Wikipedia
ffwiki
https://ff.wikipedia.org/wiki/Hello_ja%C9%93%C9%93orgo
MediaWiki 1.47.0-wmf.11
first-letter
Media
Special
Talk
User
User talk
Wikipedia
Wikipedia talk
File
File talk
MediaWiki
MediaWiki talk
Template
Template talk
Help
Help talk
Category
Category talk
TimedText
TimedText talk
Module
Module talk
Event
Event talk
Sayku Usmaan Ɓii Fooduye
0
3743
179145
32914
2026-07-20T11:10:17Z
MOIBARDE
10068
179145
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Sayku Usmaan Ɓii Fooduye/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Shehu Usman dan Fodio''' (Aarabeeɓe: عثمان بن فودي, e ɗemngal Roman: ʿUsman ibn Fūdī; 15 desaambar 1754 – 20 abriil 1817)[a][5][6] ko ganndo fulɓe, jannginoowo diine lislaam, jimoowo, rewtinoowo Caali e rufto e kaliifa mum gadano.[7]
Usman jibinaa ko to Gobir, ko iwdi leƴƴi Oudah Fulɓe hoɗɓe e Laamuuji Hausa gila e fuɗɗoode kitaale 1400.[8] E nder nguurndam makko gadanam, Usmaan janngi no feewi e jaŋde lislaam, ko ɓooyaani koo, o fuɗɗii waajaade lislaam sunnit en e nder leyɗeele ɗe caggal mum laatoto geɗe leydi Najeriya e Kameruun jeytaare. O winndii ko ina ɓura teemedere deftere ko faati e diine e laamu e pinal e renndo. O ƴettii ƴaañorgal e dow juulɓe Afriknaaɓe gonɓe heen ɓee, sabu ko o yi’i ko wayi no ƴaañgal maɓɓe, paaniyaŋkaagal maɓɓe, ƴaañde tolnooji shari’a.[9]
Usmaan sosi e fuɗɗii njiimaandi diine e renndo lislaam ndi saaktii gila Gobir haa e nder leydi Najeriya hannde ndii e Kameruun. Ndeeɗoo waylo-waylo waɗii batte e murtooji goɗɗi e nder Afrik hirnaange e caggal mum. E hitaande 1803, o sosi Kalifaandi Sokoto, almuɓɓe makko ndokki mo hoolaare ngam wonde Kuuɓal Gooŋɗinɓe (Amīr al-Muʾminīn). Usmaan bayyini jihaadi e leydi Hawsan en, o fooli ɓe. E gardagol Usmaan, kalifaandi ndii yaaji haa yettii Burkina Faso hannde oo, Kameruun, Fuɗnaange Niiseer e ko ɓuri heewde e Fuɗnaange Nijeer. Ɗan Fodio salii ko heewi e pompe laamu, e nde o ƴelliti jokkondiral e ardiiɓe diineeji e ardiiɓe jihaadi e nder Afrik fof, o ɓooyaani o rokki ɓiyiiko, Muhammed Bello, ardorde laamu Sokoto.[10]
O hirjini binndol e ganndal, wonande rewɓe e worɓe, ɓiɓɓe makko rewɓe heewɓe njalti ko e annduɓe e winndooɓe.[11] Binndi makko e haalaaji makko ina njokki e limteede haa hannde, ina keewi noddireede Shehu e nder leydi Najeriya. Won e almuɓɓe ina cikka ɗan Fodio ko mujaddid, "peewnuɗo Lislaam" nelaaɗo e Alla.[12] Ummital Shehu dan Fodio ko huunde mawnde e dille sifotooɗe jihaadi e nder teeminannde 17ɓiire, 18ɓiire e 19ɓiire.[13] Nde rewi ko e jihaadiiji baɗanooɗi e Fuuta Bundu, e Fuuta Tooro e Fouta Djallon hakkunde 1650 e 1750, ko ɗum addani sosde ɗeen dowlaaji tati lislaam. E nder mbaydi makko, Shehu ina ɓuuɓna jihaadiiji Afrik hirnaange keewɗi caggal ɗuum, ina jeyaa heen ɗi Seku Amadu, sosɗo laamu Massina e Omar Saidou Tall, sosɗo laamu Toucouleur, resnduɗo gooto e taaniraaɓe ɗan Fodio.
{{reflist}}
[[Category:Sokoto]]
[[Category:Pelaajo Sokoto]]
[[Category:Fulɓe]]
[[Category:Yimɓe Naajeeriya]]
[[Category:Mallum'en]]
[[Category:Naajeeriya]]
6tq0j4p2543izwmp4pay9ol369810ti
179146
179145
2026-07-20T11:55:36Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
179146
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Sayku Usmaan Ɓii Fooduye/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{databox}}
'''Shehu Usman dan Fodio''' (Aarabeeɓe: عثمان بن فودي, e ɗemngal Roman: ʿUsman ibn Fūdī; 15 desaambar 1754 – 20 abriil 1817){{efn|His full name was '''Uthman ibn Muhammad ibn Uthman ibn Saalih ibn Haarun ibn Muhammad Ghurdu ibn Muhammad Jubba ibn Muhammad Sambo ibn Maysiran ibn Ayyub ibn Buba Baba ibn Musa Jokolli ibn Imam Dembube'''.}}<ref>Hunwick, John O. 1995. "Arabic Literature" in ''Africa: the Writings of Central Sudanic Africa'', pp.</ref><ref name=":6">{{Cite book|last=Last|first=Murray|url=https://www.internationalafricaninstitute.org/downloads/genealogies.pdf|title=Genealogy of Shaikh Uthman b Fodiye and some Scholars related to him|publisher=Premium Times}}</ref> ko ganndo [[fulɓe]], jannginoowo diine lislaam, jimoowo, rewtinoowo Caali e rufto e kaliifa mum gadano.<ref>I. Suleiman, ''The African Caliphate: The Life, Works and Teachings of Shaykh Usman Dan Fodio (1757–1817)'' (2009).</ref>
Usman jibinaa ko to [[Gobir]], ko iwdi leƴƴi Oudah [[Fulɓe]] hoɗɓe e Laamuuji Hausa gila e fuɗɗoode kitaale 1400.<ref>{{Cite book|title=a Short history of WEST AFRICA A.D 1000–1800|last=T. A. Osae & S. N. Nwabara|publisher=Hodder and Stoughton|year=1968|isbn=0-340-07771-9|location=Great Britain|pages=80}}</ref> E nder nguurndam makko gadanam, Usmaan janngi no feewi e jaŋde lislaam, ko ɓooyaani koo, o fuɗɗii waajaade [[Lislaamu|lislaam]] sunnit en e nder leyɗeele ɗe caggal mum laatoto geɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Kamerun|Kameruun]] jeytaare. O winndii ko ina ɓura teemedere deftere ko faati e diine e laamu e pinal e renndo. O ƴettii ƴaañorgal e dow juulɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] gonɓe heen ɓee, sabu ko o yi’i ko wayi no ƴaañgal maɓɓe, paaniyaŋkaagal maɓɓe, ƴaañde tolnooji shari’a.<ref>{{Cite web|title=Karanta Cikakken Tarihin Shehu Usman Dan Fodio : Abubuwan da Yakamata Ku sani dangane da Rayuwar Mujaddadi Shehu Usman Dan Fodio|url=https://www.muryarhausa24.com.ng/2017/12/dan-girman-allah-karanta-wannan-tarihin.html|access-date=19 January 2023|language=english}}</ref>
Usmaan sosi e fuɗɗii njiimaandi diine e renndo [[Lislaamu|lislaam]] ndi saaktii gila [[Gobir]] haa e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] hannde ndii e [[Kamerun|Kameruun]]. Ndeeɗoo waylo-waylo waɗii batte e murtooji goɗɗi e nder [[Afrik]] hirnaange e caggal mum. E hitaande 1803, o sosi Kalifaandi Sokoto, almuɓɓe makko ndokki mo hoolaare ngam wonde Kuuɓal Gooŋɗinɓe (Amīr al-Muʾminīn). Usmaan bayyini jihaadi e leydi Hawsan en, o fooli ɓe. E gardagol Usmaan, kalifaandi ndii yaaji haa yettii [[Burkina Faso]] hannde oo, [[Kamerun|Kameruun]], Fuɗnaange Niiseer e ko ɓuri heewde e Fuɗnaange Nijeer. Ɗan Fodio salii ko heewi e pompe laamu, e nde o ƴelliti jokkondiral e ardiiɓe diineeji e ardiiɓe jihaadi e nder Afrik fof, o ɓooyaani o rokki ɓiyiiko, [[Muhammed Bello]], ardorde laamu [[Sokoto]].<ref>{{Cite web|date=17 March 2016|title=Usman Dan Fodio's Biography|url=https://burubali.wordpress.com/usman-dan-fodios-biography/|access-date=26 May 2020|website=Fulbe History and Heritage|language=en}}</ref>
O hirjini binndol e ganndal, wonande rewɓe e worɓe, ɓiɓɓe makko rewɓe heewɓe njalti ko e annduɓe e winndooɓe.<ref name=":5">{{Cite news|url=https://guardian.ng/sunday-magazine/usman-dan-fodio-a-great-reformer/|location=Lagos, Nigeria|title=Usman Dan Fodio, a great reformer|access-date=25 May 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Binndi makko e haalaaji makko ina njokki e limteede haa hannde, ina keewi noddireede Shehu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Won e almuɓɓe ina cikka ɗan Fodio ko mujaddid, "peewnuɗo Lislaam" nelaaɗo e Alla.<ref name=":1">[http://www.uga.edu/islam/hunwick.html John O. Hunwick. "African And Islamic Revival" in ''Sudanic Africa: A Journal of Historical Sources'' : #6 (1995)].</ref> Ummital Shehu dan Fodio ko huunde mawnde e dille sifotooɗe jihaadi e nder teeminannde 17ɓiire, 18ɓiire e 19ɓiire.<ref>{{cite web|url=http://www.webpulaaku.net/defte/jsuretcanale/hist_essays/shsph_171819.html|title=Suret-Canale, Jean. "The Social and Historical Significance of the Fulɓe Hegemonies in the Seventeenth, Eighteenth and Nineteenth Centuries." In ''Essays on African History: From the Slave Trade to Neocolonialism.'' translated from the French by Christopher Hurst. C. Hurst & Co., London., pp. 25–55|access-date=8 October 2014}}</ref> Nde rewi ko e jihaadiiji baɗanooɗi e Fuuta Bundu, e Fuuta Tooro e Fouta Djallon hakkunde 1650 e 1750, ko ɗum addani sosde ɗeen dowlaaji tati [[Lislaamu|lislaam]]. E nder mbaydi makko, Shehu ina ɓuuɓna jihaadiiji [[Afrik]] hirnaange keewɗi caggal ɗuum, ina jeyaa heen ɗi [[Seku Amadu]], sosɗo [[laamu Massina]] e [[Omar Saidou Tall]], sosɗo [[laamu Toucouleur]], resnduɗo gooto e taaniraaɓe ɗan Fodio.
== Nguurndam gadano ==
=== Leñol e cukaagu ===
Usman Danfodio jeyaa ko e yonta annduɓe njilluuji puɗɗiiɗi hoɗde e Hausaland gila e kitaale 1300-1400, ko ina wona duuɓi 400-500 ko adii Jihaadi.[14][15] Mawɓe Sheek en ko Toronkawa egguɓe Futa Tooro e kitaale 1300 e gardagol Muusaa Jokollo. Muusaa Jokollo ko mawni am Shehu en 11ɓo. Yontaaji 11 ko hakkunde Muusaa Jokollo e Shehu Danfodio.
Abdullahi dan Fodio hollitii wonde Torankawa en (Turubbi/Torobe) ina njogii iwdi Aarabeeɓe rewrude e Uqba gooto resnduɗo debbo fulnaajo biyeteeɗo Bajjumangbu. Muhammadu Bello anndaano so tawii ko Uqba ɓiɗɗo Nafi, walla Uqba ɓii Yaasir walla Uqba ɓii Amir.[16][17] Yumma Usman dan Fodio Hauwa ina sikka ko iwdi Muhammadu toowndi nde tawnoo o iwdi ko Maulay Idris I, Amiir gadano Maruk, taaniiko Hasan, taaniiko Muhammadu.[6] Ahmadu Bello, hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, taaniiko Muhammed Bello, o wi'i ɗum nder deftere maako, o ɗon tokka jokkirli saare maako bee Muhammadu bee laawol Hauwa .[18]
Toronkawa en adii hoɗde ko e wuro ina wiyee Konni e keeri laamu Bornu e laamu Songhai, haa tooñannge riiwi ɓe haa Maratta e gardagol Muhammadu Sa'ad, mawniiko gorko Sheek. Fedde maɓɓe feccii, ɓe ngummii Qoloba. Ko to Maratta Usmaan Danfodio jibinaa ñalnde 15 lewru Duujal hitaande 1754. O jibinaa ko bi Fodiye, dan Fodio walla Ibnu Fudiyi, ‘ɓiy Fodiye’, baaba makko dañii tiitoonde fulɓe Fodiye ‘jannguɗo’.[19] Ko adii fof ko baaba sheikh oo, Muhammad Bn Fodio caggal hitaande 1754, addi ɓe gila Maratta haa Degel, kono banndiraaɓe maɓɓe heewɓe ina keddii haa jooni e wuro Konni. Toronkawa woɓɓe, bana saare Gidado, ngummi haa Kebbi.[19]
Baaba makko Muhammadu Fodio ko ganndo lislaam mo Danfodio suka oo siftorta caggal mum e nder defte mum wonde ina jogii batte mawɗe e makko. Muhammadu Fodio maayi ko to Degel, o wirnaa toon.[19] Inna makko usmaan ko Hauwa Bn Muhammadu. O sikkaama ko o iwdi annabi lislaam Muhammadu nde tawnoo o iwdi ko Maulay Idris I, Amir gadano leydi Maruk.[20][21] Jannginoowo Usmaan e Abdullahi gadano ko yumma maɓɓe Hauwa ummoriiɗo e leñol juutngol annduɓe binndol lolluɓe. Yumma makko, neene Usmaan, ko Ruqayyah bin Alim, ko o asket e jannginoowo teddinaaɗo no feewi. E wiyde Murray Last, Ruqayya ina jokkondiri e caltal galle teskaangal e jaŋde mum. Golle Ruqayyah Alkarim Yaqbal ina njiɗaa e nder annduɓe lislaam e teeminannde 18ɓiire e 19ɓiire. Baaba Hauwa e jom suudu Ruqayya, hono Muhammadu bin Usmaan bin Hamm, ɓuri Ruqayya fof lollude e hormeede. O hiisetee ko diine Fulɓe ɓurɗo janngude e oon sahaa.[22]
=== Jaangirde ===
Nde Usmaan woni suka, kanko e ɓesngu makko ɓe ngummii to Degel ɗo o janngi Quraan.[23] Caggal nde Danfodio janngi Quraana e baaba mum, o yahi to jannginooɓe woɗɓe. Ina jeyaa heen banndiraaɓe makko, Usmaan Bn Duri, e Muhammadu Sambo.[19] Caggal nde Usmaan Binduri janngini mo, Danfodio o jokkondiri e Jibriil Bun Umar. Ibnu Umar ko mawɗo hakkille e diine e oon sahaa, ko o daraniiɗo Jihaadi no feewi. Jibrin Ibn Umar ko neɗɗo luulndiiɗo, caggal ɗuum o luurdi e Danfodio ; waaju makko e siftinde hol ko woni juulɗo, wonti huunde nde luural hakkunde makko e Shehu caggal nguurndam makko. Ɓiɗɗo Ibnu Umar caggal mum naati e Shehu e fuɗɗoode Jihaadi.[19] Almuɓɓe Ibnu Umar woɗɓe ina njeyaa heen miñiiko Danfodio, hono Abdullahi dan Fodio, e ɓiɗɓe yumma mum Muhammadu Firabri e Mustafa Bin Usmaan[19] Nde o heɓi duuɓi 20, Usmaan sosi duɗal mum to Degel, ɗo o waajotoo, o janngi e sahaa gooto. E nder jamaanu, o janngi no feewi e ganndal lislaam ɓooyngal, e filosofi, e diine, o wonti kadi miijotooɗo diine teddinaaɗo.
E hitaande 1786, Danfodio tawtoraama batu mawniiko Muhammadu bn Raji ɗo o heɓi seedanteeje jaŋde goɗɗe (hello 7).[19]
Hedde hitaande 1787, Danfodio ina winnda defte keewɗe e ɗemngal Arab e waɗde jimɗi juutɗi e ɗemngal Fulfulde. O timmini gooto e defte makko ɓurɗe lollude, "Ihyā’ al-sunna wa ikhmād al-bid’a (Ummital gollal annabaagal e momtugol kesam-hesaagu fenaande)" e hitaande 1773, ko ɗum tabitini innde Danfodio e nder annduɓe jamaanu.[19] E nder luural makko e annduɓe nokkuuji ɗii ko fayti e jaŋde (scholasticism), o winndii ko ina tolnoo e 50 deftere ngam haɓaade ƴattooje annduɓe nokku oo.
=== Noddaango faade e Lislaam ===
E hitaande 1774, Usmaan fuɗɗii waaju mum e nder dingiral mum ko Mallam, o jokki waaju mum duuɓi sappo e ɗiɗi to Gobir e Kebbi, o rewi heen duuɓi joy goɗɗi to Zamfara. Ina jeyaa e almudɓe Usmaan anndaaɓe, miñiiko gorko biyeteeɗo Abdullaah, laamɗo Hausa biyeteeɗo Yunfa, e woɗɓe heewɓe.[23]
Jaɓɓungal waaju makko ƴetti mo gila to Faru. Caggal nde o arti e Faru, o jokki e yahde caggal Kebbi haa o yettii Illo sara maayo Niiseer, e nder Fuɗnaange o yahi haa Zugu sara falnde maayo Zamfara.
Usmaan ina ñiŋa laamu nguu e binndanɗe mum, ina ñiŋa ɗum en sabu maccungaagu, rewde sanamuuji, juulde sadak, ɓurtugol njoɓdi, laamuuji njurum e njurum.[24] O teeŋtini kadi ɗooftagol fiqh Maliki e nder ɗooftagol neɗɗo kam e nder sariyaaji njulaagu e sariyaaji ñaawoore. Usmaan kadi ñiŋii jillondirde worɓe e rewɓe, aadaaji heeferɓe, jimɗi e nder juulde jommbaajo, e golle ndonu rewɓe ko luutndii sariya.[25] Ɓooytaani, suka Danfodio heɓi jokkondire mawɗe e nder remooɓe e woɗɓe leslesɓe.[19]
Usmaan woppii e nder galle laamorɗo oo, huutorii doole mum ngam heɓde yamiroore sosde renndo diine e nder wuro mum Degel, ngo o yaakorii wonde ko wuro teskinngo. O woni ɗoon duuɓi 20, omo winnda, omo janngina, omo waajoo. No renndooji lislaam goɗɗi ɗii nii, ndimaagu renndooji juulɓe e les njiimaandi ulama en ina addana ɗum en waawde haɓaade laamu e mbaydi laamu lislaam e innde shari’a e kalifaandi ideal.[15]
O woni kadi ko e njiimaandi mushahada walla njiimaandi mistikaaji ɗi o wonnoo e mum ɗii. E hitaande 1789, yi’annde addani mo sikkude omo jogii doole golloraade kaawisaaji, e jannginde wird makko miskineeɓe, walla litany. Litaniiji makko ina keewi huutoreede haa jooni, ina ceerti e nder winndere lislaam.[26] E kitaale 1790, Usmaan caggal mum heɓi gite Abdul Qadir Gilani, (sosɗo tariqah Qadiri) e yahdu mum to asamaan, ɗo o fuɗɗii e nder Qadiriya e leñol ruuhuyankeewol Muhammadu. Usmaan caggal mum wonti hooreejo banndiraagal mum Qadiriyya ina nodda laɓɓingol golle lislaam.[24] Binndi makko diineeji ina kaala miijooji mujaddid (kesɗitinoowo) e darnde Ulama e jannginde daartol, e golle goɗɗe e ɗemngal Arab e ɗemngal Fula.[15]
== Golle maantiniiɗe ==
Danfodio winndii ko ɓuri teemedere deftere ko faati e Faggudu, Daartol, Sariya, Njuɓɓudi, Hakkeeji Rewɓe, laamu, Pinal, Politik e renndo. O winndi jimɗi 118 e ɗemɗe Arab, Fulfulde, e Hausa.[27]
Balogun (1981, PP. 43–48) winnditii doggol golle 115 rewrude e lowreeji ceertuɗi.[28] Teskaama e nder golle makko ko;[29]
1.Usul al-`Adl (Kuule nuunɗal)
2.Bayan Wujub al-hijrah `ala’l-`ibad7 (siftorde farilla eggude wonande Yimɓe).
3.Nur al Ibad (annoore maccuɓe)
4.Najm al-Ikhwan (hoodere jaaynde en)
5.Siraj al-Ikhwan (Lampa ngam banndiraaɓe)
6.Ihyā’ al-sunna wa ikhmād al-bid’a (Ummital gollal Annabi e momtugol kesam-hesaagu fenaande)
7. Kitab al-farq (Deftere ceergal)
8. Bayan Bid`ah al-Shaytaniya (Sifaa kesam-hesaagu seytaane)
9. Abd Al-Qadir b. Mustafā (naamne sappo ɗe ‘Uthmanb. Fūdī waɗi e aayeeji e nder gooto e jimɗi makko ɗi ngonaa aarabeeɓe.)
10. Ādāb al-‘ādāt
11. Ādāb al-akira
12.‘Adad al-da’i ilaa al-day
13. Akhlaaq al-mustafa
14. Al-Abyat ‘ala ‘Abdul-Kaadir al-Jilāni
15. Al-adab.
16. Al-ajwibah al-muharrara ‘an al-as’ilat al-muqarrara fî wathīqat Shīsmas.
17.‘Allaamat Almuttabi‘ nder sunna Rasūl Alla min al-rijāl wa-al-nisā’
18. Al-amr bi-al-ma’ruf wa-al-nahi an al-munkar (yamirde moƴƴere e haɗde bonannde)
19. Al-amr bi-muwālāt al-mu’minīn wa-al-nahy ‘muwālāt al-kafirīn.
20. Al- ‘aql al-awwal.
21. Al-dalī ko Sheek ‘Usmaan.
22. Al-farq baina ‘ilm usūl al-day wa baina ‘ilm al-kalām.
23. Al-farq baina wilayāt ahl al-kufr fi wilayātihim wa-baina wilayāt hl al-islaam fii wilayātihim
24. Al-fasl awwal
25. Al-hamziyaa
26. Al-jaami’.
27. Al-jihaadi
28. Al-khabar al-hadi ilaa umur al-imam al-mahdi
== Reformeeji ==
=== Hakkeeji rewɓe ===
Golle mawɗe gadane ɗe Danfodio ƴetti e fuɗɗoode golle mum ko jaŋde rewɓe e nder renndo. Shehu’en ñiŋii ulama’en ngam yejjiteede feccere e aadee’en e ‘’accude ɗum’en no daabaaji nii’ (Nur al-Albab, hello 10, ko Shagari & Boyd, 1978, hello 39 ƴetti).[30] O jaabtii e dow hoolaare jaabawol ngol Elkanemi mo Borno ƴetti ngam haɓaade ɗum (ibid. pp. 84–90).
O fotndi jannginde e jannginde ɓiɓɓe makko worɓe e rewɓe jokkuɓe e golle makko caggal makko.[11] Ɓiɓɓe makko rewɓe heewɓe njalti ko e annduɓe e winndooɓe. Haa teeŋti e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Nana Asma’u firti yoga e golle baaba mum e ɗemɗe nokku oo.
Ko ɗum huunde teskinnde e oon sahaa sabu Danfodio fellitii wonde rewɓe ina poti heɓde jaŋde no worɓe nii, ko noon o waɗtiri ɗum en e nder cuuɗi janngirɗe gooti.[31]
=== Peewnugol faggudu ===
Shehu en ñiŋii no feewi laamɓe Hausa en sabu njoɓdi mum en teeŋtundi e ƴattaade sariya juulɓe. O ‘ñaagii tooñannge, kala tooñannge, dokkugol e jaɓgol njoɓdi, ƴettugol njoɓdi ndi wonaa nuunɗundi, ƴettugol leydi e doole, ƴaañgol gese yimɓe woɗɓe tawa yamiraaka, ittugol kaalis e miskineeɓe, kasoo e tuumeede fenaande e denndaangal tooñanngeeji goɗɗi (Shagari e Boyd, p71.5). Almuɓɓe Shehu’en ɗon ƴama ngam ɓe ɗon ƴama ɓe ɗon ƴama. Ɓe cemmbinaama ngam janngude karallaagal ngam dañde nguura. Ina sikkaa ñaamde ko neɗɗo dañaani e doole mum’, ina fotaani’. Ɓe mbaɗi golle juuɗe ceertuɗe ngam feewnude ko ina haani e nguurndam (Shagari e Boyd, 1978,. p. 18).
O wiyi ko ngam ummital juɓɓule faggudu lislaam laaɓtuɗe ko wayi no al-hisbah, hima, bayt al-mal (kaalis dowla), Zakat, Waqf ekn... Ko ɓuri heewde e miijooji makko faggudu ina tawee e deftere makko Bayan Wujub al-Hijrah `ala’-Ibad. Golle goɗɗe ɗe won miijooji faggudu tawaa heen ko Kitab al-Farq, Siraj al-Ikwan, Bayan Bid’ah al-Shaytaniya, Najm al-Ikwaan e Nur al-Ibad.[32]
=== Siistem faggudu ===
Shehu ina ɗaɓɓi sosde njuɓɓudi faggudu tuugiindi e nafooje ko wayi no nuunɗal, nuunɗal, njuɓɓudi, neɗɗaagal, nuunɗal ekn... E wiyde makko nuunɗal ko coktirgal yahrude yeeso tawi tooñannge ina addana neɗɗo ŋakkeende. Laamu nuunɗungu ina waawi duumaade hay so tawii ko e majjere kono ngu waawaa duumaade e tooñannge(Dan Fodio, 1978, p. 142). To bannge goɗɗo oo o jeertinii golle ɗe moƴƴaani ko wayi no fenaande, njulaagu e njulaagu e batte mum en bonɗe e nder faggudu (Dan Fodio, 1978, p. 142). O toowni golle e golle tiiɗɗe, o salii ñaagaade. O hirjini almuudo makko nde o naatata e dañde nguura hay so ko e golle gaadoraaɗe (Kani, 1984, pp. 86–87). Feccere golle e gollondiral ina njogii nokku toowɗo no feewi e miijo makko faggudu (Balogun, 1985, hello 30, ko Sule Ahmed Gusau, 1989 ƴetti).[33] Jeyi keɓaaɗo e fenaande maa ƴette, kaalis keɓaaɗo oo waɗee e kaalis leydi ndii.
Shehu ina teeŋtini no feewi golle luumo Fair. E nder deftere makko Bayan al-Bid`ah al-Shaytaniyah (Ko fayti e newingol seytaane) o haɗi majjere yeeyde e nder luumo. Ko ngam nuunɗal e nder njulaagu e nder luumo hee o teeŋtinii ummital juɓɓule Hisba ɗe golle mum en mbaɗata ko ƴeewtaade cogguuli, ƴeewtaade sifaa marsandiis, teddeendi e peeje laaɓtuɗe, haɗde golle Fenaande e Usurious, ittude Monopolisation des produits, ekn (The SheB-Syah al-Syah ko Kani ƴetti ɗum, hello 65).[34]
=== Jawdi renndo ===
E dow njaru laamu, Shehu tuugnii miijooji mum ko e Ibnu Al-Juza’iy (maayɗo 741/1340) e Al-Gazali (maayɗo 505-1111). E nder deftere makko feewde e Emir en, Shehu teeŋtinii njaru e Defaare e peewnugol kaɓirɗe e yoɓde soldateeɓe. So tawii won ko heddii, ina yahra e ñaawooɓe, e ardiiɓe dowla, ngam mahngo juulirɗe e ponte caggal ɗuum feccaa e miskineeɓe. So tawii won ko heddii haa jooni, Amiir ina jogii feere rokkude ɗum alɗuɓe walla jogaade ɗum (e nder bayt al-mal) ngam haɓaade musibbaaji baawɗi arde (ibid. p. 131, Gusau, 1989, p. 144–45).[33]
E wiyde Shehu, zakat al-fitr (miskineeɓe fotɓe yoɓeede e juulde koorka) ina yoɓee e miskineeɓe e waasɓe tan. Ngalu dowla wonaa miskineeɓe tan. Walla kadi alaa e sago yoɓeede no fotiri e denndaangal koye njaru (Gusau, 1989, pp. 144–145).
=== Reformeeji leydi ===
Leyɗeele fof ko e jeyi laamu. Shehu hollitii leyɗeele ɗee kala ko Waqf, walla jeyi renndo ngoo fof. Kono Sultan ina rokka leydi yimɓe walla galleeji, hono no amiir waawirta nii. Hono leydi ndii ina waawi ronkude yimɓe galle kono ndi waawataa yeeyde. Taƴre leydi naatnaa.
== Baɗte Jihaadi ==
=== Iwdi e sosngo ===
E hitaande 1780–1790, innde Usmaan ɓeydii mawnude nde o ñaagii nuunɗal e neɗɗaagu, o renndini yimɓe woɗɗuɓe e renndo Hausa en.[23] Remooɓe Hausa en, jiyaaɓe e waajotooɓe ina mballita Usmaan, kam e durooɓe Toureg, Fulbe e Fulɓe ɓe njoɓdi mum en ɓuri heewde e jawdi mum en ndi ardiiɓe laamu doole nanngata.[19] Ɗee renndooji durooɓe ardii ɗum en ko diineeji hoɗɓe e renndooji teeru ɗi ngonaa haalooɓe Fulfulde, jokkondirɓe e durooɓe no feewi. Heewɓe e almuɓɓe Usmaan caggal ɗuum njoginoo birooji ɓurɗi teeŋtude e dowlaaji kesi ɗii. Jihaadi Usmaan waɗii ngam naatnude leƴƴi keewɗi e nder dingiral gootal diine-politik.[35] Sultan oo jaabiima no feewi e Dental Lislaam Danfodio. Won e terɗe Jamaa’en ngoppitaa.[19]
E nder deftere Sheek, “Tanbih al-ikhwan”, en keɓii haala miñiiko ko waɗi Jihaadi fuɗɗaade. Ɗum ko Abdullaah haali ɗum e dow tiiɗnaare Sheek e hoore mum
Laamiiɗo Gobir nden fuɗɗi ƴamtugo yoga e almuɓɓe Sheeks, hulɓini ɓe. O neldi kampaañ ngam haɓaade ɓe, e nder heen, konu makko nanngi yoga e worɓe men, haa arti noon e rewɓe e sukaaɓe mum en, ɓe puɗɗii yeeyde ɓe maccuɓe e yeeso gite men. Min ndartinaama hay so tawii ko noon min mbaawirta heɓtaade min e koye amen.
Haa ragare, Sarkin Gobir neldi nulal haa Shehu, o yamiri mo o hoosa saare maako, o wurta wuro maako ammaa o waawataa yahdugo bee maako koo gooto nder tokkooɓe maako.Ndeen Sheek jaabi;
" Mi seertataa e leñol am, kono miɗo heppi yaltude e kala yiɗɓe rewde mi. Suɓiiɓe jokkude ina mbaawi waɗde ɗum’. Min mbaɗii Hijra amen gila e hakkunde maɓɓe e oon alkamiisa e hitaande 1218 (1804). Ñalnde 12 lewru Zulki’da min njottii ladde maɓɓe ɓurnde making to juulɓe min Sarkin Gobir yamiri wonɓe e laamu les makko yo nanngu jawdi waɗooɓe Hijra, ɓe kaɗa yimɓe maɓɓe arde jokkondirde e amen...”
— Abdulaahi ɓii Foodiyo, Tanbih Al-Ikhwan
E hitaande 1788–89, Laamu Gobir fuɗɗii ustaade, nde tawnoo doole Shehu ina ɓeydoo. Nde tawnoo Bawa Jan Gwarzo ina hulɓinii Sultan Gobir, mo duuɓi 75, mo ñawɗo oo, noddi Shehu to Magami e nder juulde juulde.[19] Annduɓe galle laamɗo ɓee fof kawri e almuɓɓe Danfodio ina njalta Sultan. Danfodio dañii heɓde 5 konsiyeeji lolluɗi ɗii. Ko ɗeen ngoni ɗe Danfodio ɗaɓɓi;[19]
# Nde kasoo fof yoo woppu
2. Nde kala ɓoorniiɗo Turban (Maande renndo lislaam Shehu - Jama'a) teddinee.
3. Ngam accude noddude Alla
4. Kadi hay gooto fotaani haɗde jaabaade noddaango ngoo.
5. Nde laamɓe makko ngoppataa njoɓdi.
=== Luural e Nafata ===
Caggal nde Bawa sankii, doole Gobir ina njokki ustaade sabu hareeji e dowlaaji keddiiɗi ɗii. Yaaqub ɓii Bawa waraa e wolde, gaññeeje hakkunde Gobir e Zamfara ɓuuɓtii.[19] To wuro Zurmi,Ali Al-faris, hooreejo Leñol Alibawa e Fulɓe, Gobirawa wari, Alibawa en caggal ɗuum maa njokkondir e Shehu en. Zamafarawa en kadi, ɓe Gobirawa njippini ko ɓooyaani koo, ngoni kadi e murto, Nafata alaa baawɗe ustude murto ngoo. To galle, Shehu ina heɓa jokkondire keewɗe e dow ballal Sultan.[19]
E hitaande 1797–98, laamɗo Nafata mo Gobir e nder etaade mumtude laamu Shehu fellitii lelnude won e golle lislaam. O haɗi Sheek'en waajaade, renndo lislaam ɓoornaade wutteeji e wutteeji (Hijab), o haɗi naatde e diine, o yamiri naatɓe e diine lislaam yo ngartu e diine mum en ɓooyɗo.[23][35] Ko noon bayyinaango ngoo wayliri politik Sultan Gobir Bawa waɗnoo duuɓi sappo ko adii ɗuum.[19] Ɗum mettini no feewi e Usmaan nde winndi e deftere mum Tanbih al-Ikhwan 'ala away al-Sudan ("Ko faati e laamu leydi men e leyɗeele hoɗdiiɓe mum e nder leydi Sudaan") Usmaan winndi: "Laamu leydi ko laamu laamɗo mum tawa naamnaaka. So laamɗo mum ko juulɗo leydi ndi wonaa leydi mum; ko leydi goonɗinɓe E nder ɗeen ɗoon geɗe, kala neɗɗo ina foti yaltude heen yahde leydi ngoɗndi".[36]
=== Eɓɓoore warngo ===
E hitaande 1802, Yunfa, lomto Nafata, gonnooɗo almuudo Usmaan, ruttitii e makko, woppi ndimaagu Degel, etii warde Usmaan to Alkalawa. O nanngi yoga e tokkooɓe Shehus, o nanngaa.[37] Caggal nde eɓɓoore ndee heɓaani, Yunfa ƴetti ballal to ardiiɓe dowlaaji Hawsa keddiiɗi ɗii, o jeertini ɓe wonde Usmaan ina waawi umminde jihaadi yaajndi.,[38]
Yunfa e timmoode hitaande mum adannde fotndi e murto ummoraade e Zamfara, e njiimaandi Katsina, e Sullubawa en wonɓe e Katsina, e renndo juulɓe ɓe ɓeydotoo semmbe e ɓe ngonaa restive e les njiimaandi Shehu.[14]
Kiriis oo yaawi ko nde diɗɗal Gobir ngal arti Alkalawa e kasooji juulɓe waɗi ngam woppitde ɓe nde tawnoo ngal yahri ko to Degel ɗo renndo juulɓe ɓuri heewde. Yunfa hay so wonaa e yamiroore njillu nguu, waawaano yejjiteede e caɗeele ɗee. Jaabawol Yunfa ko etaade warde Sheek.[19] Konu Yunfa yani e Gimbana, juulɓe nanngaa.
=== Eggugol/Eggugol/Hijra ===
Ko e oon sahaa Danfodio winndi deftere Masa'il muhimma ɗo o holliti Waɗde eggude e dow juulɓe torraaɓe.[19] E kulhuli njiyaagu ummoraade e Gobir, renndo juulɓe ina foti yettaade konu Yunfa. Hay so ɓe peewnitaaki, ɓe ndogi ɓe payi Gudu, ko balɗe nay walla joyi, ko ina wona kilooji capanɗe jeegom.[19] Wonaa gooto fof waawi waɗde yahdu nduu, ganndo Tuareg, Agali ina joginoo defte Shehu dow gelooɗi e pucci ina foti hootde to e gelooɗi ngam wallitde e udditde.
Caggal nde ɓe ndogi Degel, renndooji juulɓe goɗɗi e nder Hausaland puɗɗii naatde e fedde egguɓe Danfodio. Muhammed Bello, yahi Kebbi e lesɗe goɗɗe koɗdiiɗe ina renndina Pamflets ina nodda juulɓe ngam eggude (Hijra). Ko e oo sahaa deftere Wathiqat ahl-Sudan ndee cirƴaa (nelal feewde e yimɓe Hausaland) ina waɗi jamirooje juutɗe ko fayti e ko lislaam foti waɗde e hol ko woni sabaabu golle doole wonande juulɗo no neɗɗo gooto e juulɓe no renndo nii.[19] Eggooɓe ina njokki e naatde e Shehu fotde lebbi caggal hijjoore adannde, won heen ina ngarta e ɓesnguuji mum en e geɗe mum en tawa ngalaa.
Laamcfo Gobir ina wondi e sunaare e ustaare yimve e nder laamu mum, etinooma haɗde eggugol ngol ɓeydaade, e 6eydude e 6eydude jawdi rew6e kono alaa ko nafi (cf. 24)[19]
=== Sehilaaɓe tedduɓe ===
To Degel bee Shehu woni baaba maako, Muhammadu Fodiye, mawniiko, Ali e miñiiko, Abdullahi.
Neɗɗo goɗɗo teskitinaaɗo ko Umar Al-Kammu, sehil makko ɓurɗo ɓadaade mo, gardinooɗo mo e ñalngu nguu, nde o yiɗi warde Yunfa. O woni tataɓo caggal Abdullahi e Muhammed Bello e salminde Shehu hono Kumaniiɗo Goonɗinɓe. O woniino keso e nder Jihaadi. O tawtoraama e wolde Tsuntsua, kono o sankii ko yeeso Sheek to Birnin Fulani sara Zauma. Hedde makko caggal ɗuum Bello addi ɗum Sokoto ɗo o wirnaa sara Shehu.
'''Binndi''': E nder deftere Raud Al-jinan,17 binndi ina cifaa, teskaama e nder majji ko Al-Mustapha, mawɗo binndi. Ɗiɗi ina mbiyaa Al-Maghribi, ina hollita iwdi Afrik worgo e goɗɗo oo "Malle" ina hollita iwdi Mali.
'''Limaam en''' : Teskaama e maɓɓe ko Imaam Muhammadu Sambo maayɗo e wolde Tsuntsua ; Muezzin Ahmadu Al-Sudaani mo maayi ko yaawi to Sarma ko adii Jihaadi; Muhammadu Shibi; M. Mijji, Yero ekn.
'''Suleymaan Wodi''' : Neldaama e ɓataake feewde e Sarkin Gobir e fuɗɗoode Jihaadi. Caggal ɗuum waɗii golle keso.
62 hoɗdiiɓe. Nde juulbe njahi Alkalawa ngam hawtugo bee Bawa, wi'i woodi anndube ko buri ujineere bee Sheek.[19] To wuro Tsuntsua, Bello wiyi 2 000 neɗɗo maayi heen, heen 200 ko siftorɓe Quraana.
Yaasi cirkel Sheek oo, 69 annduɓe woɗɓe cifaaɗe e Raud Al-jinan, tataɓal maɓɓe ina gasa tawa ko Fulɓe walla ina njogii inɗe Fulɓe ina kollita iwdi Fulɓe.
