Ivan Gundulić

<mediawiki xmlns="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/" xmlns:xsi="http://www.w3.org/2001/XMLSchema-instance" xsi:schemaLocation="http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11/ http://www.mediawiki.org/xml/export-0.11.xsd" version="0.11" xml:lang="hr">
  <siteinfo>
    <sitename>Wikipedija</sitename>
    <dbname>hrwiki</dbname>
    <base>https://hr.wikipedia.org/wiki/Glavna_stranica</base>
    <generator>MediaWiki 1.46.0-wmf.26</generator>
    <case>first-letter</case>
    <namespaces>
      <namespace key="-2" case="first-letter">Mediji</namespace>
      <namespace key="-1" case="first-letter">Posebno</namespace>
      <namespace key="0" case="first-letter" />
      <namespace key="1" case="first-letter">Razgovor</namespace>
      <namespace key="2" case="first-letter">Suradnik</namespace>
      <namespace key="3" case="first-letter">Razgovor sa suradnikom</namespace>
      <namespace key="4" case="first-letter">Wikipedija</namespace>
      <namespace key="5" case="first-letter">Razgovor Wikipedija</namespace>
      <namespace key="6" case="first-letter">Datoteka</namespace>
      <namespace key="7" case="first-letter">Razgovor o datoteci</namespace>
      <namespace key="8" case="first-letter">MediaWiki</namespace>
      <namespace key="9" case="first-letter">MediaWiki razgovor</namespace>
      <namespace key="10" case="first-letter">Predložak</namespace>
      <namespace key="11" case="first-letter">Razgovor o predlošku</namespace>
      <namespace key="12" case="first-letter">Pomoć</namespace>
      <namespace key="13" case="first-letter">Razgovor o pomoći</namespace>
      <namespace key="14" case="first-letter">Kategorija</namespace>
      <namespace key="15" case="first-letter">Razgovor o kategoriji</namespace>
      <namespace key="100" case="first-letter">Portal</namespace>
      <namespace key="101" case="first-letter">Razgovor o portalu</namespace>
      <namespace key="102" case="first-letter">Dodatak</namespace>
      <namespace key="103" case="first-letter">Razgovor o dodatku</namespace>
      <namespace key="118" case="first-letter">Nacrt</namespace>
      <namespace key="119" case="first-letter">Razgovor o nacrtu</namespace>
      <namespace key="710" case="first-letter">TimedText</namespace>
      <namespace key="711" case="first-letter">TimedText talk</namespace>
      <namespace key="828" case="first-letter">Modul</namespace>
      <namespace key="829" case="first-letter">Razgovor o modulu</namespace>
      <namespace key="1728" case="first-letter">Event</namespace>
      <namespace key="1729" case="first-letter">Event talk</namespace>
    </namespaces>
  </siteinfo>
  <page>
    <title>Ivan Gundulić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>4855</id>
    <revision>
      <id>7447674</id>
      <parentid>7402881</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:48:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447674</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19736" sha1="hmqxzlm55cwd6fr0ifq1x4fdhlmpbzk" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Ivan Gundulić
| boja           = 
| slika          = De Gondola.jpg
| veličina       = 220px
| opis slike     = Ivan Gundulić (između 1622. – 1630., djelo nepoznatoga autora)
| puno ime       = Dživo Franov Gundulić
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[8. siječnja]] [[1589.]]
| mjesto rođenja = Dubrovnik
| smrt           = [[8. prosinca]] [[1638.]]
| mjesto smrti   = Dubrovnik
| zanimanje      = književnik
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1621.]] – [[1633.]]
| vrsta          = 
| teme           = 
| period         = [[barok]] 
| supruga        = Nika (rođ. Sorkočević)
| suprug         = 
| djeca          = Fran, [[Šiško Gundulić|Šiško]], Mato, Made i Džive
| djela          = ''Osman'', ''Dubravka'', ''Suze sina razmetnoga''
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''Ivan Gundulić''' ([[Dubrovnik]], [[8. siječnja]] [[1589.]] – [[Dubrovnik]], [[8. prosinca]] [[1638.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[barok]]ni [[pjesnik]] ([[epika|epik]], [[lirika|liričar]] i [[drama]]tičar) i političar u [[Dubrovačka Republika|Dubrovačkoj Republici]]. Pripadnik je [[Dubrovačko plemstvo|dubrovačke plemićke]] obitelji [[Gundulić]]. Najznačajniji je hrvatski barokni [[pisac]].

== Životopis ==
Rođen je kao najstariji sin pjesnika i vlastelina&lt;ref&gt;Marko Dragić, [http://inet1.ffst.hr/images/50013807/Dragic_barok.pdf ''Književnost katoličke obnove i prvoga prosvjetiteljstva (hrvatska barokna književnost): (fakultetski priručnik)''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929115637/http://inet1.ffst.hr/images/50013807/Dragic_barok.pdf |date=29. rujna 2019. }}, Biblioteka Suvremena nastava, knj. 2, Filozofski fakultet Sveučilišta, Split, 2006., {{ISBN|978-953-7395-02-5}}, str. 44.&lt;/ref&gt; [[Frano Gundulić (stariji)|Frana Gundulića]] i Džive Gradić. Obitelj Gundulić bila je poznata još u [[13. stoljeće|13. stoljeću]], a njezini su članovi, kao pripadnici aristokracije, obavljali različite državno-administrativne poslove u [[Dubrovnik]]u i okolici. Puno izvorno ime bilo mu je '''Dživo Franov Gundulić'''&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Enciklopedija Jugoslavije (3: Dip-Hiđ)|last=Medaković|first=Dejan|publisher=Leksikografski zavod FNRJ|year=1958|location=Zagreb|pages=635|editor-last=Krleža|editor-first=Miroslav|chapter=GUNDULIĆ, Ivan (Đivo Franov)}}&lt;/ref&gt; ili '''Dživo Frana Gundulića'''.&lt;ref&gt;U posveti ''[https://books.google.hr/books?id=1XlnAAAAcAAJ Pjesni pokornih]'' (1621.), ⟨Givo Frana Gundulichia⟩, u značenju: Dživo, sin Frana Gundulića.&lt;/ref&gt; Dubrovačko ime ''Dživo'', ponekad transkribirano i kao ''Đivo'', u upotrebi se od [[Ilirski pokret|ilirizma]] zamjenjuje raširenijim hrvatskim ekvivalentom ''Ivan''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Onomastičke dvojbe o starim hrvatskim piscima|journal=Folia onomastica Croatica|last=Vončina|first=Josip|volume=6|pages=191-192|publisher=HAZU|year=1997|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt; Spominje se i pod imenima Giovanni i Johannes te pod prezimenima Gondola, Plavčić i Plavković, a nosio je nadimak ''Mačica''.&lt;ref name=&quot;hbl&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Fališevac|first=Dunja|date=2002|title=Gundulić, Ivan|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=35|url-status=live|access-date=2022-07-19|website=Hrvatski biografski leksikon}}&lt;/ref&gt;

Školovao se  u Dubrovniku završivši humanističku gimnaziju,&lt;ref name=&quot;hbl&quot; /&gt; gdje su mu, uz ostale, učitelji bili [[Toskana]]c [[Camillo Camilli]], koji je dopunio [[Torquato Tasso|Tassov]] ''[[Oslobođeni Jeruzalem]]'' te svećenik [[Petar Palikuća]], koji je na [[Hrvatski jezik|hrvatski]] preveo ''Život Carla Borromea''. Nakon završetka školovanja, [[25. svibnja]] [[1608.]], godine postaje član [[Veliko vijeće (Dubrovačka Republika)|Velikoga vijeća]]. Nastavljajući obiteljsku tradiciju, obavlja više državno-administrativnih službi u Dubrovniku i okolici; dva je puta bio [[knez]] u [[Konavle|Konavlima]] ([[1615.]] i [[1619.]]), a u Dubrovniku je uglavnom obavljao pravničke poslove. Godine [[1634.]] postaje senator,&lt;ref&gt;Prema Fališevac, Dunja. „Predgovor“. U: ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', ur. Dunja Fališevac), Mozaik knjiga, Zagreb, 2005., str. 7.; stariji je podatak [[1936.]] godina (v. Kravar, Zoran: ''Gundulić, Ivan'', u: ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. Dunja Fališevac, Krešimir Nemec, Darko Novaković), Školska knjiga, Zagreb, 2000., str. 262.).&lt;/ref&gt; a [[1638.]] godine član Maloga vijeća.

Živio je mirno i povučeno, zbog čega su mu suvremenici dali nadimak ''Mačica'' (značenje: [[Mačka|mačkica]]). Godine [[1628.]] vjenčao se s Nikom Sorkočević s kojom je imao tri sina (najstariji je [[Frano Gundulić]], koji je kasnije postao [[Austrijsko Carstvo|austrijski]] [[general]], te [[Šiško Gundulić|Šiško]], hrvatski pjesnik i Mato, koji se borio u španjolsko-portugalskom ratu kao plaćenik) i dvije kćeri (Made i Džive).&lt;ref name=&quot;Mirsela Čaušević&quot;&gt;Mirsela Čaušević, [https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu%3A388/datastream/PDF/view ''Slika Turaka u ranonovovjekovnoj hrvatskoj književnosti: diplomski rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929115643/https://repozitorij.unipu.hr/islandora/object/unipu:388/datastream/PDF/view |date=29. rujna 2019. }}, Sveučilište Jurja Dobrile u Puli, Filozofski fakultet, Odsjek za kroatistiku, mentorica: Prof. dr. sc. Valnea Delbianco, Pula, 2015., str. 37., pristupljeno 29. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

Umro je u Dubrovniku nakon dvotjedne bolesti; pretpostavlja se da je uzrok [[smrt]]i bila upala porebrice.&lt;ref name=&quot;Mirjana Knežević&quot;&gt;Mirjana Knežević, [https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:881/preview ''O Gundulićevu „porodu od tmine“: završni rad''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929071618/https://repozitorij.ffos.hr/islandora/object/ffos:881/preview |date=29. rujna 2019. }}, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Filozofski fakultet, Preddiplomski studij Hrvatskoga jezika i književnosti i Pedagogije, mentorica: prof. dr. sc. Zlata Šundalić, Osijek, 2014., str. 7., pristupljeno 29. rujna 2019.&lt;/ref&gt; Zbog toga što je umro u 49. godini, nije imao prigodu biti izabran za kneza [[Dubrovačka Republika|Dubrovačke Republike]] (knez nije smio biti mlađi od 50 godina).

Pokopan je u Dubrovniku, u obiteljskoj grobnici, ispred velikog oltara u [[Franjevci|franjevačkoj]] [[Crkva|crkvi]].&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Mirsela Čaušević&quot;/&gt;

== Književno stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Fran Gundulic1.JPG|mini|lijevo|150px|Gundulićev spomenik u Dubrovniku, rad [[Ivan Rendić|Ivana Rendića]] iz 1893. godine]]

Književni rad Gundulić je započeo pisanjem [[drama]] u stihu i, vjerojatno, pjesama. U predgovoru svoje prve tiskane knjige ''Pjesni pokorne kralja Davida'' ([[Rim]], [[1621.]]) svoja mladenačka djela naziva „porodom od tmine“ jer im je svrha bila zabava, tj. ta djela nisu odgovarala [[protureformacija|protureformacijskoj]] [[poetika|poetici]] i [[ideologija|ideologiji]]. Od dramskih djela sačuvane su ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', ''[[Prozerpina ugrabljena od Plutona]]'', ''[[Dijana (Gundulić)|Dijana]]'' i ''[[Armida]]'', dok su ''Galatea'', ''Posvetilište ljuveno'', ''Čerera'', ''Kleopatra'', ''Adon'' i ''Koraljka od Šira'' izgubljene. Za ''Dijanu'' (obrađuje mit o božici [[Dijana|Dijani]] zaljubljenoj u lijepoga mladića [[Endimion]]a) i ''Armidu'' (tematizira epizodu o Armidi i Rinaldu iz dvadesetoga pjevanja ''Oslobođenoga Jeruzalema'' Torquata Tassa) vjerovalo se, zbog kratkoće (svaka ima tek oko 90 stihova), da su samo odlomci, dok [[Milan Rešetar]] nije dokazao da je riječ o cjelovitim tekstovima – dramskim prizorima. Ispjevane su [[osmerac (stih)|osmercem]], uz mjestimičnu upotrebu dvostruko [[rima|rimovanoga]] [[dvanaesterac (stih)|dvanaesterca]].

Dakle, te su Gundulićeve drame većinom bili prijevodi s [[talijanski jezik|talijanskoga]] ili scenske adaptacije pripovjednih djela, obrađivale su poznate [[mitologija|mitološke]] i [[književnost|književne]] teme, a uključivale su [[glazba|glazbu]], [[balet]] i bogatu scenografiju. Na njima se temelji tradicija dubrovačke [[barok]]ne drame oslonjene na [[libreto]] rane talijanske [[opera|opere]] (takva drama doseže vrhunac u djelima [[Junije Palmotić|Junija Palmotića]]). U Gundulićevu sačuvanom dramskom opusu odražava se promjena tematike talijanskoga libreta – pastoralne teme zamjenjuju junačko-epski motivi.

''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'' djelo je kojim se Gundulić okreće drugačijem shvaćanju književnosti te se afirmira kao [[kršćanstvo|kršćanski]] autor. Ta zbirka sadrži slobodne prepjeve sedam pokornih [[psalam]]a i [[teologija|teološko]]-[[meditacija|meditativnu]] pjesmu ''Od veličanstva Božjijeh'', koja se danas smatra Gundulićevom najboljom kraćom pjesmom. Od pjesama „taštijeh i ispraznijeh“, za koje Gundulić u već spomenutom predgovoru tvrdi da ih je pisao u mladosti, ništa nije sačuvano. O njegovim svjetovnim nadahnućima svjedoči samo ''Ljubovnik sramežljiv'' (prijevod pjesme ''Amante timido'' [[Italija|talijanskoga]] pjesnika [[Girolamo Preti|Girolama Pretija]]) te dvije prigodne pjesme: [[panegirik]] ''Visini privedroj Ferdinanda II. velikoga kneza od Toskane'' i [[elegija]] ''Žalosno cviljenje u smrt gospođe Marije Kalandrice''.

[[Datoteka:Gundulicxivo.jpg|mini|150px|''Suze sina razmetnoga'' tiskane u [[Venecija|Mletcima]]]]

Godine [[1622.]] u [[Venecija|Veneciji]] izlazi prvo izdanje religiozne [[poema|poeme]]/[[barok]]nog plača ''[[Suze sina razmetnoga]]'', koja predstavlja inovaciju u vrstovnom sastavu starije hrvatske književnosti i uzor mlađim pjesnicima poput [[Ivan Bunić Vučić|Ivana Bunića]], [[Ignjat Đurđević|Ignjata Đurđevića]], a donekle i [[Slavonija|Slavonca]] [[Antun Kanižlić|Antuna Kanižlića]]. Djelo se sastoji od tri „plača“ (pjevanja): ''Sagrešenje'', ''Spoznanje'' i ''Skrušenje'', a pretpostavlja se da su na koncepciju poeme utjecali talijanski pjesnici [[Luigi Tansillo]] i [[Erasmo da Valvasone]]. Gundulić građu za svoje djelo pronalazi u paraboli o povratku i pokajanju rasipnoga sina iz ''[[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]'' (Lk 15). ''Suze sina razmetnoga'' djelo je u kojemu se mogu prepoznati barokne karakteristike (bogata i [[concetto|končetozno]] razvijena [[metafora|metaforika]] i [[antiteza|antitetika]], česta upotreba [[figure (jezik)|figura]] nabrajanja), ali i opća polazišta duhovnoga života: ispraznost i prolaznost ovozemaljskih uživanja, potreba iskupljenja [[grijeh]]a te prihvaćanje načela [[kršćanstvo|kršćanske]] vjere. Poema je postala uzorom tzv. baroknih plačeva u hrvatskoj književnosti.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/autor/632/ Autori. Ivan Gundulić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20191011055553/http://www.matica.hr/knjige/autor/632/ |date=11. listopada 2019. }}, ([[Milivoj Solar]], ''[http://www.matica.hr/knjige/828/ Književni leksikon] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929071608/http://www.matica.hr/knjige/828/ |date=29. rujna 2019. }}'', 2. izd., Matica hrvatska, Zagreb, 2011., str. 187.), matica.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

Dramom u stihu metaforički nazvanom ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'' (prvi put izvedena [[1628.]] godine) Gundulić se vraća [[kazalište|kazalištu]]. U starijoj književnopovijesnoj literaturi to se djelo, zbog brojnih idilsko-pastirskih scena, označavalo kao [[pastorala]], ali noviji su proučavatelji otkrili da ''Dubravku'' s baroknom dramom povezuje alegoričnost poprišta, likova i zapleta, a upravo je prozirna politička alegorija pridonijela njezinoj iznimnoj popularnosti. ''Dubravka'' je prvi put tiskana tek [[1837.]] godine, a od [[1888.]] godine često se izvodila u hrvatskim kazalištima. Uglazbili su je [[Ivan Zajc]], [[Antun Dobronić]], [[Jakov Gotovac]] i [[Ivo Malec]], a njezini stihovi o slobodi služili su kao krilatica hrvatskih nacionalnih ideologija (''O liepa, o draga, o slatka slobodo, / dar, u kom sva blaga višnji nam Bog je d'o, / uzroče istini od naše sve slave, / uresu jedini od ove Dubrave, / sva srebra, sva zlata, svi ljucki životi / ne mogu bit' plata tvoj čistoj l'jepoti.'')&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/djelagun00gund/page/178 ''Djela Ivana Frana Gundulića''], Stari pisci hrvatski, knj. 9, JAZU, Zagreb, 1877., str. 179., pristupljeno 29. rujna 2019.&lt;/ref&gt; (poznata i kao [[Himna slobodi (Ivan Gundulić)|Himna slobodi]]).

U posljednjem desetljeću života Gundulić stvara ''[[Osman (Gundulić)|Osmana]]'', svoje najznačajnije djelo. ''Osman'' je [[povijest|povijesno]]-romantični [[ep]] u 20 pjevanja (nedostaju 14. i 15. pjevanje) nastao pod utjecajem Tassova epa ''Oslobođeni Jeruzalem''. Gundulić je namjeravao prevesti Tassov ep (to napominje u posveti ''Pjesnima pokornim kralja Davida''), ali povijesne su mu prilike nametnule novu građu. Iako se na mnogim razinama prepoznaju sličnosti Gundulićeva ''Osmana'' i Tassova ''Oslobođenog Jeruzalema'' (opisi ženske ljepote, [[vitez (titula)|viteških]] dvoboja, kronografski i topografski opisi; tematsko-kompozicijska struktura – tri tipična svijeta tasovskoga epa: povijesni, romantični i [[eshatologija|eshatološki]]&lt;ref&gt;v. Kravar, Zoran: ''Leksikon hrvatskih pisaca'', Zagreb, 2000., str. 263.&lt;/ref&gt;), Gundulić ne slijedi u potpunosti Tassova normativno-poetička načela: u ''Osmanu'' su, uz određene digresije, opjevani suvremeni politički događaji (vezani uz život i vladavinu turskog sultana [[Osman II.|Osmana II.]]). Mišljenja povjesničara književnosti o razlogu nedostatka 14. i 15. pjevanja ne podudaraju se, ali od [[20. stoljeće|20. stoljeća]] prevladava pretpostavka da je prazninu u srednjem dijelu epa uvjetovao diskontinuitet pjesnikova rada ili nedovoljna koordinacija povijesnih i romantičnih epizoda.

Iako nije dovršen za vrijeme Gundulićeva života, njegov ''Osman'' ''&quot;drži se vrhunskim ostvarenjem kako pjesnika tako i cjelokupne starije hrvatske književnosti, premda u povijesti književnosti postoje različita stajališta o njegovoj cjelovitosti i osobinama književnog izraza. Načelni mu je poetski uzor Tassov Oslobođeni Jerzualem, no tematika i kompozicija oba djela posve su različite: Osman opisuje kraj vladavine turskog sultana Osmana II. i njegov poraz u sukobu s Poljacima, a složena kompozicija upućuje kako na povijesne tako i na alegorijske i eshatološke razine razumijevanja&quot;'' ([[Milivoj Solar]]).&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/osman-1175/ Knjige. Ivan Gundulić. Osman] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190929071611/http://www.matica.hr/knjige/osman-1175/ |date=29. rujna 2019. }}, matica.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

[[Pjerko Sorkočević]] napisao je dopunu 14. i 15. pjevanja u prvome izdanju ''Osmana'' (1826.), autor dopune budimskoga izdanja iz [[1827.]] godine nije poznat, a treći dopunjivač je [[Marin Zlatarić]], no njegova dopuna nije tiskana sve do [[1890.]] godine kada ju je u ''Vijencu'' objavio [[Đuro Šurmin]].&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt; Na poziv [[Matica hrvatska|Matice ilirske]] [[Ivan Mažuranić]] napisao je dopunu 14. i 15. pjevanja i od [[1844.]] godine ''Osman'' se izdaje s njegovom dopunom.&lt;ref&gt;[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11878 Mažuranić, Ivan], Iva Mandušić i Ankica Šunjić (2015.), hbl.lzmk.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

Najčešći stih Gundulićevih djela jest [[osmerac (stih)|osmerac]], a [[strofa]] [[katren]], no javljaju se i drugi oblici (dvostruko [[rima|rimovani]] [[dvanaesterac]], [[sestina]]).

== Djela ==
* ''[[Pjesni pokorne kralja Davida]]'', s pjesmom ''Od veličanstva Božjijeh'', Rim, 1621.; Venecija, 1630., 1703.; Dubrovnik, 1828.
* ''[[Suze sina razmetnoga]]'', Venecija, 1622., 1670., 1703.; Dubrovnik, 1628.
* ''[[Arijadna (Gundulić)|Arijadna]]'', Ancona, 1633.; Dubrovnik, 1829., 1837.
* ''[[Osman (Gundulić)|Osman]]'', Dubrovnik, 1826.; Budim, 1827. (29 izd. do 1996.)
* ''[[Dubravka (Gundulić)|Dubravka]]'', Dubrovnik, 1837.; Zagreb, 1888. (22 izd. do 1999.)
* ''Djela'', Zagreb 1844. – 1847., Knjiga I. ''Osman'' s dopunom Ivana Mažuranića, 1844.; Knjiga II. ''Različite pjesni'', 1847.
* ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877. (prir. A. Pavić), 1919.&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; (prir. [[Đuro Körbler|Đ. Körbler]]), 1938.&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt; (prir. Đ. Körbler, pregledao M. Rešetar);
* ''Ivan Gundulić'' (izbor) (prir. M. Ratković i J. Ravlić), Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 12–13; Zagreb, 1962., 1964.

== Spomen ==
* [[1871.]]: Poprsje Ivana Gundulića u bronci izradio je kipar [[Ivan Rendić]]).&lt;ref&gt;[https://www.europeana.eu/portal/en/explore/people/55618-ivan-rendic.html Items by Ivan Rendić], europeana.eu, pristupljeno 30. rujna 2019. {{eng oznaka}}&lt;/ref&gt;
* [[1898.]]: Na Gundulićevoj poljani u Dubrovniku podignut mu je spomenik (rad kipara Ivana Rendića).&lt;ref name=&quot;hbl&quot;/&gt;
* Njegov portret bio je osnovni motiv na licu hrvatske novčanice od 50 [[Hrvatska kuna|kuna]].&lt;ref&gt;[https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/50-kuna 50 kuna] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221031224833/https://www.hnb.hr/novac/novcanice/apoeni/50-kuna |date=31. listopada 2022. }}, hnb.hr, pristupljeno 29. rujna 2019.&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Rafo Bogišić|Bogišić, Rafo]]: ''Drame Ivana Gundulića'', Republika, 1985., 2/4
* Bojović, Zlata: ''„Osman” Dživa Gundulića'', Beograd, 1986.; časopis ''Dubrovnik'', 1989., 3/4 (brojne studije o I. G. povodom 400. obljetnice njegova rođenja)
* Fališevac, Dunja: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Hrvatska književnost u evropskom kontekstu'' (ur. A. Flaker i K. Pranjić), Zagreb, 1978.
* Fališevac, Dunja: ''Stari pisci hrvatski i njihove poetike'', Zagreb, 1989.
* Fališevac, Dunja: ''Kaliopin vrt I'', Split, 1997.
* Fališevac, Dunja (ur.): Predgovor, u knj. ''Ivan Gundulić / Kralj od pjesnika'', Zagreb, 2005.
* ''Gundulićev san – Gundulić’s Dream'', katalog izložbe (ur. [[Slobodan Prosperov Novak|S. P. Novak]]), Zagreb, 1989.
* Körbler, Đuro: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;1919.
* Kravar, Zoran: ''Das Barock in der kroatischen Literatur'', Köln–Weimar–Wien, 1991.
* Kravar, Zoran: ''Nakon godine MDC'', Dubrovnik, 1993.
* Kravar, Zoran: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Leksikon hrvatskih pisaca'' (ur. D. Fališevac, K. Nemec, D. Novaković), Zagreb, 2000.
* Pantić, Miroslav: ''Poetika Gundulićevog „Osmana“'', u knj. ''Susreti s prošlošću'', Beograd, 1984.
* Pavić, Armin: Predgovor, u knj. ''Djela Ivana Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, 1877.
* Pavličić, Pavao: ''Ivan Gundulić'', u knj. ''Barokni stil u Dubrovniku'', Dubrovnik, 1995.
* Pavličić, Pavao: ''Studije o Osmanu'', Zagreb, 1996.
* Rešetar, Milan: Predgovor, u knj. ''Djela Giva Frana Gundulića'', Stari pisci hrvatski, knj. 9, Zagreb, &lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;1938;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat|Ivan Gundulić}}
* [https://archive.org/details/osman_1826-giv_gundulich/page/n5/mode/2up Osman] izdanje iz 1826. godine
* [http://www.google.hr/books?id=YA0HAAAAQAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=Gundulic&amp;lr= Osman], izdanje iz 1854. godine
* [https://archive.org/details/osmanivanagundul00gund/page/n8/mode/2up Osman], izdanje Ivana Broza iz 1887. godine 

{{Barokni književnici}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Gundulić, Ivan}}
[[Kategorija:Ivan Gundulić|*]]
[[Kategorija:Dubrovački književnici]]
[[Kategorija:Dubrovački pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]</text>
      <sha1>hmqxzlm55cwd6fr0ifq1x4fdhlmpbzk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čovjek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>6404</id>
    <revision>
      <id>7447909</id>
      <parentid>7377578</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:57:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Hominina|Rodovi Hominina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447909</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10031" sha1="oplpfsr1vryrrzlatoo63xhdvq8hzmz" xml:space="preserve">{{preusmjerava|Ljudi|likove iz Tolkienovih djela|[[Ljudi (Tolkien)]]}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Homo Sapiens
| status = Sigurni
| slika = Human.png
| slika_širina = 200px
| slika_opis = Slika Homo Sapiensa na oplati letjelice u sklopu misije ''[[Pioneer 11]]''
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| genus = ''[[Homo (rod)|Homo]]''
| species = '''''H. sapiens'''''
| dvoimeno = ''Homo sapiens''
| dvoimeno_autorstvo = [[Carl Linné|Linné]], [[1758.]]
| razdioba_stupanj = [[Podvrsta (biologija)|Podvrste]]
| razdioba = ''[[Homo sapiens idaltu]]'' (izumrli)&lt;br&gt;
'''''Homo sapiens sapiens'''''
}}

'''Čovjek''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Homo sapiens'' − razuman ''čovjek'') je najmnogobrojnija i najrasprostranjenija [[Vrsta (taksonomija)|vrsta]] iz [[Red (taksonomija)|reda]] [[Primati|primata]] koja ima visoko razvijen [[mozak]] sposoban za apstraktno [[razmišljanje]], [[govor]], rješavanje problema, [[Introspekcija|introspekciju]], [[Empatija|empatiju]] i sl. Današnji čovjek razvio se prije oko 200 000 godina na prostoru [[Afrika|Afrike]].&lt;ref&gt;The Smithsonian Institution, Human Origins Program&lt;/ref&gt; Procjenjuje se da je ljudska populacija u 2011. godini premašila 7 milijarda.&lt;ref&gt;http://www.nytimes.com/2011/11/01/world/united-nations-reports-7-billion-humans-but-others-dont-count-on-it.html?_r=1&lt;/ref&gt;

== Životni ciklus ==
=== Prenatalni razvoj ===
{{glavni|Prenatalni razvoj čovjeka}}

Da bi nastalo novo ljudsko biće potreban je [[spolni odnos]] između [[Muškarac|muškarca]] i [[Žena|žene]], a u novije vrijeme moguć je nastanak i putem [[potpomognuta oplodnja|potpomognute oplodnje]]. Do [[začeće|začeća]] dolazi spajanjem [[spermij]]a i [[jajna stanica|jajne stanice]] u tijelu [[majka|majke]]. Nastaje oplođeno jajašce koje ima 46 [[kromosom]]a (23 od oca i 23 od majke). Prva ljudska stanica sadrži složen [[Genetika|genetski]] nacrt svake pojedinosti poput [[spol]]a, visine, boje kože itd. U [[DNK]] su zapisane sve potrebne [[geni|genetske]] informacije za daljni razvoj. Njih ima toliko koliko bi stalo podataka u pet setova [[Encyclopædia Britannica|Enciklopædije Britannice]]. Vrlo mnogo podataka zapisano je u minijaturnom obliku. Kada bi se na jedno mjesto sakupili svi genetski podaci s DNK 5 milijardi ljudi, bili bi veličine samo dvije tablete.&lt;ref&gt;Jerome LeJeune: Life Begins at Conception, Human Life Alliance of Minnesota, 1997.&lt;/ref&gt; Postupnim razvojem od prve stanice nastaje [[embrij]], a nakon tri mjeseca prerasta u ljudski plod ili [[fetus]].

=== Od rođenja do starosti ===
[[Žena]] rađa [[dijete]] nakon obično devet mjeseci [[trudnoća|trudnoće]], no moguće je i prijevremeno rađanje u sedmom ili osmom mjesecu, međutim to je razdoblje rizično za djetetov život jer mu nisu još potpuno razvijeni [[Dišni sustav|dišni]] organi. Djetetova pluća se razvijaju u 8. mjesecu trudnoće, pa ako se dijete tad rodi, obično dođe do komplikacija, dok ako se rodi u 7. mjesecu, dijete ide u inkubator i pluća se razvijaju bez šoka i prekida.&lt;!-- poveća digresija --&gt;

Zbog spontanog ili namjernog [[pobačaj]]a, trudnoća se može prekinuti. [[Rađanje]] je proces ovisan o veličini djeteta i njegovoj sposobnosti prilagođavanja na porodni kanal za vrijeme spuštanja te o snazi i pravilnosti trudova te o otporu [[zdjelica|zdjelice]] i mekih tkiva dna zdjelice. [[Novorođenče]] je obično teško 3–4 [[kilogram]]a i visoko 50–60 [[centimetar]]a.

Nakon prve godine života, novorođenče prelazi u razdoblje djetinjstva. Rano djetinjstvo traje do 6. godine života, srednje djetinjstvo do 9. godine života, a kasno djetinjstvo do 12. godine života. Djetinjstvo je vrijeme početka školovanja.

Za vrijeme [[pubertet]]a dolazi do tjelesnog, spolnog, psihičkog i drugih oblika sazrijevanja. Kod djevojčica se događa prva [[menstruacija]] i [[ovulacija]]. Razvijaju se [[spolni organi]] kod oba [[spol]]a. [[Adolescencija]] je razdoblje nakon puberteta, tijekom kojeg dolazi do daljnjeg razvoja [[osobnost]]i, osamostaljivanja i sazrijevanja. Rast [[tijelo (biologija)|tijela]] uglavnom traje do 30. godine, a spolna zrelost doseže se od 12. do 15. godine života ([[pubertet]]).

[[Ljudska visina|Visina]] većine odraslih ljudi iznosi između 150 i 200 centimetara, a masa između 50 i 100 kilograma. Jedna od vrlo bitnih osobina čovjeka je uspravan hod.

U zrelom razdoblju života, čovjek se ostvaruje na poslovnom i [[obitelj]]skom planu. Zdrav čovjek u prosjeku doživi 70–80 [[godina]]. Dokazano je{{pojasniti|kako?}} da maksimalni životni vijek iznosi 120 godina.&lt;ref&gt;urednica Ivanka Borovac, preveli s engleskog jezika: Mladen Jurčić, Kristinka Metzger, Ana Vujaklija i Martina Batinica, ''Čovjek'', naslov izvornika: ''Human'' Dorling Kindersley Limited, nakladnik Zdravko Kafol, {{ISBN|978-953-196-999-4}}&lt;/ref&gt; [[Smrt]] je prestanak [[Biologija|bioloških]] funkcija. 

== Anatomija ==
{{glavni|Anatomija čovjeka}}
[[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac sprijeda - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini]]
[[Datoteka:Vanjska anatomija ljudskog tijela - žena i muškarac straga - s oznakama - Croatian (HR).svg|mini]]
Ljudsko tijelo sastoji se od [[glava|glave]], [[ud]]ova i [[trup]]a. Oni se sastoje od [[organ]]a i različitih [[tkivo|tkiva]]. Dopunjuju se čineći ljudski organizam. [[Kosti]] i [[mišići]] (koji pomoću antagonističkog stezanja i opuštanja pokreću kosti) čovjeku omogućuju [[kretanje]]. Glavni dio čovjekova kostura čini [[kralježnica]] koja povezuje kosti udova, glave i trupa.

Ljudi se međusobno razlikuju po fizičkom izgledu i karakternim osobinama.

== Fiziologija ==
{{glavni|Fiziologija čovjeka}}[[Fiziologija]] se bavi mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama ljudi, napose njihovih [[organ]]a i [[tkiva]]. Promatra tijelo kao skupinu sustava s međusobnom interakcijom, svaki s vlastitom kombinacijom funkcija i svrhom. Fiziologija čovjeka bliska je [[fiziologija životinja|fiziologiji životinja]] pa je mnogo spoznaja dobiveno [[eksperiment]]ima na [[životinja]]ma. Anatomija i fiziologija usko su povezana područja: anatomija, istražuje [[oblik]]e, a fiziologija proučava funkcije, uče se zajedno kao dio [[medicina|medicinskog]] kurikuluma. Mnoge fiziološke varijable (kao razina [[glukoza|glukoze]] u krvi, tjelesna temperatura, pH krvi itd.) moraju se održavati u uskim granicama kako bi se održalo [[zdravlje]]. Prevladavajuća tema fiziologije je o [[homeostaza|homeostazi]], održavanju stabilnog unutrašnjeg okruženja unatoč vanjskim flaktuacijama. Primarna funkcija mnogih organskih sustava jest održavanje homeostaze. Na primjer, mokraćni sustav pomaže kontroliranju količine [[voda|vode]] u organizmu kao i održavanje pH vrijednosti krvi i izlučivanju otpadnih produkata metabolizma, a krvožilni sustav osigurava tkivima stalnu opskrbu kisikom i hranjivim tvarima i uklanja štetne produkte. 

Čovjek prikuplja informacije kroz pet osjetila: [[vid]]om, [[sluh]]om, [[njuh]]om, [[opip]]om i [[okus]]om.

== Evolucijski razvoj čovjeka ==
{{glavni|evolucija čovjeka|primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi}}

Danas je prihvaćena teorija [[evolucija (biologija)|evolucije]], koja kaže da se čovjek razvio iz [[primati|primata]].

Ljudska vrsta nastala je prije 3,5 milijuna [[godina]] u istočnoj [[Afrika|Africi]]. Moderni čovjek nastao je prije 400.000 godina. Danas na [[Zemlja|Zemlji]] živi više od 8 [[milijarda|milijardi]] ljudi. Znanstvenici su izračunom dobili podatak da je na Zemlji do sada ukupno živjelo oko 106 milijardi 400 milijuna ljudi (brojem 106.400,000.000).&lt;ref&gt;Bilten, Astronomsko društvo Andromeda, Kapela 2005.&lt;/ref&gt;

== Ljudske zajednice ==
Većina živi u [[Azija|Aziji]] (61,3 %). Zatim slijede obje [[Amerika|Amerike]] (Južna Amerika ima 5,6 %, a Sjeverna 7,7 % svjetskog stanovništva), [[Afrika]] (13 %) i [[Europa]] (11,9 %) i Oceanija (0,5 %).&lt;ref&gt;urednik Jelka Jovanović, preveli i prilagodili Zvezdana Šelmić, Olivera Terzić, Ira Stupar, Zdenka Peskarević, ''Faktopedija'', izvorni naslov ''Illustrated Factopedia'' Dorling Kindersley Limited, izdavač Marijan Grošelj, izdanje na srpskom jeziku, {{ISBN|86-84213-03-3}}&lt;/ref&gt; Čak 2,5 milijarde ljudi živi u [[grad]]ovima. Nekad je ljudski životni prostor ovisio o vodi, životinjama i obradivoj zemlji. Zbog razvoja [[trgovina|trgovine]],{{Ni}} danas ljudi žive praktički po cijelom planetu.

Jedini ljudima stalno nenaseljeni kontinent je [[Antarktika]].

Opća skupština [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]] proglasila je [[1948.]] godine [[Opća deklaracija o pravima čovjeka|Opću deklaraciju o pravima čovjeka]], a [[1989.]] godine [[Konvencija o pravima djeteta|Konvenciju o pravima djeteta]].

== Galerija ==

&lt;gallery perrow=&quot;6&quot; caption=&quot;Ljudi u različitim stadijima života&quot;&gt;
Datoteka:Burkina Faso girl.jpg|[[dijete|Djevojčica]] prije [[pubertet]]a
Datoteka:Punjabi woman smile.jpg|Odrasla [[žena]], [[Pandžapci|Pandžapkinja]]
Datoteka:HappyPensioneer.jpg|Starija žena
Datoteka:Kirgisischer Junge.JPG|[[Adolescencija|Adolescent]], [[Kirgizi|Kirgiz]]
Datoteka:Pataxo001.jpg|Odrasli [[muškarac]], [[Pataxó]] Indijanac
Datoteka:Old man from Tajikistan.jpg|Stariji muškarac, [[Tadžici|Tadžik]]
Datoteka:Garina Paiste.JPG|[[Estonci|Estonka]]
Datoteka:Anuak Tribe, Dimma (11187473063).jpg|[[Anuak]], [[Etiopija]]
Datoteka:Indigenous-fiji-young-man.jpg|[[Fidžijci|Fidžijac]]
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi i: ==

* [[Nasljeđivanje spola u čovjeka]]
* [[Dodatak:Popis najviših ljudi|Popis najviših ljudi]]

== Vanjske poveznice ==

{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Homo sapiens
|commonscathr   = Homo sapiens
|wikivrste      = Homo sapiens sapiens
|wikivrstehr    = Homo sapiens sapiens
}}

[[Kategorija:Čovjek| ]]
[[Kategorija:Rodovi Hominina]]</text>
      <sha1>oplpfsr1vryrrzlatoo63xhdvq8hzmz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vinkovci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7165</id>
    <revision>
      <id>7447711</id>
      <parentid>7422017</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:38:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>BijeliGrenland</username>
        <id>355985</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate osobe */</comment>
      <origin>7447711</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79575" sha1="0vzv3mriplto2y57quudey8fpm7otfs" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Vinkovci
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Vinkovci (grb).gif
|članak o grbu    = Grb Vinkovaca
|zastava          = 
|slika            = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png
|opis slike       = Kolaž Vinkovci
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Josip Romić]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]]
|površina         = 94,2
|površina uža     = 68,2
|visina           = &lt;!--| broj stanovnika            = 32.029
|stanovništvo_godina = 2001--&gt;
|z. širina        = 45.28
|z. dužina        = 18.80
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 30842
|stanovništvo uže = 28111
|svetac           = [[Sveti Ilija]]
|dan              = [[20. srpnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32100 Vinkovci
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = VK
|web              = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

== Zemljopisni položaj ==

Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]].

Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina.

Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]]
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

=== Prapovijest ===
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;
Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.&lt;ref&gt;Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.&lt;/ref&gt; Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima.

Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.&lt;ref&gt;https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129&lt;/ref&gt;

=== Antika ===
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;
Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena.

Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&amp;nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza.

Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...).  Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja.

Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. 
[[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]]

Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. 
[[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]]

Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju.

Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; pa do 560.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. 
U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca.

=== Srednji vijek ===

&lt;!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --&gt;
[[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]]

Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.&lt;ref&gt;S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.&lt;/ref&gt; Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje&lt;ref&gt;Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99&lt;/ref&gt; kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan.

Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.&lt;/ref&gt; I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.&lt;/ref&gt; Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15  − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih).
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]]

Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati.
Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji.

Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]]

Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²)  na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela.
U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine.

Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj.
Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca).  Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]].

Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355.  i 1396.  godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo.

Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo),  grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]]

Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu.

Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye).

Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim.

Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye).

Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz)  koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. 
[[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]]

Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji.

Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille'').

Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća.

Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu.

Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd.

Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc.

Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]].
[[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]]

Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]].

Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci.

Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe.

Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta.

Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište.
[[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]]

Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!).  Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}&lt;/ref&gt;

=== Turska i Vojna krajina ===

Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi.

=== 20. stoljeće ===
[[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]]
Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. 
Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.&lt;ref&gt;M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;
Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.&lt;ref&gt;Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane.

Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata&lt;/ref&gt; Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. 
[[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]]

Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko &quot;brčanske&quot; pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt;
Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.&lt;/ref&gt; [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.&lt;ref&gt;[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7450:1-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7450:1-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja&lt;/ref&gt;

Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar.

== Uprava i politika ==

'''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': Ivan Bosančić (HDZ).

'''Zamjenici gradonačelnika''': 
: Gabrijel Šokičić dipl.iur.
: Kata Krešić dr.med.

'''Gradsko vijeće/ sastav'''

Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija stranaka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ).

Gradsko vijeće ima 25 vijećnika prema sljedećoj zastupljenosti: HDZ 10 vijećnika, BUZ 1 vijećnik, HSP dr. Ante Starčević 1 vijećnik, HSS 1 vijećnik, HSU 2 vijećnika, SDP 4 vijećnika, Most 3 vijećnika, HNS 1 vijećnika, te 2 nezavisna vijećnika.
1. Mladen Karlić – predsjednik Gradskog vijeća HDZ, 2. Marinko Lukenda – potpredsjednik Gradskog vijeća HSU, 3. Ilija Cota HDZ, 4. Sanja Kalaica HDZ, 5. Petar Šimić HDZ, 6. Zrinka Grgljanić Đaković HDZ, 7. Mario Dražić HDZ, 8. Ivan Colarić BUZ, 9. Borislav Manojlović HSU, 
10. Vladimir Ćirić HDZ, 11. Mirela Fabijan HDZ, 12. Željko Raguž HDZ, 13. Zlatko Jurišić HDZ, 14. Darko Posarić MOST, 15. Ivana Popović MOST, 16. Robert Rihtar MOST, 17. Damir Jakšić Neovisni, 18. Josip Krajinović Neovisni, 19. Damir Rimac SDP, 20. Marija Bekavac SDP, 21. 
Davor Benić SDP, 22. Nataša Čopčić SDP, 23. Mirna Krajina Andričević HNS, 24. Davor Vukovac HSS, 25. Tomislav Miličević HSP AS.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]]
U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika.

Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.:

* Vinkovci − 28.111
* [[Mirkovci]] − 2731

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}&lt;/ref&gt;

* [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 %
* [[Srbi]] − (1076) 3,5 %
* [[Mađari]] − (124)  0,4 %

Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

* [[Hrvati]] − 78.313
* [[Srbi]] − 13.170
* [[Mađari]] − 1644
* [[Bošnjaci]] − 342
* [[Rusini]] − 209
* [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Mjesni odbori ==
U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}&lt;/ref&gt;
* Lenije
* Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok
* Centar
* Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart
* Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje
* [[Vinkovačko Novo Selo]]
* Lapovci
* Ban Jelačić
* Zagrebački blok
* Slavija
* Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje
* Mirkovci

== Gospodarstvo ==
* Hrvatske željeznice 
* Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa
* Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira

=== Turizam ===
'''Ugostiteljska ponuda'''

U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice.

'''[[Seoski turizam]]'''
[[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]]

Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati &quot;Virovi&quot; kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]].

'''Lovni turizam'''

Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : &quot;Kunjevci&quot;, &quot;Spačva&quot; i &quot;Merolino&quot;.

'''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]'''

Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada.

=== Vinkovačke jeseni ===
{{Glavni|Vinkovačke jeseni}}
'''Vinkovačke jeseni'''
[[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]]

U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]].

Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje.

Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]].

Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore.

Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije.
Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]].
[[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]]

Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]].

Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice.

Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]]

Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni.

Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima.

Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti.

== Kultura i sport ==
[[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]]

===Kazalište===
Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović.

Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom.

Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])&lt;/ref&gt;

=== Film ===
Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]].

=== Likovna umjetnost ===
Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]).

[[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba.

Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi.

=== Književnost ===
Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva &quot;Satir iliti divji čovik&quot;, napisao je &quot;Novu slavonsku i nimačku gramatiku&quot;.

U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije.

=== Glazba ===
Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti.

U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja.

Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.&lt;ref&gt;[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;
Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''.  1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''.

No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi.

U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,&lt;ref&gt;{{cite web
 |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce''
 |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html
 |datum=8. studenoga 2025.
 |izdavač=Dnevnik.hr
}}&lt;/ref&gt; poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' &lt;ref&gt;{{cite web
 |prezime=Grgić
 |ime=Barbara
 |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas
 |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/
 |datum=16. studenoga 2023.
 |izdavač=Dnevno.hr
}}&lt;/ref&gt; Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.&lt;ref&gt;{{cite web
 |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon
 |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/
 |datum=8. studenoga 2025.
 |izdavač=Novosti.hr
}}&lt;/ref&gt;

=== Šport ===
[[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]]

;Nogomet:
* [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci)
* [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]]
* [[NK Vinkovci]] 
* MNK Vinkovci '''MNK Vinkovci''' je [[Mali nogomet|malonogometni]] klub osnovan [[2005.]] godine. Najstariji je i najuspješniji klub u VS-županiji. Uz niz osvojenih turnira u tri navrata je osvajao prvenstva 2. HMNL istok, kao i dva naslova Kupa istoka. Uz to je još tri puta bio finalist Kupa. Klub je pokretač niz humanitarnih akcija, natjecanja i liga u cilju promocije malog nogometa. Iz kluba je nekoliko igrača završilo u prvoligaškim klubovima. Omladinska škola futsala &quot;Vinkulje&quot; je također cijenjena i iza nje je pet [[junior]]skih i [[kadet]]skih državnih učešća na prvenstvima Hrvatske gdje je između ostalog osvojeno jedno drugo (doprvaci države, 2010.) i jedno treće mjesto (2015.). Škola je dala pet mladih [[futsal]] reprezentativaca Hrvatske u kategorijama U-16, U-18 i U-21. Od 2018. klub ima [[MNK Vinkovci (žene)|sekciju djevojaka]] koje se od sezone 2019./20. vrlo uspješno natječu u [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1.HMNL za žene]].  Od veljače 2019. ''MNK &quot;Vinkovci&quot;'' nastupa pod nazivom '''''MNK &quot;Vinkovci − Učilište Studium&quot;'''''.
''Zimski malonogometni turnir 'Lapovci' '' jedan je od kultnih malonogometnih turnira u Hrvatskoj.

;Košarka:
* [[KK Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}&lt;/ref&gt;

;Odbojka:
* [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]]
* [[SK Lokomotiva]]
* [[TK Vinkovci]]

;Rukomet:
* [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]]

;Boćanje:
* [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]]
* [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]]
* [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]]
* BK Novoselac

;Plivanje:
* [[Plivački klub Orion]]&lt;ref&gt;*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}&lt;/ref&gt;
* [[Vinkovački plivački klub]]

;Biciklizam:
* [[BK Sokol-Cestorad]]

;Kuglanje:
* [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]]

;Taekwondo:
* [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}&lt;/ref&gt;

;Atletika:
* [[AK Cibalia Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}&lt;/ref&gt;

;Karate:
* [[Karate klub Vinkovci]] 
* Karate klub Galaxy

;Lov i ribolov:
* [[ŠRU Bajer]]
* [[LD Sloga]]
;ostalo:
* Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;&lt;ref&gt;[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;]&lt;/ref&gt;
[[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini.

