ibibio. == Ɓaawoore == Isemin jibini ko e hitaande 1939 nder Mbioto, nokkuure laamu leydi Etinan nder leydi Akwa Ibom, e nder leydi Ibibio. O yahi nder Etinan Institute ngam jaango maako jaango, nden to University of Nigeria, [[Nsukka]] to o heɓii B.Sc. jaaynde nder jaaynde. O huwdi arandeeji bee Agip e Esso Standard nder nder naftoraaku. Nder hitaande 1969, o hawti e Avery Limited bana mawɗo jaaynde, o waɗi golle ɗe duuɓi 13 o ɓeydi ardaago haa o wardi mawɗo mawɗo yeeso o jeyi. O winndi kadi kolonna to Business Times. == Kuugal politik e mayde == Isemin je ɗon jeyaa e dow lesdi lesdi lesdi lesdi Republican Convention (NRC), Isemin je je jeyi hooreejo lesdi Akwa Ibom nder lewru 14 Desemba 1991, je je jeya diga 2 Januwuru 1992 haa 18 Noofambar 1993, je je je jeyaa dow laamu caggal nde laamu jeyi to laamu. O anndiraa ngam "Ubom Noah" (Noa's Ark) falsafaa, nder nder ɗun yimɓe fuu fota hokkata fursat, wala hakkiilo e lenyol, nden o holli ɗun e nder suɓugo yimɓe ɓe ɓe ɗuuɗiri. O heɓii hakkilantaaku dowla federeere ngam ɓeydude jaɓɓaade jaɓɓaande naftoraaku diga N350,000 nder lewru haa N11.2 million.&nbsp; Ha fuɗɗam lesdi Naijeriya nder leydi ɗiɗawre nder hitaande 1999, Isemin fuɗɗii ɗaɓɓa ngam jeyaaɓe hooreejo Akwa Ibom, ɓe ɗon jeyaa dow partiya Yimɓe Fuuta (APP), ammaa ɓe maayi to Obong [[Victor Attah]]. Nder 2003, o heɓii fotaade ngam heɓugo senatoore dow partiya All Nigeria Peoples Party (ANPP). Ɓaawo o jokki e yimɓe demokaraasi (PDP). === Maayi === Isemin maayi ha 23 lewru Juun 2009. Won feere feere dow mayde maako, e debbo maako ɗon wi'a ɗum ngam daliila laaɓɗum nder suudu jaŋgal Yuunivesiti Uyo, to bana naaje ɗe mburtini mo heɓugo diyalisi, nden suudu jaŋgel boo ɗon wi'i o jaɓaayi yamiroore ɗum ɗon haɓɓana. == Firooji == l7d4rgnaenbqiznysqjqvtdrxa3dp1m