Wonande mbaydiiji leƴƴi, Murray Last siftinii deftere Rawd al-jinan, so wonaa renndo ɓadiiɗo Shehus ummoriiɗo Degel, 69 annduɓe woɗɓe cifaa, ko ina wona tataɓal ko Fulɓe walla ina njogii inɗe Fulɓe kollitooje iwdi Fulɓe, "kono hujja doggol ngol feeñaani:ko ɓuri heewde e nokkuuji ɗii ko adanɗi, tawi 15 e heddiiɓe ɓee ina nganndiraa jokkondirde"[19]
=== Bayyinaango Jihaadi ===
=== Feññinde ko Kumaniiɗo Gooŋɗinɓe. ===
Nde kaaldigal hakkunde renndo juulɓe e Gobir woni e ŋoŋɗi, ko ɗum waɗi njangu ina jogori arde, juulɓe peewnitii defte, cuɓii hooreejo. Innde Abdullahi dan Fodio ƴettaa, kanndidaaji goɗɗi ɗii ko Umar Al-Kammu e Imaam Muhammadu Sambo, caggal ɗuum ko Muhammed Bello suɓii. Almuɓɓe Usmaan innitiri mo hooreejo gooŋɗinɓe (Amīr al-Muʾminīn) ɓe cuɓi mo hooreejo. Ɓe ndokki kadi Usmaan innde Sarkin Muslim (Hooreejo juulɓe).[39] Idii waɗde salminaango ko Abdullaahi dan Fodio, caggal ɗuum ko Muhammed Bello. Danfodio ina mawni (duuɓi 50) ina famɗi semmbe, fotaani tawtoreede hare ndee. Darnde ndee ko kewu tan (cf. 24).[19]
Haa lewru abriil nder hitaande woore, Renndo Juulɓe moofti haa Gudu, ɓe ɗonno hesɗitina haɓdugo bee konu pucci Gobir ummotooɗum. Noddaango Jihaadi ngoo yaajii e nder Hausaland haa e caggal mum no yiyraa e ndee yimre nde ganndo Bornu gooto winndi;
Goonga, ruulde ina jooɗii e dow leydi Alla
Duule denndaaɗe haa dogde e mayre waawaa
Kala nokku gila Kordofan e Gobir
E gure Kindinaaɓe (Tuwaareg en) .
Nje koɗorɗe dawaaɗi Fellata (Bi la'ila)
Gollaade Alla e nder hoɗorde maɓɓe
(mi juroniima nguurndam Nelaaɗo e moƴƴere mum ɓurnde mawnude)
E moƴƴinde denndaangal diiwanuuji e diiwanuuji
Heeɗito ngam weltaare yeeso
So e ndee hitaande 1214 ɓe ngoni ko e rewde miijooji maɓɓe nafooji
Hono no sahaa nde aduna oo foti yuɓɓineede e waaju
Alaa! wonde miɗo anndi fof ko fayti e ɗemngal fowru.
— Ganndo Borno, e nder...
E nder hitaande ndee tan, Usmaan fuɗɗii jihaadi, o sosi Kalifaandi Sokoto.[40] E oon sahaa, Usmaan hawriino e yimɓe heewɓe e nder Fulɓe, remooɓe Hawsa en e njiimaandi Toureg en.[24] Ɗum waɗi mo gardiiɗo politik kam e diine, rokki mo mbaawka bayyinde e jokkude jihaadi, ummina konu, wonta hooreejo mum. Wonno fitinaaji keewɗi e nder leydi Hausaland e ardorde mum ɓuri heewde ko e Fulɓe e ballal mawngal e remooɓe Hausa en, ɓe nganndu-ɗaa ko ɓe ɓurɓe heewde njoɓdi e tooñanngeeji laamɓe maɓɓe.[41]
Caggal nde Usmaan holliti Jihaadi, o hawri e konu Hawsa en ngam haɓde e konu Yunfa to Tsuntua. Konu Yunfa, tawi ko konuuji Hawsa en e sehilaaɓe Tuareg en, fooli konu Usmaan, wari fotde 2 000 soldaat, heen 200 ko hafiz en (siftorɓe Quraan). Nasaraaku Yunfa juuti, Usmaan nanngi Kebbi e Gwandu nder hitaande nde'e.[42] E sahaa wolde ndee, jokkondiral Fulɓe ina yahra e laabi njulaagu e maayooji gonɗi e nder falnde Niiseer-Benue, kam e delta e laanaaji. Noddaango jihaadi ngoo yettaaki tan e dowlaaji Hawsa goɗɗi ko wayi no Kano, Daura, Katsina e Zazzau, kono kadi yettaaki Borno, Gombe, Adamawa e Nupe.[43]
=== Hare nde Tabkin Kwottoo ===
Ko adii fof ko nde fedde tokosere soldateeɓe ummoriiɓe Gobir fiyi caggal (p. 24).[14] Juulɓe njahi ngam heɓugo Matankari e Konni, gure ɗiɗi mawɗe haa bannge woylaare maɓɓe. Feccere Booty ndee yahdaani e sariya lislaam ko ɗum waɗi Shehu toɗɗii Umar Al-Kammu ngam wonde keso.
Renndo juulɓe jeertinaama e ɓadtaade konu pucci Yunfa ko adii fof ko jom suudu Toureg, ɗiɗaɓol ko won e soldateeɓe Fulani Yunfa dogɓe e konu pucci. Yunfa adii ɓadtaade Sullubawa ngam jokkondirde hade mum yahde.
Dow semmbe konu pucci, Muhammed Bello wi'i konu pucci maako teemedere semmbiɗi ko ɓuri ɗuuɗugo ɓe Tuareg'en, Sullubawa'en e Gobirawa'en nden konu Danfodio'en ɗon mari Hausa'en, Ful'en, Konni'en Fulɓe'en hokkata ballal nokkuure, Tuareg'en les ardungal Agali e Adar julɓe mo A jop ( A jorj julɓe kadi hawti bee ɓii Eraj'en. 27).
Hare Tabkin Kwotto waɗii e hitaande Rabi’ al-Awwal 1219 walla lewru suwee 1804, konu Gobir nguu ina jogii kaɓirɗe keewɗe e gardagol Yunfa, hawri e konu Jama’a mo alaa kaɓirɗe, ɓurɗo famɗude e gardagol Abdullaah. Hay so juulɓe ɓuri famɗude, ɓe ngalaa kaɓirɗe, ko pucci e boɗeeji seeɗa tan, ɓe mballiri ɗum ko geɗe joopaaɗe. To bannge gooto, ɗe ngoni ko e maayo ngo jooni joginoo ndiyam sabu toɓo. Leydi hay so ina ɓuuɓi ina suddii ladde teddunde kadi. Nafoore e moraal kadi ina toowi ; ina fadi halkaare so ɓe nanngaama.
To maayo Kwotto sara Gurdam, ngo woɗɗaani Gudu. Ɓooytaani hare ndee fuɗɗii, juulɓe mbaawi foolde konu Gobir en, ndeen ɓe ndogi. Abdullaah ina siftina no o ɓuuɓniri konu Gobir balɗe, e etaade addude ɗum e hare, tee ɓe ngoppaani hawrude e makko e nokku hare mo o suɓii. E peeje ngam heɓde caggal makko e taƴde laabi makko, konu Gobir nguu yahri bannge worgo to konu makko, ƴetti darnde sara maayo Kwotto (Tabkin Kwotto e ɗemngal Hausa), e dow leydi tufnde, tawi ko ɓuuɓri ɓuuɓri e yeeso maɓɓe, ndi ɓe limtata ngam haɗde juulɓe ɓee woppude. Haa caggal lekki kii ina waɗi leydi udditiindi ndi konu pucci ina haani jippinde juulɓe. Ndeen ɓe ndewi ɗoon jamma, ɓe ɗaminii ko ñalnde heen ɓe keɓata ko weeɓi e juulɓe. Abdullaah mo limtunoo peeje ɗee, jogiiɗo hoolaare e yahdu konu mum e mbaawka fiyde moƴƴere e fiyooɓe mum, felliti haɓde e maɓɓe to maayo. Ɗoo, konu juulɓe ina waɗa juulde, ina fodani koye mum en maayde walla nafoore e nokku hare ƴiiƴam.
Hare ndee fuɗɗii ko hedde waktuuji 12 kikiiɗe e hare ardiinde ummoraade e Abdullaah, hare ndee ndeen yaawi waylude wonti hare juuɗe e juuɗe ƴiiƴam, waɗeteende e laylayti, kaafaaje e balɗe juutɗe. Haa kikiiɗe, Gobirawa en keɓii, ɓe njirliima, ɓe njiɗi ko dogde. Kanko Yunfa, o yaawi dogde e ladde hare. Ndee hare ɓeydii semmbe renndo juulɓe. Abdullaah jokki e winndude ɓataakeeji ina nodda juulɓe woɗɓe ngam tawtoreede haɓooɓe jaaltaaɓe ɓee. E ɗuum, konu juulɓe heɓi ballal mawngal ummoraade e ƴeewooɓe adanɓe.
=== Ɓooygol nguura ===
Toɓooji 1804 puɗɗiima tawo kono nguura ko adii nde hitaande ndee fuɗɗotoo ina famɗi haa jooni. Wuro ngo ina wondi e hoɗdiiɓe, ɓe njiɗaa yeeyde Maasa e renndo juulɓe. So ɓuuɓri nguura gasii tan ko yahde nokku keso. E wiyde Murray Last, Kampaañiji Jihaadi ɗii ina paamniree e ɗeen kelme ; njiylawu nguura, ko jiidaa e durngo e ndiyam jawdi ndii.
Caggal nafoore to Tabkin Kwotto, won laamɓe nokkuuji ɗii puɗɗii jokkondirde e Shehu teskini e nder maɓɓe ko ardiiɓe Mafara, Burmi e Donko heddii tan ko Sarki Gummi to Zamfara Fuɗnaange-rewo ngam wallitde Gobir. Ɓe anndi Shehu duuɓi 20 ko adii nde o woni e njilluuji makko waaju to Zamfara. Ɓe neldi yeeyooɓe e nguura to Renndo Juulɓe, kono e wiyde Muhammed Bello, sehilaagal maɓɓe ko sabu gaññeeje maɓɓe e Gobir ɓuri toon jogaade Lislaam walla haaju e peewnugol. (hello 27). Haa jooni haala ŋakkeende nguura safraaka. Remooɓe ina ŋakkiraa muñal.
=== Hare Tsuntsua ===
E ndema e lewru oktoobar 1804, set gadano kampaañ doolnuɗo oo fuɗɗii, mbaawi ruttaade e falndeeji ɗii e nder laddeeji, ɓe ngoni ko e kisal e hare pucci. Ɓe ɓeydoo dañde ndimaagu yahde, ko ɗum waɗi ɓe ngummii ko e caggal leydi laamorgo Gobir, hono Alkalawa.
Mualimaaji ɗii ngoni ko e foolde haa jooni, ɓe mbaawi heɓtude gure keewɗe e nder Gobir. Eɓɓoore hakkundeere nde Sarki mo Gummi waɗi ndee, heɓaani nafoore sabu juulɓe ina njogii semmbe hannde ngam diwtude sarɗiiji kala nanondiral. Ɓe ɗaɓɓi nde Yunfa oo artata e hoore mum to Sheek oo.
Juulɓe ina njokki e dañde sehilaaɓe. Konu Gobir fuɗɗii ƴattaade sehilaaɓe mum en Sullubawa nde won heen puɗɗii yiɗde Shehu en. To keeri Adar e Gobir, fedde juulɓe e les njiimaandi Tuareg Agali ina haɓa. To Gobir Fuɗnaange-rewo, to Zamfara ɓooyɗo, juulɓe ina njoginoo sehilaaɓe woɗɓe ; fulɓe Alibanawa ɓe tampi e juuɗe Gobir.
Ko e lewru Ramadaan, Nde tawnoo jooni ko juulɓe ɓee ngoni ko e yahde ñalnde wootere haa laamorgo ngoo, eɓe ceerti ngam yiylaade nguura, konu Gobir e sehilaaɓe mum Tuareg en mbaɗi njillu to Tsuntsua, kilooji ɗiɗi e laamorgo ngoo. E wiyde Muhammed Bello, juulɓe mbaasii fotde 2000 neɗɗo, heen 200 ina nganndi Quraan e ɓerɗe. Muhammed Bello ina wondi e rafi tawa Abdullaahi dan Fodio ina wondi e koyngal. Ina jeyaa e maayɓe ɓee banndiraaɓe Shehu hono Imaam Muhammadu Samo, Zaid bin Muhammadu Sa'ad e Mahmuud Gurdam.
Caggal nde ɓe keɓi foolde to Tsuntsua, juulɓe njooɗii heddiiɓe e Ramadaan e nder falnde nde hade maɓɓe fuɗɗaade yahde dow maayo feewde Zamfara e lewru Yarkomaa e Feebariyee ngam yiylaade nguura.
=== Nanngugol Kebbi ===
Won ɗo e nder Zamfara Fuɗnaange, juulɓe mbaɗti sehilaaɓe. Hay so tawii Zamfarawa en ɓuri heewde ko heeferɓe, ɓe ɓuri waawde haɓaade Gobirawa en e juulɓe. Duuɓi 50 ko adii jooni, Gobirawa en ndartiniino Zamfara, ina njiyloo leydi ndii, ina ndiiwta mooliiɓe Zamfarawa en.
E fuɗɗoode, njillu nguu to Sabon Gari ko e Kebbi e Gobir, caggal ɗuum ko e gure nokkuuje Zamfara. Laawol Kebbi ngol wonnoo ko e les njiimaandi Waasiir Abdullahi e Ali Jedo, hooreejo konu nguu. Laamorde Kebbi ƴettaa, Kebbawa dogi Fuɗnaange dow maayo. Kebbi wonnoo ko nokku peewnoowo no feewi nde tawnoo jooni ina addana yah-ngartaa garoowo to Gwandu waawde waɗde kadi ina addana koɗorɗe duumiiɗe soseede toon, ɗum joofna yah-ngartaa juulɗo juutɗo teskinɗo. E nder ɗuum gila Sabon Gari, njilluuji neldaama heen feccere ngam mooftude nguura, feccere ngam waɗde leydi ndi kisal wonande juulɓe.
Nde Kebbi woni jooni e les njiimaandi juulɓe, e nde tuugnorgal mum en woni e kisal, juulɓe ina mbaawi jokkude hare mawnde e Gobir tawa ina famɗi ɗo ɓe mbaawi ruttaade e musiiba to Tsuntsua (p. 34)[19]
=== Hare Alwassa ===
Ɓooytaani caggal nde ɓe njottii Gwandu, juulɓe ɓee kawri e njiimaandi Gobirawa, Tuwaareg e Kebbawa paani. Juulɓe ɗoo kadi majjii fotde ujunnaaje neɗɗo e wiyde Muhammed Bello kono nde njanngu nguu fuɗɗii e dow Gwandu, nokku ɓurɗo ɓuuɓde oo weltiniri juulɓe, haɗi gelooɗi tuwaareg en, ɓooyaani ko juulɓe ndiiwi njiimaandi ndii.
Foolde Gobir jeertinii heewɓe e laamɓe e mawɓe Hawsa en, heewɓe e maɓɓe puɗɗii hare tiiɗnde e renndooji lislaam en e nder leyɗeele mum en. E nder ɗuum, embargo njulaagu waɗaama e wuro Gudu e saraaji mum. Ko ɗoo jokkondiral Shehu e Zamfara naati. Hay so tawii noon, hollitaama wonde amity Zamfara ko sabu gaño maɓɓe e Gobir, jibinaaka e jokkude Lislaam.[14]
Caggal wolde Kwotto, ina laaɓi wonde hannde Jihaadi nattii wonde haala daɗndude Gobir, kono ko haala hisnude sabaabu Lislaam, mo laamɓe Hawsa en njogori halkude. E teskaade ɗuum, Sheek toɗɗii ardiiɓe sappo e nayo, neldi ɓe to leyɗeele maɓɓe e renndooji maɓɓe, ngam ardaade leñol maɓɓe e Jihaadi ngam haɓaade añɓe maɓɓe ƴattooɓe ɓe. Ko ɗeen ƴellitaare addani Lislaam sarde no feewi e nder leydi Hawsa en fof haa e nokkuuji Bornu.
E hitaande 1808, Usmaan fooli laamɓe Gobir, Kano, Katsina e Laamuuji Hawsa goɗɗi.[44] Caggal duuɓi seeɗa tan, Usmaan tawi hoore mum ina ardii dowlaaji ɗii. Kalifaandi Sokoto wontiino dowla ɓurɗo mawnude e fuɗnaange Saharaa e oon sahaa. E hitaande 1812, laamu kalifaandi yuɓɓinaama, ɓiy Usmaan biyeteeɗo Muhammed Bello e miñi mum Abdullahi dan Fodio mbaɗi jihaadi e njuɓɓudi laamu hirnaange e fuɗnaange.[45] Hedde oon sahaa, Usmaan arti e jannginde e winndude ko fayti e Lislaam. Usmaan kadi golliima ngam sosde laamu cemmbinngu tuugiiɗo e sariyaaji lislaam.[46]
Kalifaandi Sokoto ko jillondiral dowla Islaamiyankeewo e laamu Hawsa en wayluɓe. Muhammed Bello nastini njuɓɓudi lislaam, ñaawooɓe juulɓe, ƴeewooɓe luumooji e ardiiɓe juulde toɗɗaa, kadi njuɓɓudi lislaam e njoɓdi leydi ndii sosaa, tawa ina waɗi ngalu e dow leydi ndi mbiyaten kharaj e njoɓdi ndi ɓe njoɓata e fannuuji gooto gooto ina wiyee jizya, hono no jamaanu lislaam ɓooyɗo nii. Fulɓe hoɗɓe e jawdi ndariindi njooɗiima, ɓe mbaɗti ɗum en e remde baali e be’i, e nder eɓɓoore ngam naatde e les njiimaandi sariya juulɓe. Juulirɗe e Madrasaaji ina mahaa ngam jannginde yimɓe, Lislaam. Dowla ina joginoo annduɓe diine walla mallam en heewɓe. Suufiyankaagal naati jaajde. Ɗemɗe Arab, Hausa e Fulfulde njiyii ummital yimre, Lislaam jannginaama e Hausa e Fulfulde.[35]
=== Wade ===
E hitaande 1815, Usmaan ummii Sokoto, Bello mahi mo galle e saraaji rewo. Usmaan sankii ko e wuro ngoon ñalnde 20 abriil 1817, tawi omo yahra e duuɓi 62. Caggal maayde makko, ɓiyiiko biyeteeɗo Muhammed Bello, lomtii mo amir al-mu’minin, o woni kaliifa ɗiɗaɓo kalifaandi Sokoto. Abdullahi, miñiiko Usmaan, rokkaama tiitoonde Amiir Gwandu, o waɗtaa e gardagol Emiraaji Hirnaange Nupe. Nii woni, denndaangal dowlaaji Hawsa en, geɗe Nupe e Fulani en to Bauchi e Adamawa, fof ko njuɓɓudi politik-diine gooto laaminoo. E hitaande 1830, jihaadi oo yani e ko ɓuri heewde e ko wiyetee hannde Fuɗnaange-Niiseer e worgo Kameruun. Gila e jamaanu Usman ɗan Fodio haa e jamaanu Biritaannaaɓe e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire ina waɗi kaliifaaji sappo e ɗiɗo.[20]
== Njawdi ==
Usmaan yi’aama nder Encyclopedia Britannica bana hooreejo ɓurduɗo mawnugo nder reforme Sudaan Hirnaange nder teeminannde 19ɓiire.[23] Julɓe ina njiyra mo no Mujaddid (kesɗitinoowo iimanaagal).[12] Heewɓe e yimɓe ɓe Usman ɗan Fodio ardii ɓee mbeltiima no feewi nde laamɓe dowlaaji Hawsa en njiylotoo lislaam e geɗe diine aadaaji diiwaan oo. Usmaan sosi dowla teokraasi mo firo lislaam ɓuri tiiɗde. E nder Tanbih al-ikhwan 'ala ahwal al-Sudan, o winndi: "Ko fayti e sultan'en, sikke alaa ko ɓe goonɗinɓe, hay so tawii ɓe mbaawi wiyde ko ɓe diine Lislaam, sabu ɓe mbaɗata ko diineeji juulɓe e ɓe mbayla yimɓe e laawol Alla e ɓe ƴetta lefol laamu aduna tosus the unaccord of Lislaam fof." miijooji".[47] E nder Lislaam caggal leydi aarabeeɓe, David Westerlund winndii : « jihaadi waɗii dowla teokraasi fedde, jogiiɗo ndimaagu yaajngu wonande emiraaji, jaɓoowo laamu ruuhuyankeewu kaliifa walla sultan Sokoto ».[48] Usmaan hollitii e nder defte mum ko o yi’i ko ina wona ŋakkeende e ŋakkeende laamɓe Afriknaaɓe ɓe ngonaa juulɓe walla juulɓe innde. Won e tuume ɗe o tuumi ko fenaande e nder toɓɓe njuɓɓudi laamu ceertuɗe e waasde jogaade hakkeeji yimɓe aadee en. Usmaan kadi ñiŋii njoɓdi teeŋtundi e haɗde njulaagu e njulaagu dowlaaji Hawsa en e dow sarɗiiji. Dan Fodio ina goongɗini dowla mo alaa doosgal binndaangal, tuugiiɗo e Quraana, Sunna e ijma.[32]
== Nguurndam neɗɗo ==
E nder hitaande Rawd al-Janaan (Laddeeji Aljanna), Waziri Gidado ɗan Laima (1777-1851) limti ɗan rewɓe Fodio ko ɓiɗɗo mawniiko gadano Maymuna e ɗan Aisha ko Muhammad Sa’d. E Maymuna o dañi ɓiɓɓe 11, ina heen Aliyu (kitaale 1770-1790) e ɓiɗɓe ɗiɗo Hasan (1793- Noowammbar 1817) e Nana Asmaʼu (1793-1864). Aisha ina anndiraa kadi Gaabdo (‘Seyo’ e ɗemngal Fulfulde) e Iyya Garka (Hausa ngam ‘Laamɗo suudu/kompaañ’). O lolliri ko ganndal lislaam e wonde matriarch galle. O ɓuri gorko makko wuurde duuɓi capanɗe keewɗi. Ina jeyaa e woɗɓe, ko kanko woni yumma Muhammadu Saad (1777 – ko adii 1800).[49]
== Binndi ==
Usman ɗan Fodio "winndii teemedde golle dow gannde lislaam gila e diine, fiqh Maliki, ñiŋooje hadiis, yimre e ruuhu lislaam", ko ɓuri heewde e majji ko e ɗemngal aarabeeɓe.[50] O winndi kadi fotde 480 jimɗi e ɗemngal Arab, Fulfulde e Hausa.[51]
== E nder fijirde ==
Usman ɗan Fodio feeñii ko e mbaydi fijirde e nder pijirlooji wideyoo 2020 ɗi Duuɓi Laamlaamuuji III: Edition Definitive.
== Ƴeew kadi ==
Laamuuji Hausa
Taariiha lesdi Naajeeriya
Makera Assada
Muhammadu Al-Magiili
Muhammadu bello
Nana Asmaa'u
Sokotoo
Kalifaajo Sokoto
Duɗal jaaɓi haaɗtirde usmanu danfodiyo
=== Teskorɗe ===
Innde makko timmunde ko Usmaan ɓii Muhammadu ɓii Usmaan ɓii Saalih ɓii Haarun ɓii Muhammadu Ghurdu ɓii Muhammadu Jubba ɓii Muhammadu Sambo ɓii Maysiran ɓii Ayyuuba ɓii Buba Baba ɓii Muusaa Jokolli ɓii Imaam Dembube.
== Tuugnorgal ==
{{reflist}}
[[Category:Sokoto]]
[[Category:Pelaajo Sokoto]]
[[Category:Fulɓe]]
[[Category:Yimɓe Naajeeriya]]
[[Category:Mallum'en]]
[[Category:Naajeeriya]]
lxmrchzbldfl0gllf8c4ctcq3lau05f
179147
179146
2026-07-20T11:58:19Z
MOIBARDE
10068
179147
wikitext
text/x-wiki
{{1}}
{{P1|Alkule lateŋ}}
{{P2|[[Sayku Usmaan Ɓii Fooduye/adlam|𞤀𞤣𞤤𞤢𞤥 𞤆𞤵𞤤𞤢𞤪]]}}
{{2}}
{{Infobox religious biography
| name = Usman dan Fodio
| office1 = [[Sarkin Musulmi]]<br/>(Commander of the Faithful)
| title = {{Unbulleted list|Nūr al-zamān|[[Mujaddid|Mujaddid al-Islām]]}}
| image =
| term_start1 = 1803
| term_end1 = 1817
| predecessor1 = ''Position established''
| successor1 = [[Muhammad Bello]]
| spouse = {{plainlist|Maimuna
*Aisha
*Hawa'u
*Hadiza
}}
| children = 23 children, including: Muhammad Sada{{ubl|[[Muhammad Bello]]
*[[Nana Asmau]]
*[[Abu Bakr Atiku]]
*[[Muhammad Bukhari bin Uthman|Muhammad Bukhari]]
*[[Ahmadu Rufai]]
*[[Maryam bint Uthman|Maryam]]
}}
| native_name_lang = [[Hausa language|Hausa]] (Ajami)
| native_name = عثمان بن فوديُ
| honorific_prefix = [[Shaykh|Shehu]]
| dynasty = [[Sokoto Caliphate]]
| royal house =
| father = Muhammadu Fodio
| mother = Hauwa bnt Muhammad
| birth_date = 15 December 1754
| birth_place = [[Maratta, Gobir|Maratta]], [[Gobir]]
| death_date = {{death date and age|20 April 1817|15 December 1754|df=y}}
| death_place = [[Sokoto (city)|Sokoto]], [[Sokoto Caliphate]]
| resting_place = Hubbare Shehu, Sokoto, [[Sokoto State]], [[Nigeria]]<ref>[http://www.onlinenigeria.com/links/tarabastateadv.asp?blurb=368 OnlineNigeria.com. SOKOTO STATE, Background Information (2/10/2003)].</ref>
| religion = [[Islam]]
| denomination = [[Sunni]]
| creed = [[Ash'ari]]
| jurisprudence = [[Maliki]]
| tariqa = [[Qadiri]]<ref>[http://www.africa.upenn.edu/Articles_Gen/Uthm_Fodio.html University of Pennsylvania African Studies Center: "An Interview on Uthman dan Fodio" by Shireen Ahmed] 22 June 1995</ref><ref>{{cite book|title=Islamic Reform and Political Change in Northern Nigeria|last=Loimeier|first=Roman|isbn=978-0-8101-2810-1|date=2011|page=21|publisher=Northwestern University Press}}</ref>
| module = {{Infobox Arabic name
| embed = yes
| ism = ʿUthmān
| nasab = ibn Muḥammad Fodiye ibn ʿUthmān ibn Ṣāliḥ ibn Hārūn ibn Muḥammad GurƋo ibn Jobbo ibn Muḥammad Sambo ibn Māsirāna ibn Ayyūb ibn Būba Bāba ibn Mūsā Jokollo
| kunya =
| laqab =
| nisba = al-Fallātī [[Ash'arism|al-Ashʿarī]] [[Maliki school|al-Mālikī]]<ref>{{Cite encyclopedia |title=ʿUthmān b. Muḥammad Fodiye b. ʿUthmān b. Ṣāliḥ al-Fallātī al-Ashʿarī al-Mālikī|encyclopedia=Arabic Literature of Africa Online|url=https://referenceworks.brill.com/display/entries/ALAO/COM_ALA_20002-3.xml?language=en|doi=10.1163/2405-4453_alao_COM_ALA_20002_3|url-access=subscription}}</ref>
}}
| relatives = [[Abdullahi dan Fodio|Abdullahi]] (brother)
| influences = [[Malik Ibn Anas]]<br/>[[Abu Hasan al-Ash'ari]]<br/>[[Al-Maghili]]<br/>[[Jibril ibn Umar]]
}}
{{databox}}
'''Shehu Usman dan Fodio''' (Aarabeeɓe: عثمان بن فودي, e ɗemngal Roman: ʿUsman ibn Fūdī; 15 desaambar 1754 – 20 abriil 1817){{efn|His full name was '''Uthman ibn Muhammad ibn Uthman ibn Saalih ibn Haarun ibn Muhammad Ghurdu ibn Muhammad Jubba ibn Muhammad Sambo ibn Maysiran ibn Ayyub ibn Buba Baba ibn Musa Jokolli ibn Imam Dembube'''.}}<ref>Hunwick, John O. 1995. "Arabic Literature" in ''Africa: the Writings of Central Sudanic Africa'', pp.</ref><ref name=":6">{{Cite book|last=Last|first=Murray|url=https://www.internationalafricaninstitute.org/downloads/genealogies.pdf|title=Genealogy of Shaikh Uthman b Fodiye and some Scholars related to him|publisher=Premium Times}}</ref> ko ganndo [[fulɓe]], jannginoowo diine lislaam, jimoowo, rewtinoowo Caali e rufto e kaliifa mum gadano.<ref>I. Suleiman, ''The African Caliphate: The Life, Works and Teachings of Shaykh Usman Dan Fodio (1757–1817)'' (2009).</ref>
Usman jibinaa ko to [[Gobir]], ko iwdi leƴƴi Oudah [[Fulɓe]] hoɗɓe e Laamuuji Hausa gila e fuɗɗoode kitaale 1400.<ref>{{Cite book|title=a Short history of WEST AFRICA A.D 1000–1800|last=T. A. Osae & S. N. Nwabara|publisher=Hodder and Stoughton|year=1968|isbn=0-340-07771-9|location=Great Britain|pages=80}}</ref> E nder nguurndam makko gadanam, Usmaan janngi no feewi e jaŋde lislaam, ko ɓooyaani koo, o fuɗɗii waajaade [[Lislaamu|lislaam]] sunnit en e nder leyɗeele ɗe caggal mum laatoto geɗe leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] e [[Kamerun|Kameruun]] jeytaare. O winndii ko ina ɓura teemedere deftere ko faati e diine e laamu e pinal e renndo. O ƴettii ƴaañorgal e dow juulɓe [[Afrik|Afriknaaɓe]] gonɓe heen ɓee, sabu ko o yi’i ko wayi no ƴaañgal maɓɓe, paaniyaŋkaagal maɓɓe, ƴaañde tolnooji shari’a.<ref>{{Cite web|title=Karanta Cikakken Tarihin Shehu Usman Dan Fodio : Abubuwan da Yakamata Ku sani dangane da Rayuwar Mujaddadi Shehu Usman Dan Fodio|url=https://www.muryarhausa24.com.ng/2017/12/dan-girman-allah-karanta-wannan-tarihin.html|access-date=19 January 2023|language=english}}</ref>
Usmaan sosi e fuɗɗii njiimaandi diine e renndo [[Lislaamu|lislaam]] ndi saaktii gila [[Gobir]] haa e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]] hannde ndii e [[Kamerun|Kameruun]]. Ndeeɗoo waylo-waylo waɗii batte e murtooji goɗɗi e nder [[Afrik]] hirnaange e caggal mum. E hitaande 1803, o sosi Kalifaandi Sokoto, almuɓɓe makko ndokki mo hoolaare ngam wonde Kuuɓal Gooŋɗinɓe (Amīr al-Muʾminīn). Usmaan bayyini jihaadi e leydi Hawsan en, o fooli ɓe. E gardagol Usmaan, kalifaandi ndii yaaji haa yettii [[Burkina Faso]] hannde oo, [[Kamerun|Kameruun]], Fuɗnaange Niiseer e ko ɓuri heewde e Fuɗnaange Nijeer. Ɗan Fodio salii ko heewi e pompe laamu, e nde o ƴelliti jokkondiral e ardiiɓe diineeji e ardiiɓe jihaadi e nder Afrik fof, o ɓooyaani o rokki ɓiyiiko, [[Muhammed Bello]], ardorde laamu [[Sokoto]].<ref>{{Cite web|date=17 March 2016|title=Usman Dan Fodio's Biography|url=https://burubali.wordpress.com/usman-dan-fodios-biography/|access-date=26 May 2020|website=Fulbe History and Heritage|language=en}}</ref>
O hirjini binndol e ganndal, wonande rewɓe e worɓe, ɓiɓɓe makko rewɓe heewɓe njalti ko e annduɓe e winndooɓe.<ref name=":5">{{Cite news|url=https://guardian.ng/sunday-magazine/usman-dan-fodio-a-great-reformer/|location=Lagos, Nigeria|title=Usman Dan Fodio, a great reformer|access-date=25 May 2020|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref> Binndi makko e haalaaji makko ina njokki e limteede haa hannde, ina keewi noddireede Shehu e nder leydi [[Naajeeriya|Najeriya]]. Won e almuɓɓe ina cikka ɗan Fodio ko mujaddid, "peewnuɗo Lislaam" nelaaɗo e Alla.<ref name=":1">[http://www.uga.edu/islam/hunwick.html John O. Hunwick. "African And Islamic Revival" in ''Sudanic Africa: A Journal of Historical Sources'' : #6 (1995)].</ref> Ummital Shehu dan Fodio ko huunde mawnde e dille sifotooɗe jihaadi e nder teeminannde 17ɓiire, 18ɓiire e 19ɓiire.<ref>{{cite web|url=http://www.webpulaaku.net/defte/jsuretcanale/hist_essays/shsph_171819.html|title=Suret-Canale, Jean. "The Social and Historical Significance of the Fulɓe Hegemonies in the Seventeenth, Eighteenth and Nineteenth Centuries." In ''Essays on African History: From the Slave Trade to Neocolonialism.'' translated from the French by Christopher Hurst. C. Hurst & Co., London., pp. 25–55|access-date=8 October 2014}}</ref> Nde rewi ko e jihaadiiji baɗanooɗi e Fuuta Bundu, e Fuuta Tooro e Fouta Djallon hakkunde 1650 e 1750, ko ɗum addani sosde ɗeen dowlaaji tati [[Lislaamu|lislaam]]. E nder mbaydi makko, Shehu ina ɓuuɓna jihaadiiji [[Afrik]] hirnaange keewɗi caggal ɗuum, ina jeyaa heen ɗi [[Seku Amadu]], sosɗo [[laamu Massina]] e [[Omar Saidou Tall]], sosɗo [[laamu Toucouleur]], resnduɗo gooto e taaniraaɓe ɗan Fodio.
== Nguurndam gadano ==
=== Leñol e cukaagu ===
Usman Danfodio jeyaa ko e yonta annduɓe njilluuji puɗɗiiɗi hoɗde e Hausaland gila e kitaale 1300-1400, ko ina wona duuɓi 400-500 ko adii Jihaadi.[14][15] Mawɓe Sheek en ko Toronkawa egguɓe Futa Tooro e kitaale 1300 e gardagol Muusaa Jokollo. Muusaa Jokollo ko mawni am Shehu en 11ɓo. Yontaaji 11 ko hakkunde Muusaa Jokollo e Shehu Danfodio.
Abdullahi dan Fodio hollitii wonde Torankawa en (Turubbi/Torobe) ina njogii iwdi Aarabeeɓe rewrude e Uqba gooto resnduɗo debbo fulnaajo biyeteeɗo Bajjumangbu. Muhammadu Bello anndaano so tawii ko Uqba ɓiɗɗo Nafi, walla Uqba ɓii Yaasir walla Uqba ɓii Amir.[16][17] Yumma Usman dan Fodio Hauwa ina sikka ko iwdi Muhammadu toowndi nde tawnoo o iwdi ko Maulay Idris I, Amiir gadano Maruk, taaniiko Hasan, taaniiko Muhammadu.[6] Ahmadu Bello, hooreejo leydi Naajeeriya arandeejo, taaniiko Muhammed Bello, o wi'i ɗum nder deftere maako, o ɗon tokka jokkirli saare maako bee Muhammadu bee laawol Hauwa .[18]
Toronkawa en adii hoɗde ko e wuro ina wiyee Konni e keeri laamu Bornu e laamu Songhai, haa tooñannge riiwi ɓe haa Maratta e gardagol Muhammadu Sa'ad, mawniiko gorko Sheek. Fedde maɓɓe feccii, ɓe ngummii Qoloba. Ko to Maratta Usmaan Danfodio jibinaa ñalnde 15 lewru Duujal hitaande 1754. O jibinaa ko bi Fodiye, dan Fodio walla Ibnu Fudiyi, ‘ɓiy Fodiye’, baaba makko dañii tiitoonde fulɓe Fodiye ‘jannguɗo’.[19] Ko adii fof ko baaba sheikh oo, Muhammad Bn Fodio caggal hitaande 1754, addi ɓe gila Maratta haa Degel, kono banndiraaɓe maɓɓe heewɓe ina keddii haa jooni e wuro Konni. Toronkawa woɓɓe, bana saare Gidado, ngummi haa Kebbi.[19]
Baaba makko Muhammadu Fodio ko ganndo lislaam mo Danfodio suka oo siftorta caggal mum e nder defte mum wonde ina jogii batte mawɗe e makko. Muhammadu Fodio maayi ko to Degel, o wirnaa toon.[19] Inna makko usmaan ko Hauwa Bn Muhammadu. O sikkaama ko o iwdi annabi lislaam Muhammadu nde tawnoo o iwdi ko Maulay Idris I, Amir gadano leydi Maruk.[20][21] Jannginoowo Usmaan e Abdullahi gadano ko yumma maɓɓe Hauwa ummoriiɗo e leñol juutngol annduɓe binndol lolluɓe. Yumma makko, neene Usmaan, ko Ruqayyah bin Alim, ko o asket e jannginoowo teddinaaɗo no feewi. E wiyde Murray Last, Ruqayya ina jokkondiri e caltal galle teskaangal e jaŋde mum. Golle Ruqayyah Alkarim Yaqbal ina njiɗaa e nder annduɓe lislaam e teeminannde 18ɓiire e 19ɓiire. Baaba Hauwa e jom suudu Ruqayya, hono Muhammadu bin Usmaan bin Hamm, ɓuri Ruqayya fof lollude e hormeede. O hiisetee ko diine Fulɓe ɓurɗo janngude e oon sahaa.[22]
=== Jaangirde ===
Nde Usmaan woni suka, kanko e ɓesngu makko ɓe ngummii to Degel ɗo o janngi Quraan.[23] Caggal nde Danfodio janngi Quraana e baaba mum, o yahi to jannginooɓe woɗɓe. Ina jeyaa heen banndiraaɓe makko, Usmaan Bn Duri, e Muhammadu Sambo.[19] Caggal nde Usmaan Binduri janngini mo, Danfodio o jokkondiri e Jibriil Bun Umar. Ibnu Umar ko mawɗo hakkille e diine e oon sahaa, ko o daraniiɗo Jihaadi no feewi. Jibrin Ibn Umar ko neɗɗo luulndiiɗo, caggal ɗuum o luurdi e Danfodio ; waaju makko e siftinde hol ko woni juulɗo, wonti huunde nde luural hakkunde makko e Shehu caggal nguurndam makko. Ɓiɗɗo Ibnu Umar caggal mum naati e Shehu e fuɗɗoode Jihaadi.[19] Almuɓɓe Ibnu Umar woɗɓe ina njeyaa heen miñiiko Danfodio, hono Abdullahi dan Fodio, e ɓiɗɓe yumma mum Muhammadu Firabri e Mustafa Bin Usmaan[19] Nde o heɓi duuɓi 20, Usmaan sosi duɗal mum to Degel, ɗo o waajotoo, o janngi e sahaa gooto. E nder jamaanu, o janngi no feewi e ganndal lislaam ɓooyngal, e filosofi, e diine, o wonti kadi miijotooɗo diine teddinaaɗo.