== Obrazovanje ==
===Osnovne škole=== 
* Osnovna škola Antuna Gustava Matoša
* Osnovna škola Bartola Kašića
* Osnovna škola Josipa Kozarca&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića
* Osnovna škola Vladimira Nazora&lt;ref&gt;[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]&lt;/ref&gt;
* Osnovna škola Ivana Mažuranića&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina

===Srednje škole===
* [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]]
* Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca
* Tehnička škola Ruđera Boškovića
* Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića 
* Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara 
* Drvodjeljsko-tehnička škola 
* Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci
* Srednja glazbena škola Josipa Runjanina

===Fakulteti===
* Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci 
* Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci
* Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci
* Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci

===Ostalo===
* [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]]

== Udruge ==
* Klub ljubitelja željeznice
* Astronomsko društvo &quot;Oton Kučera&quot;
* [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;]]
* Kinološko športski klub &quot;Cibalia&quot; Vinkovci
* Mladež gradskog društva Crvenog križa&quot; Vinkovci

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] 
[[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]]
{{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}}
{{div col|cols=2}}
* [[Mario Banožić]], hrvatski političar
* [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik
* [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica
* [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš
* [[Dubravka Brezak Stamać]], Hrvatska književnica i političarka
* [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš
* [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač
* [[Vanja Drach]], hrvatski glumac
* [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci
* [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar
* [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik
* [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator
* [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] 
* [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš
* [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar
* [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik
* [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik
* [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist
* [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš
* [[Dina Merhav]], izraelska kiparica
* [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš
* [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica
* [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf
* [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik
* [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik
* [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”
* [[Shorty]], hrvatski reper
* [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist
* [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova
* [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac
* [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar
* [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš
* [[Josip Šokčević]], hrvatski ban
* [[Sava Šumanović]], srpski slikar
* [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica
* [[Valens]], rimski car
* [[Valentinijan I.]], rimski car
* [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac
* [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka
{{div col end}}

== Gradovi prijatelji ==

*{{Z|MAK}} [[Ohrid]]
*{{Z|HRV}} [[Koprivnica]]
*{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]]
*{{Z|ITA}} [[Camponogara]]
*{{Z|NJE}} [[Kenzingen]]

== Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja ==

U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva.

== Povezani članci ==
* [[Akvilino srebro]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca]
*[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca]
*[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }}

{{GiO VSŽ}}
{{Vinkovci}}

[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Vinkovci| ]]</text>
      <sha1>0vzv3mriplto2y57quudey8fpm7otfs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447747</id>
      <parentid>7447711</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:02:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>[[Suradnik:Runolist|Runolist]], mislim da bi trebalo produljiti zaštitu ili uvesti nekakav filter</comment>
      <origin>7447747</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79507" sha1="6ue482bmz46viy5xyphg76kjbtfeqzq" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Vinkovci
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Vinkovci (grb).gif
|članak o grbu    = Grb Vinkovaca
|zastava          = 
|slika            = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png
|opis slike       = Kolaž Vinkovci
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Josip Romić]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]]
|površina         = 94,2
|površina uža     = 68,2
|visina           = &lt;!--| broj stanovnika            = 32.029
|stanovništvo_godina = 2001--&gt;
|z. širina        = 45.28
|z. dužina        = 18.80
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 30842
|stanovništvo uže = 28111
|svetac           = [[Sveti Ilija]]
|dan              = [[20. srpnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32100 Vinkovci
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = VK
|web              = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

== Zemljopisni položaj ==

Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]].

Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina.

Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]]
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

=== Prapovijest ===
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;
Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.&lt;ref&gt;Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.&lt;/ref&gt; Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima.

Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.&lt;ref&gt;https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129&lt;/ref&gt;

=== Antika ===
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;
Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena.

Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&amp;nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza.

Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...).  Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja.

Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. 
[[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]]

Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. 
[[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]]

Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju.

Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; pa do 560.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. 
U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca.

=== Srednji vijek ===

&lt;!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --&gt;
[[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]]

Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.&lt;ref&gt;S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.&lt;/ref&gt; Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje&lt;ref&gt;Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99&lt;/ref&gt; kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan.

Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.&lt;/ref&gt; I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.&lt;/ref&gt; Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15  − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih).
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]]

Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati.
Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji.

Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]]

Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²)  na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela.
U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine.

Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj.
Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca).  Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]].

Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355.  i 1396.  godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo.

Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo),  grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]]

Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu.

Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye).

Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim.

Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye).

Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz)  koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. 
[[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]]

Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji.

Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille'').

Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća.

Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu.

Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd.

Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc.

Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]].
[[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]]

Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]].

Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci.

Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe.

Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta.

Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište.
[[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]]

Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!).  Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}&lt;/ref&gt;

=== Turska i Vojna krajina ===

Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi.

=== 20. stoljeće ===
[[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]]
Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. 
Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.&lt;ref&gt;M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;
Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.&lt;ref&gt;Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane.

Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata&lt;/ref&gt; Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. 
[[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]]

Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko &quot;brčanske&quot; pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt;
Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.&lt;/ref&gt; [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.&lt;ref&gt;[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7450:1-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7450:1-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja&lt;/ref&gt;

Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar.

== Uprava i politika ==

'''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': Ivan Bosančić (HDZ).

'''Zamjenici gradonačelnika''': 
: Gabrijel Šokičić dipl.iur.
: Kata Krešić dr.med.

'''Gradsko vijeće/ sastav'''

Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija stranaka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ).

Gradsko vijeće ima 25 vijećnika prema sljedećoj zastupljenosti: HDZ 10 vijećnika, BUZ 1 vijećnik, HSP dr. Ante Starčević 1 vijećnik, HSS 1 vijećnik, HSU 2 vijećnika, SDP 4 vijećnika, Most 3 vijećnika, HNS 1 vijećnika, te 2 nezavisna vijećnika.
1. Mladen Karlić – predsjednik Gradskog vijeća HDZ, 2. Marinko Lukenda – potpredsjednik Gradskog vijeća HSU, 3. Ilija Cota HDZ, 4. Sanja Kalaica HDZ, 5. Petar Šimić HDZ, 6. Zrinka Grgljanić Đaković HDZ, 7. Mario Dražić HDZ, 8. Ivan Colarić BUZ, 9. Borislav Manojlović HSU, 
10. Vladimir Ćirić HDZ, 11. Mirela Fabijan HDZ, 12. Željko Raguž HDZ, 13. Zlatko Jurišić HDZ, 14. Darko Posarić MOST, 15. Ivana Popović MOST, 16. Robert Rihtar MOST, 17. Damir Jakšić Neovisni, 18. Josip Krajinović Neovisni, 19. Damir Rimac SDP, 20. Marija Bekavac SDP, 21. 
Davor Benić SDP, 22. Nataša Čopčić SDP, 23. Mirna Krajina Andričević HNS, 24. Davor Vukovac HSS, 25. Tomislav Miličević HSP AS.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]]
U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika.

Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.:

* Vinkovci − 28.111
* [[Mirkovci]] − 2731

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}&lt;/ref&gt;

* [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 %
* [[Srbi]] − (1076) 3,5 %
* [[Mađari]] − (124)  0,4 %

Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

* [[Hrvati]] − 78.313
* [[Srbi]] − 13.170
* [[Mađari]] − 1644
* [[Bošnjaci]] − 342
* [[Rusini]] − 209
* [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Mjesni odbori ==
U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}&lt;/ref&gt;
* Lenije
* Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok
* Centar
* Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart
* Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje
* [[Vinkovačko Novo Selo]]
* Lapovci
* Ban Jelačić
* Zagrebački blok
* Slavija
* Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje
* Mirkovci

== Gospodarstvo ==
* Hrvatske željeznice 
* Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa
* Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira

=== Turizam ===
'''Ugostiteljska ponuda'''

U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice.

'''[[Seoski turizam]]'''
[[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]]

Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati &quot;Virovi&quot; kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]].

'''Lovni turizam'''

Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : &quot;Kunjevci&quot;, &quot;Spačva&quot; i &quot;Merolino&quot;.

'''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]'''

Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada.

=== Vinkovačke jeseni ===
{{Glavni|Vinkovačke jeseni}}
'''Vinkovačke jeseni'''
[[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]]

U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]].

Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje.

Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]].

Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore.

Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije.
Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]].
[[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]]

Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]].

Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice.

Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]]

Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni.

Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima.

Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti.

== Kultura i sport ==
[[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]]

===Kazalište===
Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović.

Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom.

Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])&lt;/ref&gt;

=== Film ===
Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]].

=== Likovna umjetnost ===
Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]).

[[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba.

Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi.

=== Književnost ===
Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva &quot;Satir iliti divji čovik&quot;, napisao je &quot;Novu slavonsku i nimačku gramatiku&quot;.

U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije.

=== Glazba ===
Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti.

U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja.

Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.&lt;ref&gt;[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;
Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''.  1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''.

No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi.

U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,&lt;ref&gt;{{cite web
 |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce''
 |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html
 |datum=8. studenoga 2025.
 |izdavač=Dnevnik.hr
}}&lt;/ref&gt; poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' &lt;ref&gt;{{cite web
 |prezime=Grgić
 |ime=Barbara
 |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas
 |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/
 |datum=16. studenoga 2023.
 |izdavač=Dnevno.hr
}}&lt;/ref&gt; Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.&lt;ref&gt;{{cite web
 |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon
 |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/
 |datum=8. studenoga 2025.
 |izdavač=Novosti.hr
}}&lt;/ref&gt;

=== Šport ===
[[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]]

;Nogomet:
* [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci)
* [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]]
* [[NK Vinkovci]] 
* MNK Vinkovci '''MNK Vinkovci''' je [[Mali nogomet|malonogometni]] klub osnovan [[2005.]] godine. Najstariji je i najuspješniji klub u VS-županiji. Uz niz osvojenih turnira u tri navrata je osvajao prvenstva 2. HMNL istok, kao i dva naslova Kupa istoka. Uz to je još tri puta bio finalist Kupa. Klub je pokretač niz humanitarnih akcija, natjecanja i liga u cilju promocije malog nogometa. Iz kluba je nekoliko igrača završilo u prvoligaškim klubovima. Omladinska škola futsala &quot;Vinkulje&quot; je također cijenjena i iza nje je pet [[junior]]skih i [[kadet]]skih državnih učešća na prvenstvima Hrvatske gdje je između ostalog osvojeno jedno drugo (doprvaci države, 2010.) i jedno treće mjesto (2015.). Škola je dala pet mladih [[futsal]] reprezentativaca Hrvatske u kategorijama U-16, U-18 i U-21. Od 2018. klub ima [[MNK Vinkovci (žene)|sekciju djevojaka]] koje se od sezone 2019./20. vrlo uspješno natječu u [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1.HMNL za žene]].  Od veljače 2019. ''MNK &quot;Vinkovci&quot;'' nastupa pod nazivom '''''MNK &quot;Vinkovci − Učilište Studium&quot;'''''.
''Zimski malonogometni turnir 'Lapovci' '' jedan je od kultnih malonogometnih turnira u Hrvatskoj.

;Košarka:
* [[KK Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}&lt;/ref&gt;

;Odbojka:
* [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]]
* [[SK Lokomotiva]]
* [[TK Vinkovci]]

;Rukomet:
* [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]]

;Boćanje:
* [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]]
* [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]]
* [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]]
* BK Novoselac

;Plivanje:
* [[Plivački klub Orion]]&lt;ref&gt;*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}&lt;/ref&gt;
* [[Vinkovački plivački klub]]

;Biciklizam:
* [[BK Sokol-Cestorad]]

;Kuglanje:
* [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]]

;Taekwondo:
* [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}&lt;/ref&gt;

;Atletika:
* [[AK Cibalia Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}&lt;/ref&gt;

;Karate:
* [[Karate klub Vinkovci]] 
* Karate klub Galaxy

;Lov i ribolov:
* [[ŠRU Bajer]]
* [[LD Sloga]]
;ostalo:
* Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;&lt;ref&gt;[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;]&lt;/ref&gt;
[[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini.

== Obrazovanje ==
===Osnovne škole=== 
* Osnovna škola Antuna Gustava Matoša
* Osnovna škola Bartola Kašića
* Osnovna škola Josipa Kozarca&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića
* Osnovna škola Vladimira Nazora&lt;ref&gt;[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]&lt;/ref&gt;
* Osnovna škola Ivana Mažuranića&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina

===Srednje škole===
* [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]]
* Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca
* Tehnička škola Ruđera Boškovića
* Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića 
* Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara 
* Drvodjeljsko-tehnička škola 
* Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci
* Srednja glazbena škola Josipa Runjanina

===Fakulteti===
* Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci 
* Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci
* Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci
* Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci

===Ostalo===
* [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]]

== Udruge ==
* Klub ljubitelja željeznice
* Astronomsko društvo &quot;Oton Kučera&quot;
* [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;]]
* Kinološko športski klub &quot;Cibalia&quot; Vinkovci
* Mladež gradskog društva Crvenog križa&quot; Vinkovci

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] 
[[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]]
{{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}}
{{div col|cols=2}}
* [[Mario Banožić]], hrvatski političar
* [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik
* [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica
* [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš
* [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš
* [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač
* [[Vanja Drach]], hrvatski glumac
* [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci
* [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar
* [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik
* [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator
* [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] 
* [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš
* [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar
* [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik
* [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik
* [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist
* [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš
* [[Dina Merhav]], izraelska kiparica
* [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš
* [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica
* [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf
* [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik
* [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik
* [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”
* [[Shorty]], hrvatski reper
* [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist
* [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova
* [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac
* [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar
* [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš
* [[Josip Šokčević]], hrvatski ban
* [[Sava Šumanović]], srpski slikar
* [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica
* [[Valens]], rimski car
* [[Valentinijan I.]], rimski car
* [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac
* [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka
{{div col end}}

== Gradovi prijatelji ==

*{{Z|MAK}} [[Ohrid]]
*{{Z|HRV}} [[Koprivnica]]
*{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]]
*{{Z|ITA}} [[Camponogara]]
*{{Z|NJE}} [[Kenzingen]]

== Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja ==

U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva.

== Povezani članci ==
* [[Akvilino srebro]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca]
*[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca]
*[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }}

{{GiO VSŽ}}
{{Vinkovci}}

[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Vinkovci| ]]</text>
      <sha1>6ue482bmz46viy5xyphg76kjbtfeqzq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447817</id>
      <parentid>7447747</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niger1105</username>
        <id>348409</id>
      </contributor>
      <comment>/* Poznate osobe */</comment>
      <origin>7447817</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79575" sha1="qq1qpcy7q0u5om3fswsba0lyfft4jv9" xml:space="preserve">{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Vinkovci
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Vinkovci (grb).gif
|članak o grbu    = Grb Vinkovaca
|zastava          = 
|slika            = Cibalae-Vinkovci-Винковци-Winkowitz.png
|opis slike       = Kolaž Vinkovci
|županija         = {{Z+X|VSŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Josip Romić]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 
|naselja          = [[#Gradska naselja|2 gradska naselja]]
|površina         = 94,2
|površina uža     = 68,2
|visina           = &lt;!--| broj stanovnika            = 32.029
|stanovništvo_godina = 2001--&gt;
|z. širina        = 45.28
|z. dužina        = 18.80
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 30842
|stanovništvo uže = 28111
|svetac           = [[Sveti Ilija]]
|dan              = [[20. srpnja]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 32100 Vinkovci
|pozivni broj     = +385 (0)32
|autooznaka       = VK
|web              = {{URL|https://grad-vinkovci.hr/}}
|bilješke         = 
}}

'''Vinkovci''' su grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemskoj županiji]].

== Zemljopisni položaj ==

Vinkovci se nalaze na samome sjeveroistoku [[Hrvatska|Hrvatske]] na rijeci [[Bosut]]. Udaljeni su samo 20 kilometara od grada [[Vukovar]]a koji je sjedište [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]].

Grad i njegovo šire područje nalazi se na 78 – 125 metara nadmorske visine s površinom od 102 805 hektara od čega 60 623 hektara čine oranice, a 29 149 ha prekriveno je pretežito [[hrast]]ovim i [[jasen]]ovim [[šuma]]ma s blagom kontinentalnom klimom te dovoljnim i povoljnim rasporedom padalina.

Prostire se uz [[Bosutska nizina|Bosutsku nizinu]], autocestu i željezničku prugu koje spajaju [[Zapadna Europa|Zapadnu Europu]] s [[Bliski istok|Bliskim istokom]] te [[Srednja Europa|Srednju Europu]] s [[Jadransko more|Jadranskim morem]].

== Povijest ==
[[Datoteka:Vinkovci treasure 2.jpg|230px|desno|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]]
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;Vinkovci su najstariji grad u Europi kontinuirano naseljen 8200 godina.&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/globus/slavonci-iz-vremena-piramida-4081032 Jutarnji list, Slavonci iz vremena piramida], objavljeno 11. ožujka 2014., pristupljeno 20. listopada 2020.&lt;/ref&gt;

=== Prapovijest ===
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;
Arheološka istraživanja na području Vinkovaca pokazala su postojanje starije faze [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]] [[neolitik]]a, i kontinuiranog življenja i postojanja naselja/grada duljeg od 8200 godina.&lt;ref&gt;Bogomil Obelić, Marija Krznarić Škrivanko, Boško Marijan, Ines Krajcar Bronić (2004.), [https://www.researchgate.net/publication/289769914_Radiocarbon_Dating_of_Sopot_Culture_Sites_Late_Neolithic_in_Eastern_Croatia Radiocarbon Dating of Sopot Culture Sites (Late Neolithic) in Eastern Croatia], Radiocarbon 46 (1), str 246.&lt;/ref&gt; Tri autohtone kulture, sopotska i [[vučedolska kultura]], te [[vinkovačka kultura]], nastanjivale su šire područje grada od 4000-1600 g. pr. Kr. U starijem [[Željezno doba|željeznom dobu]] područje grada naselili su [[Iliri]], a u mlađem [[Kelti]] koji su se ubrzo stopili s Ilirima.

Najstariji indoeuropski [[kalendar Orion]] pronađen je na području današnjih Vinkovaca prilikom iskapanja u blizini današnjeg hotela Slavonija 1978. godine.&lt;ref&gt;https://www.stoperica.hr/natjecanje/orion-5km-%E2%80%93-fingerprint-of-vinkovci/129&lt;/ref&gt;

=== Antika ===
&lt;!-- SVE prepisano s interneta bez dozvole će biti pobrisano !!! --&gt;
Na vrhu najsjevernije točke Bosutskog meandra, na povišenoj lijevoj obali koja se prema sjeveroistoku lagano podiže u vukovarski lesni ravnjak, nastalo je prapovijesno naselje čiji kontinuitet pratimo do današnjih dana. Iznad slojeva starčevačke, sopotske, vučedolske, vinkovačke, kompleksa brončanodobnih i željeznodobnih kultura, smjestilo se i rimsko naselje. Prethodnica su bila naselja u kojima su živjeli [[Skordisci]], ono tipa oppidum poznato kao Dirov brijeg jugozapadno od Cibala i naselje na Ervenici koje se uklopilo u raster Cibala. Ako su lokalni [[Kelti]] i došli u sukob s Rimljanima, arheološki materijal to ne pokazuje. Vidljivi su međutim, tragovi keltskog keramičarstva čiji oblici se mogu pratiti i nakon osnutka rimskog naselja. Upitno je i postojanje vojnog logora na području Cibala, s obzirom na činjenicu da iz grada i okolice potječe vrlo malen broj nalaza koji se mogu vezati uz vojsku. Ako je neka postrojba i boravila u blizini grada, onda se radi o lokaciji koja još nije utvrđena.

Cibale su se smjestile na pravcu dva glavna puta, [[Aquileia]] − [[Ptuj|Poetovio]] – [[Mursa]] – Cibalae – [[Sirmium]] – Singidunum i [[Siscia]] – [[Sirmium]] u provinciji Pannonia Secunda. Uz blizinu limesa i povezanost s Mursom, Cibale predstavljaju važno čvorište na razmeđi puteva i njihov položaj je idealan za opskrbno komunikacijski centar. Naselje na Dirovom brijegu vjerojatno prestaje funkcionirati početkom 1. stoljeća. Osnovu populacije rimskog grada čine domaći stanovnici kojima se pridružuju doseljenici iz ostalih dijelova carstva. Do nedavno su najraniji nalazi s područja Cibala potjecali s nalazišta Liskovac, oko 1,5&amp;nbsp;km od samog grada gdje su pronađeni nalazi iz sredine 1. stoljeća, no novija istraživanja su otkrila ostatke arhitekture iz 1. stoljeća na prostoru današnjeg Korza.

Municipalni status grad dobiva za [[Hadrijan]]a (117. – 138.) kao i mnogi drugi rimski gradovi (Andautonia ([[Šćitarjevo]]), Mursella (Kisárpas?, Mađarska), Carnuntum (Bad Deutch Altenburg, Austrija), Aquincum (Budimpešta, Mađarska), Aqua Balisae (Daruvar), Bassianae (Petrovci, Srbija)...).  Markomanski ratovi (167. – 180.) se ne odražavaju na arheološkom materijalu, ali vjerojatno je došlo do generalne krize ako sam grad i nije bio neposredno ugrožen i izložen borbama. Slično kao i u Mursi, nakon razdoblja krize uslijedio je period procvata za vrijeme Severske dinastije (193. − 235.). Cibale su uzdignute na status kolonije carskim dekretom u isto vrijeme kada i [[Carnuntum]] ([[Bad Deutch Altenburg]]), [[Aquincum]] (Budimpešta, Mađarska), [[Bassianae]] (Petrovci, Srbija) i [[Brigetio]] ([[Komárom Szóny]], Mađarska). Ovu fazu urbanizacije započeo je [[Septimije Sever]] (193. – 211.), a nastavio je njegov sin [[Karakala]] (198. – 218). Koji je od dvojice careva dodijelio status kolonije ostaje otvoreno pitanje, iako natpisi koji svjedoče o proputovanju Septimija Severa kroz Panoniju ukazuju na to da se vjerojatnije radi o ocu, čime puno ime kolonije glasi ''Colonia Aurelia Cibalae''. Nakon proglašenja kolonijiom slijedi faza stabilnog razvoja koja traje do Konstantinovske dinastije (305. – 363.), kada Cibale doživljavaju brz procvat i velike promjene. Mnoštvo građevina se može datirati upravo u 4. stoljeće i vrlo velika količina numizmatičkih nalaza potječe iz istog razdoblja.

Značajan događaj koji se odvio u blizini grada 8. ožujka 314. ili 316. godine je bitka između [[Konstantin]]a (306. – 337.) i [[Licinije]] (318. – 324.). Iako brojčano nadmoćniji, Licinije je izgubio bitku nakon koje je uslijedilo primirje. Ovaj se događaj vrlo slabo dokumentira u arheološkom materijalu, osim u velikoj količini novca, ali su izvori vjerno opisali mjesto i tijek bitke. Postoje pretpostavljene lokacije logora i položaja same bitke ali ih treba potvrditi sustavnim istraživanjima. Grad se i dalje živo razvija, istraživanja provedena tijekom 2008. i 2009. godine na raznim lokacijama u gradu pokazuju procvat gradnje i uređenja za vijeme Valentinijana i Valensa. Ova faza traje do 378. godine kada nakon bitke kod Hadrijanopola dolazi do raspada sustava rimskog provincijalnog života u Panoniji. Na materijalu nije vidljivo stradavanje u Vizigotskim pljačkaškim provalama, ali grad vjerojtano zahvaća opća kriza i depopulacija te se može pretpostaviti da se život nastavlja na smanjenoj površini. Da određeni uvjeti za život i dalje postoje pokazuju i brojni nalazi Gepdiskog porijekla. 
[[Datoteka:Vinkovci treasure 1.jpg|230px|lijevo|thumb|[[Akvilino srebro]] pronađeno u ožujku [[2012.]]]]

Na ovom mjestu treba istaknuti i dvije osobe koje možemo poimence nabrojiti, a od iznimne su važnosti. Radi se o dva cara, [[Valentinijan I.]](364. – 375.) i [[Valens]] (364. – 378.), obojici rođenim u Cibalama, čiji je otac [[Gracijan]] također bio iz Cibala. Valentinijan, stariji od braće, rođen 321. godine, počinje vojnu karijeru potaknut ocem što rezultira njegovim izborom za cara 25. veljače 364. godine u Nikeji. U cijelosti, njegova se vladavina može ocijeniti kao vrlo uspješna. Slovi kao posljednji veliki zapadni car. Posljednji je koji je uspješno ratovao i koji je uspješno branio granice carstva i upravo mu je velika vojna vještina poslužila u uspostavljanju impresivne kerijere. Najveća mu je mana, kao i ocu i bratu, čini se obiteljska odlika, vrlo buran temperament i snažni izljevi bijesa. Umire 375. godine pored Brigetia za mirovnih pregovora s germanskim plemenom Quada. Ono što su kroničari opisali danas se pretpostavlja da je smrt od moždanog udara kojem je prethodilo vikanje na izaslanike. Njegov brat Valens, rođen u kolovozu 328. godine, vlada istočnim dijelom carstva od 28. ožujka 364. godine kada ga Valentinijan proglašava suvladarom u Hebdomonu, vojnom logoru nedaleko Konstantinopola. Njegova se vladavina ne može opisati tako blistavo, ako je vjerovati izvorima, iako se iskazao kao vrlo dobar zakonodavac i upravitelj. Glavni je razlog njegove nepopularnosti činjenica da je bio Arijanac, te su ga ranokršćanski izvori prikazivali u vrlo lošem svjetlu. Dvije su verzije Valensove smrti. Jedna kaže da je Valens poginuo pogođen strijelom, dok druga verzija govori da se Valens s nekolicinom vojnika sklonio u jednu utvrđenu kuću. Kada su Goti okružili kuću, netko je na njih ispalio strijelu, te su tako Goti shvatili da se netko tamo skriva. Kuću su zapalili pa je tako skončao i Valens. Ova druga verzija je postala naročito popularna, pogotovo kod kršćanskih izvora i onih nesklonih Valensu (Zosim, Rufinije, Sozomen, Teodoret i Filostorgius) koja odgovara božjoj kazni za počinjena zlodjela prema kršćanima. Prvu verziju donose Libanius i Sokrat, kršćanski pisac i Homouzijanac, dok Amijan Marcelin donosi obje verzije priče. (Epit. 46.2; Zos. 4.24.2; AM 31.13; Macdowall 2001; Lenski 2002: 320–369) Upravo zbog toga treba ostaviti otvorenom mogućnost da do otkrića nekih novih spoznaja nikada sa sigurnošću nećemo moći znati kako je završio Valensov život. 
[[Datoteka:Njemačka ulica i Vinkovačka Gimnazija.jpg|230px|mini|desno|Vinkovci početkom 20. stoljeća.]]

Ostatci Cibala bili su vidljivi Marsiliju u 18. stoljeću koji nam je ostavio tlocrt grada s naznačenim fortifikacijskim sustavom. Još dva tlocrta su nam poznata, onaj I. Domca iz 1898. i tlocrt iz 1798. tiskan u istom izdanju.

Pitanje fortifikacijskog sustava Cibala još nije do kraja riješeno. Iz arheološkog materijala je vidljivo da su uz opkope i Bosut na južnoj strani, na pojedinim mjestima možda funkcionirali zemljani bedemi, ali pitanje trajanja i datacije ostaje otvoreno kao i mogućnost postojanja zidanih bedema. Ukupna površina grada se procjenjuje od 366.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; pa do 560.000 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;, a broj stanovnika u razdoblju najvećeg procvata vjerojatno nije prelazio 10 000. Istraživanja koja su vođena posljednjih 40 godina otkrila su postojanje brojnih objekata: gradskog kupališta, dekumanuma, glavnog kanalizacijskog odvoda, mnoštva peći za pečenje keramike i drugih javnih i privatnih objekata. Sva istraživanja vode ka zaključku da grad nije imao strogo ortogonalan raspored. Nekropole se nalaze uz sve prometnice koje vode iz grada, a najbolje su istažene sjeverna, zapadna i južna. Za sada su pronađena samo tri paljevinska ukopa, dok su svi ostali inhumacijski, najčešće u rakama ali prisutni su i ukopi u zidanim gorbnicama i sarkofazima. O stanovništvu Cibala znamo relativno malo zahvaljujući manjkavoj epigrafskoj građi, ali se vjerojatno radi o mješavini doseljenog i autohtonog stanovništva. Poznata su nam imena gradskog dekuriona, questora i augura. Od kolegija se navodi samo jedan, onaj vatrogasaca (''fabrum et centonarionum''). Osim brojnih luksuznih uvoznih predmeta, u Cibalama je zabilježen neobično velik broj peći. Radi se o 70 peći koje su uglavnom služile za pečenje keramike. Nađena je i jedna peć za pečenje opeke, jedna za vapno, a u novijim istraživanjima nađena je i peć za proizvodnju stakla. 
U Cibalama su se štovali Jupiter, Minerva, Herkul, Neptun, Liber i Libera, Venera, Dijana i Silvan. Zabilježeno je i štovanje Mitre, kulta podunavskih jahača i Kibele. Kršćanstvo je u Cibalama rano prihvaćeno o čemu govore brojni nalazi iz prve polovice 3. stoljeća, a ostala su nam sačuvana imena cibalitanskog biskupa Euzebija i pisara Poliona koji su umrli mučeničkom smrću, a po čiji imenima je nazvana i današnja župna crkva. Brojni nalazi svjedoče o važnosti Cibala kao trećeg najvećeg grada u Panoniji Secundi i vjerojatno važnog opskrbnog centra za logore i utvrde na limesu. Prostor Cibala odgovara prostoru šireg gradskog središta današnjih Vinkovaca.

=== Srednji vijek ===

&lt;!-- ?:: Sv. Ilija (Vinkovci) --&gt;
[[Datoteka:Gymnasium Vinkovci.JPG|230px|mini|lijevo|Centar Vinkovaca.]]

Pogibijom cara Valensa kod Hadrianopolisa 378. godine započinje i kraj antičkih upravnih struktura na prostorima Panonije. Puno je veća vjerojatnost da je grad polako odumro nego da je uništen u pljačkaškom pohodu Vizigota 388. ili 389. godine, kako to predlažu neki autori.&lt;ref&gt;S. Dimitrijević: Arheološka topografija i izbor arheoloških nalaza s vinkovačkog tla, in Corolla Memoriae Iosepho Brunšmid Dicata, Vinkovci 1979., 150&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Urbanizacija Cibala i razvoj keramičarskih središta, Zagreb-Vinkovci, 2001., 150.&lt;/ref&gt; Naime, arheološka istraživanja na većim površinama u središtu grada zadnjih godina nisu dala dovoljno dokaza za temeljito uništenje&lt;ref&gt;Vulić − Rapan Papeša − Krznarić Škrivanko, ''Vinkovci − Korzo'', Hrvatski Arheološki Godišnjak 5 (2008), 95-99&lt;/ref&gt; kakvo je vidljivo u Mursi. Postavlja se pitanje jesu li Cibale uopće opljačkane, a ako i jesu, čini se da je ipak ostalo dovoljno infrastrukture za održavanje života. Konglomerat plemena poznat kao [[Vizigoti]] u sljedeća dva stoljeća slijede [[Ostrogoti]], [[Huni]], [[Gepidi]] i [[Langobardi]]. Antički grad, međutim, ni tada nije prestao postojati, ali život u njemu neumitno odumire i sužava se, kako potvrđuju arheološka istraživanja, samo na pojedine dijelove grada. Od svih spomenutih barbarskih, uglavnom germanskih naroda, trajnog traga na prostoru Cibala ostavljaju samo Gepidi. Prva faza gepidske dominacije ([[476.]]−[[504.]]) završava potpadanjem pod vlast ostrogotskog vladara Teodorika I., tj. s njegovim osnivanjem provincije Panoniae Sirmiensis sa sjedištem u Sirmiju. Druga faza gepidske dominacije ([[536.]]−[[567.]]) znatno bolje je arheološki dokumentirana. Na ukupno 11 lokacija u najužem središtu grada otkriveno je ukupno 46 gepidskih grobova dok s 5 mjesta unutar bedema antičkog [[grad]]a postoje i nalazi keramike koji potvrđuju njihovo trajnije naseljavanje. Cibale su dakle u 6. stoljeću potpuno barbarizirane, ali je njihovim gepidskim stanovnicima izdišući antički grad očito još uvijek važan.

Dolazak [[Avari|Avara]] u [[Panonija|Panoniju]] (568.) i njihovo osvajanje Sirmija (582.) konačno i potpuno dokida kasnoantičko razdoblje. Znanstvenici su znali da su Avari boravili na ovom području, ali sve do svibnja 2020. nije bilo nalaza avarskih grobova. Arheološka senzacija zbila se zadnjeg tjedna travnja 2020. godine. Radnici su proširivali na vinkovačkom Gradskom groblju grobljanske parcele pa su naišli na avarske grobove Pozvani su arheolozi. Arheolozi su pronašli rijetke primjerke grobova, zidani i ratnički u običnoj zemljanoj raki koji ima jedinstvene ukrase orme na području današnje Hrvatske. Još je ostalo pet grobova za istražiti. Rijedak nalaz posmrtnih ostataka avarskog ratnika s pojasnom garniturom može se datirati u prijelaz 7. na 8. stoljeće. Otkriveno tijelo avarskog ratnika prvi je takav nalaz u Hrvatskoj, a jedinstveniji je jer je kraj njega nađen ukopan potpuno netaknut konj. Pljačkaši su u prošlosti opljačkali konjanikove ostatke, ali ne i konja. Oprema na konju je rijetki nalaz. Nađeni su sedlo i brončani ukrasi na dijelovima lubanje kojih je do sada pronađeno samo desetak na području avarskog kaganata odnosno države koja se između 6. i 8. stoljeća prostirala na području srednje Europe. Arheolozi objašnjavaju zidani grob tezom da su Avari vidjeli kako su se Rimljani pokapali pa su napravili svoje kopije rimskih grobova. Pretpostavlja se da bi moglo biti još nalaza, jer granica zaštićene arheološke zone u Vinkovcima prolazi sredinom polja na kojem su se pojavili avarski grobovi.&lt;ref&gt;[https://magazin.hrt.hr/610096/price-iz-hrvatske/arheoloska-senzacija-u-vinkovcima-avarski-ratnik-s-konjem Hrvatska radio televizija] V.M./Hina/HRT :Arheološka senzacija u Vinkovcima: avarski ratnik s konjem. 30. travnja 2020.&lt;/ref&gt; I bez ovih nalaza u [[Gradski muzej Vinkovci|Gradskom muzeju]] u Vinkovcima je najveća zbirka nalaza iz avarskoga razdoblja u Hrvatskoj. Čini ju više od 3000 predmeta poteklih iz više od 500 grobova s četiri lokaliteta u okolici Vinkovaca: Otok (Gradina), Privlaka (Gole njive), Stari Jankovci (Gatina) i Nuštar (Dvorac).&lt;ref&gt;[https://www.glas-slavonije.hr/423984/5/Vinkovci-imaju-najvecu-avarsku-zbirku Glas Slavonije] M. Kokaj: DOMAĆINI MEĐUNARODNOG SKUPA O ‘‘AVARIMA I SLAVENIMA‘‘ − Vinkovci imaju najveću avarsku zbirku. 11. veljače 2020.&lt;/ref&gt; Nalazi 10 slavenskih [[paljevinski grob|paljevinskih grobova]] (9 s urnom i 1 bez nje) u zapadnom dijelu grada (Duga ulica 99) upućuju na zaključak kako je središte antičkih Cibala unutar bedema toliko razrušeno i nefunkcionalno da ga novi [[Slaveni|slavenski]] naseljenici izbjegavaju te svoje naselje formiraju negdje u blizini vanjske strane zapadnog bedema. Ovi slavenski [[paljevinski grob]]ovi datiraju se u [[7. stoljeće]], odnosno povezuju se s vremenom doseljenja u vrijeme [[Prvi avarski kaganat|Prvog avarskog kaganata]] (582. − 626.). Razdoblju [[Drugi avarski kaganat|Drugog avarskog kaganata]] (oko 670. − 796.) u Vinkovcima pripada tek nekoliko sporadičnih nalaza pa neki autori na temelju izvode zaključak o svojevrsnom naseobinskom hijatusu tijekom 8. – 9. stoljeća na prostoru Vinkovaca. Međutim, nalaz jednog avarskog pojasnog jezička iz 8. stoljeća na [[Meraja|Meraji]] osporava tezu o ovom naseobinskom hijatusu. Osnovni razlog što na Meraji nema «avaro-slavenskog» rodovskog groblja na redove možda će biti u tome što su ga uništile kasnije faze ukopavanja (bjelobrdska, kasnosrednjovjekovna i ranonovovjekovna do kraja 18. stoljeća). Od preko 300 grobova evidentiranih na Meraji u iskopavanjima [[1953.]], [[1965.]], [[1997.]] i [[1998.]] godine iz istog razloga samo ih je 16 moglo biti pripisano bjelobrdskoj kulturi (10. − 13. stoljeća). Međutim, i oni su bili dovoljni da se zaključi kako se u blizini Meraje, koja se uzgred budi rečeno nalazi točno na poziciji uz vanjski rub zapadnog rimskog bedema, nalazilo bjelobrdsko naselje (10. − 13. stoljeća). Isto naselje je, na svojem rodovskom groblju na Meraji, sagradilo malenu ranoromaničku crkvicu datiranu, prema novcu ugarskog kralja Ladislava I. (1077. − 1095.) nađenom u jednom grobu unutar crkve, oko [[1100.]] godine. Crkvica bi prema svim standardima bila prva župska [[crkva]] naselja kojega prema kasnijim izvorima s početka 14. stoljeća znamo pod imenom Sv. Ilija. Naime, njena veličina od 33 m² svrstava je u red tipičnih župskih crkava u [[Ugarska|Ugarskoj]] 11. i 12. stoljeća. Na osnovi demografske procjene, koja se u načelu zasniva na tezi krajnje racionalnog korištenja površine srednjovjekovnih župskih crkava, bjelobrdska populacija nastanjena oko Meraje mogla je imati maksimalno 160 osoba. U ovaj broj uključeno je i 15  − 20 % onih koji crkvu iz različitih razloga nisu mogli pohoditi (rodilja, nejake djece, starih i bolesnih).
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 7.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]]

Vezano uz ovu crkvicu trebalo bi napomenuti kako su mnogi autori na osnovi navodnog nalaza medaljice s likom sv. Benedikta na kojoj je bio natpis «ORDO SANCTI BENEDICTI» prilikom prvog istraživanja na Meraji 1953. godine te na osnovu navodne «darovnice cara Justinijana benediktincima za Cibale» iz 6. stoljeća spekulirali o [[benediktinci|benediktinskoj]] pripadnosti iste crkvice na Meraji tijekom 11. i 12. stoljeća. Još je u 17. stoljeću glasoviti francuski benediktinski učenjak [[Jean Mabillon]] ([[1632.]] − [[1707.]]) utvrdio kako je spomenuta «[[Justinijanova darovnica]]» «najbezočnija» krivotvorina montekaskinskog redovnika Petra Đakona iz 12. stoljeća kojoj je osnovni cilj bio pobijanje posjedničkih ostalih talijanskih benediktinskih opatija tobožnjim starijim pravima njegovog [[Monte Cassino|Monte Cassina]]. Uz to još je i spomenuta medaljica zagubljena, čini se još pedesetih godina 20. stoljeća, te se stoga teza o benediktincima na Meraji u 11. i 12. stoljeću danas ničim ne da dokazivati.
Bilo kako bilo, srednjovjekovna populacija nastanjena oko Meraje, tijekom 12. i 13. stoljeća, čini se nije uopće rasla jer se smatra kao je spomenuta crkvica nakon tatarskog pustošenja 1242. godine iznova obnovljena te je najmanje još pola stoljeća služila svojoj funkciji.

Negdje, najranije krajem 13. ili u prvim desetljećima 14. stoljeća, na njenom južnom boku odjednom nastaje nova velika gotička crkva posvećena sv. Iliji kako to donose popisi izvanredne papinske desetine u prostoru Vukovskog [[arhiđakonat]]a [[Pečuška biskupija|Pečuške biskupije]] koju su između 1332. i 1335. godine skupljali dvojica [[Francuska|francuskih]] klerika [[Rajmund de Bonofato]] i [[Jakov de Lengres]]. Ne samo to nego je župa Sv. Ilije (Sancto Elya / Helya), kako je glasilo srednjovjekovno ime današnjih Vinkovaca, nakon župe u podgrađu vukovske utvrde druga po poreznoj snazi u cjelokupnom Vukovskom arhiđakonatu. U pet pohođenja ove župe svaki put je u njoj zatečen župnik Jakov koji je položio ukupno poreznog novca u visini 310 banskih denara.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 2.JPG|230px|mini|lijevo|Hotel Slavonija.]]

Na osnovu jake porezne snage srednjovjekovne župe Sv. Ilije te na osnovu površine njene gotičke crkve (128 m²)  na današnjoj Meraji dalo bi se zaključiti kako se stanovništvo srednjovjekovnog naselja na Meraji od 1242. do 1332. godine više nego učetverostručilo. Procijenjeni broj od maksimalno 680 osoba za naselje Sv. Ilije u prvoj polovici 14. stoljeća te jaka porezna snaga župe, može se, osim porastom [[stanovništvo|stanovništava]] u matičnom naselju Sv. Iliji, te «trgovačko-obrtničkim» značajem istoga, jedino objasniti pretpostavkom kako su joj tada pripadala manja satelitska sela osnovana tijekom 13. ili 14. stoljeća. Imena tih područnih sela saznajemo u kasnijim srednjovjekovnim ispravama od početka 15. stoljeća. Neka od njih su se do danas sačuvala u imenima zemljišta u okolici današnjih Vinkovaca na kojima su donedavno postojali tzv. ljetni «šokački» stanovi koji također upozoravaju na položaje ovih danas nepostojećih srednjovjekovnih sela.
U okolici Sv. Ilije, a kako je to već rečeno u prethodnim poglavljima nalazila su se brojna manja «satelitska» seoska naselja. Tako su se u jugozapadnom, zapadnom, sjevernom i sjeveroistočnom dijelu današnje teritorije grada nalazili: [[Liskovac]], [[Krnjašci]] (1702.), [[Zablaća]] s trima selima, [[Draganovci]] te možda [[Ervenci]] (1702.). Na desnoj strani Bosuta nalazila su se manja svetoilijska područna sela, tj. posjedi: Kunovci (danas [[Kunjevci]]), [[Kanovci]], [[Zalužje]], [[Petrovci]], Bozijaš ([[Bazijaš]]) i možda [[Novakovci]] (Wyfalyu). Jugoistočno od Sv. Ilije s lijeve bosutske obale nalazili su se: Milovan(ci) i Trbušanci. Ova dva posljednja posjeda gotovo dosljedno se navode u srednjovjekovnim izvorima u sklopu pripadnosti posjeda i crkvene župe Sv. Salvatora, odnosno [[Újlaka]] (Wylak) čije se središte, kako se misli u posljednje vrijeme, nalazilo na prostoru današnjeg vinkovačkog prigradskog naselja Mirkovaca istočno od Vinkovaca. Na krajnjem istoku današnje teritorije grada Vinkovaca prema Jankovcima nalazio se srednjovjekovni posjed Vidor čije su granice vrlo dobro opisane još u ispravi iz 1220. godine.

Tijekom srednjeg vijeka u blizini Sv. Ilije, čini se, nalazili su se i Fečkovci ([[Fetečkovci]]), Odolenfalua (Udalenfalua), [[Pobrđe]], [[Baškovci]] i još neki drugi, ali zbog njihovog izostanka u suvremenim toponimijskim, topografskim i kartografskim izvorima (počevši od kraja 18. stoljeća) danas im je teško odrediti točan položaj.
Prostor Sv. Ilije, doduše indirektno, spominje se još u ispravi iz [[1267.]] godine koja se bavi omeđivanjem posjeda Čepan (Chepan je starije ime današnjeg Cerića sjeveroistočno od Vinkovaca).  Posjed Čepan je 1267. godine, naime, na zapadu imao susjede gradukmete utvrde Vukovo (…populi castro de Wolkov…) na temelju čega je razvidno kako je stanovništo tadašnjeg srednjovjekovnog naselja Sv. Ilija imalo jobagionski status. Tek negdje krajem 13. stoljeća ono je prešlo u ruke bana Martina, rodonačelnika baćinske grane ugarskog plemićkog praroda [[Szente-Mágócsa]].

Kasnija isprava iz 1353. godine Sv. Iliju upravo navodi kao zajednički posjed devetorice unuka bana Martina od roda Szente-Mágócsa: Stjepana i Ladislava, sinova Nikolinih; Mihovila i Benedikta, sinova Pavlovih; te Martina (baranjski arhiđakon i pečuški kanonik), Jurja, Nikole i Ivana, sinova Emerikovih. U ispravama iz 1355.  i 1396.  godine u Sv. Iliji (Zenhylya, 1355.; Zenthylie, 1396.) spominju se veliki godišnji županijski sajmovi koji su se održavali uoči Miholja (28. 9.) i na Bartolovo (24. 8.). Iz isprave iz 1396. godine poznata su i trojica članova roda Szente-Mágócsa: Stjepan i Bartol, sinovi Nikole Emerikova, kao i njihov rođak Andrija, sin mačvanskog bana Pavla Liskovačkog. Oni su tada bili u nekakvom sukobu jer je došlo do razračunavanja između nekih njihovih podložnika uoči i nakon sajma u Sv. Iliji na Bartolovo.

Zatim se Sv. Ilija (Zenthilie) spominje [[1410.]] godine i tada je još uvijek posjed baćinske (de Bathya), prema posjedu Baćinu na lijevoj strani Vuke zapadno od današnjeg Antina), odnosno liskovačke grane (de Lysko / Lyzko, prema posjedu Liskovu koje se nalazilo između današnje Trpinje i Bobote, današnje zemljište i arheološki lokalitet Staro Lijeskovo),  grane ugarsko plemićkog praroda Szente-Mágócsa. Kao posjednici se u Sv. Iliji tada navode udovica Nikole Baćinskog Uršula (koja se u međuvremenu preudala za Bertoka de Bya) te Uršulin sin Ladislav (još 1391. spominje se kao baranjski podžupan). Sljedeća isprava u kojoj se spominje Sv. Ilija (Zenthylle) zbog oštećenosti datira se između 1413. i 1415. godine. Oko Sv. Ilije i nekih drugih posjeda (kao na primjer Draganovaca / Draganfalua, Fečkovaca / Fekechfalua, Zablaća, Odolenfaluae i dr.) u to vrijeme vodio se spor između rođaka bosanskog biskupa Ivana III. (1387. −1408.) iz liskovačke ili baćinske grane Szente-Mágócsa s jedne strane i Davida, sina Nikole Lackovog od Szántóa. Predmet spora su vjerojatno bili posjedovni udjeli biskupa Ivana kojeg je David od Szántóa optuživao za potpomaganje protivnika Žigmunda Luksemburškog pa mu je isti kralj te posjede navodno oduzeo. Ove tvrdnje osporavali su biskupovi rođaci: Andrija Stjepanov i Stjepan Ladislavov Baćinski, zatim njihovi rođaci Nikola Nikolin, Andrija Mihovilov i neka «djevojka» Ana kao i, što je najzanimljivije, tadašnji glavni kraljevski peharnik [[Ivan Alšanski]] iz Logretove grane Szente-Mágócsa.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 8.JPG|230px|mini|desno|Glavna vinkovačka ulica.]]

Upravo se misli kako je Ivan Alšanski nakon smrti svojih rođaka Andrije i Nikole Liskovačkih 1424. godine darovnicom kralja [[Žigmund Luksemburški|Žigmunda Luksemburškog]] stekao većinu njegovih bivših posjeda među kojima se nalazio i Sv. Ilija. To indirektno potvrđuju kasnije kako krivotvorene tako i vjerodostojne isprave. Prema poznatoj krivotvorini datiranoj «1435.» godinom, a koju je vjerojatno dala izraditi druga generacija velikaške obitelji Talovac šezdesetih godina 15. stoljeća u pokušaju obrane svojih stečenih prava protiv prisezanja Morovića i Dombovarskih (de Dombo prema posjedu Dómbo u županiji Tolna) Sv. Iliju (Zenthelye), kao i još 42 druga svoja posjeda Ivan II. Alšanski (†1435./1437.) i njegova supruga Klara oporučno su ostavljali hrvatsko-dalmatinskom i slavonskom banu Matku Talovcu i njegovoj braći Franku, Perku i Ivanu.

Talovci su doduše vjerodostojnom darovnicom kralja Žigmunda Luksemburškog (1387. − 1437.) iz 1437. godine stekli brojne baštine i stečevine sada već pokojnog glavnog kraljevskog peharnika Ivana Alšanskog (trgovište Otok i obližnju utvrdu Virgrad s pripadajućim selima, Seč na Vuci nizvodno od Laslova s pripadajućim selima, Gaboš s pripadajućim selima, kao i polovicu posjeda Tizin kod Osijeka), ali ne i Sv. Iliju, kao i neke druge bivše posjede Ivana Alšanskog. Potonjih posjeda se prva generacija Talovaca, na zasad nepoznat način, ipak domogla. Naime, druga, znatno manje moćna, generacija Talovaca 1462. godine prodavala je svoj vukovarski posjed za 500 zlatnih ugarskih florena Jobu Gorjanskom (†1481.). Kako se vukovarski posjed tada nalazio u «tuđim rukama» (još ga je 1456. godine kralj Ladislav V. darovao Albertu i Sebastijanu od Hangácsa iz Bodroške županije), kao jamčevinu za neizvršenje kupoprodajnog ugovora Talovci su nudili svojih 8 cjelovitih, kao i 7 posjeda u kojima su imali samo posjedovne udjele. U ovoj drugoj skupini nalazio se i Sv. Ilija (Zenthyllye).

Sv. Ilija (Zenthillye) [[1464.]] se zatim navodi u sporazumu sklopljenom između Morovića i Dombovarskih oko ravnomjerne podjele bivših posjeda već odavno mrtvog Ivana Alšanskog: Alšana, Selne, Gunje, Váralje i Otoka. Razlog ovog sporazuma ležao je u činjenici što su te posjede još uvijek držali Talovci, a Morovići i Dombovarski su se istih željeli domoći pri tome se pozivajući na nekakvo srodstvo s Ivanom Alšanskim.

Međutim, ovaj ugovor, bar što se tiče posjeda Sv. Ilije, ali i Váralje te Otoka nije ostvaren. Naime, Sv. Ilija (Zenthilye) navodi se 1491. godine među 58 pripadajućih posjeda [[kaštel]]a u [[Slakovci]]ma koje je tada kralj [[Vladislav II. Jagelović]] (1490. − 1516.), zbog pristajanja uz protukralja Maksimilijana Habsburgovca, oduzeo [[Lovro Bánffy Gorjanski|Lovri Bánffyju Gorjanskom]] (1478. − 1526.) i njegovom šurjaku [[Ivan Kishorvát od Hlapčića|Ivanu Kishorvátu od Hlapčića]]. Prema tome Sv. Ilija je shodno ugovoru iz 1462. godine, negdje između 1464. i 1481. godine, došao u ruke Joba Gorjanskog, a kako je isti bio posljednji muški potomak palatinske grane [[Gorjanski]]h, većina posjeda ove grane nakon njegove smrti 1481. godine prešla je u ruke banske grane Gorjanskih. Njima je upravo pripadao spomenuti [[Lovro Bánffy]] («Banić») koji je 1491. posjedovao i Sv. Iliju (Zenthilye / Zenthylye).

Isprava iz [[1491.]] godine je važna iz nekoliko momenata. U njoj se prvi put navodi i današnje ime Vinkovaca (Wynkocz)  koji su, čini se, tada bili svetoilijsko područno [[selo]] ili bolje reći «zaselak». Najvjerojatnije su bili relativno mlado naselje nastalo možda tek tijekom 15. stoljeća. Gdje su se točno nalazili u odnosu na staru svetoilijsku jezgru oko Meraje, teško je reći. Na njihov položaj možda bi mogla upozoravati stara vinkovačka ulica «Vinkov sokak» kako se do početka 19. stoljeća nazivala današnja ulica [[Ivan Goran Kovačić|I. G. Kovačića]] sjeverno od Meraje. 
[[Datoteka:Family-Gross-memorial-sculp.jpg|230px|mini|lijevo|Park skulptura pored rijeke Bosut.]]

Osim toga znamo kako je vlasništvo nad onim drugim posjedovnim udjelom Sv. Ilije, za kojega znamo kako ga 1462. nisu držali [[Talovci]], i nadalje bilo u rukama liskovačke grane Szente-Mágócsa. Tako se u ispravi iz 1491. godine navodi neki Bertba (?Bertok), zastupnik plemića [[Emerik Liskovački|Emerika Liskovačkog]] koji stanuje u Sv. Iliji.

Kralj je posjede oduzete Lovri Bánffyju i Ivanu Kishorvátu istom ispravom odmah darovao erdeljskom biskupu [[Ladislav III. Gereb de Wingarth|Ladislavu]] i njegovoj braći Petru i [[Matija Gereb|Matiji Gerebu]] od Wingártha, kao i tamiškom županu [[Pavao Kinizsi|Pavlu Kinizsiju]]. Ova darovanja isti [[kralj]] je ubrzo, nakon 4 mjeseca, a u skladu s odrednicama u međuvremenu sklopljenog mira s Maksimilijanom Habsburgovcem, morao opozvati. Gerébi, međutim, nisu htjeli priznati novonastalu situaciju pa su poveli opsežnu oružanu akciju u [[Vukovska županija|Vukovskoj županiji]] u cilju zauzimanja posjeda Lovre Bánffyja i Ivana Kishorváta. Akciji se priključio i kaločki nadbiskup [[Petar Váraday]] čiji su posjed Sotin još [[1490.]] godine u jeku najžešćih sukoba zaposjeli Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát. To se očito dogodilo u drugoj polovici [[1494.]] godine, kako su se [[1498.]] godine pred kraljem Ladislavom žalili Ivan Kishorvát i Lovro Bánffy, kao i njihovi ostali rođaci i tazbina. U ispravi iz 1498. godine nabrajaju se svi posjedi koje su Gerébi 1494. godine zaposjeli, među njima i Sv. Ilija koji se tada prvi put navodi u statusu [[trgovište|trgovišta]] (''[[oppidum]] Zenthille'').

Upravo ovom podatku odgovara jedan arheološki nalaz iz 1965. godine nađen u grobu kasnosrednjovjekovne faze ukopa na Meraji. Radi se o kožnatoj vreći u kojoj je bilo 50 ugarskih denara Matije Korvina ([[1458.]] − [[1490.]]) i [[Vladislav II. Jagelović|Vladislava II. Jagelovića]] (1490. − 1516.). Vlasnik ovog grobnog priloga očito je bio kakav bogati trgovac ili obrtnik koji je živio i umro u trgovištu Sv. Ilija početkom 16. stoljeća.

Lovro Bánffy i Ivan Kishorvát svoje posjede uspjeli su povratiti kroz parnicu iz 1498. godine ili tek nakon smrti posljednjeg [[Gereb]]a 1503. godine. Tako znamo kako je Lovro Bánffy u Sv. Iliji (Zenthellye) kao i u drugim posjedima (Zalužju, Poprečju, Kunjevcima, Lĕskovcu i Bozjašu) 1506. posjedovao posjedovne udjele. Vlasnik drugih posjedovnih udjela u Sv. Iliji 1506. godine bio je Nikola Baćinski. U Sv. Iliji se 1506. godine spominje i brod, odnosno skela na [[Bosut]]u od koje su njegovi vlasnici ubirali brodarinu.

Već se 1516. godine kao jedan od susjeda ivankovačkog vlastelinstva spominje Vid Serlyth od Sv. Ilije (Vito Serlyth de Zenthilliye). On je ujedno i prvi posjednik Sv. Ilije kome je Sv. Ilija matični, a možda i jedini posjed. Usto njegovo je prezime očito hrvatsko, te bi se moglo čitati u raznim verzijama: Srlić, Srljić, Šrljić, Štrlić, Štrljić itd.

Vid Serlygh od Sv. Ilije se u ispravi izdanoj 1524. u Ivankovu navodi kao jedan od dvojice tadašnjih vukovskih podžupana, a ista isprava također donosi ime jednog stanovnika Vinkovaca: Vinko Wajda («vojvoda») de Wynkovc.

Vid Sterlich (?Štrljić) poznat je i iz pisma iz 1536. godine u kojem se navodi kao «poseban izaslanik» Franje Tahyja kojega je ovaj, zbog dramatičnih događaja vezanih uz osmanlijska osvajanja u središnjoj i zapadnoj [[Slavonija|Slavoniji]], zajedno s ovim pismom, slao kralju Ferdinandu u [[Beč]].
[[Datoteka:Spomenik i rodna kuća Ivana Kozarca, Винковци.jpg|230px|mini|desno|Spomen kuća Ivana Kozarca.]]

Čini se kao su Osmanlije opustošile područje Sv. Ilije još oko 1527. godine na što upućuju najmlađi primjerci ugarskih denara nađenih u arheološkoj ostavi na području Vinkovačkog Novog Sela. Ostava je možda mogla nastati ne zbog neposredne osmanlijske opasnosti već vezano uz teške borbe koje su se te godine u Slavoniji vodile između pristalica [[Ferdinand Habsburg|Ferdinanda Habsburga]] i [[Ivan Zapolja|Ivana Zapolje]].

Bilo kako bilo, prostor Vinkovaca se zasigurno 1536. godine nalazio već duboko u prostoru Osmanskog Carstva. Prema jednom osmanlijskom popisu iz [[1550.]] godine u sklopu Ivankovačke nahije navodi se «selo Vinkovci, drugim imenom Ilinci». Ilinci su tada bili pustoselina (mezra) koju su obrađivali žitelji sela Vinkovci, [[Trbušanci]] i [[Ostrovo]]. Prema osmanlijskom popisu iz 1570. godine u sklopu nahije Ivankovo navodi se selo Vinkovci koji su tada imali 17 naseljenih kuća, a zapisana su i imena sedamnaestorice kućedomaćina. Stanovnici ovih Vinkovaca, kao i sela Zalužja obrađivali su zemlju na mezri Ilinci.

Misli se kako je veći dio stanovništva Vinkovaca tijekom 16. stoljeća prešao na [kalvinizam], ali je utjecaj kalvinizma donekle potisnuo svećenik Šimun Matković iz Olova. Vizitacija Petra Masarechija iz 1623. godine u ivankovačkoj župi kojoj su tada pripadali i Vinkovci također navodi prisustvo mnogobrojnih kalvina «ilirske» narodnosti. Petar Nikolić [[1660.]] godine navodi i crkvu Sv. Ilije u sastavu ivankovačke župe.

Vinkovci su vjerojatno oko 1686. godine zbog ratnih zbivanja bili raseljeni, jer prvi postosmanlijski popis iz 1697. godine navodi kako su se izbjeglice iz Ivankova, Andrijaševaca, Pobrežja, Retkovaca, Prkovaca i Vinkovaca (Vinkovczy) skrivale u šumama i močvarama oko sela Antina. Nakon minule ratne opasnosti, oko 1700. ili 1701. godine iznova su se vratili na svoja stara selišta.

Vinkovci su već od ovog razdoblja u području novoformirane Vojne krajine, a već se 1705. i 1708. (Vincocz) godine navode kao crkvena župa. Stara srednjovjekovna župska gotička crkva Sv. Ilije na Meraji vjerojatno je u ovom razdoblju dobila glavnu posvetu sv. Vinku, kako to izričito navodi vizitacija iz 1729. godine. Spominju se i pomoćni [[oltar]]i posvećeni [[Sveti Ivan Nepomuk|sv. Ivanu Nepomuku]] i [[Blažena Djevica Marija|Blaženoj Djevici Mariji]]. Vinkovci tada već broje nešto manje od 500 stanovnika, a značajan porast doživljavaju nakon 1750. godine kada postaju sjedište 7. brodske graničarske pukovnije i njoj pripadajuće 9. vinkovačke satnije. U ovom vremenu središte naselja sa starog srednjovjekovnog položaja oko Meraje seli se na današnje mjesto. Stare antičke ruševine na mjestu središta Cibala poravnavaju se i nasipavaju u cilju stvaranja vojnog vježbališta. Na istom mjestu je još [[1729.]] godine postojao drveni župski stan i kapela, a pedesetih i šezdesetih godina na sve četiri strane vježbališta grade se drveni objekti za potrebe vojske i vojne uprave. Njih će od početka sedamdesetih godina zamijeniti čvrsto zidani reprezentativni barokni objekti: Zapovjedništvo 7. brodske pukovnije (današnja zgrada Gradskog muzeja Vinkovci sagrađena 1775. godine); nova župska crkva Sv. Ivana Nepomuka (današnji Sv. Euzebije i Polion, dovršena 1777. godine); na prijelazu iz 18. u 19. stoljeće zgrada Pukovnijskog suda (današnji Općinski sud) te sjedište generalata Slavonske vojne krajine te niz drugih javnih i privatnih kasnobaroknih građevina. Stara gotička crkva na Meraji se zapušta te vojnom eraru isprva služi kao skladište odora, a u 19. stoljeću i kao žitno skladište.
[[Datoteka:Centar Vinkovaca-Bosut-Центар Винковаца-Босут.jpg|230px|mini|lijevo|Centar grada.]]

Pored svega navedenog treba dodati još i Engelovo mišljenje, među ostalim sadržano u njegovoj čestici o srednjovjekovnom naselju Szentillye na mjestu današnjih Vinkovaca, kako je njegovo starije ime zabilježeno u jednoj do sada nepoznatoj ispravi iz 1329. godine bilo Bogdánfalva (Bogdanfolua!).  Odgovara li doista Bogdanfolua zapisana 1329. godine u posjedu bana Martina od roda Szente-Mágócsa kasnijim vijestima o Sv. Iliji na mjestu današnjih Vinkovaca, ili nekom drugom posjedu srednjovjekovne Vukovske županije, za sada se ne može pouzdano reći.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Danijel.|first=Petković,|url=http://worldcat.org/oclc/441350283|title=Srednjovjekovna naselja sjeverozapadnog dijela vinkovačkog kraja : (u prostoru današnjih općina Stari Mikanovci, Ivankovo, Andrijaševci, Markušica, Tordinci, Nuštar te grada Vinkovaca)|date=2006|publisher=Gradski muzej|isbn=953-7008-11-8|pages=245−253|oclc=441350283}}&lt;/ref&gt;

=== Turska i Vojna krajina ===

Vinkovci se prvi put spominju u jednom izvještaju iz 1615. godine, uz napomenu da su nekada bili dobro nastanjeni, a pod Turcima su se rasuli u nekoliko sela. Nakon [[Mohačka bitka|pogibije]] kralja [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovika II.]] na Mohačkom polju, Turci se sve više zalijeću na ova područja. Vinkovce osvajaju godine 1533. i u gradu se zadržavaju sve do godine 1691, no osim ruševina i pokojeg turcizma u govoru stanovništva, ne ostavljaju velikog traga. Iako se grad oslobodio od Turaka, ipak je još strepio nd mogućih napadaja turske vojske, te je osnovana Vojna krajina u koju su uvršteni i Vinkovci. U gradu je smješten stožer regimente, te se Vinkovci razvijaju u važno vojno i kulturno središte. Grad je bio sjedište Brodske i Gradiške regimente koje su činile brigadu. S obzirom na takav status, ubrzo počinje izgradnja objekata neophodnih za uspješno djelovanje obrambenih snaga. Stoga je izgrađeno veliko vojno vježbalište, a izgradnja je uzela maha za vrijeme vladanja carice Marije Terezije. U to se doba grad pretvorio u vojnokrajišku jezgru s urbanom fizionomijom panonskog baroknog tipa. S vojnom vlašću počinje sustavna naobrazba. naime, otvoreno je više vojnih učilišta, a od godine 1766. djeluje i vinkovačka klasična gimnazija. Osnovana je u Petrovaradinu, a 1799. premještena je u Vinkovce i postaju potpuna gimanzija. To je jedina vojnokrajiška gimnazija i odigrala je važnu ulogu u izobrazbi brojnih znanih Vinkovčana kao što su Josip Kozarac, Joza Ivakić, Vanja Radauš i drugi.

=== 20. stoljeće ===
[[Datoteka:Винковци (римокатоличка црква)-Vinkovci (rimokatolička crkva) 9.JPG|230px|desno|thumb|[[Crkva sv. Euzebija i Poliona u Vinkovcima]].]]
Vinkovci su 1900.g imali oko 8.500 stanovnika. Kada je 1918. g. Hrvatska ušla u Kraljevstvo Srba, Hrvata i Slovenaca, došlo je do nove organizacije uprave, kojom su 1921. g. ukinute županije, a osnovane oblasti. Nezadovoljstvo koje se pojavljuje među narodima u novostvorenoj državi 1929. g. dovodi do uvođenja diktature kralja Aleksandra 1929. i ukidanja oblasti i oblasnih skupština. Bivši kotar Vinkovci ulazi u sastav Drinske banovine, no 1931. g. kotarevi Vinkovci, Vukovar, Šid i Ilok prebačeni su u Savsku banovinu. Rat je grad zatekao i 1941. – 1945. godine kada su se na ovom području izvojevale važne bitke, kao što je probijanje srijemskog fronta, kada su gotovo cijelo područje Vojvodine i Slavonije zauzele sovjetske snage. Dan kada su se Nijemci povukli iz Vinkovaca, [[13. travnja]], tijekom komunističke vladavine slavljen je kao dan grada. 
Tog danas su partizani, pripadnici 38. makedonske i 21. srpske divizije, pobili 40-ak Vinkovčana po ulasku u Vinkovce. Godine 2006. u naselju Slaviji podignut je spomenik Vinkovčanima pobijenim u tom partizanskom pohodu.&lt;ref&gt;M.M.: [https://www.maxportal.hr/premium-sadrzaj/u-vinkovcima-spaljena-crvena-zvijezda-petokraka-video/ '' U Vinkovcima spaljena crvena zvijezda petokraka – video''] Maxportal. 23. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;
Tijekom [[Holokaust u NDH|Holokausta]] sudbina većine slavonskih i srijemskih Židova, njih oko 3000, bila je zapečaćena u Vinkovcima, odakle je [[Ivan Tolj (1901.)|Ivan Tolj]], zapovjednik ustaške policije u gradu od 1941. do 1944. godine, sredinom 1942. godine rukovodio sabiranjem Židova isprva na nogometnom stadionu NK Cibalije, a zatim u vagone na željezničkom kolodvoru. Vagoni su su zatim bili upućivani u logore smrti [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Koncentracijski logor Auschwitz|Auschwitz]]. Tolj je 1945. uhvaćen i osuđen na smrt kao [[ratni zločin]]ac.&lt;ref&gt;Rajka Bućin, “Transport upućen u Auschwitz iz Vinkovaca u kolovozu 1942. i sudbina srijemskih i bijeljinskih Židova za vrijeme Drugoga svjetskog rata”, u Časopis za suvremenu povijest, br. 2, Zagreb, 2021., 615.–630. str.&lt;/ref&gt;

Nakon Drugog svjetskog rata u novoj Jugoslaviji osnivaju se kotarevi sa sjedištem u Vinkovcima, Vukovaru, Županji. U tom razdoblju usporavan je razvoj industrije na području Slavonije i zapadnog Srijema, ali marljivšću i upornošću njezinih stanovnika i zahvaljujući prirodnom bogatstvima ovoga kraja razvila se napredna poljopriveda i neke industrijske grane.

Prvu polovicu 1990-ih obilježio je Domovinski rat, odnosno oružani sukob Republike Hrvatske s [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenskom narodnom armijom]] (1991. – 1992.) i snagama [[Republika Srpska Krajina|pobunjeničke srpske paradržave]] (1992. – 1995.). Tijekom lipnja 1991., u selima istočne Slavonije (Bobota, Vera, Negoslavci) uspostavljene su terorističke baze srpskih ekstremista za napade na Osijek, Vinkovce i Vukovar te okolna sela.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski Kronologija 1991.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }}, Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata&lt;/ref&gt; Vinkovci su osobito napadani iz Mirkovaca, Markušice, Pačetina i Karadžićeva. 
[[Datoteka:Vinkovci-(20090523)-Crkva Silaska Sv. duha.jpg|200px|lijevo|thumb|[[Hram Silaska Duha Svetoga u Vinkovcima]].]]

Hrvatske su snage početkom srpnja 1991. protjerale četnike sa samog ulaza u Vinkovce, [[17. srpnja]] 1991. munjevitom su akcijom hrvatske snage potisnule srpske teroriste preko &quot;brčanske&quot; pruge i uspostavile liniju prema Mirkovcima. U samom pak napadu na neprijateljske položaje na Mirkovce, iz kojih su neprestano granatirani Vinkovci, hrvatske su postrojbe pretrpjele velike gubitke, a ključnu pomoć srpskim teroristima pružila je JNA.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; Od 28. do 30. kolovoza 1991. u Vinkovcima i Slavonskom Brodu hrvatske su snage zaustavile nekoliko vlakova koji su prevozili oružje i intendantsku opremu JNA koja se povlačila iz Slovenije; ovom akcijom oduzeti su oružje i oprema i podijeljeni slabo naoružanim hrvatskim postrojbama.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; 15. rujna 1991. Vukovar je ostao odsječen od Vinkovaca, a 20. rujna veza je opet uspostavljena.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt; 11. listopada u Vinkovce se s manjom skupinom branitelja uspio probiti iz neprijateljskog obruča zapovjednik obrane Vukovara Mile Dedaković − Jastreb, u namjeri za dovesti pomoć Vukovaru koji su opkolili velikosrpske snage.&lt;ref name=&quot;HMDCDR 1991.&quot;/&gt;
Sigurnost Vinkovaca u smislu ostanka pod hrvatskom vlašću nije bila potpuna niti nakon stabiliziranja bojišnice i međunarodnog priznanja Republike Hrvatske od strane zemalja Europske zajednice. Osim topničkih napada [[10. veljače]] [[1992.]], srpske snage poduzele su i pješački napad, kojeg su hrvatske postrojbe odbile.&lt;ref&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar Domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304024347/http://www.centardomovinskograta.hr/1992.html |date=4. ožujka 2016. }} 1992.&lt;/ref&gt; [[1. travnja]] 1992. također je bio snažni napad srpske vojske na Vinkovce; tad su tri osobe poginule, a devet ranjeno.&lt;ref&gt;[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7450:1-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111123135435/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7450:1-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 |date=23. studenoga 2011. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu − 1. travnja&lt;/ref&gt;

Raspadom komunističke Jugoslavije, u neovisnoj Hrvatskoj obnavlja se 1992. g. županija pod imenom Vukovarsko-srijemska u čijem se sastavu našao i grad Vinkovci. Grad je jedno vrijeme bio upravno sjedište županije dok uvjeti nisu dopustili da se nakon mirne reintegracije okupiranog Podunavlja ured premjesti u Vukovar.

== Uprava i politika ==

'''Gradonačelnik Grada Vinkovaca''': Ivan Bosančić (HDZ).

'''Zamjenici gradonačelnika''': 
: Gabrijel Šokičić dipl.iur.
: Kata Krešić dr.med.

'''Gradsko vijeće/ sastav'''

Vlast u Gradu Vinkovcima obnaša koalicija stranaka Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), Hrvatska stranka umirovljenika (HSU) i Blok umirovljenici zajedno (BUZ).

Gradsko vijeće ima 25 vijećnika prema sljedećoj zastupljenosti: HDZ 10 vijećnika, BUZ 1 vijećnik, HSP dr. Ante Starčević 1 vijećnik, HSS 1 vijećnik, HSU 2 vijećnika, SDP 4 vijećnika, Most 3 vijećnika, HNS 1 vijećnika, te 2 nezavisna vijećnika.
1. Mladen Karlić – predsjednik Gradskog vijeća HDZ, 2. Marinko Lukenda – potpredsjednik Gradskog vijeća HSU, 3. Ilija Cota HDZ, 4. Sanja Kalaica HDZ, 5. Petar Šimić HDZ, 6. Zrinka Grgljanić Đaković HDZ, 7. Mario Dražić HDZ, 8. Ivan Colarić BUZ, 9. Borislav Manojlović HSU, 
10. Vladimir Ćirić HDZ, 11. Mirela Fabijan HDZ, 12. Željko Raguž HDZ, 13. Zlatko Jurišić HDZ, 14. Darko Posarić MOST, 15. Ivana Popović MOST, 16. Robert Rihtar MOST, 17. Damir Jakšić Neovisni, 18. Josip Krajinović Neovisni, 19. Damir Rimac SDP, 20. Marija Bekavac SDP, 21. 
Davor Benić SDP, 22. Nataša Čopčić SDP, 23. Mirna Krajina Andričević HNS, 24. Davor Vukovac HSS, 25. Tomislav Miličević HSP AS.

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:Spomenik Josipa Kozarca u Vinkovcima-Споменик Јосипа Козарца у Винковцима 1.jpg|230px|desno|thumb|Spomenik Josipu Kozarcu.]]
U gradu Vinkovcima po popisu stanovništva 2021. živi 30 842 stanovnika.

Stanovništvo po gradskim naseljima − popis 2021.:

* Vinkovci − 28.111
* [[Mirkovci]] − 2731

Stanovništvo prema nacionalnoj pripadnosti prema popisu iz 2021.:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Objavljeni konačni rezultati Popisa 2021.|url=https://dzs.gov.hr/vijesti/objavljeni-konacni-rezultati-popisa-2021/1270|access-date=2022-10-01|website=template.gov.hr}}&lt;/ref&gt;

* [[Hrvati]] − (28.981) 93,97 %
* [[Srbi]] − (1076) 3,5 %
* [[Mađari]] − (124)  0,4 %

Velika prijeratna općina Vinkovci, po popisu iz [[1991.]] godine imala je 98.484 stanovnika, sljedećeg nacionalnog sastava:

* [[Hrvati]] − 78.313
* [[Srbi]] − 13.170
* [[Mađari]] − 1644
* [[Bošnjaci]] − 342
* [[Rusini]] − 209
* [[Jugoslaveni]] i ostali − 4806

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Vinkovci |p1857=4493 |p1869=5773 |p1880=7315 |p1890=8123 |p1900=9832 |p1910=11670 |p1921=12640 |p1931=16038 |p1948=18633 |p1953=20834 |p1961=25313 |p1971=31605 |p1981=35944 |p1991=38580 |p2001=35912 |p2011=35312 |p2021=30842 |napomena=Nastao iz stare općine Vinkovci. U 1991. smanjen izdvajanjem dijela područja koji je pripojen općini Nuštar, za koju sadrži dio podataka do 1981. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Vinkovci |p1857=3632 |p1869=4802 |p1880=6117 |p1890=6954 |p1900=8634 |p1910=10455 |p1921=11421 |p1931=14724 |p1948=17219 |p1953=19179 |p1961=23192 |p1971=29106 |p1981=33004 |p1991=35347 |p2001=33239 |p2011=32029 |p2021=28111 |napomena=U 1991. povećano pripajanjem dijela područja naselja Mirkovci. Do 1981. dio podataka sadržan je u naselju Mirkovci. Od 1857. do 1948. sadrži podatke za bivše naselje Vinkovačko Novo Selo. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Mjesni odbori ==
U sastavu Vinkovaca nalazi se 12 mjesnih odbora:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mjesna samouprava|url=https://grad-vinkovci.hr/hr/mjesna-samouprava|url-status=live|access-date=2025-06-22|website=Grad Vinkovci}}&lt;/ref&gt;
* Lenije
* Stjepan Radić, poznatiji kao Radićev blok
* Centar
* Kolodvor, poznatiji kao Kolodvor kvart
* Dvanaest redarstvenika, poznatiji kao Vrtno naselje
* [[Vinkovačko Novo Selo]]
* Lapovci
* Ban Jelačić
* Zagrebački blok
* Slavija
* Mala Bosna, poznatija kao Gortanovo naselje
* Mirkovci

== Gospodarstvo ==
* Hrvatske željeznice 
* Dilj d.o.o., članica [[Nexe grupa|NEXE grupe]] − 80-godišnja tradicija proizvodnje cigle i crijepa
* Spačva d.d. drvna industrija − proizvodnja hrastovog parketa, vrata i furnira

=== Turizam ===
'''Ugostiteljska ponuda'''

U Vinkovcima je razgranata [[Turizam|turistička]] i ugostiteljska ponuda raznih [[hotel]]a, te oko trideset specijaliziranih [[restoran]]a, motelskog i drugog tipa sa slavonskim specijalitetima, veći dio u samom [[grad]]u, a jedan dio uz prometnice.

'''[[Seoski turizam]]'''
[[Datoteka:Bosut - panoramio (4).jpg|230px|lijevo|thumb|[[Bosut]].]]

Turistička zajednica grada Vinkovaca dala je inicijativu davne [[1975.]] godine da se drevne ljepote bogate i lijepe [[Slavonija|Slavonije]] iskoriste za razvoj [[Seoski turizam|seoskog turizma]], jer su [[Selo|sela]] [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Ivankovo]], [[Rokovci]], [[Andrijaševci]], [[Lipovac]] i mnoga druga smještena u prekrasnim ambijentima čuvenih hrastovih šuma i na [[Meandar|meandrima]] rijeka [[Bosut]], [[Biđ]], [[Spačva]], [[Studva]] i njihovim pritocima. Osobito su poznati &quot;Virovi&quot; kod Otoka − prirodnog fenomena skoro netaknute šumske prirode. I danas osim čiste prirode i odmora u tišini, šetnji, [[lov]]u, [[Ribolov na jezeru|ribolovu]] gost se može uključiti u seoske poslove sa svojim domaćinom i uživati u poznatim slavonskim specijalitetima. Sva ta [[Selo|sela]] sačuvala su svoj izvorni izgled, svoje narodne običaje, svetkovine, narodne nošnje, igre i vesele [[Šokci|šokačke pjesme]].

'''Lovni turizam'''

Ova vrsta turizma ima dugogodišnju tradiciju zbog raznovrsne divljači. To su [[Obični jelen|jelen obični]] i [[jelen lopatar]] poznati u cijeloj [[Europa|Europi]] te [[Divlja svinja|divlje svinje]] i [[fazan]]i. Nadomak gradu poznata su lovišta : &quot;Kunjevci&quot;, &quot;Spačva&quot; i &quot;Merolino&quot;.

'''[[Ribolov na jezeru|Ribolov]]'''

Ribolov je moguć na [[Rijeka (vodotok)|rijekama]] [[Bosut]], [[Spačva]], [[Studva]], Otočkim i Bošnjačkim virovima. [[Rijeka (vodotok)|Rijeke]] obiluju [[Slatka voda|slatkovodnim]] [[Ribe|ribama]]: [[šaran]], [[smuđ]], [[som]], [[linjak]], [[grgeč]], [[karas]] i [[štuka]]. [[Ribolov na jezeru|Športski ribolov]] se također njeguje od davnih dana na području Vinkovaca, i nije rijetkost, pogotovo u ljetnim mjesecima, vidjeti brojne ribiče kako se natječu uz Bosut u samom centru grada.

=== Vinkovačke jeseni ===
{{Glavni|Vinkovačke jeseni}}
'''Vinkovačke jeseni'''
[[Datoteka:Vinkovci Zeljeznicka stanica.JPG|230px|mini|desno|Željeznički kolodvor u Vinkovcima.]]

U Vinkovcima, najvećem gradu jugoistočne [[Slavonija|Slavonije]] i [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]], već više od pet desetljeća održavaju se u mjesecu rujnu Vinkovačke jeseni. Vinkovačke jeseni najveća su i najpoznatija folklorna, kulturna, gospodarska i turistička manifestacija ne samo Vinkovaca i okolice, već Slavonije, [[Baranja|Baranje]] i zapadnog [[Srijem]]a, pa čak i cijele Hrvatske. Na manifestaciji sudjeluju foklorne skupine iz različitih dijelova Hrvatske, dijaspore i drugih zemalja [[Europa|Europe]] i [[SAD|Amerike]].

Prve Vinkovačke jeseni održane su u rujnu [[1966.]] godine. U početku bila je to lokalna smotra izvornoga slavonskog folklora na kojoj su nastupale folklorne skupine iz okolice Vinkovaca, a potom i Slavonije i Baranje.

Godine [[1970.]] uz spomenute skupine na Smotri sudjeluju i skupina [[gradišćanski Hrvati|gradišćanskih Hrvata]] i [[Rusini|Rusina]] i [[Ukrajinci|Ukrajinaca]] iz [[Petrovci|Petrovaca]]. Kasnije se na Smotri pojavljuju folklorne skupine iz raznih dijelova bivše Jugoslavije, [[Austrija|Austrije]], [[Mađarska|Mađarske]], [[poljska|Poljske]], [[Slovačka|Slovačke]], [[Rumunjska|Rumunjske]], [[Francuska|Francuske]], [[Švedska|Švedske]] i [[SAD]].

Od [[1977.]] godine Vinkovačke jeseni su smotra izvornog foklora naroda i narodnosti Hrvatske, a od [[1990.]] godine smotra izvornoga hrvatskoga foklora na kojoj nastupaju i foklorne skupine iz dijaspore.

Svečanom otvorenju Jeseni prethode Folklorne večeri koje se održavaju nekoliko večeri prije svečanog otvorenja Jeseni i na njima nastupaju foklorne grupe iz okolice Vinkovaca, a od [[1993.]] godine iz Vukovarsko-srijemske županije.
Od osamdesetih godina foklorne večeri imaju natjecateljski karakter, a najbolje skupine stječu pravo nastupa na [[Međunarodna smotra folklora u Zagrebu|Međunarodnoj smotri folklora u Zagrebu]] i [[Đakovački vezovi|Đakovačkim vezovima]].
[[Datoteka:Željeznička stanica u Vinkovcima -Жељезничка станица у Винковцима 2.jpg|mini|230px|lijevo|Unutrašnjost željezničkoga kolodvora u Vinkovcima.]]

Svečanost otvorenja događa se na otvorenoj pozornici na središnjem gradskom trgu ili pokraj Bosuta s programom kojem je izvorište i nadahnuće Slavonija i Šokadija – njezini običaji i hrvatska tradicija. U programu sudjeluju popularni hrvatski glumci, tamburaške skupine i pjevači klasične, zabavne i narodne glazbe. Na tim priredbama visoke kulturno-umjetničke i zabavne razine okupi se više tisuća žitelja grada na Bosutu, Županije i gostiju iz raznih dijelova Hrvatske u inozemstva. Svaku priredbu izravno prenosi [[HRT]].

Jedna od najzanimljivijih priredbi Vinkovačkih jeseni su Šokački divani, nastali kao priredba koja ima za cilj dočarati izvorni govor, igre i zabavu odnosno duh i mentalitet Šokca, Slavonca i obnoviti nekadašnje divane. U sklopu Vinkovačkih jeseni održavaju se od [[1974.]] godine najčešće u nekom od naselja vinkovačke okolice.

Mimohod sudionika Smotre foklora ulicama Vinkovaca blagdan je za oči i uši. Kolona svih sudionika, nakon svečane mise u crkvi Sv. Euzebia i Poliona dugačka nekoliko kilometara kreće se prema stadionu NK Cibalie, zadržavajući se kratko ispred glavne pozornice na otvorenom. Više desetina tisuća gledatelja koji ispune ulice i središnji gradski trg, mogu uživati u ljepoti narodnih nošnji i zvucima foklornih skupina iz Mađarske, Ukrajine, Poljske, Slovačke, Francuske, Švedske i drugih zemalja koji kao gosti sudjeluju na Jesenima. Smotra folkora s mimohodom svih sudionika i predstavljanjem konjskih zaprega najatraktivnija je i najposjećenija priredba Vinkovačkih jeseni. S početnih dvadesetak izvornih skupina i 700 izvođača Smotra foklora danas okuplja preko sedamdeset skupina s oko 3.000 izvođača. Poseban interese na Mimohodu i Smotri izaziva pojava i nastup konjskih zaprega. Kloparaju gradskim ulicama i trgovima uređene konjske zaprege. Posebno su lijepe i zanimljive svatovske. Za Šokca, Slavonca, konji i zaprege zbog nekadašnjeg načina života imaju posebno, gotovo mitsko značenje. Otuda i velika ljubav i pozornost prema tim plemenitim životinjama kojih je sve manje.
[[Datoteka:Винковци-Vinkovci 6.JPG|230px|mini|desno|Gradska jezgra.]]

Iako djeca na Jesenima sudjeluju od samog početka, [[1970.]] godine nastaju Male vinkovačke jeseni, koje [[1971.]] godine prerastaju u Dječje jeseni.

Športska natjecanja, crtanje na pločniku i panoima, nastupi dječjih zborova, foklornih i plesnih skupina, literata, recitatora i dječji korzo dio su sadržaja organiziranih na Dječjim jesenima.

Uz spomenute tradicionalne priredbe i manifestacije, na Jesenima se održavao i niz drugih priredbi kulturnog, gospodarskog i športskog sadržaja. U danima Jeseni u gradu se održavaju likovne izložbe, književne večeri, koncerti, znanstveni i stručni skupovi, gospodarska savjetovanja i izložbe, promocije knjiga, športska natjecanja i drugo. Vinkovačke jeseni slave, čuvaju, njeguju i pokazuju izvorno narodno blago, kulturu i običaje, slavonske, hrvatske, ali i pripadnika drugih naroda kao što su naši dragi i uvaženi gosti.

== Kultura i sport ==
[[Datoteka:Винковци (библиотека)-Vinkovci (biblioteka) 10.JPG|230px|mini|lijevo|[[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]].]]

===Kazalište===
Kazališna tradicija u Vinkovcima seže u daleku [[1917.]] godinu kada je Diletantsko kazalište izvelo ''Prosce'' [[Iso Velikanović|Ise Velikanovića]]. Ovo djelo kao da je najavilo bogati šokački repertoar vinkovačke scene. [[Gradsko kazalište u Vinkovcima|Narodno kazalište]] Vinkovci izvelo je [[5. srpnja]] [[1945.]], odmah nakon II. svjetskog rata, zahtjevno djelo ''Požar strasti'' [[Josip Kosor|Josipa Kosora]]. Slijede ''Inoče'' [[Joza Ivakić|Joze Ivakića]] (1966.), ''Graničari'' [[Josip Freudenreich|Josipa Freudenreicha]] (1971.), dramatizirani roman ''Đuka Begović'' [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]] (1974.), ''Šokica'' [[Ilija Okrugić|Ilije Okrugića]] (1976.), dramatizirani ''Mrtvi kapitali'' [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]] (1977.), ''Pouzdani sastanak'' Joze Ivakića (1978.), mjuzikl I. Boždara i Davora Kačića ''Bećarske vatre'', dramatizirani ''[[Satir iliti divji čovik]]'' [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljković]] (1982.) i druga djela. Vinkovački dramski amateri dostigli su visoku umjetničku razinu svoje glume. [[Franjo Jelinek Beli]] bio je izvrstan Đuka Begović.

Vinkovačko kazalište dalo je i kasnije poznate profesionalne glumce kao što su [[Vanja Drach]], [[Nada Subotić]], [[Ivo Fici]], [[Mate Ergović]], [[Žarko Mijatović]], [[Jasna Bašić]], [[Rade Šerbedžija]], [[Ivo Gregurević]], Vesna Tominac i drugi. Kao ravnatelji kazališta zaslužni su za njegov uspon [[Vojin Dubajić]], [[Vladimir Rem]] i [[Miroslav S. Mađer]]. Osobito uspješan redatelj bio je [[Himzo Nuhanović]], višegodišnji scenarist otvorenja [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]. Na toj su svečanosti sudjelovali mnogi poznati glumci koji su svoje umjetničko djelovanje započeli na vinkovačkim kazališnim daskama. Čest gost bio je i poznati glumac [[Fabijan Šovagović]], kao izvrstan [[Đuka Begović]] i interpretator poezije i proze sa šokačkom tematikom.

Od 1998. godine kazalište nosi naziv Gradsko kazalište Joza Ivakić Vinkovci.&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20201126062605/https://www.kazaliste-vinkovci.hr/o-kazalistu/ O Gradskom kazalištu Joza Ivakić Vinkovci], www.kazaliste-vinkovci.hr ([[Internet Archive|IA]])&lt;/ref&gt;

=== Film ===
Od 2017. godine u Vinkovcima se održava [[Filmski festival glumca]].

=== Likovna umjetnost ===
Šokadija kao tema za umjetničko likovno stvaralaštvo prepoznatljiva je kod brojnih umjetnika starije i nove generacije. Postoji veliki broj umjetnika koji rođenjem ili životom nisu bili vezani za Vinkovce, ali su ovom gradu darovali poneko važno djelo. Među njima su [[Albert Kinert]] (grafički list Satir), [[Branko Ružić]] (Šokačko kolo na terasi bivše Cibalae banke) i [[Rudolf Švagel Lešić]] (poprsje [[Josip Kozarac|Josipa Kozarca]]).

[[Vanja Radauš]], akademski kipar, slikar, grafičar i pjesnik, jedan od najznačajnijih hrvatskih likovnih umjetnika i kulturnih djelatnika kojemu su Šokadija i grad Vinkovci bili nadahnućem za stvaranje nježnih likova Šokica, a svoju Slavoniju je obdario skulpturama [[Matija Antun Reljković|M. A. Reljkovića]], [[Josip Kozarac|Josipa]] i [[Ivan Kozarac|Ivana Kozarca]], [[Josip Kosor|Josipa Kosora]], [[Josip Lovretić|Josipa Lovretića]], [[Ivana Brlić-Mažuranić|Ivane Brlić-Mažuranić]] i drugih značajnih osoba.

Postoji veliki broj umjetnika koji su cijeli život vezani uz Vinkovce, Antun Babić, medaljer i grafičar; [[Ivan Domac]], pokazivao zanimanje za [[pejzaž]]; Božidar Kopić, slikao [[portret]]e, [[akt]]ove i pejzaže; Joza Mataković, slikar i scenograf, autor znaka [[Vinkovačke jeseni|Vinkovačkih jeseni]]; Đurđena Zaluški, trajno vezana uz motive ravničarskih krajolika rodnih Vinkovaca; Katarina Žanić Michieli, njezine su slike sjećanje na Slavoniju u cjelokupnoj njezinoj fenomenologiji; Jasna Maretić Diminić, za svoj likovni izraz odabrala je motiv krajolika, Stjepan Jozić, slikar senzibilne palete i pastelnih tonova, ravnatelj Gradskog muzeja i Galerije umjetnosti; [[Dubravko Mataković]], jedan od vodećih suvremenih hrvatskih majstora stripa, kiparica [[Alojzija Ulman]], kao i mnogi drugi.

=== Književnost ===
Tijekom tri stoljeća književni život na području današnje [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] obogaćivao se poznatim imenima od kojih su mnoga trajno upisana u hrvatsku književnu povijest. [[Matija Antun Reljković]], glavni je promicatelj prosvjetiteljstva u književnosti ovih krajeva u [[18. stoljeće|18. stoljeću]]. Osim spjeva &quot;Satir iliti divji čovik&quot;, napisao je &quot;Novu slavonsku i nimačku gramatiku&quot;.

U [[19. stoljeće|19. stoljeću]] najznačajnija književna ličnost je [[Josip Kozarac]], moderni nastavljač ideja Reljkovićevih. [[Josip Lovretić]], pučki pripovjedač i pjesnik, istaknuti je hrvatski etnograf i etnolog; [[Josip Kosor]], romanopisac, dramatičar, autor brojnih pripovijedaka, putopisa, feljtona; [[Joza Ivakić]], svojim igrokazima iz slavonskog života označava najviši domet hrvatske dramske književnosti u žanru pučkog teatra; [[Josip Bogner]], piše recenzije, studije, eseje i književno-povijesne rasprave; [[Ivan Kozarac]], njegovo kratkotrajno životno stvaranje svojevrsna je slikovnica Vinkovaca i Šokadije.

=== Glazba ===
Od značajnih glazbenih umjetnika koji su potekli s ovog područja, moramo spomenuti [[Josip Runjanin|Josipa Runjanina]] (1821. – 1878.), uglazbitelja [[Hrvatska himna|hrvatske himne]], osobe koja se nameće u glazbenoj umjetnosti.

U Vinkovcima je [[1948.]] osnovana Gradska muzička škola, [[1971.]] postala je osnovna muzička škola, a danas se zove Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina Vinkovci. Njenim djelovanjem započinje sustavni i dugotrajni rad na glazbenom kultiviranju slušateljstva i mladih naraštaja.

Početci rocka u Vinkovcima datiraju u 1960-te. U prvoj polovici šezdesetih u Vinkovcima su osnovani ''Mirni konji''.&lt;ref&gt;[http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf Zavičajni muzej Našice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210310192627/http://www.zmn.hr/wp-content/uploads/2017/06/Povijest-na%C5%A1i%C4%8Dke-rock-scene-2017.pdf |date=10. ožujka 2021. }} Povijest našičke rock scene. Uredio: Petar Hajek. Zavičajni muzej Našice. Našice. 2017. {{ISBN|978-953-7606-23-7}} . Str. 9 (pristupljeno 10. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;
Među mnogobrojnim tamburaškim sastavima ističu se ''[[Dike]]'', ''[[Bosutski bećari]]'', ''[[Sinovi ravnice]]'' i drugi. U tzv. pop glazbi među najpoznatijim je [[dance]] skupina ''[[Colonia]]'' − danas najuspješnija dance grupa u Hrvatskoj (dva člana su iz Vinkovaca dok je pjevačica iz Županje), a na hrvatskoj rock sceni skupina ''[[Majke]]''.  1990-ih je djelovao i rock-sastav [[Kojoti]], dok je danas najistaknutiji sastav ''[[Septica]]''.

No, posebno treba naglasiti vinkovačku punk-rock scenu iz 80tih godina 20. stoljeća, kada su dominirali sastavi kao što je [[Pogreb X]], [[The Užas]], [[Špilšul]], [[Satan Panonski]], [[Brener depilacija]] i mnogi drugi.

U suvremenom glazbenom kontekstu Vinkovaca prisutna je i hip-hop scena. Među izvođačima se navodi Dalibor Bartulović,&lt;ref&gt;{{cite web
 |naslov=Gdje je danas Shorty koji pjeva hit ''Dođi u Vinkovce''
 |url=https://showbuzz.dnevnik.hr/nekad-i-sad/gdje-je-danas-shorty-koji-pjeva-hit-dodji-u-vinkovce---945084.html
 |datum=8. studenoga 2025.
 |izdavač=Dnevnik.hr
}}&lt;/ref&gt; poznat pod umjetničkim imenom [[Shorty]], reper iz Vinkovaca, najpoznatiji po pjesmi ''Dođi u Vinkovce'' &lt;ref&gt;{{cite web
 |prezime=Grgić
 |ime=Barbara
 |naslov=Shorty se proslavio pjesmama o Vukovaru i Vinkovcima, a onda se naglo povukao: Evo gdje je danas
 |url=https://www.dnevno.hr/magazin/shorty-se-proslavio-pjesmama-o-vukovaru-i-vinkovcima-a-onda-se-naglo-povukao-evo-gdje-je-danas-2266378/
 |datum=16. studenoga 2023.
 |izdavač=Dnevno.hr
}}&lt;/ref&gt; Pjesma je u hrvatskim medijima opisana kao njegov najprepoznatljiviji rad te je snažno povezana s gradom, a pojedini je mediji opisuju i kao gotovo himnu Vinkovaca. Miroslav Štivić autor je refrena i dijela glazbe pjesme. Pjesma se izvodi na javnim događanjima povezanima s gradom.&lt;ref&gt;{{cite web
 |naslov=Večer nostalgije – Shorty ponovno uzeo mikrofon
 |url=https://novosti.hr/vecer-nostalgije-shorty-ponovno-uzeo-mikrofon/
 |datum=8. studenoga 2025.
 |izdavač=Novosti.hr
}}&lt;/ref&gt;

=== Šport ===
[[Datoteka:Stadion Cibalije u Vinkovcima-Стадион Цибалије у Винковцима 2.jpg|230px|mini|desno|Stadion Cibalije, Vinkovci.]]