E hitaande 1786, Danfodio tawtoraama batu mawniiko Muhammadu bn Raji ɗo o heɓi seedanteeje jaŋde goɗɗe (hello 7).[19]
Hedde hitaande 1787, Danfodio ina winnda defte keewɗe e ɗemngal Arab e waɗde jimɗi juutɗi e ɗemngal Fulfulde. O timmini gooto e defte makko ɓurɗe lollude, "Ihyā’ al-sunna wa ikhmād al-bid’a (Ummital gollal annabaagal e momtugol kesam-hesaagu fenaande)" e hitaande 1773, ko ɗum tabitini innde Danfodio e nder annduɓe jamaanu.[19] E nder luural makko e annduɓe nokkuuji ɗii ko fayti e jaŋde (scholasticism), o winndii ko ina tolnoo e 50 deftere ngam haɓaade ƴattooje annduɓe nokku oo.
=== Noddaango faade e Lislaam ===
E hitaande 1774, Usmaan fuɗɗii waaju mum e nder dingiral mum ko Mallam, o jokki waaju mum duuɓi sappo e ɗiɗi to Gobir e Kebbi, o rewi heen duuɓi joy goɗɗi to Zamfara. Ina jeyaa e almudɓe Usmaan anndaaɓe, miñiiko gorko biyeteeɗo Abdullaah, laamɗo Hausa biyeteeɗo Yunfa, e woɗɓe heewɓe.[23]
Jaɓɓungal waaju makko ƴetti mo gila to Faru. Caggal nde o arti e Faru, o jokki e yahde caggal Kebbi haa o yettii Illo sara maayo Niiseer, e nder Fuɗnaange o yahi haa Zugu sara falnde maayo Zamfara.
Usmaan ina ñiŋa laamu nguu e binndanɗe mum, ina ñiŋa ɗum en sabu maccungaagu, rewde sanamuuji, juulde sadak, ɓurtugol njoɓdi, laamuuji njurum e njurum.[24] O teeŋtini kadi ɗooftagol fiqh Maliki e nder ɗooftagol neɗɗo kam e nder sariyaaji njulaagu e sariyaaji ñaawoore. Usmaan kadi ñiŋii jillondirde worɓe e rewɓe, aadaaji heeferɓe, jimɗi e nder juulde jommbaajo, e golle ndonu rewɓe ko luutndii sariya.[25] Ɓooytaani, suka Danfodio heɓi jokkondire mawɗe e nder remooɓe e woɗɓe leslesɓe.[19]
Usmaan woppii e nder galle laamorɗo oo, huutorii doole mum ngam heɓde yamiroore sosde renndo diine e nder wuro mum Degel, ngo o yaakorii wonde ko wuro teskinngo. O woni ɗoon duuɓi 20, omo winnda, omo janngina, omo waajoo. No renndooji lislaam goɗɗi ɗii nii, ndimaagu renndooji juulɓe e les njiimaandi ulama en ina addana ɗum en waawde haɓaade laamu e mbaydi laamu lislaam e innde shari’a e kalifaandi ideal.[15]
O woni kadi ko e njiimaandi mushahada walla njiimaandi mistikaaji ɗi o wonnoo e mum ɗii. E hitaande 1789, yi’annde addani mo sikkude omo jogii doole golloraade kaawisaaji, e jannginde wird makko miskineeɓe, walla litany. Litaniiji makko ina keewi huutoreede haa jooni, ina ceerti e nder winndere lislaam.[26] E kitaale 1790, Usmaan caggal mum heɓi gite Abdul Qadir Gilani, (sosɗo tariqah Qadiri) e yahdu mum to asamaan, ɗo o fuɗɗii e nder Qadiriya e leñol ruuhuyankeewol Muhammadu. Usmaan caggal mum wonti hooreejo banndiraagal mum Qadiriyya ina nodda laɓɓingol golle lislaam.[24] Binndi makko diineeji ina kaala miijooji mujaddid (kesɗitinoowo) e darnde Ulama e jannginde daartol, e golle goɗɗe e ɗemngal Arab e ɗemngal Fula.[15]
== Golle maantiniiɗe ==
Danfodio winndii ko ɓuri teemedere deftere ko faati e Faggudu, Daartol, Sariya, Njuɓɓudi, Hakkeeji Rewɓe, laamu, Pinal, Politik e renndo. O winndi jimɗi 118 e ɗemɗe Arab, Fulfulde, e Hausa.[27]
Balogun (1981, PP. 43–48) winnditii doggol golle 115 rewrude e lowreeji ceertuɗi.[28] Teskaama e nder golle makko ko;[29]
1.Usul al-`Adl (Kuule nuunɗal)
2.Bayan Wujub al-hijrah `ala’l-`ibad7 (siftorde farilla eggude wonande Yimɓe).
3.Nur al Ibad (annoore maccuɓe)
4.Najm al-Ikhwan (hoodere jaaynde en)
5.Siraj al-Ikhwan (Lampa ngam banndiraaɓe)
6.Ihyā’ al-sunna wa ikhmād al-bid’a (Ummital gollal Annabi e momtugol kesam-hesaagu fenaande)
7. Kitab al-farq (Deftere ceergal)
8. Bayan Bid`ah al-Shaytaniya (Sifaa kesam-hesaagu seytaane)
9. Abd Al-Qadir b. Mustafā (naamne sappo ɗe ‘Uthmanb. Fūdī waɗi e aayeeji e nder gooto e jimɗi makko ɗi ngonaa aarabeeɓe.)
10. Ādāb al-‘ādāt
11. Ādāb al-akira
12.‘Adad al-da’i ilaa al-day
13. Akhlaaq al-mustafa
14. Al-Abyat ‘ala ‘Abdul-Kaadir al-Jilāni
15. Al-adab.
16. Al-ajwibah al-muharrara ‘an al-as’ilat al-muqarrara fî wathīqat Shīsmas.
17.‘Allaamat Almuttabi‘ nder sunna Rasūl Alla min al-rijāl wa-al-nisā’
18. Al-amr bi-al-ma’ruf wa-al-nahi an al-munkar (yamirde moƴƴere e haɗde bonannde)
19. Al-amr bi-muwālāt al-mu’minīn wa-al-nahy ‘muwālāt al-kafirīn.
20. Al- ‘aql al-awwal.
21. Al-dalī ko Sheek ‘Usmaan.
22. Al-farq baina ‘ilm usūl al-day wa baina ‘ilm al-kalām.
23. Al-farq baina wilayāt ahl al-kufr fi wilayātihim wa-baina wilayāt hl al-islaam fii wilayātihim
24. Al-fasl awwal
25. Al-hamziyaa
26. Al-jaami’.
27. Al-jihaadi
28. Al-khabar al-hadi ilaa umur al-imam al-mahdi
== Reformeeji ==
=== Hakkeeji rewɓe ===
Golle mawɗe gadane ɗe Danfodio ƴetti e fuɗɗoode golle mum ko jaŋde rewɓe e nder renndo. Shehu’en ñiŋii ulama’en ngam yejjiteede feccere e aadee’en e ‘’accude ɗum’en no daabaaji nii’ (Nur al-Albab, hello 10, ko Shagari & Boyd, 1978, hello 39 ƴetti).[30] O jaabtii e dow hoolaare jaabawol ngol Elkanemi mo Borno ƴetti ngam haɓaade ɗum (ibid. pp. 84–90).
O fotndi jannginde e jannginde ɓiɓɓe makko worɓe e rewɓe jokkuɓe e golle makko caggal makko.[11] Ɓiɓɓe makko rewɓe heewɓe njalti ko e annduɓe e winndooɓe. Haa teeŋti e ɓiyiiko debbo biyeteeɗo Nana Asma’u firti yoga e golle baaba mum e ɗemɗe nokku oo.
Ko ɗum huunde teskinnde e oon sahaa sabu Danfodio fellitii wonde rewɓe ina poti heɓde jaŋde no worɓe nii, ko noon o waɗtiri ɗum en e nder cuuɗi janngirɗe gooti.[31]
=== Peewnugol faggudu ===
Shehu en ñiŋii no feewi laamɓe Hausa en sabu njoɓdi mum en teeŋtundi e ƴattaade sariya juulɓe. O ‘ñaagii tooñannge, kala tooñannge, dokkugol e jaɓgol njoɓdi, ƴettugol njoɓdi ndi wonaa nuunɗundi, ƴettugol leydi e doole, ƴaañgol gese yimɓe woɗɓe tawa yamiraaka, ittugol kaalis e miskineeɓe, kasoo e tuumeede fenaande e denndaangal tooñanngeeji goɗɗi (Shagari e Boyd, p71.5). Almuɓɓe Shehu’en ɗon ƴama ngam ɓe ɗon ƴama ɓe ɗon ƴama. Ɓe cemmbinaama ngam janngude karallaagal ngam dañde nguura. Ina sikkaa ñaamde ko neɗɗo dañaani e doole mum’, ina fotaani’. Ɓe mbaɗi golle juuɗe ceertuɗe ngam feewnude ko ina haani e nguurndam (Shagari e Boyd, 1978,. p. 18).
O wiyi ko ngam ummital juɓɓule faggudu lislaam laaɓtuɗe ko wayi no al-hisbah, hima, bayt al-mal (kaalis dowla), Zakat, Waqf ekn... Ko ɓuri heewde e miijooji makko faggudu ina tawee e deftere makko Bayan Wujub al-Hijrah `ala’-Ibad. Golle goɗɗe ɗe won miijooji faggudu tawaa heen ko Kitab al-Farq, Siraj al-Ikwan, Bayan Bid’ah al-Shaytaniya, Najm al-Ikwaan e Nur al-Ibad.[32]
=== Siistem faggudu ===
Shehu ina ɗaɓɓi sosde njuɓɓudi faggudu tuugiindi e nafooje ko wayi no nuunɗal, nuunɗal, njuɓɓudi, neɗɗaagal, nuunɗal ekn... E wiyde makko nuunɗal ko coktirgal yahrude yeeso tawi tooñannge ina addana neɗɗo ŋakkeende. Laamu nuunɗungu ina waawi duumaade hay so tawii ko e majjere kono ngu waawaa duumaade e tooñannge(Dan Fodio, 1978, p. 142). To bannge goɗɗo oo o jeertinii golle ɗe moƴƴaani ko wayi no fenaande, njulaagu e njulaagu e batte mum en bonɗe e nder faggudu (Dan Fodio, 1978, p. 142). O toowni golle e golle tiiɗɗe, o salii ñaagaade. O hirjini almuudo makko nde o naatata e dañde nguura hay so ko e golle gaadoraaɗe (Kani, 1984, pp. 86–87). Feccere golle e gollondiral ina njogii nokku toowɗo no feewi e miijo makko faggudu (Balogun, 1985, hello 30, ko Sule Ahmed Gusau, 1989 ƴetti).[33] Jeyi keɓaaɗo e fenaande maa ƴette, kaalis keɓaaɗo oo waɗee e kaalis leydi ndii.
Shehu ina teeŋtini no feewi golle luumo Fair. E nder deftere makko Bayan al-Bid`ah al-Shaytaniyah (Ko fayti e newingol seytaane) o haɗi majjere yeeyde e nder luumo. Ko ngam nuunɗal e nder njulaagu e nder luumo hee o teeŋtinii ummital juɓɓule Hisba ɗe golle mum en mbaɗata ko ƴeewtaade cogguuli, ƴeewtaade sifaa marsandiis, teddeendi e peeje laaɓtuɗe, haɗde golle Fenaande e Usurious, ittude Monopolisation des produits, ekn (The SheB-Syah al-Syah ko Kani ƴetti ɗum, hello 65).[34]
=== Jawdi renndo ===
E dow njaru laamu, Shehu tuugnii miijooji mum ko e Ibnu Al-Juza’iy (maayɗo 741/1340) e Al-Gazali (maayɗo 505-1111). E nder deftere makko feewde e Emir en, Shehu teeŋtinii njaru e Defaare e peewnugol kaɓirɗe e yoɓde soldateeɓe. So tawii won ko heddii, ina yahra e ñaawooɓe, e ardiiɓe dowla, ngam mahngo juulirɗe e ponte caggal ɗuum feccaa e miskineeɓe. So tawii won ko heddii haa jooni, Amiir ina jogii feere rokkude ɗum alɗuɓe walla jogaade ɗum (e nder bayt al-mal) ngam haɓaade musibbaaji baawɗi arde (ibid. p. 131, Gusau, 1989, p. 144–45).[33]
E wiyde Shehu, zakat al-fitr (miskineeɓe fotɓe yoɓeede e juulde koorka) ina yoɓee e miskineeɓe e waasɓe tan. Ngalu dowla wonaa miskineeɓe tan. Walla kadi alaa e sago yoɓeede no fotiri e denndaangal koye njaru (Gusau, 1989, pp. 144–145).
=== Reformeeji leydi ===
Leyɗeele fof ko e jeyi laamu. Shehu hollitii leyɗeele ɗee kala ko Waqf, walla jeyi renndo ngoo fof. Kono Sultan ina rokka leydi yimɓe walla galleeji, hono no amiir waawirta nii. Hono leydi ndii ina waawi ronkude yimɓe galle kono ndi waawataa yeeyde. Taƴre leydi naatnaa.
== Baɗte Jihaadi ==
=== Iwdi e sosngo ===
E hitaande 1780–1790, innde Usmaan ɓeydii mawnude nde o ñaagii nuunɗal e neɗɗaagu, o renndini yimɓe woɗɗuɓe e renndo Hausa en.[23] Remooɓe Hausa en, jiyaaɓe e waajotooɓe ina mballita Usmaan, kam e durooɓe Toureg, Fulbe e Fulɓe ɓe njoɓdi mum en ɓuri heewde e jawdi mum en ndi ardiiɓe laamu doole nanngata.[19] Ɗee renndooji durooɓe ardii ɗum en ko diineeji hoɗɓe e renndooji teeru ɗi ngonaa haalooɓe Fulfulde, jokkondirɓe e durooɓe no feewi. Heewɓe e almuɓɓe Usmaan caggal ɗuum njoginoo birooji ɓurɗi teeŋtude e dowlaaji kesi ɗii. Jihaadi Usmaan waɗii ngam naatnude leƴƴi keewɗi e nder dingiral gootal diine-politik.[35] Sultan oo jaabiima no feewi e Dental Lislaam Danfodio. Won e terɗe Jamaa’en ngoppitaa.[19]
E nder deftere Sheek, “Tanbih al-ikhwan”, en keɓii haala miñiiko ko waɗi Jihaadi fuɗɗaade. Ɗum ko Abdullaah haali ɗum e dow tiiɗnaare Sheek e hoore mum
Laamiiɗo Gobir nden fuɗɗi ƴamtugo yoga e almuɓɓe Sheeks, hulɓini ɓe. O neldi kampaañ ngam haɓaade ɓe, e nder heen, konu makko nanngi yoga e worɓe men, haa arti noon e rewɓe e sukaaɓe mum en, ɓe puɗɗii yeeyde ɓe maccuɓe e yeeso gite men. Min ndartinaama hay so tawii ko noon min mbaawirta heɓtaade min e koye amen.
Haa ragare, Sarkin Gobir neldi nulal haa Shehu, o yamiri mo o hoosa saare maako, o wurta wuro maako ammaa o waawataa yahdugo bee maako koo gooto nder tokkooɓe maako.Ndeen Sheek jaabi;
" Mi seertataa e leñol am, kono miɗo heppi yaltude e kala yiɗɓe rewde mi. Suɓiiɓe jokkude ina mbaawi waɗde ɗum’. Min mbaɗii Hijra amen gila e hakkunde maɓɓe e oon alkamiisa e hitaande 1218 (1804). Ñalnde 12 lewru Zulki’da min njottii ladde maɓɓe ɓurnde making to juulɓe min Sarkin Gobir yamiri wonɓe e laamu les makko yo nanngu jawdi waɗooɓe Hijra, ɓe kaɗa yimɓe maɓɓe arde jokkondirde e amen...”
— Abdulaahi ɓii Foodiyo, Tanbih Al-Ikhwan
E hitaande 1788–89, Laamu Gobir fuɗɗii ustaade, nde tawnoo doole Shehu ina ɓeydoo. Nde tawnoo Bawa Jan Gwarzo ina hulɓinii Sultan Gobir, mo duuɓi 75, mo ñawɗo oo, noddi Shehu to Magami e nder juulde juulde.[19] Annduɓe galle laamɗo ɓee fof kawri e almuɓɓe Danfodio ina njalta Sultan. Danfodio dañii heɓde 5 konsiyeeji lolluɗi ɗii. Ko ɗeen ngoni ɗe Danfodio ɗaɓɓi;[19]
# Nde kasoo fof yoo woppu
2. Nde kala ɓoorniiɗo Turban (Maande renndo lislaam Shehu - Jama'a) teddinee.
3. Ngam accude noddude Alla
4. Kadi hay gooto fotaani haɗde jaabaade noddaango ngoo.
5. Nde laamɓe makko ngoppataa njoɓdi.
=== Luural e Nafata ===
Caggal nde Bawa sankii, doole Gobir ina njokki ustaade sabu hareeji e dowlaaji keddiiɗi ɗii. Yaaqub ɓii Bawa waraa e wolde, gaññeeje hakkunde Gobir e Zamfara ɓuuɓtii.[19] To wuro Zurmi,Ali Al-faris, hooreejo Leñol Alibawa e Fulɓe, Gobirawa wari, Alibawa en caggal ɗuum maa njokkondir e Shehu en. Zamafarawa en kadi, ɓe Gobirawa njippini ko ɓooyaani koo, ngoni kadi e murto, Nafata alaa baawɗe ustude murto ngoo. To galle, Shehu ina heɓa jokkondire keewɗe e dow ballal Sultan.[19]
E hitaande 1797–98, laamɗo Nafata mo Gobir e nder etaade mumtude laamu Shehu fellitii lelnude won e golle lislaam. O haɗi Sheek'en waajaade, renndo lislaam ɓoornaade wutteeji e wutteeji (Hijab), o haɗi naatde e diine, o yamiri naatɓe e diine lislaam yo ngartu e diine mum en ɓooyɗo.[23][35] Ko noon bayyinaango ngoo wayliri politik Sultan Gobir Bawa waɗnoo duuɓi sappo ko adii ɗuum.[19] Ɗum mettini no feewi e Usmaan nde winndi e deftere mum Tanbih al-Ikhwan 'ala away al-Sudan ("Ko faati e laamu leydi men e leyɗeele hoɗdiiɓe mum e nder leydi Sudaan") Usmaan winndi: "Laamu leydi ko laamu laamɗo mum tawa naamnaaka. So laamɗo mum ko juulɗo leydi ndi wonaa leydi mum; ko leydi goonɗinɓe E nder ɗeen ɗoon geɗe, kala neɗɗo ina foti yaltude heen yahde leydi ngoɗndi".[36]
=== Eɓɓoore warngo ===
E hitaande 1802, Yunfa, lomto Nafata, gonnooɗo almuudo Usmaan, ruttitii e makko, woppi ndimaagu Degel, etii warde Usmaan to Alkalawa. O nanngi yoga e tokkooɓe Shehus, o nanngaa.[37] Caggal nde eɓɓoore ndee heɓaani, Yunfa ƴetti ballal to ardiiɓe dowlaaji Hawsa keddiiɗi ɗii, o jeertini ɓe wonde Usmaan ina waawi umminde jihaadi yaajndi.,[38]
Yunfa e timmoode hitaande mum adannde fotndi e murto ummoraade e Zamfara, e njiimaandi Katsina, e Sullubawa en wonɓe e Katsina, e renndo juulɓe ɓe ɓeydotoo semmbe e ɓe ngonaa restive e les njiimaandi Shehu.[14]
Kiriis oo yaawi ko nde diɗɗal Gobir ngal arti Alkalawa e kasooji juulɓe waɗi ngam woppitde ɓe nde tawnoo ngal yahri ko to Degel ɗo renndo juulɓe ɓuri heewde. Yunfa hay so wonaa e yamiroore njillu nguu, waawaano yejjiteede e caɗeele ɗee. Jaabawol Yunfa ko etaade warde Sheek.[19] Konu Yunfa yani e Gimbana, juulɓe nanngaa.
=== Eggugol/Eggugol/Hijra ===
Ko e oon sahaa Danfodio winndi deftere Masa'il muhimma ɗo o holliti Waɗde eggude e dow juulɓe torraaɓe.[19] E kulhuli njiyaagu ummoraade e Gobir, renndo juulɓe ina foti yettaade konu Yunfa. Hay so ɓe peewnitaaki, ɓe ndogi ɓe payi Gudu, ko balɗe nay walla joyi, ko ina wona kilooji capanɗe jeegom.[19] Wonaa gooto fof waawi waɗde yahdu nduu, ganndo Tuareg, Agali ina joginoo defte Shehu dow gelooɗi e pucci ina foti hootde to e gelooɗi ngam wallitde e udditde.
Caggal nde ɓe ndogi Degel, renndooji juulɓe goɗɗi e nder Hausaland puɗɗii naatde e fedde egguɓe Danfodio. Muhammed Bello, yahi Kebbi e lesɗe goɗɗe koɗdiiɗe ina renndina Pamflets ina nodda juulɓe ngam eggude (Hijra). Ko e oo sahaa deftere Wathiqat ahl-Sudan ndee cirƴaa (nelal feewde e yimɓe Hausaland) ina waɗi jamirooje juutɗe ko fayti e ko lislaam foti waɗde e hol ko woni sabaabu golle doole wonande juulɗo no neɗɗo gooto e juulɓe no renndo nii.[19] Eggooɓe ina njokki e naatde e Shehu fotde lebbi caggal hijjoore adannde, won heen ina ngarta e ɓesnguuji mum en e geɗe mum en tawa ngalaa.
Laamcfo Gobir ina wondi e sunaare e ustaare yimve e nder laamu mum, etinooma haɗde eggugol ngol ɓeydaade, e 6eydude e 6eydude jawdi rew6e kono alaa ko nafi (cf. 24)[19]
=== Sehilaaɓe tedduɓe ===
To Degel bee Shehu woni baaba maako, Muhammadu Fodiye, mawniiko, Ali e miñiiko, Abdullahi.
Neɗɗo goɗɗo teskitinaaɗo ko Umar Al-Kammu, sehil makko ɓurɗo ɓadaade mo, gardinooɗo mo e ñalngu nguu, nde o yiɗi warde Yunfa. O woni tataɓo caggal Abdullahi e Muhammed Bello e salminde Shehu hono Kumaniiɗo Goonɗinɓe. O woniino keso e nder Jihaadi. O tawtoraama e wolde Tsuntsua, kono o sankii ko yeeso Sheek to Birnin Fulani sara Zauma. Hedde makko caggal ɗuum Bello addi ɗum Sokoto ɗo o wirnaa sara Shehu.
'''Binndi''': E nder deftere Raud Al-jinan,17 binndi ina cifaa, teskaama e nder majji ko Al-Mustapha, mawɗo binndi. Ɗiɗi ina mbiyaa Al-Maghribi, ina hollita iwdi Afrik worgo e goɗɗo oo "Malle" ina hollita iwdi Mali.
'''Limaam en''' : Teskaama e maɓɓe ko Imaam Muhammadu Sambo maayɗo e wolde Tsuntsua ; Muezzin Ahmadu Al-Sudaani mo maayi ko yaawi to Sarma ko adii Jihaadi; Muhammadu Shibi; M. Mijji, Yero ekn.
'''Suleymaan Wodi''' : Neldaama e ɓataake feewde e Sarkin Gobir e fuɗɗoode Jihaadi. Caggal ɗuum waɗii golle keso.
62 hoɗdiiɓe. Nde juulbe njahi Alkalawa ngam hawtugo bee Bawa, wi'i woodi anndube ko buri ujineere bee Sheek.[19] To wuro Tsuntsua, Bello wiyi 2 000 neɗɗo maayi heen, heen 200 ko siftorɓe Quraana.
Yaasi cirkel Sheek oo, 69 annduɓe woɗɓe cifaaɗe e Raud Al-jinan, tataɓal maɓɓe ina gasa tawa ko Fulɓe walla ina njogii inɗe Fulɓe ina kollita iwdi Fulɓe.
Wonande mbaydiiji leƴƴi, Murray Last siftinii deftere Rawd al-jinan, so wonaa renndo ɓadiiɗo Shehus ummoriiɗo Degel, 69 annduɓe woɗɓe cifaa, ko ina wona tataɓal ko Fulɓe walla ina njogii inɗe Fulɓe kollitooje iwdi Fulɓe, "kono hujja doggol ngol feeñaani:ko ɓuri heewde e nokkuuji ɗii ko adanɗi, tawi 15 e heddiiɓe ɓee ina nganndiraa jokkondirde"[19]
=== Bayyinaango Jihaadi ===
=== Feññinde ko Kumaniiɗo Gooŋɗinɓe. ===
Nde kaaldigal hakkunde renndo juulɓe e Gobir woni e ŋoŋɗi, ko ɗum waɗi njangu ina jogori arde, juulɓe peewnitii defte, cuɓii hooreejo. Innde Abdullahi dan Fodio ƴettaa, kanndidaaji goɗɗi ɗii ko Umar Al-Kammu e Imaam Muhammadu Sambo, caggal ɗuum ko Muhammed Bello suɓii. Almuɓɓe Usmaan innitiri mo hooreejo gooŋɗinɓe (Amīr al-Muʾminīn) ɓe cuɓi mo hooreejo. Ɓe ndokki kadi Usmaan innde Sarkin Muslim (Hooreejo juulɓe).[39] Idii waɗde salminaango ko Abdullaahi dan Fodio, caggal ɗuum ko Muhammed Bello. Danfodio ina mawni (duuɓi 50) ina famɗi semmbe, fotaani tawtoreede hare ndee. Darnde ndee ko kewu tan (cf. 24).[19]
Haa lewru abriil nder hitaande woore, Renndo Juulɓe moofti haa Gudu, ɓe ɗonno hesɗitina haɓdugo bee konu pucci Gobir ummotooɗum. Noddaango Jihaadi ngoo yaajii e nder Hausaland haa e caggal mum no yiyraa e ndee yimre nde ganndo Bornu gooto winndi;
Goonga, ruulde ina jooɗii e dow leydi Alla
Duule denndaaɗe haa dogde e mayre waawaa
Kala nokku gila Kordofan e Gobir
E gure Kindinaaɓe (Tuwaareg en) .
Nje koɗorɗe dawaaɗi Fellata (Bi la'ila)
Gollaade Alla e nder hoɗorde maɓɓe
(mi juroniima nguurndam Nelaaɗo e moƴƴere mum ɓurnde mawnude)
E moƴƴinde denndaangal diiwanuuji e diiwanuuji
Heeɗito ngam weltaare yeeso
So e ndee hitaande 1214 ɓe ngoni ko e rewde miijooji maɓɓe nafooji
Hono no sahaa nde aduna oo foti yuɓɓineede e waaju
Alaa! wonde miɗo anndi fof ko fayti e ɗemngal fowru.
— Ganndo Borno, e nder...
E nder hitaande ndee tan, Usmaan fuɗɗii jihaadi, o sosi Kalifaandi Sokoto.[40] E oon sahaa, Usmaan hawriino e yimɓe heewɓe e nder Fulɓe, remooɓe Hawsa en e njiimaandi Toureg en.[24] Ɗum waɗi mo gardiiɗo politik kam e diine, rokki mo mbaawka bayyinde e jokkude jihaadi, ummina konu, wonta hooreejo mum. Wonno fitinaaji keewɗi e nder leydi Hausaland e ardorde mum ɓuri heewde ko e Fulɓe e ballal mawngal e remooɓe Hausa en, ɓe nganndu-ɗaa ko ɓe ɓurɓe heewde njoɓdi e tooñanngeeji laamɓe maɓɓe.[41]
Caggal nde Usmaan holliti Jihaadi, o hawri e konu Hawsa en ngam haɓde e konu Yunfa to Tsuntua. Konu Yunfa, tawi ko konuuji Hawsa en e sehilaaɓe Tuareg en, fooli konu Usmaan, wari fotde 2 000 soldaat, heen 200 ko hafiz en (siftorɓe Quraan). Nasaraaku Yunfa juuti, Usmaan nanngi Kebbi e Gwandu nder hitaande nde'e.[42] E sahaa wolde ndee, jokkondiral Fulɓe ina yahra e laabi njulaagu e maayooji gonɗi e nder falnde Niiseer-Benue, kam e delta e laanaaji. Noddaango jihaadi ngoo yettaaki tan e dowlaaji Hawsa goɗɗi ko wayi no Kano, Daura, Katsina e Zazzau, kono kadi yettaaki Borno, Gombe, Adamawa e Nupe.[43]
=== Hare nde Tabkin Kwottoo ===
Ko adii fof ko nde fedde tokosere soldateeɓe ummoriiɓe Gobir fiyi caggal (p. 24).[14] Juulɓe njahi ngam heɓugo Matankari e Konni, gure ɗiɗi mawɗe haa bannge woylaare maɓɓe. Feccere Booty ndee yahdaani e sariya lislaam ko ɗum waɗi Shehu toɗɗii Umar Al-Kammu ngam wonde keso.
Renndo juulɓe jeertinaama e ɓadtaade konu pucci Yunfa ko adii fof ko jom suudu Toureg, ɗiɗaɓol ko won e soldateeɓe Fulani Yunfa dogɓe e konu pucci. Yunfa adii ɓadtaade Sullubawa ngam jokkondirde hade mum yahde.
Dow semmbe konu pucci, Muhammed Bello wi'i konu pucci maako teemedere semmbiɗi ko ɓuri ɗuuɗugo ɓe Tuareg'en, Sullubawa'en e Gobirawa'en nden konu Danfodio'en ɗon mari Hausa'en, Ful'en, Konni'en Fulɓe'en hokkata ballal nokkuure, Tuareg'en les ardungal Agali e Adar julɓe mo A jop ( A jorj julɓe kadi hawti bee ɓii Eraj'en. 27).
Hare Tabkin Kwotto waɗii e hitaande Rabi’ al-Awwal 1219 walla lewru suwee 1804, konu Gobir nguu ina jogii kaɓirɗe keewɗe e gardagol Yunfa, hawri e konu Jama’a mo alaa kaɓirɗe, ɓurɗo famɗude e gardagol Abdullaah. Hay so juulɓe ɓuri famɗude, ɓe ngalaa kaɓirɗe, ko pucci e boɗeeji seeɗa tan, ɓe mballiri ɗum ko geɗe joopaaɗe. To bannge gooto, ɗe ngoni ko e maayo ngo jooni joginoo ndiyam sabu toɓo. Leydi hay so ina ɓuuɓi ina suddii ladde teddunde kadi. Nafoore e moraal kadi ina toowi ; ina fadi halkaare so ɓe nanngaama.
To maayo Kwotto sara Gurdam, ngo woɗɗaani Gudu. Ɓooytaani hare ndee fuɗɗii, juulɓe mbaawi foolde konu Gobir en, ndeen ɓe ndogi. Abdullaah ina siftina no o ɓuuɓniri konu Gobir balɗe, e etaade addude ɗum e hare, tee ɓe ngoppaani hawrude e makko e nokku hare mo o suɓii. E peeje ngam heɓde caggal makko e taƴde laabi makko, konu Gobir nguu yahri bannge worgo to konu makko, ƴetti darnde sara maayo Kwotto (Tabkin Kwotto e ɗemngal Hausa), e dow leydi tufnde, tawi ko ɓuuɓri ɓuuɓri e yeeso maɓɓe, ndi ɓe limtata ngam haɗde juulɓe ɓee woppude. Haa caggal lekki kii ina waɗi leydi udditiindi ndi konu pucci ina haani jippinde juulɓe. Ndeen ɓe ndewi ɗoon jamma, ɓe ɗaminii ko ñalnde heen ɓe keɓata ko weeɓi e juulɓe. Abdullaah mo limtunoo peeje ɗee, jogiiɗo hoolaare e yahdu konu mum e mbaawka fiyde moƴƴere e fiyooɓe mum, felliti haɓde e maɓɓe to maayo. Ɗoo, konu juulɓe ina waɗa juulde, ina fodani koye mum en maayde walla nafoore e nokku hare ƴiiƴam.
Hare ndee fuɗɗii ko hedde waktuuji 12 kikiiɗe e hare ardiinde ummoraade e Abdullaah, hare ndee ndeen yaawi waylude wonti hare juuɗe e juuɗe ƴiiƴam, waɗeteende e laylayti, kaafaaje e balɗe juutɗe. Haa kikiiɗe, Gobirawa en keɓii, ɓe njirliima, ɓe njiɗi ko dogde. Kanko Yunfa, o yaawi dogde e ladde hare. Ndee hare ɓeydii semmbe renndo juulɓe. Abdullaah jokki e winndude ɓataakeeji ina nodda juulɓe woɗɓe ngam tawtoreede haɓooɓe jaaltaaɓe ɓee. E ɗuum, konu juulɓe heɓi ballal mawngal ummoraade e ƴeewooɓe adanɓe.
=== Ɓooygol nguura ===
Toɓooji 1804 puɗɗiima tawo kono nguura ko adii nde hitaande ndee fuɗɗotoo ina famɗi haa jooni. Wuro ngo ina wondi e hoɗdiiɓe, ɓe njiɗaa yeeyde Maasa e renndo juulɓe. So ɓuuɓri nguura gasii tan ko yahde nokku keso. E wiyde Murray Last, Kampaañiji Jihaadi ɗii ina paamniree e ɗeen kelme ; njiylawu nguura, ko jiidaa e durngo e ndiyam jawdi ndii.
Caggal nafoore to Tabkin Kwotto, won laamɓe nokkuuji ɗii puɗɗii jokkondirde e Shehu teskini e nder maɓɓe ko ardiiɓe Mafara, Burmi e Donko heddii tan ko Sarki Gummi to Zamfara Fuɗnaange-rewo ngam wallitde Gobir. Ɓe anndi Shehu duuɓi 20 ko adii nde o woni e njilluuji makko waaju to Zamfara. Ɓe neldi yeeyooɓe e nguura to Renndo Juulɓe, kono e wiyde Muhammed Bello, sehilaagal maɓɓe ko sabu gaññeeje maɓɓe e Gobir ɓuri toon jogaade Lislaam walla haaju e peewnugol. (hello 27). Haa jooni haala ŋakkeende nguura safraaka. Remooɓe ina ŋakkiraa muñal.
=== Hare Tsuntsua ===
E ndema e lewru oktoobar 1804, set gadano kampaañ doolnuɗo oo fuɗɗii, mbaawi ruttaade e falndeeji ɗii e nder laddeeji, ɓe ngoni ko e kisal e hare pucci. Ɓe ɓeydoo dañde ndimaagu yahde, ko ɗum waɗi ɓe ngummii ko e caggal leydi laamorgo Gobir, hono Alkalawa.
Mualimaaji ɗii ngoni ko e foolde haa jooni, ɓe mbaawi heɓtude gure keewɗe e nder Gobir. Eɓɓoore hakkundeere nde Sarki mo Gummi waɗi ndee, heɓaani nafoore sabu juulɓe ina njogii semmbe hannde ngam diwtude sarɗiiji kala nanondiral. Ɓe ɗaɓɓi nde Yunfa oo artata e hoore mum to Sheek oo.
Juulɓe ina njokki e dañde sehilaaɓe. Konu Gobir fuɗɗii ƴattaade sehilaaɓe mum en Sullubawa nde won heen puɗɗii yiɗde Shehu en. To keeri Adar e Gobir, fedde juulɓe e les njiimaandi Tuareg Agali ina haɓa. To Gobir Fuɗnaange-rewo, to Zamfara ɓooyɗo, juulɓe ina njoginoo sehilaaɓe woɗɓe ; fulɓe Alibanawa ɓe tampi e juuɗe Gobir.
Ko e lewru Ramadaan, Nde tawnoo jooni ko juulɓe ɓee ngoni ko e yahde ñalnde wootere haa laamorgo ngoo, eɓe ceerti ngam yiylaade nguura, konu Gobir e sehilaaɓe mum Tuareg en mbaɗi njillu to Tsuntsua, kilooji ɗiɗi e laamorgo ngoo. E wiyde Muhammed Bello, juulɓe mbaasii fotde 2000 neɗɗo, heen 200 ina nganndi Quraan e ɓerɗe. Muhammed Bello ina wondi e rafi tawa Abdullaahi dan Fodio ina wondi e koyngal. Ina jeyaa e maayɓe ɓee banndiraaɓe Shehu hono Imaam Muhammadu Samo, Zaid bin Muhammadu Sa'ad e Mahmuud Gurdam.
Caggal nde ɓe keɓi foolde to Tsuntsua, juulɓe njooɗii heddiiɓe e Ramadaan e nder falnde nde hade maɓɓe fuɗɗaade yahde dow maayo feewde Zamfara e lewru Yarkomaa e Feebariyee ngam yiylaade nguura.
=== Nanngugol Kebbi ===
Won ɗo e nder Zamfara Fuɗnaange, juulɓe mbaɗti sehilaaɓe. Hay so tawii Zamfarawa en ɓuri heewde ko heeferɓe, ɓe ɓuri waawde haɓaade Gobirawa en e juulɓe. Duuɓi 50 ko adii jooni, Gobirawa en ndartiniino Zamfara, ina njiyloo leydi ndii, ina ndiiwta mooliiɓe Zamfarawa en.
E fuɗɗoode, njillu nguu to Sabon Gari ko e Kebbi e Gobir, caggal ɗuum ko e gure nokkuuje Zamfara. Laawol Kebbi ngol wonnoo ko e les njiimaandi Waasiir Abdullahi e Ali Jedo, hooreejo konu nguu. Laamorde Kebbi ƴettaa, Kebbawa dogi Fuɗnaange dow maayo. Kebbi wonnoo ko nokku peewnoowo no feewi nde tawnoo jooni ina addana yah-ngartaa garoowo to Gwandu waawde waɗde kadi ina addana koɗorɗe duumiiɗe soseede toon, ɗum joofna yah-ngartaa juulɗo juutɗo teskinɗo. E nder ɗuum gila Sabon Gari, njilluuji neldaama heen feccere ngam mooftude nguura, feccere ngam waɗde leydi ndi kisal wonande juulɓe.
Nde Kebbi woni jooni e les njiimaandi juulɓe, e nde tuugnorgal mum en woni e kisal, juulɓe ina mbaawi jokkude hare mawnde e Gobir tawa ina famɗi ɗo ɓe mbaawi ruttaade e musiiba to Tsuntsua (p. 34)[19]
=== Hare Alwassa ===
Ɓooytaani caggal nde ɓe njottii Gwandu, juulɓe ɓee kawri e njiimaandi Gobirawa, Tuwaareg e Kebbawa paani. Juulɓe ɗoo kadi majjii fotde ujunnaaje neɗɗo e wiyde Muhammed Bello kono nde njanngu nguu fuɗɗii e dow Gwandu, nokku ɓurɗo ɓuuɓde oo weltiniri juulɓe, haɗi gelooɗi tuwaareg en, ɓooyaani ko juulɓe ndiiwi njiimaandi ndii.
Foolde Gobir jeertinii heewɓe e laamɓe e mawɓe Hawsa en, heewɓe e maɓɓe puɗɗii hare tiiɗnde e renndooji lislaam en e nder leyɗeele mum en. E nder ɗuum, embargo njulaagu waɗaama e wuro Gudu e saraaji mum. Ko ɗoo jokkondiral Shehu e Zamfara naati. Hay so tawii noon, hollitaama wonde amity Zamfara ko sabu gaño maɓɓe e Gobir, jibinaaka e jokkude Lislaam.[14]
Caggal wolde Kwotto, ina laaɓi wonde hannde Jihaadi nattii wonde haala daɗndude Gobir, kono ko haala hisnude sabaabu Lislaam, mo laamɓe Hawsa en njogori halkude. E teskaade ɗuum, Sheek toɗɗii ardiiɓe sappo e nayo, neldi ɓe to leyɗeele maɓɓe e renndooji maɓɓe, ngam ardaade leñol maɓɓe e Jihaadi ngam haɓaade añɓe maɓɓe ƴattooɓe ɓe. Ko ɗeen ƴellitaare addani Lislaam sarde no feewi e nder leydi Hawsa en fof haa e nokkuuji Bornu.