;Nogomet:
* [[HNK Cibalia]] (od 1947. do 1990. znana i kao Dinamo Vinkovci)
* [[NK Dilj Vinkovci|NK Dilj]]
* [[NK Vinkovci]] 
* MNK Vinkovci '''MNK Vinkovci''' je [[Mali nogomet|malonogometni]] klub osnovan [[2005.]] godine. Najstariji je i najuspješniji klub u VS-županiji. Uz niz osvojenih turnira u tri navrata je osvajao prvenstva 2. HMNL istok, kao i dva naslova Kupa istoka. Uz to je još tri puta bio finalist Kupa. Klub je pokretač niz humanitarnih akcija, natjecanja i liga u cilju promocije malog nogometa. Iz kluba je nekoliko igrača završilo u prvoligaškim klubovima. Omladinska škola futsala &quot;Vinkulje&quot; je također cijenjena i iza nje je pet [[junior]]skih i [[kadet]]skih državnih učešća na prvenstvima Hrvatske gdje je između ostalog osvojeno jedno drugo (doprvaci države, 2010.) i jedno treće mjesto (2015.). Škola je dala pet mladih [[futsal]] reprezentativaca Hrvatske u kategorijama U-16, U-18 i U-21. Od 2018. klub ima [[MNK Vinkovci (žene)|sekciju djevojaka]] koje se od sezone 2019./20. vrlo uspješno natječu u [[Prva hrvatska malonogometna liga za žene|1.HMNL za žene]].  Od veljače 2019. ''MNK &quot;Vinkovci&quot;'' nastupa pod nazivom '''''MNK &quot;Vinkovci − Učilište Studium&quot;'''''.
''Zimski malonogometni turnir 'Lapovci' '' jedan je od kultnih malonogometnih turnira u Hrvatskoj.

;Košarka:
* [[KK Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.kk-vinkovci.hr/ KK Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090909233617/http://www.kk-vinkovci.hr/ |date=9. rujna 2009. }}&lt;/ref&gt;

;Odbojka:
* [[ŽOK Cestorad Vinkovci|ŽOK Cestorad]]
* [[SK Lokomotiva]]
* [[TK Vinkovci]]

;Rukomet:
* [[RK Spačva Vinkovci|RK Spačva]]

;Boćanje:
* [[boćarski klub Lapovci − Dilj|BK Lapovci − Dilj]]
* [[boćarski klub Mladost − Cestorad|BK Mladost − Cestorad]]
* [[boćarski klub Vinkovci|BK Vinkovci]]
* BK Novoselac

;Plivanje:
* [[Plivački klub Orion]]&lt;ref&gt;*[http://pk-orion.hr/ Plivački klub Orion] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180422212446/http://pk-orion.hr/ |date=22. travnja 2018. }}&lt;/ref&gt;
* [[Vinkovački plivački klub]]

;Biciklizam:
* [[BK Sokol-Cestorad]]

;Kuglanje:
* [[kuglački klub Dilj-Obrtnik Vinkovci]]

;Taekwondo:
* [[Taekwondo klub Sajnami Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.taekwondo-sajnami.hr/ Taekwondo klub Sajnami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090928110811/http://www.taekwondo-sajnami.hr/ |date=28. rujna 2009. }}&lt;/ref&gt;

;Atletika:
* [[AK Cibalia Vinkovci]]&lt;ref&gt;*[http://www.ak-cibalia.hr AK Cibalia Vinkovci] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160109180253/http://ak-cibalia.hr/ |date=9. siječnja 2016. }}&lt;/ref&gt;

;Karate:
* [[Karate klub Vinkovci]] 
* Karate klub Galaxy

;Lov i ribolov:
* [[ŠRU Bajer]]
* [[LD Sloga]]
;ostalo:
* Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;&lt;ref&gt;[http://www.oi-vinkovci.hr Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;]&lt;/ref&gt;
[[Međunarodni šahovski turnir Vinkovci|Međunarodni šahovski turnir 'Vinkovci']] održao se prvi puta 1970. i na njemu je nastupila većina igrača koji su igrali na [[Turnir mira|Turniru mira]] u Zagrebu iste godine. To izdanje turnira bilo je jedan od najjačih svjetskih turnira u tom desetljeću. Nakon toga neredovito se održavao do dvijetisućitih, ali nikad više na toj razini.

== Obrazovanje ==
===Osnovne škole=== 
* Osnovna škola Antuna Gustava Matoša
* Osnovna škola Bartola Kašića
* Osnovna škola Josipa Kozarca&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Josipa Kozarca Vinkovci |archive-url=https://web.archive.org/web/20120417223214/http://www.os-jkozarca-vk.skole.hr/ |archive-date=17. travnja 2012. |access-date=3. lipnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Osnovna škola Ivana Gorana Kovačića
* Osnovna škola Vladimira Nazora&lt;ref&gt;[http://www.os-vnazora-vk.skole.hr// Službena stranica Osnovne škole Vladimira Nazora Vinkovci]&lt;/ref&gt;
* Osnovna škola Ivana Mažuranića&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.os-imazuranica-vk.skole.hr/ |title=Osnovna škola Ivana Mažuranića |archive-url=https://web.archive.org/web/20120906003556/http://os-imazuranica-vk.skole.hr/ |archive-date=6. rujna 2012. |access-date=22. travnja 2012.}}&lt;/ref&gt;
* Osnovna glazbena škola Josipa Runjanina

===Srednje škole===
* [[Gimnazija Matije Antuna Reljkovića]]
* Ekonomska i trgovačka škola Ivana Domca
* Tehnička škola Ruđera Boškovića
* Industrijsko-obrtnička škola Silvija Strahimira Kranjčevića 
* Zdravstvena i veterinarska škola dr Andrije Štampara 
* Drvodjeljsko-tehnička škola 
* Poljoprivredno šumarska škola Vinkovci
* Srednja glazbena škola Josipa Runjanina

===Fakulteti===
* Poljoprivredni fakultet Osijek − ogranak Vinkovci 
* Filozofski fakultet Osijek − ogranak Vinkovci
* Građevinski fakultet Osijek − 7. stupanj − ogranak Vinkovci
* Šumarski fakultet Zagreb − ogranak Vinkovci

===Ostalo===
* [[Gradska knjižnica i čitaonica Vinkovci]]

== Udruge ==
* Klub ljubitelja željeznice
* Astronomsko društvo &quot;Oton Kučera&quot;
* [[Odred izviđača Vinkovci|Odred izviđača &quot;Vinkovci&quot;]]
* Kinološko športski klub &quot;Cibalia&quot; Vinkovci
* Mladež gradskog društva Crvenog križa&quot; Vinkovci

== Poznate osobe ==
[[Datoteka:Josip Kozarac.jpg|150px|desno|thumb|[[Josip Kozarac]], hrvatski književnik]] 
[[Datoteka:Josip_Runjanin.png|150px|desno|thumb|[[Josip Runjanin]] hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”]]
{{catmore|:Kategorija:Životopisi, Vinkovci}}
{{div col|cols=2}}
* [[Mario Banožić]], hrvatski političar
* [[Goran Bare]], hrvatski glazbenik
* [[Branka Batinić]], hrvatska stolnotenisačica
* [[Ivan Bošnjak]], hrvatski nogometaš
* [[Dubravka Brezak Stamać]], hrvatska književnica i političarka
* [[Duje Čop]], hrvatski nogometaš
* [[Satan Panonski|Ivica Čuljak]] (Satan Panonski), hrvatski pjevač
* [[Vanja Drach]], hrvatski glumac
* [[Sveti Euzebije i Polion|Euzebije i Polion]], sveci
* [[Mirko Filipović]], hrvatski borac borilačkih vještina i političar
* [[Ivan Ladislav Galeta]], hrvatski umjetnik
* [[Carl Heitzmann]], austrougarski liječnik i ilustrator
* [[Đuro Hranić]], [[Đakovačko-osječka nadbiskupija|đakovačko-osječki nadbiskup]] 
* [[Mario Kasun]], hrvatski košarkaš
* [[Slavko Kopač]], hrvatsko-francuski slikar i kipar
* [[Ivan Kozarac]], hrvatski književnik
* [[Josip Kozarac]], hrvatski književnik
* [[Rikard Lang]], hrvatski ekonomoist
* [[Danijel Ljuboja]], srpski nogometaš
* [[Dina Merhav]], izraelska kiparica
* [[Zdravko Miljak]], hrvatski rukometaš
* [[Klara Perić]], hrvatska odbojkašica
* [[Tomislav Peternek]], srpski fotograf
* [[Vanja Radauš]], hrvatski kipar, slikar i književnik
* [[Matija Antun Relković]], hrvatski književnik
* [[Josip Runjanin]], hrvatski skladatelj, autor hrvatske himne „[[Lijepa naša domovino]]”
* [[Shorty]], hrvatski reper
* [[Rudolf Sremec]], hrvatski redatelj i scenarist
* [[Stjepan Šejić]], hrvatski crtač stripova
* [[Rade Šerbedžija]], hrvatski glumac
* [[Ferdo Šišić]], hrvatski povjesničar
* [[Mile Škorić]], hrvatski nogometaš
* [[Josip Šokčević]], hrvatski ban
* [[Sava Šumanović]], srpski slikar
* [[Vesna Tominac Matačić]], hrvatska glumica
* [[Valens]], rimski car
* [[Valentinijan I.]], rimski car
* [[Mladen Vulić]], hrvatski glumac
* [[Gabrijela Žalac]], hrvatska političarka
{{div col end}}

== Gradovi prijatelji ==

*{{Z|MAK}} [[Ohrid]]
*{{Z|HRV}} [[Koprivnica]]
*{{Z|BIH}} [[Široki Brijeg]]
*{{Z|ITA}} [[Camponogara]]
*{{Z|NJE}} [[Kenzingen]]

== Povelja o prijateljstvu gradova i Klub prijatelja ==

U najtežim trenucima Domovinskog rata, krajem 1991. godine, kada su Vinkovci i cijela Hrvatska trebali pomoć, javilo se puno ljudi velikog srca iz Njemačke koji su željeli pružiti utočište djeci iz Hrvatske. Na inicijativu Lucije Gnant i Rudija Nadlera, odazvale su se humanitarne organizacije iz brojnih gradova Okruga Emmendingen. Krajem prosinca 1991. godine 150 djece s vinkovačkog područja našlo je spas od ratnih zbivanja kod njima do tada potpuno nepoznatih ljudi u gradovima Okruga Emmendingen, između ostalih i u Kenzingenu gdje su ostali pola godine. Tako je započeto veliko prijateljstvo, koje je preraslo i u kumstvo među obiteljima, ali je započela i uzorna suradnja Njemačkog Crvenog križa Okruga Emmendingen i Hrvatskog Crvenog križa Gradskog društva Vinkovci koje traje gotovo četvrt stoljeća. S obzirom na odlične rezultate provedenih partnerskih projekata društava Crvenog križa, a posebno razmjena mladih iz Kenzingena i Vinkovaca,koje su snažno podržavali predstavnici lokalnih vlasti, rođena je ideja o službenom potpisivanju Povelje o prijateljstvu gradova Kenzingena i Vinkovaca, što je svečano učinjeno 2. svibnja 2002. godine u Vinkovcima. Nakon 5 godina provedbe planiranih zajedničkih projekata, u Kenzingenu su 8. srpnja 2007. godine gradonačelnik Kenzingena Matthias Guderjan i gradonačelnik Vinkovaca dr. Mladen Karlić svečano potpisali Povelju o partnerstvu gradova kojom se obvezuju dotadašnju uzornu humanitarnu suradnju proširiti na političkom,gospodarskom, kulturnom, obrazovnom i športskom planu, a posebnu pažnju posvetiti njegovanju susreta mladih. Ovo partnerstvo je zasigurno među najuspješnijim i najživotnijim u Europi jer u njemu sudjeluju doslovno stotine stanovnika obaju gradova, koji bogatstvom različitosti svoje kulturno-povijesne baštine koju prezentiraju naizmjeničnim gostovanjima glazbenih, folklornih i likovnih umjetnika, organiziranjem političkih radionica, prenošenjem gospodarskih iskustava i upoznavanjem obrazovnog sustava doprinose ostvarenju ideje europskog jedinstva.

== Povezani članci ==
* [[Akvilino srebro]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.vinkovci.hr/ Službena stranica Vinkovaca]
*[http://www.vinkovci.com.hr/ Portal grada Vinkovaca]
*[http://www.cibalae.com/ Vinkovački magazin] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160916180544/http://www.cibalae.com/ |date=16. rujna 2016. }}

{{GiO VSŽ}}
{{Vinkovci}}

[[Kategorija:Gradovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji]]
[[Kategorija:Srijem]]
[[Kategorija:Vinkovci| ]]</text>
      <sha1>qq1qpcy7q0u5om3fswsba0lyfft4jv9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Java (programski jezik)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>7474</id>
    <revision>
      <id>7447702</id>
      <parentid>6918790</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:20:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nimmzo</username>
        <id>358651</id>
      </contributor>
      <comment>/* Modifikatori razine pristupa */ [[Predložak:Mono]] {{Mono|void}} → &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;void&lt;/syntaxhighlight&gt;</comment>
      <origin>7447702</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8027" sha1="1wxcw6xizfc4db871477nv5d3q6riv8" xml:space="preserve">'''Java''' je [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentirani]] [[programski jezik]] koji su razvili [[James Gosling]], [[Patrick Naughton]] i drugi inženjeri u tvrtci Sun Microsystems. Razvoj je počeo [[1991.]] kao dio projekta Green, a objavljen je u [[studeni|studenom]] [[1995.]]

Tvrtka Sun posjeduje [[trademark]] na ime Java, ali samo okruženje moguće je bez plaćanja skinuti sa Sunovih [[internet]]skih poslužitelja.{{pojasniti|točno?}}

Velika prednost u odnosu na većinu dotadašnjih programskih jezika je to što se programi pisani u Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje postoji '''JVM''' ([[Java (virtualni stroj)|Java Virtual Machine]]), dok je klasične programe pisane primjerice u C-u potrebno prilagođavati platformi ([[Operacijski sustav|operacijskom sustavu]]) na kojem se izvode.

Time i bogatim skupom klasa za rad s mrežnim komunikacijama u jednom trenutku je Java bila najbolji izbor za široku lepezu mogućih aplikacija. [[Microsoft]] je stoga razvio svoj [[C Sharp|C#]] i platformu [[.NET]] kao odgovor na [[open source]] alternative.

Java je jedan od najkorištenijih programskih jezika. Procjene i izvješća o broju korisnika kreću se od gotovo 7 do preko 10 milijuna.&lt;ref&gt;[http://plumbr.eu/blog/how-many-java-developers-in-the-world (en.) Plumbr.eu: How many Java developers are there in the world? July 18, 2012, by Priit Potter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130119233645/http://plumbr.eu/blog/how-many-java-developers-in-the-world |date=19. siječnja 2013. }}, pristupljeno 9. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://langpop.com/ (en.) LangPop.com: Programming Language Popularity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180903221633/http://www.langpop.com/ |date=3. rujna 2018. }}, pristupljeno 9. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tiobe.com/index.php/content/paperinfo/tpci/index.html (en.) TIOBE: Programming Community Index for January 2013], pristupljeno 9. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;

Na današnjem tržištu, Java se koristi široko i dosljedno tamo gdje preteže brzina razvoja programskog sustava nad zahtjevima do brzine rada programa. Iako inspirirana jezikom C, Java pruža bolji stupanj sigurnosti i pouzdanosti zahvaljujući VM-u i hermetički zatvorenom okolišu u kome svaki program operira: na Javi se brže razvija program s manje pogrešaka.

Upravo zbog toga je popularna za razvoj programa na [[Mobilni telefon|mobilnim telefonima]] i kod financijskih kompanija. Javlja se kao osnovni jezik za programiranje [[Google]]ovog sustava [[Android (operacijski sustav)|Android]].

== Sintaksa jezika ==
Javina [[sintaksa]] je slična sintaksi [[C++]]-a. Sav kod se piše u klasama, a svaki [[podatak]] je objekt - uz iznimku primitivnih tipova podataka (cijeli i decimalni brojevi, boolean vrijednosti i znakovi).

Za razliku od C++-a, java ne podržava preopterećivanje operatora (ad-hoc polimorfizam). Također ne podržava višestruko nasljeđivanje klasa (ali dopušta višestruko nasljeđivanje sučelja). Uz dva tipa komentara korištena u C++-u ({{Mono|// ...}} za jednolinijski i {{Mono|/* ... */}} za višelinijski kod), java uvodi i tzv. Javadoc komentare ({{Mono|/** ... */}}) koji dopuštaju pisanje dokumentacije za klase i metode.

Primjer Javadoc dokumentacije za klasu:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; line=&quot;1&quot;&gt;
/**
* Objašnjenje koda klase
* može se protezati kroz više linija. *
* @author  Ivan Horvat ** definira autora ove klase
* @version 1.0         ** definira inačicu ovog koda
* @since   2014-03-31  ** broj inačice u kojoj je prvi put
*                      ** uvedena ova funkcionalnost
*/ 
&lt;/syntaxhighlight&gt;Javadoc dokumentacija za metode ima još niz dodatnih parametara, na primjer:&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot;&gt;
 /**
   * Kao primjer ćemo koristiti metodu koja prima dva broja
   * i vraća njihov zbroj
   * @param brojA  Ovo je prvi parametar metode
   * @param brojB  Ovo je drugi parametar metode
   * @return int   Metoda vraća cjelobrojni zbroj dva broja 
   * @exception IOException iznimka pri unosu vrijednosti koje nisu brojevi
   * @see IOException  ** poveznica na stranicu o iznimci
   */
&lt;/syntaxhighlight&gt;Neki programi mogu automatski generirati dokumentaciju za program iz Javadoc komentara. 

=== Primjer &quot;Hello world!&quot; programa ===
{{Glavni|&quot;Hello, World!&quot;}}&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot;&gt;
public class HelloWorldApp {
    public static void main(String[] args) {
        System.out.println(&quot;Hello World!&quot;); // ispisuje string u konzolu
    }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;Datoteke [[Izvorni kod|izvornog koda]] moraju biti imenovane prema javnoj klasi koju sadrže, uz ekstenziju {{Mono|.java}} (u našem slučaju HelloWorldApp.java). Ta će se [[datoteka]] kompajlirati u ''bytecode'' ekstenzije {{Mono|.class}}, što će dopustiti pokretanje koda. Moguće je imati samo jednu javnu ({{Mono|public}}) klasu u datoteci. Sve klase koje nisu javne mogu biti spremljene u bilo kojoj .java datoteci, no kompajlirat će se po jedna .class datoteka za svaku klasu, istog imena kao i klasa. Anonimne klase dobit će spojeni naziv njihove roditeljske klase, znaka $ i cijelog broja.

==== Modifikatori razine pristupa ====
Svaka klasa i njezine metode (funkcije u klasi) imaju definirane razine pristupa, koje ograničavaju tko ih sve smije pozvati i tko ima pristup njihovim [[varijabla]]ma (u primjeru ključna riječ {{Mono|public}}. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!Klasa
!Paket
!Naslijeđena klasa
(isti paket)
!Naslijeđena klasa
(drugi paket)
!Ostalo
|-
|'''public'''
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|-
|'''protected'''
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
| -
|-
|nema modifikator
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
| -
| -
|-
|'''private'''
|ima pristup
| -
| -
| -
| -
|}
Klase zadano trebaju biti vezane za objekte (klasa definira tip objekta), i samo se putem objekta mogu pozvati varijable i metode neke klase, na primjer: &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot;&gt;
public class mojaKlasa {
  int x = 5;

  public static void main(String[] args) {
    mojaKlasa mojObjekt = new mojaKlasa();
    System.out.println(mojaKlasa.x); //pogrešno
    System.out.println(mojObjekt.x); //ispravno - ispisuje 5
  }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;Ključna riječ {{Mono|static}} ispred klase označava da se ta klasa ne treba instancirati, odn. ne treba biti vezana za objekt kako bi se pozvala:
&lt;br /&gt;&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot;&gt;
public static class mojaKlasa { //statička klasa
  static int x = 5;             //statička varijabla

  public static void main(String[] args) {
    System.out.println(mojaKlasa.x); //ovo je sada u redu
  }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;Statičke metode ne mogu pristupiti ni jednom članu klase koji također nije statičan.

Ključna riječ &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;void&lt;/syntaxhighlight&gt; označava da funkcija na koncu izvođenja ne vraća nikakvu vrijednost onome tko ju je pozvao. Ako Java program prestaje raditi zbog greške, mora eksplicitno pozvati &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;System.exit(int)&lt;/syntaxhighlight&gt;, gdje je int [[cijeli broj]], kako bi mogao vratiti broj pogreške (obično se broj 0 uzima kao završetak bez pogreške).

Funkcija naziva &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;main&lt;/syntaxhighlight&gt; je točka ulaska u program. Funkcija mora primati niz (polje) stringova (string je niz znakova), u slučaju da se funkcija pokreće uz dodatne argumente, oni se spremaju u niz imena ''args.''

Klasa &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;System&lt;/syntaxhighlight&gt; deklarira &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;public static&lt;/syntaxhighlight&gt; polje imena &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;out&lt;/syntaxhighlight&gt;. &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;out&lt;/syntaxhighlight&gt; objekt je instanca klase &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;PrintStream&lt;/syntaxhighlight&gt;, koja pruža mnoge metode za ispis.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.oracle.com/us/technologies/java/overview/index.html službena stranica ORACLE-a o Javi]

 
[[Kategorija:Programski jezici]]</text>
      <sha1>1wxcw6xizfc4db871477nv5d3q6riv8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447703</id>
      <parentid>7447702</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:30:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nimmzo</username>
        <id>358651</id>
      </contributor>
      <comment>/* Sintaksa jezika */ +syntaxhighlight  +inline</comment>
      <origin>7447703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8200" sha1="bz85nplfqozufaingnthqyun3qf3dhw" xml:space="preserve">'''Java''' je [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentirani]] [[programski jezik]] koji su razvili [[James Gosling]], [[Patrick Naughton]] i drugi inženjeri u tvrtci Sun Microsystems. Razvoj je počeo [[1991.]] kao dio projekta Green, a objavljen je u [[studeni|studenom]] [[1995.]]

Tvrtka Sun posjeduje [[trademark]] na ime Java, ali samo okruženje moguće je bez plaćanja skinuti sa Sunovih [[internet]]skih poslužitelja.{{pojasniti|točno?}}

Velika prednost u odnosu na većinu dotadašnjih programskih jezika je to što se programi pisani u Javi mogu izvoditi bez preinaka na svim operativnim sustavima za koje postoji '''JVM''' ([[Java (virtualni stroj)|Java Virtual Machine]]), dok je klasične programe pisane primjerice u C-u potrebno prilagođavati platformi ([[Operacijski sustav|operacijskom sustavu]]) na kojem se izvode.

Time i bogatim skupom klasa za rad s mrežnim komunikacijama u jednom trenutku je Java bila najbolji izbor za široku lepezu mogućih aplikacija. [[Microsoft]] je stoga razvio svoj [[C Sharp|C#]] i platformu [[.NET]] kao odgovor na [[open source]] alternative.

Java je jedan od najkorištenijih programskih jezika. Procjene i izvješća o broju korisnika kreću se od gotovo 7 do preko 10 milijuna.&lt;ref&gt;[http://plumbr.eu/blog/how-many-java-developers-in-the-world (en.) Plumbr.eu: How many Java developers are there in the world? July 18, 2012, by Priit Potter] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130119233645/http://plumbr.eu/blog/how-many-java-developers-in-the-world |date=19. siječnja 2013. }}, pristupljeno 9. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://langpop.com/ (en.) LangPop.com: Programming Language Popularity] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180903221633/http://www.langpop.com/ |date=3. rujna 2018. }}, pristupljeno 9. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.tiobe.com/index.php/content/paperinfo/tpci/index.html (en.) TIOBE: Programming Community Index for January 2013], pristupljeno 9. siječnja 2013.&lt;/ref&gt;

Na današnjem tržištu, Java se koristi široko i dosljedno tamo gdje preteže brzina razvoja programskog sustava nad zahtjevima do brzine rada programa. Iako inspirirana jezikom C, Java pruža bolji stupanj sigurnosti i pouzdanosti zahvaljujući VM-u i hermetički zatvorenom okolišu u kome svaki program operira: na Javi se brže razvija program s manje pogrešaka.

Upravo zbog toga je popularna za razvoj programa na [[Mobilni telefon|mobilnim telefonima]] i kod financijskih kompanija. Javlja se kao osnovni jezik za programiranje [[Google]]ovog sustava [[Android (operacijski sustav)|Android]].

== Sintaksa jezika ==
Javina [[sintaksa]] je slična sintaksi [[C++]]-a. Sav kod se piše u klasama, a svaki [[podatak]] je objekt - uz iznimku primitivnih tipova podataka (cijeli i decimalni brojevi, boolean vrijednosti i znakovi).

Za razliku od C++-a, java ne podržava preopterećivanje operatora (ad-hoc polimorfizam). Također ne podržava višestruko nasljeđivanje klasa (ali dopušta višestruko nasljeđivanje sučelja). Uz dva tipa komentara korištena u C++-u (&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;// ...&lt;/syntaxhighlight&gt; za jednolinijski i &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;/* ... */&lt;/syntaxhighlight&gt; za višelinijski kod), java uvodi i tzv. Javadoc komentare (&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;/** ... */&lt;/syntaxhighlight&gt;) koji dopuštaju pisanje dokumentacije za klase i metode.

Primjer Javadoc dokumentacije za klasu:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; line highlight=5 copy&gt;
/**
* Objašnjenje koda klase
* može se protezati kroz više linija. *
* @author  Ivan Horvat ** definira autora ove klase
* @version 1.0         ** definira inačicu ovog koda
* @since   2014-03-31  ** broj inačice u kojoj je prvi put
*                      ** uvedena ova funkcionalnost
*/ 
&lt;/syntaxhighlight&gt;
Javadoc dokumentacija za metode ima još niz dodatnih parametara, na primjer:
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; line highlight=4 copy&gt;
 /**
   * Kao primjer ćemo koristiti metodu koja prima dva broja
   * i vraća njihov zbroj
   * @param brojA  Ovo je prvi parametar metode
   * @param brojB  Ovo je drugi parametar metode
   * @return int   Metoda vraća cjelobrojni zbroj dva broja 
   * @exception IOException iznimka pri unosu vrijednosti koje nisu brojevi
   * @see IOException  ** poveznica na stranicu o iznimci
   */
&lt;/syntaxhighlight&gt;Neki programi mogu automatski generirati dokumentaciju za program iz Javadoc komentara. 

=== Primjer &quot;Hello world!&quot; programa ===
{{Glavni|&quot;Hello, World!&quot;}}&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot;&gt;
public class HelloWorldApp {
    public static void main(String[] args) {
        System.out.println(&quot;Hello World!&quot;); // ispisuje string u konzolu
    }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;Datoteke [[Izvorni kod|izvornog koda]] moraju biti imenovane prema javnoj klasi koju sadrže, uz ekstenziju {{Mono|.java}} (u našem slučaju HelloWorldApp.java). Ta će se [[datoteka]] kompajlirati u ''bytecode'' ekstenzije {{Mono|.class}}, što će dopustiti pokretanje koda. Moguće je imati samo jednu javnu ({{Mono|public}}) klasu u datoteci. Sve klase koje nisu javne mogu biti spremljene u bilo kojoj .java datoteci, no kompajlirat će se po jedna .class datoteka za svaku klasu, istog imena kao i klasa. Anonimne klase dobit će spojeni naziv njihove roditeljske klase, znaka $ i cijelog broja.

==== Modifikatori razine pristupa ====
Svaka klasa i njezine metode (funkcije u klasi) imaju definirane razine pristupa, koje ograničavaju tko ih sve smije pozvati i tko ima pristup njihovim [[varijabla]]ma (u primjeru ključna riječ {{Mono|public}}. 
{| class=&quot;wikitable&quot;
|+
!
!Klasa
!Paket
!Naslijeđena klasa
(isti paket)
!Naslijeđena klasa
(drugi paket)
!Ostalo
|-
|'''public'''
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|-
|'''protected'''
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
| -
|-
|nema modifikator
|ima pristup
|ima pristup
|ima pristup
| -
| -
|-
|'''private'''
|ima pristup
| -
| -
| -
| -
|}
Klase zadano trebaju biti vezane za objekte (klasa definira tip objekta), i samo se putem objekta mogu pozvati varijable i metode neke klase, na primjer: &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot;&gt;
public class mojaKlasa {
  int x = 5;

  public static void main(String[] args) {
    mojaKlasa mojObjekt = new mojaKlasa();
    System.out.println(mojaKlasa.x); //pogrešno
    System.out.println(mojObjekt.x); //ispravno - ispisuje 5
  }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;Ključna riječ {{Mono|static}} ispred klase označava da se ta klasa ne treba instancirati, odn. ne treba biti vezana za objekt kako bi se pozvala:
&lt;br /&gt;&lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot;&gt;
public static class mojaKlasa { //statička klasa
  static int x = 5;             //statička varijabla

  public static void main(String[] args) {
    System.out.println(mojaKlasa.x); //ovo je sada u redu
  }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;Statičke metode ne mogu pristupiti ni jednom članu klase koji također nije statičan.

Ključna riječ &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;void&lt;/syntaxhighlight&gt; označava da funkcija na koncu izvođenja ne vraća nikakvu vrijednost onome tko ju je pozvao. Ako Java program prestaje raditi zbog greške, mora eksplicitno pozvati &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;System.exit(int)&lt;/syntaxhighlight&gt;, gdje je int [[cijeli broj]], kako bi mogao vratiti broj pogreške (obično se broj 0 uzima kao završetak bez pogreške).

Funkcija naziva &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;main&lt;/syntaxhighlight&gt; je točka ulaska u program. Funkcija mora primati niz (polje) stringova (string je niz znakova), u slučaju da se funkcija pokreće uz dodatne argumente, oni se spremaju u niz imena ''args.''

Klasa &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;System&lt;/syntaxhighlight&gt; deklarira &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;public static&lt;/syntaxhighlight&gt; polje imena &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;out&lt;/syntaxhighlight&gt;. &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;out&lt;/syntaxhighlight&gt; objekt je instanca klase &lt;syntaxhighlight lang=&quot;java&quot; inline&gt;PrintStream&lt;/syntaxhighlight&gt;, koja pruža mnoge metode za ispis.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.oracle.com/us/technologies/java/overview/index.html službena stranica ORACLE-a o Javi]

 
[[Kategorija:Programski jezici]]</text>
      <sha1>bz85nplfqozufaingnthqyun3qf3dhw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franjo Rački</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10205</id>
    <revision>
      <id>7447686</id>
      <parentid>7368489</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:42:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447686</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13875" sha1="nvmpti32vtpwgy6xg36r4zip0s2xymr" xml:space="preserve">{{Infookvir svećenik
| ime_svećenika  = Franjo Rački
| pravo_ime      =
| slika          = Franjo Rački 1897 Th. Mayerhofer.png
| slika_širina   = 220px
| slika_opis     = Franjo Rački, litografija Theodora Mayerhofera
| datum_rođenja  = [[25. studenoga]] [[1828.]]
| mjesto_rođenja = [[Fužine]]
| datum_smrti    = [[13. veljače]] [[1894.]]
| mjesto_smrti   = [[Zagreb]]
| zaređen_za_svećenika  = [[1852.]] u [[Senj|Senju]]
| titula         =
| djela_u_službi        =
| počasti_u_njegovo_ime =
}}
{{Infookvir znanstvenik
| ime               = &amp;nbsp;
| slika             = 
| slika_širina      = 
| naslov            = 
| datum_rođenja     = 
| mjesto_rođenja    = 
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = [[teologija]], [[Historija|povijest]]
| radna_institucija = [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Hrvatski zavod Sv. Jeronima]], [[HAZU]]
| alma_mater        = 
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}

'''Franjo Rački''' ([[Fužine]], [[25. studenoga]] [[1828.]] – [[Zagreb]], [[13. veljače]] [[1894.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[Katoličanstvo|katolički]] svećenik, [[povjesničar]], [[publicist]], kulturni djelatnik, [[Narodna stranka|narodnjački]] [[političar]], &quot;otac hrvatske moderne kritičke historiografije&quot;.&lt;ref&gt;[[Stjepan Antoljak|Antoljak, Stjepan]], ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 513.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
=== Obrazovanje ===
U [[Senj]]u i [[Varaždin]]u stječe gimnazijsko obrazovanje. [[teologija|Teologiju]] je završio u Senju, gdje ga je biskup [[Mirko Ožegović]] [[1852.]] zaredio za svećenika. Promoviran je za doktora teologije [[1855.]] u [[Beč]]u. Ondje je pokazao prve sklonosti za istraživanje povijesti objavljivanjem rada ''Sredotočje povjestnice''.&lt;ref&gt;Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb, 2004, str. 492.&lt;/ref&gt; Nakon završenog obrazovanja u Senju je postavljen za profesora. Marljiv i pun nacionalnoga zanosa organizirao je po [[Kvarner]]skim otocima skupljanje [[glagoljica|glagoljskih]] listina, a i sam je volio tražiti i istraživati. Tijekom posjeta [[Krk]]u, prvi je proučavao sadržaj [[Bašćanska ploča|Bašćanske ploče]] koja je tada bila dio podnog kamenja mjesne crkve. Rački je proučavao pismo na ploči za koju je [[Pavel Jozef Šafárik]] smatrao da je pisana nekom [[kriptografija|kriptografijom]]. Na temelju svojih istraživanja glagoljske ostavštine objavio je radove ''Pregled glagoljske crkvene književnosti s osobitim obzirom na sv. pismo i liturgičke knjige'' ([[1856.]]) i ''Viek i djelovanje sv. Cyrilla i Methoda slovjenskih apošlolov'' ([[1857.]]).&lt;ref&gt;Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 458.&lt;/ref&gt;

=== Povjesničar i kulturni djelatnik ===
Njegova marljivost i talent nisu ostali neprimjećeni, pa je iz Senja 1857. godine premješten u [[Rim]] u [[Papinski hrvatski zavod svetog Jeronima|Hrvatski zavod Sv. Jeronima]], gdje je ostao pune tri godine. Rački je boravak u Rimu iskoristio za rad po arhivima i knjižnicama. Tražio je dokumente o hrvatskoj povijesti, a također se usavršavao u struci. Polazi tečajeve iz [[paleografija|paleografije]] i ostalih pomoćnih povijesnih znanosti.&lt;ref&gt;Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 458-459.&lt;/ref&gt; 

U rimskim arhivima nalazi mnoštvo dokumenata o [[bogumili]]ma, koje je Crkva tijekom stoljeća sakupila u borbi protiv njih, pa ga ovo pitanje snažno zaokuplja. Djelo ''[[Bogomili i Patareni]]'' Rački je objavio petnaestak godina kasnije. Knjiga se smatra prijelomnicom u tumačenju Crkve bosanske. Rački je u njoj zasnovao &quot;bogumilsku hipotezu&quot;, po kojoj je [[Crkva bosanska]] nastala pod utjecajem [[Dualizam (religija)|dualističkih]] [[Krivovjerje|heretičkih]] učenja iz [[Bugarska|Bugarske]] i [[Makedonija|Makedonije]] koja su nastala u [[9. stoljeće|9. stoljeću]].&lt;ref&gt;[[Franjo Šanjek|Šanjek, Franjo]], ''Crkva i kršćanstvo u Hrvata'', Zagreb, 1993, str. 205-208.&lt;/ref&gt; Takva hipoteza dominirala je većim dijelom 19. i 20. stoljeća, no s vremenom je uglavnom odbačena u svom izvornom obliku. Danas je najraširenije stanovište da je Crkva bosanska kršćanska vjerska sljedba koja je jedino u ustroju, no ne i u nauku odstupala od [[Katolička crkva|Katoličke crkve]] u krilu koje je i nastala.

[[File:Рачки Франьо 2.jpg|thumb|left|180px|Franjo Rački]]
Kao kulturni djelatnik, Rački je pokrenuo list ''Književnik'' (izlazio od [[1864.]] do [[1866.]]) s ciljem obradbe jezikoslovlja, povijesti i prirodnih znanosti &quot;s obzirom na hrvatske zemlje&quot;.&lt;ref&gt;Antoljak, Stjepan, ''Hrvatska historiografija'', Zagreb 2004, str. 462.&lt;/ref&gt; Zaslužan je za pokretanje utjecajnih kulturno-politička glasila ''[[Obzor (novine)|Obzor]]'' i ''[[Vienac]]''. Bio je dioničar [[Dionička tiskara|Dioničke tiskare]], tiskare koja je tiskala te listove.&lt;ref name=&quot;Vujnović-bubikopf&quot;&gt;[https://books.google.hr/books?id=0UpvTRpKCGMC&amp;pg=PA75&amp;lpg=PA75&amp;focus=viewport&amp;hl=hr Forging the Bubikopf Nation: Journalism, Gender, and Modernity in Interwar Yugoslavia], American University Studies, Google knjige, str. 75.&lt;/ref&gt; Izabran je za predsjednika [[HAZU|Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti]]. Tijekom akademskoga djelovanja, pokrenuo je Akademijine časopise ''Rad'' i ''Starine''. Pred kraj života nastojao je pokrenuti prikupljanje građe za ''[[Codex diplomaticus Regni Croatiae, Dalmatiae et Slavoniae]]'', no ideju nije uspio ostvariti već je taj zadatak na sebe preuzeo [[Tadija Smičiklas]]. U svakom slučaju, Rački je odredio djelovanje Akademije u više desetljeća, poglavito na društvenom i humanističkom području.

Kao povjesničar, Rački je objavio niz važnih knjiga i radova, npr. ''Bogomili i patareni'', ''Povjesnik Ivan Lučić'', ''Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća'', ''Stari grb bosanski'', ''Povelje bosanskog kralja Tvrtka''. Ipak, njegovo najvažnije djelo je ''[[Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia]]'', zbirka izvora za ranosrednjovjekovnu hrvatsku povijest. Iako ga se može smatrati priklonjenom istraživanju &quot;genetičke historije&quot; čije glavno načelo je uočiti kako i zašto je do nečega došlo, Rački je smatrao da povijest ne smije biti samo kronika ratova i političkih događaja. Stoga je ustvrdio da se povjesničar mora okrenuti kulturnim i drugim životnim oblicima.&lt;ref&gt;Gross, Mirjana, ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja'', Zagreb 1996., str. 176.&lt;/ref&gt; Suvremeni povjesničari su tek nedavno prepoznali neke od prinosa koje je Rački dao istraživanju hrvatske povijesti, te su isti dostojno vrednovani, npr. uloga kneza [[Muncimir|Mutimir]]a u događajima u [[Panonija|Panoniji]] 873. godine, datacija pogibije zadnjega hrvatskog kralja [[Petar Svačić|Petra]], identifikacija napadača na [[Rab]] prema prvom čudu sv. Krištofora i datacija pohoda [[Venecija|mletačkog]] dužda Dominika Contarena.&lt;ref&gt;[[Lujo Margetić|Margetić, Lujo]], ''Utjecaj Račkoga na hrvatsku historiografiju'', ''Problemi sjevernog Jadrana'' 9 (2008), str. 27-40.&lt;/ref&gt;

Rački je bio predsjednikom ''Školskoga odbora'' koji je imao za cilj ustrojstvo rada na tvorbi hrvatskoga znanstvenoga nazivoslovlja. Također se okušao u tvorbi hrvatskoga kemijskoga nazivlja, te je svoje prijedloge o &quot;narodno-lučbenom nazivlju&quot; iznio [[1853.]] u radu ''[[O pokusu lučbenog nazivlja]]''.&lt;ref&gt;Paušek-Baždar, Snježana. ''Hrvatski kemičari na Kraljevskom gospodarskom i šumarskom učilištu u Križevcima.'' '''&lt;tt&gt;U:&lt;/tt&gt;''' Jurić, Albin (ur.), ''Spomenica o devedesetoj obljetnici postojanja Agrikulturno-kemijskog zavoda u Križevcima'', Križevci : Poljoprivredni institut : Ogranak Matice hrvatske, 1993., str. 21. – 29., podatak sa str. 24.&lt;/ref&gt;

=== Političar ===
[[Datoteka:Spomenik HAZU Mirogoj srpanj 2007.jpg|mini|200px|Spomenik [[HAZU|Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti]] Franji Račkome na zagrebačkom [[Mirogoj]]u.]]

Kao predstavnik senjskoga kaptola [[1861.]] postaje zastupnikom u [[Hrvatski sabor|Hrvatskome saboru]] koji je sazvan poslije dvanaestogodišnje stanke. Bio je, uz [[Ante Starčević|Antu Starčevića]], jedino seljačko dijete u Saboru. Rački je pisao mnogo i to o gotovo svim aktualnim temama i problemima svoga doba, koji su bili u svezi s Hrvatskom i njezinim položajem u Monarhiji. Njegov politički angažman se uvelike podudarao s istraživanjima povijesti, npr. daje osnovno povijesno opravdanje za pripadnost [[Rijeka|Rijeke]] Hrvatskoj.&lt;ref&gt;Gross, Mirjana, ''Suvremena historiografija. Korijeni, postignuća, traganja'', Zagreb 1996, str. 176.&lt;/ref&gt; U saboru je ostao do [[1875.]] godine.

Obično se biskupa Strossmayera drži ideologom jugoslavenstva, ali sva je prilika da prvenstvo pripada povjesničaru Račkom. Jugoslavenstvo Račkoga i Strossmayera, koje stupa na scenu padom apsolutizma, bilo je usredotočeno na djelovanje unutar okvira [[Habsburška monarhija|Habsburške monarhije]] s ciljem ujedinjena južnoslavenskih naroda unutar njezinih granica. U toj viziji nije bilo širenja prema ostalim dijelovima [[Balkan]]a.&lt;ref&gt;[[Ivo Banac|Banac, Ivo]], ''The national question in Yugoslavia: origins, history, politics'', New York 1988, str. 90.&lt;/ref&gt; Međutim, interesi te vizije su se preklapali s izgrađenom srpskom idejom, koju je na narodnom planu razradio [[Vuk Karadžić]], a na državnom [[Ilija Garašanin]] u poznatom spisu ''Načertanije'' (1844.) kojim se isticala nužnost teritorijalne ekspanzije Srbije. Nasuprot toj ideji, kod Hrvata su državnu ideju u čistom obliku istakli [[Ante Starčević]] i [[Eugen Kvaternik]] koji su stali na čelo Stranke prava. I Rački i Strossmayer, iako u jugoslavenski orijentiranoj [[Narodna stranka|Narodnoj stranci]], prihvatili su Starčevićev i Kvaternikov koncept hrvatske političke nacije koja se natkrilila na južnoslavenske narode unutar Monarhije.&lt;ref&gt;Banac, Ivo, ''The national question in Yugoslavia: origins, history, politics'', New York 1988, str. 90.&lt;/ref&gt;

Rački je prema jugoslavenskoj ideologiji bio dosta emotivan, pa i nekritičan. Često je pisao zanosno, bez znanstvene argumentacije i potvrde u izvorima. Poneke njegove povijesne tvrdnje, kao na primjer da je srpski car Dušan htio Srbiju staviti na čelo udružene Jugoslavije, negativno su utjecale na čitav jedan naraštaj hrvatskih povjesničara.{{Nedostaje izvor}} Ovih tvrdnji Rački se poslije odrekao držeći ih &quot;pjesničkim primjesama&quot;, ali šteta je već bila učinjena.

== Djela ==
Nepotpun popis djela:
* ''Bogomili i patareni'', 1868.
* ''Povijest Bugarske'' (preveden na bugarski i objavljen 1999.)
* ''Povjesnik Ivan Lučić''
* ''Nutarnje stanje Hrvatske prije XII. stoljeća''
* ''Stari grb bosanski''
* ''Povelje bosanskog kralja Tvrtka''
* ''Documenta historiae Croaticae periodum antiaquam illustrantia''
* ''Assemanov ili vatikanski evangelistar / iznese ga na svjetlo Franjo Rački'', Zagreb, 1865. 
* ''Rieka prama Hrvatskoj / sastavio Franjo Rački, Zagreb, 1867. 
* ''Fiume gegenüber von Croatien. Von dr. Franz Rački. Aus dem kroatischen übers von X.Y.'' (prijevod [[Petar Preradović]]). Zagreb, 1869.
* ''Izprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr. Frankopana / skupio Fr. Rački'', Zagreb, 1873. 
* ''Prilog za poviest hrvatskih uskoka / od Fr. Račkoga'', Zagreb, 1877.
* ''Osvrt na 25-godišnje djelovanje Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti / nacrtao i besjedio Franjo Rački'', Zagreb, 1893.

==Spomen==
[[Datoteka:Franjo Racki.JPG|mini|215px|Bareljef Franje Račkoga.]]
* Od 2002. godine u Fužinama se, u organizaciji Zavoda [[HAZU]] za povijesne i društvene znanosti u Rijeci s područnom jedinicom u Puli, Udruge &quot;dr. Franjo Rački&quot; Fužine i Osnovne škole &quot;Ivanke Trohar&quot; Fužine održava godišnji znanstveno-stručni skup ''Dani dr. Franje Račkoga''.&lt;ref&gt;[https://www.info.hazu.hr/events/xix-dani-dr-franje-rackoga/ XIX. Dani Franje Račkoga], www.info.hazu.hr, pristupljeno 5. prosinca 2021.&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{wikizvor|Autor:Franjo Rački|Franjo Rački}}
;Mrežna mjesta
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B40508%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [https://archive.org/details/pismo_slovjensko_1861-franjo_racki/page/n2/mode/2up Franjo Rački: Pismo slovjensko]
* [http://www.crohis.com/sknjige/smiciklas.htm Smičiklas: Život i djela Dra. Franje Račkog] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522021209/http://www.crohis.com/sknjige/smiciklas.htm |date=22. svibnja 2011. }}
* [http://www.google.hr/books?id=8JYqAAAAMAAJ&amp;pg=PA35&amp;dq=Racki&amp;lr= Ocjena starijih izvora za hrvatsku i srbsku poviest srednjega vieka]
* [http://books.google.com.au/books?id=mz8vAAAAYAAJ&amp;pg=PA1&amp;source=gbs_toc_r&amp;cad=4#v=onepage&amp;q&amp;f=false Fiume gegenüber von Croatien. Von dr. Franz Rački. Aus dem kroatischen übers von X.Y.]  
* [https://archive.org/details/izprave_o_uroti_bana_p_zrinskoga_i_kneza_fr_frankopana_1873-fr_racki/page/n9/mode/2up Franjo Rački: Izprave o uroti bana P. Zrinskoga i kneza Fr. Frankopana]
* [https://archive.org/details/slovenskisvieth00ragoog/page/n5/mode/2up Franjo Rački: Slovenski sviet: historičko-statističko-etnografičke razprave]
* [https://archive.org/details/odlomciizdravno00ragoog/page/n5/mode/2up Franjo Rački: Odlomci iz državnoga práva hrvatskoga za narodne dynastie]


{{Predsjednici Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti}}

{{GLAVNIRASPORED:Rački, Franjo}}
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Životopisi, Fužine]]</text>
      <sha1>nvmpti32vtpwgy6xg36r4zip0s2xymr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Janko Polić Kamov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>10261</id>
    <revision>
      <id>7447978</id>
      <parentid>7443874</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:16:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>neenciklopedijski stil</comment>
      <origin>7447978</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36555" sha1="bdyuiirt7wc0xcep3x7bg6rencavbae" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|lipanj 2019.}}

{{Infookvir književnik
| Ime            = Janko Polić Kamov
| boja           = #77DD77
| slika          = Janko_polic_kamov.jpg
| veličina       = 250px
| opis slike     = Janko Polić Kamov
| puno ime       = Janko Mate Vinko Polić
| pseudonim      = ''Moimir Trsatski'', ''Kamov'', ''Jean''&lt;ref&gt;[[Mladen Urem|Urem, Mladen]], [http://www.matica.hr/vijenac/364/nepoznata-pisma-janka-polica-kamova-4952/ Nepoznata pisma Janka Polić Kamova] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190506232335/http://www.matica.hr/vijenac/364/nepoznata-pisma-janka-polica-kamova-4952/ |date=6. svibnja 2019. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 364, 14. veljače 2008., pristupljeno 7. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
| rođenje        = [[17. studenoga]] [[1886.]]
| mjesto rođenja = [[Rijeka]], [[Hrvatska]]
| smrt           = [[8. kolovoza]] [[1910.]]
| mjesto smrti   = [[Barcelona]], [[Španjolska]]
| zanimanje      = [[književnik]]
| nacionalnost   = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[hrvatska moderna]]
| vrsta          = 
| teme           = 
| period         = [[1907.]] – [[1910.]]
| supruga        = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = '''Pjesme:'''&lt;br&gt;''Ištipana hartija'' (1907.)&lt;br&gt;''Psovka'' (1905., objavljena 1907.)&lt;br&gt;'''Novele:'''&lt;br&gt;''Ćaskanja'' (1914.)&lt;br&gt;'''Roman:'''&lt;br&gt;''Isušena kaljuža'' (1909., objavljen 1957.)&lt;br&gt;'''Drame:'''&lt;br&gt;''Tragedija mozgova'' (1906.)&lt;br&gt;''Na rođenoj grudi'' (1907.)&lt;br&gt;''Samostanske drame'' (1909.)&lt;br&gt;''Mamino srce'' (1910.)
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}

'''Janko Polić Kamov''' ([[Sušak]], danas dio [[Rijeka|Rijeke]], [[17. studenoga]] [[1886.]] – [[Barcelona]], [[8. kolovoza]] [[1910.]]&lt;ref&gt;[http://free-sb.htnet.hr/tkdBROD/biografija.htm Janko Polić Kamov: Vitez crne psovke - životopis] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070526232001/http://free-sb.htnet.hr/tkdBROD/biografija.htm |date=26. svibnja 2007. }}, pristupljeno 17. svibnja 2009.&lt;/ref&gt;), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[pjesnik]], [[Pripovijetka|pripovjedač]], [[esej]]ist, [[putopis]]ac, [[Književna kritika|književni kritičar]], [[Publicistika|publicist]], [[prevoditelj]]  i [[dramatičar]]. Smatra se jednim od najvažnijih predstavnika moderne u [[Hrvatska književnost|hrvatskoj književnosti]].