E hitaande 1808, Usmaan fooli laamɓe Gobir, Kano, Katsina e Laamuuji Hawsa goɗɗi.[44] Caggal duuɓi seeɗa tan, Usmaan tawi hoore mum ina ardii dowlaaji ɗii. Kalifaandi Sokoto wontiino dowla ɓurɗo mawnude e fuɗnaange Saharaa e oon sahaa. E hitaande 1812, laamu kalifaandi yuɓɓinaama, ɓiy Usmaan biyeteeɗo Muhammed Bello e miñi mum Abdullahi dan Fodio mbaɗi jihaadi e njuɓɓudi laamu hirnaange e fuɗnaange.[45] Hedde oon sahaa, Usmaan arti e jannginde e winndude ko fayti e Lislaam. Usmaan kadi golliima ngam sosde laamu cemmbinngu tuugiiɗo e sariyaaji lislaam.[46]
Kalifaandi Sokoto ko jillondiral dowla Islaamiyankeewo e laamu Hawsa en wayluɓe. Muhammed Bello nastini njuɓɓudi lislaam, ñaawooɓe juulɓe, ƴeewooɓe luumooji e ardiiɓe juulde toɗɗaa, kadi njuɓɓudi lislaam e njoɓdi leydi ndii sosaa, tawa ina waɗi ngalu e dow leydi ndi mbiyaten kharaj e njoɓdi ndi ɓe njoɓata e fannuuji gooto gooto ina wiyee jizya, hono no jamaanu lislaam ɓooyɗo nii. Fulɓe hoɗɓe e jawdi ndariindi njooɗiima, ɓe mbaɗti ɗum en e remde baali e be’i, e nder eɓɓoore ngam naatde e les njiimaandi sariya juulɓe. Juulirɗe e Madrasaaji ina mahaa ngam jannginde yimɓe, Lislaam. Dowla ina joginoo annduɓe diine walla mallam en heewɓe. Suufiyankaagal naati jaajde. Ɗemɗe Arab, Hausa e Fulfulde njiyii ummital yimre, Lislaam jannginaama e Hausa e Fulfulde.[35]
=== Wade ===
E hitaande 1815, Usmaan ummii Sokoto, Bello mahi mo galle e saraaji rewo. Usmaan sankii ko e wuro ngoon ñalnde 20 abriil 1817, tawi omo yahra e duuɓi 62. Caggal maayde makko, ɓiyiiko biyeteeɗo Muhammed Bello, lomtii mo amir al-mu’minin, o woni kaliifa ɗiɗaɓo kalifaandi Sokoto. Abdullahi, miñiiko Usmaan, rokkaama tiitoonde Amiir Gwandu, o waɗtaa e gardagol Emiraaji Hirnaange Nupe. Nii woni, denndaangal dowlaaji Hawsa en, geɗe Nupe e Fulani en to Bauchi e Adamawa, fof ko njuɓɓudi politik-diine gooto laaminoo. E hitaande 1830, jihaadi oo yani e ko ɓuri heewde e ko wiyetee hannde Fuɗnaange-Niiseer e worgo Kameruun. Gila e jamaanu Usman ɗan Fodio haa e jamaanu Biritaannaaɓe e fuɗɗoode teeminannde 20ɓiire ina waɗi kaliifaaji sappo e ɗiɗo.[20]
== Njawdi ==
Usmaan yi’aama nder Encyclopedia Britannica bana hooreejo ɓurduɗo mawnugo nder reforme Sudaan Hirnaange nder teeminannde 19ɓiire.[23] Julɓe ina njiyra mo no Mujaddid (kesɗitinoowo iimanaagal).[12] Heewɓe e yimɓe ɓe Usman ɗan Fodio ardii ɓee mbeltiima no feewi nde laamɓe dowlaaji Hawsa en njiylotoo lislaam e geɗe diine aadaaji diiwaan oo. Usmaan sosi dowla teokraasi mo firo lislaam ɓuri tiiɗde. E nder Tanbih al-ikhwan 'ala ahwal al-Sudan, o winndi: "Ko fayti e sultan'en, sikke alaa ko ɓe goonɗinɓe, hay so tawii ɓe mbaawi wiyde ko ɓe diine Lislaam, sabu ɓe mbaɗata ko diineeji juulɓe e ɓe mbayla yimɓe e laawol Alla e ɓe ƴetta lefol laamu aduna tosus the unaccord of Lislaam fof." miijooji".[47] E nder Lislaam caggal leydi aarabeeɓe, David Westerlund winndii : « jihaadi waɗii dowla teokraasi fedde, jogiiɗo ndimaagu yaajngu wonande emiraaji, jaɓoowo laamu ruuhuyankeewu kaliifa walla sultan Sokoto ».[48] Usmaan hollitii e nder defte mum ko o yi’i ko ina wona ŋakkeende e ŋakkeende laamɓe Afriknaaɓe ɓe ngonaa juulɓe walla juulɓe innde. Won e tuume ɗe o tuumi ko fenaande e nder toɓɓe njuɓɓudi laamu ceertuɗe e waasde jogaade hakkeeji yimɓe aadee en. Usmaan kadi ñiŋii njoɓdi teeŋtundi e haɗde njulaagu e njulaagu dowlaaji Hawsa en e dow sarɗiiji. Dan Fodio ina goongɗini dowla mo alaa doosgal binndaangal, tuugiiɗo e Quraana, Sunna e ijma.[32]
== Nguurndam neɗɗo ==
E nder hitaande Rawd al-Janaan (Laddeeji Aljanna), Waziri Gidado ɗan Laima (1777-1851) limti ɗan rewɓe Fodio ko ɓiɗɗo mawniiko gadano Maymuna e ɗan Aisha ko Muhammad Sa’d. E Maymuna o dañi ɓiɓɓe 11, ina heen Aliyu (kitaale 1770-1790) e ɓiɗɓe ɗiɗo Hasan (1793- Noowammbar 1817) e Nana Asmaʼu (1793-1864). Aisha ina anndiraa kadi Gaabdo (‘Seyo’ e ɗemngal Fulfulde) e Iyya Garka (Hausa ngam ‘Laamɗo suudu/kompaañ’). O lolliri ko ganndal lislaam e wonde matriarch galle. O ɓuri gorko makko wuurde duuɓi capanɗe keewɗi. Ina jeyaa e woɗɓe, ko kanko woni yumma Muhammadu Saad (1777 – ko adii 1800).[49]
== Binndi ==
Usman ɗan Fodio "winndii teemedde golle dow gannde lislaam gila e diine, fiqh Maliki, ñiŋooje hadiis, yimre e ruuhu lislaam", ko ɓuri heewde e majji ko e ɗemngal aarabeeɓe.[50] O winndi kadi fotde 480 jimɗi e ɗemngal Arab, Fulfulde e Hausa.[51]
== E nder fijirde ==
Usman ɗan Fodio feeñii ko e mbaydi fijirde e nder pijirlooji wideyoo 2020 ɗi Duuɓi Laamlaamuuji III: Edition Definitive.
== Ƴeew kadi ==
Laamuuji Hausa
Taariiha lesdi Naajeeriya
Makera Assada
Muhammadu Al-Magiili
Muhammadu bello
Nana Asmaa'u
Sokotoo
Kalifaajo Sokoto
Duɗal jaaɓi haaɗtirde usmanu danfodiyo
=== Teskorɗe ===
Innde makko timmunde ko Usmaan ɓii Muhammadu ɓii Usmaan ɓii Saalih ɓii Haarun ɓii Muhammadu Ghurdu ɓii Muhammadu Jubba ɓii Muhammadu Sambo ɓii Maysiran ɓii Ayyuuba ɓii Buba Baba ɓii Muusaa Jokolli ɓii Imaam Dembube.
== Tuugnorgal ==
{{reflist}}
[[Category:Sokoto]]
[[Category:Pelaajo Sokoto]]
[[Category:Fulɓe]]
[[Category:Yimɓe Naajeeriya]]
[[Category:Mallum'en]]
[[Category:Naajeeriya]]
5jhqjl3s0ivo7sbae3zdo6p3jaskd09
Shelleng
0
4666
179143
104251
2026-07-20T10:57:12Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
179143
wikitext
text/x-wiki
{{databox}}
[[File:Shelleng LGA in Adamawa State.svg|thumb|Shelleng ]]
'''Shelleng''' (don hukumare famarde (LGA) ɗen [[Diiwal Adamawa]] Woila Faro Fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Shelleng, Nigeria - Facts and information on Shelleng - Nigeria.Places-in-the-world.com|url=https://nigeria.places-in-the-world.com/2323264-place-shelleng.html|access-date=2023-08-06|website=nigeria.places-in-the-world.com}}</ref>
Hukuma Pamaren ɗun eɗun Waadii Kerol e Hukuma Pamaren Guyuk e Girel ɗen ɗun Mari gelleji e Sareji Baana Kiri, Boɗwai, Gundo, Jambul, Shelleng Limbu, Ketembere, Dunge, Boburo, e Tallum.
Hukuma pamarun shelleng eɗi woodi ɗuuɗirka yimɓe 190,671 hautie. Geɓere eɗe woodi ɓiyii leiyi fere-fere kama [[Fulɓe]] (Fulani) lala Kanakuri, Kiri, e Bura. Demgal Bura gal go’o eta ɗer ɗemle e ɗeɗun wolwirta e ɗunɓe hukuma pamarun ɗun shelleng enan bo ɗun ɓurii wowuuki hutirki e duna kirista’en e ɗun julɓe e inaje ɗen kumfe anɗaɗe ɗeɗun waɗii ɗer hukuma pamarun ɗun hauti e humturu mendamo enon e huɗeji ko waaɗa ɗer inaje ɗen ɗun hauti e dam kiri e jiyorde shelleng cottage.<ref name=":0">{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng|access-date=2023-08-06|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.finelib.com/listing/Shelleng-Local-Government-Area/62764/|access-date=2023-08-06|website=www.finelib.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Information about Shelleng {{!}} Nigeria Facts|url=https://nigeriafacts.net/shelleng/info|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806170620/https://nigeriafacts.net/shelleng/info|url-status=usurped|archive-date=August 6, 2023|access-date=2023-08-06|website=nigeriafacts.net}}</ref>
== Demografi ==
E nder wiɗto demokaraasi waɗaango e hitaande 2023, feewde e yimɓe jeyaaɓe e leydi ndii (IDPs), laamu nokku oo tawaama ko ɓuri heewde e mum en ko Hausa e Dera (Kanakuru) haalooɓe. Ɗemɗe ɓurɗe heewde haaleede (kaaleteeɗe e galleeji e nokkuuji hoɗɓe adanɓe) tawaaɗe e nokku laamu nokku oo ko ; Hausa – 34,8%, Kanakuru (Dera) –31,2% e Fulfulde, teeŋti noon e [[Fulfulde]] Fuɗnaange walla Adamawa – 12,1%. Ɗemɗe goɗɗe ina heen; Lala-Roba – 7,2%, Karekare – 6,4%, Waja – 3,0%, Lamunkhin – 3,0% e ɗemɗe tati goɗɗe ɗe yimɓe kaalata ko ina tolnoo e 0,5% e ɗemɗe kala.<ref>{{cite web|title=Language use data platform|url=https://clearglobal.org/language-use-data-platform/?dash=LocationDashboard&country=Nigeria&view=Chart&level=2|website=CLEAR Global|access-date=6 June 2026}}</ref> Ngalɗoo doosgal heɓaaka e limto yimɓe yuɓɓondirngo e nder leydi ndii. Laabi gadani ɗi [[Naajeeriya]] nastini bayaanuuji leƴƴi e ɗemɗe nder limngal limngal maako, ɗum nder limngal lesdi 1963.<ref>{{cite web|title=History of Population Census in Nigeria|url=https://nationalpopulation.gov.ng/census-enumeration|website=National Population Commission|access-date=6 June 2026}}</ref>
== Geography ==
Laamu nokku Shelleng ina waɗi 1 359 kiloomeeteer kaaree, nguleeki mum tolnii ko e 32 °C. Nde woni ko e [[maayo Caad]], nde ina waɗi maayo Kiri e Gongola ina njillondiri e leydi mayre.<ref name=":02">{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng|access-date=2023-08-06|website=www.manpower.com.ng}}</ref>
== Sigga ==
Liɗɗi, ndema, njulaagu jawdi e ndema ko golle faggudu ɗe daabaaji galleeji ko wayi no na’i, be’i, baali, e pucci ndema e yeeyde e nder nokku hee e nder keewal. LGA kadi ko nokku njulaagu doolnuɗo, ina jaɓɓoo luumooji keewɗi ko wayi no kasuwan jun ma’a (luumo aljumaa) e kasuwan kiri (luumo kiri) ɗo geɗe keewɗe coodetee e yeeyetee. Golle faggudu goɗɗe ɗe yimɓe LGA Shelleng mbaɗata ko wayi no dogde, waɗde poɗɗe e waɗde karallaagal. Dam Kiri ina huutoree ngam rokkude ndiyam ngam ndema e nder nokku hee e wallitde liɗɗi.<ref name=":03">{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng|access-date=2023-08-06|website=www.manpower.com.ng}}</ref>
== Wakati ==
Toɓo to Shelleng ina wuli, ina ɓuuɓi, ina heewi duule, kono sahaa yooro ina wuli, ina waɗi duule seeɗa. E nder hitaande ndee fof, nguleeki ina yahra e 62 °F haa 103 °F, nguleeki ina famɗi ɗo ustata les 57 °F walla ɓeydoo dow 108 °F<ref>{{Cite web|title=Shelleng Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/71688/Average-Weather-in-Shelleng-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-07-14|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=Mubi Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/74219/Average-Weather-in-Mubi-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-07-14|website=weatherspark.com|language=en}}</ref>
Tuggi 24 feebariyee haa 24 abriil, woni fuɗɗoode ndunngu, ina waɗi lebbi ɗiɗi ɗo nguleeki ɓurtuki ñalnde kala ina tolnoo e 38 °C (100 °F) e nder ordinateer. E nder nguleeki toowki 38 °C (101 °F) e nguleeki les 27 °C (80 °F), lewru abriil woni lewru ɓurndu wulde e hitaande e nder Shelleng.<ref name=":2">{{Cite web|title=Shelleng Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/71688/Average-Weather-in-Shelleng-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Weather in Shelleng today|url=https://www.gismeteo.com/weather-shelleng-299940/|access-date=2023-08-06|website=GISMETEO.COM|language=en}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|title=Observed historical climate & weather data for Shelleng|url=https://www.meteoblue.com/en/weather/historyclimate/climateobserved/shelleng_nigeria_2323264|access-date=2023-08-06|website=meteoblue|language=en}}</ref><ref name=":4">{{Cite web|title=Shelleng March Weather, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/m/71688/3/Average-Weather-in-March-in-Shelleng-Nigeria|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref>
Tuggi 22 suwee haa 5 oktoobar, dumunna cooyɗo, mo nguleeki mum tolnii e 32 °C (90 °F) ñalnde kala, ina duumoo lebbi 3,5. E nder 17 °C (63 °F) e 33 °C (92 °F), lewru Desammbar woni lewru ɓurndu toowde e hitaande to Shelleng.<ref name=":42">{{Cite web|title=Shelleng March Weather, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/m/71688/3/Average-Weather-in-March-in-Shelleng-Nigeria|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref name=":32">{{Cite web|title=Observed historical climate & weather data for Shelleng|url=https://www.meteoblue.com/en/weather/historyclimate/climateobserved/shelleng_nigeria_2323264|access-date=2023-08-06|website=meteoblue|language=en}}</ref><ref name=":12">{{Cite web|title=Mubi Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/74219/Average-Weather-in-Mubi-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-07-14|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref name=":22">{{Cite web|title=Shelleng Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/71688/Average-Weather-in-Shelleng-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref>
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Hukuma Pamarun Adamawa]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
ah4z9c756bjfgal371j4vy0xf571u32
179144
179143
2026-07-20T10:59:20Z
MOIBARDE
10068
179144
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox settlement
|official_name =Shelleng
|other_name =
|native_name =
|nickname =
|settlement_type = [[Local Government Areas of Nigeria|LGA]] and town
|motto =
|image_skyline =
|imagesize =
|image_caption =
|image_flag =
|flag_size =
|image_seal =
|seal_size =
|image_map =
|mapsize =
|map_caption =
|pushpin_map =Nigeria
|pushpin_label_position =
|pushpin_mapsize=
|pushpin_map_caption =
|subdivision_type = Country
|subdivision_name ={{flag|Nigeria}}
|subdivision_type1 = [[States of Nigeria|State]]
|subdivision_name1 =[[Adamawa State]]
|subdivision_type2 =
|subdivision_name2 =
|subdivision_type3 =
|subdivision_name3 =
|government_footnotes =
|government_type =
|leader_title =
|leader_name =
|established_title =
|established_date =
|area_magnitude =
|unit_pref =Metric
|area_footnotes =
| area_total_km2 = 1,381
| area_land_km2 =
| population_as_of = 2022
| population_footnotes = <ref>{{Cite web |title=Shelleng (Local Government Area, Nigeria) - Population Statistics, Charts, Map and Location |url=https://www.citypopulation.de/en/nigeria/admin/NGA002__adamawa/|access-date=2024-02-05 |website=www.citypopulation.de}}</ref>
| population_note =
| population_total = 229,000
| population_density_km2 = auto
|timezone =[[West Africa Time|WAT]]
|utc_offset = +1
|timezone_DST =
|utc_offset_DST =
|coordinates = {{coord|9|53|5|N|12|0|32|E|region:NG|display=inline,title}}
| mapframe = yes
| mapframe-zoom = 8
| mapframe-wikidata = yes
| mapframe-marker = village
|elevation_footnotes =
|elevation_m =
|elevation_ft =
|postal_code_type =
|postal_code =
|area_code =
|blank_name =
|blank_info =
|website =
|footnotes =
}}
{{databox}}
[[File:Shelleng LGA in Adamawa State.svg|thumb|Shelleng ]]
'''Shelleng''' (don hukumare famarde (LGA) ɗen [[Diiwal Adamawa]] Woila Faro Fuuna [[Naajeeriya]].<ref>{{Cite web|title=Shelleng, Nigeria - Facts and information on Shelleng - Nigeria.Places-in-the-world.com|url=https://nigeria.places-in-the-world.com/2323264-place-shelleng.html|access-date=2023-08-06|website=nigeria.places-in-the-world.com}}</ref>
Hukuma Pamaren ɗun eɗun Waadii Kerol e Hukuma Pamaren Guyuk e Girel ɗen ɗun Mari gelleji e Sareji Baana Kiri, Boɗwai, Gundo, Jambul, Shelleng Limbu, Ketembere, Dunge, Boburo, e Tallum.
Hukuma pamarun shelleng eɗi woodi ɗuuɗirka yimɓe 190,671 hautie. Geɓere eɗe woodi ɓiyii leiyi fere-fere kama [[Fulɓe]] (Fulani) lala Kanakuri, Kiri, e Bura. Demgal Bura gal go’o eta ɗer ɗemle e ɗeɗun wolwirta e ɗunɓe hukuma pamarun ɗun shelleng enan bo ɗun ɓurii wowuuki hutirki e duna kirista’en e ɗun julɓe e inaje ɗen kumfe anɗaɗe ɗeɗun waɗii ɗer hukuma pamarun ɗun hauti e humturu mendamo enon e huɗeji ko waaɗa ɗer inaje ɗen ɗun hauti e dam kiri e jiyorde shelleng cottage.<ref name=":0">{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng|access-date=2023-08-06|website=www.manpower.com.ng}}</ref><ref>{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.finelib.com/listing/Shelleng-Local-Government-Area/62764/|access-date=2023-08-06|website=www.finelib.com}}</ref><ref>{{Cite web|title=Information about Shelleng {{!}} Nigeria Facts|url=https://nigeriafacts.net/shelleng/info|archive-url=https://web.archive.org/web/20230806170620/https://nigeriafacts.net/shelleng/info|url-status=usurped|archive-date=August 6, 2023|access-date=2023-08-06|website=nigeriafacts.net}}</ref>
== Demografi ==
E nder wiɗto demokaraasi waɗaango e hitaande 2023, feewde e yimɓe jeyaaɓe e leydi ndii (IDPs), laamu nokku oo tawaama ko ɓuri heewde e mum en ko Hausa e Dera (Kanakuru) haalooɓe. Ɗemɗe ɓurɗe heewde haaleede (kaaleteeɗe e galleeji e nokkuuji hoɗɓe adanɓe) tawaaɗe e nokku laamu nokku oo ko ; Hausa – 34,8%, Kanakuru (Dera) –31,2% e Fulfulde, teeŋti noon e [[Fulfulde]] Fuɗnaange walla Adamawa – 12,1%. Ɗemɗe goɗɗe ina heen; Lala-Roba – 7,2%, Karekare – 6,4%, Waja – 3,0%, Lamunkhin – 3,0% e ɗemɗe tati goɗɗe ɗe yimɓe kaalata ko ina tolnoo e 0,5% e ɗemɗe kala.<ref>{{cite web|title=Language use data platform|url=https://clearglobal.org/language-use-data-platform/?dash=LocationDashboard&country=Nigeria&view=Chart&level=2|website=CLEAR Global|access-date=6 June 2026}}</ref> Ngalɗoo doosgal heɓaaka e limto yimɓe yuɓɓondirngo e nder leydi ndii. Laabi gadani ɗi [[Naajeeriya]] nastini bayaanuuji leƴƴi e ɗemɗe nder limngal limngal maako, ɗum nder limngal lesdi 1963.<ref>{{cite web|title=History of Population Census in Nigeria|url=https://nationalpopulation.gov.ng/census-enumeration|website=National Population Commission|access-date=6 June 2026}}</ref>
== Geography ==
Laamu nokku Shelleng ina waɗi 1 359 kiloomeeteer kaaree, nguleeki mum tolnii ko e 32 °C. Nde woni ko e [[maayo Caad]], nde ina waɗi maayo Kiri e Gongola ina njillondiri e leydi mayre.<ref name=":02">{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng|access-date=2023-08-06|website=www.manpower.com.ng}}</ref>
== Sigga ==
Liɗɗi, ndema, njulaagu jawdi e ndema ko golle faggudu ɗe daabaaji galleeji ko wayi no na’i, be’i, baali, e pucci ndema e yeeyde e nder nokku hee e nder keewal. LGA kadi ko nokku njulaagu doolnuɗo, ina jaɓɓoo luumooji keewɗi ko wayi no kasuwan jun ma’a (luumo aljumaa) e kasuwan kiri (luumo kiri) ɗo geɗe keewɗe coodetee e yeeyetee. Golle faggudu goɗɗe ɗe yimɓe LGA Shelleng mbaɗata ko wayi no dogde, waɗde poɗɗe e waɗde karallaagal. Dam Kiri ina huutoree ngam rokkude ndiyam ngam ndema e nder nokku hee e wallitde liɗɗi.<ref name=":03">{{Cite web|title=Shelleng Local Government Area|url=https://www.manpower.com.ng/places/lga/71/shelleng|access-date=2023-08-06|website=www.manpower.com.ng}}</ref>
== Wakati ==
Toɓo to Shelleng ina wuli, ina ɓuuɓi, ina heewi duule, kono sahaa yooro ina wuli, ina waɗi duule seeɗa. E nder hitaande ndee fof, nguleeki ina yahra e 62 °F haa 103 °F, nguleeki ina famɗi ɗo ustata les 57 °F walla ɓeydoo dow 108 °F<ref>{{Cite web|title=Shelleng Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/71688/Average-Weather-in-Shelleng-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-07-14|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|title=Mubi Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/74219/Average-Weather-in-Mubi-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-07-14|website=weatherspark.com|language=en}}</ref>
Tuggi 24 feebariyee haa 24 abriil, woni fuɗɗoode ndunngu, ina waɗi lebbi ɗiɗi ɗo nguleeki ɓurtuki ñalnde kala ina tolnoo e 38 °C (100 °F) e nder ordinateer. E nder nguleeki toowki 38 °C (101 °F) e nguleeki les 27 °C (80 °F), lewru abriil woni lewru ɓurndu wulde e hitaande e nder Shelleng.<ref name=":2">{{Cite web|title=Shelleng Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/71688/Average-Weather-in-Shelleng-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref>{{Cite web|title=Weather in Shelleng today|url=https://www.gismeteo.com/weather-shelleng-299940/|access-date=2023-08-06|website=GISMETEO.COM|language=en}}</ref><ref name=":3">{{Cite web|title=Observed historical climate & weather data for Shelleng|url=https://www.meteoblue.com/en/weather/historyclimate/climateobserved/shelleng_nigeria_2323264|access-date=2023-08-06|website=meteoblue|language=en}}</ref><ref name=":4">{{Cite web|title=Shelleng March Weather, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/m/71688/3/Average-Weather-in-March-in-Shelleng-Nigeria|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref>
Tuggi 22 suwee haa 5 oktoobar, dumunna cooyɗo, mo nguleeki mum tolnii e 32 °C (90 °F) ñalnde kala, ina duumoo lebbi 3,5. E nder 17 °C (63 °F) e 33 °C (92 °F), lewru Desammbar woni lewru ɓurndu toowde e hitaande to Shelleng.<ref name=":42">{{Cite web|title=Shelleng March Weather, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/m/71688/3/Average-Weather-in-March-in-Shelleng-Nigeria|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref name=":32">{{Cite web|title=Observed historical climate & weather data for Shelleng|url=https://www.meteoblue.com/en/weather/historyclimate/climateobserved/shelleng_nigeria_2323264|access-date=2023-08-06|website=meteoblue|language=en}}</ref><ref name=":12">{{Cite web|title=Mubi Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/74219/Average-Weather-in-Mubi-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-07-14|website=weatherspark.com|language=en}}</ref><ref name=":22">{{Cite web|title=Shelleng Climate, Weather By Month, Average Temperature (Nigeria) - Weather Spark|url=https://weatherspark.com/y/71688/Average-Weather-in-Shelleng-Nigeria-Year-Round|access-date=2023-08-06|website=weatherspark.com|language=en}}</ref>
== Tuugnorgal ==
{{Reflist}}
[[Catégorie:Hukuma Pamarun Adamawa]]
[[Catégorie:Naajeeriya]]
p7kron2f1sdjx2xaake5ttm4xeuf4mb
Stephen Keshi Stadium, Asaba
0
6131
179141
31613
2026-07-20T10:36:26Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
179141
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Stephen Keshi Stadium''' ko nokkuure feere feere nder [[Asaba]], [[Naajeeriya]].
Luttugo wuro nder suudu ndu woni '''Goobnore Okowa Main Bowl''', njayri bolji e atletiki. O anndiraa ko Asaba township stadium, nden o noddiraa ko e nder football mawɗo, Stephen Keshi.<ref>[http://sunnewsonline.com/stephen-keshi-rests-asaba-stadium/ At last, Stephen Keshi rests in Asaba]. The Sun (2018-07-15). Retrieved on 2018-07-15.</ref><ref>[https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/07/18/history-beacons-as-stephen-keshi-stadium-is-being-test-run/ History Beacons as Stephen Keshi Stadium Is Being Test-Run]. ThisDay (2018-07-18). Retrieved on 2018-07-18.</ref> Goomu nder ''African Championshipa in Athletics'' nder hitaande 2018, e woodi yimɓe 22,000, fuu ɓe ɗon hawta.<ref>[https://web.archive.org/web/20190323155810/https://www.dailytrust.com.ng/stephen-keshi-stadium-ready-in-april-for-africa-senior-athletic-championship-okowa.html Stephen Keshi Stadium ready in April for Africa Senior Athletic Championship - Okowa]. Daly Trust (2018-01-13). Retrieved on 2018-01-13.</ref><ref>[https://newtelegraphonline.com/2018/07/asaba-stadium-new-hope-arises-after-19-years/ Asaba Stadium: New hope arises after 19 years]. New Telegraph (2018-07-13). Retrieved on 2018-07-13.</ref> Ɗum haɓɓiti nder 2018.
=== Wakere ===
Stade Stephen Keshi woni haa Asaba, lesdi Delta, lesdi [[Naajeeriya]], haa sera maayo Nijeer e nokkuure filu caka wuro man. Darnde maggal hakkundeere ina addana hoɗɓe e hoɗɓe e diiwaan hee fof heɓde ɗum. Nokku oo ina waɗi nokku ɗo pijirlooji, fuku koyɗe, e kewuuji renndo mbaɗata.
== Tariya ==
Ko adii ɗuum, dingiral [[Stephen Keshi]] ina wiyee dingiral wuro Asaba. Innde nde waylitaama e innde Stephen Keshi, hoodere fuku koyɗe [[Naajeeriya]] lollunde e gardotooɗo mo maayi e hitaande 2016.
E hitaande 2024, estaad oo rokkaama face-lift ngam heblo ngam yuɓɓinde Pijirlooji sukaaɓe ngenndiiji 8ɓiiri.<ref>{{Cite news|date=2024-09-06|title=8Th NYG: Stephen Keshi Stadium Asaba wears new look|url=https://dailytrust.com/8th-nyg-stephen-keshi-stadium-asaba-wears-new-look/|access-date=2024-09-06|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref>
== Huwugo be ==
E hitaande 2025, anndinaama wonde Anioma ''Sporting'' FC ina jogori huutoraade dingiral Stephen Keshi ngam waɗde kawgel mum laawɗungel. Ko ɗum woni ko e peeje ƴellitgol fiyooɓe fedde nde e nder yontaaji juutɗi, rokka akademi mum e fiyooɓe ekipaaji gadani ɗii laawol naatde e nokku ɗo fiyooɓe ɓee mbaawi wonde. Kadi ina yahdi e porogaraamuuji jokkondire renndo [[Anioma Sporting]], ɗi nganndu-ɗaa ko ngam ɓamtude fuku koyɗe toowɗe e yiɗɓe e nder diiwaan Delta tawa ina cemmbina tawtoreede nokkuuji ɗii e nder fijirde nde.<ref>https://dailytrust.com/anioma-fc-officially-launched-promises-pathways-for-nigerian-talents/</ref><ref>https://www.latestnigeriannews.com/d/55482/anioma-fc-officially-launched-promises-pathways-for-nigerian-talents.html</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji fuku koyɗe e nder leydi Nijeer
Doggol estaaduuji[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Executive.jpg|thumb|Ɗuum nokkuure mawɗo nder Stephen Keshi Stadium Asaba]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba_Main_B.jpg|thumb|Gov Okowa Main Bowl]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba_5.jpg|thumb|Fedde nder Stephen Keshi Stadium Asaba]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba_3.jpg|thumb|Fedde Stephen Keshi Stadium Asaba]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba.jpg|thumb|Stephen Keshi Stadium Asaba bee yimɓe]]
== Firooji ==
{{reflist}}
[[Category:Nyiɓle e bonngooji]]
[[Category:Naajeeriya]]
s4p626n79q6xdg57qn6oqmp2s3g4ogd
179142
179141
2026-07-20T10:38:16Z
MOIBARDE
10068
179142
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox venue
| name = Stephen Keshi Stadium
| nickname =
| logo_image =
| logo_caption =
| image = Stephen Keshi Stadium Asaba 2.jpg
| caption =
| fullname = Stephen Keshi Stadium, Asaba
| former_names = Asaba Township Stadium
| location = [[Asaba, Delta|Asaba]], [[Delta State]], [[Nigeria]]
| coordinates = {{coord|6.20628|6.72244|type:landmark_globe:earth_region:NG|display=ti}}
| broke_ground =
| built =
| opened = <!-- {{Start date|2018|07|13}} -->
| renovated =
| expanded =
| closed =
| demolished =
| owner = [[Delta State|Delta State Government]]
| surface = [[Grass]]
| scoreboard =
| capacity = 22,000
}}
{{Databox}}
'''Stephen Keshi Stadium''' ko nokkuure feere feere nder [[Asaba]], [[Naajeeriya]].
Luttugo wuro nder suudu ndu woni '''Goobnore Okowa Main Bowl''', njayri bolji e atletiki. O anndiraa ko Asaba township stadium, nden o noddiraa ko e nder football mawɗo, Stephen Keshi.<ref>[http://sunnewsonline.com/stephen-keshi-rests-asaba-stadium/ At last, Stephen Keshi rests in Asaba]. The Sun (2018-07-15). Retrieved on 2018-07-15.</ref><ref>[https://www.thisdaylive.com/index.php/2018/07/18/history-beacons-as-stephen-keshi-stadium-is-being-test-run/ History Beacons as Stephen Keshi Stadium Is Being Test-Run]. ThisDay (2018-07-18). Retrieved on 2018-07-18.</ref> Goomu nder ''African Championshipa in Athletics'' nder hitaande 2018, e woodi yimɓe 22,000, fuu ɓe ɗon hawta.<ref>[https://web.archive.org/web/20190323155810/https://www.dailytrust.com.ng/stephen-keshi-stadium-ready-in-april-for-africa-senior-athletic-championship-okowa.html Stephen Keshi Stadium ready in April for Africa Senior Athletic Championship - Okowa]. Daly Trust (2018-01-13). Retrieved on 2018-01-13.</ref><ref>[https://newtelegraphonline.com/2018/07/asaba-stadium-new-hope-arises-after-19-years/ Asaba Stadium: New hope arises after 19 years]. New Telegraph (2018-07-13). Retrieved on 2018-07-13.</ref> Ɗum haɓɓiti nder 2018.
=== Wakere ===
Stade Stephen Keshi woni haa Asaba, lesdi Delta, lesdi [[Naajeeriya]], haa sera maayo Nijeer e nokkuure filu caka wuro man. Darnde maggal hakkundeere ina addana hoɗɓe e hoɗɓe e diiwaan hee fof heɓde ɗum. Nokku oo ina waɗi nokku ɗo pijirlooji, fuku koyɗe, e kewuuji renndo mbaɗata.
== Tariya ==
Ko adii ɗuum, dingiral [[Stephen Keshi]] ina wiyee dingiral wuro Asaba. Innde nde waylitaama e innde Stephen Keshi, hoodere fuku koyɗe [[Naajeeriya]] lollunde e gardotooɗo mo maayi e hitaande 2016.
E hitaande 2024, estaad oo rokkaama face-lift ngam heblo ngam yuɓɓinde Pijirlooji sukaaɓe ngenndiiji 8ɓiiri.<ref>{{Cite news|date=2024-09-06|title=8Th NYG: Stephen Keshi Stadium Asaba wears new look|url=https://dailytrust.com/8th-nyg-stephen-keshi-stadium-asaba-wears-new-look/|access-date=2024-09-06|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en-US}}</ref>
== Huwugo be ==
E hitaande 2025, anndinaama wonde Anioma ''Sporting'' FC ina jogori huutoraade dingiral Stephen Keshi ngam waɗde kawgel mum laawɗungel. Ko ɗum woni ko e peeje ƴellitgol fiyooɓe fedde nde e nder yontaaji juutɗi, rokka akademi mum e fiyooɓe ekipaaji gadani ɗii laawol naatde e nokku ɗo fiyooɓe ɓee mbaawi wonde. Kadi ina yahdi e porogaraamuuji jokkondire renndo [[Anioma Sporting]], ɗi nganndu-ɗaa ko ngam ɓamtude fuku koyɗe toowɗe e yiɗɓe e nder diiwaan Delta tawa ina cemmbina tawtoreede nokkuuji ɗii e nder fijirde nde.<ref>https://dailytrust.com/anioma-fc-officially-launched-promises-pathways-for-nigerian-talents/</ref><ref>https://www.latestnigeriannews.com/d/55482/anioma-fc-officially-launched-promises-pathways-for-nigerian-talents.html</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol nokkuuji fuku koyɗe e nder leydi Nijeer
Doggol estaaduuji[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Executive.jpg|thumb|Ɗuum nokkuure mawɗo nder Stephen Keshi Stadium Asaba]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba_Main_B.jpg|thumb|Gov Okowa Main Bowl]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba_5.jpg|thumb|Fedde nder Stephen Keshi Stadium Asaba]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba_3.jpg|thumb|Fedde Stephen Keshi Stadium Asaba]]
[[File:Stephen_Keshi_Stadium_Asaba.jpg|thumb|Stephen Keshi Stadium Asaba bee yimɓe]]
== Firooji ==
{{reflist}}
[[Category:Nyiɓle e bonngooji]]
[[Category:Naajeeriya]]
c4ju50eq7dh0wk43ngrxpirw3rb1hqa
Suleiman Adamu
0
6180
179140
100159
2026-07-20T07:22:49Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
179140
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
[[File:Suleiman-Adamu.jpg|thumb|Suleiman-Adamu]]
'''Suleiman Adamu''' (maayi; 30 seedto 2020) woni politikkoore [[Naajeeriya]]. O ɗon huuwa bana go'o nder suudu [[Diiwal Nasarawa]], marɗo je'ol Cakkare [[Nassarawa|Nasarawa]], wakkati o maayi ngam [[Nawnaare korona hitande 2019|COVID-19]] nder lewru seedto 2020.<ref name="vanguard">{{cite news|title=Nasarawa Assembly member died of COVID-19 ― Gov Sule|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%E2%80%95-gov-sule/|location=Lagos, Nigeria|date=2020-05-03|accessdate=2020-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200504135821/https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%e2%80%95-gov-sule/|archive-date=2020-05-04|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref><ref name="nsgov">{{cite news|title=Members of the Nasarawa State House of Assembly|url=http://www.nasarawastate.gov.ng/legislature.php|work=Government of [[Nasarawa State]]|accessdate=2020-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200505015031/http://www.nasarawastate.gov.ng/legislature.php|archive-date=2020-05-05|url-status=live}}</ref>
== Golle politik ==
Suleiman Adamu suɓaama e dow laylaytol Kongres (APC) ngam lomtaade diiwaan [[Nassarawa|Nasarawa]] hakkundeejo e nder suudu sarɗiiji diiwaan [[Nassarawa|Nasarawa]], ɗo o golli haa o maayi ñalnde 30 abriil 2020. Lomtii mo ko Ismaael Suleiman Danbaba, keɓɗo woote gardagol leydi ndii<ref>{{Cite web|last=Report|first=Agency|date=2020-05-01|title=Nasarawa Assembly loses member|url=https://punchng.com/nasarawa-assembly-loses-member/|access-date=2026-07-18|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Nation|first=The|date=2020-08-18|title=Nasarawa Assembly swears in new member {{!}} The Nation Nigeria|url=https://thenationonlineng.net/nasarawa-assembly-swears-in-new-member/|access-date=2026-07-18|website=The Nation Newspaper|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=APC wins Nasarawa Central constituency bye-election|url=https://punchng.com/apc-wins-nasarawa-central-constituency-bye-election/|access-date=2026-07-18|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref>.
== Maayi ==
Suleiman Adamu maayi diga COVID-19 haa ''Federal Medical Center'' (FMC) nder Keffi, Diiwal Nasarawa, [[Naajeeriya]], nder 30 Aprilu 2020.<ref name="vanguard2">{{cite news|title=Nasarawa Assembly member died of COVID-19 ― Gov Sule|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%E2%80%95-gov-sule/|location=Lagos, Nigeria|date=2020-05-03|accessdate=2020-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200504135821/https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%e2%80%95-gov-sule/|archive-date=2020-05-04|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> O haɓɓii e 1 Maay nder wuro maako, [[Nassarawa|Nasarawa]].<ref name="vanguard3">{{cite news|title=Nasarawa Assembly member died of COVID-19 ― Gov Sule|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%E2%80%95-gov-sule/|location=Lagos, Nigeria|date=2020-05-03|accessdate=2020-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200504135821/https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%e2%80%95-gov-sule/|archive-date=2020-05-04|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref> Fujji lartol maako, ɗi ɓe timmini bana ɓaawo o maayi, ɗi tabbitini COVID-19.<ref name="vanguard4">{{cite news|title=Nasarawa Assembly member died of COVID-19 ― Gov Sule|url=https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%E2%80%95-gov-sule/|location=Lagos, Nigeria|date=2020-05-03|accessdate=2020-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200504135821/https://www.vanguardngr.com/2020/05/nasarawa-assembly-member-died-of-covid-19-%e2%80%95-gov-sule/|archive-date=2020-05-04|url-status=live|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]}}</ref>
E nder jaabawol maayde makko, laamu diiwaan oo udditi suudu sarɗiiji diiwaan [[Nassarawa|Nasarawa]] ngam ustude ñawu nguu, kadi waɗii lockdown e wuro Suleiman Adamu, [[Nassarawa|Nasarawa]] ngam leeltinde safaara COVID-19.<ref name="dp">{{cite news|first=Nsikak|last=Nseyen|title=Lawmaker, Suleiman Adamu died of COVID-19 – Nasarawa govt reveals|url=https://dailypost.ng/2020/05/03/lawmaker-suleiman-adamu-died-of-covid-19-nasarawa-govt-reveals/|location=Lagos, Nigeria|date=2020-05-03|accessdate=2020-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200505183014/https://dailypost.ng/2020/05/03/lawmaker-suleiman-adamu-died-of-covid-19-nasarawa-govt-reveals/|archive-date=2020-05-05|url-status=live|newspaper=[[Daily Post (Nigeria)|Daily Post]]}}</ref><ref name="dtrusr">{{cite news|first=Ibraheem|last=Hamza Muhammad|title=Nasarawa imposes total lockdown over rise in COVID-19 cases|url=https://www.dailytrust.com.ng/nasarawa-imposes-total-lockdown-over-rise-in-covid-19-cases.html|date=2020-05-03|accessdate=2020-05-05|archive-url=https://web.archive.org/web/20200505183854/https://www.dailytrust.com.ng/nasarawa-imposes-total-lockdown-over-rise-in-covid-19-cases.html|archive-date=2020-05-05|url-status=live|newspaper=[[Daily Trust]]}}</ref>
== Firooji ==
{{reflist}}
[[Category:Yimɓe]]
[[Category:Yimɓe Naajeeriya]]
[[Category:Yimɓe Afrik]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
duozd9wocin2raljfwi8uzr56flizah
Suudu Tariihawol Kaduna
0
6824
179135
178195
2026-07-19T21:00:18Z
MOIBARDE
10068
179135
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Kaduna museum''' ko suudu tariihawol nder Kaduna, [[Naajeeriya]]. Wuro museum haɓɓiti nder 1975 ɓaawo hokkigo ''Northern People's Congress'' (NPC) diga lesdi man. Kaduna Museum ɗon woodi collection mawɗo archaeological, ethnolographic e artisanal expositions e woodi nokkuure artisanal ɗon woodi nder ɗo ɓe ɗon yi'a artisanalji e rewɓe ɗo ɓe ɗon waɗa artisanal.<ref>[https://web.archive.org/web/20120303091843/http://nigerianembassy.hu/index.php?option=com_content&task=view&id=37&Itemid=50 Nigerian Embassy]</ref>
== Mahdi ==
Musium oo woni ko e nder nokkuuji museum ɗo mbaaw-ɗaa yiyde sehilaaɓe e rewɓe aadaaji ina tiiɗi e golle, ina mbaɗa geɗe ñeeñal kaawniiɗe.[1] Musium oo e hoore mum ko kaawis mahdi, ina waɗi mahdiiji Hawsa en peewnaaɗi e loope e huɗo, diidi mum ceertuɗi ina ɓeyda weltaare musiyum oo, ina addana ɗum wonde nokku mo turismaaɓe poti yillaade.
== Mofturde ==
Musium ina jogii kolli arkewolosi, etnogaraafi, daartol e naalankaagal.[3]
== Firooji ==
{{reflist}}
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya woyla]]
[[Category:Stub]]
jerijk38odg3w50pgzxw0441uomcz1d
179136
179135
2026-07-19T21:53:58Z
MOIBARDE
10068
179136
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox museum
| name = '''Kaduna Museum'''
| native_name =
| native_name_lang =
| logo =
| logo_upright =
| logo_alt =
| logo_caption =
| image = Nat Museum, Kaduna.jpg
| image_upright =
| alt =
| caption =
| pushpin_map =
| pushpin_relief =
| pushpin_map_size =
| pushpin_caption =
| coordinates = {{coord|10.54847|7.44234|type:landmark_globe:earth_region:NG|display=ti}}
| former_name =
| established = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->1975
| dissolved = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| location = [[Kaduna (city)|Kaduna]], [[Nigeria]].
| type =
| accreditation =
| key_holdings =
| collections = substantial collection of archaeological, ethnolographic and crafts exhibits and has a live crafts centre in which traditional craftsmen and women can be observed making crafts
| collection_size =
| visitors =
| founder =
| executive_director =
| leader_type =
| leader =
| director =
| president =
| ceo =
| chairperson =
| curator =
| architect =
| historian =
| owner =
| public_transit =
| parking =
| network =
| website = <!-- {{URL|example.com}} -->
| embedded =
}}
{{Databox}}
'''Kaduna museum''' ko suudu tariihawol nder Kaduna, [[Naajeeriya]]. Wuro museum haɓɓiti nder 1975 ɓaawo hokkigo ''Northern People's Congress'' (NPC) diga lesdi man. Kaduna Museum ɗon woodi collection mawɗo archaeological, ethnolographic e artisanal expositions e woodi nokkuure artisanal ɗon woodi nder ɗo ɓe ɗon yi'a artisanalji e rewɓe ɗo ɓe ɗon waɗa artisanal.<ref>[https://web.archive.org/web/20120303091843/http://nigerianembassy.hu/index.php?option=com_content&task=view&id=37&Itemid=50 Nigerian Embassy]</ref>
== Mahdi ==
Musium oo woni ko e nder nokkuuji museum ɗo mbaaw-ɗaa yiyde sehilaaɓe e rewɓe aadaaji ina tiiɗi e golle, ina mbaɗa geɗe ñeeñal kaawniiɗe.[1] Musium oo e hoore mum ko kaawis mahdi, ina waɗi mahdiiji Hawsa en peewnaaɗi e loope e huɗo, diidi mum ceertuɗi ina ɓeyda weltaare musiyum oo, ina addana ɗum wonde nokku mo turismaaɓe poti yillaade.
== Mofturde ==
Musium ina jogii kolli arkewolosi, etnogaraafi, daartol e naalankaagal.[3]
== Firooji ==
{{reflist}}
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya woyla]]
[[Category:Stub]]
k688pwchkuzhovbb0fk22cxmxlh0cwm
179137
179136
2026-07-19T22:02:53Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
179137
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox museum
| name = '''Kaduna Museum'''
| native_name =
| native_name_lang =
| logo =
| logo_upright =
| logo_alt =
| logo_caption =
| image = Nat Museum, Kaduna.jpg
| image_upright =
| alt =
| caption =
| pushpin_map =
| pushpin_relief =
| pushpin_map_size =
| pushpin_caption =
| coordinates = {{coord|10.54847|7.44234|type:landmark_globe:earth_region:NG|display=ti}}
| former_name =
| established = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->1975
| dissolved = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| location = [[Kaduna (city)|Kaduna]], [[Nigeria]].
| type =
| accreditation =
| key_holdings =
| collections = substantial collection of archaeological, ethnolographic and crafts exhibits and has a live crafts centre in which traditional craftsmen and women can be observed making crafts
| collection_size =
| visitors =
| founder =
| executive_director =
| leader_type =
| leader =
| director =
| president =
| ceo =
| chairperson =
| curator =
| architect =
| historian =
| owner =
| public_transit =
| parking =
| network =
| website = <!-- {{URL|example.com}} -->
| embedded =
}}
{{Databox}}
'''Kaduna museum''' ko suudu tariihawol nder [[Kaduna]], [[Naajeeriya]]. Wuro museum haɓɓiti nder 1975 ɓaawo hokkigo ''Northern People's Congress'' (NPC) diga lesdi man.<ref name=":0">{{Cite web|title=Kaduna Museum Nigeria|url=https://momaa.org/directory/kaduna-museum-nigeria/|access-date=2024-02-21|website=MoMAA {{!}} Affordable Art Gallery & Lifestyle|language=en-GB}}</ref> [[Kaduna]] ''Museum'' ɗon woodi collection mawɗo ''archaeological'', ''ethnolographic'' e artisanal expositions e woodi nokkuure artisanal ɗon woodi nder ɗo ɓe ɗon yi'a artisanalji e rewɓe ɗo ɓe ɗon waɗa artisanal.<ref>[https://web.archive.org/web/20120303091843/http://nigerianembassy.hu/index.php?option=com_content&task=view&id=37&Itemid=50 Nigerian Embassy]</ref>
== Mahdi ==
Musium oo woni ko e nder nokkuuji museum ɗo mbaaw-ɗaa yiyde sehilaaɓe e rewɓe aadaaji ina tiiɗi e golle, ina mbaɗa geɗe ñeeñal kaawniiɗe.<ref name=":02">{{Cite web|title=Kaduna Museum Nigeria|url=https://momaa.org/directory/kaduna-museum-nigeria/|access-date=2024-02-21|website=MoMAA {{!}} Affordable Art Gallery & Lifestyle|language=en-GB}}</ref> Musium oo e hoore mum ko kaawis mahdi, ina waɗi mahdiiji Hawsa en peewnaaɗi e loope e huɗo, diidi mum ceertuɗi ina ɓeyda weltaare musiyum oo, ina addana ɗum wonde nokku mo turismaaɓe poti yillaade.
== Mofturde ==
Musium ina jogii kolli arkewolosi, etnogaraafi, daartol e naalankaagal.<ref>{{Cite web|title=Kaduna Museum Nigeria|url=https://momaa.org/directory/kaduna-museum-nigeria/|access-date=2024-03-05|website=MoMAA {{!}} Affordable Art Gallery & Lifestyle|language=en-GB}}</ref>
== Firooji ==
{{reflist}}
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Naajeeriya woyla]]
[[Category:Stub]]
1x2k7gsgavsd8ee3b9wnflo0aihzal0
Suudu Tariihawol Jos
0
6825
179138
100208
2026-07-19T22:33:45Z
MOIBARDE
10068
Add links and references
179138
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Jos museum''' ko museum nder [[Jos]], [[Naajeeriya|Nigeria]]. Wuro museum ngal haɓɓii nder 1952 diga [[Bernard Fagg]].<ref name="Anthropology Today">{{Cite journal|date=1988|title=Obituary|url=https://www.jstor.org/stable/3032879|journal=Anthropology Today|volume=4|issue=1|pages=23–25|issn=0268-540X}}</ref> Wuro museum ɗon jaɓɓa suudu suudu senioru lesdi [[Naajeeriya|Naijeriya]].<ref name="Daily Trust">{{Cite news|date=2022-04-10|title=The death of history: Inside the crumbling state of Jos museum|url=https://dailytrust.com/the-death-of-history-inside-the-crumbling-state-of-jos-museum|access-date=2022-08-14|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>
== Taariiha ==
Woni museum fuɗɗii nder 1952 diga Bernard E. B. Fagg, mo waɗi darnde darnde ardiiɓe dow laamu koloniyaal saa'i maajum. Kanjum woni suudu museum ummatoore arande nder [[Afriknaaɓe Ameriknaaɓe e New York (laamu)|Afrik]] hirnaange.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref>
Nder hitaande 1963,<ref name="Hudson 1998">{{Cite journal|last=Hudson|first=Kenneth|date=1998|title=The Museum refuses to stand still|url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000110507|journal=Museum International|issue=Fiftieth anniversary issue|pages=43–50|via=UNESCO Digital Library}}</ref><ref>Hellman, Amanda H. "To store is to save: Kenneth C. Murray and the founding of the Nigerian Museum, Lagos." ''Museum Storage and Meaning''. Routledge, 2017. 90-102.</ref> [[UNESCO]] waɗi nokkuure darnde nder Jos.<ref name=":02">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref> Jaŋde nden ɗon haalaaji ɗiɗi e [[Farayse]] e Faraysi haa ɓe ɗon haɓɓita nokkuure feere e Farayseeji nder Niamey.<ref name="Anthropology Today2">{{Cite journal|date=1988|title=Obituary|url=https://www.jstor.org/stable/3032879|journal=Anthropology Today|volume=4|issue=1|pages=23–25|issn=0268-540X}}</ref> Caggal UNESCO timmini jaɓugo ceede mum,<ref name=":1">{{Cite journal|last=Hellman|first=Amanda H.|date=2014-03-01|title=The Grounds for Museological Experiments: Developing the Colonial Museum Project in British Nigeria|url=https://intellectdiscover.com/content/journals/10.1386/jcs.3.1.74_1|journal=Journal of Curatorial Studies|language=en|volume=3|issue=1|pages=74–96|doi=10.1386/jcs.3.1.74_1|issn=2045-5836|url-access=subscription}}</ref> nokku ɗon ɗon maayi ceede e jawdi.<ref name=":12">{{Cite journal|last=Hellman|first=Amanda H.|date=2014-03-01|title=The Grounds for Museological Experiments: Developing the Colonial Museum Project in British Nigeria|url=https://intellectdiscover.com/content/journals/10.1386/jcs.3.1.74_1|journal=Journal of Curatorial Studies|language=en|volume=3|issue=1|pages=74–96|doi=10.1386/jcs.3.1.74_1|issn=2045-5836|url-access=subscription}}</ref>
Nde musee oo udditaa, ko ɓuri heewde e kollirgol ngol ko pinal fijirde Nok, kono kadi ina waɗi darnde arkewolosi ummoriinde e nder leydi ndii kala, ina heen kadi njamndi mboɗeeri Benin.<ref name=":03">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref>
Zoo oo fuɗɗii ko e hitaande 1955, caggal ɗuum sosaa ko e hitaande 1960.<ref name=":04">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref> Defterdu musee oo ina waɗi binndanɗe aarabeeɓe, tuggi teeminannde 16ɓiire haa 20ɓiire, ɗe nde fuɗɗii heɓde e hitaande 1958.<ref>{{Cite journal|last=Bala|first=Salisu|date=2011|title=The Preservation of Ancient Arabic Manuscripts: A Reflection on Some Selected Public Repositories in Northern Nigeria|url=https://www.jstor.org/stable/42636167|journal=Islamic Africa|volume=2|issue=1|pages=1–10|issn=2333-262X}}</ref> E hitaande 1961, jarne botanique udditaa.<ref name=":05">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref>
E hitaande 1963, UNESCO sosi nokku janngirde diiwaan to Jos.<ref name="Hudson 19982">{{Cite journal|last=Hudson|first=Kenneth|date=1998|title=The Museum refuses to stand still|url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000110507|journal=Museum International|issue=Fiftieth anniversary issue|pages=43–50|via=UNESCO Digital Library}}</ref> Juɓɓule ɗee ko ɗemɗe ɗiɗi, Engele e Farayse haa sosde nokku keeriiɗo ɗemɗe [[Farayse]] to [[Niamey]]. Caggal nde UNESCO joofni ballal mum kaalis, nokku oo dañii kaalis e kaɓirɗeWuro museum ɗon ɓuwa, ngam walaa jawdi laamu, ɗon ɓaŋgi hulɓuki dow majjugo haandi aada. Nder 2019, suudu seniijo ɗon hokki tan ⁇ 158,197,120.<ref>{{Cite news|last=Kojah|first=Senami|date=28 August 2019|title=Jos Museum, A Monument In The Shadows Of 'Death'|url=https://saharareporters.com/2019/08/28/jos-museum-monument-shadows-%E2%80%98death%E2%80%99|location=New York City, United States|access-date=13 August 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>
=== Gujjugol e heɓtude geɗe artifaks ===
Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 1987, fedde wujjooɓe wujjii geɗe 9 keewɗe nafoore e nder musee oo.<ref>{{Cite journal|last=Gundu|first=Zacharys|date=2020|title=Looted Nigerian Heritage - An Interrogatory Discourse around Repatriation|journal=Contemporary Journal of African Studies|volume=7|issue=1}}</ref> Doggol geɗe gujjaaɗe ɗee ko UNESCO waɗi ɗum.
E lewru desaambar 1990, gooto e geɗe wujjaaɗe ɗee, hono njamndi Benin ndi teeminannde sappo e joyaɓere, yiytaa ko e nokku yeeyirde to [[Zürich]].<ref>{{Cite news|date=28 February 1991|title=Stolen Benin bronze found in Zürich|work=The Art Newspaper|url=https://www.theartnewspaper.com/1991/03/01/stolen-benin-bronze-found-in-zurich|access-date=13 August 2022}}</ref> Nde artiraa ko e musee caggal nde ɓiɓɓe leydi Suisse ɗiɗo jeyaaɓe e leydi ndi tuumi, kolliti nde wujjaama.<ref>{{Cite news|date=28 February 1991|title=Stolen Benin bronze found in Zürich|work=The Art Newspaper|url=https://www.theartnewspaper.com/1991/03/01/stolen-benin-bronze-found-in-zurich|access-date=13 August 2022}}</ref>
Goɗɗum wujjaaɗo, hoore njamndi ummoraade Ifẹ, yiytaa ko to Londres e hitaande 2017<ref>{{Cite news|last=Phillips|first=Barnaby|date=26 June 2022|title=Nigerian Ife head: Why UK police are holding a priceless sculpture|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-61826273|access-date=13 August 2022}}</ref> Sewnde ndee ko laamu Belsik soodi ɗum e hitaande 2007. Ko yeeyoowo antique soodi ɗum, o anndaa ko ɗum wujjaa. Soodoowo oo etinooma yeeyde hoore ndee rewrude e galle yeeyirdu Woolley e Wallis, kono yeeyirdu John Axford anndi ko wujjaa, o rokki ɗum polis. Ɗum addani hare sariya hakkunde Jos Museum e soodoowo oo ngam jeyi leydi ndii. Haa e hitaande 2022, artifaks oo ko polis Angalteer jogii ɗum hannde.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
ldea0h3n8jfkp61ud9tszzfijm48ba6
179139
179138
2026-07-19T22:36:27Z
MOIBARDE
10068
179139
wikitext
text/x-wiki
{{Infobox museum
| name = '''Jos Museum'''
| native_name =
| native_name_lang =
| logo =
| logo_upright =
| logo_alt =
| logo_caption =
| image = Museum, Jos (02).jpg
| image_upright =
| alt =
| caption =
| pushpin_map =
| pushpin_relief =
| pushpin_map_size =
| pushpin_caption =
| coordinates = <!-- {{Coord}} -->
| former_name =
| established = <!-- {{Start date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->1952
| dissolved = <!-- {{End date|YYYY|MM|DD|df=y}} -->
| location = 1 Museum St, 930105, [[Jos]], [[Nigeria]]{{Citation needed|date=August 2022}}
| type =
| accreditation =
| key_holdings =
| collections =
| collection_size =
| visitors =
| founder = [[Bernard Fagg]]
| executive_director =
| leader_type =
| leader =
| director =
| president =
| ceo =
| chairperson =
| curator =
| architect =
| historian =
| owner =
| public_transit =
| parking =
| network =
| website = <!-- {{URL|example.com}} -->
| embedded =
}}
{{Databox}}
'''Jos museum''' ko museum nder [[Jos]], [[Naajeeriya|Nigeria]]. Wuro museum ngal haɓɓii nder 1952 diga [[Bernard Fagg]].<ref name="Anthropology Today">{{Cite journal|date=1988|title=Obituary|url=https://www.jstor.org/stable/3032879|journal=Anthropology Today|volume=4|issue=1|pages=23–25|issn=0268-540X}}</ref> Wuro museum ɗon jaɓɓa suudu suudu senioru lesdi [[Naajeeriya|Naijeriya]].<ref name="Daily Trust">{{Cite news|date=2022-04-10|title=The death of history: Inside the crumbling state of Jos museum|url=https://dailytrust.com/the-death-of-history-inside-the-crumbling-state-of-jos-museum|access-date=2022-08-14|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en}}</ref>
== Taariiha ==
Woni museum fuɗɗii nder 1952 diga Bernard E. B. Fagg, mo waɗi darnde darnde ardiiɓe dow laamu koloniyaal saa'i maajum. Kanjum woni suudu museum ummatoore arande nder [[Afriknaaɓe Ameriknaaɓe e New York (laamu)|Afrik]] hirnaange.<ref name=":0">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref>
Nder hitaande 1963,<ref name="Hudson 1998">{{Cite journal|last=Hudson|first=Kenneth|date=1998|title=The Museum refuses to stand still|url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000110507|journal=Museum International|issue=Fiftieth anniversary issue|pages=43–50|via=UNESCO Digital Library}}</ref><ref>Hellman, Amanda H. "To store is to save: Kenneth C. Murray and the founding of the Nigerian Museum, Lagos." ''Museum Storage and Meaning''. Routledge, 2017. 90-102.</ref> [[UNESCO]] waɗi nokkuure darnde nder Jos.<ref name=":02">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref> Jaŋde nden ɗon haalaaji ɗiɗi e [[Farayse]] e Faraysi haa ɓe ɗon haɓɓita nokkuure feere e Farayseeji nder Niamey.<ref name="Anthropology Today2">{{Cite journal|date=1988|title=Obituary|url=https://www.jstor.org/stable/3032879|journal=Anthropology Today|volume=4|issue=1|pages=23–25|issn=0268-540X}}</ref> Caggal UNESCO timmini jaɓugo ceede mum,<ref name=":1">{{Cite journal|last=Hellman|first=Amanda H.|date=2014-03-01|title=The Grounds for Museological Experiments: Developing the Colonial Museum Project in British Nigeria|url=https://intellectdiscover.com/content/journals/10.1386/jcs.3.1.74_1|journal=Journal of Curatorial Studies|language=en|volume=3|issue=1|pages=74–96|doi=10.1386/jcs.3.1.74_1|issn=2045-5836|url-access=subscription}}</ref> nokku ɗon ɗon maayi ceede e jawdi.<ref name=":12">{{Cite journal|last=Hellman|first=Amanda H.|date=2014-03-01|title=The Grounds for Museological Experiments: Developing the Colonial Museum Project in British Nigeria|url=https://intellectdiscover.com/content/journals/10.1386/jcs.3.1.74_1|journal=Journal of Curatorial Studies|language=en|volume=3|issue=1|pages=74–96|doi=10.1386/jcs.3.1.74_1|issn=2045-5836|url-access=subscription}}</ref>
Nde musee oo udditaa, ko ɓuri heewde e kollirgol ngol ko pinal fijirde Nok, kono kadi ina waɗi darnde arkewolosi ummoriinde e nder leydi ndii kala, ina heen kadi njamndi mboɗeeri Benin.<ref name=":03">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref>
Zoo oo fuɗɗii ko e hitaande 1955, caggal ɗuum sosaa ko e hitaande 1960.<ref name=":04">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref> Defterdu musee oo ina waɗi binndanɗe aarabeeɓe, tuggi teeminannde 16ɓiire haa 20ɓiire, ɗe nde fuɗɗii heɓde e hitaande 1958.<ref>{{Cite journal|last=Bala|first=Salisu|date=2011|title=The Preservation of Ancient Arabic Manuscripts: A Reflection on Some Selected Public Repositories in Northern Nigeria|url=https://www.jstor.org/stable/42636167|journal=Islamic Africa|volume=2|issue=1|pages=1–10|issn=2333-262X}}</ref> E hitaande 1961, jarne botanique udditaa.<ref name=":05">{{Cite journal|last=Fagg|first=Bernard|date=1963|title=The museums of Nigeria|url=https://www.tandfonline.com/doi/full/10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|journal=Museum International|language=en|volume=16|issue=3|pages=124–148|doi=10.1111/j.1468-0033.1963.tb01548.x|issn=1350-0775|url-access=subscription}}</ref>
E hitaande 1963, UNESCO sosi nokku janngirde diiwaan to Jos.<ref name="Hudson 19982">{{Cite journal|last=Hudson|first=Kenneth|date=1998|title=The Museum refuses to stand still|url=https://unesdoc.unesco.org/ark:/48223/pf0000110507|journal=Museum International|issue=Fiftieth anniversary issue|pages=43–50|via=UNESCO Digital Library}}</ref> Juɓɓule ɗee ko ɗemɗe ɗiɗi, Engele e Farayse haa sosde nokku keeriiɗo ɗemɗe [[Farayse]] to [[Niamey]]. Caggal nde UNESCO joofni ballal mum kaalis, nokku oo dañii kaalis e kaɓirɗeWuro museum ɗon ɓuwa, ngam walaa jawdi laamu, ɗon ɓaŋgi hulɓuki dow majjugo haandi aada. Nder 2019, suudu seniijo ɗon hokki tan ⁇ 158,197,120.<ref>{{Cite news|last=Kojah|first=Senami|date=28 August 2019|title=Jos Museum, A Monument In The Shadows Of 'Death'|url=https://saharareporters.com/2019/08/28/jos-museum-monument-shadows-%E2%80%98death%E2%80%99|location=New York City, United States|access-date=13 August 2022|newspaper=[[Sahara Reporters]]}}</ref>
=== Gujjugol e heɓtude geɗe artifaks ===
Ñalnde 14 lewru bowte hitaande 1987, fedde wujjooɓe wujjii geɗe 9 keewɗe nafoore e nder musee oo.<ref>{{Cite journal|last=Gundu|first=Zacharys|date=2020|title=Looted Nigerian Heritage - An Interrogatory Discourse around Repatriation|journal=Contemporary Journal of African Studies|volume=7|issue=1}}</ref> Doggol geɗe gujjaaɗe ɗee ko UNESCO waɗi ɗum.
E lewru desaambar 1990, gooto e geɗe wujjaaɗe ɗee, hono njamndi Benin ndi teeminannde sappo e joyaɓere, yiytaa ko e nokku yeeyirde to [[Zürich]].<ref>{{Cite news|date=28 February 1991|title=Stolen Benin bronze found in Zürich|work=The Art Newspaper|url=https://www.theartnewspaper.com/1991/03/01/stolen-benin-bronze-found-in-zurich|access-date=13 August 2022}}</ref> Nde artiraa ko e musee caggal nde ɓiɓɓe leydi Suisse ɗiɗo jeyaaɓe e leydi ndi tuumi, kolliti nde wujjaama.<ref>{{Cite news|date=28 February 1991|title=Stolen Benin bronze found in Zürich|work=The Art Newspaper|url=https://www.theartnewspaper.com/1991/03/01/stolen-benin-bronze-found-in-zurich|access-date=13 August 2022}}</ref>
Goɗɗum wujjaaɗo, hoore njamndi ummoraade Ifẹ, yiytaa ko to Londres e hitaande 2017<ref>{{Cite news|last=Phillips|first=Barnaby|date=26 June 2022|title=Nigerian Ife head: Why UK police are holding a priceless sculpture|work=BBC News|url=https://www.bbc.com/news/world-africa-61826273|access-date=13 August 2022}}</ref> Sewnde ndee ko laamu Belsik soodi ɗum e hitaande 2007. Ko yeeyoowo antique soodi ɗum, o anndaa ko ɗum wujjaa. Soodoowo oo etinooma yeeyde hoore ndee rewrude e galle yeeyirdu Woolley e Wallis, kono yeeyirdu John Axford anndi ko wujjaa, o rokki ɗum polis. Ɗum addani hare sariya hakkunde Jos Museum e soodoowo oo ngam jeyi leydi ndii. Haa e hitaande 2022, artifaks oo ko polis Angalteer jogii ɗum hannde.
== Tuugnorgal ==
[[Category:Suudu Tariiha]]
[[Category:Naajeeriya]]
[[Category:Stub]]
4fnlm5gk63xbh5w9iu4rwifk5s6fggv
Ipalibo Banigo
0
9694
179067
44629
2026-07-19T13:42:27Z
Ilya Discuss
10103
179067
wikitext
text/x-wiki
Ipalibo Gogo Banigo (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers. O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023. O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers. E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo. O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i. E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015. O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos. O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master. Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
m6d3216ctjkght2ns1210x2n5vujhv9
179068
179067
2026-07-19T13:44:02Z
Ilya Discuss
10103
179068
wikitext
text/x-wiki
Ipalibo Gogo Banigo (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers. O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023. O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers. E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo. O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i. E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015. O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos. O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master. Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985. E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent. Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers. E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015. Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015. Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers. Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii. Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers Tuugnorgal
obehvllj5zzjs1djcqaj5e34f7l6ftf
179069
179068
2026-07-19T13:44:29Z
Ilya Discuss
10103
179069
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ipalibo Gogo Banigo (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers. O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023. O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers. E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo. O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i. E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015. O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos. O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master. Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985. E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent. Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers. E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015. Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015. Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers. Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii. Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers Tuugnorgal
bqqblogtd473ucbm8woohv4vwxgystr
179070
179069
2026-07-19T13:45:51Z
Ilya Discuss
10103
179070
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers. O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023. O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers. E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo. O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i. E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015. O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos. O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master. Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985. E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent. Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers. E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015. Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015. Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers. Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii. Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers Tuugnorgal
najojv30ybhrppd4uubzqdyldumt8zg
179071
179070
2026-07-19T13:49:05Z
Ilya Discuss
10103
179071
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers.
O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023.
O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers.
E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo.
O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i.
E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015.
O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos.
O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master.
Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985.
E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent.
Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers.
E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015.
Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015.
Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers.
Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii.
Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
mhqsgh5n2y4sjo47ck70mq7zlriwpwo
179072
179071
2026-07-19T13:50:01Z
Ilya Discuss
10103
179072
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers..<ref>{{Cite news|date=2018-03-31|title=Wike, Deputy, Obuah preach forgiveness, love, friendship|url=https://guardian.ng/news/wike-deputy-obuah-preach-forgiveness-love-friendship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Your-Title-Here|url=https://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|access-date=2022-03-11|website=riversstate.gov.ng|language=en|archive-date=19 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919053246/http://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ukoha|first=Blossom|date=2023-10-31|title=An Enchanting Leader: Dr. Ipalibo Harry Banigo's Extraordinary Political Story|url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/an-enchanting-leader-dr-ipalibo-harry-banigos-extraordinary-political-story/|access-date=2024-06-25|website=African Leadership Magazine|language=en}}</ref>
O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023.
O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers.
E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo.
O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i.
E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015.
O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos.
O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master.
Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985.
E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent.
Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers.
E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015.
Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015.
Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers.
Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii.
Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
9ocnxfslfovqnp1l1q2vidjnqcalsgu
179073
179072
2026-07-19T13:50:56Z
Ilya Discuss
10103
179073
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers..<ref>{{Cite news|date=2018-03-31|title=Wike, Deputy, Obuah preach forgiveness, love, friendship|url=https://guardian.ng/news/wike-deputy-obuah-preach-forgiveness-love-friendship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Your-Title-Here|url=https://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|access-date=2022-03-11|website=riversstate.gov.ng|language=en|archive-date=19 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919053246/http://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ukoha|first=Blossom|date=2023-10-31|title=An Enchanting Leader: Dr. Ipalibo Harry Banigo's Extraordinary Political Story|url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/an-enchanting-leader-dr-ipalibo-harry-banigos-extraordinary-political-story/|access-date=2024-06-25|website=African Leadership Magazine|language=en}}</ref>
O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023.<ref name="deputy">{{cite news|url=http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|title=Wike woos Rivers women, picks ex-SSG as running mate|newspaper=[[The Punch]]|last=Akasike|first=Chukwudi|location=[[Port Harcourt]]|date=30 December 2014|access-date=5 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150106223737/http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|archive-date=6 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|date=2023-02-28|title=JUST-IN: Wike's Deputy Wins Rivers West Senatorial Seat|url=https://leadership.ng/just-in-wikes-deputy-wins-rivers-west-senatorial-seat/|access-date=2024-06-25|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers.
E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo.
O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i.
E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015.
O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos.
O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master.
Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985.
E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent.
Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers.
E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015.
Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015.
Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers.
Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii.
Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
18fymxpsg6pt2n1i631r0looyopfrv2
179074
179073
2026-07-19T13:51:45Z
Ilya Discuss
10103
179074
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers..<ref>{{Cite news|date=2018-03-31|title=Wike, Deputy, Obuah preach forgiveness, love, friendship|url=https://guardian.ng/news/wike-deputy-obuah-preach-forgiveness-love-friendship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Your-Title-Here|url=https://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|access-date=2022-03-11|website=riversstate.gov.ng|language=en|archive-date=19 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919053246/http://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ukoha|first=Blossom|date=2023-10-31|title=An Enchanting Leader: Dr. Ipalibo Harry Banigo's Extraordinary Political Story|url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/an-enchanting-leader-dr-ipalibo-harry-banigos-extraordinary-political-story/|access-date=2024-06-25|website=African Leadership Magazine|language=en}}</ref>
O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023.<ref name="deputy">{{cite news|url=http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|title=Wike woos Rivers women, picks ex-SSG as running mate|newspaper=[[The Punch]]|last=Akasike|first=Chukwudi|location=[[Port Harcourt]]|date=30 December 2014|access-date=5 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150106223737/http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|archive-date=6 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|date=2023-02-28|title=JUST-IN: Wike's Deputy Wins Rivers West Senatorial Seat|url=https://leadership.ng/just-in-wikes-deputy-wins-rivers-west-senatorial-seat/|access-date=2024-06-25|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers.
E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo.<ref>{{Cite web |last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i.
E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015.
O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos.
O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master.
Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985.
E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent.
Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers.
E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015.
Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015.
Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers.
Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii.
Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
nr2h8wbw7g8at1m0c3ghn1rscvinadi
179075
179074
2026-07-19T13:52:43Z
Ilya Discuss
10103
179075
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers..<ref>{{Cite news|date=2018-03-31|title=Wike, Deputy, Obuah preach forgiveness, love, friendship|url=https://guardian.ng/news/wike-deputy-obuah-preach-forgiveness-love-friendship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Your-Title-Here|url=https://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|access-date=2022-03-11|website=riversstate.gov.ng|language=en|archive-date=19 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919053246/http://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ukoha|first=Blossom|date=2023-10-31|title=An Enchanting Leader: Dr. Ipalibo Harry Banigo's Extraordinary Political Story|url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/an-enchanting-leader-dr-ipalibo-harry-banigos-extraordinary-political-story/|access-date=2024-06-25|website=African Leadership Magazine|language=en}}</ref>
O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023.<ref name="deputy">{{cite news|url=http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|title=Wike woos Rivers women, picks ex-SSG as running mate|newspaper=[[The Punch]]|last=Akasike|first=Chukwudi|location=[[Port Harcourt]]|date=30 December 2014|access-date=5 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150106223737/http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|archive-date=6 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|date=2023-02-28|title=JUST-IN: Wike's Deputy Wins Rivers West Senatorial Seat|url=https://leadership.ng/just-in-wikes-deputy-wins-rivers-west-senatorial-seat/|access-date=2024-06-25|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers.
E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo.<ref>{{Cite web |last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i.<ref name="deputy1">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201501020149.html/|title=When Rivers PDP Unveiled Banigo|newspaper=[[Daily Independent (Lagos)|Daily Independent]]|via=[[AllAfrica]]|last=Abia|first=Daniel|location=[[Port Harcourt]]|date=1 January 2015|access-date=5 January 2015}}</ref>
E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015.
O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos.
O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master.
Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985.
E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent.
Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers.
E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015.
Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015.
Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers.
Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii.
Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
ltgpwavza2edjj47vqpumt66okk2gll
179076
179075
2026-07-19T13:54:32Z
Ilya Discuss
10103
179076
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers..<ref>{{Cite news|date=2018-03-31|title=Wike, Deputy, Obuah preach forgiveness, love, friendship|url=https://guardian.ng/news/wike-deputy-obuah-preach-forgiveness-love-friendship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Your-Title-Here|url=https://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|access-date=2022-03-11|website=riversstate.gov.ng|language=en|archive-date=19 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919053246/http://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ukoha|first=Blossom|date=2023-10-31|title=An Enchanting Leader: Dr. Ipalibo Harry Banigo's Extraordinary Political Story|url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/an-enchanting-leader-dr-ipalibo-harry-banigos-extraordinary-political-story/|access-date=2024-06-25|website=African Leadership Magazine|language=en}}</ref>
O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023.<ref name="deputy">{{cite news|url=http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|title=Wike woos Rivers women, picks ex-SSG as running mate|newspaper=[[The Punch]]|last=Akasike|first=Chukwudi|location=[[Port Harcourt]]|date=30 December 2014|access-date=5 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150106223737/http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|archive-date=6 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|date=2023-02-28|title=JUST-IN: Wike's Deputy Wins Rivers West Senatorial Seat|url=https://leadership.ng/just-in-wikes-deputy-wins-rivers-west-senatorial-seat/|access-date=2024-06-25|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers.
E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo.<ref>{{Cite web |last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i.<ref name="deputy1">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201501020149.html/|title=When Rivers PDP Unveiled Banigo|newspaper=[[Daily Independent (Lagos)|Daily Independent]]|via=[[AllAfrica]]|last=Abia|first=Daniel|location=[[Port Harcourt]]|date=1 January 2015|access-date=5 January 2015}}</ref>
E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015.<ref name="tide1">{{cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/2009/10/23/rsg-approves-inauguration-of-free-healthcare-c’mittee/|title=RSG Approves Inauguration Of Free Healthcare C'Mittee|date=23 October 2009|location=[[Port Harcourt]]|access-date=5 January 2014|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref name="deputy2" /><ref name="deputy2" /><ref name="car">{{cite news|url=http://www.christiantoday.com/article/nigeria.voting.begins.for.state.governors/51886.htm|title=Nigeria: voting begins for state governors|newspaper=[[Christian Today]]|last=Lodge|first=Carey|date=11 April 2015|access-date=14 April 2015}}</ref><ref>{{cite news|title=What Ipalibo Banigo Should Do|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/what-ipalibo-banigo-should-do/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=30 May 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos.
O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master.
Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985.
E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent.
Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers.
E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015.
Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015.
Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers.
Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii.
Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
3jo87ncfu4s31wj7u4qltqft6nlvqrz
179077
179076
2026-07-19T13:55:47Z
Ilya Discuss
10103
179077
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ipalibo Gogo Banigo''' (jibinaa ko Harry ; jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952) to Obuama, Degema, dowla Rivers..<ref>{{Cite news|date=2018-03-31|title=Wike, Deputy, Obuah preach forgiveness, love, friendship|url=https://guardian.ng/news/wike-deputy-obuah-preach-forgiveness-love-friendship/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2022-02-23|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|title=Your-Title-Here|url=https://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|access-date=2022-03-11|website=riversstate.gov.ng|language=en|archive-date=19 September 2020|archive-url=https://web.archive.org/web/20200919053246/http://riversstate.gov.ng/officials/dr-mrs-ipalibo-banigo|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite web|last=Ukoha|first=Blossom|date=2023-10-31|title=An Enchanting Leader: Dr. Ipalibo Harry Banigo's Extraordinary Political Story|url=https://www.africanleadershipmagazine.co.uk/an-enchanting-leader-dr-ipalibo-harry-banigos-extraordinary-political-story/|access-date=2024-06-25|website=African Leadership Magazine|language=en}}</ref>
O wonii Doktoor Naajeeriya, o laati siyaasaaku, o woni senatorjo jooni, mo ardiiɗo diiwal Rivers West gila hitaande 2023. O laati debbo arandeejo cukko guwerneer diiwal Rivers diga hitaande 2015 haa 2023.<ref name="deputy">{{cite news|url=http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|title=Wike woos Rivers women, picks ex-SSG as running mate|newspaper=[[The Punch]]|last=Akasike|first=Chukwudi|location=[[Port Harcourt]]|date=30 December 2014|access-date=5 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150106223737/http://www.punchng.com/news/wike-woos-rivers-women-picks-ex-ssg-as-running-mate/|archive-date=6 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|date=2023-02-28|title=JUST-IN: Wike's Deputy Wins Rivers West Senatorial Seat|url=https://leadership.ng/just-in-wikes-deputy-wins-rivers-west-senatorial-seat/|access-date=2024-06-25|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref><ref>{{Cite web|last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O woniino tergal lannda Peoples Democratic Party, o joginoo golle maantiniiɗe keewɗe to ministeer cellal diiwaan Rivers.