== Životopis ==
Janko Polić Kamov rođen je na Sušaku, današnjem dijelu Rijeke, 1886. godine. Rođen je kao trinaesto dijete u uglednoj i imućnoj obitelji Ante i Gemme rođ. Grbac (''Gerbaz'', Rijeka, 1847. – 26. prosinca 1906.) Polić (rodom s Cresa). Ukupno je u obitelji bilo četrnaestero djece. U srodstvu su mu bile dvije bogate riječke obitelji, Gerbaz i Skorup. Otac mu [[Ante Polić|Ante]] (Stari Grad, Hvar, 1838. – 26. prosinca 1905.)&lt;ref name=&quot;Urem, Zagorac&quot;&gt;[https://books.google.hr/books?id=cJ3Zuvmf_wgC&amp;pg=PA30&amp;lpg=PA31&amp;ots=ejGxpR2T9S&amp;focus=viewport&amp;dq=%22ro%C4%91en+na+Su%C5%A1aku%22&amp;hl=hr Google Knjige] Mladen Urem, Milan Zagorac: ''Janko Polić Kamov &amp; njegovo i naše doba: priručnik za čitanje Kamova 100 godina poslije'', str. 30-31., Izdavački centar Rijeka, 2010., {{ISBN|9536939649}} (pristupljeno 20. siječnja 2019.)&lt;/ref&gt; se s [[Hvar]]a doselio u [[Senj]] gdje je stekao trgovačku naobrazbu, a zatim je preselio u [[Rijeka|Rijeku]] te baveći se trgovinom stekao znatan imutak i ugled. Osim toga bio je javni i kulturni djelatnik: imao je bogatu biblioteku, prijateljevao je s [[Erazmo Barčić|Erazmom Barčićem]],&lt;ref&gt;Mladen Urem, [https://www.kamov.hr/radovi/suradnja-janka-polica-kamova-sa-supilovim-rijeckim-novim-listom ''Suradnja Janka Polića Kamova sa Supilovim riječkim Novim listom''], kamov.hr, pristupljeno 18. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; [[Marijan Derenčin|Marijanom Derenčinom]], [[Ante Starčević|Antom Starčevićem]] i [[Frano Supilo|Franom Supilom]], a dopisivao se s [[Josip Juraj Strossmayer|Josipom Jurjem Strossmayerom]] i [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvijem Strahimirom Kranjčevićem]]. Bio je suvlasnikom najveće trgovačke kuće u Rijeci ''[[Polich, Minach et Comp]]'' i glavni oslonac [[Stranka prava|Stranke prava]].&lt;ref name=&quot;Milovan Buchberger&quot;&gt;[[Milovan Buchberger]], [http://www.matica.hr/vijenac/581/kamov-otkriveno-jos-jedno-zrnce-iz-nepovrata-25733/ ''Ususret 130. godišnjici rođenja Janka Polića Kamova (1886–1910). Kamov – otkriveno još jedno zrnce iz nepovrata''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201035549/http://www.matica.hr/vijenac/581/kamov-otkriveno-jos-jedno-zrnce-iz-nepovrata-25733/ |date=1. prosinca 2017. }}, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', br. 581, 9. lipnja 2016., pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; U Zagrebu je [[1903.]] godine s [[Dinko Politeo|Dinkom Politeom]] izdavao glasilo [[Čista stranka prava|Čiste stranke prava]] ''[[Prava hrvatska misao: smotra za politiku i knjigu]]''. Ante Polić vodio je upravu lista a Dinko Politeo bio je glavnim urednikom.&lt;ref&gt;{{slv oznaka}} Rajko Perušek, [http://www.dlib.si/stream/URN:NBN:SI:doc-R2JWKNWY/7dd6e0cd-e4e0-4bc2-9983-c1852d885c41/PDF ''Prava hrvatska misao; Smotra za politiku i knjigu. lzdavatelj i odgovorni urednik Dinko Politeo. Godina I. Broj 1. I. siečnja 1903. U Zagrebu. Tisak C. Albrechta (Jos. Witasek).''], ''Ljubljanski zvon'', [http://www.dlib.si/details/URN:NBN:SI:doc-R2JWKNWY sv. 23, br. 3], str. 188., dlib.si, pristupljeno 18. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

Janko je [[1893.]] godine krenuo u osnovnu školu, a [[1897.]] godine u gimnaziju koju je polazio do [[1901.]] godine u [[Sušak]]u. Kao šestogodišnjak čitao je [[Tadija Smičiklas|Smičiklasa]] (''Poviest Hrvatska'' 1879. i 1882.),&lt;ref&gt;Igor Žic, [https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. ''Deset biografskih sličica iz povijesti Rijeke''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212042423/https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. |date=12. veljače 2021. }}, ''Janko Polić Kamov, prokletnik s Pećina'', str. 92., ''Književna Rijeka'' 1-2, 2017., pristupljeno 14. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; s osam je godina zajedno s braćom izdavao kućni književni list ''Soko, list za zabavu i pouku, za godinu 1899.''&lt;ref&gt;Ervin Dubrović, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=60&amp;C=11 ''Moralizator Polić i anarhist Kamov''], ''Sušačka revija'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=60 br. 60], 2007., klub-susacana.hr, pristupljeno 7. svibnja 2019.&lt;/ref&gt; te izvodio kućni teatar, a pisao je i pjesme o [[Djevica Marija|Majci Božjoj]] i samokresu u [[August Harambašić|Harambašićevu]] stilu. U prvim je razredima gimnazije bio je nacionalist, katolički i kulturni tradicionalist. Tih gimnazijskih dana, u listopadu [[1900.]] godine, osniva u podrumu Gimnazije s kolegama [[Josip Baričević|Josipom Baričevićem]], [[Mijo Radošević|Mijom Radoševićem]], [[Josip Moretti Zajc|Josipom Morettijem Zajcom]] i [[Mato Malinar|Matom Malinarom]] [[Revolucija|revolucionarno]]-[[anarhizam|anarhističku]] skupinu ''Cefas'', koja je ujedno bila i literarno i političko udruženje, s namjerom da nabave oružje, podignu bunu i revoluciju te dinamitom i bombama dignu u zrak čitavu [[Hrvatska|Hrvatsku]].

{{citat|U nekrologu Kamovu, 1910. Radošević će napisati: »Janko preuzimlje akciju organizatora, političara, on će tobože pomoću veza svoga oca naći doticaja s [[Hrvati u SAD-u|američkim Hrvatima]]. Tamo bismo imali nabaviti oružja, a onda podići bunu, revoluciju, dignuti dinamitom i bombom čitavu Hrvatsku u jedan revolucijonarni, krvavi kaos. Pritisak [[Károly Khuen-Héderváry|khuenovštine]] i žandarska gimnazijska disciplina odrazila se eto u njegovoj duši u [[Rakovička buna|kvaternikovskom svijetlu bune]], rušenja — ta ga je presija označila kao energiju, hiperenergiju, nesalomljiva dječaka vratolomne i buntovne akcije. [[Eugen Kvaternik|Kvaternik]] nam je bio ideal, a [[Josip Gržanić|Grženićeva]] čižma svetinja. Oslobođenje Hrvatske život, a naš život sitnica, nevrijedna, majušna stvarca.«|Mladen Urem, ''Otkrića. Janko Polić Kamov i Dora Maar'', ''Vijenac'', br. 175, 16. studenoga 2000.&lt;ref name=&quot;Mladen Urem&quot;&gt;Mladen Urem, [http://www.matica.hr/vijenac/175/janko-polic-kamov-i-dora-maar-17177/ ''Otkrića. Janko Polić Kamov i Dora Maar''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171119161926/http://www.matica.hr/vijenac/175/janko-polic-kamov-i-dora-maar-17177/ |date=19. studenoga 2017. }}, ''Vijenac'', br. 175, 16. studenoga 2000., pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;}}

''Cefas'' se ubrzo nakon osnivanja raspao.&lt;ref name=&quot;Mladen Urem&quot;/&gt; U četvrtom je razredu izbačen iz gimnazije pošto je profesoru grčkoga jezika pljunuo u lice jer je dobio pozitivnu ocjenu, po njegovu mišljenju nezasluženu, samo zato što je pripadao bogatoj obitelji. Na očevu je intervenciju primljen u senjsku ''Ožegovićianu'', konvikt koji je mlade odgajao u katoličkom duhu, što je na Janka djelovalo kontraproduktivno, te potpiruje dodatno njegovu anarhističko-slobodarsku buntovnu narav.
[[Datoteka:Kamovphoto.jpg|mini|220px|Janko Polić Kamov, 1909. godine.&lt;ref&gt;Mladen Urem, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=57&amp;C=7 ''Janko Polić Kamov i Dora Maar''], ''Sušačka revija'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=57 br. 57], 2008., klub-susacana.hr, pristupljeno 30. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;]]
Godine [[1902.]] nakon očeva financijskog sloma obitelj seli u [[Zagreb]].&lt;ref name=&quot;Milovan Buchberger&quot;/&gt; Izbačen je iz senjske gimnazije 1902. godine &quot;radi nekih nediscipliniranih i protuvjerskih ispada&quot;. Iste godine odlazi k roditeljima u Zagreb gdje upisuje [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]], ali je napušta već [[1903.]] godine pošto biva osuđen na tri mjeseca zatvora zbog sudjelovanja u protukhuenovskim demonstracijama. Tu upoznaje i nastavlja prijateljevati sa [[Stjepan Radić|Stjepanom Radićem]]. Godine [[1904.]] iznenada je nestao s nekom putujućom družinom te putovao [[Dalmacija|Dalmacijom]], [[Bosna|Bosnom]], [[Crna Gora|Crnom Gorom]] i [[Slavonija|Slavonijom]]. U družini je bio šaptač i sporedni glumac, a na turneji su mu alkohol, kavane, jeftini hoteli i neuredan način života narušili zdravlje. Godine [[1905.]] vraća se u [[Zagreb]]. Pijanči, uči, čita i počinje s književnim radom (piše ''Psovku'', ''Ištipanu hartiju'', ''Na rođenoj grudi'' i ''Tragediju mozgova''). Nakon osnutka tjednika ''[[Pokret]]'' sudjeluje u njemu do smrti kao vanjski suradnik. Iste godine počinje njegovo putovanje po inozemstvu. Najprije u [[Venecija|Veneciji]] posjećuje brata Milutina, priznatog glazbenika koji je polazio tamošnju akademiju, a zatim nastavlja posjećivati kazališta, knjižnice i galerije živeći na neredovitom honoraru ''Pokreta'' i pomoći brata Vladimira. No dopisništvom se ne zadovoljava jer &quot;nije kreativno&quot;. Na putovanju Gornjom [[Italija|Italijom]] impresioniraju ga tvornice, elektrika i seljaci-nadničari na [[latifundij]]ama. Uskoro doživljava prvo odbijanje kritike i urednika, ali ne klone. Dapače uzima kao dodatak ime '''Kamov''' po biblijskom Kamu (Hamu). Godine [[1907.]] boravi u [[Rim]]u, [[Torino|Torinu]], [[Genova|Genovi]], [[Firenza|Firenzi]] i [[Marseille]]u, a za ljetnih mjeseci u Puntu na [[Krk]]u. Oduševljen je inozemstvom: operom i koncertima u Marseilleu te galerijom u [[Trst]]u. Piše dramu ''Čovječanstvo'' i proučava psihologiju i sociologiju. Žali se na bolest u plućima, očima, prstima, a [[1909.]] godine neko je vrijeme ležao u bolnici u Zagrebu. Godinu kasnije dovršava ''Mamino srce'' te putuje preko Genove za Marseille i [[Barcelona|Barcelonu]]. [[Španjolska]] ga privlači industrijom, trgovinom, političkim životom, kulturnim pluralizmom, kontrastima, nemirom i gibanjem masa, a [[Barcelona]] slikarstvom i književnom tradicijom. Godine [[1910.]] nekoliko dana prije smrti piše bratu Vladimiru da boluje ''na gastro-intestinale''. Njegov posljednji članak ''Klin se klinom zabija (Godišnjica Srpanjske revolucije)'', poslao je 3. kolovoza 1910. godine a objavljen je u ''Pokretu'' br. 8 i 9.&lt;ref&gt;Igor Žic, [https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. ''Deset biografskih sličica iz povijesti Rijeke''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212042423/https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. |date=12. veljače 2021. }}, ''Janko Polić Kamov, prokletnik s Pećina'', str. 94., ''Književna Rijeka'' 1-2, 2017., pristupljeno 14. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; 
Obitelj su mu obilježile i brojne prijevremene smrti od lošeg zdravlja: otac je umro od metastaziranog [[karcinom]]a usne, mati od [[srčani udar|srčane kapi]], dvije sestre od [[tuberkuloza|tuberkuloze]], jedan brat bio je alkoholičar, brat Dušan od tuberkuloze, bratu [[Milutin Polić|Milutinu]] tuberkuloza je maligno alterirala. Rijetki su nadživjeli tragične smrti, poput brata [[Nikola Polić|Nikole]].&lt;ref name=&quot;Urem, Zagorac&quot;/&gt;

Umro je 8. kolovoza 1910. godine&lt;ref&gt;Damir Pijaca, Tajana Petrović Čemeljić, [https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/kad-je-umro-janko-polic-kamov/22495/ Kad je umro Janko Polić Kamov?] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190114212318/https://radio.hrt.hr/radio-rijeka/clanak/kad-je-umro-janko-polic-kamov/22495/ |date=14. siječnja 2019. }}, radio.hrt.hr, 20. kolovoza 2013., pristupljeno 14. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; u bolnici ''Santa Cruz'' ([[Katalonski jezik|kat.]] Hospital de la Santa Creu) u Barceloni. Pokopan je bez imena na javnome groblju Sud-Este u Barceloni.

{{citat|Bijaše od najnezadovoljnijih, najnesrećnijih naših mladih ljudi. Bježeći od domovine, ubila ga je tuđina. Dosadilo mu je naše društvo sa našim uskim prilikama i on se u posljednjoj »tragediji mozga« jamačno uvjerio da su ljudi i preko granice isto kao tu, da je siromaku danas svuda teško i da ni u Španiji ne možeš pobjeći neprijatelju – samom sebi. Poliću Kamovu je odista napokon pošlo za rukom da samome sebi pobjegne. Učinio je što mogaše učiniti i ovdje. Umro je. Ubila ga bijeda kao slikarskog boema Račića u Parizu. Ubila ga je literatura... Kao mladi hrvatski [[Don Quijote]] poezije i slobodne misli, umro je u zemlji autentičnog gospara Quijotea...|[[Antun Gustav Matoš]]&lt;ref&gt;Kim Cuculić, [https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/legendarni-matos-celist-novinar-literat-polemicar/ ''Legendarni Matoš - čelist, novinar, literat, polemičar''], ''[[Novi list]]'', 16. ožujka 2014., pristupljeno 28. travnja 2019.&lt;/ref&gt;}}

Njegova ostavština čuva se u Zavodu za povijest hrvatske književnosti, kazališta i glazbe HAZU i [[Hrvatski državni arhiv|Hrvatskomu državnom arhivu]], Narodnoj knjižnici i čitaonici Selce (ostavština Vinka Antića) te u Državnom arhivu u Rijeci (ostavština J. Božića).

== Djela ==
[[Datoteka:Janko Polic Kamov Rijeka1.jpg|mini|220px|Spomenik Janka Polića Kamova na mostu iznad [[Rječina|Rječine]], rad kipara [[Zvonimir Kamenar|Zvonimira Kamenara]]]]

Janko Polić Kamov djeluje u razdoblju hrvatske moderne u kojem se hrvatska književnost napokon priključila europskoj. On ne pripada nijednoj od dviju dominantnih struja: artističkoj liniji, koja naglašava primat estetičkoga projekta ni s druge strane pristašama društveno-pragmatičnoga programatskog djelovanja s prosvjetiteljskim nakanama. Kamov stoji kao samosvojna, buntovna osobnost, te svojim djelom anticipira kasnije književne događaje koji će se zbiti i u Europi i u Hrvatskoj. Njegov je slučaj jedan od najkontroverznijih u novijoj hrvatskoj književnosti.

Kao mlad napisao je povijesnu raspravu o imenu Hrvat.&lt;ref&gt;Igor Žic, [https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. ''Deset biografskih sličica iz povijesti Rijeke''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212042423/https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. |date=12. veljače 2021. }}, ''Janko Polić Kamov, prokletnik s Pećina'', str. 92., ''Književna Rijeka'' 1-2, 2017., pristupljeno 20. siječnja 2019.&lt;/ref&gt; 
Kamov je ispred svog vremena. Roman ''[[Isušena kaljuža]]'', po povjesničaru književnosti [[Jakov Ivaštinović|Jakovu Ivaštinoviću]], prethodi [[Joyce]]ovom ''[[Uliks]]u'', Huxleyevu ''Kontrapunktu života'' i [[Sartre]]ovoj ''Mučnini'' te [[Miroslav Krleža|Krležinim]] ''Na rubu pameti'' i ''[[Gospoda Glembajevi|Gospodi Glembajevima]]''. [[Miroslav Krleža]] kao da je bio zavidan. Premda je najbolje poznavao Kamovljev životopis, sve je Krleža učinio da se roman ''Isušena kaljuža'' nikad ne pojavi. Svoju najbolju priču ''Hodorlahomor Veliki'' posvetio je Kamovu, ali je posvetu uklonio već [[1923.]] godine.&lt;ref&gt;Denis Derk, [https://www.vecernji.hr/kultura/krleza-nije-plagijator-jer-je-bio-previse-talentiran-i-radisan-414086 ''Krleža nije plagijator jer je bio previše talentiran i radišan'']:{{citat2|NZJ izdao je i 26 brojeva Krležine revije Plamen. U istoj reviji Miroslav Krleža objavio je svoju fantastičnu priču Hodorlahomor Veliki posvećenu Uspomeni Janka Polića Kamova koji je junački pao sa stijegom u ruci (br. 4 i 5-6). Da nešto nije u redu na relaciji Krleža – Kamov možemo zaključiti po tome što je posveta nestala već s prvog pretiska priče 1923. godine!}}, vecernji.hr, 27. svibnja 2012., pristupljeno 14. travnja 2019.&lt;/ref&gt; ''[[Gospoda Glembajevi|Gospodu Glembajeve]]'' napisao je nadahnut Kamovljevom dramom ''[[Mamino srce]]'' (1. činom, o propasti nekad bogate obitelji Polić), a od Kamovljeve ''Isušene kaljuže'' preuzeo je [[pisanje u prvom licu]] i pristup stvarnim događajima i ljudima za svoj roman ''[[Na rubu pameti]]''. Time Krleža svoju najbolju dramu i najbolji roman duguje Kamovu.&lt;ref&gt;Igor Žic, [https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. ''Deset biografskih sličica iz povijesti Rijeke''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210212042423/https://issuu.com/vedranaspadonitefanic/docs/kr_1-2_2017. |date=12. veljače 2021. }}, ''Janko Polić Kamov, prokletnik s Pećina'', str. 94.-95., ''Književna Rijeka'' 1-2, 2017., pristupljeno 20. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

=== Poezija ===
Janko Polić Kamov se može promatrati u temeljnoj dihotomiji priroda—kultura, kako ju je precizirao i u svom najboljem djelu, romanu ''Isušena kaljuža'', i u pismima bratu Vladimiru. Takvim modelom on kuša detronizirati suvremene praktike života i kulture u svim posebnostima. U pjesničkom diskurzu ''[[Psovka (Kamov)|Psovka]]'' (napisana [[1905.]] godine),&lt;ref name=&quot;ffzg&quot;&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/infoz/dzs/html/Poli5.htm www.ffzg.unizg.hr – Janko Polić Kamov: ''PSOVKA''], pristupljeno 6. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; zbirci pjesama objavljenoj 1907. godine,&lt;ref&gt;Cvjetko Milanja, [http://www.matica.hr/vijenac/427/Pobunjenik%20s%20razlogom%20/ »Pobunjenik s razlogom«] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170625092312/http://www.matica.hr/vijenac/427/Pobunjenik%20s%20razlogom%20/ |date=25. lipnja 2017. }}, Matica.hr / ''Vijenac'' br. 427, pristupljeno 6. svibnja 2015.&lt;/ref&gt; progovara iz prirode, instinkta, iz same naravnosti predmeta, situacije, ljudskog stanja, odnosno prvobitnih obilježja liričnosti, a manje iz kulture u smislu esteticističkih normi Matoševa tipa. Njegov leksik i sintagme odražavaju drukčije motive i teme tj. drukčija tumačenja tih tema u odnosu na ono što je bilo uobičajeno u hrvatskoj moderni.  U zbirci ''Ištipana hartija'', [[1907.]] godine vraća se uređenijim i pravilnijim formativnim oblicima, raznolikijim temama, vezanom stihu i pravilnijoj kompoziciji. U cjelini on ipak ostaje pjesnik bodlerijanske estetike ružnog, sirovih nagona i anarhističkog prosvjeda te je eminentno antiprosvjetiteljski i antiracionalistički postavljen pisac koji preferira individualno, tjelesno, osobno iskustvo. Godine [[1914.]] njegova poezija (''Preludij'', ''Pjesma nad pjesmama'', ''Ledeni blud'', ''Ridanje jedne bludnice'' i ''P.S.'') objavljena je u zborniku pjesama hrvatskoga pjesništva ''[[Hrvatska mlada lirika]]''.&lt;ref&gt;[https://archive.org/details/hrvatskamladalir00andruoft/page/n7/mode/2up ''Hrvatska mlada lirika''], priredio [[Ljubo Wiesner]], [[Društvo hrvatskih književnika]], Zagreb, 1914., str. 93-103., pristupljeno 12. siječnja 2025.&lt;/ref&gt;  

* ''Psovka'', Naklada piščeva, Tiskara i litografija Mile Maravića, Zagreb, (1907.)&lt;ref&gt;[https://www.kamov.hr/djela/psovka Psovka], kamov.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; (prijevodi: [[Talijanski jezik|tal.]] ''La bestemmia-Psovka'', Campanotto, Pasian di Prato, 2005.; [[Katalonski jezik|kat.]] ''Blasfemia'', Edicions 96, La Pobla Llarga, 2011.; [[Engleski jezik|eng.]] ''The Curse'', Modernist nakladništvo, Varaždin, 2020.).  
* ''Ištipana hartija'', Naklada piščeva, Tiskara i litografija Mile Maravića. Zagreb, 1907.

=== Novelistika ===
Novelistiku obilježavaju feljtonski elementi i analitički komentari, ali u kasnijoj fazi uz elemente lakrdije, kako te novele sam naziva, susrećemo i hladnu analitiku, što ga je dovelo gotovo do modela groteske te antiiluzijski obojenoga izričaja. Kamov govori o tim novelama i sotijama kao o psihološkim karikaturama, odnosno žanru &quot;satire ljudske duše&quot;, pa su im slobodna motivska asocijacija, stilska razuzdanost i hiperbolizacija primjerene. U njegovim je novelama naglasak na sitnim materijalnim faktima koji su kao psihološka činjenica veliki.

* ''Knjiga lakrdija'', zbirka novela, 1908.&lt;ref&gt;[https://www.kamov.hr/djela/knjiga-lakrdija Knjiga lakrdija], kamov.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;  
* ''Ćaskanja'', Izdanje knjižare G. Trbojevića, Rijeka, 1914. 
** Ecce Homo
** Brada
** Sloboda
** Žalost
** Katastrofa
** Bitanga
** Žena
** Odijelo
** Stjenica

=== Drame ===
U dramama je Kamov progovorio najotvorenije u tradiciji radikalnoga europskog individualizma ([[Max Stirner]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Henrik Ibsen]]). On blud i alkoholizam ne vidi samo u bordelima i krčmama, nego i u obitelji, u Hrvatskoj. Sve je to kužno, trulo, lažno i samourušavajuće. Pače se i iste fizičke radnje odigravaju u kući: pije se, loče, opija, razbija čaše, [[čedomorstvo|ubija se novorođenčad]], otkrivaju incestuozne i homoseksualne želje.

* ''Iznakaženi'' (nastala u dva dana, 17. i 18. prosinca 1904.)&lt;ref name=&quot;Darko Gašparović&quot;&gt;Darko Gašparović, [http://www.matica.hr/vijenac/427/kamov-i-kazaliste-1783/ ''Kamov i kazalište''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210411121710/https://www.matica.hr/vijenac/427/kamov-i-kazaliste-1783/ |date=11. travnja 2021. }}, ''Vijenac'', br. 427, 15. srpnja 2010., pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;
* ''Tragedija mozgova: tri scene'', Naklada piščeva, Tiskara i litografija Mile Maravića. Zagreb, 1907.
* ''Na rođenoj grudi: dramatizovana studija'', Naklada piščeva, Tiskara i litografija Mile Maravića. Zagreb, 1907.
* ''Samostanske drame'', 1908.
** Orgije monaha
** Djevica
* ''Čovječanstvo'', 1908.
* ''Mamino srce'', 1910.

=== Roman ===
{{Glavni|Isušena kaljuža}}

Roman ''Isušena kaljuža'' (pisan 1906. – 1909.) svojevrsna je sinteza Kamovljevih književnih nastojanja i s obzirom na tehnologiju i glede tematizacije. Roman problematizira egzistencijalno, ontološko i povijesno iskustvo bića i njegovih &quot;raspršenih&quot; korespondencija u svijetu koji se sve više otuđuje, u svijetu u kojemu je poljuljana stara hijerarhija vrijednosti, u svijetu u kojemu atomizirana ličnost u svojemu suludom i destruktivnom činu nastoji uspostaviti zdraviju, drukčiju i novu scenu - i života i rada i književnosti (glavni je lik književnik). Roman se orijentira prema subjektivnom senzibilitetu dezintegrirane građanske ličnosti i freudovski decentriranoga ja, te donosi razlomljenu i kaotičnu sliku te osobnosti. S tim u vezi realističku i naturalističku tehniku pisanja zamjenjuje psihoanalitičko poniranje u podsvjesne antijunakove predjele. To je djelo u neku ruku anticipacija dostignuća [[David Herbert Lawrence|Lawrencea]], [[James Joyce|Joycea]] ili [[Marcel Proust|Prousta]] – iako ne tih razina umjetničkoga dosega. Možda je [[Louis-Ferdinand Céline|Céline]] po svom nihilizmu i mizantropskom radikalizmu najbliži Kamovu, koji je mnogim elementima anticipirao i u stanovitu smislu započeo avangardne procese koji su se u to vrijeme rađali u Europi. Janko Polić Kamov je prava hrvatska avangarda upravo prema školskim elementima avangardne paradigme: aktivizmu, antagonizmu, nihilizmu, agonizmu, osporavanju postojećih struktura, dehijerarhizaciji struktura, antiesteticizmu. U idejnom i koncepcijskom sloju Kamov je zacijelo revolucionaran, u hibridima, stilskoj &quot;nečistoći&quot;, kao i općoj radikalnoj oprjeci spram ustaljenih estetskih kanona. Tako s njime u punom smislu riječi počinje hrvatska književna avangarda. Ulomak iz romana prvi puta hrvatskoj javnosti obznanjen je [[27. travnja]] [[1956.]] godine u glasilu ''Globus'', u tekstu ''Nepoznati Kamov, Razgovor s urednikom, književnikom Dragutinom Tadijanovićem''.&lt;ref&gt;Tatjana Stupin Lukašević, [https://bib.irb.hr/datoteka/778231.Knjizevna_Rijeka_4-2013.pdf ''Kamov i Tadija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180311201947/https://bib.irb.hr/datoteka/778231.Knjizevna_Rijeka_4-2013.pdf |date=11. ožujka 2018. }}, ''Književna Rijeka'', broj 4, godište XVIII., zima 2013., str. 116.-117., pristupljeno 14. travnja 2019.&lt;/ref&gt;

{{citat|Kamovljeva ''Isušena kaljuža'', o kojoj je [[Vladimir Čerina]] napisao antologijske retke kao o djelu u kojemu je Janko Polić najizrazitije literarno autentičan, roman tiskanje kojega je iznenada obustavljeno i cenzorski blokirano, proza na kojoj su ispite padali sveučilišni profesori poput [[Franjo Fancev|Franje Fanceva]], avangardno romaneskno tkivo koje je u rukopisu cirkuliralo među hrvatskom kulturnom elitom početkom 20. stoljeća, jedinstveni romaneskni hrvatski i europski unikum koji je bizarno ''kružio'' od Društva hrvatskih književnika do Sveučilišne i nacionalne knjižnica te pola stoljeća bio amputiran od prosudbe kulturne javnosti – tek je pojavom i osobnim znanstvenim i poetskim angažmanom [[Dragutin Tadijanović|Dragutina Tadijanovića]], uz podupiranje pojedinih, napose riječkih intelektualaca, konačno tiskarski objelodanjen. Povijest hrvatske književnosti otada više nije bila ista!|Tatjana Stupin Lukašević, ''Kamov i Tadija'', ''Književna Rijeka'', br. 4, 2013., str. 117.&lt;ref&gt;Tatjana Stupin Lukašević, [https://bib.irb.hr/datoteka/778231.Knjizevna_Rijeka_4-2013.pdf ''Kamov i Tadija''], ''Književna Rijeka'', broj 4, godište XVIII., zima 2013., str. 117., pristupljeno 14. travnja 2019.&lt;/ref&gt;}}

Roman ''Isušena kaljuža''  objavljen je [[1957.]] godine u sklopu ''Sabranih djela Janka Polića Kamova'' (sv. 2), koje je uredio Dragutin Tadijanović, a nakladnik je riječki &quot;Otokar Keršovani&quot;.

=== Posmrtno izdana djela ===
* ''Ćaskanja'', Izdanje Knjižare G. Trbojevića, Rijeka, 1914. (reprint Fortuna, Strmec Samoborski, 2015.)
* ''Novele i eseji'', Izdanje Hrvatske književne naklade neovisnih književnika, Zagreb, 1938.
* ''Sabrana djela Janka Polića Kamova'', sv. 1-4, (sv. 1: ''Pjesme, novele i lakrdije'', 1956.; sv. 2: ''Isušena Kaljuža'', 1957.; sv. 3: ''Drame'', 1957.; sv. 4: ''Članci i feljtoni – pisma'', 1958.), ur. Dragutin Tadijanović, &quot;Otokar Keršovani&quot;, Rijeka, 1956. – 1958.&lt;ref name=&quot;Darko Gašparović&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{eng oznaka}}/{{hrv oznaka}}
 [http://martinmayhew.com/janko-polic-kamov-sabrana-djela/ Janko Polić Kamov – sabrana djela], martinmayhew.com, 29. travnja 2016. pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; (2. izd. 1984., 3. izd. 2000.)
* ''Pjesme, novele, drame, eseji'', Pet stoljeća hrvatske književnosti, knj. 83,  Matica hrvatska – Zora, Zagreb, 1968.
* ''Isušena kaljuža'', Konzor, Zagreb, 1997.; Hrvatsko kulturno društvo HUM, Mostar, 2000.; Matica hrvatska, Zagreb, 2003.; Večernji list, Zagreb, 2004. (tal. prijevod, ''La Palude Disseccata'', Campanotto, Pasian di Prato, 2009.; njem. prijevod, ''Austrocknen'', Guggolz Verlag, Berlin, 2024.).
* ''Pobunjeni pjesnik'', Konzor, Zagreb 1997.
* ''Selected Short Stories and Poems'', Centar društvenih djelatnosti mladih - Nakladni zavod Matice hrvatske, Rijeka - Zagreb, 1997. 
* ''Pjesme i novele'', Croatica, Riječ, Vinkovci, 1997.
* ''Pjesme i novele'', prir. Cvjetko Milanja, Privlačica, Vinkovci, 1998. 
* ''Pjesme i novele'', prir. Dragica Dujmović-Markusi, Divič, Zagreb, 2004. 
* ''Izabrana djela'', ''I.: Pjesme, lakrdije i novele'', knj. 92, 2007.; ''II.: [Roman, drame, članci i feljtoni, pisma]'', knj. 131, 2016.; [[Stoljeća hrvatske književnosti]],  Matica hrvatska, Zagreb.
* ''Tragedija mozgova: tri scene'', Biblioteka Parnas. Niz književnost, Matica hrvatska, Zagreb, 2007.
* ''Zwischen Fluch und Toleranz: ausgewählte Kurzgeschichten und Novellen'', Udruga građana Rival, Rijeka, 2009. 
* ''Ispovijest heroja naših dana'', Šareni dućan, Koprivnica, 2010. 
* ''Darmošlap'', Runa, Prag, 2012. (prijevod djela ''Pjesme, novele i lakrdije'' na češki)
* ''Psovka i maštarije'', Mozaik knjiga, Zagreb, 2014.
* ''Ištipana hartija'', Što čitaš?, Zagreb, 2014.
* ''Farces &amp; Novellas'', CreateSpace, 2018., (prijevod Kamovljevih tekstova ''Brada'', ''Selo'', ''Žena'', ''Katastrofa'', ''Odijelo'', ''Potres'', ''Stjenica'', ''Ispovijest'', ''Ecce homo!'', ''Žalost'', ''Sloboda'' i ''Bitanga'' na eng.: Martin Mayhew)&lt;ref name=&quot;novi list&quot;&gt;Kim Cuculić,	[http://www.novilist.hr/novilist_public/Kultura/Knjizevnost/Predstavljena-knjiga-Farces-Novellas-J.-P.-Kamova-u-prijevodu-Martina-Mayhewa?meta_refresh=true ''Predstavljena knjiga &quot;Farces &amp; Novellas&quot; J. P. Kamova u prijevodu Martina Mayhewa''], novilist.hr, 2. lipnja 2018., pristupljeno 13. travnja 2019.&lt;/ref&gt;
* ''Farces &amp; Novellas'', Modernist nakladništvo, Varaždin, 2020.&lt;ref&gt;[https://www.novilist.hr/ostalo/kultura/knjizevnost/varazdinska-izdavacka-kuca-i-martin-mayhew-preveli-rijeckog-pisca-kamov-i-u-knjigama-na-engleskom/ ''Varaždinska izdavačka kuća i Martin Mayhew preveli riječkog pisca: Kamov i u knjigama na engleskom''], novilist.hr, pristupljeno 24. studenoga 2021.&lt;/ref&gt;

==== E-knjiga ====
* ''Farces &amp; Novellas'', 2018., (prijevod Kamovljevih tekstova ''Brada'', ''Selo'', ''Žena'', ''Katastrofa'', ''Odijelo'', ''Potres'', ''Stjenica'', ''Ispovijest'', ''Ecce homo!'', ''Žalost'', ''Sloboda'' i ''Bitanga'' na eng.: Martin Mayhew)&lt;ref name=&quot;novi list&quot;/&gt;

== Spomen ==
* [[1946.]]: Ulica u Rijeci dobila je naziv po njemu, Ulica Janka Polića Kamova.&lt;ref&gt;[https://e-usluge3.rijeka.hr/apex/f?p=120:1:::::: Ulice grada Rijeke], Grad Rijeka, pristupljeno 7. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
* [[1970.]]: Pokrenut je u Rijeci časopis nazvan po njemu, ''Kamov'' (gl. ur. [[Nedjeljko Fabrio]]) koji je izlazio do [[1971.]] godine, a od [[2001.]] do [[2011.]] godine izlazio je časopis ''Novi Kamov'' (gl. ur. [[Ljubomir Stefanović]]).
* [[2000.]]: Spomenik Janku Poliću Kamovu postavljen je u Rijeci, na mostu preko Rječine (rad akademskoga kipara [[Zvonimir Kamenar|Zvonimira Kamenara]])
* [[2000.]]: [[Dokumentarni film]] ''Janko Polić Kamov ili vitez crne psovke'' (40 min.; treći film serijala ''Patristika fluminensia''), po scenariju Gorana Ježića, režirao je Bernardin Modrić.&lt;ref&gt;[https://www.rijecki-film.com/2016/12/05/janko-polic-kamov/ Janko Polić Kamov ili vitez crne psovke] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200808205619/https://www.rijecki-film.com/2016/12/05/janko-polic-kamov/ |date=8. kolovoza 2020. }}, rijecki-film.com, pristupljeno 28. travnja 2019.&lt;/ref&gt;
* [[2006.]]: U [[Punat|Puntu]] na otoku [[Krk]]u, na adresi Stari klanac 1, gdje je posljednjih godina svoga života u više navrata svake godine boravio, postavljena mu je spomen-ploča.&lt;ref&gt;Mladen Urem, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=61&amp;C=12 ''Tri ljubavi Janka Polića Kamova''], ''Sušačka revija'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=61 br. 61], 2008., klub-susacana.hr, pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt; 
* [[2007.]]: U Zagrebu, u Jurišićevoj 18, na kući u kojoj je napisao ''Isušenu kaljužu'', postavljena mu je spomen-ploča.&lt;ref&gt;[https://ezadar.rtl.hr/kultura/2613291/zagreb-u-jurisicevoj-18-postavljena-spomen-ploca-kamovu/ Zagreb: u Jurišićevoj 18 postavljena spomen-ploča Kamovu], Totalportal.hr, ezadar.rtl.hr, 18. studenoga 2007., pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;
* [[2010.]]: U seriji poštanskih maraka ''Znameniti Hrvati'' izdana je poštanska marka s njegovim likom.&lt;ref&gt;[https://www.posta.hr/pregled-postanskih-maraka/195?m=2033 Pregled poštanskih maraka: Znameniti Hrvati - Janko Polić Kamov], posta.hr, pristupljeno 14. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;
* [[2010.]]: [[Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci]] pokrenulo je kulturnu manifestaciju ''KamovFest'', s programom: razgovor za okruglim stolom, dramska praizvedba, recital, baletna obnova u kombinaciji s premijerom te poetski performans.&lt;ref&gt;Tatjana Sandalj, [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=70-71&amp;C=7 ''Kamovfest''], ''Sušačka revija'', [http://www.klub-susacana.hr/revija/novibroj.asp?Num=70-71 br. 70-71], 2010., klub-susacana.hr, pristupljeno 7. svibnja 2019.&lt;/ref&gt;
* [[2014.]]: [[Hrvatsko društvo pisaca]] utemeljilo je i dodjeljuje [[Nagrada Janko Polić Kamov|Nagradu Janko Polić Kamov]], za najbolje književno djelo ([[proza]], [[poezija]], [[drama]]) napisano na [[Hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]].&lt;ref name=&quot;hdp&quot;&gt;[http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/natjecaj-nagrada-janko-polic-kamov-1318 Natječaj - Nagrada Janko Polić Kamov] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201031950/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/dogadanje/natjecaj-nagrada-janko-polic-kamov-1318 |date=1. prosinca 2017. }}, hrvatskodrustvopisaca.hr, 12. srpnja 2017., pristupljeno 18. studenoga 2017.&lt;/ref&gt;
* [[2016.]]: Replika riječkoga spomenika postavljena je u Barceloni, u parku bolnice Hospital de la Santa Creu i Sant Pau.
* Program [[Rezidencija Kamov]] u Rijeci.

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Janko_Polić_-_Hospital_Sant_Pau_-_Barcelona.jpg|Replika riječkoga spomenika Kamovu postavljena u Barceloni.
Datoteka:Janko_Polić_2_-_Hospital_Sant_Pau-_Barcelona.jpg|Ploča pokraj spomenika Kamovu u Barceloni.
&lt;/gallery&gt;

== Literatura ==
* Darko Gašparović, ''Kamov'', Adamić - Filozofski fakultet Rijeka, Rijeka, 2005. {{ISBN|953-219-251-4}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
{{wikicitat}}

* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrf%5B10181%5D%5B26101%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [https://www.kamov.hr/ Kamov.hr]
* [https://enciklopedija.hr/clanak/49134 Polić Kamov, Janko] Hrvatska enciklopedija. LZMK
* [http://proleksis.lzmk.hr/42085/ LZMK / Proleksis enciklopedija: Polić Kamov, Janko] 
* [http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31566 LZMK / Hrvatski obiteljski leksikon: Polić Kamov, Janko] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190115023148/http://hol.lzmk.hr/clanak.aspx?id=31566 |date=15. siječnja 2019. }}
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11888 LZMK / Hrvatski biografski leksikon: Polić Kamov, Janko], Martina Kokolari (2015.)
* Janko Polić Kamov, [https://web.archive.org/web/20190428100645/http://www.knjigasvima.com/wp-content/uploads/2018/11/polickamov_clanci_feljtoni_pisma.pdf ''Članci i feljtoni — Pisma''], eLektire.skole.hr, knjigasvima.com (u međumrežnoj pismohrani archive.org 28. travnja 2019.)
* [https://www.youtube.com/watch?v=BOCNgOnmlLs YouTube - Janko Polić Kamov ili Vitez crne psovke], redatelj Bernardin Modrić, Istra film, HRT, 2000.
* Ivana Perkovac, [https://glashrvatske.hrt.hr/hr/dozivi/ljudi/janko-polic-kamov-nikada-do-kraja-shvacen-ni-prihvacen/ ''Janko Polić Kamov – nikada do kraja shvaćen ni prihvaćen''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190506211941/https://glashrvatske.hrt.hr/hr/dozivi/ljudi/janko-polic-kamov-nikada-do-kraja-shvacen-ni-prihvacen/ |date=6. svibnja 2019. }}, [[HRT – Glas Hrvatske|Glas Hrvatske]], 6. listopada 2017. {{hrv oznaka}}/{{eng oznaka}}/{{deu oznaka}}/{{spa oznaka}}

{{Književnici razdoblja 1857. - 1952.}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Polić Kamov, Janko}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Rijeka]]
[[Kategorija:Životopisi, Senj]]
[[Kategorija:Životopisi, Barcelona]]
[[Kategorija:Sušak]]</text>
      <sha1>bdyuiirt7wc0xcep3x7bg6rencavbae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paul Samuelson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11512</id>
    <revision>
      <id>7447800</id>
      <parentid>7217311</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447800</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5486" sha1="aufm7f5hsy27671ws4n5k2mqo8eol9f" xml:space="preserve">{{Infookvir ekonomist
| ime               = Paul Samuelson
| slika             = Paul Samuelson.gif
| širina slike      = 
| opis              = Paul Samuelson (1997.)
| puno ime          =
| datum rođenja     = [[15. svibnja]] [[1915.]]
| mjesto rođenja    = {{SAD grad|Gary|Indiana}}, SAD
| datum smrti       = [[13. prosinca]] [[2009.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|Belmont|Massachusetts}}, SAD
| institucija       = 
| znanstveno polje  = Ekonomska analiza
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = [[Nobelova nagrada za ekonomiju]] 1970.g.
| spomenici         = 
| državljanstvo     = {{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Paul Samuelson''' ({{SAD grad|Gary|Indiana}}, [[15. svibnja]] [[1915.]] – {{SAD grad|Belmont|Massachusetts}}, [[13. prosinca]] [[2009.]]), [[SAD|američki]] [[Ekonomija|ekonomist]].

== Obrazovanje i nagrade ==

Diplomirao je na Sveučilištu u [[Chicago|Chicagu]] [[1935.]] godine. Magistrirao je na istom sveučilištu [[1936.]] godine, a doktorirao na području [[Filozofija|filozofije]] [[1941.]] godine na [[Sveučilište Harvard|Harvard]]u. Bio je član mnogih udruženja (Vijeća za društvena istraživanja, Zaklade Ford). Primio je počasne doktorate na Sveučilištu u Chicagu i Sveučilištu [[Oberlin]] [[1961.]] godine, Sveučilištu Indiana i Sveučilištu [[East Anglia]] u [[1966.]] godini. Primio je nagradu David A. Wells [[1941.]] godine i [[1947.]] godine priznanje John Bates Clark koje mu je dodijelilo Američko ekonomsko udruženje (American Economic Association).

== Djela ==

Njegovo prvo značajno djelo, ''Foundations of Economic Analysis'' (''Osnove ekonomske analize'') objavljeno je [[1947.]] godine. U njemu je demonstrirao korištenje matematičkih metoda pri istraživanjima ekonomskih problema. Njegovo djelo ''Economics: An Introductory Analysis'' (''Ekonomika - uvodna analiza'', [[1948.]]), postala je najbolje prodavana knjiga na području ekonomije svih vremena. Knjiga je prodana u više od milijun primjeraka i prevedena na više jezika. Posljednje izdanje knjige bilo je [[1992.]], koje je profesor Sameulson napisao zajedno s W. D. Nordhausom, i obuhvaća [[Makroekonomija|makroekonomske]] i [[Mikroekonomija|mikroekonomske]] probleme društva te razvoj ekonomske misli. Knjiga ''Linear Programming and Economic Analysis'' (''Linearno programiranje i ekonomska analiza'', [[1958.]]) koju je napisao u suradnji s Robertom Dorfmanom i Robertom Solowom prikazuje kako se principi matematičke ekonomije primjenjuju na praktičnim problemima međunarodne ekonomije, transporta, marketinga, problemima proizvodnje i konkurentnosti. Na [[MIT]] je došao kao predavač [[1940.]] godine. Od 1944. bio je djelatnik Radiation Laboratory te je od [[1945.]] godine radio kao izvanredni profesor predmeta – međunarodni ekonomski odnosi na Fletcherovoj školi prava i diplomacije. Redovnim profesorom na MIT-u postao je [[1947.]] godine. Profesor Samuelson često je radio kao savjetnik. Od [[1941.]] do [[1943.]] u Odboru za upravljanje nacionalnim resursima (zadužen za planiranje nastavka pune zaposlenosti za vrijeme rata); u Odboru za ratnu proizvodnju i Uredu za ratnu mobilizaciju i obnovu tijekom 1945. (ekonomski i opći plan); u Riznici Sjedinjenih Američkih Država od 1945. od [[1952.]]; u Uredu za proračun, 1952.; u Savjetodavno-istraživackom odboru Komisije predsjednikovih državnih ciljeva (The Research Advisory Panel to the President's National Goals Commission), 1959. – 1960.; u Savjetodavnom odboru za ekonomski razvoj (The ResearchAdvisory Board Committee for Economic Development), 1960. Bio je član Nacionalne grupe za ekonomsko obrazovanje (The National Task Forceon Economic Education), 1960. – 1961. i radio kao konzultant za Rand Corporation od [[1949.]] Neslužbeni savjetnik Riznice Sjedinjenih Američkih Država i Odbora gospodarskih savjetnika (The Council of Economic Advisors). 
Bio je ekonomski savjetnik senatoru, kandidatu i kasnije izabranom predsjedniku [[John F. Kennedy|Kennedyju]] te je [[1961.]] bio autor Izvještaja o stanju američkog gospodarstva (January 5, 1961. Samuelson Report on the State of the American Economy to President; Kennedy). Njegovo savjetovanje vlade donijelo mu je prepoznatljivost kao ekonomskog savjetnika te je 1965. odabran za predsjednika Međunarodnog gospodarskog udruženja.