E nder golle makko, o heɓi golle gardiiɗo sarwisaaji cellal renndo, Komiseer gardiiɗo golle, gardiiɗo jaagorɗe e Sekereteer duumotooɗo.<ref>{{Cite web |last=scraft|date=2024-03-15|title=Ipalibo Harry Banigo|url=https://statecraftinc.com/ipalibo-harry-banigo/|access-date=2024-06-25|website=StateCraft Inc.|language=en-GB}}</ref>
O heɓi darnde arandeere nder hitaande 1995, nde o woni Sekereteerjo Gomnati lesdi Rivers ko adi o laatoo hooreejo kuugal lesdi ndi'i.<ref name="deputy1">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/201501020149.html/|title=When Rivers PDP Unveiled Banigo|newspaper=[[Daily Independent (Lagos)|Daily Independent]]|via=[[AllAfrica]]|last=Abia|first=Daniel|location=[[Port Harcourt]]|date=1 January 2015|access-date=5 January 2015}}</ref>
E lewru desaambar 2014, Ezenwo Wike suɓii mo ngam wonde kanndidaa makko e wooteeji 2015.<ref name="tide1">{{cite news|url=http://www.thetidenewsonline.com/2009/10/23/rsg-approves-inauguration-of-free-healthcare-c’mittee/|title=RSG Approves Inauguration Of Free Healthcare C'Mittee|date=23 October 2009|location=[[Port Harcourt]]|access-date=5 January 2014|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref><ref name="deputy2" /><ref name="deputy2" /><ref name="car">{{cite news|url=http://www.christiantoday.com/article/nigeria.voting.begins.for.state.governors/51886.htm|title=Nigeria: voting begins for state governors|newspaper=[[Christian Today]]|last=Lodge|first=Carey|date=11 April 2015|access-date=14 April 2015}}</ref><ref>{{cite news|title=What Ipalibo Banigo Should Do|url=http://www.thetidenewsonline.com/2015/05/29/what-ipalibo-banigo-should-do/|location=Port Harcourt, Nigeria|access-date=30 May 2015|date=29 May 2015|newspaper=[[The Tide (Nigeria)|The Tide]]}}</ref>
O toɗɗaa cukko guwerneer, o fuɗɗii laamu ñalnde 29 mee 2015.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Banigo jibinaa ko ñalnde 20 desaambar 1952 e nder galle Harry to Obuama to Degema, to diiwaan Rivers. Nde o woni suka, o heɓi seedantaagal duɗal Afrik hirnaange (Division One) e seedantaagal duɗal toowngal to Queens College, Lagos.<ref>{{Cite news|url=https://tribuneonlineng.com/south-west-states-health-experts-chart-pathway-for-achieving-zero-malaria-target/|title=South-West states, health experts chart pathway for achieving zero-malaria target|access-date=2021-05-08|newspaper=[[Nigerian Tribune]]|date=29 April 2021}}</ref>
O rokkaama njeenaaje sabu makko waawde jaŋde e nder fannuuji Kimiiya, Biyoloji e Binndol Engele. E hitaande 1968, o heɓi njeenaari BBC ngam yimre almuɓɓe. Ko adii nde o naatata duɗal jaaɓi haaɗtirde, o woniino almuudo ɓurɗo waawde jaŋde e nder hitaande ndee tuggi 1969 haa 1970. O heɓi bakkaa makko e safaara, bakkaa makko e seppooji to opitaal duɗal jaaɓi haaɗtirde College, to Ibadan, o naati duɗal jaaɓi haaɗtirde Harvard to bannge cellal renndo ngam heɓde dipoloma makko master.
Hakkunde 1990 e 1992, Banigo heɓi dipolomaaji to duɗal jaaɓi haaɗtirde Londres, to bannge cellal ɓalli e to bannge cellal ɓalli.
Kugal Banigo fuɗɗii golle mum ko e nokku cellal Port Rivers State, ɗo o woni binnditagol jibinannde e mawɗo safrooɓe. O woniino konsul tedduɗo dermatologist to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, caggal ɗuum o wonti hooreejo duɗal karallaagal cellal to Rivers State e hitaande 1985.
E nder dumunna mo o woni to Ministeer Cellal to Rivers State, o joginoo birooji joy toppitiiɗi ko wayi no Dirikteer Sarwisaaji Cellal Jaaynde, Komiseer gardiiɗo, Dirikteer-General Secreta e Permanent.
Ñalnde 5 oktoobar 1995, Banigo toɗɗaa yo won gardiiɗo laamu dowla Rivers, o woni heen haa ñalnde 5 sulyee 1999. O jokki heen lebbi joy, tuggi lewru mee 1998, o woni hooreejo sarwiis dowla Rivers. Nde o ɗonno siwta, Banigo jokki waɗugo kuuɗe ɗen, ɓaawo man o laati ardiiɗo hukuumaaji pamari ɗi lesdi Naajeeriya. Yanti heen, o joginoo birooji gardiiɗo gollordu e binndoowo to Agency National de Développement de la Santé Primaire. Woɓɓe nder terɗe maako woni kawtal hukuumaaji jaami'a Calabar, kawtal hukuumaaji janngirde janngirde lesdi Naajeeriya, kawtal nyaamdu e nyaamdu lesdi Rivers, kawtal hukuumaaji pamari lesdi Rivers e kawtal hukuumaaji pamari DFID. O toɗɗaa kadi gardiiɗo eɓɓaande UNFPA, UNICEF e hooreejo goomu ballondiral dowri Rivers.
E lewru desaambar 2014, o suɓaama ngam wonde kanndidaa guwerneer Ezenwo Wike e wooteeji 2015.
Terɗe PDP ɗiɗi ɗee fof cuɓaama, ɓe keɓi laamu ñalnde 29 lewru Mbooy hitaande 2015.
Banigo ko adii ɗuum ko cukko guwerneer 6ɓo e debbo gadano e nder diiwaan Rivers.
Ñalnde 29 lewru Abriil hitaande 2021, O jeyaa ko e Konsulteeruuji Cellal tawtoraaɓe e batu ngu St Racheal's Pharmaceuticals Nigeria yuɓɓini ngam siftorde ñalngu winndereyankeewu 2021 ngu yuɓɓinaa to Lagos, o hollitii yoga e peeje no keɓirten nokku Zero-Malaria e nder leydi Najeriya e nder duuɓi 10 garooji ɗii.
Ñalnde 20 lewru Seeɗto hitaande 2020, o wonti Hooreejo fedde Man jeeɗiɗi nde guwerneer diiwaan Rivers, Nyesom Wike, udditi ngam huutoraade won e nokkuuji cellal moribund e nder diiwaan hee.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Cukko guwerneer leydi Rivers
== Tuugnorgal ==
tnbogf528gxsavgzlgh0j1e02ubc5g3
Michael O. Chinda
0
12864
179091
98033
2026-07-19T14:17:44Z
Ilya Discuss
10103
179091
wikitext
text/x-wiki
Michael Okechukwu Chinda ListenR ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele. O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023. Golle sariyaaji Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi. Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira. Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA). Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol. Tuugnorgal
[[Category:Stub]]
cb38wymr8ilk5smgkikbsmvovwutmfz
179092
179091
2026-07-19T14:18:14Z
Ilya Discuss
10103
179092
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Michael Okechukwu Chinda ListenR ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya. O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State. O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele. O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023. Golle sariyaaji Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi. Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira. Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA). Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol. Tuugnorgal
[[Category:Stub]]
izk90a7on0nbyp52146g9ait6zk1bj1
179093
179092
2026-07-19T14:20:36Z
Ilya Discuss
10103
179093
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Michael Okechukwu Chinda ListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State.
O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele.
O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023.
Golle sariyaaji
Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi.
Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira.
Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA).
Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol.
== Tuugnorgal ==
14013c2ro1retohjig7gei1v5f8ndz9
179094
179093
2026-07-19T14:21:57Z
Ilya Discuss
10103
179094
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Michael Okechukwu Chinda ListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State..<ref name="ghosting">{{cite web|title=Inec Releases 4 Federal Constituency And 11 State Constituency Results|url=http://www.inecnigeria.org/?inecnews=rivers-rerun-inec-releases-4-federal-constituency9m9-and-11-state-constituency-results|accessdate=5 September 2016|website=Inecnigeria.org}}</ref><ref>{{Cite web|publisher=Independent National Electoral Commission|title=2019 State House of Assembly elections held on 9th, 23rd March and 13th April 2019: Lit of Members-elect of State Housed of Assembly|url=https://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2019/05/LIST-OF-MEMBERS-ELECT-OF-STATE-HOUSES-OF-ASSEMBLY_may28.pdf|date=May 28, 2019|page=39}}</ref>
O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele.
O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023.
Golle sariyaaji
Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi.
Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira.
Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA).
Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol.
== Tuugnorgal ==
94smvyc6bn63hw3418ajclyuvx638mf
179095
179094
2026-07-19T14:23:55Z
Ilya Discuss
10103
179095
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Michael Okechukwu Chinda ListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State..<ref name="ghosting">{{cite web|title=Inec Releases 4 Federal Constituency And 11 State Constituency Results|url=http://www.inecnigeria.org/?inecnews=rivers-rerun-inec-releases-4-federal-constituency9m9-and-11-state-constituency-results|accessdate=5 September 2016|website=Inecnigeria.org}}</ref><ref>{{Cite web|publisher=Independent National Electoral Commission|title=2019 State House of Assembly elections held on 9th, 23rd March and 13th April 2019: Lit of Members-elect of State Housed of Assembly|url=https://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2019/05/LIST-OF-MEMBERS-ELECT-OF-STATE-HOUSES-OF-ASSEMBLY_may28.pdf|date=May 28, 2019|page=39}}</ref>
O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele.
O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023.
Golle sariyaaji
Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi.<ref>{{Cite news|last=danivert|date=2021-09-16|title=Rivers Assembly commences debate on 3 Executive Bills|url=https://thesun.ng/rivers-assembly-commences-debate-on-3-executive-bills/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-05-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Longjohn|first=Claribel|date=2022|title=MATTERS ARISING FROM THE RIVERS STATE PROHIBITION OF THE CURTAILMENT OF WOMEN'S RIGHT TO SHARE IN FAMILY PROPERTY LAW, NO.2 OF 2022|url=https://www.researchgate.net/publication/383849462_MATTERS_ARISING_FROM_THE_RIVERS_STATE_PROHIBITION_OF_THE_CURTAILMENT_OF_WOMEN'S_RIGHT_TO_SHARE_IN_FAMILY_PROPERTY_LAW_NO2_OF_2022|journal=Research Gate|pages=4}}</ref>
Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira.
Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA).
Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol.
== Tuugnorgal ==
5ib94k3fxe2tg00f33613wr1xm6ml7j
179096
179095
2026-07-19T14:24:39Z
Ilya Discuss
10103
179096
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Michael Okechukwu Chinda ListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State..<ref name="ghosting">{{cite web|title=Inec Releases 4 Federal Constituency And 11 State Constituency Results|url=http://www.inecnigeria.org/?inecnews=rivers-rerun-inec-releases-4-federal-constituency9m9-and-11-state-constituency-results|accessdate=5 September 2016|website=Inecnigeria.org}}</ref><ref>{{Cite web|publisher=Independent National Electoral Commission|title=2019 State House of Assembly elections held on 9th, 23rd March and 13th April 2019: Lit of Members-elect of State Housed of Assembly|url=https://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2019/05/LIST-OF-MEMBERS-ELECT-OF-STATE-HOUSES-OF-ASSEMBLY_may28.pdf|date=May 28, 2019|page=39}}</ref>
O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele.<ref>{{Cite web|date=2023-07-09|title=How four sisters win landmark judgement against dia brothers over inheritance|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/cyxp09ywr1qo|access-date=2026-05-14|website=BBC News Pidgin}}</ref>
O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023.
Golle sariyaaji
Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi.<ref>{{Cite news|last=danivert|date=2021-09-16|title=Rivers Assembly commences debate on 3 Executive Bills|url=https://thesun.ng/rivers-assembly-commences-debate-on-3-executive-bills/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-05-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Longjohn|first=Claribel|date=2022|title=MATTERS ARISING FROM THE RIVERS STATE PROHIBITION OF THE CURTAILMENT OF WOMEN'S RIGHT TO SHARE IN FAMILY PROPERTY LAW, NO.2 OF 2022|url=https://www.researchgate.net/publication/383849462_MATTERS_ARISING_FROM_THE_RIVERS_STATE_PROHIBITION_OF_THE_CURTAILMENT_OF_WOMEN'S_RIGHT_TO_SHARE_IN_FAMILY_PROPERTY_LAW_NO2_OF_2022|journal=Research Gate|pages=4}}</ref>
Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira.
Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA).
Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol.
== Tuugnorgal ==
bnnvmybaoddi63sxlpey9bsecpr0tim
179097
179096
2026-07-19T14:25:40Z
Ilya Discuss
10103
179097
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Michael Okechukwu Chinda ListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State..<ref name="ghosting">{{cite web|title=Inec Releases 4 Federal Constituency And 11 State Constituency Results|url=http://www.inecnigeria.org/?inecnews=rivers-rerun-inec-releases-4-federal-constituency9m9-and-11-state-constituency-results|accessdate=5 September 2016|website=Inecnigeria.org}}</ref><ref>{{Cite web|publisher=Independent National Electoral Commission|title=2019 State House of Assembly elections held on 9th, 23rd March and 13th April 2019: Lit of Members-elect of State Housed of Assembly|url=https://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2019/05/LIST-OF-MEMBERS-ELECT-OF-STATE-HOUSES-OF-ASSEMBLY_may28.pdf|date=May 28, 2019|page=39}}</ref>
O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele.<ref>{{Cite web|date=2023-07-09|title=How four sisters win landmark judgement against dia brothers over inheritance|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/cyxp09ywr1qo|access-date=2026-05-14|website=BBC News Pidgin}}</ref>
O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023.
Golle sariyaaji
Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi.<ref>{{Cite news|last=danivert|date=2021-09-16|title=Rivers Assembly commences debate on 3 Executive Bills|url=https://thesun.ng/rivers-assembly-commences-debate-on-3-executive-bills/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-05-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Longjohn|first=Claribel|date=2022|title=MATTERS ARISING FROM THE RIVERS STATE PROHIBITION OF THE CURTAILMENT OF WOMEN'S RIGHT TO SHARE IN FAMILY PROPERTY LAW, NO.2 OF 2022|url=https://www.researchgate.net/publication/383849462_MATTERS_ARISING_FROM_THE_RIVERS_STATE_PROHIBITION_OF_THE_CURTAILMENT_OF_WOMEN'S_RIGHT_TO_SHARE_IN_FAMILY_PROPERTY_LAW_NO2_OF_2022|journal=Research Gate|pages=4}}</ref>
Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira..<ref name=":0">{{Cite web|last=Erezi|first=Dennis|date=2023-10-25|title=Wike appoints Michael Chinda as special aide on land, urban, regional planning|url=https://guardian.ng/news/wike-appoints-michael-chinda-as-special-aide-on-land-urban-regional-planning/|access-date=2026-05-14|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2023-10-25|title=Wike Appoints Chinda, Kpakol As Special Advisers|url=https://leadership.ng/wike-appoints-chinda-kpakol-as-special-advisers/|access-date=2026-05-14|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA).
Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol.
== Tuugnorgal ==
rzwmg5zmq3mdps1sew05v1m6whakt1a
179098
179097
2026-07-19T14:26:49Z
Ilya Discuss
10103
179098
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Michael Okechukwu Chinda ListenR''' ko siyaasyanke Naajeeriya, limtoowo jawdi e ardiiɗo laamu. O laati tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Naajeeriya.
O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers State..<ref name="ghosting">{{cite web|title=Inec Releases 4 Federal Constituency And 11 State Constituency Results|url=http://www.inecnigeria.org/?inecnews=rivers-rerun-inec-releases-4-federal-constituency9m9-and-11-state-constituency-results|accessdate=5 September 2016|website=Inecnigeria.org}}</ref><ref>{{Cite web|publisher=Independent National Electoral Commission|title=2019 State House of Assembly elections held on 9th, 23rd March and 13th April 2019: Lit of Members-elect of State Housed of Assembly|url=https://www.inecnigeria.org/wp-content/uploads/2019/05/LIST-OF-MEMBERS-ELECT-OF-STATE-HOUSES-OF-ASSEMBLY_may28.pdf|date=May 28, 2019|page=39}}</ref>
O fuɗɗii suɓaade ko e hitaande 2011, e nder woote marse 2016, o suɓaama kadi e Asaambele.<ref>{{Cite web|date=2023-07-09|title=How four sisters win landmark judgement against dia brothers over inheritance|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/cyxp09ywr1qo|access-date=2026-05-14|website=BBC News Pidgin}}</ref>
O suɓaama kadi e hitaande 2019, o woni e laamu haa hitaande 2023.
Golle sariyaaji
Ko o tergal suudu sarɗiiji leydi Rivers, Michael Chinda ina haɓananoo, haa jooni ina jokki e wallitde haɗde hakkeeji rewɓe ronkude jawdi. Sariya maantinɗo, gardinooɗo hakkeeji rewɓe e nder leydi hee ngam ronkude jawdi.<ref>{{Cite news|last=danivert|date=2021-09-16|title=Rivers Assembly commences debate on 3 Executive Bills|url=https://thesun.ng/rivers-assembly-commences-debate-on-3-executive-bills/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2026-05-14|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]}}</ref><ref>{{Cite journal|last=Longjohn|first=Claribel|date=2022|title=MATTERS ARISING FROM THE RIVERS STATE PROHIBITION OF THE CURTAILMENT OF WOMEN'S RIGHT TO SHARE IN FAMILY PROPERTY LAW, NO.2 OF 2022|url=https://www.researchgate.net/publication/383849462_MATTERS_ARISING_FROM_THE_RIVERS_STATE_PROHIBITION_OF_THE_CURTAILMENT_OF_WOMEN'S_RIGHT_TO_SHARE_IN_FAMILY_PROPERTY_LAW_NO2_OF_2022|journal=Research Gate|pages=4}}</ref>
Bill oo caggal mum waɗi ɗum sariya e hitaande 2022 e juuɗe Guwerneer jooɗiiɗo oo, Ezenwo Nyesom Wike e hitaande rewtunde ndee, banndiraaɓe rewɓe 4 ngoni nafooje adanɗe e sariya oo, keɓii ñaawoore maantiniinde haɓaade njiyaagu e banndiraaɓe mum en e hakke ronkude jawdi. Ɓe ndokkaama njoɓdi bonndi fotde Miliyoŋaaji ɗiɗi Naira..<ref name=":0">{{Cite web|last=Erezi|first=Dennis|date=2023-10-25|title=Wike appoints Michael Chinda as special aide on land, urban, regional planning|url=https://guardian.ng/news/wike-appoints-michael-chinda-as-special-aide-on-land-urban-regional-planning/|access-date=2026-05-14|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=2023-10-25|title=Wike Appoints Chinda, Kpakol As Special Advisers|url=https://leadership.ng/wike-appoints-chinda-kpakol-as-special-advisers/|access-date=2026-05-14|language=en-US|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]}}</ref>
Njuɓɓudi leydi laamorgo leydi ndii Caggal nde o joofni golle makko e suudu sarɗiiji leydi Rivers e hitaande 2023, Michael Chinda toɗɗaama yo won balloowo mawɗo keeriiɗo to bannge leyɗeele, peewnugol gure e diiwanuuji to jaagorde laamorgo leydi ndii, hono Ezenwo Nyesom Wike, e nder njuɓɓudi laamorgo leydi ndii (FCTA).<ref name=":02" /><ref>{{Cite web|work=Nigerian Institute of Estate Surveyors and Valuers (NIESV National)|title=Members List|url=https://niesvnational.org.ng/memberstatus/finlist2024.php}}</ref>.<ref>Article Uses His Name With Title: https://nationalnetworkonline.com/2023/04/05/court-upholds-women-s-right-to-inherit-family-property/</ref>
Teddungal e Anndinde To bannge Hounours e Recognition, Michael Chinda rokkaama darnde "Fellow" to Duɗal Jaaɓihaaɗtirde Najeriya to bannge ƴeewndorɗe e ƴeewndorɗe, darnde ɓurnde toowde e nder duɗal ngal. O hokkaama kadi hoodere kuugal mawnde nde lesdi Naajeeriya (DSSRS) ngam hokkuki darnde maako nder lesdi Naajeeriya marndi petrol.
== Tuugnorgal ==
es6r9i91h28k6euenjfdlfgnk84lz4v
John Bazia
0
12894
179086
96514
2026-07-19T14:11:00Z
Ilya Discuss
10103
179086
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''John Nsaneh Bazia''' ko siyaasayanke ummoriiɗo Botem, diiwaan Rivers mo lomtii Tai e nder suudu sarɗiiji diiwaan Rivers gila 1999 haa 2007 kadi ko o komisariyaajo golle keewɗe [1][2] O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers .
Haa e lewru Duujal 2015, ko kanko woni Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo.[3]
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
5th Suudu Diɗɗal Dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
[[Category:Stub]]
qrolcqm33pw5ktl1ye0crhn7sxg5h5w
179087
179086
2026-07-19T14:11:51Z
Ilya Discuss
10103
179087
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''John Nsaneh Bazia''' ko siyaasayanke ummoriiɗo Botem, diiwaan Rivers mo lomtii Tai e nder suudu sarɗiiji diiwaan Rivers gila 1999 haa 2007 kadi ko o komisariyaajo golle keewɗe O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers .
Haa e lewru Duujal 2015, ko kanko woni Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
5th Suudu Diɗɗal Dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
[[Category:Stub]]
ofewktdf67ioik84t9r486u5u1ubxwp
179088
179087
2026-07-19T14:13:00Z
Ilya Discuss
10103
179088
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''John Nsaneh Bazia''' ko siyaasayanke ummoriiɗo Botem, diiwaan Rivers mo lomtii Tai e nder suudu sarɗiiji diiwaan Rivers gila 1999 haa 2007 kadi ko o komisariyaajo golle keewɗe O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers .
Haa e lewru Duujal 2015, ko kanko woni Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo.<ref>{{cite news|title=Ogonis still mourning 10 years on|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4424238.stm|accessdate=15 February 2016|work=BBC News|date=10 November 2005|quote=I'm an Ogoni man' so he liberated us as a people," says Chief John Bazia, a member of the River State House of Assembly.Commissioner of Special Duties}}</ref><ref name=":0">{{cite news|title=Bazia Celebrates Christmas With Widows|url=http://www.riversstate.gov.ng/item/961-bazia-celebrates-christmas-with-widows.html|accessdate=15 February 2016|work=Government of Rivers State|date=4 January 2013}}{{dead link|date=April 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
5th Suudu Diɗɗal Dowla Rivers
== Tuugnorgal ==
[[Category:Stub]]
azgzaaiyq1usb8fcmuxi0bfsm4ojdv3
179089
179088
2026-07-19T14:13:52Z
Ilya Discuss
10103
179089
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''John Nsaneh Bazia''' ko siyaasayanke ummoriiɗo Botem, diiwaan Rivers mo lomtii Tai e nder suudu sarɗiiji diiwaan Rivers gila 1999 haa 2007 kadi ko o komisariyaajo golle keewɗe O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers .
Haa e lewru Duujal 2015, ko kanko woni Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo.<ref>{{cite news|title=Ogonis still mourning 10 years on|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4424238.stm|accessdate=15 February 2016|work=BBC News|date=10 November 2005|quote=I'm an Ogoni man' so he liberated us as a people," says Chief John Bazia, a member of the River State House of Assembly.Commissioner of Special Duties}}</ref><ref name=":0">{{cite news|title=Bazia Celebrates Christmas With Widows|url=http://www.riversstate.gov.ng/item/961-bazia-celebrates-christmas-with-widows.html|accessdate=15 February 2016|work=Government of Rivers State|date=4 January 2013}}{{dead link|date=April 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
5th Suudu Diɗɗal Dowla Rivers.<ref>{{cite news|title=List of the newly appointed state commissioners and their postings|url=http://scannewsnigeria.com/news/list-of-the-newly-appointed-state-commissioners-and-their-postings/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223062508/http://scannewsnigeria.com/news/list-of-the-newly-appointed-state-commissioners-and-their-postings/|url-status=usurped|archive-date=December 23, 2015|accessdate=15 February 2016|work=ScanNews|date=21 December 2015}}</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Stub]]
4ao6xbxy3y00vl2awrbl0yuvm83tywg
179090
179089
2026-07-19T14:14:55Z
Ilya Discuss
10103
179090
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''John Nsaneh Bazia''' ko siyaasayanke ummoriiɗo Botem, diiwaan Rivers mo lomtii Tai e nder suudu sarɗiiji diiwaan Rivers gila 1999 haa 2007 kadi ko o komisariyaajo golle keewɗe O jeyaa ko e lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers ..<ref>{{Cite web|title=Wike too empty to be compared to Amaechi — Rivers ex-commissioner, Bazia|url=https://punchng.com/wike-too-empty-to-be-compared-to-amaechi-rivers-ex-commissioner-bazia/|access-date=2026-07-16|website=Punch Newspapers|language=en-US}}</ref><ref>{{Cite web|last=Omolaoye|first=Sodiq|date=2025-12-18|title=Four Rivers Reps defect to APC, dump PDP, LP|url=https://guardian.ng/politics/four-rivers-reps-defect-to-apc-dump-pdp-lp/|access-date=2026-07-16|website=The Guardian Nigeria News - Nigeria and World News|language=en-GB}}</ref>
Haa e lewru Duujal 2015, ko kanko woni Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo.<ref>{{cite news|title=Ogonis still mourning 10 years on|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/africa/4424238.stm|accessdate=15 February 2016|work=BBC News|date=10 November 2005|quote=I'm an Ogoni man' so he liberated us as a people," says Chief John Bazia, a member of the River State House of Assembly.Commissioner of Special Duties}}</ref><ref name=":0">{{cite news|title=Bazia Celebrates Christmas With Widows|url=http://www.riversstate.gov.ng/item/961-bazia-celebrates-christmas-with-widows.html|accessdate=15 February 2016|work=Government of Rivers State|date=4 January 2013}}{{dead link|date=April 2017|bot=InternetArchiveBot|fix-attempted=yes}}</ref>
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to diiwaan Rivers
5th Suudu Diɗɗal Dowla Rivers.<ref>{{cite news|title=List of the newly appointed state commissioners and their postings|url=http://scannewsnigeria.com/news/list-of-the-newly-appointed-state-commissioners-and-their-postings/|archive-url=https://web.archive.org/web/20151223062508/http://scannewsnigeria.com/news/list-of-the-newly-appointed-state-commissioners-and-their-postings/|url-status=usurped|archive-date=December 23, 2015|accessdate=15 February 2016|work=ScanNews|date=21 December 2015}}</ref>
== Tuugnorgal ==
[[Category:Stub]]
5a9c0ztdip2fhnalu425i857kzdftgg
Innocent Barikor
0
43189
179078
2026-07-19T14:00:33Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Innocent Bariate Barikor ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya. O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015. Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya. Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana..."
179078
wikitext
text/x-wiki
Innocent Bariate Barikor ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya. O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015. Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya. Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik. O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde. Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP). E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya. E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008. O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Tuugnorgal
cn3chon31nwha9zo9tahvxavqd3e0vm
179079
179078
2026-07-19T14:01:28Z
Ilya Discuss
10103
179079
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Innocent Bariate Barikor ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya. O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015. Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya. Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik. O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde. Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP). E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya. E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008. O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Tuugnorgal
ntka4r7plr28ugvbimwd1rgkhhl34rn
179080
179079
2026-07-19T14:02:09Z
Ilya Discuss
10103
179080
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Innocent Bariate Barikor''' ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya. O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015. Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya. Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik. O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde. Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP). E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya. E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008. O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015. Ƴeew kadi Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State Tuugnorgal
iiugoexnckumierxfmlzkh4zs3yxnu5
179081
179080
2026-07-19T14:04:05Z
Ilya Discuss
10103
179081
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Innocent Bariate Barikor''' ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya.
O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015.
Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya.
Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik.
O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde.
Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP).
E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya.
E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008.
O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State
== Tuugnorgal ==
myum3wwqfs2xfbiioxngqlkmu71a247
179082
179081
2026-07-19T14:05:12Z
Ilya Discuss
10103
179082
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Innocent Bariate Barikor''' ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya.<ref name="barikor3">{{cite web|url=http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|title=The Legislature|publisher=Riversstate.gov.ng|date=|accessdate=9 January 2015|archive-date=11 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111225023/http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|url-status=dead}}</ref><ref name="barikor4">{{cite news|url=http://www.thenewswriterng.com/?p=3342|title=Debate On Bill On Women's Rights Robust- Hon. Barikor… As Stakeholders Support Bill|newspaper=Newswriter|last=Dukor|first=Pius|date=7 May 2012|accessdate=9 January 2015}}</ref>
O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015.
Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya.
Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik.
O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde.
Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP).
E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya.
E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008.
O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State
== Tuugnorgal ==
0wbyvbf10i75efv917wdfrbx5b2d596
179083
179082
2026-07-19T14:08:27Z
Ilya Discuss
10103
179083
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Innocent Bariate Barikor''' ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya.<ref name="barikor3">{{cite web|url=http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|title=The Legislature|publisher=Riversstate.gov.ng|date=|accessdate=9 January 2015|archive-date=11 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111225023/http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|url-status=dead}}</ref><ref name="barikor4">{{cite news|url=http://www.thenewswriterng.com/?p=3342|title=Debate On Bill On Women's Rights Robust- Hon. Barikor… As Stakeholders Support Bill|newspaper=Newswriter|last=Dukor|first=Pius|date=7 May 2012|accessdate=9 January 2015}}</ref>
O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015..<ref name="barikor1">{{cite web|url=http://www.misa.org/misa-chapters/zambia/item/342-interview-how-i-empower-members-of-my-constituency-%E2%80%93-barikor|title=How I Empower Members of My Constituency – Barikor|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|via=Misa.org|date=8 May 2012|accessdate=9 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109041445/http://www.misa.org/misa-chapters/zambia/item/342-interview-how-i-empower-members-of-my-constituency-%E2%80%93-barikor|archive-date=9 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref name="barikor5">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200202080493.html|title=Ogoni Demand for More Inclusion in Rivers Affairs|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|via=[[AllAfrica]]|date=8 February 2002|accessdate=9 January 2015}}</ref><ref name="barikor6">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200408260724.html|title=State Coordinators Named for NAPEP|newspaper=Nigeria First|via=[[AllAfrica]]|date=26 August 2004|accessdate=9 January 2015}}</ref><ref name="barikor" />
Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya.
Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik.
O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde.
Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP).
E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya.
E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008.
O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State
== Tuugnorgal ==
htre3qbnaswgs4hnnrzxvyipw43vaai
179084
179083
2026-07-19T14:09:19Z
Ilya Discuss
10103
179084
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Innocent Bariate Barikor''' ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya.<ref name="barikor3">{{cite web|url=http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|title=The Legislature|publisher=Riversstate.gov.ng|date=|accessdate=9 January 2015|archive-date=11 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111225023/http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|url-status=dead}}</ref><ref name="barikor4">{{cite news|url=http://www.thenewswriterng.com/?p=3342|title=Debate On Bill On Women's Rights Robust- Hon. Barikor… As Stakeholders Support Bill|newspaper=Newswriter|last=Dukor|first=Pius|date=7 May 2012|accessdate=9 January 2015}}</ref>
O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015..<ref name="barikor1">{{cite web|url=http://www.misa.org/misa-chapters/zambia/item/342-interview-how-i-empower-members-of-my-constituency-%E2%80%93-barikor|title=How I Empower Members of My Constituency – Barikor|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|via=Misa.org|date=8 May 2012|accessdate=9 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109041445/http://www.misa.org/misa-chapters/zambia/item/342-interview-how-i-empower-members-of-my-constituency-%E2%80%93-barikor|archive-date=9 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref name="barikor5">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200202080493.html|title=Ogoni Demand for More Inclusion in Rivers Affairs|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|via=[[AllAfrica]]|date=8 February 2002|accessdate=9 January 2015}}</ref><ref name="barikor6">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200408260724.html|title=State Coordinators Named for NAPEP|newspaper=Nigeria First|via=[[AllAfrica]]|date=26 August 2004|accessdate=9 January 2015}}</ref><ref name="barikor" />
Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya.
Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995.<ref name="barikor2">{{cite web|url=http://speak4me-nigeria.com/index.php/hon-barikor|title=Hon. Innocent Barikor (Ph.D)|publisher=Speak4me-nigeria.com|date=|accessdate=9 January 2015|archive-date=9 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109033710/http://speak4me-nigeria.com/index.php/hon-barikor|url-status=dead}}</ref>
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik.
O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde.
Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP).
E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya.
E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008.
O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State
== Tuugnorgal ==
poinybpled9h0wafugpfxrd7j40z4uf
179085
179084
2026-07-19T14:09:53Z
Ilya Discuss
10103
179085
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Innocent Bariate Barikor''' ko jannginoowo e siyaasaajo leydi Najeriya, mo kawtal lesdi Naajeeriya.<ref name="barikor3">{{cite web|url=http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|title=The Legislature|publisher=Riversstate.gov.ng|date=|accessdate=9 January 2015|archive-date=11 November 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141111225023/http://www.riversstate.gov.ng/government/legislature.html|url-status=dead}}</ref><ref name="barikor4">{{cite news|url=http://www.thenewswriterng.com/?p=3342|title=Debate On Bill On Women's Rights Robust- Hon. Barikor… As Stakeholders Support Bill|newspaper=Newswriter|last=Dukor|first=Pius|date=7 May 2012|accessdate=9 January 2015}}</ref>
O wakiili diiwal Gokana bana tergal suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers diga 2011 haa 2015..<ref name="barikor1">{{cite web|url=http://www.misa.org/misa-chapters/zambia/item/342-interview-how-i-empower-members-of-my-constituency-%E2%80%93-barikor|title=How I Empower Members of My Constituency – Barikor|newspaper=[[The Sun (Nigeria)|The Sun]]|via=Misa.org|date=8 May 2012|accessdate=9 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109041445/http://www.misa.org/misa-chapters/zambia/item/342-interview-how-i-empower-members-of-my-constituency-%E2%80%93-barikor|archive-date=9 January 2015|url-status=dead}}</ref><ref name="barikor5">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200202080493.html|title=Ogoni Demand for More Inclusion in Rivers Affairs|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|via=[[AllAfrica]]|date=8 February 2002|accessdate=9 January 2015}}</ref><ref name="barikor6">{{cite news|url=http://allafrica.com/stories/200408260724.html|title=State Coordinators Named for NAPEP|newspaper=Nigeria First|via=[[AllAfrica]]|date=26 August 2004|accessdate=9 January 2015}}</ref>
Jaangirde Barikor heɓi dipoloma mum doktoraa e ganndal siyaas e teeŋtinde jaŋde ɓamtaare to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt, leydi Najeriya.
Kugal Barikor jannginii to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State College of Education, o wonii kadi gardiiɗo diiso laamu nokku Gokana tuggi 1992 haa 1995.<ref name="barikor2">{{cite web|url=http://speak4me-nigeria.com/index.php/hon-barikor|title=Hon. Innocent Barikor (Ph.D)|publisher=Speak4me-nigeria.com|date=|accessdate=9 January 2015|archive-date=9 January 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150109033710/http://speak4me-nigeria.com/index.php/hon-barikor|url-status=dead}}</ref>
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt o jokki golle makko jaŋde haa hitaande 2010 o heɓi darnde jannginoowo mawɗo e ganndal politik.
O wiɗitii e o yaltinii defte keewɗe ko faati e Dowlaaji Naajeeriya e Agitations Minority, Baasal e Demokaraasi, Ñamaale e Njaru, Hakkeeji Aadee, e Ƴellitaare Duumotoonde.
Ko kanko wonnoo hooreejo fedde janngirɗe Ogoni. E hitaande 2004, o toɗɗaama hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi Naajeeriya, hooreejo leydi ndii, ko feewti e njuɓɓudi laamu ngam haɓaade baasal (NAPEP).
E nder laamu maako, o waɗi e o ɗon laara taskaramji kesi ngam ustugo baasal bana COPE, Solutions ngam ɓamtaare faggudu gure, taskaramji Promise Keeper e goɗɗi ɗi ɗon mari bawɗe dow baasal lesdi Naajeeriya.
E hitaande 2007, Barikor ardii delegaasiyoŋ Fedde Dowlaaji Dentuɗi (GEN) to batu njulaagu Afrik worgo yuɓɓinaangu to Durban. Ko o jiiloowo ƴellitaare, o golliima e pelle keewɗe ina jeyaa heen Fedde toppitiinde ƴellitaare duumotoonde e nder leydi Rivers (RSSDA), ɗo o jiilnoo e eɓɓaande njuɓɓudi ndii hakkunde 2007 e 2008.
O woniino kadi hooreejo fedde toppitiinde ko fayti e ƴellitaare duumotoonde. E hitaande 2011, o dañii wooteeji asaambele e tikket lannda Demokaraasi yimɓe, o lomtii Gokana haa hitaande 2015.
== Ƴeew kadi ==
Doggol yimɓe ummoriiɓe to Rivers State
== Tuugnorgal ==
d3dq2joge65b31onrqs141wm5jlged7
Tammy Danagogo
0
43190
179099
2026-07-19T14:29:56Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Tamunobaabo Wenike Danagogo (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo Naajeeriya, awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya. O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka. Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗti..."
179099
wikitext
text/x-wiki
Tamunobaabo Wenike Danagogo (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo Naajeeriya, awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya. O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka. Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. O yahi haa o heɓi jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1986 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nyemoni, Abonnema. E hitaande 1990, Danagogo heɓi LL.B e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. O yahi haa o janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1991, ɓaawo man o heɓi LL.M nder janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1997. Haa hitaande 2005, Danagogo ɓeydi jangirde maako haa o heɓi Doctor of Philosophy, Ph.D. e nder sariyaaji keertiiɗi e sariyaaji renndo e keɓtinirgol hakkeeji aadee e njuɓɓudi luural ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. Kugal Umrore Caggal nde o timmini janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Danagogo woni Solicitor haa Austin Mamedu Co. hakkunde hitaande 1991 e 1992 ngam taskaramji maako ɗi lesdi Naajeeriya. Danagogo caggal mum wonti awokaa ñaawoore to C.V George Will & Co. tuggi 1992 haa 1995. Caggal ɗuum o wonti gollodiiɗo mawɗo e nder suudu Alaba hakkunde 1995 e 2004. Politik Danagogo fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako nder hitaande 2004 nde o suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari ɗi Akuku Toru, lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. E lewru Noowammbar 2008, o woniino Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo e gardagol gonnooɗo guwerneer Rotimi Amaechi. O woniino kadi Komisinaajo ƴellitaare wuro e nder diiwaan Rivers kono caggal ɗuum o woppi golle ɗee e lewru Duujal 2013. Danagogo wonnoo ko jaagorgal ko feewti e dingiral e hooreejo komisiyoŋ dingiral ngenndiwal e hitaande 2014 e sahaa laamu Goodluck Jonathan. Ardungal maako waɗi mawnugo ummaatoore nder Industry Sports nder lesdi Naajeeriya. Tammy Danagogo woni jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila nde o toɗɗaa e juuɗe guwerneer Nyesom Wike e lewru mee 2019. Tuugnorgal
jxl3956widf8zpcixjn4d66vkh2hdlu
179100
179099
2026-07-19T14:31:13Z
Ilya Discuss
10103
179100
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Tamunobaabo Wenike Danagogo (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo Naajeeriya, awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya. O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka. Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗtirde St. O yahi haa o heɓi jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1986 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nyemoni, Abonnema. E hitaande 1990, Danagogo heɓi LL.B e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State. O yahi haa o janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1991, ɓaawo man o heɓi LL.M nder janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1997. Haa hitaande 2005, Danagogo ɓeydi jangirde maako haa o heɓi Doctor of Philosophy, Ph.D. e nder sariyaaji keertiiɗi e sariyaaji renndo e keɓtinirgol hakkeeji aadee e njuɓɓudi luural ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. Kugal Umrore Caggal nde o timmini janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Danagogo woni Solicitor haa Austin Mamedu Co. hakkunde hitaande 1991 e 1992 ngam taskaramji maako ɗi lesdi Naajeeriya. Danagogo caggal mum wonti awokaa ñaawoore to C.V George Will & Co. tuggi 1992 haa 1995. Caggal ɗuum o wonti gollodiiɗo mawɗo e nder suudu Alaba hakkunde 1995 e 2004. Politik Danagogo fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako nder hitaande 2004 nde o suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari ɗi Akuku Toru, lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. E lewru Noowammbar 2008, o woniino Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo e gardagol gonnooɗo guwerneer Rotimi Amaechi. O woniino kadi Komisinaajo ƴellitaare wuro e nder diiwaan Rivers kono caggal ɗuum o woppi golle ɗee e lewru Duujal 2013. Danagogo wonnoo ko jaagorgal ko feewti e dingiral e hooreejo komisiyoŋ dingiral ngenndiwal e hitaande 2014 e sahaa laamu Goodluck Jonathan. Ardungal maako waɗi mawnugo ummaatoore nder Industry Sports nder lesdi Naajeeriya. Tammy Danagogo woni jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila nde o toɗɗaa e juuɗe guwerneer Nyesom Wike e lewru mee 2019. Tuugnorgal
j6lgshy4rycdm1c132eveqf94b0waqh
179101
179100
2026-07-19T14:33:00Z
Ilya Discuss
10103
179101
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Tamunobaabo Wenike Danagogo''' (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo Naajeeriya, awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya.
O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka.
Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.
O yahi haa o heɓi jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1986 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nyemoni, Abonnema. E hitaande 1990, Danagogo heɓi LL.B e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State.
O yahi haa o janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1991, ɓaawo man o heɓi LL.M nder janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1997.
Haa hitaande 2005, Danagogo ɓeydi jangirde maako haa o heɓi Doctor of Philosophy, Ph.D. e nder sariyaaji keertiiɗi e sariyaaji renndo e keɓtinirgol hakkeeji aadee e njuɓɓudi luural ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. Kugal Umrore Caggal nde o timmini janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Danagogo woni Solicitor haa Austin Mamedu Co. hakkunde hitaande 1991 e 1992 ngam taskaramji maako ɗi lesdi Naajeeriya.
Danagogo caggal mum wonti awokaa ñaawoore to C.V George Will & Co. tuggi 1992 haa 1995.
Caggal ɗuum o wonti gollodiiɗo mawɗo e nder suudu Alaba hakkunde 1995 e 2004. Politik Danagogo fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako nder hitaande 2004 nde o suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari ɗi Akuku Toru, lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. E lewru Noowammbar 2008, o woniino Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo e gardagol gonnooɗo guwerneer Rotimi Amaechi. O woniino kadi Komisinaajo ƴellitaare wuro e nder diiwaan Rivers kono caggal ɗuum o woppi golle ɗee e lewru Duujal 2013.
Danagogo wonnoo ko jaagorgal ko feewti e dingiral e hooreejo komisiyoŋ dingiral ngenndiwal e hitaande 2014 e sahaa laamu Goodluck Jonathan. A
rdungal maako waɗi mawnugo ummaatoore nder Industry Sports nder lesdi Naajeeriya.
Tammy Danagogo woni jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila nde o toɗɗaa e juuɗe guwerneer Nyesom Wike e lewru mee 2019.
== Tuugnorgal ==
qj2o6sa2hjtskx6n3n7mh82mmzq2bhp
179102
179101
2026-07-19T14:34:44Z
Ilya Discuss
10103
179102
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Tamunobaabo Wenike Danagogo''' (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo Naajeeriya, awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|date=2019-06-11|title=Wike swears in SSG, Chief of Staff, AG, others|url=https://guardian.ng/news/wike-swears-in-ssg-chief-of-staff-ag-others/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-08-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref name="dailytrust" /><ref name="sunday-trust">{{cite web|title=2015 Agenda For Jonathan's Ministerial Nominees|url=https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|via=[[PressReader]]|access-date=17 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417075659/https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|archive-date=17 April 2023|language=en|date=2 Feb 2014|url-status=live}}</ref>
O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka.
Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.
O yahi haa o heɓi jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1986 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nyemoni, Abonnema. E hitaande 1990, Danagogo heɓi LL.B e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State.
O yahi haa o janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1991, ɓaawo man o heɓi LL.M nder janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1997.
Haa hitaande 2005, Danagogo ɓeydi jangirde maako haa o heɓi Doctor of Philosophy, Ph.D. e nder sariyaaji keertiiɗi e sariyaaji renndo e keɓtinirgol hakkeeji aadee e njuɓɓudi luural ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. Kugal Umrore Caggal nde o timmini janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Danagogo woni Solicitor haa Austin Mamedu Co. hakkunde hitaande 1991 e 1992 ngam taskaramji maako ɗi lesdi Naajeeriya.
Danagogo caggal mum wonti awokaa ñaawoore to C.V George Will & Co. tuggi 1992 haa 1995.
Caggal ɗuum o wonti gollodiiɗo mawɗo e nder suudu Alaba hakkunde 1995 e 2004. Politik Danagogo fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako nder hitaande 2004 nde o suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari ɗi Akuku Toru, lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. E lewru Noowammbar 2008, o woniino Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo e gardagol gonnooɗo guwerneer Rotimi Amaechi. O woniino kadi Komisinaajo ƴellitaare wuro e nder diiwaan Rivers kono caggal ɗuum o woppi golle ɗee e lewru Duujal 2013.
Danagogo wonnoo ko jaagorgal ko feewti e dingiral e hooreejo komisiyoŋ dingiral ngenndiwal e hitaande 2014 e sahaa laamu Goodluck Jonathan. A
rdungal maako waɗi mawnugo ummaatoore nder Industry Sports nder lesdi Naajeeriya.
Tammy Danagogo woni jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila nde o toɗɗaa e juuɗe guwerneer Nyesom Wike e lewru mee 2019.
== Tuugnorgal ==
mhm8jbyut3lu1g7x84cphj91s8pqfey
179103
179102
2026-07-19T14:37:27Z
Ilya Discuss
10103
179103
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Tamunobaabo Wenike Danagogo''' (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo Naajeeriya, awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|date=2019-06-11|title=Wike swears in SSG, Chief of Staff, AG, others|url=https://guardian.ng/news/wike-swears-in-ssg-chief-of-staff-ag-others/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-08-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref name="dailytrust" /><ref name="sunday-trust">{{cite web|title=2015 Agenda For Jonathan's Ministerial Nominees|url=https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|via=[[PressReader]]|access-date=17 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417075659/https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|archive-date=17 April 2023|language=en|date=2 Feb 2014|url-status=live}}</ref>
O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka..<ref name="sunday-trust2" /><ref name="dailytrust2">{{Cite news|last=Shaagee|first=Orkula|date=2014-03-06|title=Jonathan sacks Abdullahi, appoints Danagogo sports minister|url=https://dailytrust.com/jonathan-sacks-abdullahi-appoints-danagogo-sports-minister|access-date=2023-04-17|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en|url-status=live|archive-date=2023-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417080926/https://dailytrust.com/jonathan-sacks-abdullahi-appoints-danagogo-sports-minister/}}</ref>
Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.
O yahi haa o heɓi jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1986 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nyemoni, Abonnema. E hitaande 1990, Danagogo heɓi LL.B e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State.
O yahi haa o janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1991, ɓaawo man o heɓi LL.M nder janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1997.
Haa hitaande 2005, Danagogo ɓeydi jangirde maako haa o heɓi Doctor of Philosophy, Ph.D. e nder sariyaaji keertiiɗi e sariyaaji renndo e keɓtinirgol hakkeeji aadee e njuɓɓudi luural ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. Kugal Umrore Caggal nde o timmini janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Danagogo woni Solicitor haa Austin Mamedu Co. hakkunde hitaande 1991 e 1992 ngam taskaramji maako ɗi lesdi Naajeeriya.
Danagogo caggal mum wonti awokaa ñaawoore to C.V George Will & Co. tuggi 1992 haa 1995.
Caggal ɗuum o wonti gollodiiɗo mawɗo e nder suudu Alaba hakkunde 1995 e 2004. Politik Danagogo fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako nder hitaande 2004 nde o suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari ɗi Akuku Toru, lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. E lewru Noowammbar 2008, o woniino Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo e gardagol gonnooɗo guwerneer Rotimi Amaechi. O woniino kadi Komisinaajo ƴellitaare wuro e nder diiwaan Rivers kono caggal ɗuum o woppi golle ɗee e lewru Duujal 2013.
Danagogo wonnoo ko jaagorgal ko feewti e dingiral e hooreejo komisiyoŋ dingiral ngenndiwal e hitaande 2014 e sahaa laamu Goodluck Jonathan. A
rdungal maako waɗi mawnugo ummaatoore nder Industry Sports nder lesdi Naajeeriya.
Tammy Danagogo woni jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila nde o toɗɗaa e juuɗe guwerneer Nyesom Wike e lewru mee 2019.
== Tuugnorgal ==
2flszsdomvcvv161pybd3qwp7rzj6my
179104
179103
2026-07-19T14:39:24Z
Ilya Discuss
10103
179104
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Tamunobaabo Wenike Danagogo''' (jibinaama 22 Seeɗto 1970) ko siyaasaajo Naajeeriya, awokaajo, kadi o wonii jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila lewru mee 2019. Ko adii ɗuum, o wonnoo ko jaagorgal ko feewti e fijirde e nder leydi Naajeeriya.<ref>{{Cite news|date=2019-06-11|title=Wike swears in SSG, Chief of Staff, AG, others|url=https://guardian.ng/news/wike-swears-in-ssg-chief-of-staff-ag-others/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2020-08-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|language=en-US}}</ref> <ref name="dailytrust" /><ref name="sunday-trust">{{cite web|title=2015 Agenda For Jonathan's Ministerial Nominees|url=https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|via=[[PressReader]]|access-date=17 April 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417075659/https://www.pressreader.com/nigeria/sunday-trust/20140202/282437052002679|archive-date=17 April 2023|language=en|date=2 Feb 2014|url-status=live}}</ref>
O wonii jannginoowo to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Rivers State e to duɗal jaaɓi haaɗtirde Najeriya, Nsukka..<ref name="sunday-trust2" /><ref name="dailytrust2">{{Cite news|last=Shaagee|first=Orkula|date=2014-03-06|title=Jonathan sacks Abdullahi, appoints Danagogo sports minister|url=https://dailytrust.com/jonathan-sacks-abdullahi-appoints-danagogo-sports-minister|access-date=2023-04-17|newspaper=[[Daily Trust]]|language=en|url-status=live|archive-date=2023-04-17|archive-url=https://web.archive.org/web/20230417080926/https://dailytrust.com/jonathan-sacks-abdullahi-appoints-danagogo-sports-minister/}}</ref>
Jaangirde Danagogo heɓi jaŋde mum leslesre ko e hitaande 1981 to duɗal jaaɓi haaɗtirde St.
O yahi haa o heɓi jaŋde makko hakkundeere e hitaande 1986 to duɗal jaaɓi haaɗtirde Nyemoni, Abonnema. E hitaande 1990, Danagogo heɓi LL.B e sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State.<ref name="sunday-trust3" /><ref>{{Cite news|last=|first=|date=|title=Wike New Political Nominations 2019|url=https://guardian.ng/news/wike-swears-in-ssg-chief-of-staff-ag-others/|location=Lagos, Nigeria|archive-url=|archive-date=|access-date=2020-08-11|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]}}</ref>
O yahi haa o janngi haa janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1991, ɓaawo man o heɓi LL.M nder janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya nder hitaande 1997.
Haa hitaande 2005, Danagogo ɓeydi jangirde maako haa o heɓi Doctor of Philosophy, Ph.D. e nder sariyaaji keertiiɗi e sariyaaji renndo e keɓtinirgol hakkeeji aadee e njuɓɓudi luural ummoraade e duɗal jaaɓi haaɗtirde Naajeeriya, Nsukka. Kugal Umrore Caggal nde o timmini janngirde sariyaaji lesdi Naajeeriya, Danagogo woni Solicitor haa Austin Mamedu Co. hakkunde hitaande 1991 e 1992 ngam taskaramji maako ɗi lesdi Naajeeriya.
Danagogo caggal mum wonti awokaa ñaawoore to C.V George Will & Co. tuggi 1992 haa 1995.
Caggal ɗuum o wonti gollodiiɗo mawɗo e nder suudu Alaba hakkunde 1995 e 2004. Politik Danagogo fuɗɗi kuugal siyaasaaku maako nder hitaande 2004 nde o suɓaama hooreejo hukuumaaji pamari ɗi Akuku Toru, lesdi Rivers, lesdi Naajeeriya. E lewru Noowammbar 2008, o woniino Komiseer toppitiiɗo ko fayti e laamu e geɗe renndo e gardagol gonnooɗo guwerneer Rotimi Amaechi. O woniino kadi Komisinaajo ƴellitaare wuro e nder diiwaan Rivers kono caggal ɗuum o woppi golle ɗee e lewru Duujal 2013.
Danagogo wonnoo ko jaagorgal ko feewti e dingiral e hooreejo komisiyoŋ dingiral ngenndiwal e hitaande 2014 e sahaa laamu Goodluck Jonathan. A
rdungal maako waɗi mawnugo ummaatoore nder Industry Sports nder lesdi Naajeeriya.
Tammy Danagogo woni jooni koolaaɗo kuuɓal laamu diiwaan Rivers gila nde o toɗɗaa e juuɗe guwerneer Nyesom Wike e lewru mee 2019.
== Tuugnorgal ==
7062gpg01w1dmrwrjwuofsdml7i5ppu
Ehie Ogerenye Edison
0
43191
179105
2026-07-19T15:37:39Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Ehie Ogerenye Edison woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024. O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e..."
179105
wikitext
text/x-wiki
Ehie Ogerenye Edison woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024. O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e nder galle mawɗo Clinton Dollars Ehie e debbo mum Salome Ehie, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ummorii ko e leñol Ekpeye to diiwaan Rivers. Edison janngi duɗal leslesal UPE, caggal ɗuum, o naati duɗal toowngal diiwaan Ahoada hirnaange, wuro Ahoada. O wonii jannginoowo sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State (ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State) omo jogii dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge njuɓɓudi laamu kam e dipolom makko to bannge sariya petroŋ. Kugal Edison golliima e jokkondiral renndo e nder sosiyetee ZB Joint Ventures e sosiyetee Ferzinat petroŋ e gaas. Kadi ko o jom njulaagu, demoowo, ko o Kerecee dewondirɗo. Golle politik E nder golle makko politik puɗɗaaɗe, Edison wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde ngenndiire janngooɓe dowlaaji Rivers (NURSS) e hooreejo ngenndiijo fedde sukaaɓe Orashi. O laati kadi ardiiɗo sukaaɓe nder lanyol Democratic Party nder diiwal laamu lesdi Ahoada East nder jiha Rivers. Edison suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam lomtaade diiwaan Ahoada Fuɗnaange II. O suɓaama kadi e wooteeji garooji ɗii e hitaande 2016, 2019, e 2023. O wonii cukko hooreejo leydi ndii tuggi 2015 haa 2023. E lewru oktoobar 2023, o wonti hooreejo leydi caggal nde depiteeji lolluɗi e Nyesom Wike, jaagorgal leydi laamorgo leydi (FCT) njiɗi ittude guwerneer Siminilayi Fubara. Hooreejo leydi ndii, hono Bola Tinubu, naati heen, waɗi nanondiral jam, ɗum addani Edison woppude golle hooreejo leydi ndii. Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2024, o huniima wonde hooreejo gollordu to galle laamu, ko guwerneer Siminilayi Fubara. Nguurndam neɗɗo Edison resii Cynthia Obuzor, farmasiyanke, e hitaande 2019, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. Tuugnorgal
hdnof9zcwlt02625b1j6dal6fkqy4fl
179106
179105
2026-07-19T15:38:14Z
Ilya Discuss
10103
179106
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Ehie Ogerenye Edison woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024. O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State. Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e nder galle mawɗo Clinton Dollars Ehie e debbo mum Salome Ehie, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ummorii ko e leñol Ekpeye to diiwaan Rivers. Edison janngi duɗal leslesal UPE, caggal ɗuum, o naati duɗal toowngal diiwaan Ahoada hirnaange, wuro Ahoada. O wonii jannginoowo sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State (ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State) omo jogii dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge njuɓɓudi laamu kam e dipolom makko to bannge sariya petroŋ. Kugal Edison golliima e jokkondiral renndo e nder sosiyetee ZB Joint Ventures e sosiyetee Ferzinat petroŋ e gaas. Kadi ko o jom njulaagu, demoowo, ko o Kerecee dewondirɗo. Golle politik E nder golle makko politik puɗɗaaɗe, Edison wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde ngenndiire janngooɓe dowlaaji Rivers (NURSS) e hooreejo ngenndiijo fedde sukaaɓe Orashi. O laati kadi ardiiɗo sukaaɓe nder lanyol Democratic Party nder diiwal laamu lesdi Ahoada East nder jiha Rivers. Edison suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam lomtaade diiwaan Ahoada Fuɗnaange II. O suɓaama kadi e wooteeji garooji ɗii e hitaande 2016, 2019, e 2023. O wonii cukko hooreejo leydi ndii tuggi 2015 haa 2023. E lewru oktoobar 2023, o wonti hooreejo leydi caggal nde depiteeji lolluɗi e Nyesom Wike, jaagorgal leydi laamorgo leydi (FCT) njiɗi ittude guwerneer Siminilayi Fubara. Hooreejo leydi ndii, hono Bola Tinubu, naati heen, waɗi nanondiral jam, ɗum addani Edison woppude golle hooreejo leydi ndii. Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2024, o huniima wonde hooreejo gollordu to galle laamu, ko guwerneer Siminilayi Fubara. Nguurndam neɗɗo Edison resii Cynthia Obuzor, farmasiyanke, e hitaande 2019, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo. Tuugnorgal
1dp513rixypfht54q8rtgkpjlw1eh4d
179107
179106
2026-07-19T15:41:02Z
Ilya Discuss
10103
179107
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ehie Ogerenye Edison''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024.
O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State.
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e nder galle mawɗo Clinton Dollars Ehie e debbo mum Salome Ehie, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ummorii ko e leñol Ekpeye to diiwaan Rivers. Edison janngi duɗal leslesal UPE, caggal ɗuum, o naati duɗal toowngal diiwaan Ahoada hirnaange, wuro Ahoada.
O wonii jannginoowo sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State (ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State) omo jogii dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge njuɓɓudi laamu kam e dipolom makko to bannge sariya petroŋ.
Kugal Edison golliima e jokkondiral renndo e nder sosiyetee ZB Joint Ventures e sosiyetee Ferzinat petroŋ e gaas. Kadi ko o jom njulaagu, demoowo, ko o Kerecee dewondirɗo. Golle politik E nder golle makko politik puɗɗaaɗe, Edison wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde ngenndiire janngooɓe dowlaaji Rivers (NURSS) e hooreejo ngenndiijo fedde sukaaɓe Orashi. O laati kadi ardiiɗo sukaaɓe nder lanyol Democratic Party nder diiwal laamu lesdi Ahoada East nder jiha Rivers. Edison suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam lomtaade diiwaan Ahoada Fuɗnaange II.
O suɓaama kadi e wooteeji garooji ɗii e hitaande 2016, 2019, e 2023. O wonii cukko hooreejo leydi ndii tuggi 2015 haa 2023. E lewru oktoobar 2023, o wonti hooreejo leydi caggal nde depiteeji lolluɗi e Nyesom Wike, jaagorgal leydi laamorgo leydi (FCT) njiɗi ittude guwerneer Siminilayi Fubara. Hooreejo leydi ndii, hono Bola Tinubu, naati heen, waɗi nanondiral jam, ɗum addani Edison woppude golle hooreejo leydi ndii. Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2024, o huniima wonde hooreejo gollordu to galle laamu, ko guwerneer Siminilayi Fubara. Nguurndam neɗɗo Edison resii Cynthia Obuzor, farmasiyanke, e hitaande 2019, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Tuugnorgal ==
gckle2ghfonr51fgythxlpvsa1xc1nt
179108
179107
2026-07-19T15:42:48Z
Ilya Discuss
10103
179108
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ehie Ogerenye Edison''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024.
O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State.<ref name=":0">{{Cite news|last=Ayobami|date=2024-01-29|title=Fubara swears in ex-factional Speaker, Ehie as Chief of Staff|url=https://www.vanguardngr.com/2024/01/fubara-swears-in-ex-factional-speaker-ehie-as-chief-of-staff/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-09|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>.<ref>{{cite news|date=March 21, 2016|title=Rivers Rerun: INEC Releases Results Of One Federal, Nine State Constituencies|url=https://www.channelstv.com/2016/03/21/rivers-rerun-inec-releases-results-of-one-federal-nine-state-constituencies/|work=Channels Television}}</ref><ref>{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2023-04-03|title=Protesting Rivers PDP Members Demand Inspection Of Election Results|url=https://www.channelstv.com/2023/04/03/rivers-pdp-members-protest-demand-inspection-of-election-results/|access-date=2025-03-09|website=Channels Television|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2024-01-07|title=RIVERS STATE FORMER LAWMAKER RT. HON. EDISON EHIE & HIS POLITICAL CRAFTSMANSHIP - The Ear Witness|url=https://theearwitness.net/2024/01/07/rivers-state-former-lawmaker-rt-hon-edison-ehie-his-political-craftsmanship/|access-date=2025-03-09|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e nder galle mawɗo Clinton Dollars Ehie e debbo mum Salome Ehie, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ummorii ko e leñol Ekpeye to diiwaan Rivers. Edison janngi duɗal leslesal UPE, caggal ɗuum, o naati duɗal toowngal diiwaan Ahoada hirnaange, wuro Ahoada.
O wonii jannginoowo sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State (ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State) omo jogii dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge njuɓɓudi laamu kam e dipolom makko to bannge sariya petroŋ.
Kugal Edison golliima e jokkondiral renndo e nder sosiyetee ZB Joint Ventures e sosiyetee Ferzinat petroŋ e gaas. Kadi ko o jom njulaagu, demoowo, ko o Kerecee dewondirɗo. Golle politik E nder golle makko politik puɗɗaaɗe, Edison wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde ngenndiire janngooɓe dowlaaji Rivers (NURSS) e hooreejo ngenndiijo fedde sukaaɓe Orashi. O laati kadi ardiiɗo sukaaɓe nder lanyol Democratic Party nder diiwal laamu lesdi Ahoada East nder jiha Rivers. Edison suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam lomtaade diiwaan Ahoada Fuɗnaange II.
O suɓaama kadi e wooteeji garooji ɗii e hitaande 2016, 2019, e 2023. O wonii cukko hooreejo leydi ndii tuggi 2015 haa 2023. E lewru oktoobar 2023, o wonti hooreejo leydi caggal nde depiteeji lolluɗi e Nyesom Wike, jaagorgal leydi laamorgo leydi (FCT) njiɗi ittude guwerneer Siminilayi Fubara. Hooreejo leydi ndii, hono Bola Tinubu, naati heen, waɗi nanondiral jam, ɗum addani Edison woppude golle hooreejo leydi ndii. Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2024, o huniima wonde hooreejo gollordu to galle laamu, ko guwerneer Siminilayi Fubara. Nguurndam neɗɗo Edison resii Cynthia Obuzor, farmasiyanke, e hitaande 2019, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Tuugnorgal ==
e88m153jeqlknawfwj1bizxkxixk6dr
179109
179108
2026-07-19T15:44:11Z
Ilya Discuss
10103
179109
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ehie Ogerenye Edison''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024.
O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State.<ref name=":0">{{Cite news|last=Ayobami|date=2024-01-29|title=Fubara swears in ex-factional Speaker, Ehie as Chief of Staff|url=https://www.vanguardngr.com/2024/01/fubara-swears-in-ex-factional-speaker-ehie-as-chief-of-staff/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-09|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>.<ref>{{cite news|date=March 21, 2016|title=Rivers Rerun: INEC Releases Results Of One Federal, Nine State Constituencies|url=https://www.channelstv.com/2016/03/21/rivers-rerun-inec-releases-results-of-one-federal-nine-state-constituencies/|work=Channels Television}}</ref><ref>{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2023-04-03|title=Protesting Rivers PDP Members Demand Inspection Of Election Results|url=https://www.channelstv.com/2023/04/03/rivers-pdp-members-protest-demand-inspection-of-election-results/|access-date=2025-03-09|website=Channels Television|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2024-01-07|title=RIVERS STATE FORMER LAWMAKER RT. HON. EDISON EHIE & HIS POLITICAL CRAFTSMANSHIP - The Ear Witness|url=https://theearwitness.net/2024/01/07/rivers-state-former-lawmaker-rt-hon-edison-ehie-his-political-craftsmanship/|access-date=2025-03-09|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e nder galle mawɗo Clinton Dollars Ehie e debbo mum Salome Ehie, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ummorii ko e leñol Ekpeye to diiwaan Rivers. Edison janngi duɗal leslesal UPE, caggal ɗuum, o naati duɗal toowngal diiwaan Ahoada hirnaange, wuro Ahoada.
O wonii jannginoowo sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State (ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State) omo jogii dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge njuɓɓudi laamu kam e dipolom makko to bannge sariya petroŋ.
Kugal Edison golliima e jokkondiral renndo e nder sosiyetee ZB Joint Ventures e sosiyetee Ferzinat petroŋ e gaas. Kadi ko o jom njulaagu, demoowo, ko o Kerecee dewondirɗo. Golle politik E nder golle makko politik puɗɗaaɗe, Edison wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde ngenndiire janngooɓe dowlaaji Rivers (NURSS) e hooreejo ngenndiijo fedde sukaaɓe Orashi. O laati kadi ardiiɗo sukaaɓe nder lanyol Democratic Party nder diiwal laamu lesdi Ahoada East nder jiha Rivers. Edison suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam lomtaade diiwaan Ahoada Fuɗnaange II.
O suɓaama kadi e wooteeji garooji ɗii e hitaande 2016, 2019, e 2023. O wonii cukko hooreejo leydi ndii tuggi 2015 haa 2023. E lewru oktoobar 2023, o wonti hooreejo leydi caggal nde depiteeji lolluɗi e Nyesom Wike, jaagorgal leydi laamorgo leydi (FCT) njiɗi ittude guwerneer Siminilayi Fubara. Hooreejo leydi ndii, hono Bola Tinubu, naati heen, waɗi nanondiral jam, ɗum addani Edison woppude golle hooreejo leydi ndii. Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2024, o huniima wonde hooreejo gollordu to galle laamu, ko guwerneer Siminilayi Fubara.
Nguurndam
neɗɗo Edison resii Cynthia Obuzor, farmasiyanke, e hitaande 2019, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Tuugnorgal ==
d0kyfuxut33xg8fhhp1op420qxf0xyz
179110
179109
2026-07-19T15:46:02Z
Ilya Discuss
10103
179110
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ehie Ogerenye Edison''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024.
O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State.<ref name=":0">{{Cite news|last=Ayobami|date=2024-01-29|title=Fubara swears in ex-factional Speaker, Ehie as Chief of Staff|url=https://www.vanguardngr.com/2024/01/fubara-swears-in-ex-factional-speaker-ehie-as-chief-of-staff/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-09|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>.<ref>{{cite news|date=March 21, 2016|title=Rivers Rerun: INEC Releases Results Of One Federal, Nine State Constituencies|url=https://www.channelstv.com/2016/03/21/rivers-rerun-inec-releases-results-of-one-federal-nine-state-constituencies/|work=Channels Television}}</ref><ref>{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2023-04-03|title=Protesting Rivers PDP Members Demand Inspection Of Election Results|url=https://www.channelstv.com/2023/04/03/rivers-pdp-members-protest-demand-inspection-of-election-results/|access-date=2025-03-09|website=Channels Television|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2024-01-07|title=RIVERS STATE FORMER LAWMAKER RT. HON. EDISON EHIE & HIS POLITICAL CRAFTSMANSHIP - The Ear Witness|url=https://theearwitness.net/2024/01/07/rivers-state-former-lawmaker-rt-hon-edison-ehie-his-political-craftsmanship/|access-date=2025-03-09|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e nder galle mawɗo Clinton Dollars Ehie e debbo mum Salome Ehie, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ummorii ko e leñol Ekpeye to diiwaan Rivers. Edison janngi duɗal leslesal UPE, caggal ɗuum, o naati duɗal toowngal diiwaan Ahoada hirnaange, wuro Ahoada..<ref>{{Cite news|last=Shibayan|first=Dyepkazah|date=2024-05-13|title=Ex-Rivers speaker: I was offered money to impeach Fubara|url=https://www.thecable.ng/ex-rivers-speaker-i-was-offered-money-to-impeach-fubara/|access-date=2025-03-09|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref>.<ref name=":02" />
O wonii jannginoowo sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State (ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State) omo jogii dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge njuɓɓudi laamu kam e dipolom makko to bannge sariya petroŋ.
Kugal Edison golliima e jokkondiral renndo e nder sosiyetee ZB Joint Ventures e sosiyetee Ferzinat petroŋ e gaas. Kadi ko o jom njulaagu, demoowo, ko o Kerecee dewondirɗo. Golle politik E nder golle makko politik puɗɗaaɗe, Edison wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde ngenndiire janngooɓe dowlaaji Rivers (NURSS) e hooreejo ngenndiijo fedde sukaaɓe Orashi. O laati kadi ardiiɗo sukaaɓe nder lanyol Democratic Party nder diiwal laamu lesdi Ahoada East nder jiha Rivers. Edison suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam lomtaade diiwaan Ahoada Fuɗnaange II.
O suɓaama kadi e wooteeji garooji ɗii e hitaande 2016, 2019, e 2023. O wonii cukko hooreejo leydi ndii tuggi 2015 haa 2023. E lewru oktoobar 2023, o wonti hooreejo leydi caggal nde depiteeji lolluɗi e Nyesom Wike, jaagorgal leydi laamorgo leydi (FCT) njiɗi ittude guwerneer Siminilayi Fubara. Hooreejo leydi ndii, hono Bola Tinubu, naati heen, waɗi nanondiral jam, ɗum addani Edison woppude golle hooreejo leydi ndii. Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2024, o huniima wonde hooreejo gollordu to galle laamu, ko guwerneer Siminilayi Fubara.
Nguurndam
neɗɗo Edison resii Cynthia Obuzor, farmasiyanke, e hitaande 2019, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Tuugnorgal ==
c9k3xqukwp717jitgym76oo8k0qj89w
179111
179110
2026-07-19T15:46:57Z
Ilya Discuss
10103
179111
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Ehie Ogerenye Edison''' woni siyaasaajo lesdi Naajeeriya, o laati hooreejo hukuumaaji lesdi Naajeeriya, Port Harcourt, diga hitaande 2024.
O laati hooreejo e cukko hooreejo suudu hukuuma lesdi Rivers. O suɓaama nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers nder hitaande 2015 nden o suɓaama fahin nder cuɓi 2016 e 2019, o wakiili diiwal Ahoada East II les njiimaandi lanyol yimɓe lesdi Rivers State.<ref name=":0">{{Cite news|last=Ayobami|date=2024-01-29|title=Fubara swears in ex-factional Speaker, Ehie as Chief of Staff|url=https://www.vanguardngr.com/2024/01/fubara-swears-in-ex-factional-speaker-ehie-as-chief-of-staff/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-09|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref>.<ref>{{cite news|date=March 21, 2016|title=Rivers Rerun: INEC Releases Results Of One Federal, Nine State Constituencies|url=https://www.channelstv.com/2016/03/21/rivers-rerun-inec-releases-results-of-one-federal-nine-state-constituencies/|work=Channels Television}}</ref><ref>{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2023-04-03|title=Protesting Rivers PDP Members Demand Inspection Of Election Results|url=https://www.channelstv.com/2023/04/03/rivers-pdp-members-protest-demand-inspection-of-election-results/|access-date=2025-03-09|website=Channels Television|language=en}}</ref><ref name=":1">{{Cite web|date=2024-01-07|title=RIVERS STATE FORMER LAWMAKER RT. HON. EDISON EHIE & HIS POLITICAL CRAFTSMANSHIP - The Ear Witness|url=https://theearwitness.net/2024/01/07/rivers-state-former-lawmaker-rt-hon-edison-ehie-his-political-craftsmanship/|access-date=2025-03-09|language=en-US}}</ref>
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Edison jibinaa ko to Ahoada, to diiwaan Rivers, e nder galle mawɗo Clinton Dollars Ehie e debbo mum Salome Ehie, kamɓe ɗiɗo fof ɓe ummorii ko e leñol Ekpeye to diiwaan Rivers. Edison janngi duɗal leslesal UPE, caggal ɗuum, o naati duɗal toowngal diiwaan Ahoada hirnaange, wuro Ahoada..<ref>{{Cite news|last=Shibayan|first=Dyepkazah|date=2024-05-13|title=Ex-Rivers speaker: I was offered money to impeach Fubara|url=https://www.thecable.ng/ex-rivers-speaker-i-was-offered-money-to-impeach-fubara/|access-date=2025-03-09|newspaper=[[TheCable]]|language=en-US}}</ref>.
O wonii jannginoowo sariya to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State (ko adii ɗuum ko duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal Rivers State) omo jogii dipolomaaji makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde to bannge njuɓɓudi laamu kam e dipolom makko to bannge sariya petroŋ.
Kugal Edison golliima e jokkondiral renndo e nder sosiyetee ZB Joint Ventures e sosiyetee Ferzinat petroŋ e gaas. Kadi ko o jom njulaagu, demoowo, ko o Kerecee dewondirɗo. Golle politik E nder golle makko politik puɗɗaaɗe, Edison wonnoo ko hooreejo ngenndiijo fedde ngenndiire janngooɓe dowlaaji Rivers (NURSS) e hooreejo ngenndiijo fedde sukaaɓe Orashi. O laati kadi ardiiɗo sukaaɓe nder lanyol Democratic Party nder diiwal laamu lesdi Ahoada East nder jiha Rivers. Edison suɓaama tergal suudu sarɗiiji e hitaande 2015 e les njiimaandi lannda Demokaraasi Leƴƴi ngam lomtaade diiwaan Ahoada Fuɗnaange II.
O suɓaama kadi e wooteeji garooji ɗii e hitaande 2016, 2019, e 2023. O wonii cukko hooreejo leydi ndii tuggi 2015 haa 2023. E lewru oktoobar 2023, o wonti hooreejo leydi caggal nde depiteeji lolluɗi e Nyesom Wike, jaagorgal leydi laamorgo leydi (FCT) njiɗi ittude guwerneer Siminilayi Fubara. Hooreejo leydi ndii, hono Bola Tinubu, naati heen, waɗi nanondiral jam, ɗum addani Edison woppude golle hooreejo leydi ndii. Ñalnde 29 lewru bowte hitaande 2024, o huniima wonde hooreejo gollordu to galle laamu, ko guwerneer Siminilayi Fubara.
Nguurndam
neɗɗo Edison resii Cynthia Obuzor, farmasiyanke, e hitaande 2019, ɓe ndañi ɓiɓɓe ɗiɗo.
== Tuugnorgal ==
43hz1rcu69d2r4c0gancc21xf9wx8uw
Akie Dagogo Fubara
0
43192
179112
2026-07-19T15:49:20Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara ko banke, jom njulaagu, siyaasaajo e balloowo yimɓe ummoriiɗo Opobo–Nkoro to diiwaan Rivers, leydi Najeriya. O woniino tergal lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers State, o woniino komisariyaajo ko feewti e yah-ngartaa e nder diiso doosɗe leydi Wike gadano. Jaangirde Fubara ina jogii dipolomaaji mum gadani e ganndal politik e njuɓɓudi e doktoraa tedduɗo e filosofi e njuɓɓudi doole neɗɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tam-Lig..."
179112
wikitext
text/x-wiki
Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara ko banke, jom njulaagu, siyaasaajo e balloowo yimɓe ummoriiɗo Opobo–Nkoro to diiwaan Rivers, leydi Najeriya. O woniino tergal lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers State, o woniino komisariyaajo ko feewti e yah-ngartaa e nder diiso doosɗe leydi Wike gadano. Jaangirde Fubara ina jogii dipolomaaji mum gadani e ganndal politik e njuɓɓudi e doktoraa tedduɗo e filosofi e njuɓɓudi doole neɗɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tam-Light Christian, jokkondirngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana Christian. Kugal E hitaande 2006, Fubara dañii darnde ngam suɓaade diiwaan Andoni-Opobo-Nkoro to suudu sarɗiiji leydi ndii. O joginoo golle politik keewɗe ina jeyaa heen tergal Goomu mbayliigu leydi Rivers e hitaande 2007, hooreejo fedde kampaañ lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, gardiiɗo kampaañ wonande LGA Opobo–Nkoro e wooteeji gardagol leydi 2015 e tergal Goomu toɗɗagol toɗɗagol makko e nokku makko Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa. Tuugnorgal
j24zenkpkdwcrim9wlitwpo1po9op75
179113
179112
2026-07-19T15:50:03Z
Ilya Discuss
10103
179113
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara ko banke, jom njulaagu, siyaasaajo e balloowo yimɓe ummoriiɗo Opobo–Nkoro to diiwaan Rivers, leydi Najeriya. O woniino tergal lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers State, o woniino komisariyaajo ko feewti e yah-ngartaa e nder diiso doosɗe leydi Wike gadano. Jaangirde Fubara ina jogii dipolomaaji mum gadani e ganndal politik e njuɓɓudi e doktoraa tedduɗo e filosofi e njuɓɓudi doole neɗɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tam-Light Christian, jokkondirngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana Christian. Kugal E hitaande 2006, Fubara dañii darnde ngam suɓaade diiwaan Andoni-Opobo-Nkoro to suudu sarɗiiji leydi ndii. O joginoo golle politik keewɗe ina jeyaa heen tergal Goomu mbayliigu leydi Rivers e hitaande 2007, hooreejo fedde kampaañ lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, gardiiɗo kampaañ wonande LGA Opobo–Nkoro e wooteeji gardagol leydi 2015 e tergal Goomu toɗɗagol toɗɗagol makko e nokku makko Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa. Tuugnorgal
ovdl7m34mdnbsh10e7o8w1av1ixxu2n
179114
179113
2026-07-19T15:51:16Z
Ilya Discuss
10103
179114
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara''' ko banke, jom njulaagu, siyaasaajo e balloowo yimɓe ummoriiɗo Opobo–Nkoro to diiwaan Rivers, leydi Najeriya. O woniino tergal lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers State, o woniino komisariyaajo ko feewti e yah-ngartaa e nder diiso doosɗe leydi Wike gadano. Jaangirde Fubara ina jogii dipolomaaji mum gadani e ganndal politik e njuɓɓudi e doktoraa tedduɗo e filosofi e njuɓɓudi doole neɗɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tam-Light Christian, jokkondirngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana Christian. Kugal E hitaande 2006, Fubara dañii darnde ngam suɓaade diiwaan Andoni-Opobo-Nkoro to suudu sarɗiiji leydi ndii. O joginoo golle politik keewɗe ina jeyaa heen tergal Goomu mbayliigu leydi Rivers e hitaande 2007, hooreejo fedde kampaañ lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, gardiiɗo kampaañ wonande LGA Opobo–Nkoro e wooteeji gardagol leydi 2015 e tergal Goomu toɗɗagol toɗɗagol makko e nokku makko Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa.
== Tuugnorgal ==
02p6k0vluw2qx9jkq2t7vydeuyd2i05
179115
179114
2026-07-19T15:52:40Z
Ilya Discuss
10103
179115
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara''' ko banke, jom njulaagu, siyaasaajo e balloowo yimɓe ummoriiɗo Opobo–Nkoro to diiwaan Rivers, leydi Najeriya.<ref name="Profile10">{{cite web|title=Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara JP.|url=http://riversstate.net.ng/government/executive/deacon-akie-dagogo-theodore-fubara-jp/|accessdate=22 September 2016|website=Riversstate.net.ng|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901215010/http://riversstate.net.ng/government/executive/deacon-akie-dagogo-theodore-fubara-jp/|archive-date=1 September 2016|url-status=dead}}</ref>
O woniino tergal lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers State, o woniino komisariyaajo ko feewti e yah-ngartaa e nder diiso doosɗe leydi Wike gadano. Jaangirde Fubara ina jogii dipolomaaji mum gadani e ganndal politik e njuɓɓudi e doktoraa tedduɗo e filosofi e njuɓɓudi doole neɗɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tam-Light Christian, jokkondirngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana Christian. Kugal E hitaande 2006, Fubara dañii darnde ngam suɓaade diiwaan Andoni-Opobo-Nkoro to suudu sarɗiiji leydi ndii. O joginoo golle politik keewɗe ina jeyaa heen tergal Goomu mbayliigu leydi Rivers e hitaande 2007, hooreejo fedde kampaañ lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, gardiiɗo kampaañ wonande LGA Opobo–Nkoro e wooteeji gardagol leydi 2015 e tergal Goomu toɗɗagol toɗɗagol makko e nokku makko Komiseriyaa ko feewti e yah-ngartaa.