Profesor Samuelson bio je aktivan u mnogim organizacijama. Član je Američke akademije znanosti i umjetnosti, Američkog filozofskog udruženja i Britanske akademije; član je i bivši predsjednik (1961.) Medunorodnog gospodarskog udruženja; član je i bivši predsjednik (1951.) Ekonometrijskog društva; član vijeća i potpredsjednik Gospodarskog društva. Profesor Samuelson objavio je brojne radove u časopisima i zbornicima koji su prikupljeni u djelu ''Collected Scientifte Papers'' (''Sabrane znanstvene rasprave'').

Dobitnik je [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] za [[Nobelova nagrada za ekonomiju|ekonomiju]] [[1970.]] godine za ukupni teorijski rad i osobito za doprinose unapređenju razine znanstvene analize u ekonomskoj znanosti.

{{Nobelova nagrada za ekonomiju}}

{{GLAVNIRASPORED:Samuelson, Paul}}
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]]</text>
      <sha1>aufm7f5hsy27671ws4n5k2mqo8eol9f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kenneth Arrow</title>
    <ns>0</ns>
    <id>11514</id>
    <revision>
      <id>7447801</id>
      <parentid>6236724</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:05:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447801</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3535" sha1="7c2ux5w3so2w2gpf53c7oq7aizmrsnh" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Kenneth Arrow
| slika             = Kenneth Arrow, Stanford University.jpg
| slika_širina      = 
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[23. kolovoza]] [[1921.]]
| mjesto_rođenja    = {{SAD grad|New York|New York}}
| datum_smrti       = [[21. veljače]] [[2017.]]
| mjesto_smrti      = {{SAD grad|Palo Alto|Kalifornija}}
| prebivalište      = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| etnicitet         = 
| polje             = 
| radna_institucija = [[Stanford]]
| alma_mater        = [[City College of New York]]&lt;br&gt;[[Columbia University]]
| doktorski_mentor  = [[Harold Hotelling]]
| poznat_po         = 
| nagrade           = {{Plainlist|
* [[John Bates Clark Medal]] (1957)
* [[Nobelova nagrada za ekonomiju]] (1972)
* [[von Neumann Theory Prize]] (1986)
* [[National Medal of Science]] (2004)
* [[Fellow of the Royal Society|ForMemRS]] (2006)&lt;ref name=&quot;formemrs&quot;&gt;{{cite web |archiveurl=https://web.archive.org/web/20151117110914/https://royalsociety.org/people/kenneth-arrow-11003/ |archivedate=17. studenoga 2015. |url=https://royalsociety.org/people/kenneth-arrow-11003/ |publisher=Royal Society |location=London |title=Professor Kenneth Arrow ForMemRS, elected 2006}}&lt;/ref&gt;}}
| web_stranica      =
| fusnote           = 
}}
'''Kenneth Arrow''' ([[New York]], [[23. kolovoza]] [[1921.]] - {{SAD grad|Palo Alto|Kalifornija}}, [[21. veljače]] [[2017.]]), [[SAD|američki]] ekonomist.

Školovao se u City School u New Yorku te nastavio školovanje na Sveučilištu Columbia. Daljnje školovanje prekinuo je zbog [[Drugi svjetski rat|II. svjetskog rata]] u kojem je služio kao [[meteorologija|meteorološki]] časnik. Nakon rata nastavio je školovanje na Sveučilištu Columbia te kao predavač na [[Sveučilište u Chicagu|Sveučilištu u Chicagu]]. Godine 1949. postao je predavač na Sveučilištu [[Stanford]], gdje je postao i profesor ekonomskih i statistickih istraživanja. 1968. postao je profesor [[Ekonomija|ekonomije]] na [[Sveučilište Harvard|Sveučilištu Harvard]]. Bio je i počasni profesor na Institutu za napredne studije u Beču. Bio je član Udruženja za društvena istraživanja (1952); član Centra za napredne studije u biheviorističkim znanostima (1956 - 57); ekonomist u Vijeću ekonomskih savjetnika UN-a (1962); voditelj Odjela za ekonomiju u Stanfordu (1953 - 56, 1962 - 63); član Sveučilišta u Cambridgeu. Primio je priznanje John Bates Clark od Američkog ekonomskog udruženja 1957. Član je Američke akademije znanosti i umjetnosti, Ekonometrijskog društva, Instituta za matematičku statistiku i Američkog statističkog udruženja. Primio je počasne doktorate od Sveučilišta u Chicagu, New Yorku i [[Beč]]u. Bio je i predsjednik konometrijskog udruženja, Instituta za poduzetništvo te Američkog ekonomskog   udruženja. 

Zajedno s [[John R. Hicks|Johnom R. Hicksom]] dobitnik je [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelove nagrade za ekonomiju]] za doprinose teoriji ekonomske ravnoteže.

== Djela ==
* &quot;Social Choice and Individual Values&quot; (Društveni izbor i individualne vrijednosti, 1951.),
* &quot;General Competitive Analysis&quot; (Analiza opće konkurencije, 1971., koautor F. H. Hahn),
* &quot;The Limits of Organization&quot; (Granice organizacije, 1973). Godine 1983 - 85. objavljena su mu Colleaed Paper sabrana djela) u šest svezaka.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za ekonomiju}}
{{GLAVNIRASPORED:Arrow, Keneth}}
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]]</text>
      <sha1>7c2ux5w3so2w2gpf53c7oq7aizmrsnh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Barok</title>
    <ns>0</ns>
    <id>13491</id>
    <revision>
      <id>7447499</id>
      <parentid>7426703</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:21:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26809-97</username>
        <id>359539</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nastanak i povijest */</comment>
      <origin>7447499</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22943" sha1="soltfes4mqqb9hxc6fz0pghj0zvrhtd" xml:space="preserve">[[Datoteka:Peter Paul Rubens - De kruisoprichting.JPG|mini|250px|[[Peter Paul Rubens]], ''[[Podizanje križa (Rubens)|Podizanje križa]]'', [[1611.]], ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, [[Antwerpen]].]]
'''Barok''' (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u [[glazba|glazbi]], [[književnost]]i i [[likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] koje se nastavlja na [[Renesansa|renesansu]], razvija u [[rokoko]] i traje do pojave [[Klasicizam|klasicizma]] u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. U katoličkim zemljama to je pokret katoličke obnove ([[protureformacija]]). Ime potječe od [[Portugalski jezik|portugalske]] riječi ''barocco'' koja označava [[biser]] nepravilna oblika, tvorevinu bolesne školjke, a u svezi s renesansom koja se smatrala „savršenim biserom”.
Glavne su značajke u [[barokno slikarstvo|likovnoj umjetnosti]] razigranost masa, monumentalnost prostornih koncepcija, naglašeni [[iluzionizam]] i povezivanje [[barokna arhitektura|arhitekture]], [[barokno kiparstvo|skulpture]] i slikarstva. Barok se javio u [[Italija|Italiji]] i vezan je za grad [[Rim]] (G. L. Bernini, F. Borromini, Vignola, C. Maderno, G. della Porta, D. Fontana); u [[Francuska|Francuskoj]] (J. Hardouin-Mansart, A. Le Nôtre), u [[UK|Engleskoj]] (Ch. Wren); u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] (J. B. Fisher von Erlach, D. Pöppelmann, B. Neumann, Y. Prandtauer), te u Španjolskoj (J. Churriguera).

==Nastanak i povijest==

Barok nastaje u [[Rim]]u koji je bio središte sakralnog slikarstva i arhitekture, ali ubrzo postaje opći umjetnički pokret u svim europskim zemljama, utemeljen u različitim sustavima društva, od [[Apsolutizam|apsolutističke monarhije]] (jačanje [[Protureformacija|protureformacije]]) do [[Protestantizam|protestantskih]] građanskih društava. [[Matematika]], [[astronomija]] i [[fizika]] dokazuju da u prirodi i u svemiru ne vladaju ni slučaj ni neizvjesnost, nego strogi i vječiti zakoni, koji se mogu pročitati i jasno izraziti matematičkim formulama (prije svega zahvaljujući [[Johannes Kepler|Johannesu Kepleru]] i [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]]). Svaki dan se otkriva kako je svijet veći i raznovrsniji; jedino pravilo koje važi je &quot;stalna promjena&quot;, sigurni dinamizam, za razliku od mirnoće [[Renesansa|renesanse]] i nesigurnosti [[Manirizam|manirizma]]. Otkrivajući savršenstvo tog mehanizma svemira koji radi točno i nepogrešivo &quot;kao sat&quot; ljudi se dive njegovu tvorcu – Bogu i odaju mu počast kroz blještavu, obilatu umjetnost punu samopouzdanja.

[[Datoteka:Velázquez - de Breda o Las Lanzas (Museo del Prado, 1634-35).jpg|mini|lijevo|200px|[[Diego Velázquez]], ''[[Predaja Brede]]'', [[1634.]] – [[1635.]], ulje na platnu, [[Prado]], [[Madrid]]. &lt;br&gt;&lt;small&gt;Slika je inspirirana pričom Ambrosia Spinole koji je osvojio [[Nizozemska|Nizozemski]] grad [[Breda|Bredu]] nekoliko godina prije. Slika prikazuje predaju ključeva grada Španjolskim vojnicima.&lt;/small&gt;]]
[[Martin Luther|Luther]] i [[Jean Calvin|Calvin]] prekinuli su univerzalnost vjerskog osjećaja [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Svaki je čovjek sada trebao sam za sebe odlučiti koji mu je od mnogih novih propovjednika spasenje najbolje jamčio za sreću u budućem životu, i uskoro su se svi borili među sobom za prevlast nad dušama milijuna ([[katoličanstvo|katolici]], luterani, kalvinisti, [[baptisti]], anabaptisti i 20-ak drugih sekti). Za vrijeme tih raspravljanja nastalo je doba borbe kao što ga je svijet rijetko kada vidio (Tridesetogodišnji rat). Europa je pretvorena u bojno polje.

[[Datoteka:Chiesa gesu facade.jpg|mini|200px|[[Giacomo della Porta]], Crkva ''[[Il Gesu]]'' u Rimu iz vinko [[1602.]] je prva isusovačka crkva i stilski je prethodnica Baroka.]]
[[1648.]] godine prihvaćen je zakon koji je davao pravo svakom vladaru da svoj naročiti oblik vjere nametne svim svojim podanicima, ne osvrćući se na želje većine. [[Europa]] je podjeljena na bezbroj malih kneževina od kojih je svaka imala svoju vlastitu vjeru i bila zakleti neprijatelj svih svojih susjeda koji se u tome nisu s njome slagali (borbena crkva – ''ecclesia militans''). Još jedan borac za vlast jest dinastička država. Na čelo [[protureformacija|protureformacije]] dolazi [[Španjolska]].

[[Isusovci]] su bili ti koji su ulagali u barokne crkve. Prvi se put koristi uljano slikarstvo, pronađeno u [[Flandrija|Flandriji]]. Otvorena je nizozemska slikarska škola - Van Dyck. U glazbi prevladava &quot;vatreno&quot; i bučno. U [[književnost]]i barok je spoj kićenosti u izrazu ([[marinizam]]) i crkvenih tema o smrti i prolaznosti.

Otkrićem novih pomorskih putova prema istoku, a naročito otkrićem Amerike, ekonomski se centri Europe premještaju s obala Sredozemnog mora na obale Atlantskog oceana. Moćni trgovački gradovi Italije, ustupaju mjesta novim trgovačkim i pomorskim silama, kao što su [[Španjolska]], [[Nizozemska]], [[Francuska]] i [[Engleska]]. Slabljenje sredozemnih gradova izazvalo je znatne promjene u političkoj i društvenoj strukturi Zapadne Europe. Papinska se moć smanjila, iz čega slijedi pojava reformacije u Njemačkoj i Engleskoj. S ekonomskim centrima mijenjaju se i umjetnički centri. Slikarstvo i arhitektura baroka nastaju u [[Italija|Italiji]], dok će vodstvo u likovnom stvaranju preuzeti nove sile.

== Barok u glazbi ==
[[Datoteka:Bach.jpg|mini|[[Johann Sebastian Bach]] u 63. godini života. Portret slikara E. G. Haussmanna iz [[1748.]]]]

:{{glavni|Barokna glazba}}

Pod pojmom barokne glazbe podrazumijevamo djela nastala u razdoblju baroka, dakle u 17. i u prvoj polovici 18. st. To se glazbeno razdoblje ne može točno omeđiti kao određen vremenski period, jer je barok nastao nastavljajući se na [[renesansa|renesansu]], a nestao pojavom [[rokoko]]a i [[klasicizam|klasicizma]] u drugoj polovici 18. st. kad se javila snažna potreba za novim glazbenim stilom. Barokni stil se često ispreplitao s gore navedenim, pa zato njegovo razdoblje možemo samo približno odrediti vremenskim granicama.

U europskoj glazbi razdoblje polifone (instrumentalne i vokalne) glazbe obilježene kićenošću, uresima i kontrastima te razvojem harmonijskog sloga. Može se govoriti o sjevernom (germanskom) i južnom (mediteranskom) glazbenom baroku. U sjevernom je težište bilo na instrumentalnim (preludij, [[tokata]], [[fuga]], šakona, [[suita]]) i vokalno-instrumentalnim vrstama (motet, [[kantata]], misa, [[pasija]], [[oratorij]]), a u južnom na vokalno-instrumentalnima ([[opera]]) i koncertantnima (koncerti, sonate). Zajednička obilježja su im motoričnost ritamsko-metričke strukture, generalbas (continuo), nagli dinamički prijelazi (terasasta dinamika), imitacijsko načelo oblikovanja, koncertantni i varijacijski postupak tematske obrade, pretežna monotematičnost, a posebna obilježja prevlast kromatskog sloga u sjevernom, nasuprot dijatonskom uz znatno ornamentiranje melodije u južnom krilu.

Od glazbenih instrumenata na prvom su mjestu [[violina]], [[čembalo]] i [[orgulje]], upotrebljavane solistički ili u komornim i orkestralnim sastavima. Od glazbenih vrsta posebno ga obilježavaju opere, oratoriji, pasije i kantate na vokalno-instrumentalnom području, a solistički i orkestralni koncerti (concerto grosso), trio-sonate i solo sonate, suite, preludiji i tokate na instrumentalnom području, te osobito fuga, po kojoj se, zbog izrazite prevlasti njezina oblika, barok u glazbi katkad naziva i epohom fuge. Najistaknutiji stvaraoci glazbe u eri baroka bili su [[Claudio Monteverdi]], [[Alessandro Scarlatti]], [[Jean-Baptiste Lully]], [[Jean-Philippe Rameau]] i [[Henry Purcell]] (opera), zatim [[Heinrich Schütz]], [[Giacomo Carissimi]], [[Georg Friedrich Händel]] i [[Johann Sebastian Bach]] (oratorij i pasija), pa [[Arcangelo Corelli]], [[Girolamo Frescobaldi]], [[Antonio Vivaldi]], [[Giuseppe Tartini]], [[Domenico Scarlatti]], François Couperin, [[Georg Philipp Telemann]] i Johann Sebastian Bach (instrumentalne vrste).

===Skladatelji i primjeri===
[[Datoteka:Haendel.jpg|mini|[[Georg Friedrich Händel]], 1733.]]
*[[Claudio Monteverdi]] ([[1567.]] – [[1643.]]) ''[[W:Vespro della Beata Vergine 1610|Marijanska večernja (Vespro della Beata Vergine)]]'' ([[1610.]])
*[[Heinrich Schütz]] ([[1585.]] – [[1672.]]), ''[[w:Symphoniae Sacrae|Symphoniae sacrae]]'' ([[1629.]], [[1647.]], [[1650.]])
*[[Jean-Baptiste Lully]] ([[1632.]] – [[1687.]]) ''[[w:Armide (Lully)|Armida]]'' ([[1686.]])
*[[Johann Pachelbel]] ([[1653.]] – [[1706.]]), ''[[w:Pachelbel's Canon|Kanon u D-duru]]'' ([[1680.]])
*[[Arcangelo Corelli]] ([[1653.]] – [[1713.]]), ''[[w:Twelve concerti grossi, op.6 (Corelli)|12 velikih koncerata, op. 6]]''
*[[Henry Purcell]] ([[1659.]] – [[1695.]]) ''[[w:Dido and Aeneas|Didona i Eneja]]'' ([[1687.]])
*[[Tomaso Albinoni]] ([[1671.]] – [[1751.]]), ''[[w:Sonata a sei con tromba|Sonata za trubu, gudače i continuo]]''
*[[Antonio Vivaldi]] ([[1678.]] – [[1741.]]), ''[[w:The four seasons|Četiri godišnja doba]]'' ([[1723.]])
*[[Jean-Philippe Rameau]] ([[1683.]] – [[1764.]]) ''[[w:Dardanus (opera)|Dardan]]'' ([[1739.]])
*[[Georg Friedrich Händel]] ([[1685.]] – [[1759.]]), ''[[w:Water Music (Handel)|Glazba na vodi]]'' ([[1717.]])
*[[Domenico Scarlatti]] ([[1685.]] – [[1757.]]), [[w:List of solo keyboard sonatas by Domenico Scarlatti|Sonate za čembalo]]
*[[Johann Sebastian Bach]] ([[1685.]] – [[1750.]]), ''[[w:Brandenburg concertos|Brandenburški koncerti]]'' ([[1721.]])
*[[Georg Philipp Telemann]] ([[1681.]] – [[1767.]]), ''[[w:Der Tag des Gerichts|Sudnji dan]]'' ([[1762.]])
*[[Giovanni Battista Pergolesi]] ([[1710.]] – [[1734.]]), ''[[w:Stabat Mater|Stabat Mater]]'' ([[1736.]])

==Barokni grad==
[[Datoteka:Saint Peter's Square from the dome.jpg|mini|lijevo|250px|[[Gian Lorenzo Bernini]], ''[[Trg sv. Petra]]'' u [[Rim]]u, 1675. Pogled s crkve sv. Petra.]]

Barokni grad temeljen je na vojnoj logici i ostvaren je u zrakastom (radijalnom) planu (Pariški ''L'Etoile'' = zvijezda, npr. [[Karlovac]]), obično osmerokutu sa širokim avenijama (''[[Champs Elysées]]'', u [[Pariz]]u = moć bogatih u kočijama). Grad se širi oko četvrtastih ili kružnih [[trg]]ova okruženih višekatnicama s neurednim začeljima.

Trgovi su glavni element baroknog urbanizma, uglavnom su zatvoreni, eliptičnog tlocrta, dinamiziranog prostora, organizirani pomoću vertikalnih akcenata ([[stup]]ovi, [[obelisk]], [[Fontana|fontane]] – [[Bernini]]jeva ''[[Piazza Navona]]'', [[Rim]]). Najpoznatiji je svakako [[Trg sv. Petra]] Berninija, iz [[1657.]] g. To je [[oval]]ni trg s četverostrukom kolonadom sa strane i otvorenom ulicom nasuprot fasade [[crkva sv. Petra|Sv. Petra]]. S obje strane obeliska u centru trga nalaze se dvije fontane. Kolonada stupova ima dvojnu funkciju: omeđuje trg, a ujedno ga ipak ostavlja pristupačnim. Postignuta je ravnoteža zatvorenosti i otvorenosti prostora.

==Arhitektura baroka==
[[Datoteka:Versailles door Pierre Patel rond 1650.jpg|mini|250px|Dolazak kralja [[Luj XIV.|Luja XIV.]] u [[Versailles]] [[1650.]] g. Ulje na platnu autora Pierrea Patela.]]
:{{glavni|Barokna arhitektura}}
Arhitektura u Baroku je krajnje dinamizirana. U crkvenom graditeljstvu teži se što većim efektima, ostvaruju se nova prostorna rješenja od kojih uglavnom prevladava centralni tip tlocrta naglašen [[Kupola|kupolom]]. Pročelja su uznemirena i bogata [[niša]]ma, [[stup]]ovima, [[voluta]]ma, a prepoznatljivi elementi su oval (elipsa), [[konkavno]]st – [[konveksno]]st (udubljeno, ispupčeno) i opća razigranost masa.

U kraljevskim rezidencijama i [[palača]]ma prevladava stroga simetrija građevina i [[park]]ova (Npr. [[Versailles]]). U gradovima se drvene kuće zamjenjuju zidanima, a gradske i seoske crkve grade se u baroknim oblicima.
[[Datoteka:079ColonnatoSPietro.jpg|mini|Kolonada pred bazilikom sv. Petra]]
Širenje baroka i stvaranje specifičnih stilskih inačica u pojedinim zemljama podudara se s intenzivnom izgradnjom koju su pokrenuli protureformacija i apsolutistički vladari. Misionari kolonizatori prenijeli su ga u zemlje [[Latinska Amerika|Srednje i Južne Amerike]] (churriguerizam u Meksiku). U crkvenom graditeljstvu teži se za što većim efektima, ostvaruju se nova prostorna rješenja, uglavnom prevladava centralni tip tlocrta naglašen kupolom, nemirna pročelja bogata nišama, stupovima, volutama i sl. te uporaba monumentalnih [[kolonada]] (kolonada pred [[bazilika sv. Petra|bazilikom svetoga Petra u Rimu]]). U kraljevskim rezidencijama i palačama vlada stroga simetrija građevina i parkova ([[Dvorac Versailles]]). Urbanistička rješenja gradova imaju radijalni raspored ulica. U to se doba i u gradićima drvene kuće zamjenjuju zidanima. Gradske i seoske crkve grade se u baroknim oblicima. Često se gotičke crkve barokiziraju pregradnjama svodova, pročelja i dodavanjem lukovičastih kapa na zvonike, a u unutrašnjosti se postavljaju mramorni barokni [[oltar]], propovjedaonice i dr.

Raskošni se barokni duh pokazuje u bogato urešenoj unutrašnjosti građevine na zidnim slikama, reljefnim štuko ukrasima, punoj plastici, skupocjenom pokućstvu i ukrasnim detaljima te predmetima crkvene liturgije ([[ciborij]], [[kalež]], pokaznica, antependiji i dr.).

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se grade (ili pregrađuju stare) brojne crkve koje podižu pretežito isusovci ([[Lepoglava]], [[Belec]], Trški vrh, [[Varaždin]], [[Zagreb]], [[Dubrovnik]]); dvorci ([[Dvorac Eltz|Eltz u Vukovaru]] i brojni dvorci u Hrvatskom zagorju); palače (Vojković-Oršić-Rauch u Zagrebu, Patačić u Varaždinu); kanoničke kurije (na Kaptolu u Zagrebu); gradske lože ([[Hvar]], [[Labin]]) i dr. Među slikarima ističu se (M. Ponzoni-Pončun, I. Ranger, T. Kokolja, F. Benković i minijaturist B. Razmilović). Skulpture se pretežito uvoze iz Italije i Austrije ali ima i domaćih kipara (T. Jurjević, F. Bakotić, P. Nakić).

==Barokno kiparstvo==
:{{glavni|Barokno kiparstvo}}

U kiparstvu dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja i [[naturalizam]]. Glavni predstavnik barokne skulpture u Italiji je [[Gianlorenzo Bernini|Gian Lorenzo Bernini]].  U skulpturi dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja i naturalizam. Gl. predstavnici barokne skulpture u Italiji jesu G. L. Bernini, S. Moderno, F. Borromini, A. Algardi, u Francuskoj P. Puget, J. B. Pigalle, E. M. Girardon, u flamanskom i holadnskom kiparstvu H. de Keyser, A. Quellinus, a u Austriji i Njemačkoj J. R. Donner, A. Schlüter.

[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|mini|250px|[[Caravaggio]], ''[[Pozivanje Svetog Mateja]]'', oko [[1600.]],  ulje na platnu, Kapela Contarelli u crkvi San Luigi dei Francesi u [[Rim]]u. 
&lt;br/&gt;Ova slika se smatra prvom baroknom slikom i ujedno prvim baroknim djelom uopće.]]

==Barokno slikarstvo==
:{{glavni|Barokno slikarstvo}}

U slikarstvu su karakteristične jake boje, snažni svjetlosni kontrasti i iluzija dubokog prostora koja se dobiva primjenom radikalnih [[Perspektiva|perspektivnih]] rješenja. Tematski prevladavaju sakralne i mitološke kompozicije u kojima se isprepliću religiozno patetični zanos i senzualnost putenih golih [[akt]]ova. [[Pejzaž (likovni)|Krajolici]] i [[Mrtva priroda|mrtve prirode]] postaju samostalne slikarske teme, a u nekim se [[grafika]]ma postiže savršenstvo likovnog izraza.

Među najpoznatijim baroknim slikarima u Italiji su [[Caravaggio]], obitelj Carracci, G. B. Tiepolo, G. B. Piazzetta, F. Guardi, A. Pozzo, F. Benković, u Francuskoj obitelj Le Nain, J. Callot, N. Poussin, C. Lorain, P. Mignard, A. Watteaux, u Španjolskoj D. Velázquez, B. E. Murillo, F. de Zurbarán, J. Ribera, u holanskom i flamanskom slikarstvu ([[Rembrandt]], F. Hals, M. Hobbema, P. P. Rubens, A. van Dyck, J. Vermeer van Delft); u Njemačkoj i Austriji obitelj Asam, A. Elsheimer, M. Rottmayr, a u Engleskoj J. Reynolds, W. Hogarth, Th. Gainsborough. Krajolici i mrtve prirode postaju samostalne slikarske teme, a u nekim se grafikama postiže savršenstvo lik. izraza (Rembrandt, J. Callot).

==Barok u književnosti==
Taj stil obilježen je gustom uporabom figura, naglašenom sklonošću stilskih efekata. Koriste stilska sredstva poput bujne [[metafora|metafore]], [[kontrast]]a, [[paradoks]]a i [[hiperbola (figura)|hiperbola]], a popularna stilska figura je i končeto ([[concetto]]) – spajanje naizgled nespojivih pojmova da bi se postigla duhovitost. Najčešći oblici končeta su [[antiteza]], [[paradoks]] i [[hiperbola (figura)|hiperbola]]. Pokazuje sklonost prema pisanju [[melodrama]] i [[opera]], a značajne promjene se događaju i u epskom pjesništvu gdje se pisci počinju zanimati za povijesne teme ([[Torquato Tasso]] – [[Oslobođeni Jeruzalem]] i [[Ivan Gundulić]] – [[Osman]]).
Najznačajniji književnici jesu [[Giambattista Marino]], pjesnik talijanskog pravca i začetnik pravca koji je po njemu nazvan marinizam. Napisao je mitološki spjev od 45 000 stihova [[Adonis]]. Glavni predstavnik španjolskog baroka je [[Pedro Calderon de la Barca]], koji je poznat po pisanju kazališnih komada, od kojih mu je najznačajnija svjetovna drama [[Život je san]]. [[Torquato Tasso]] je talijanski pjesnik kasne renesanse, ali njegovo najznačajnije djelo je barokni ep Oslobođeni Jeruzalem. [[Gongora]] je isto tako poznati španjolski barokni pjesnik, jedan od glavnih predstavnika kulteranizma, odn. gongorizma.

==Barok u hrvatskoj književnosti==
[[Datoteka:Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg|mini|150px|Prvo izdanje Kašićeve gramatike u [[Rim]]u [[1604.]]]]
{{glavni|Hrvatska barokna književnost}}
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|mini|[[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Suze sina razmetnoga]]'']]
U 17. st. [[Dalmacija]] je pod [[Mleci]]ma (osim Dubrovačke Republike), [[Turci]] su zauzeli [[slavonija|Slavoniju]], a preostali dio drže [[Habsburgovci]]. Jedino je mali dio slobodan uz Dubrovačku Republiku. Barokno razdoblje je vrhunac stvaranja u Dubrovniku, tj. da je Dubrovnik centar književnog razvoja. 
Ono što je novo u baroku jest da nije koncentriran na dalmatinsko područje, književnici međusobno razmjenjuju iskustva i surađuju. Hrvatski barok se razvija na 4 područja: [[Dubrovnik]], Dalmacija, Banska Hrvatska i [[Slavonija]] (tek od 1700. god. kad je oslobođena od Turaka). 
Pod utjecajem Dubrovnika, počinje se izdvajati štokavsko narječje, s tim da se nameće štokavska ikavica pod utjecajem Slavonije i dalmatinskih gradova. U baroku se počinje govoriti o jeziku, jezikoslovci postaju biti značajni (1604. [[Bartol Kašić]] izdaje «Hvatsku gramatiku» i postavlja temelje hrvatskog jezika). 
I u 18. stoljeću u Hrvatskoj ima pjesnika koji stvaraju baroknim stilom, za njih kažemo da su zakašnjeli barokni pjesnici.&lt;br/&gt;
Književne vrste koje se razvijaju u baroku su: 
* Lirika –  Prvi predstavnik baroka u lirici bio je Dubrovčanin [[Ivan Bunić Vučić]] s ljubavnim pjesmama iz Zbirke pjesama plandovanja. Uz [[Ivan Bunić Vučić|Bunića Vučića]] primjećuju se i ostatci petrarkizma, pogotovo u povezivanju ljubavne pjesme s udvaračkom retorikom. Karakteristike baroka u Bunić-Vučića su njegova bogata figuracija, s mnoštvom domišljatih i nategnutih [[metafora]], [[antiteza]] ili [[usporedba]]. Nakon BV-a, osim nekoliko kraćih pjesama [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], dugo vremena nije bilo lirike. Tek potkraj 17.st. ispjevao je [[Ignjat Đurđević]] opsežan ljubavni kanconijer.
* Epika – Tradiciju baroknog epa utemeljio je I. Gundulić svojim djelom [[Osman]], a slijedilo ga je još nekoliko pjesnika: Kanavelić s djelom [[Sveti Ivan Trogirski|Sveti Ivan biskup trogirski]] i Kralj [[Koloman]] te Vitaljić s djelom Ostan Božje ljubavi. Gundulićev Osman prilično je moderan [[ep]] prema kriterijima svog vremena. Obrađuje vremenski aktualne događaje, a stilom pokazuje sklonost baroknoj konfiguraciji. Kompozicijski je malo neujednačen: početna i zaključna pjevanja, gdje se prati sudbina Osmana 2, pretežito su kronikalne naravi, dok su srednja pjevanja izmiješana povijesnim i kvazipovijesnim događajima sa slobodnom fabulom koja se oslanja na epizode Tassova Oslobođenja Jeruzalema.
* Drama –  U drami prednjači [[Dubrovnik]], a najznačajnija [[Drama|dramska]] djela su [[tragikomedija|tragikomedije]]. Najviše ih pišu Gundulić i Palmotić, a uglavnom se temelje na libretima talijanske barokne opere te najčešće obrađuju mitološke ili kvazipovijesne teme. Monolozi su većinom tematski oskudni, ali s mnoštvom stilskih figura, osobito onim zasnovanim na suprotnosti. Potkraj 17. st. prevladavaju prozne komedije na koje, malo zakašnjelo, utječe talijanska komedija umijeća. Dramsko, lirsko kao i epsko pjesništvo uglavnom je svjetovne tematike.

Osim navedenih, važni barokni književnici u Hrvatskoj su i pripadnici [[Ozalj]]skog kruga: Ljudi okupljeni oko Ozlja, najznačajnija imena [[Fran Krsto Frankapan]], [[Katarina Zrinski]] i [[Petar Zrinski]]. Uočili su problem [[Narječje|narječja]] te predlagali da se sva narječja uklope u [[jezik]]. Problem te ideje bio je izgovor, [[jezik]] tako načinjen bio bi umjetan. To je razlog zbog kojeg se to nije moglo održati. To je važna stvar na putu do [[hrvatski|hrvatskog]] [[jezik]]a.

== Povezani članci ==
* [[renesansa]]
* [[likovna umjetnost u Hrvatskoj#Barok i Rokoko|barok u Hrvatskoj]]
* [[barokna arhitektura]]
* [[manirizam]]
* [[rokoko]]

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Baroque art}}
*[http://www.baroquelife.org Kultura Baroka i Rokokoa.]
*[http://etext.lib.virginia.edu/DicHist/dict.html ''Rječnik povijesnih ideja'':] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918094722/http://etext.lib.virginia.edu/DicHist/dict.html |date=18. rujna 2009. }} Barok u književnosti.
*[https://web.archive.org/web/20070927182459/http://www.hernandofla.com/liteliz.htm Najveća djela barokne književnosti.]
*[http://www.ibiblio.org/wm/paint/glo/baroque/ Webmuseum Pariz.]
*[https://web.archive.org/web/20180902092035/http://www.sentieridelbarocco.it/ Sicilijanski barok.]
*[http://www.all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html Barok na &quot;History of Art&quot;.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101030044455/http://all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html |date=30. listopada 2010. }}
*[https://web.archive.org/web/20120210002039/http://www.haberarts.com/mytime.htm#baroque Eseji o baroknoj umjetnosti] Autor: John Haber.
*[http://www.oriole-artists.com/Reviews_Baroque_Symbolism Barokni simbolizam.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[https://web.archive.org/web/20070624152123/http://www.antiquestopic.com/the-baroque-style-1620-1700/ Barokni stil i utjercaj Luja XIV.]

{{Barok}}
{{Barokni književnici}}
{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Barok| ]]
[[Kategorija:Novi vijek]]
[[Kategorija:Povijest književnosti]]
[[Kategorija:Umjetnički pokreti]]</text>
      <sha1>soltfes4mqqb9hxc6fz0pghj0zvrhtd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447525</id>
      <parentid>7447499</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:20:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-26809-97|~2026-26809-97]] ([[User talk:~2026-26809-97|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Ziv|Ziv]]</comment>
      <origin>7426703</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22937" sha1="gua92qr79q7w4k1dtsmrixmx83xpyex" xml:space="preserve">[[Datoteka:Peter Paul Rubens - De kruisoprichting.JPG|mini|250px|[[Peter Paul Rubens]], ''[[Podizanje križa (Rubens)|Podizanje križa]]'', [[1611.]], ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, [[Antwerpen]].]]
'''Barok''' (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u [[glazba|glazbi]], [[književnost]]i i [[likovna umjetnost|likovnoj umjetnosti]] koje se nastavlja na [[Renesansa|renesansu]], razvija u [[rokoko]] i traje do pojave [[Klasicizam|klasicizma]] u drugoj polovici [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. U katoličkim zemljama to je pokret katoličke obnove ([[protureformacija]]). Ime potječe od [[Portugalski jezik|portugalske]] riječi ''barocco'' koja označava [[biser]] nepravilna oblika, tvorevinu bolesne školjke, a u svezi s renesansom koja se smatrala „savršenim biserom”.
Glavne su značajke u [[barokno slikarstvo|likovnoj umjetnosti]] razigranost masa, monumentalnost prostornih koncepcija, naglašeni [[iluzionizam]] i povezivanje [[barokna arhitektura|arhitekture]], [[barokno kiparstvo|skulpture]] i slikarstva. Barok se javio u [[Italija|Italiji]] i vezan je za grad [[Rim]] (G. L. Bernini, F. Borromini, Vignola, C. Maderno, G. della Porta, D. Fontana); u [[Francuska|Francuskoj]] (J. Hardouin-Mansart, A. Le Nôtre), u [[UK|Engleskoj]] (Ch. Wren); u [[Njemačka|Njemačkoj]] i [[Austrija|Austriji]] (J. B. Fisher von Erlach, D. Pöppelmann, B. Neumann, Y. Prandtauer), te u Španjolskoj (J. Churriguera).

==Nastanak i povijest==

Barok nastaje u [[Rim]]u koji je bio središte sakralnog slikarstva i arhitekture, ali ubrzo postaje opći umjetnički pokret u svim europskim zemljama, utemeljen u različitim sustavima društva, od [[Apsolutizam|apsolutističke monarhije]] (jačanje [[Protureformacija|protureformacije]]) do [[Protestantizam|protestantskih]] građanskih društava. [[Matematika]], [[astronomija]] i [[fizika]] dokazuju da u prirodi i u svemiru ne vladaju ni slučaj ni neizvjesnost, nego strogi i vječiti zakoni, koji se mogu pročitati i jasno izraziti matematičkim formulama (prije svega zahvaljujući [[Johannes Kepler|Johannesu Kepleru]] i [[Isaac Newton|Isaacu Newtonu]]). Svaki dan se otkriva kako je svijet veći i raznovrsniji; jedino pravilo koje važi je &quot;stalna promjena&quot;, sigurni dinamizam, za razliku od mirnoće [[Renesansa|renesanse]] i nesigurnosti [[Manirizam|manirizma]]. Otkrivajući savršenstvo tog mehanizma svemira koji radi točno i nepogrešivo &quot;kao sat&quot; ljudi se dive njegovu tvorcu – Bogu i odaju mu počast kroz blještavu, obilatu umjetnost punu samopouzdanja.

[[Datoteka:Velázquez - de Breda o Las Lanzas (Museo del Prado, 1634-35).jpg|mini|lijevo|200px|[[Diego Velázquez]], ''[[Predaja Brede]]'', [[1634.]] – [[1635.]], ulje na platnu, [[Prado]], [[Madrid]]. &lt;br&gt;&lt;small&gt;Slika je inspirirana pričom Ambrosia Spinole koji je osvojio [[Nizozemska|Nizozemski]] grad [[Breda|Bredu]] nekoliko godina prije. Slika prikazuje predaju ključeva grada Španjolskim vojnicima.&lt;/small&gt;]]
[[Martin Luther|Luther]] i [[Jean Calvin|Calvin]] prekinuli su univerzalnost vjerskog osjećaja [[srednji vijek|srednjeg vijeka]]. Svaki je čovjek sada trebao sam za sebe odlučiti koji mu je od mnogih novih propovjednika spasenje najbolje jamčio za sreću u budućem životu, i uskoro su se svi borili među sobom za prevlast nad dušama milijuna ([[katoličanstvo|katolici]], luterani, kalvinisti, [[baptisti]], anabaptisti i 20-ak drugih sekti). Za vrijeme tih raspravljanja nastalo je doba borbe kao što ga je svijet rijetko kada vidio (Tridesetogodišnji rat). Europa je pretvorena u bojno polje.

[[Datoteka:Chiesa gesu facade.jpg|mini|200px|[[Giacomo della Porta]], Crkva ''[[Il Gesu]]'' u Rimu iz [[1602.]] je prva isusovačka crkva i stilski je prethodnica Baroka.]]
[[1648.]] godine prihvaćen je zakon koji je davao pravo svakom vladaru da svoj naročiti oblik vjere nametne svim svojim podanicima, ne osvrćući se na želje većine. [[Europa]] je podjeljena na bezbroj malih kneževina od kojih je svaka imala svoju vlastitu vjeru i bila zakleti neprijatelj svih svojih susjeda koji se u tome nisu s njome slagali (borbena crkva – ''ecclesia militans''). Još jedan borac za vlast jest dinastička država. Na čelo [[protureformacija|protureformacije]] dolazi [[Španjolska]].

[[Isusovci]] su bili ti koji su ulagali u barokne crkve. Prvi se put koristi uljano slikarstvo, pronađeno u [[Flandrija|Flandriji]]. Otvorena je nizozemska slikarska škola - Van Dyck. U glazbi prevladava &quot;vatreno&quot; i bučno. U [[književnost]]i barok je spoj kićenosti u izrazu ([[marinizam]]) i crkvenih tema o smrti i prolaznosti.

Otkrićem novih pomorskih putova prema istoku, a naročito otkrićem Amerike, ekonomski se centri Europe premještaju s obala Sredozemnog mora na obale Atlantskog oceana. Moćni trgovački gradovi Italije, ustupaju mjesta novim trgovačkim i pomorskim silama, kao što su [[Španjolska]], [[Nizozemska]], [[Francuska]] i [[Engleska]]. Slabljenje sredozemnih gradova izazvalo je znatne promjene u političkoj i društvenoj strukturi Zapadne Europe. Papinska se moć smanjila, iz čega slijedi pojava reformacije u Njemačkoj i Engleskoj. S ekonomskim centrima mijenjaju se i umjetnički centri. Slikarstvo i arhitektura baroka nastaju u [[Italija|Italiji]], dok će vodstvo u likovnom stvaranju preuzeti nove sile.

== Barok u glazbi ==
[[Datoteka:Bach.jpg|mini|[[Johann Sebastian Bach]] u 63. godini života. Portret slikara E. G. Haussmanna iz [[1748.]]]]

:{{glavni|Barokna glazba}}

Pod pojmom barokne glazbe podrazumijevamo djela nastala u razdoblju baroka, dakle u 17. i u prvoj polovici 18. st. To se glazbeno razdoblje ne može točno omeđiti kao određen vremenski period, jer je barok nastao nastavljajući se na [[renesansa|renesansu]], a nestao pojavom [[rokoko]]a i [[klasicizam|klasicizma]] u drugoj polovici 18. st. kad se javila snažna potreba za novim glazbenim stilom. Barokni stil se često ispreplitao s gore navedenim, pa zato njegovo razdoblje možemo samo približno odrediti vremenskim granicama.

U europskoj glazbi razdoblje polifone (instrumentalne i vokalne) glazbe obilježene kićenošću, uresima i kontrastima te razvojem harmonijskog sloga. Može se govoriti o sjevernom (germanskom) i južnom (mediteranskom) glazbenom baroku. U sjevernom je težište bilo na instrumentalnim (preludij, [[tokata]], [[fuga]], šakona, [[suita]]) i vokalno-instrumentalnim vrstama (motet, [[kantata]], misa, [[pasija]], [[oratorij]]), a u južnom na vokalno-instrumentalnima ([[opera]]) i koncertantnima (koncerti, sonate). Zajednička obilježja su im motoričnost ritamsko-metričke strukture, generalbas (continuo), nagli dinamički prijelazi (terasasta dinamika), imitacijsko načelo oblikovanja, koncertantni i varijacijski postupak tematske obrade, pretežna monotematičnost, a posebna obilježja prevlast kromatskog sloga u sjevernom, nasuprot dijatonskom uz znatno ornamentiranje melodije u južnom krilu.

Od glazbenih instrumenata na prvom su mjestu [[violina]], [[čembalo]] i [[orgulje]], upotrebljavane solistički ili u komornim i orkestralnim sastavima. Od glazbenih vrsta posebno ga obilježavaju opere, oratoriji, pasije i kantate na vokalno-instrumentalnom području, a solistički i orkestralni koncerti (concerto grosso), trio-sonate i solo sonate, suite, preludiji i tokate na instrumentalnom području, te osobito fuga, po kojoj se, zbog izrazite prevlasti njezina oblika, barok u glazbi katkad naziva i epohom fuge. Najistaknutiji stvaraoci glazbe u eri baroka bili su [[Claudio Monteverdi]], [[Alessandro Scarlatti]], [[Jean-Baptiste Lully]], [[Jean-Philippe Rameau]] i [[Henry Purcell]] (opera), zatim [[Heinrich Schütz]], [[Giacomo Carissimi]], [[Georg Friedrich Händel]] i [[Johann Sebastian Bach]] (oratorij i pasija), pa [[Arcangelo Corelli]], [[Girolamo Frescobaldi]], [[Antonio Vivaldi]], [[Giuseppe Tartini]], [[Domenico Scarlatti]], François Couperin, [[Georg Philipp Telemann]] i Johann Sebastian Bach (instrumentalne vrste).

===Skladatelji i primjeri===
[[Datoteka:Haendel.jpg|mini|[[Georg Friedrich Händel]], 1733.]]
*[[Claudio Monteverdi]] ([[1567.]] – [[1643.]]) ''[[W:Vespro della Beata Vergine 1610|Marijanska večernja (Vespro della Beata Vergine)]]'' ([[1610.]])
*[[Heinrich Schütz]] ([[1585.]] – [[1672.]]), ''[[w:Symphoniae Sacrae|Symphoniae sacrae]]'' ([[1629.]], [[1647.]], [[1650.]])
*[[Jean-Baptiste Lully]] ([[1632.]] – [[1687.]]) ''[[w:Armide (Lully)|Armida]]'' ([[1686.]])
*[[Johann Pachelbel]] ([[1653.]] – [[1706.]]), ''[[w:Pachelbel's Canon|Kanon u D-duru]]'' ([[1680.]])
*[[Arcangelo Corelli]] ([[1653.]] – [[1713.]]), ''[[w:Twelve concerti grossi, op.6 (Corelli)|12 velikih koncerata, op. 6]]''
*[[Henry Purcell]] ([[1659.]] – [[1695.]]) ''[[w:Dido and Aeneas|Didona i Eneja]]'' ([[1687.]])
*[[Tomaso Albinoni]] ([[1671.]] – [[1751.]]), ''[[w:Sonata a sei con tromba|Sonata za trubu, gudače i continuo]]''
*[[Antonio Vivaldi]] ([[1678.]] – [[1741.]]), ''[[w:The four seasons|Četiri godišnja doba]]'' ([[1723.]])
*[[Jean-Philippe Rameau]] ([[1683.]] – [[1764.]]) ''[[w:Dardanus (opera)|Dardan]]'' ([[1739.]])
*[[Georg Friedrich Händel]] ([[1685.]] – [[1759.]]), ''[[w:Water Music (Handel)|Glazba na vodi]]'' ([[1717.]])
*[[Domenico Scarlatti]] ([[1685.]] – [[1757.]]), [[w:List of solo keyboard sonatas by Domenico Scarlatti|Sonate za čembalo]]
*[[Johann Sebastian Bach]] ([[1685.]] – [[1750.]]), ''[[w:Brandenburg concertos|Brandenburški koncerti]]'' ([[1721.]])
*[[Georg Philipp Telemann]] ([[1681.]] – [[1767.]]), ''[[w:Der Tag des Gerichts|Sudnji dan]]'' ([[1762.]])
*[[Giovanni Battista Pergolesi]] ([[1710.]] – [[1734.]]), ''[[w:Stabat Mater|Stabat Mater]]'' ([[1736.]])

==Barokni grad==
[[Datoteka:Saint Peter's Square from the dome.jpg|mini|lijevo|250px|[[Gian Lorenzo Bernini]], ''[[Trg sv. Petra]]'' u [[Rim]]u, 1675. Pogled s crkve sv. Petra.]]

Barokni grad temeljen je na vojnoj logici i ostvaren je u zrakastom (radijalnom) planu (Pariški ''L'Etoile'' = zvijezda, npr. [[Karlovac]]), obično osmerokutu sa širokim avenijama (''[[Champs Elysées]]'', u [[Pariz]]u = moć bogatih u kočijama). Grad se širi oko četvrtastih ili kružnih [[trg]]ova okruženih višekatnicama s neurednim začeljima.

Trgovi su glavni element baroknog urbanizma, uglavnom su zatvoreni, eliptičnog tlocrta, dinamiziranog prostora, organizirani pomoću vertikalnih akcenata ([[stup]]ovi, [[obelisk]], [[Fontana|fontane]] – [[Bernini]]jeva ''[[Piazza Navona]]'', [[Rim]]). Najpoznatiji je svakako [[Trg sv. Petra]] Berninija, iz [[1657.]] g. To je [[oval]]ni trg s četverostrukom kolonadom sa strane i otvorenom ulicom nasuprot fasade [[crkva sv. Petra|Sv. Petra]]. S obje strane obeliska u centru trga nalaze se dvije fontane. Kolonada stupova ima dvojnu funkciju: omeđuje trg, a ujedno ga ipak ostavlja pristupačnim. Postignuta je ravnoteža zatvorenosti i otvorenosti prostora.

==Arhitektura baroka==
[[Datoteka:Versailles door Pierre Patel rond 1650.jpg|mini|250px|Dolazak kralja [[Luj XIV.|Luja XIV.]] u [[Versailles]] [[1650.]] g. Ulje na platnu autora Pierrea Patela.]]
:{{glavni|Barokna arhitektura}}
Arhitektura u Baroku je krajnje dinamizirana. U crkvenom graditeljstvu teži se što većim efektima, ostvaruju se nova prostorna rješenja od kojih uglavnom prevladava centralni tip tlocrta naglašen [[Kupola|kupolom]]. Pročelja su uznemirena i bogata [[niša]]ma, [[stup]]ovima, [[voluta]]ma, a prepoznatljivi elementi su oval (elipsa), [[konkavno]]st – [[konveksno]]st (udubljeno, ispupčeno) i opća razigranost masa.