== Tuugnorgal ==
3xs8rphs6auss14oa8eyrnxgftot7bx
179116
179115
2026-07-19T15:53:51Z
Ilya Discuss
10103
179116
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara''' ko banke, jom njulaagu, siyaasaajo e balloowo yimɓe ummoriiɗo Opobo–Nkoro to diiwaan Rivers, leydi Najeriya.<ref name="Profile10">{{cite web|title=Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara JP.|url=http://riversstate.net.ng/government/executive/deacon-akie-dagogo-theodore-fubara-jp/|accessdate=22 September 2016|website=Riversstate.net.ng|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901215010/http://riversstate.net.ng/government/executive/deacon-akie-dagogo-theodore-fubara-jp/|archive-date=1 September 2016|url-status=dead}}</ref>
O woniino tergal lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers State, o woniino komisariyaajo ko feewti e yah-ngartaa e nder diiso doosɗe leydi Wike gadano.
== Jaangirde ==
Fubara ina jogii dipolomaaji mum gadani e ganndal politik e njuɓɓudi e doktoraa tedduɗo e filosofi e njuɓɓudi doole neɗɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tam-Light Christian, jokkondirngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana Christian. Kugal E hitaande 2006, Fubara dañii darnde ngam suɓaade diiwaan Andoni-Opobo-Nkoro to suudu sarɗiiji leydi ndii. O joginoo golle politik keewɗe ina jeyaa heen tergal Goomu mbayliigu leydi Rivers e hitaande 2007, hooreejo fedde kampaañ lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, gardiiɗo kampaañ wonande LGA Opobo–Nkoro e wooteeji gardagol leydi 2015 e tergal Goomu toɗɗagol toɗɗagol makko e nokku makko
== Komiseriyaa ==
ko feewti e yah-ngartaa.
== Tuugnorgal ==
pvsmlcygixptvpfrfoxyyp6dvj9gy8x
179117
179116
2026-07-19T15:54:49Z
Ilya Discuss
10103
179117
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}'''Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara''' ko banke, jom njulaagu, siyaasaajo e balloowo yimɓe ummoriiɗo Opobo–Nkoro to diiwaan Rivers, leydi Najeriya.<ref name="Profile10">{{cite web|title=Deacon Akie Dagogo Theodore Fubara JP.|url=http://riversstate.net.ng/government/executive/deacon-akie-dagogo-theodore-fubara-jp/|accessdate=22 September 2016|website=Riversstate.net.ng|archive-url=https://web.archive.org/web/20160901215010/http://riversstate.net.ng/government/executive/deacon-akie-dagogo-theodore-fubara-jp/|archive-date=1 September 2016|url-status=dead}}</ref>
O woniino tergal lannda demokaraasi yimɓe diiwaan Rivers State, o woniino komisariyaajo ko feewti e yah-ngartaa e nder diiso doosɗe leydi Wike gadano..<ref name="Profile102" /><ref name="National Net">{{cite news|author=James Febebebo|title=Traffic Congestion in Rumuokoro Will Be Over Soon|url=http://www.nationalnetworkonline.com/vol13no38/TrafficCongestion.html|location=Port Harcourt, Nigeria|accessdate=22 September 2016|date=21 September 2016|archive-url=https://web.archive.org/web/20160923044904/http://www.nationalnetworkonline.com/vol13no38/TrafficCongestion.html|archive-date=23 September 2016|url-status=dead|newspaper=[[National Network (newspaper)|National Network]]}}</ref>
== Jaangirde ==
Fubara ina jogii dipolomaaji mum gadani e ganndal politik e njuɓɓudi e doktoraa tedduɗo e filosofi e njuɓɓudi doole neɗɗo to duɗal jaaɓi haaɗtirde Tam-Light Christian, jokkondirngal e duɗal jaaɓi haaɗtirde Indiana Christian. Kugal E hitaande 2006, Fubara dañii darnde ngam suɓaade diiwaan Andoni-Opobo-Nkoro to suudu sarɗiiji leydi ndii. O joginoo golle politik keewɗe ina jeyaa heen tergal Goomu mbayliigu leydi Rivers e hitaande 2007, hooreejo fedde kampaañ lannda demokaraasi yimɓe leydi Rivers, gardiiɗo kampaañ wonande LGA Opobo–Nkoro e wooteeji gardagol leydi 2015 e tergal Goomu toɗɗagol toɗɗagol makko e nokku makko
== Komiseriyaa ==
ko feewti e yah-ngartaa.
== Tuugnorgal ==
ji3keeuu1l5not2wojx0mjl5ru08wdm
Siminalayi Fubara
0
43193
179118
2026-07-19T15:56:39Z
Ilya Discuss
10103
Created page with "Amaopusenibo Siminalayi Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e nj..."
179118
wikitext
text/x-wiki
Amaopusenibo Siminalayi Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015. O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025. Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
5qkd77tqa8n1qu0rrx3i49nhw5pd9bj
179119
179118
2026-07-19T15:58:17Z
Ilya Discuss
10103
179119
wikitext
text/x-wiki
Amaopusenibo Siminalayi Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015. O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025. Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko, Joseph Fubara ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu. Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu. O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu. O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020. O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya. Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo Ƴeew kadi: woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote. O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo. Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers. Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote. Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu. Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
buzw94t0ysx2m7jyl2sc1pdw7ufy0ov
179120
179119
2026-07-19T15:59:42Z
Ilya Discuss
10103
179120
wikitext
text/x-wiki
Amaopusenibo Siminalayi Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015. O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025. Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko, Joseph Fubara ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu. Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu. O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu. O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020. O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya. Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo Ƴeew kadi: woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote. O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo. Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers. Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote. Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu. Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol Ƴeew kadi: Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027. Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla. Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani. Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC. Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers. E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
pjk2ep5rch16hkbr54c6bci3yexlhck
179121
179120
2026-07-19T16:01:28Z
Ilya Discuss
10103
179121
wikitext
text/x-wiki
Amaopusenibo Siminalayi Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015. O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025. Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko, Joseph Fubara ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu. Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu. O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu. O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020. O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya. Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo Ƴeew kadi: woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote. O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo. Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers. Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote. Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu. Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol Ƴeew kadi: Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027. Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla. Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani. Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC. Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers. E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025. Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC. Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
e3l3vzk9rx5w5a6oefa1b52gi2tduad
179122
179121
2026-07-19T16:02:35Z
Ilya Discuss
10103
179122
wikitext
text/x-wiki
Amaopusenibo Siminalayi Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015. O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025. Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko, Joseph Fubara ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu. Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu. O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu. O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020. O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya. Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo Ƴeew kadi: woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote. O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo. Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers. Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote. Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu. Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol Ƴeew kadi: Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027. Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla. Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani. Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC. Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers. E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025. Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC. Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo. Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu. O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato. Tuugnorgal
athb3l37s7gu8cc3lzpgb1ti4g1q7rb
179123
179122
2026-07-19T16:03:28Z
Ilya Discuss
10103
179123
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
Amaopusenibo Siminalayi Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015. O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025. Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko, Joseph Fubara ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu. Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu. O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu. O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020. O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya. Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo Ƴeew kadi: woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote. O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo. Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers. Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote. Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu. Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol Ƴeew kadi: Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027. Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla. Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani. Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC. Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers. E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025. Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC. Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo. Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu. O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato. Tuugnorgal
le596le2m6xuktn9ksyirpds2awn0xp
179124
179123
2026-07-19T16:03:59Z
Ilya Discuss
10103
179124
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere. O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015. O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025. Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
Nguurndam e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko, Joseph Fubara ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu. Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992. O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu. O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu. O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020. O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya. Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo Ƴeew kadi: woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote. O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo. Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers. Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote. Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu. Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol Ƴeew kadi: Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027. Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla. Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani. Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC. Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers. E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025. Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC. Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo. Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu. O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato. Tuugnorgal
p85ryp9tmjgm7b0726it5k64yj1hg2c
179125
179124
2026-07-19T16:08:39Z
Ilya Discuss
10103
179125
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025.
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
tu8a8wklr5ce75rlt0dbbt6g0yn9rvw
179126
179125
2026-07-19T16:09:42Z
Ilya Discuss
10103
179126
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025.
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
79rtzvlthxq1gpyhgtzelu6ez8ibk7c
179127
179126
2026-07-19T16:10:31Z
Ilya Discuss
10103
179127
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. Fuɗɗaade golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025.
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
sn76y48b2o4l0l48d06fwyae9sdllhr
179128
179127
2026-07-19T16:11:25Z
Ilya Discuss
10103
179128
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. <ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=PROFILE: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-09-16|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025.
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
3js3qoyhc4owqmbmsxtwp8xsh6i8mwa
179129
179128
2026-07-19T16:12:55Z
Ilya Discuss
10103
179129
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. <ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=PROFILE: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-09-16|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.<ref>{{Cite news|title=Fubara emerges Rivers PDP 2023 governorship candidate|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-05-26|url=https://businessday.ng/news/article/fubara-emerges-rivers-pdp-2023-governorship-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Okogba|first=Emmanuel|title=Rivers guber primaries: Wike's choice, Fubara wins|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-25|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/rivers-guber-primaries-wikes-choice-fubara-wins/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|title=PDP's Fubara wins Rivers governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/589270-pdps-fubara-wins-rivers-governorship-election.html|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{cite web|title=Rivers State Governorship election result 2023: Siminialayi Fubara win Tonye Cole, Magnus Abe and odas|website=BBC News Pidgin|date=2023-03-23|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-64998689|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ukoh|first=Emmanuel|title=Siminialayi Fubura wins Rivers State Gubernatorial Election|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|date=2023-03-21|url=https://von.gov.ng/siminialayi-fubura-wins-rivers-state-gubernatorial-election/|access-date=2025-09-18}}</ref>
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025.
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
go5mzmky3z0h2oyehvup5gun1gf1ypx
179130
179129
2026-07-19T16:14:15Z
Ilya Discuss
10103
179130
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. <ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=PROFILE: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-09-16|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.<ref>{{Cite news|title=Fubara emerges Rivers PDP 2023 governorship candidate|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-05-26|url=https://businessday.ng/news/article/fubara-emerges-rivers-pdp-2023-governorship-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Okogba|first=Emmanuel|title=Rivers guber primaries: Wike's choice, Fubara wins|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-25|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/rivers-guber-primaries-wikes-choice-fubara-wins/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|title=PDP's Fubara wins Rivers governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/589270-pdps-fubara-wins-rivers-governorship-election.html|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{cite web|title=Rivers State Governorship election result 2023: Siminialayi Fubara win Tonye Cole, Magnus Abe and odas|website=BBC News Pidgin|date=2023-03-23|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-64998689|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ukoh|first=Emmanuel|title=Siminialayi Fubura wins Rivers State Gubernatorial Election|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|date=2023-03-21|url=https://von.gov.ng/siminialayi-fubura-wins-rivers-state-gubernatorial-election/|access-date=2025-09-18}}</ref>
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025..<ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|title=Rivers Kicks Off Fubara's Inauguration|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|date=2023-05-19|url=https://leadership.ng/rivers-kicks-off-fubaras-inauguration/|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Godfrey|first=Chimezie|title=Fubara inaugurated as 4th Governor of Rivers|newspaper=[[News Diary]]|date=2023-05-29|url=https://newsdiaryonline.com/fubara-inaugurated-as-4th-governor-of-rivers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
dfx09k0r40qwim6089weswkwzo6ynoe
179131
179130
2026-07-19T16:15:56Z
Ilya Discuss
10103
179131
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. <ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=PROFILE: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-09-16|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.<ref>{{Cite news|title=Fubara emerges Rivers PDP 2023 governorship candidate|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-05-26|url=https://businessday.ng/news/article/fubara-emerges-rivers-pdp-2023-governorship-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Okogba|first=Emmanuel|title=Rivers guber primaries: Wike's choice, Fubara wins|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-25|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/rivers-guber-primaries-wikes-choice-fubara-wins/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|title=PDP's Fubara wins Rivers governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/589270-pdps-fubara-wins-rivers-governorship-election.html|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{cite web|title=Rivers State Governorship election result 2023: Siminialayi Fubara win Tonye Cole, Magnus Abe and odas|website=BBC News Pidgin|date=2023-03-23|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-64998689|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ukoh|first=Emmanuel|title=Siminialayi Fubura wins Rivers State Gubernatorial Election|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|date=2023-03-21|url=https://von.gov.ng/siminialayi-fubura-wins-rivers-state-gubernatorial-election/|access-date=2025-09-18}}</ref>
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025..<ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|title=Rivers Kicks Off Fubara's Inauguration|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|date=2023-05-19|url=https://leadership.ng/rivers-kicks-off-fubaras-inauguration/|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Godfrey|first=Chimezie|title=Fubara inaugurated as 4th Governor of Rivers|newspaper=[[News Diary]]|date=2023-05-29|url=https://newsdiaryonline.com/fubara-inaugurated-as-4th-governor-of-rivers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,.<ref>{{Cite web|date=2025-03-18|title=Tinubu declare state of emergency for Rivers State and suspend Govnor Fubara|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/cewkp8j7k5qo|access-date=2025-03-18|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite web|last=Kalu|first=Chioma|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State of Emergency in Rivers, Suspends Governor Fubara, Deputy, Assembly Members|url=https://www.arise.tv/tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers-state-suspends-governor-fubara-deputy-for-six-months/|access-date=2025-03-18|website=Arise News|language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State Of Emergency In Rivers, Suspends Fubara|url=https://www.channelstv.com/2025/03/18/breaking-tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers/|access-date=2025-03-18|website=Channels Television|language=en}}</ref>
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
k5ngdet3u7dzi1199zzui30rw9wdcun
179132
179131
2026-07-19T16:16:58Z
Ilya Discuss
10103
179132
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. <ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=PROFILE: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-09-16|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.<ref>{{Cite news|title=Fubara emerges Rivers PDP 2023 governorship candidate|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-05-26|url=https://businessday.ng/news/article/fubara-emerges-rivers-pdp-2023-governorship-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Okogba|first=Emmanuel|title=Rivers guber primaries: Wike's choice, Fubara wins|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-25|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/rivers-guber-primaries-wikes-choice-fubara-wins/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|title=PDP's Fubara wins Rivers governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/589270-pdps-fubara-wins-rivers-governorship-election.html|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{cite web|title=Rivers State Governorship election result 2023: Siminialayi Fubara win Tonye Cole, Magnus Abe and odas|website=BBC News Pidgin|date=2023-03-23|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-64998689|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ukoh|first=Emmanuel|title=Siminialayi Fubura wins Rivers State Gubernatorial Election|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|date=2023-03-21|url=https://von.gov.ng/siminialayi-fubura-wins-rivers-state-gubernatorial-election/|access-date=2025-09-18}}</ref>
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025..<ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|title=Rivers Kicks Off Fubara's Inauguration|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|date=2023-05-19|url=https://leadership.ng/rivers-kicks-off-fubaras-inauguration/|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Godfrey|first=Chimezie|title=Fubara inaugurated as 4th Governor of Rivers|newspaper=[[News Diary]]|date=2023-05-29|url=https://newsdiaryonline.com/fubara-inaugurated-as-4th-governor-of-rivers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,.<ref>{{Cite web|date=2025-03-18|title=Tinubu declare state of emergency for Rivers State and suspend Govnor Fubara|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/cewkp8j7k5qo|access-date=2025-03-18|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite web|last=Kalu|first=Chioma|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State of Emergency in Rivers, Suspends Governor Fubara, Deputy, Assembly Members|url=https://www.arise.tv/tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers-state-suspends-governor-fubara-deputy-for-six-months/|access-date=2025-03-18|website=Arise News|language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State Of Emergency In Rivers, Suspends Fubara|url=https://www.channelstv.com/2025/03/18/breaking-tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers/|access-date=2025-03-18|website=Channels Television|language=en}}</ref>
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.<ref>{{Cite news|author=Efosa Taiwo|date=2025-03-18|title=Meet Vice Admiral Ibok-Ete Ekwe Ibas, appointed administrator of Rivers State|url=https://www.vanguardngr.com/2025/03/meet-vice-admiral-ibok-ete-ekwe-ibas-appointed-administrator-of-rivers-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-18|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=18 September 2025|title=Nigeria lifts emergency rule in Rivers State after 6 months of political crisis|url=https://apnews.com/article/nigeria-rivers-state-emergency-rule-president-2d7268ac6b182caa379c6436362a99b6|access-date=18 September 2025|work=[[AP News]]}}</ref>
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
grurlj9j5sks5mv7jek4f1e3xwu0quj
179133
179132
2026-07-19T16:18:34Z
Ilya Discuss
10103
179133
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. <ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=PROFILE: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-09-16|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.<ref>{{Cite news|title=Fubara emerges Rivers PDP 2023 governorship candidate|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-05-26|url=https://businessday.ng/news/article/fubara-emerges-rivers-pdp-2023-governorship-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Okogba|first=Emmanuel|title=Rivers guber primaries: Wike's choice, Fubara wins|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-25|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/rivers-guber-primaries-wikes-choice-fubara-wins/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|title=PDP's Fubara wins Rivers governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/589270-pdps-fubara-wins-rivers-governorship-election.html|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{cite web|title=Rivers State Governorship election result 2023: Siminialayi Fubara win Tonye Cole, Magnus Abe and odas|website=BBC News Pidgin|date=2023-03-23|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-64998689|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ukoh|first=Emmanuel|title=Siminialayi Fubura wins Rivers State Gubernatorial Election|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|date=2023-03-21|url=https://von.gov.ng/siminialayi-fubura-wins-rivers-state-gubernatorial-election/|access-date=2025-09-18}}</ref>
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025..<ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|title=Rivers Kicks Off Fubara's Inauguration|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|date=2023-05-19|url=https://leadership.ng/rivers-kicks-off-fubaras-inauguration/|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Godfrey|first=Chimezie|title=Fubara inaugurated as 4th Governor of Rivers|newspaper=[[News Diary]]|date=2023-05-29|url=https://newsdiaryonline.com/fubara-inaugurated-as-4th-governor-of-rivers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,.<ref>{{Cite web|date=2025-03-18|title=Tinubu declare state of emergency for Rivers State and suspend Govnor Fubara|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/cewkp8j7k5qo|access-date=2025-03-18|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite web|last=Kalu|first=Chioma|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State of Emergency in Rivers, Suspends Governor Fubara, Deputy, Assembly Members|url=https://www.arise.tv/tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers-state-suspends-governor-fubara-deputy-for-six-months/|access-date=2025-03-18|website=Arise News|language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State Of Emergency In Rivers, Suspends Fubara|url=https://www.channelstv.com/2025/03/18/breaking-tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers/|access-date=2025-03-18|website=Channels Television|language=en}}</ref>
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.<ref>{{Cite news|author=Efosa Taiwo|date=2025-03-18|title=Meet Vice Admiral Ibok-Ete Ekwe Ibas, appointed administrator of Rivers State|url=https://www.vanguardngr.com/2025/03/meet-vice-admiral-ibok-ete-ekwe-ibas-appointed-administrator-of-rivers-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-18|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=18 September 2025|title=Nigeria lifts emergency rule in Rivers State after 6 months of political crisis|url=https://apnews.com/article/nigeria-rivers-state-emergency-rule-president-2d7268ac6b182caa379c6436362a99b6|access-date=18 September 2025|work=[[AP News]]}}</ref>
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.<ref>{{Cite news|last=Oduah|first=Henry|title=Fubara: Tinubu playing god in Rivers|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2025-09-18|url=https://www.vanguardngr.com/2025/09/fubara-tinubu-playing-god-in-rivers-adc/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref> The party also charged the federal court to interpret the section 305 of the [[Nigerian constitution]] citing that the constitution provides for emergency rule in situations like solving unconstitutional issues, and public dangers like floods, epidemics, or insurrections.<ref>{{Cite news|last=Ihonde|first=Abba|title=Rivers: ADC slams Tinubu, urges Supreme Court to interpret Section 305|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2025-09-18|url=https://guardian.ng/politics/rivers-adc-slams-tinubu-urges-supreme-court-to-interpret-section-305/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
ki6hkz9mo679qaqxivb31e9tlx72tom
179134
179133
2026-07-19T16:21:28Z
Ilya Discuss
10103
179134
wikitext
text/x-wiki
{{Databox}}
'''Amaopusenibo Siminalayi''' Fubara (jibinaa ko Siminalayi Joseph Fubara; 28 lewru Yarkomaa 1975) ko politikyanke Najeriya, ko o konte, o woniino guwerneer diiwaan Rivers gila 23 lewru Mbooy 2023 ko hooreejo leydi Bola Tinubu. Ñalnde 18 suwee 2025, o artiraa e laamu. Fubara jibinaa, mawni ko to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya.<ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=Profile: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-04-21|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref>
O naati duɗal leslesal Opobo e duɗal hakkundeewal kuuɓtodinngal, Opobo ngam jaŋde makko leslesre e hakkundeere.<ref>{{Cite web|date=2023-03-21|title=Wike's Candidate Siminalayi Fubara Of PDP Declared Winner Of Rivers State Governorship Election|url=https://www.cknnigeria.com/2023/03/wikes-protege-siminalayi-fubara.html|access-date=2026-06-14|website=CKN News|language=en-gb}}</ref>
O janngi ko faati e njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolomaaji makko e jaŋde njulaagu, dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu State, o heɓi kadi MSc e kaalis e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt. <ref>{{Cite news|date=2023-03-06|title=PROFILE: Siminalayi Fubara: The man who may succeed Nyesom Wike|url=https://www.premiumtimesng.com/features-and-interviews/586524-profile-siminalayi-fubara-the-man-who-may-succeed-nyesom-wike.html|access-date=2023-09-16|newspaper=[[Premium Times]]|language=en-GB}}</ref> golle makko e hitaande 2003 ko e hooreejo hiisaaji mawɗi e nder diiwaan Rivers, o ummiima e wonde gardiiɗo kaalis e hiisaaji diiwaan oo e hitaande 2015.<ref>{{Cite news|title=Fubara emerges Rivers PDP 2023 governorship candidate|newspaper=[[BusinessDay (Nigeria)|BusinessDay]]|date=2022-05-26|url=https://businessday.ng/news/article/fubara-emerges-rivers-pdp-2023-governorship-candidate/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Okogba|first=Emmanuel|title=Rivers guber primaries: Wike's choice, Fubara wins|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2022-05-25|url=https://www.vanguardngr.com/2022/05/rivers-guber-primaries-wikes-choice-fubara-wins/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|title=PDP's Fubara wins Rivers governorship election|newspaper=[[Premium Times]]|url=https://www.premiumtimesng.com/news/top-news/589270-pdps-fubara-wins-rivers-governorship-election.html|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{cite web|title=Rivers State Governorship election result 2023: Siminialayi Fubara win Tonye Cole, Magnus Abe and odas|website=BBC News Pidgin|date=2023-03-23|url=https://www.bbc.com/pidgin/tori-64998689|access-date=2025-09-18}}</ref><ref>{{Cite news|last=Ukoh|first=Emmanuel|title=Siminialayi Fubura wins Rivers State Gubernatorial Election|newspaper=[[Voice of Nigeria]]|date=2023-03-21|url=https://von.gov.ng/siminialayi-fubura-wins-rivers-state-gubernatorial-election/|access-date=2025-09-18}}</ref>
O wonti kadi Sekereteer duumotooɗo e hitaande 2020 hade makko wonde hooreejo hiisaaji diiwaan oo ñalnde 23 lewru nduu he20 until he20. Fubara ɗaɓɓiti laamu guwerneer nder hitaande 2023 ɓaawo o heɓi nasaraaku dow cuɓi PDP. O yalti ko e guwerneer e lewru mee 2023 e les lannda ka
. O heɓi laamu kono caggal ɗuum o dartinaa, o lomtinaa Ibok Ekwe Ibas ñalnde 18 marse 2025..<ref>{{Cite news|last=Onukwugha|first=Anayo|title=Rivers Kicks Off Fubara's Inauguration|newspaper=[[Leadership (newspaper)|Leadership]]|date=2023-05-19|url=https://leadership.ng/rivers-kicks-off-fubaras-inauguration/|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Godfrey|first=Chimezie|title=Fubara inaugurated as 4th Governor of Rivers|newspaper=[[News Diary]]|date=2023-05-29|url=https://newsdiaryonline.com/fubara-inaugurated-as-4th-governor-of-rivers/|location=Abuja, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>
Dartinaande makko ndee dañii hakkillaaji winndere ndee, ɗum addani yimɓe mawɓe nder leydi ndii e winndere ndee ñiŋde bonanndeeji politik. O heɓi njeenaari njeenaari jam hakkunde leyɗeele 2023 ummoraade e TheNigerian, jaaynde Angalteer . O woni kadi Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya e Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya
== Nguurndam ==
e jaŋde puɗɗagol Siminalayi Fubara jibinaa ko ñalnde 28 lewru bowte hitaande 1975, ko o ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e nder sukaaɓe njoyo to Opobo, to diiwaan Rivers, to leydi Najeriya. Baaba makko,.<ref>{{Cite web|date=2025-03-18|title=Tinubu declare state of emergency for Rivers State and suspend Govnor Fubara|url=https://www.bbc.com/pidgin/articles/cewkp8j7k5qo|access-date=2025-03-18|website=BBC News Pidgin}}</ref><ref>{{Cite web|last=Kalu|first=Chioma|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State of Emergency in Rivers, Suspends Governor Fubara, Deputy, Assembly Members|url=https://www.arise.tv/tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers-state-suspends-governor-fubara-deputy-for-six-months/|access-date=2025-03-18|website=Arise News|language=en-US}}</ref><ref name=":0">{{Cite web|last=Oyero|first=Kayode|date=2025-03-18|title=Tinubu Declares State Of Emergency In Rivers, Suspends Fubara|url=https://www.channelstv.com/2025/03/18/breaking-tinubu-declares-state-of-emergency-in-rivers/|access-date=2025-03-18|website=Channels Television|language=en}}</ref>
== Joseph Fubara ==
ko soldaat ɓooyɗo, yumma makko, Love Fubara ko golloowo laamu.<ref>{{Cite news|author=Efosa Taiwo|date=2025-03-18|title=Meet Vice Admiral Ibok-Ete Ekwe Ibas, appointed administrator of Rivers State|url=https://www.vanguardngr.com/2025/03/meet-vice-admiral-ibok-ete-ekwe-ibas-appointed-administrator-of-rivers-state/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-03-18|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|language=en-GB}}</ref><ref>{{Cite news|date=18 September 2025|title=Nigeria lifts emergency rule in Rivers State after 6 months of political crisis|url=https://apnews.com/article/nigeria-rivers-state-emergency-rule-president-2d7268ac6b182caa379c6436362a99b6|access-date=18 September 2025|work=[[AP News]]}}</ref>
Fubara janngi jaŋde leslesre to duɗal leslesal Opobo e hitaande 1986, jaŋde makko hakkundeere to duɗal hakkundeewal Comprehensive, Opobo e hitaande 1992.<ref>{{Cite news|last=Oduah|first=Henry|title=Fubara: Tinubu playing god in Rivers|newspaper=[[Vanguard (Nigeria)|Vanguard]]|date=2025-09-18|url=https://www.vanguardngr.com/2025/09/fubara-tinubu-playing-god-in-rivers-adc/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref> The party also charged the federal court to interpret the section 305 of the [[Nigerian constitution]] citing that the constitution provides for emergency rule in situations like solving unconstitutional issues, and public dangers like floods, epidemics, or insurrections.<ref>{{Cite news|last=Ihonde|first=Abba|title=Rivers: ADC slams Tinubu, urges Supreme Court to interpret Section 305|newspaper=[[The Guardian (Nigeria)|The Guardian]]|date=2025-09-18|url=https://guardian.ng/politics/rivers-adc-slams-tinubu-urges-supreme-court-to-interpret-section-305/|location=Lagos, Nigeria|access-date=2025-09-18}}</ref>
O yahi to duɗal jaaɓi haaɗtirde Rivers State University, ɗo o heɓi dipolom makko e jaŋde njulaagu.
O heɓi kadi dipolom makko caggal duɗal jaaɓi haaɗtirde ganndal e karallaagal to Enugu.
O heɓi MSc makko e kaalis kam e MBA to duɗal jaaɓi haaɗtirde Port Harcourt to duɗal jaaɓi haaɗtirde njulaagu. Kugal Fubara fuɗɗi kuugal maako nder hitaande 2003 bana hooreejo limngal limngal haa kawtal janngirde mawnde haa lesdi Rivers. O ummii e golle gardiiɗo kaalis e hiisaaji to galle laamu leydi ndii e hitaande 2015, o ummii e golle gardiiɗo jaagorɗe leydi ndii e hitaande 2020.
O toɗɗaa ko gardiiɗo hiisaaji leydi ndii ñalnde 23 lewru Duujal hitaande 2020, haa lewru mee 2022, nde o heɓi hooreejo leydi ndi (Democratic general) ngam laamu nguu wooteeji. O wonii Fellow to Duɗal Njuɓɓudi Naajeeriya, Fedde Fedde Hiisaaji Leydi Naajeeriya.
<ref>{{Cite news|date=2025-03-27|title=Seven PDP states sue Tinubu, National Assembly at Supreme Court over Rivers emergency rule|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/783983-seven-pdp-states-sue-tinubu-national-assembly-at-supreme-court-over-rivers-emergency-rule.html|access-date=2025-04-03|newspaper=[[Premium Times]]|language=en}}</ref>.<ref>{{Cite news|last=Sofiyullaha|first=Ibrahim|title=Massive crowd welcomes Fubara as Tinubu lifts emergency rule|newspaper=[[Legit.ng]]|date=2025-09-18|url=https://www.legit.ng/nigeria/1674691-crowd-besieges-rivers-government-house-fubaras-return/|access-date=2025-09-18}}</ref>.<ref>{{cite news|last1=Sanusi|first1=Abiodun|title=EFCC declares Rivers Accountant-General, others wanted for N435bn fraud|url=https://punchng.com/efcc-declares-rivers-accountant-general-others-wanted-for-n435bn-fraud/|access-date=12 December 2022|date=24 May 2022|newspaper=[[The Punch]]}}</ref><ref>{{cite news|last1=Imukudo|first1=Saviour|title=Despite being declared wanted by EFCC, former Accountant-General wins Rivers PDP gov primary|url=https://www.premiumtimesng.com/news/headlines/532557-despite-being-declared-wanted-by-efcc-former-accountant-general-wins-rivers-pdp-gov-primary.html|access-date=12 December 2022|date=26 May 2022|newspaper=[[Premium Times]]}}</ref><ref>{{cite news|last1=Okonkwo|first1=Amaechi|title=Fubara, Former Rivers Accountant General Hounded By EFCC, Emerges PDP Governorship Candidate|url=https://tribuneonlineng.com/fubara-former-rivers-accountant-general-hounded-by-efcc-emerges-pdp-governorship-candidate/|access-date=12 December 2022|date=26 May 2022|newspaper=[[Nigerian Tribune]]}}</ref>
Gomnaajo lesdi Rivers Fiilngo
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> woote guwerneeruuji diiwaan Rivers 2023 Fubara heɓi nasaraaku dow cuɓi lesdi PDP nyande 26 lewru Mayru hitaande 2022. O heɓi 721 woote dow 16 kanndidaaji feere feere ngam suɓol arandewol ngol. Woɗɓe tawtoraaɓe ɓee ko Isaac Kamalu, jogiiɗo 86 woote ; Alabo Dakorinama George-Kelly e 37 woote, e Tammy Danagogo e 36 woote.
O haalaama no feewi wonde ko Nyesom Wike jaɓi mo.
Ñalnde 20 marse 2023, o dañii woote guwerneer diiwaan Rivers.
Goomu woote ngenndiijo jeytaare hollitii wonde ko kanko heɓi 302 614 woote e kanndidaaji goɗɗi ɗii : Tonye Cole mo Kongres All Progressives heɓi 95 274 woote, e Beatrice Itubo mo lannda Labour heɓi 22 224 woote.
Fubara toɗɗaama e dow laabi ñalnde 29 lewru mbooy hitaande 2023 e wondude e cukko mum Ngozi Odu.
Hiirde nde'e hawti bee Samuwel Ortom, Ayodele Fayose, e gonnooɗo guwerneer diiwal Rivers Peter Odili e woɓɓe feere.
Tenure e darnugol
== Ƴeew kadi ==
<nowiki>:</nowiki> Kabinee Siminalayi Fubara Kiriis siyaasaaku nder diiwal Rivers ɓeydii wakkati haalaaji ɗin ɗon mari haaje hurgugo laamu hakkunde Siminalayi Fubara e hooreejo lesdi Nyesom Wike, mo laati ministaajo lesdi laamorde lesdi ndi'i nden boo goddo. Nde o wonti guwerneer e lewru mee 2023, jaayndiyankooɓe heewɓe mbiyi ko kanko woni gardiiɗo Wike
. E wiyde jaaynde The Nigerian Observer, wallidiiɓe Fubara ina tuuma Wike wonde « ƴaañoowo, mo nganndu-ɗaa, ko ɓuri heewde e golle mum ministeeruuji, suɓii ko wonde ƴaañoowo e geɗe Rivers State ». Ɓe mbiyi e laamu Wike, gardiiɗo makko Rotimi Amaechi, naatnaani e laamu makko. Sereeji hare laamu dogi ko adii woote guwerneer 2027.
Won kadi ko limtaa ngam ittude guwerneer o. E nder ɗuum, ƴaañgol laamu ina addana sahaa kala seppooji e nder laabi, e geɗe sariya, e fitinaaji dowla.
Haa ragare hitaande 2023, suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers feccii ɗum waɗi Martins Amaewhule ardii joonde e Victor Oko-Jumbo ardii joonde. Fubara tabitinii batu ngu Oko-Jumbo ardii. Suudu suudu sarɗiiji ndu kadi yani.
Caggal ɗeen golle, hooreejo leydi Bola Tinubu waɗii batu e Fubara e lewru Duujal 2023 to Abuja, o ñaagii mo yo o jaɓ Martins Amaewhule hooreejo suudu sarɗiiji e wonndude e terɗe goɗɗe gonɗe e APC.
Kuulal Ñaawirde Toownde ñalnde 28 feebariyee 2025 rokkii batu ngu Amaewhule ardii nguu doole. Ñaawirde nden kadi ɗon ƴama ceede ɗe laamu lesdi ndin hokkata haa lesdi ndi'i. Kuulal ngal hollitii wonde woote laamu nokkuyankooje ɗe Fubara yuɓɓini ñalnde 5 oktoobar 2024 ɗee, ina ŋakki, kadi ina riiwta hooreeɓe cuɓaaɓe e nokkuuji ɗii ceertuɗi. Natives ina hulɓinii ngam ustude jolngo petroŋ so Fubara heɓi impeachment. Wonno ko puccitgol ngol yani e taƴre laana ndiwoowa Trans-Niger to Gonna, e puccitgol goɗɗol to Ogba-Egbema-Ndoni. Ñalnde 18 marse 2025, Fubara e denndaangal kabine mum e terɗe Asammbele mum, Bola Tinubu, bayyini ngonka caɗtuka e nder diiwaan Rivers.
E wiyde hooreejo leydi ndii, ina woodi "caɗeele politik tiiɗɗe e caɗeele ɗe laamu nguu ustii, ɗe ustii deeƴre ngenndi". O haali ɗum ko e jaaynde.
E nder ngol bayyinaango, Gomnaajo lesdi Rivers, Mr Siminalayi Fubara, cukko maako, Mrs Ngozi Odu, e kala terɗe suɓaaɓe nder suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers, ɓe ɗon darna kuuɗe maɓɓe ngam lebbi jeego'o. Gonnooɗo hooreejo sooja'en lesdi Naajeeriya, Ibok Ekwe Ibas, laati hooreejo lesdi ndi'i haa wakkati 18 lewru Seeɗto hitaande 2025.
Ñalnde 9 lewru Duujal hitaande 2025, Fubara ummiima e PDP, fayti e APC. Caggal nde o waɗi kuugal maako, 17 nder suudu joonde diidaaɗi lesdi ndi'i, hooreejo lesdi Martin Amaewhule, ɓe ɗon mari haaje APC.
Jaabawuuli e darnugol e artirde golle Caggal nde o dartinaa e o artiraa e laamu, gardiiɗo jaayndeyaagal ngenndiwal (ADC), hono Bolaji Abdullahi, yaltinii bayyinaango ina siftina ngalɗoo gollal hooreejo leydi ndii, hono "ko huunde bonnde, baawnde leefɗinde demokaraasi leydi Naajeeriya, e hirjinde laamu nguu." Lannda kaa jeertinii kadi wonde hono ndeeɗoo haala ina addana « baasal mawngal wonande laamu doosɗe leydi e ballondiral hakkunde laamuuji fedde ndee e laamuuji dowlaaji ɗii ». Lannda ka'a kadi ɗon ƴama kiita lesdi Naajeeriya ngam o fassina kuugal 305 nder dookaaji lesdi Naajeeriya, o holli dow dookaaji lesdi Naajeeriya ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗi ɗon mari haaje hukuumaaji pamari ɗin, e haalaaji ɗin ɗon mari bawɗe bana ilamji, nyawuuji, malla fitinaaji. Laamuuji diiwalji joweeɗiɗi, ardiiɗi guwerneeruuji diga lanyol PDP, ɗon ƴama hooreejo lesdi Bola Tinubu haa suudu kiitaaji lesdi Naajeeriya. E wiyde Legit.ng, awokaajo Festus Ogun hollitii wonde "Hooreejo leydi Bola Tinubu alaa baawɗe doosgal ngam dartinde guwerneer diiwaan Rivers Siminalayi Fubara e cukko mum. So tawii hooreejo leydi ndii ina waawi bayyinde ngonka caɗtuka, o alaa baawɗe e nder sariya ngam ittude suɓaaɓe." Woɗɓe awokaajo jojjanɗe aadee e daraniiɗo jojjanɗe aadee, Inibehe Effiong, tokki miijo ngo'o nde o wi'i, "Hooreejo leydi Tinubu walaa baawɗe dow lesdi ndi'i ngam darnugo guwerneer lesdi Rivers malla terɗe suudu joonde diidaaɗi lesdi Rivers.
Luural E lewru mee 2022, Fubara e 58 ardiiɓe laamu woɗɓe, bayyinaama ina njiɗi ɗum en e Komiseer toppitiiɗo bonanndeeji faggudu e kaalis ngam fenaande 435 miliyaar NGN. O yiɗaama kadi ngam fenaande 117 miliyaar NGN e bannge ardiiɓe laamu Rivers State woɗɓe nayo.
Ɓeydagol tuume ɗe EFCC fawi heen ɗee ko tuumeede waɗde bonanndeeji, njulaagu kaalis, njulaagu kaalis laamu, e huutoraade golle bonɗe. Nguurndam neɗɗo Fubara ko ɓiɗɗo ɗiɗaɓo e sukaaɓe njoyo, ɓiɗɗo gadano e maayɗo Joseph Fubara, gonnooɗo soldaat, joginooɗo njillu heblo caggal leydi, e maayɗo Love Fubara, golloowo laamu.
O woni kadi konu St. Christopher (KSC) Ordre Eklesiya Anglikan Naajeeriya. O jogii ko tiitoonde aadaaji Amaopu-Senibo Laamu Opobo. O resii ko Valerie Fubara, ɓe ndañi ɓiɓɓe tato.
== Tuugnorgal ==
ol97h438l73mrsz4te0r9f3tx5dyflp