U kraljevskim rezidencijama i [[palača]]ma prevladava stroga simetrija građevina i [[park]]ova (Npr. [[Versailles]]). U gradovima se drvene kuće zamjenjuju zidanima, a gradske i seoske crkve grade se u baroknim oblicima.
[[Datoteka:079ColonnatoSPietro.jpg|mini|Kolonada pred bazilikom sv. Petra]]
Širenje baroka i stvaranje specifičnih stilskih inačica u pojedinim zemljama podudara se s intenzivnom izgradnjom koju su pokrenuli protureformacija i apsolutistički vladari. Misionari kolonizatori prenijeli su ga u zemlje [[Latinska Amerika|Srednje i Južne Amerike]] (churriguerizam u Meksiku). U crkvenom graditeljstvu teži se za što većim efektima, ostvaruju se nova prostorna rješenja, uglavnom prevladava centralni tip tlocrta naglašen kupolom, nemirna pročelja bogata nišama, stupovima, volutama i sl. te uporaba monumentalnih [[kolonada]] (kolonada pred [[bazilika sv. Petra|bazilikom svetoga Petra u Rimu]]). U kraljevskim rezidencijama i palačama vlada stroga simetrija građevina i parkova ([[Dvorac Versailles]]). Urbanistička rješenja gradova imaju radijalni raspored ulica. U to se doba i u gradićima drvene kuće zamjenjuju zidanima. Gradske i seoske crkve grade se u baroknim oblicima. Često se gotičke crkve barokiziraju pregradnjama svodova, pročelja i dodavanjem lukovičastih kapa na zvonike, a u unutrašnjosti se postavljaju mramorni barokni [[oltar]], propovjedaonice i dr.

Raskošni se barokni duh pokazuje u bogato urešenoj unutrašnjosti građevine na zidnim slikama, reljefnim štuko ukrasima, punoj plastici, skupocjenom pokućstvu i ukrasnim detaljima te predmetima crkvene liturgije ([[ciborij]], [[kalež]], pokaznica, antependiji i dr.).

U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se grade (ili pregrađuju stare) brojne crkve koje podižu pretežito isusovci ([[Lepoglava]], [[Belec]], Trški vrh, [[Varaždin]], [[Zagreb]], [[Dubrovnik]]); dvorci ([[Dvorac Eltz|Eltz u Vukovaru]] i brojni dvorci u Hrvatskom zagorju); palače (Vojković-Oršić-Rauch u Zagrebu, Patačić u Varaždinu); kanoničke kurije (na Kaptolu u Zagrebu); gradske lože ([[Hvar]], [[Labin]]) i dr. Među slikarima ističu se (M. Ponzoni-Pončun, I. Ranger, T. Kokolja, F. Benković i minijaturist B. Razmilović). Skulpture se pretežito uvoze iz Italije i Austrije ali ima i domaćih kipara (T. Jurjević, F. Bakotić, P. Nakić).

==Barokno kiparstvo==
:{{glavni|Barokno kiparstvo}}

U kiparstvu dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja i [[naturalizam]]. Glavni predstavnik barokne skulpture u Italiji je [[Gianlorenzo Bernini|Gian Lorenzo Bernini]].  U skulpturi dominiraju razigrani pokreti, smiona kiparska rješenja i naturalizam. Gl. predstavnici barokne skulpture u Italiji jesu G. L. Bernini, S. Moderno, F. Borromini, A. Algardi, u Francuskoj P. Puget, J. B. Pigalle, E. M. Girardon, u flamanskom i holadnskom kiparstvu H. de Keyser, A. Quellinus, a u Austriji i Njemačkoj J. R. Donner, A. Schlüter.

[[Datoteka:Caravaggio — The Calling of Saint Matthew.jpg|mini|250px|[[Caravaggio]], ''[[Pozivanje Svetog Mateja]]'', oko [[1600.]],  ulje na platnu, Kapela Contarelli u crkvi San Luigi dei Francesi u [[Rim]]u. 
&lt;br/&gt;Ova slika se smatra prvom baroknom slikom i ujedno prvim baroknim djelom uopće.]]

==Barokno slikarstvo==
:{{glavni|Barokno slikarstvo}}

U slikarstvu su karakteristične jake boje, snažni svjetlosni kontrasti i iluzija dubokog prostora koja se dobiva primjenom radikalnih [[Perspektiva|perspektivnih]] rješenja. Tematski prevladavaju sakralne i mitološke kompozicije u kojima se isprepliću religiozno patetični zanos i senzualnost putenih golih [[akt]]ova. [[Pejzaž (likovni)|Krajolici]] i [[Mrtva priroda|mrtve prirode]] postaju samostalne slikarske teme, a u nekim se [[grafika]]ma postiže savršenstvo likovnog izraza.

Među najpoznatijim baroknim slikarima u Italiji su [[Caravaggio]], obitelj Carracci, G. B. Tiepolo, G. B. Piazzetta, F. Guardi, A. Pozzo, F. Benković, u Francuskoj obitelj Le Nain, J. Callot, N. Poussin, C. Lorain, P. Mignard, A. Watteaux, u Španjolskoj D. Velázquez, B. E. Murillo, F. de Zurbarán, J. Ribera, u holanskom i flamanskom slikarstvu ([[Rembrandt]], F. Hals, M. Hobbema, P. P. Rubens, A. van Dyck, J. Vermeer van Delft); u Njemačkoj i Austriji obitelj Asam, A. Elsheimer, M. Rottmayr, a u Engleskoj J. Reynolds, W. Hogarth, Th. Gainsborough. Krajolici i mrtve prirode postaju samostalne slikarske teme, a u nekim se grafikama postiže savršenstvo lik. izraza (Rembrandt, J. Callot).

==Barok u književnosti==
Taj stil obilježen je gustom uporabom figura, naglašenom sklonošću stilskih efekata. Koriste stilska sredstva poput bujne [[metafora|metafore]], [[kontrast]]a, [[paradoks]]a i [[hiperbola (figura)|hiperbola]], a popularna stilska figura je i končeto ([[concetto]]) – spajanje naizgled nespojivih pojmova da bi se postigla duhovitost. Najčešći oblici končeta su [[antiteza]], [[paradoks]] i [[hiperbola (figura)|hiperbola]]. Pokazuje sklonost prema pisanju [[melodrama]] i [[opera]], a značajne promjene se događaju i u epskom pjesništvu gdje se pisci počinju zanimati za povijesne teme ([[Torquato Tasso]] – [[Oslobođeni Jeruzalem]] i [[Ivan Gundulić]] – [[Osman]]).
Najznačajniji književnici jesu [[Giambattista Marino]], pjesnik talijanskog pravca i začetnik pravca koji je po njemu nazvan marinizam. Napisao je mitološki spjev od 45 000 stihova [[Adonis]]. Glavni predstavnik španjolskog baroka je [[Pedro Calderon de la Barca]], koji je poznat po pisanju kazališnih komada, od kojih mu je najznačajnija svjetovna drama [[Život je san]]. [[Torquato Tasso]] je talijanski pjesnik kasne renesanse, ali njegovo najznačajnije djelo je barokni ep Oslobođeni Jeruzalem. [[Gongora]] je isto tako poznati španjolski barokni pjesnik, jedan od glavnih predstavnika kulteranizma, odn. gongorizma.

==Barok u hrvatskoj književnosti==
[[Datoteka:Bartol_Kasic_Institutiones_linguae_Illyricae.jpg|mini|150px|Prvo izdanje Kašićeve gramatike u [[Rim]]u [[1604.]]]]
{{glavni|Hrvatska barokna književnost}}
[[Datoteka:Tears of the Prodigal Son.jpg|mini|[[Ivan Gundulić|Gundulićeve]] ''[[Suze sina razmetnoga]]'']]
U 17. st. [[Dalmacija]] je pod [[Mleci]]ma (osim Dubrovačke Republike), [[Turci]] su zauzeli [[slavonija|Slavoniju]], a preostali dio drže [[Habsburgovci]]. Jedino je mali dio slobodan uz Dubrovačku Republiku. Barokno razdoblje je vrhunac stvaranja u Dubrovniku, tj. da je Dubrovnik centar književnog razvoja. 
Ono što je novo u baroku jest da nije koncentriran na dalmatinsko područje, književnici međusobno razmjenjuju iskustva i surađuju. Hrvatski barok se razvija na 4 područja: [[Dubrovnik]], Dalmacija, Banska Hrvatska i [[Slavonija]] (tek od 1700. god. kad je oslobođena od Turaka). 
Pod utjecajem Dubrovnika, počinje se izdvajati štokavsko narječje, s tim da se nameće štokavska ikavica pod utjecajem Slavonije i dalmatinskih gradova. U baroku se počinje govoriti o jeziku, jezikoslovci postaju biti značajni (1604. [[Bartol Kašić]] izdaje «Hvatsku gramatiku» i postavlja temelje hrvatskog jezika). 
I u 18. stoljeću u Hrvatskoj ima pjesnika koji stvaraju baroknim stilom, za njih kažemo da su zakašnjeli barokni pjesnici.&lt;br/&gt;
Književne vrste koje se razvijaju u baroku su: 
* Lirika –  Prvi predstavnik baroka u lirici bio je Dubrovčanin [[Ivan Bunić Vučić]] s ljubavnim pjesmama iz Zbirke pjesama plandovanja. Uz [[Ivan Bunić Vučić|Bunića Vučića]] primjećuju se i ostatci petrarkizma, pogotovo u povezivanju ljubavne pjesme s udvaračkom retorikom. Karakteristike baroka u Bunić-Vučića su njegova bogata figuracija, s mnoštvom domišljatih i nategnutih [[metafora]], [[antiteza]] ili [[usporedba]]. Nakon BV-a, osim nekoliko kraćih pjesama [[Ivan Gundulić|Ivana Gundulića]], dugo vremena nije bilo lirike. Tek potkraj 17.st. ispjevao je [[Ignjat Đurđević]] opsežan ljubavni kanconijer.
* Epika – Tradiciju baroknog epa utemeljio je I. Gundulić svojim djelom [[Osman]], a slijedilo ga je još nekoliko pjesnika: Kanavelić s djelom [[Sveti Ivan Trogirski|Sveti Ivan biskup trogirski]] i Kralj [[Koloman]] te Vitaljić s djelom Ostan Božje ljubavi. Gundulićev Osman prilično je moderan [[ep]] prema kriterijima svog vremena. Obrađuje vremenski aktualne događaje, a stilom pokazuje sklonost baroknoj konfiguraciji. Kompozicijski je malo neujednačen: početna i zaključna pjevanja, gdje se prati sudbina Osmana 2, pretežito su kronikalne naravi, dok su srednja pjevanja izmiješana povijesnim i kvazipovijesnim događajima sa slobodnom fabulom koja se oslanja na epizode Tassova Oslobođenja Jeruzalema.
* Drama –  U drami prednjači [[Dubrovnik]], a najznačajnija [[Drama|dramska]] djela su [[tragikomedija|tragikomedije]]. Najviše ih pišu Gundulić i Palmotić, a uglavnom se temelje na libretima talijanske barokne opere te najčešće obrađuju mitološke ili kvazipovijesne teme. Monolozi su većinom tematski oskudni, ali s mnoštvom stilskih figura, osobito onim zasnovanim na suprotnosti. Potkraj 17. st. prevladavaju prozne komedije na koje, malo zakašnjelo, utječe talijanska komedija umijeća. Dramsko, lirsko kao i epsko pjesništvo uglavnom je svjetovne tematike.

Osim navedenih, važni barokni književnici u Hrvatskoj su i pripadnici [[Ozalj]]skog kruga: Ljudi okupljeni oko Ozlja, najznačajnija imena [[Fran Krsto Frankapan]], [[Katarina Zrinski]] i [[Petar Zrinski]]. Uočili su problem [[Narječje|narječja]] te predlagali da se sva narječja uklope u [[jezik]]. Problem te ideje bio je izgovor, [[jezik]] tako načinjen bio bi umjetan. To je razlog zbog kojeg se to nije moglo održati. To je važna stvar na putu do [[hrvatski|hrvatskog]] [[jezik]]a.

== Povezani članci ==
* [[renesansa]]
* [[likovna umjetnost u Hrvatskoj#Barok i Rokoko|barok u Hrvatskoj]]
* [[barokna arhitektura]]
* [[manirizam]]
* [[rokoko]]

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Baroque art}}
*[http://www.baroquelife.org Kultura Baroka i Rokokoa.]
*[http://etext.lib.virginia.edu/DicHist/dict.html ''Rječnik povijesnih ideja'':] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090918094722/http://etext.lib.virginia.edu/DicHist/dict.html |date=18. rujna 2009. }} Barok u književnosti.
*[https://web.archive.org/web/20070927182459/http://www.hernandofla.com/liteliz.htm Najveća djela barokne književnosti.]
*[http://www.ibiblio.org/wm/paint/glo/baroque/ Webmuseum Pariz.]
*[https://web.archive.org/web/20180902092035/http://www.sentieridelbarocco.it/ Sicilijanski barok.]
*[http://www.all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html Barok na &quot;History of Art&quot;.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101030044455/http://all-art.org/history252_contents_Baroque_Rococo.html |date=30. listopada 2010. }}
*[https://web.archive.org/web/20120210002039/http://www.haberarts.com/mytime.htm#baroque Eseji o baroknoj umjetnosti] Autor: John Haber.
*[http://www.oriole-artists.com/Reviews_Baroque_Symbolism Barokni simbolizam.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[https://web.archive.org/web/20070624152123/http://www.antiquestopic.com/the-baroque-style-1620-1700/ Barokni stil i utjercaj Luja XIV.]

{{Barok}}
{{Barokni književnici}}
{{Zapadnaumjetnost}}

[[Kategorija:Barok| ]]
[[Kategorija:Novi vijek]]
[[Kategorija:Povijest književnosti]]
[[Kategorija:Umjetnički pokreti]]</text>
      <sha1>gua92qr79q7w4k1dtsmrixmx83xpyex</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Darda</title>
    <ns>0</ns>
    <id>14787</id>
    <revision>
      <id>7447843</id>
      <parentid>7191107</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:23:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zerjav.josip90</username>
        <id>359625</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodao poznatu osobu</comment>
      <origin>7447843</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11341" sha1="n3vw2gv04z4j2mvzebrrrd2mr654qyu" xml:space="preserve">{{Infookvir općina u Hrvatskoj
|ime              = Darda
|vrsta            = naselje i općina
|grb              = Dardacoatofarms.png
|zastava          = Flag of Darda.gif
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|načelnica        = 
|načelnik         = Anto Vukoje ([[HDZ]])
|naselja          = [[#Općinska naselja|4 općinska naselja]]
|površina         = 94,1
|površina uža     = 82,6
|visina           = 
|z. širina        = 45.63
|z. dužina        = 18.70
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 5427
|stanovništvo uže = 4151
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31326 Darda
|pozivni broj     = 
|autooznaka       = 
|web              = {{URL|https://darda.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Darda''' ([[mađarski|mađ.]] ''Dárda'') je općina u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Nalazi se u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]].

== Zemljopis ==
[[File:Darda, Croatia - panoramio (4).jpg|thumb|Pogled na Dardu.]]
Općina Darda smještena je na jugozapadnom dijelu Baranje uz općine Bilje i Čeminac. Udaljena je desetak kilometara od [[Osijek]]a sjedišta Županije Osječko-baranjske, na međunarodnoj cestovnoj komunikaciji između Republike Mađarske i Osijeka.

== Stanovništvo ==

Po popisu stanovništva iz [[2001.]] godine, općina Darda imala je 7062 stanovnika, raspoređenih u 4 naselja:

* Darda – 5394
* [[Mece]] – 840
* [[Švajcarnica]] – 231
* [[Uglješ]] – 597

=== Nacionalni sastav, 2001.===

* [[Hrvati]] – 3663 (51,87)
* [[Srbi]] – 2008 (28,43)
* [[Mađari]] – 581 (8,23)
* [[Romi]] – 210 (2,97)
* [[Rumunji]] – 119 (1,69)
* [[Nijemci]] – 52 (0,74)
* [[Bošnjaci]] – 21 (0,30)
* [[Crnogorci]] – 18 (0,25)
* [[Slovaci]] – 13 (0,18)
* [[Slovenci]] – 13 (0,18)
* [[Makedonci]] – 8 (0,11)
* [[Albanci]] – 7 (0,10)
* [[Česi]] – 1
* [[Rusini]] – 1
* ostali – 9 (0,13)
* neopredijeljeni – 328 (4,64)
* nepoznato – 10 (0,14)

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Općina Darda |p1857=2292 |p1869=2358 |p1880=2418 |p1890=2723 |p1900=2976 |p1910=3451 |p1921=3114 |p1931=3841 |p1948=4242 |p1953=4523 |p1961=5939 |p1971=7920 |p1981=8345 |p1991=8685 |p2001=7062 |p2011=6908 |p2021=5427 |napomena=Nastala iz stare općine Beli Manastir. Od 1857. do 1981. sadrži dio podataka općine Bilje. Od 1857. do 1981. dio podataka sadržan je u općini Jagodnjak. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Darda |p1857=2292 |p1869=2358 |p1880=2418 |p1890=2723 |p1900=2679 |p1910=3080 |p1921=3114 |p1931=3841 |p1948=3615 |p1953=3738 |p1961=4916 |p1971=6419 |p1981=6460 |p1991=6751 |p2001=5394 |p2011=5323 |p2021=4151 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijela naselja u samostalno naselje Švajcarnica i pripajanjem dijela područja naseljima Lug i Vardarac, općina Bilje, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Bilje, općina Bilje. Sadrži podatke za naselje Uglješ u 1880., 1890., 1921. i 1931. te Švajcarnica od 1910. do 1931., kao i dio podataka za naselje Lug (1971. i 1981. bez stanovnika) i dio podataka za naselje Vardarac do 1981. Do 1961. dio podataka sadržan je u naselju Bilje. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Uprava ==
== Povijest ==
Selo Darda prvi se put spominje u doba [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]], pod imenom ''Tarda''. Nekoliko kilometara udaljena od ''Murse'' (danas [[Osijek]]) bila je na prolazu mnogim trgovcima koji su dolazili s prostora današnje Rusije, Srednje i Sjeverne Europe.

Tijekom Domovinskog rata u Dardi je ubijeno preko od 70 ljudi koji su ostali u tada okupiranom području&lt;ref&gt;[http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&amp;Itemid=41&amp;news_ID=17518] Glas Koncila&lt;/ref&gt;

JNA i pobunjenici napali su Dardu 21. kolovoza. Malobrojni branitelji bili su 106. brigada ZNG i SJP Orao PU Osijek. Izdržali su jedan dan, a 22. kolovoza branitelji i civili morali su se povući. Mjesto je okupirano. JRZ je mitraljiralo po koloni hrvatskih civila koja se je povlačila ka Osijeku. Zrakoplov ''Galeb'' pogodio je kamion s prikolicom i ubio vozača koji je prevozio inventar poduzeća ITP Baranja.&lt;ref&gt;Borna Marinić: [https://domovinskirat.hr/2020/08/22/ratno-zrakoplovstvo-jna-napalo-je-kolonu-civila-u-povlacenju-okupirana-darda/ ''Ratno zrakoplovstvo JNA napalo je kolonu civila u povlačenju – okupirana Darda '']{{bolji izvor}} – Domovinski rat. 22. kolovoza 2020. Pristupljeno 29. kolovoza 2020.&lt;/ref&gt;

Od 22. kolovoza 1991. godine Baranja se organizirano branila sve do 3. rujna 1991. godine kada je u obrani Bilja poginulo 11 hrvatskih branitelja – dragovoljaca Biljske satnije Zbora narodne garde Republike Hrvatske.&lt;ref&gt;[http://oraoosijek.bloger.index.hr/post/pad-baranje--1991/12746063.aspx] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304235158/http://oraoosijek.bloger.index.hr/post/pad-baranje--1991/12746063.aspx |date=4. ožujka 2016. }}{{bolji izvor}} Udruga specijalne policije&lt;/ref&gt;

== Gospodarstvo ==
*[[Belje plus]] (prije [[PIK Belje]], [[Belje]])

== Poznate osobe ==
*[[Ivan Grnja]] (1948.), nogometaš i [[nogomet]]ni trener
*[[Adam Grubor]] (1928. – 1998.), [[pedagog]]
*[[Josip Mesarić]] (1955.), [[ekonomist]]&lt;ref&gt;[http://www.efos.unios.hr/jmesaric/zivotopis/ Životopis], www.efos.unios.hr, pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;
*[[Đorđe (Đokica) Milaković]] (1925. – 2001.), [[glumac]]
*[[Ljupko Petrović]] (1947.), nogometni trener
*Josip Žerjav (1990.) mag.ing.sec.

== Spomenici i znamenitosti ==
[[File:Darda-Dvorac.jpg|thumb|Dvorac Esterhazy u Dardi.]]
U središtu Darde je [[Dvorac Esterhazy u Dardi|dvorac stare mađarske obitelji]] [[Esterházy]]ja, koja je uz dvorac posjedovala i crkvicu sv. Ivana Krstitelja. Pored dvorca tri su prekrasna jezera za kupanje. Središnje jezero zove se Đola.
U središtu se nalazi kip [[Feniks]]a, postavljen u čast poginulima u [[Domovinski rat|Domovinskome ratu]].

== Odgoj i obrazovanje == 
;Predškolski odgoj
U Dardi djeluje dječji vrtić &quot;Radost&quot;, čiji je osnivač Općina Darda. Vrtić radi u četiri skupine i to jaslice &quot;Ribice&quot;, mlađa &quot;Leptirići&quot;, i dvije mješovite skupine &quot;Pčelice&quot; i &quot;Ježići&quot;. U pedagoškoj godini 2009./2010. u vrtić je upisano 106 djece. Općina Darda odlučila se na povećanje kapaciteta vrtića dogradnjom postojećeg jer su trenutni kapaciteti premali. U vrtiću Radost provodi se kraći program učenja engleskog jezika za djecu starije dobne skupine, te njegovanja mađarskog jezika za djecu mađarske nacionalnosti.

;Osnovnoškolsko obrazovanje
Općina Darda ima samo jednu školu, s tim da je u općinu Darda uključeno više sela: Mece, Uglješ i Švajcarnica. U Meci postoji područni školski odjel za učenike od prvog do četvrtog razreda, a učenici iz Uglješa idu u školu u obližnjem selu [[Jagodnjak]].&lt;ref&gt;[http://os-darda.skole.hr/po_mece PO Mece], os-darda.skole.hr, pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt; Djeca sa Švajcarnice polaze OŠ Darda. Osnovna škola Darda ima mnoga natjecanja tijekom godine i vrlo je uspješna u svom radu. Ravnatelj je Janoš Boni. Djeca imaju pravo ići besplatno i na strane jezike, a to su njemački, mađarski i srpski jezik.

;Srednjoškolsko obrazovanje
Prije [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] u Dardi je djelovala i srednja škola. Trenutno u Dardi djeluje područni odjel Druge srednje škole Beli Manastir.&lt;ref&gt;[http://ss-druga-bm.skole.hr/skola/povijest Povijest], Druga srednja škola Beli Manastir, ss-druga-bm.skole.hr, pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

== Kultura ==
* '''Etno zbirka Udruge numizmatičara filatelista i prijatelja starina Baranje'''&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/Udruga-numizmatičara-filatelista-i-prijatelja-starina-Baranje-198700366935720 Udruga numizmatičara filatelista i prijatelja starina Baranje], www.facebook.com, pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://blog.dnevnik.hr/hrvatskanumizmatika/2007/10/1623473305/udruga-numizmaticara-filatelista-i-prijatelja-starina-baranje.html ''Udruga numizmatičara, filatelista i prijatelja starina Baranje''], blog.dnevnik.hr, objavljeno 26. listopada 2007., pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;
* '''Likovna kolonija Đola'''
:* [[Đola 2004.|Likovna kolonija Đola 2004.]]
:* [[Đola 2005.|Likovna kolonija Đola 2005.]]
:* [[Đola 2006.|Likovna kolonija Đola 2006.]]
* '''Tarda Fest''', povijesni festival kulture i običaja iz [[Otomansko Carstvo|otomanskog]] razdoblja&lt;ref&gt;[http://darda.hr/turizam/ Turizam], darda.hr, pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://djola.webflow.io/projekti/tarda-festival Tarda Festival] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210908171026/https://djola.webflow.io/projekti/tarda-festival |date=8. rujna 2021. }}, djola.webflow.io, pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

==Religija==
* '''[[Katoličanstvo u Hrvata|Katolička]] Župa Rođenja Sv. Ivana Krstitelja'''&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/Župa-Darda-222863308054222/ Župa Darda], pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;
:* '''Crkva sv. Ivana Krstitelja''', izgrađena 1718. godine, porušena u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]] i obnovljena 2006. godine&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/naslovnica/dardani-ce-docekati-bozic-sa-dvije-crkve-3759432 ''Darđani će dočekati Božić sa dvije crkve''], www.jutarnji.hr, objavljeno 2. studenoga 2006., pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;
:* '''Crkva sv. Josipa''', izgrađena 2013. godine&lt;ref&gt;[https://ika.hkm.hr/novosti/posveta-crkve-sv-josipa-u-dardi/ ''Posveta crkve Sv. Josipa u Dardi''], ika.hkm.hr, objavljeno 3. lipnja 2013., pristupljeno 8. rujna 2021.&lt;/ref&gt;

* '''[[SPC|Pravoslavna]] crkva sv. arkanđela Mihajla''', izgrađena 1777. godine&lt;ref&gt;[https://haw.nsk.hr/wayback/20171223042040/http://www.obz.hr/hr/pdf/VodicHr.pdf ''Kulturno-povijesna baština Osječko-baranjske županije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210908183619/https://haw.nsk.hr/wayback/20171223042040/http://www.obz.hr/hr/pdf/VodicHr.pdf |date=8. rujna 2021. }}, Turistička zajednica Osječko-baranjske županije, Osijek, 2005., str. 20&lt;/ref&gt;

== Šport ==
* [[Karate]] klub Shotokan Darda
* Športsko ribolovno društvo Amur-Darda
* [[KK Vros Darda|Košarkaški klub Vros Darda]]
* Rukometni klub Darda
* Ženski rukometni klub Darda
* [[NK Darda|Nogometni klub Darda]]
* [[Kuglački klub Darda]] 
* [[HNK Radnički Mece|Hrvatski nogometni klub Radnički Mece]]
* Športsko ribolovno društvo &quot;Bjelica&quot; Mece

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
;Mrežna mjesta
* [http://www.darda.hr/ Službene stranice Općine Darda]
* [https://enciklopedija.hr/clanak/13914 Darda] Hrvatska enciklopedija
* [http://www.dvd-darda.net/ Službene stranice Dobrovoljnog vatrogasnog Društva Darda] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110519201248/http://www.dvd-darda.net/ |date=19. svibnja 2011. }}
* [https://www.facebook.com/Udruga-numizmatičara-filatelista-i-prijatelja-starina-Baranje-198700366935720 Udruga numizmatičara filatelista i prijatelja starina Baranje]
{{Darda}}
{{GiO OBŽ}}

[[Kategorija:Općine u Osječko-baranjskoj županiji]]
[[Kategorija:Naselja u Baranji]]</text>
      <sha1>n3vw2gv04z4j2mvzebrrrd2mr654qyu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stockholm</title>
    <ns>0</ns>
    <id>15990</id>
    <revision>
      <id>7447609</id>
      <parentid>7084034</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:52:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Etiktov</username>
        <id>253954</id>
      </contributor>
      <comment>Brojevi</comment>
      <origin>7447609</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11612" sha1="bdjvazejq04yco83qb57kle0748zgs4" xml:space="preserve">
{{Naselje
| ime =Stockholm
| ime_genitiv =Stockholma
| izvorno_ime =&lt;small&gt;&lt;i&gt;(Stockholms stad)&lt;/i&gt;&lt;/small&gt;
| translit_jezik1 =
| translit_jezik1_vrsta =
| translit_jezik1_info =
| translit_jezik1_vrsta1 =
| translit_jezik1_info1 =
| translit_jezik1_vrsta2 =
| translit_jezik1_info2 =
| translit_jezik1_vrsta3 =
| translit_jezik1_info3 =
| translit_jezik1_vrsta4 =
| translit_jezik1_info4 =
| translit_jezik1_vrsta5 =
| translit_jezik1_info5 =
| translit_jezik1_vrsta6 =
| translit_jezik1_info6 =
| translit_jezik2 =
| translit_jezik2_vrsta =
| translit_jezik2_info =
| translit_jezik2_vrsta1 =
| translit_jezik2_info1 =
| translit_jezik2_vrsta2 =
| translit_jezik2_info2 =
| translit_jezik2_vrsta3 =
| translit_jezik2_info3 =
| translit_jezik2_vrsta4 =
| translit_jezik2_info4 =
| translit_jezik2_vrsta5 =
| translit_jezik2_info5 =
| translit_jezik2_vrsta6 =
| translit_jezik2_info6 =

| slika_panorama =Stockholm old town 2002.jpg
| veličina_slike =300px
| opis_slike     =Stari grad (Gamla stan)

| slika_zastava                =Flag_of_Stockholm (alternative).svg
| slika_zastava_veličina       =120px
| slika_pečat                  =
| slika_pečat_veličina         =
| slika_grb                    =Stockholm vapen.svg
| slika_grb_veličina           =100px
| slika_amblem_prazno          =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis     =

| slika_karta     =Stockholm in Sweden.gif
| veličina_karte  =150px
| opis_karte      =Položaj Stockholma u Švedskoj
| slika_karta1    =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1     =

| slika_lokacijska_karta_država =

| nadimak =''Skönhet på vatten (Ljepotica na vodi)''
| geslo   =

| širina-stupnjevi =59
| širina-minute    =21
| širina-oznaka    =N
| dužina-stupnjevi =18
| dužina-minute    =4
| dužina-oznaka    =E

| lokacija_ime =[[Popis država|Država]]
| lokacija_info =[[Datoteka:Flag of Sweden.svg|20px]] [[Švedska]]
| lokacija1_ime  =[[Švedske županije|Županija]]
| lokacija1_info =[[Stockholms län]]
| lokacija2_ime  =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime  =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime    =Prvi spomen
| utemeljenje_datum  =1252.
| utemeljenje1_ime   =
| utemeljenje1_datum =
| utemeljenje2_ime   =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime   =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač            =
| nazvan_po          =[[Njemački jezik|njem.-arhaično]] ''Stock'' = utvrda

| dijelovi       =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti   =
| vlast_bilješke =
| titula_vođe    =Gradonačelnik
| ime_vođe       =Sten Nordin &lt;small&gt;(Moderata samlingspartiet)&lt;/small&gt;
| stranka_vođe   =
| titula_vođe1   =
| ime_vođe1      =
| titula_vođe2   =
| ime_vođe2      =
| titula_vođe3   =
| ime_vođe3      =
| titula_vođe4   =
| ime_vođe4      =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna   =377,30 [[Kilometar četvorni|km²]]
| površina_kopna    =
| površina_vode     =
| postotak_vode     =
| površina_uža      =
| površina_šira     =
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1     =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2     =
| visina            =
| visina_izvor      =
| visina_max        =
| visina_min        =

| stanovništvo_godina       =2008.
| stanovništvo_bilješke     =
| stanovništvo              =798 715
| stanovništvo_gustoća      =4.230 stanovnika/km²
| stanovništvo_uže          =1 252 020
| stanovništvo_uže_gustoća  =3.318 stanovnika/km²
| stanovništvo_šire         =1 949 516
| stanovništvo_šire_gustoća =
| stanovništvo_prazno1_ime  =
| stanovništvo_prazno1      =
| stanovništvo_gustoća_prazno1 =
| stanovništvo_prazno2_ime     =
| stanovništvo_prazno2         =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona     =Central European Time
| utc_pomak          =+1
| vremenska_zona_DST =Central European Daylight Saving Time
| utc_pomak_DST      =+2
| poštanski_broj     =118xx
| pozivni_broj       =8
| gradovi_prijatelji =

| prazno_ime   =
| prazno_info  =
| prazno1_ime  =
| prazno1_info =
| prazno2_ime  =
| prazno2_info =
| prazno3_ime  =
| prazno3_info =
| prazno4_ime  =
| prazno4_info =
| prazno5_ime  =
| prazno5_info =
| prazno6_ime  =
| prazno6_info =

| web_stranica =[http://www.stockholm.se/ Stockholm.se]

| bilješke =

}}
'''Stockholm''' je [[glavni grad|glavni]] i najveći grad [[Švedska|Švedske]]. Po procjeni iz [[2008.]] uže je gradsko područje imalo {{Broj|798.715}}, a šire {{Broj|1.949.516}} stanovnika. Sjedište je, između ostalog, Kraljevske švedske akademije znanosti, Karolinska instituta i Švedske akademije, ustanova koje odabiru dobitnike [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]] iz fizike, kemije, ekonomije, medicine i književnosti.

==Povijest==
Grad je prema prvim pisanim spomenima osnovan [[1252.]] za vrijeme švedskog kralja [[Valdemar]]a iako se u sagama (nordijskim mitološkim pričama) tvrdi da grad postoji od ranije. Smatra se da ga je osnovao plemić Birger (ima naslov [[jarl]] koji donekle odgovara [[grof]]u) koji je imao vodeću ulogu u političkom životu Švedske. 

Sredinom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] Stockholm je bio malo trgovačko mjesto, između pet i šest tisuća stanovnika. Tijekom 15. stoljeća je Švedska bila ujedinjena s Danskom i Norveškom u [[Kalmarska unija|Kalmarsku uniju]]. Šveđani su bili nezadovoljni unijom, te su se više puta pokušali osamostaliti. [[10. listopada]] [[1471.]] se dogodila [[Bitka kod Brunkeberga]] nedaleko od Stockholma u kojoj je švedska vojska pobijedila dansku, ali se nije uspjela osamostaliti. [[8. studenog]] [[1520.]] se dogodilo [[Stockholmsko krvoproliće]] kad su Danci u Stockholmu pobili oko 100 uglednih Šveđana. 1523. se raspala Kalmarska unija i Švedska je postala neovisna, a Stockholm je postao njezin glavni grad. Kralj [[Gustav I. Vasa]] mu je dao posebne povlastice i nije morao plaćati poreze koje su plaćali drugi švedski gradovi.

U 17. st. Švedska postaje značajna sila koja je tijekom [[Tridesetogodišnji rat|Tridesetogodišnjeg rata]] vodila glavnu riječ u Europi. Stockholm se u to doba razvija kao značajan trgovački centar. 1625. je grad pogodio katastrofalan požar. Nakon požara se grad planski obnavlja i grade se nove ulice i četvrti. Do 1670. je narastao na 50.000 stanovnika.

U 18. st. slabi politička moć Švedske koja gubi teritorije. Tijekom 18. st. kralj [[Gustav III.]] vlada apsolutistički i Stockholm želi pretvoriti u kulturni centar. Tada se gradi opera, novi trg i mnoge reprezentativne zgrade. Od sredine 19. st. se Švedska industrijalizira i Stockholm postaje značajan industrijski centar. Tada se asfaltiraju ulice i grade mostovi među gradskim otocima, te se grad dalje širi. 1866. je komisija koju vodi Albert Lindhagen donijela plan razvoja grada u kojem se planiraju mnoge zelene površine. Stockholm postaje i znanstveni centar (gradi se [[Karolinska institut]]). 1897. je na otoku Djurgårdenu održana velikaumjetnička i industrijska izložba u rangu Svjetske izložbe. U 20. st. Stockholm postaje moderni gradski centar. 1912. su održane [[V. Olimpijske igre – Stockholm 1912.|Olimpijske igre]]. 1923. je sagrađena nova gradska vijećnica, a 1930. je održana međunarodna izložba. Danas je Stockholm jedan od najbrže rastućih europskih gradova koji izrazito mnogo pažnje polaže zaštiti okoliša. Prvi je grad koji je od [[Europska unija|Europske unije]] 2010. dobio status &quot;zelene prijestolnice&quot;.
[[Datoteka:Stockholm aerial view.jpg|lijevo|250px|mini|Pogled iz zraka na Stockholm]]

==Zemljopis==

Stockholm se nalazi na istočnoj obali Švedske (na obali [[Baltičko more|Baltičkog mora]]). Obala oko grada je izrazito razvedena (Stockholmski arhipelag koji se sastoji od nekoliko stotina otočića). Brojnost otoka izrazito otežava plovidbu do Stockholma. Sam grad je sagrađen na oko 20 otoka (povijesni centar na 5 otoka) povezanih mostovima. Nalazi se na mjestu gdje se jezero [[Mälaren]] povezuje s morem.

Klima je umjereno-kontinentalna s maritimnim utjecajima i utjecajima snježno-šumske klime. Ljeta su umjereno topla, a zime hladne. Padalina ima više ljeti.

Na prostoru Stockholma postoji mnogo zelenih površina koja su zaštićene kao prirodni rezervati, a postoji i nacionalni park Nationalstadsparken. Postoji problem zagađenja mora na prostoru grada.

==Znamenitosti==

Najvažnija znamenitost je povijesni centar grada nazvan [[Gamla stan]] smješten na otoku Stadsholmenu. Postoje građevine iz 13. st. Mnogo je građevina u stilu baltičke [[gotika|gotike]] (poseban gotički stil gdje prevladavaju građevine od smeđe cigle). Najznačajnije su: katedrala, [[Riddarholmen (crkva)|crkva Riddarholmen]] i [[Nobelov muzej]]. Kao i [[Kraljevska palača u Stockholmu|Kraljevska palača]] u baroknom stilu iz 18. st.

Postoji mnogo građevina iz 19. st. inspiriranih [[Berlin]]om i [[Beč]]om. Mnogo je i modernih građevina iz 20. st. Ističe se [[Gradska vijećnica u Stockholmu|gradska vijećnica]] iz 1923. Grad ima mnogo muzeja i galerija. Značajna je okrugla zgrada [[Ericsson Globe|Ericsson Globe Arena]] u kojoj se održavaju sportske i zabavne priredbe. To je najveća okrugla zgrada na svijetu.

Grad ima mnogo parkova i rekreacijskih zona. Mnogo pažnje se posvećuje zaštiti okoliša i poticanju rekreacije. Otoci ispred Stockholma su popularna odredišta izletnika i rekreativaca. Značajan je otok [[Djurgården]] sa zabavnim parkom.

==Uprava==
[[Datoteka:Stockholm boroughs 2007.svg|left|thumb|'''Administrativna podjela Stockholma''']]

Stockholm u švedskom administrativnom ustroju ima status grada ([[Švedski jezik|šved.]] ''Stockholms stad'') i podijeljen je na tri veća područja (Centar, Južni Stockholm i Zapadni Stockholm), koja su opet podijeljena na takozvane distrikte. To je specifičnost i donekle anomalija u odnosu na ostala sjedišta naseljenih zona ili općina, a takav status u Švedskoj uživaju još samo dvije metropole - [[Göteborg]] i [[Malmö]]. 
U ovlasti distrikata su pučkoškolska naobrazba, socijalna skrb i kultura.

=== Distrikti u Stockholmu ===
* '''Stockholm Centar'''
** Kungsholmen
** Norrmalm
** Östermalm
** Södermalm

* '''Južni Stockholm'''
** Älvsjö
** Enskede-Årsta-Vantör
** Farsta
** Hägersten-Liljeholmen
** Skarpnäck
** Skärholmen

* '''Zapadni Stockholm'''
** Bromma
** Hässelby-Vällingby
** Rinkeby-Kista
** Spånga-Tensta

==Galerija==

&lt;gallery&gt;
File:Stortorget Gamla Stan Buildings.JPG|Povijesne zgrade u starom centru
File:Royal-Palace-Stockholm_2.jpg|Kraljevska palača
File:Stadshuset vinter 2006.jpg|Gradska vijećnica
File:Dramaten_050701.JPG|Kraljevsko dramsko kazalište
File:Grand hotel stockholm 20050902.jpg|Grand Hotel
File:Globen från Hammarbybacken, 2016.jpg|Ericsson Globe Arena
File:Rhkyrkan fr staden.jpg|Crkva Riddarholmen
File:Grona lund 20050902 001.jpg|Zabavni park na otoku [[Djurgården]]u
&lt;/gallery&gt;

==Poznate osobe==
* [[Lisa Ekdahl]], moderna pjevačica i tekstopisac

==Vanjske poveznice==
*[http://www.stockholm.se/ Službena stranica] {{swe icon}} {{eng oznaka}}
*[http://www.stockholmtown.com/ Turistički ured Stockholma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060427062207/http://www.stockholmtown.com/ |date=27. travnja 2006. }} {{swe icon}} {{eng oznaka}} {{de icon}} {{fin icon}} {{fra oznaka}} {{ru icon}} {{it icon}} {{spa icon}}
*[http://stockholm.naetoo.com/ Stockholm i okolica] Slovački vodič {{sk icon}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat        = Stockholm
|commonscathr      = Stockholm
}}

{{Mrva švedski grad}}
{{Gradovi u Švedskoj}}

{{Europski gradovi kulture}}
[[Kategorija:Stockholm| ]]
[[Kategorija:Gradovi domaćini Ljetnih olimpijskih igara]]</text>
      <sha1>bdjvazejq04yco83qb57kle0748zgs4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sunčane opekline</title>
    <ns>0</ns>
    <id>18200</id>
    <revision>
      <id>7447850</id>
      <parentid>6706142</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:35:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Njega kože|Njega kože]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447850</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1453" sha1="0hboow3d86s8n8wfvbs67e7cqbox68b" xml:space="preserve">{{stil-med}}
S obzirom na to da nas kozmetičke i farmaceutske kompanije svakodnevno bombardiraju nevjerojatnom količinom reklamnih informacija - vjerojatno svi znaju sve o sunčanju i rizicima koje [[sunčanje]] donosi. Treba upamtiti samo nekoliko zlatnih pravila: 

* ne izlažite se suncu između 11:00 i 14:30 sati (a i dulje ako je moguće), 
* u svim prilikama koristite kremu ili losion najvećeg zaštitnog faktora, 
* ne izlazite na sunce bez šešira širokog oboda i sunčanih naočala
* po povratku s plaže koristite ulje ili losion za poslije sunčanja

Osunčana i potamnjela koža je prekrasna - međutim opasnosti koje nosi sunčanje nisu zanemarive, a najmanja od njih je crvenilo i nadraženost kože... Pretjerano starenje kože, promjene pigmentacije ili [[rak kože]] bi vam mogli definitivno uništiti svaki budući užitak u kupanju i sunčanju - stoga budite oprezni!

== Izvori ==
Tekst je preuzet sa ''[http://www.mama-mami.com Obiteljskog foruma Mama-mami] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050825100138/http://mama-mami.com/ |date=25. kolovoza 2005. }}.'' Originalni članak možete pročitati [http://www.mama-mami.com/content/view/183/156/ ovdje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050622022452/http://www.mama-mami.com/content/view/183/156/ |date=22. lipnja 2005. }}.

{{poremećaji zbog topline i svijetla}}

[[Kategorija:Poremećaji uzrokovani toplinom i svjetlom]]
[[Kategorija:Njega kože]]</text>
      <sha1>0hboow3d86s8n8wfvbs67e7cqbox68b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Megido</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19055</id>
    <revision>
      <id>7447639</id>
      <parentid>6858897</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:26:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Kanaan|Kanaan]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447639</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5333" sha1="7bd8pvhstmn7vwofmoyjnic743mnwza" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Biblijske ruševine Megido, [[Hazor]] i [[Tel Ber Ševa]]
|slika = Tel megido.JPG
|godina = [[2005.]] &lt;small&gt;(29. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, iv, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1108
|država = {{Z+X|IZR}} 
|karta = Izrael
|karta-oznaka = Megido
|oznaka-položaj = right
|koordinate = {{coord|32|35|00|N|35|11|00|E|display=inline,title}} 
|karta-opis = Lokacija Megidoa u Izraelu 
}}
'''Megido''' ([[hebrejski]]: מגידו‎; [[arapski]]: المجیدو; ''Tell al-Mutesellim'', [[grčki]]: Μεγιδδώ/Μαγεδδών, ''Megiddó/Mageddón''; [[latinski]]: ''Mageddo''; [[asirski]]: ''Magiddu, Magaddu, te Magidda i Makida'' na [[Tablice iz Amarne|tablicama iz Amarne]]; [[koptski|staroegipatski]]:'' Maketi, Makitu i Makedo'') je drevni grad koji je bio naseljen negdje od 7000. pr. Kr. do negdje [[586. pr. Kr.]] Danas su od njega ostale samo ruševine (u 26 odvojenih slojeva) na brdu kod [[kibuc]]a Megiddo u [[Izrael]]u.

Megido se nalazio na strateškom položaju na zapadnom rubu [[Jizreelska ravnica|Jizreelske ravnice]], na ulazu u jedini prolaz kroz planinski vijenac [[Karmel]], kroz koji je vodio put iz [[Stari Egipat|Egipta]] u [[Asirija|Asiriju]]. Obližnja [[Megido (planina)|planina Megido]] dala je ime [[Armagedon]]u, koji se spominje u [[Novi zavjet|Novom zavjetu]], a što je grčki naziv za hebrejski izraz ''Har Megiddo'', tj. &quot;Gradina Megido&quot;.

God. 2005., Megido je, zajedno s gradovima [[Hazor]] i [[Tel Beer Ševa]], upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji i Oceaniji]].
[[Datoteka:Megido plán.jpg|mini|lijevo|Plan drevnog Megida]]

==Povijest==

Megido je bio važan grad-država na sjecištu nekoliko drevnih putova koji su povezivali Egiat i Asiriju i stoga su zbog njega vladari [[Bliski istok|Bliskog istoka]] često ratovali s Egiptom. Nekolicina bitaka se dogodila kod Megida:

* [[Bitka kod Megida (1469. pr. Kr.)]] između egipatskog faraona [[Tutmozis III.|Tutmozisa III.]] i koalicije [[Kanaanci|Kanaanaca]] koju su činili vladari Megida i [[Kadeš]]a.
* [[Bitka kod Megida (609. pr. Kr.)]] između Egipta i [[Kraljevstvo Juda|Judejskog kraljevstva]] u kojoj je poginuo kralj [[Jošija]].
* [[Bitka kod Megida (1918.)]], tijekom [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], između [[Saveznici|Saveznika]] i [[Turska|Turske]] vojske.

U [[Stari zavjet|Starom zavjetu]] se spominje i pod hebrejskim imenom דרך הים‎ (''Derekh HaYam'' ili &quot;Put prema moru&quot;), te je za vrijeme [[Rimsko Carstvo|Rimskog Carstva]] bio važan dio istoimene vojne ceste ''Via maris''.

U Novom zavjetu se spominje u knjizi [[Otkrivenje|Otkrivenja]] ([[Apokalipsa]]) u kojoj se navode budući događaji velike bitke na brdu kod Megida, tj. Armagedona, te je ovaj naziv postao sinonim za svršetak svijeta.

Megido je nenaseljen od 586. godine, iste godine kada su [[Babilonci]] uništili [[Salomonov hram]] u [[Jeruzalem]]u i odveli Izraelce u [[Babilonsko ropstvo|Babilonsko izgnanstvo]]. Stoga su građevine arheološkog lokaliteta ostali upravo onakvi kakvi su bili prije ove godine, neoštećene daljnom izgradnjom.

Danas je Megido izraelski [[nacionalni park]] i važna raskrsnica na glavnoj cesti koja povezuje središnji Izrael s [[Galileja|Galilejom]] i sjevernim pokrajinama, te dolinu Jezreel kroz prolaz [[Wadi Ara]] s izraelskom morskom obalom.

&lt;gallery&gt;
Slika:JPF-Jezreel Valley and Mount Tabor.JPG|Pogled s Megida na Jezreelsku dolinu i [[Tabor (planina)|planinu Tabor]]
Slika:Tell Megiddo - 4.2006 -36.JPG|Kružni [[oltar]] u hramu
Slika:Megido City Gate1.jpg|Gradska vrata
Slika:Tell Megiddo Preservation 2009 037.JPG|Velike staje u Megidu
Slika:JPF-TelMegiddo.JPG|Ruševine u središtu citadele
&lt;/gallery&gt;

==Izvori==
* Gordon Loud, ''[http://oi.uchicago.edu/pdf/oip52.pdf The Megiddo Ivories (PDF)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110813070335/http://oi.uchicago.edu/pdf/oip52.pdf |date=13. kolovoza 2011. }}'', Oriental Institute Publication 52, University of Chicago Press, 1939., {{ISBN|978-0-226-49390-9}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Meggido}}
*[http://www.tau.ac.il/humanities/archaeology/megiddo/ Ekspedicija u Megido] {{eng oznaka}}
*[http://www.bibleplaces.com/megiddo.htm Megiddo na Bibleplaces.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151208173601/http://www.bibleplaces.com/megiddo.htm |date=8. prosinca 2015. }} {{eng oznaka}}
*[http://www.parks.org.il/BuildaGate5/general2/data_card.php?Cat=~25~~584902694~Card12~&amp;ru=&amp;SiteName=parks&amp;Clt=&amp;Bur=408476391 Nacionalni park Tel Megiddo] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110719052549/http://www.parks.org.il/BuildaGate5/general2/data_card.php?Cat=~25~~584902694~Card12~&amp;ru=&amp;SiteName=parks&amp;Clt=&amp;Bur=408476391 |date=19. srpnja 2011. }} službene stranice {{eng oznaka}}
*[http://bigbible.org/israel/megiddo/index.html Megiddo: Tell el-Mutesellim] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101206084706/http://bigbible.org/israel/megiddo/index.html |date=6. prosinca 2010. }} na ''Images of Archaeological Sites in Israel''

{{Svjetska baština u Izraelu}}

[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Drevni gradovi u Izraelu]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Izraelu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Izraelu]]
[[Kategorija:Eshatologija]]
[[Kategorija:Kanaan]]</text>
      <sha1>7bd8pvhstmn7vwofmoyjnic743mnwza</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Epikur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>19154</id>
    <revision>
      <id>7447647</id>
      <parentid>7447334</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447647</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3955" sha1="bxvhokpsbxniwji5j6121q5igh2y1an" xml:space="preserve">{{Nedostaju izvori}}

{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Antička filozofija]]
| slika           = Epicurus Massimo Inv197306.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Έπίκουρος Epikouros
| rođenje         = [[341. pr. Kr.]] 
| mjesto_rođenja  = [[Sam]]
| smrt            = [[270. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = [[Atena]]
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]]
| glavni_interesi = [[Atomizam]], [[Hedonizam]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Pamfil]], [[Nausifan]]
| utjecao_na      = [[Metrodor]], [[Hermah]], [[Polistrat]], [[Tit Lukrecije Kar]]
}}
'''Epikur''' ([[Grčki jezik|grč]].  ''Ἐπίκουρος, Epikouros'', Samos, [[341. pr. Kr.]] - Atena, [[270. pr. Kr.]]), bio je [[filozof]] iz helenističko-rimskog razdoblja. Znanošću se počinje baviti s četrnaest godina. Napisao je oko 300 znanstvenih radova. 
Njegova djela nisu sačuvana u cjelini. O njemu je najviše pisao njegov sljedbenik iz [[Rim]]a: [[Tit Lukrecije Kar]]. Njegovo poznato djelo je &quot;O prirodi stvari&quot;. Mjesto gdje je Epikur predavao zvalo se &quot;Epikurov vrt&quot;.

== Učenje o biću ==

Epikur je govorio da svijet postoji objektivno i nezavisno od svijesti.

Tvrdio je da se sve sastoji od atoma i praznog prostora, i tu nalazimo sličnost između njegovog učenja i učenja antičkih grčkih atomista [[Leukip]]a i [[Demokrit]]a (doktorska disertacija [[Karl Marx|Karla Marxa]] bila je razlika između učenja Epikura i [[Demokrit]]a). Epikur je uveo novine u atomističko učenje govoreći o slučajnom skretanju atoma.

Epikur je u svom učenju tvrdio i da su sve pojave u prirodi uzrokovane unutrašnjim zakonima i da nema nikakvih mističnih sila. Za njega svijet je vječan, materijalan i jedinstven. Poznata je njegova izreka: &quot; Svemir je uvijek bio takav kakav jest i uvijek će takav biti&quot;.

== Teorija spoznaje (kanonika) ==

Za Epikura centralni problem je istina. U spoznaji on polazi od osjeta, jer oni odražavaju objektivni svijet, pa čulima treba vjerovati. Do zablude može doći zbog poremećaja u našim čulima ili trenutačne promijene u skladu atoma.

Epikur je govorio i da lik predmeta preko osjeta prodire u naše misli, i u toj tvrdnji je sličan [[Demokrit]]u i njegovoj &quot;teoriji sličica&quot;.

== Etika ==

Epikurova etika je materijalistična i individualna i kao takva antireligiozna. Za njega je najveće dobro blaženstvo i uživanje, i govorio je da sva bića izbjegavaju patnju. Zadatak filozofije je da pronađe put do sreće. Tvrdio je da je pravo uživanje, a samim time i pravi put do sreće, duhovno uživanje, a to je: prijateljstvo i znanje. Tvrdio je da je društvo skup individua, i da pravednost utvrđuju ljudi, ona ne postoji sama od sebe.

== O bogovima ==  

Epikur je vjerovao da bogovi postoje, jer nikako drugačije nije mogao objasniti široku rasprostranjenost vjerovanja u njih. No, njegov stav je bio da se oni ne miješaju u naš svijet. Naime, bogovi znaju da je ugoda dobro, a patnja zlo. Suklado time, bogovi žive odvojeni od svijeta, poput Epikura koji s prijateljima provodi vrijeme u svome vrtu, jer je svako uplitanje, svaki pokušaj upravljanja svijetom neizbježno izvor patnje.

== O strahu od smrti ==  

Epikur u svome učenju govori da je duša neodvojiva od tijela, zastupajući atomističku fiziku Demokrita. Dobro je i zlo u osjećanju, a sa smrću prestaje osjećanje. Stoga je besmislen strah od smrti. &quot;Dok smo mi, nema smrti, a kada nastupi smrt, tada više nema nas.&quot;

== Djela ==

*''O Prirodi''
*''O atomima i praznom prostoru''
*''O cilju''
*''O bogovima''

== Poveznice ==
{{commonscat|Epicurus}}
{{Wikicitat|Epikur}}
* [[Filozofija]]
* [[Dodatak:Popis antičkih filozofa|Antički filozofi]]
* [[Helenističko-rimska filozofija]]

{{Antički filozofi}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Epikurejci]]
[[Kategorija:Epistemologija]]
[[Kategorija:Etika]]
[[Kategorija:Starogrčki znanstvenici]]
[[Kategorija:Atomizam]]</text>
      <sha1>bxvhokpsbxniwji5j6121q5igh2y1an</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zamjenice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21048</id>
    <revision>
      <id>7448016</id>
      <parentid>7275657</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:54:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>55 stranica ne mogu biti izvori za dva paragrafa</comment>
      <origin>7448016</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3838" sha1="dmu5o0bcfqzodvxbit5cmbotb55bj98" xml:space="preserve">'''Zamjenice''' su u [[gramatika]]ma mnogih [[jezik]]a vrsta [[riječ]]i koje zamjenjuju druge riječi (osobito [[imenice]]), i riječi izvedene iz njih.

Ovo nije stroga definicija: zamjenice su skupina u koju su ugurane &quot;gramatičke imenice i pridjevi&quot;, a naslijeđena je iz [[latinski jezik|latinske]] gramatike. U gramatikama različitih jezika se različite riječi svrstavaju u zamjenice. Tako npr. neke [[hrvatski|hrvatske]] riječi gramatike hrvatskog jezika svrstavaju u zamjenice, a odgovarajuće [[francuski|francuske]] riječi gramatike francuskog ne svrstavaju u zamjenice.

Zamjenice imaju bitnu [[Gramatika|gramatičku]] funkciju i zato u nekim jezicima (pa i u hrvatskom) postoje dvostruki oblici (kraći i duži, slobodni i vezani...) nekih zamjenica koji se različito koriste (npr. u hrvatskom [[genitiv]] ''mene'' ima i skraćeni enklitički (nenaglašeni) oblik ''me'' koja mora stajati na drugom mjestu u rečenici).

== U hrvatskom jeziku ==
U hrvatskom su zamjenice [[promjenjive vrste riječi|promjenjiva vrsta riječi]] kojima se zamjenjuju druge [[imenske riječi]] ([[imenice]] i [[pridjevi]]). Njima se označava, ali ne upućuje.

To je heterogena skupina riječi različitih gramatičkih oblika i služba. Tradicijski se dijele prema značenju, funkciji i oblicima. Podjela koja slijedi odnosi se na tradicijski opis standardnog hrvatskog jezika.

Terminologija nekih vrsta zamjenica je sporna (''lične'' ili ''osobne''). Tradicijski se rabi termin ''lične'', a u novije vrijeme često se koristi ''osobne''. Razlika je isključivo terminološka; argument za oblik ''lične'' je da se te zamjenice odnose i na glagolska lica, a ne samo na osobe.

=== Podjela zamjenica prema značenju ===
* [[osobne zamjenice|osobne]] – npr. ''ja'', ''ti'' – mijenjaju neku imenicu ili označavaju govornika ili osobu na koju se odnosi rečenica;
* [[povratne zamjenice]] – ''sebe'', ''se''... – mijenja osobu koja je označena drugdje u rečenici, odnosno mogu značiti uzajamnost odnosa među subjektima
* [[posvojne zamjenice]] – npr. ''moj'', ''tvoj'' – odnose se prema osobnim zamjenicama kao posvojni pridjevi prema imenicama; upotrebljavaju se kao posvojni pridjevi
* [[povratno-posvojne zamjenice]] – npr. ''svoj'' – kao za posvojne zamjenice, samo se izvode iz povratnih
* [[pokazne zamjenice]] – npr. ''ovaj'', ''onaj''
* [[upitne zamjenice]] – npr. ''tko'', ''što''
* [[odnosne zamjenice]] – npr. ''koji,čiji''
* [[neodređene zamjenice]] – npr. ''netko'', ''nešto''

=== Podjela zamjenica prema funkciji ===
* '''imeničke''' (koje zamjenjuju imenice):
** [[osobne zamjenice|osobne]]
** [[povratne zamjenice]]
** [[upitne zamjenice|upitno-]][[odnosne zamjenice]] ''tko'', ''što'', i  
** [[neodređene zamjenice]] izvedene od njih

* '''pridjevske''' (koje zamjenjuju pridjeve) sve su preostale.

=== Podjela zamjenica prema oblicima ===
* osobne zamjenice
* posvojne zamjenice 3. l. jd.
* ostale zamjenice i zamjenički pridjevi ''sav'' i ''sam'' (značenja: ''osobno, glavom'')
* zamjenički pridjevi

Gore je izložena podjela i definicija tradicijska. O statusu zamjenica vode se rasprave. Npr. u izrazu ''Ivanov pas'' riječ ''Ivanov'' možemo zamijeniti posvojnom zamjenicom ''njegov'':

:''Ivanov pas'' → ''njegov pas''

Uvijek se možemo vratiti i na punu formu. Međutim, u izrazu ''ovaj pas'' ne postoji pridjev kojeg smo zamijenili pokaznom zamjenicom:

:? → ''ovaj pas''

Slično se može pokazati i za npr. zamjenicu ''ja'': ona je jedina riječ koja označava osobu u 1. licu jednine, pa se ne može zamijeniti, već samo izostaviti.

Posvojne zamjenice se često pogrešno upotrebljavaju umjesto povratno-posvojne zamjenice ''&quot;svoj&quot;'': umjesto ''uzmi tvoju olovku'' treba ''uzmi svoju olovku''.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Riječ}}

[[Kategorija: Vrste riječi]]</text>
      <sha1>dmu5o0bcfqzodvxbit5cmbotb55bj98</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veznici</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21249</id>
    <revision>
      <id>7448014</id>
      <parentid>7274436</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:49:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>14 stranica ne mogu biti izvor</comment>
      <origin>7448014</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4390" sha1="n88sqwotqrav0c3sk4p5h8yfvjzz29f" xml:space="preserve">'''Veznici''' su nepromjenjiva vrsta [[riječ]]i, [[jezik|jezični]] pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi). Služi međusobnom povezivanju pojedinih riječi, skupina riječi i [[rečenica]].&lt;ref&gt;{{cite journal|last=Gligorić |first=Igor Marko |title=Veznici i njihov gramatički položaj |journal=Lahor |location=Zagreb |volume=2 |issue=16 |page=121 |year=2013 |issn=1846-2197}}&lt;/ref&gt;

Službu veznika mogu imati i [[prilozi]]: ''gdje, kuda, kamo, odakle, kada, otkad, otkako, kako, dokle, pošto, samo, dakle, već''...

== Veznici nezavisno složenih rečenica ==

* sastavne rečenice
:'''i, pa, te, ni, niti'''

* rastavne rečenice
:'''ili, ili-ili'''

* isključne rečenice
:'''samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što '''

* zaključne rečenice
:'''dakle(m), zato, stoga'''

* suprotne rečenice
:'''a, ali, nego, no (nu), već'''

== Veznici zavisno složenih rečenica ==

* predikatne rečenice
:[[odnosne zamjenice]], '''da'''

* subjektne rečenice
:[[odnosne zamjenice]], '''da, te, kako...'''

* objektne rečenice
:[[prilozi#Mjesni prilozi|mjesni]], [[prilozi#Vremenski prilozi|vremenski]], [[prilozi#Načinski prilozi|načinski]] i [[prilozi#Uzročni prilozi|uzročni prilozi]], '''da''', [[prilozi|prilog]] '''neka'''

* priložne rečenice
:* mjesne rečenice
::[[prilozi#Mjesni prilozi|mjesni prilozi]] '''gdje, kamo, kuda, otkud, odakle, dokud, dokle'''
:*vremenske rečenice
::[[prilozi#Vremenski prilozi|vremenski prilozi]] '''kad, otkad, otkako, dokad, pošto''', veznik '''dok''', [[zamjenice|zamjenica]] '''čim''', skupovi riječi '''prije nego, tek što, istom što, istom pošto...'''
:*uzročne rečenice
::'''jer''', [[prilozi]] '''kako, kad''', [[odnosne zamjenice|odnosna zamjenica]] '''što''', skupovi riječi '''budući da, zato što, zbog toga što, s obzirom na to što, bez obzira na to što...'''
:*namjerne rečenice
::'''da, kako, neka, ne li, samo da'''
:*pogodbene rečenice
::'''ako, da''', [[prilozi]] '''kad, ako''', [[čestice (vrsta riječi)|čestica]] '''li''', skupovi riječi '''samo ako, samo da, samo kad'''
:*načinske rečenice
::'''kako, kao što, kao da, što, koliko, koliko god'''
:* posljedične rečenice
::'''da, te'''
:* dopusne rečenice
::'''iako, makar, premda, iako''', skupovi riječi '''ako i, ma kako, ma koliko, koliko god, uza sve to što, pored toga što'''
* atributne rečenice
::'''da''', [[prilozi|prilog]] '''neka''', [[odnosne zamjenice]], [[prilozi#Mjesni prilozi|mjesni]] i [[prilozi#Vremenski prilozi|vremenski prilozi]]

== Veznički [[pleonazam|pleonazmi]]==

Pogrešno je koristiti dva veznika koja imaju jednako značenje, primjerice:

* &lt;s&gt;Međutim&lt;/s&gt;, ipak je odlučio doći.
* Ona nije dobra, &lt;s&gt;čak štoviše&lt;/s&gt; može se reći i zla.
* Došao je &lt;s&gt;zato&lt;/s&gt; jer smo mu to rekli.

Veznici ''no'' i ''međutim'' imaju isto značenje, samo se stilski razlikuje njihova uporaba.&lt;br&gt;
Veznici ''čak'' i ''štoviše'' također imaju jednako značenje te je zalihosno navoditi ih oboje.&lt;br&gt;
Veznici ''zato što'' i ''jer'' imaju isto značenje, nepravilno je stvarati nov i suvišan skup riječi.

== Zarezi ispred veznika ==

Zarezi se uvijek mogu pisati radi isticanja, no to je češće u književnoumjetničkom diskurzu. U pravilu kod sastavnih i rastavnih rečenica ne dolaze zarezi, ali ako se nešto želi istaknuti ili se pak nabraja, zarezi su poželjni.

Kod suprotnih rečenica zarez ne mora uvijek doći. Naime, drugi dio rečenice može i ne mora biti prava suprotnost. Zarez se ne stavlja kod:

* svojevrsnim opisima i atributima
:''sitan ali dinamitan'', ''velik a plašljiv''

* kad nakon veznika ''nego'' slijedi komparativni izraz
:''bolje vrabac u ruci nego golub na grani'', ''bolje ikad nego nikad''

* u vezničkom paru ''ne samo/nego''
:''Ne samo da je potrošio sav novac nego se još i zadužio!''

== Veznički parovi ==

Veznici koji dolaze u paru nazivaju se veznički parovi. Primjeri su:

* '''ako - utoliko'''
:''Ako mnogo radiš, utoliko ćeš i mnogo naučiti.''
:Pogrešno je veznik ''ako'' koristiti umjesto ''ako'' (&lt;s&gt;''Ako ne dođeš, nema kolača!''&lt;/s&gt;)

* '''ne samo - nego i'''
:''Ne samo da je potrošio sav novac nego se još i zadužio!''

* '''ni - niti'''
:''On nije ni dobar niti loš.''
:Veznik ''niti'' ne može sam stajati kao jedina negacija u rečenici.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{Riječ}}

[[Kategorija: Vrste riječi]]</text>
      <sha1>n88sqwotqrav0c3sk4p5h8yfvjzz29f</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Vladimir Becić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>21697</id>
    <revision>
      <id>7447690</id>
      <parentid>6736249</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:44:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Mrežna sjedišta */</comment>
      <origin>7447690</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6579" sha1="pkzyytfeoacsl5ok6uzkezp3jxqfk4l" xml:space="preserve">{{Likovni umjetnik
|ime          = Vladimir Becić
|slika        = 
|veličina     = 
|opis         = 
|rođenje      = [[1. lipnja]] [[1886.]]
|smrt         = [[24. svibnja]] [[1954.]]
|nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
|period       = 
|vrsta        = 
|praksa       = 
|utjecao      = 
|utjecali     = 
|djela        = 
|nagrade      = 
|potpis       = 
}}
'''Vladimir Becić''' ([[Brod na Savi]], [[1. lipnja]] [[1886.]] – [[Zagreb]], [[24. svibnja]] [[1954.]]), hrvatski slikar.

== Životopis ==

Studirao je pravo u [[Zagreb]]u, a slikarstvo je učio u privatnoj slikarskoj školi [[Menci Klement Crnčić|Mencija Klementa Crnčića]] i [[Bela Čikoš Sesija|Bele Čikoša]] u Zagrebu (1904.), te [[Heinrich Knirr|Heinricha Knirra]] u Münchenu (1905.) gdje je od 1906. studirao na ''[[Akademie der Bildenden Künste München|Akademie der Bildenden Künste]]''. U klasi [[Hugo von Habermann|Huga Habermanna]] isticao se, uz [[Josip Račić|Josipa Račića]] i [[Miroslav Kraljević|Miroslava Kraljevića]], suverenim načinom slikanja (''Die kroatische Schule''). U Parizu upisao ''Académie de la grande Chaumière'' (1909.) i crtao za časopis Le Rire, a kao dopisnik i ratni slikar i za ''L'Illustration'' (1915. – 18) na solunskom bojištu. 

Od [[1919.]] do [[1923.]] boravio je u [[Blažuj (Ilidža, BiH)|Blažuju]] kraj [[Sarajevo|Sarajeva]], a zatim odlazi u [[Zagreb]]. Samostalno je u Zagrebu izlagao (prvi put 1910.), sudjelovao na izložbama Proljetnog salona i na međunarodnim izložbama u Rimu (1911.), Ženevi (1921.) i Veneciji (1938.). U Zagrebu predavao na Višoj školi za umjetnost i obrt (od 1924.) i na [[Akademija likovnih umjetnosti u Zagrebu|Akademiji likovnih umjetnosti]] (do 1947). S [[Ljubo Babić|Ljubom Babićem]] i [[Jerolim Miše|Jerolimom Mišom]] osnovao je Grupu trojice (1930.). 

Član [[HAZU]] od 1934. godine.

Njegovi najraniji radovi iz vremena münchenskog školovanja (Akt pred ogledalom, 1906.; Djevojka kod stola 1907.; Portret slikara Kraljevića, 1908.; Mrtva priroda, 1909.), s djelima [[Josip Račić|Račića]] i [[Miroslav Kraljević|Kraljevića]] čine kompleks hrvatske slikarske moderne, oni stilistički nose značajke tradicije i novoga, suvremenog münhenskog akademizma, Leiblova osebujnog realizma i maneovske rekapitulacije [[Francisco Goya|Goyina]] i Velasquezova slikarstva. Poslije će se približiti [[Paul Cézanne|Cézanneu]], a potom će naglašenim geometrijskim strukturiranjem motiva i voluminoznošću oblika ući u svoj [[neoklasicizam]], što pokazuju Becićeva djela nastala u Osijeku (Klasija, 1911.) i u ranoj blažujskoj fazi (Autoportret, Igman, 1920.), nakon kojih počinje slikati figure (Akt u prirodi, Žetelica), portrete (Vera i Mira) naglašenih volumena, te geometrijski strukturirane krajolike (Planinski pejzaž, 1923.).

Tridesetih godina slika svjetlijom paletom pojačavajući kolorističke kontraste i osobitost svoga slikarskog rukopisa (Bosanski pejzaž, Šibenik, Ribar, Dječak s kukuruzom, Portret moje žene). U ratnim godinama češće radi mrtve prirode i portrete. Krležin portret (crtež tušem) izradio je u Blažuju 1930.

Prvi osvrt na Becićevo slikarstvo [[Miroslav Krleža|Krleža]] objavio je u [[esej]]u Uz slike Vladimira Becića (Hrvatska revija, 1929., 1) u kojem piše o njegovoj sklonosti modeliranju čistih volumena, o mrtvim prirodama i aktovim a, o njegovu portretu Miroslava Kraljevića iz 1908., o slikarskom sazrijevanju Račića, Becića i Kraljevića u münchenskoj i pariškoj umjetničkoj sredini, te o principima prema kojima su oni usmjerili razvitak suvremenoga hrvatskog slikarstva. U članku O Vladimiru Beciću ([[Hrvatska revija]], 1931., 1) dao je više podataka o njegovu djelovanju analizirajući pojedine faze: münchensko-parišku (1905. – 10.), srbijansku (1912. – 18.), blažujsku (1918. – 23.) i zagrebačku (do 1930.), a pisao je i o pariškoj kritici koja je ismijavala Cézannea, o Becićevu cezannizmu i njegovoj »neoklasičnoj blažujskoj fazi«. Ta dva teksta Krleža je spojio u jedan i objavio ga pod naslovom O Vladimiru Beciću (Eseji. Knjiga prva, Zagreb 1932.) i u knjizi Eseji III (Zagreb 1963.), a tiskan je i u Likovnim studijama (Sarajevo 1985.) s ocjenom (iz 1929.) »da u našoj suvremenoj slikarskoj konfuziji (1921. – 28.) Becić stoji još uvijek kao ogroman i nesavladljiv slikarski početak. Poslije njega slikali su već mnogi i fantastičnije nego on i literarnije, dinamičnije i simboličnije i dekorativnije. Ali bolje, jedva itko.«&lt;ref&gt;http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=3780 M. Pet., BIBL. V. B.: Uspomene, Savremenik, 1931, 11; Sjećanje na Račića i Kraljevića, Hrvatska revija, 1935, 8; Govor na otvorenju izložbe Račić-Kraljević-Becić-Herman u Ljubljani, Bulletin JAZU, 1952, 1-2.; članak preuzet iz Krležijane, izdanje 1993. (pristupljeno 24. svibnja 2013.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = 
|commonscathr   = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna sjedišta ===
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B104626%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]
* [http://katalog.hazu.hr/WebCGI.exe?Tip=Listic&amp;Jbmg=032827&amp;Baza=1 Katalog HAZU]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
* [http://www.adris.hr/Adris_i_Zajednica/Galerija_Adris/Becic/becic1.asp Vladimir Becić, svjedok istine postojanja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090811011504/http://www.adris.hr/Adris_i_Zajednica/Galerija_Adris/Becic/becic1.asp |date=11. kolovoza 2009. }} Izložba, Adris grupa
* [http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/06lipanj/0601%20Becic.html Vladimir Becić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924041728/http://www.hrt.hr/arhiv/ndd/06lipanj/0601%20Becic.html |date=24. rujna 2015. }}
* [http://www.galerijakaptol.hr/hr/fundus/vladimir_becic/ Slika: Prizor iz rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081210200715/http://www.galerijakaptol.hr/hr/fundus/vladimir_becic/ |date=10. prosinca 2008. }}
* [http://delhaske.blogger.ba/arhiva/2008/07/04/1654609 Nedim Hasić: Vladimir Becić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100214064802/http://delhaske.blogger.ba/arhiva/2008/07/04/1654609 |date=14. veljače 2010. }} 

{{GLAVNIRASPORED:Becić, Vladimir}}
[[Kategorija:Hrvatski slikari]]
[[Kategorija:Životopisi, Slavonski Brod]]
[[Kategorija:Akademici HAZU]]
[[Kategorija:Životopisi, Slavonija]]</text>
      <sha1>pkzyytfeoacsl5ok6uzkezp3jxqfk4l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filozofski fakultet u Zagrebu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>23014</id>
    <revision>
      <id>7447969</id>
      <parentid>7384389</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:06:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>uklonih osobe koje nisu pokriveni u Hrvatskoj enciklopediji</comment>
      <origin>7447969</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17835" sha1="3frvvazx3hos90ktsu61hadakoqi7yf" xml:space="preserve">{{Infookvir unizg
|ime=Filozofski fakultet
|dekan=dr. sc. Domagoj Tončinić
|preddiplomski=45 programa
|diplomski=51 program
|osnovan=[[1692.]]
|web_stranica=https://web2020.ffzg.unizg.hr
}}
[[Datoteka:Filozofski fakultet u Zagrebu.jpg|mini|300px|Zgrada Filozofskog fakulteta u Zagrebu]]
'''Filozofski fakultet u Zagrebu''' sastavnica je [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]], koje se ubraja među starija u [[Europa|Europi]]. Filozofski fakultet najstarija je i najveća hrvatska znanstvena i visokoškolska ustanova u [[Humanističke znanosti|humanističkim]] i [[Društvene znanosti|društvenim znanostima]] te značajna kulturna ustanova s velikim utjecajem u hrvatskoj [[Kultura|kulturi]] i [[Društvo|društvu]].

Fakultet od 2024. godine upisuje studente u 45 sveučilišnih preddiplomskih studija (36 dvopredmetnih i devet jednopredmetnih) te u 51 diplomski studij (16 jednopredmetnih i 35 dvopredmetni).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Stari diplomski studiji 2024./2025.|url=https://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Trenutni?razinaStudijaID=4|url-status=live|access-date=2024-07-20|website=theta.ffzg.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reformirani diplomski studiji 2024./2025.|url=https://theta.ffzg.hr/ECTS/Studij/Reformirani?razinaStudijaID=4|url-status=live|access-date=2024-07-20|website=theta.ffzg.hr}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

=== Ranije djelovanje ===
Povijest Filozofskoga fakulteta seže do [[23. rujna]] [[1669.]] godine, kada se diplomom rimskoga cara i [[Ugarsko-Hrvatska|ugarsko-hrvatskoga]] kralja [[Leopold I., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda I.]] priznaju status i povlastice sveučilišne ustanove tadašnjoj isusovačkoj Akademiji u slobodnom kraljevskom gradu [[Zagreb]]u.

Od [[1692.]] godine Filozofski studij u Zagrebu počinje i formalno-pravno djelovati kao ''Neoacademia Zagrabiensis'', javnopravna visokoškolska ustanova. Akademija ostaje u rukama [[isusovci|Isusovaca]] više od jednog stoljeća, do godine [[1773.]], kada papa [[Klement XIV.]] raspušta isusovački red. Godine [[1776.]] carica i kraljica [[Marija Terezija]] dekretom osniva Kraljevsku akademiju znanosti (''Regia scientiarum academia'') s tri studija ili [[fakultet]]a: Filozofskim, Bogoslovnim i Pravnim.

[[Franjo Josip I.|Car Franjo Josip I.]] za vrijeme svoga boravka u Zagrebu 1869. godine potpisao je zakonski članak, koji 5. siječnja 1874. godine dobiva vladarevu sankciju. Na temelju je toga 19. listopada 1874. godine svečano otvoreno moderno Sveučilište u Zagrebu. U njegovu su sastavu tada djelovala četiri fakulteta: Pravni, Bogoslovni, Filozofski i Medicinski.

=== 20. i 21. stoljeće ===
Godine 1948. provedena je velika reorganizacija fakulteta – osnovano je 12 studijskih grupa, a svaka se mogla studirati kao jednopredmetan studij. Zatim je 1952. godine uvedeno i dvopredmetno studiranje, koje danas dozvoljava kombinaciju između 36 zasebnih studija.

Akademske godine 2002./2003. umjesto klasifikacijskih ispita za svaki studij pojedinačno na inicijativu je tadašnjega dekana [[Neven Budak|Nevena Budaka]] uveden jedinstveni klasifikacijski ispit koji se sastojao od četiri testa: testa apstraktnog mišljenja, testa opće kulture, testa jezične kulture i testa opće obaviještenosti (koji je tada proveden prvi i posljednji put). 

Akademske godine 2005./2006. do tada slobodni studiji portugalskog, rumunjskog i švedskog jezika i književnosti počinju se studirati kao punopravni preddiplomski studiji,&lt;ref&gt;Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2005./2006. Zagreb : FF press, 2004.&lt;/ref&gt; dok se četverogodišnji dodiplomski studiji prestaju izvoditi u skladu s uvođenjem [[Bolonjska deklaracija|bolonjskoga procesa]]. Godine 2015. uvodi se jednopredmetni i dvopredmetni studij romistike,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2015-09-23|title=Romistika - novi diplomski studij na filozofskom fakultetu|url=https://indolog.ffzg.unizg.hr/?p=1234|url-status=live|access-date=2024-07-20|website=Katedra za indologiju|language=hr}}&lt;/ref&gt; a od školske godine 2024./2025. reformacijom programa punopravnim studijima postaju i sinologija te japanologija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Debeljak|first=Hrvoje|date=2023-07-01|title=Filozofski u Zagrebu pokreće dva nova studija: Studenti će moći na usavršavanja u Istočnu Aziju|url=https://www.srednja.hr/faks/filozofski-u-zagrebu-pokrece-dva-nova-studija-studenti-ce-moci-na-usavrsavanja-u-istocnu-aziju/|access-date=2024-07-20|website=Srednja.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

==== ''Blokada'' ====
{{Glavni|Studentski prosvjedi u Hrvatskoj 2009.}}
[[Datoteka:Free Education 20110706 001.jpg|mini|257x257px|Grafit s likom [[Dragan Primorac|Dragana Primorca]] na sjevernom zidu Fakulteta koji zagovara besplatno obrazovanje]]
Godine 2009. Filozofski je fakultet bio središte studentskih prosvjeda diljem Hrvatske protiv uvođenja naknada za participaciju na javnim sveučilištima. Prosvjed se sastojao od blokade nastave i prevencije provođenja ispita na fakultetu, a specifičan je po tome što su se odluke donosile demokratskim putem, kroz plenum svih studenata i drugih osoba koje su bile voljne sudjelovati u donošenju odluka.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web|last=Mihaljević|first=Jerko|date=2016-04-06|title=Što je blokada Filozofskog fakulteta, kako je izgledala i hoće li se ponoviti?|url=https://www.srednja.hr/novosti/sto-je-blokada-filozofskog-fakulteta-kako-je-izgledala-i-hoce-li-se-ponoviti/|access-date=2024-06-29|website=Srednja.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Prosvjed je trajao 34 dana,&lt;ref name=&quot;Dalje&quot;&gt;{{cite news|last=Horvat|first=Karmen|date=24 May 2009|title=Faculty Bloc Lifted 34 Days Later|work=Dalje.com|url=http://dalje.com/en-croatia/faculty-bloc-lifted-34-days-later/260322|url-status=dead|access-date=11 June 2010|archive-url=https://web.archive.org/web/20100906131239/http://dalje.com/en-croatia/faculty-bloc-lifted-34-days-later/260322|archive-date=6 September 2010|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; a u tom se razdoblju proširio na ukupno 20 fakulteta i sveučilišta u Hrvatskoj. Rezultat je bio uvođenje novog sustava plaćanja na temelju osvojenih ECTS bodova u akademskoj godini.&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Cite web|last=Mihaljević|first=Jerko|date=2016-04-06|title=Što je blokada Filozofskog fakulteta, kako je izgledala i hoće li se ponoviti?|url=https://www.srednja.hr/novosti/sto-je-blokada-filozofskog-fakulteta-kako-je-izgledala-i-hoce-li-se-ponoviti/|access-date=2024-06-29|website=Srednja.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

==== Rodni studiji ====
Fakultet je tijekom 2023. i 2024. godine uveo tri nova diplomska studija: digitalnu lingvistiku,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-09-08|title=Novi međunarodni združeni diplomski studij - Digitalna lingvistika - Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu|url=https://web2020.ffzg.unizg.hr/blog/2023/09/08/novi-medunarodni-zdruzeni-diplomski-studij-digitalna-lingvistika/|access-date=2024-07-20|language=hr}}&lt;/ref&gt; kliničku lingvistiku i fonetiku&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-04-02|title=Za bakalare još jedan izbor pri odabiru fakulteta - kognitivni studij|url=https://magazin.hrt.hr/mladi/za-maturante-jos-jedan-izbor-pri-odabiru-fakulteta-kognitivni-studij-11446136|access-date=2024-07-20|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt; te primijenjenu kognitivnu znanost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Kovačević|first=Duje|date=2023-04-24|title=Profesor otkrio kako će izgledati novi studij koji izvode FER i Filozofski: Ovo su detalji|url=https://www.srednja.hr/faks/profesor-otkrio-kako-ce-izgledati-novi-studij-koji-izvode-fer-i-filozofski-ovo-su-detalji/|access-date=2024-07-20|website=Srednja.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; U planu je također bilo započeti upise u diplomski program rodnih studija počevši sa školskom godinom 2024./2025. Program u konačnici nije uveden zbog problema sa zakonskom procedurom akreditacije novog studija; specifično, uvođenjem novog Zakona o osiguravanju kvalitete, prema kojem je akreditaciju trebala provesti [[Agencija za znanost i visoko obrazovanje]], umjesto koje je Sveučilište u Zagrebu akreditaciju provelo samo, prateći staru proceduru.&lt;ref name=&quot;:04&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Kršul|first=Dora|date=13. srpnja 2024.|title=Baš prigodno zvuči da je politika ideološki otkantala Rodne studije, ali ovoga puta priča je puno banalnija. Donosimo sve ključne činjenice|url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/jako-prigodno-zvuci-teza-da-je-politika-ideoloski-otkantala-rodne-studije-ali-ovoga-puta-prica-je-puno-banalnija-donosimo-sve-kljucne-cinjenice/|url-status=live|access-date=20. srpnja 2024.|website=Telegram}}&lt;/ref&gt; 

Dok su pojedini političari tvrdili da je program odbijen zbog „političkog pritiska”, „finte vladajućih” ili da je obustavljanje uvođenja „pobjeda normalne Hrvatske” te postignuta navodnim pravom Ministarstva da politički odlučuje o programima sveučilišta, u ovom slučaju na temelju odluka [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] o [[Konvencija Vijeća Europe o sprečavanju i borbi protiv nasilja nad ženama i nasilja u obitelji|Istanbulskoj konvenciji]],&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-07-12|title=Program Rodnih studija vraćen na dodatno usklađivanje|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/program-rodnih-studija-vracen-na-dodatno-uskladivanje-11657121|access-date=2024-07-20|publisher=Hrvatska radiotelevizija|language=hr}}&lt;/ref&gt; [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih Republike Hrvatske|Ministarstvo znanosti, obrazovanja i mladih]] objašnjava kako je obustavljanje isključivo administrativnog karaktera te da je Sveučilište trebalo slijediti novu zakonsku proceduru umjesto samostalnog provođenja akreditacije.&lt;ref name=&quot;:04&quot; /&gt;

== Lokacija ==
[[Datoteka:University of Zagreb.jpg|mini|Zgrada rektorata SuZ i Pravnoga fakulteta]]
Filozofski (''Mudroslovni'') se fakultet isprva nalazio u zgradi Sveučilišta u Zagrebu, današnjoj zgradi rektorata i [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnoga fakulteta u Zagrebu]] na [[Trg Republike Hrvatske (Zagreb)|Trgu Republike Hrvatske]]. Ta je zgrada određena za sjedište Sveučilišta 1880. godine nakon [[Potres u Zagrebu 1880.|zagrebačkog potresa]] odlukom [[Zemaljska vlada Hrvatske, Slavonije i Dalmacije|Zemaljske vlade]] i bana [[Károly Khuen-Héderváry|Khuena-Héderváryja]], a prethodno je bila tvornica duhana.{{Sfn|Alempijević|2024.|p=45}}

Godine 1956. raspisao se natječaj za idejne skice nove zgrade Filozofskoga fakulteta. Na natječaju je izabran projekt [[Božidar Tušek|Božidara Tušeka]] za dvokatnicu od {{N|14500|m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;}} na ulici [[Đuro Salaj|Đure Salaja]] (danas ul. Ivana Lučića), dovršen 1961. godine, kada je i nastava premještena ondje{{Sfn|Alempijević|2024.|p=32}} nakon svečanog otvaranja [[3. lipnja]] te godine.{{Sfn|Alempijević|2024.|p=46}} Zgrada je osmišljena kao dvokatnica zatvorenog tipa s dva dvorišna prostora u njenom središtu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Filozofski fakultet, Ivana Lučića 3|url=https://www.arhitektura-zagreba.com/zgrade/ulica-ivana-lucica-3|url-status=live|access-date=2024-12-24|website=Arhitektura Zagreba|language=hr}}&lt;/ref&gt; Godine 1996. započela je nadogradnja trećega kata zgrade prema projektu Milana Čankovića, koja je dovršena 2006. godine.{{Sfn|Alempijević|2024.|p=39}} Površina zgrade nakon ove nadogradnje jest {{N|15 616| m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;}}.&lt;ref&gt;Vodič za studente 1. godine Filozofskog fakulteta u Zagrebu 2004./2005. Zagreb : FF press, 2004.&lt;/ref&gt;

Pored zgrade Fakulteta postavljen je kip [[Silvije Strahimir Kranjčević|Silvija Strahimira Kranjčevića]], svečano otkriven 20. listopada 1962. godine.{{Sfn|Alempijević|2024.|p=47}}[[Datoteka:Knjiznica Filozofskog fakulteta-Zagreb.JPG|mini|300px|Knjižnica Filozofskog fakulteta]]Godine 2006. počela je konstrukcija nove knjižnice Fakulteta s južne strane zgrade prema projektu Ante Vulina, Dine Vulin Ileković i Borisa Ilekovića, čija je izgradnja dovršena 2008. godine. Zgrada knjižnice ukošena je, u [[Suvremena arhitektura|suvremenom]] stilu te s Fakultetom povezana mostom na drugome katu.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Ukupna površina knjižnice iznosi {{N|8792|m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;}} te su u njoj smješteni fondovi koje su prethodno pohranjivale manje, odsječke knjižnice Fakulteta i zbirka čitaonice. Sa oko {{N|600 000}} naslova predstavlja drugu najveću knjižnicu u Hrvatskoj po veličini fonda{{Sfn|Alempijević|2024.|p=42}} nakon [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu|Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu]].

== Sastav ==

=== Odsjeci i katedre ===
Filozofski fakultet organizira jednopredmetne i dvopredmetne studije nastavničkog i nenastavničkog smjera koji se izvode u okviru 23 odsjeka i 108 katedra. Izuzev studija psihologije, koji je isključivo jednopredmetni, ostali se studiji mogu neograničeno međusobno kombinirati.
* Odsjek za [[Anglistika|anglistiku]]
** Katedra za [[Skandinavistika|skandinavistiku]]
* Odsjek za [[Arheologija|arheologiju]]
* Odsjek za [[Etnologija|etnologiju]] i [[Kulturna antropologija|kulturnu antropologiju]]
* Odsjek za [[Filozofija|filozofiju]]
* Odsjek za [[Fonetika|fonetiku]]
**Katedra za estetsku fonetiku i ortoepiju hrvatskoga književnog jezika 
**Katedra za primijenjenu fonetiku
**Katedra za teorijsku fonetiku
* Odsjek za germanistiku
** Katedra za [[Germanistika|germanistiku]]
** Katedra za [[Nederlandistika|nederlandistiku]]
* Odsjek za [[Informacijske znanosti|informacijske i komunikacijske znanosti]]
* Odsjek za istočnoslavenske jezike i književnosti
* Odsjek za [[Jugoslavistika|južnoslavenske jezike i književnosti]]
* Odsjek za [[Klasična filologija|klasičnu filologiju]]
* Odsjek za [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]]
* Odsjek za [[Kroatistika|kroatistiku]]
* Odsjek za [[Jezikoslovlje|lingvistiku]]
* Odsjek za azijske studije
** Katedra za [[Indologija|indologiju]]
** Katedra za [[Japanologija|japanologiju]]
** Katedra za [[Sinologija|sinologiju]]
* Odsjek za [[Pedagogija|pedagogiju]]
* Odsjek za [[povijest]]
* Odsjek za [[povijest umjetnosti]]
* Odsjek za [[Psihologija|psihologiju]]
* Odsjek za [[Romanistika|romanistiku]]
* Odsjek za [[Sociologija|sociologiju]]
* Odsjek za [[Talijanistika|talijanistiku]]
* Odsjek za hungarologiju, turkologiju i judaistiku
** Katedra za [[Hungarologija|hungarologiju]]
** Katedra za [[Turkologija|turkologiju]]
** Katedra za [[Judaistika|judaistiku]]
* Odsjek za zapadnoslavenske jezike i književnosti
* Samostalna katedra za [[Kineziologija|kineziologiju]] (provodi isključivo aktivnosti u sklopu TZK)

=== Studentske udruge ===
Na Filozofskom fakultetu djeluje niz studentskih udruga i klubova. Većina je okupljena u Savez studentskih udruga Filozofskoga fakulteta (SSUFF). Na fakultetu također djeluje studentski pjevački zbor [[Concordia discors]].

=== Alumni ===
Udruga bivših studenata Filozofskog fakulteta ''Alumni'' osnovana je 2013. s ciljem promicanja struke te povezivanja bivših studenata i samoga Fakulteta s drugim domaćim i stranim ustanovama.&lt;ref&gt;http://www.ffzg.org/&lt;/ref&gt;

=== Organizacijski razvoj ===
Zakon [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] o osnivanju Sveučilišta od 5. siječnja 1874. odredio je da se osnuje Mudroslovni fakultet s filozofičko-historičkim i matematičko-prirodoslovnim odjelima.&lt;ref&gt;[http://www.unizg.hr/fileadmin/rektorat/O_Sveucilistu/Jucer_danas_sutra/Povijest/Monografije/Spomenica/drugi_dio/1063_FilozofskiFakultet.pdf Filozofski fakultet u Zagrebu] (pristupljeno 7. studenoga 2016.)&lt;/ref&gt;
Filozofičko-historički odjel trebao je započeti radom već u šk. god. 1874./1875., dok je matematičko-prirodoslovni trebalo otvoriti najkasnije nakon tri godine, u kojem bi roku postupno trebalo potpuno ustrojiti fakultet. 
Zemaljska vlada odmah je imenovala tri profesora: Matiju Mesića, Franju Markovića i Vatroslava Jagića; oni su trebali podnijeti prijedloge za popunjavanje ostalih katedara. Budući da Jagić nije mogao stupiti na dužnost, naknadno je za trećeg profesora imenovan češki slavist Lavoslav Geitler. Na prijedlog prvih profesora popunjene su pred početak šk. god. 1874./1875. još tri katedre predviđene zakonom.

== Poznate osobe ==
Sljedeće je popis nekih poznatih i istaknutih osoba koje su alumni ili profesori s Filozofskoga fakulteta:
{{div col|colwidth=16em}}
* [[Vladimir Anić]]
* [[Đuro Arnold]]
* [[Antun Barac]]
* [[Vitomir Belaj]]
* [[Branimir Bratanić]]
* [[Josip Bratulić]]
* [[Branimir Gabričević]]
* [[Rudolf Horvat]]
* [[Vladimir Ivir]]
* [[Damir Kalogjera]]
* [[Jure Kaštelan]]
* [[Bratoljub Klaić]]
* [[Vesna Krmpotić]]
* [[Dora Maček]]
* [[Ranko Matasović]]
* [[Ranko Marinković]]
* [[Luko Paljetak]]
* [[Vesna Parun]]
* [[Josip Pupačić]]
* [[Ivan Slamnig]]
* [[Milivoj Solar]]
* [[Mate Suić]]
* [[Dubravko Škiljan]]
* [[Antun Šoljan]]
* [[Dragutin Tadijanović]]
* [[Dubravka Ugrešić]]
* [[Tin Ujević]]
* [[Viktor Žmegač]]
{{div col end}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

=== Literatura ===

* {{Citiranje knjige|last=Alempijević|first=Nevena Škrbić|url=https://openbooks.ffzg.unizg.hr/index.php/FFpress/catalog/book/183|title=150 godina Filozofskoga fakulteta|last2=Damjanović|first2=Stjepan|last3=Tončinić|first3=Domagoj|last4=Šegvić|first4=Filip Šimetin|last5=Agičić|first5=Damir|last6=Bolt|first6=Ivana Vidović|last7=Grmača|first7=Dolores|last8=Raffaelli|first8=Ida|last9=Brlek|first9=Tomislav|date=2024-10-16|publisher=FF Open Press|isbn=978-953-379-206-4|language=hr|doi=10.17234/9789533792064|display-authors=1}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ffzg.hr/ Web stranica Filozofskog fakulteta u Zagrebu]
* [http://omega.ffzg.hr/ Sustav učenja na daljinu Omega]

{{Coord|45.7967258684181|N|15.9710419178009|E|region:HR-21_type:landmark_scale:4000|display=title|format=dms}}

{{Sveučilište u Zagrebu}}
{{ZG}}

[[Kategorija: Filozofski fakulteti u Hrvatskoj|Zagreb]]
[[Kategorija: Sveučilište u Zagrebu]]
[[Kategorija:Trnje (Zagreb)]]</text>
      <sha1>3frvvazx3hos90ktsu61hadakoqi7yf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gorgija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24163</id>
    <revision>
      <id>7447562</id>
      <parentid>6251487</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:51:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Infookvir</comment>
      <origin>7447562</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9400" sha1="tiuvay2khdvsyjhz3xkhhmdbu8q0zxu" xml:space="preserve">{{dz|[[Gorgija (dijalog)]]|istoimeni Platonov dijalog}}
{{Infookvir filozof
| ime              = Gorgija
| slika            = Gorgia da Lentini.png
| veličina         = 
| opis_slike       = 
| regija           = 
| era              = [[Antička filozofija]]
| puno ime         = 
| rođenje          = oko [[483. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja   = 
| smrt             = oko [[375. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti     = 
| škola_tradicija  = [[predsokratovci]]
| glavni_interesi  = [[Gnoseologija]]
| poznate_ideje    = 
| utjecaji         = 
| utjecao_na       = 
| djela            = 
| nagrade          = 
| potpis           = 
| potpis_alt       = 
| bgcolour         = 
}}

'''Gorgija''' (oko [[483. pr. Kr.]] - oko [[375. pr. Kr.]]) [[Stara Grčka|grčki]] [[filozofija|filozof]], [[sofisti|sofist]] i [[Retorika|retoričar]].

Kao poslanik [[Sirakuza|Sirakuze]] [[427. pr. Kr.]] dolazi u [[Atena (grad)|Atenu]], gdje je osnovao i vodio retorsku školu. Pripisuju mu se različiti filozofski i retorski spisi. Njegovo učenje bilo je potpuni spoznajni [[skepticizam]].

Njegove osnovne teme izražene su u tri stava:
* 1. ništa ne postoji
* 2. ako nešto postoji, onda je nespoznatljivo
* 3. Čak i ako se može spoznati, ne može se izraziti i objasniti

[[Platon]] je njegovo učenje kritizirao u svom dijalogu &quot;[[Gorgija (dijalog)|Gorgija]]&quot;

== Život ==

Gorgias je drugi veliki sofist starije generacije. Brzo je stekao slavu i [[bogatstvo]]. Možda je učenik [[Protagora|Protagore]]. Za njega znamo da je [[427. pr. Kr.]] na čelu poslanstva svoga zavičaja, došao u [[Atena (polis)|Atenu]] da moli pomoć protiv [[Sirakuza|Sirakuze]], koja je navalila na Leontine. Gorgija je očarao Atenjane sjajnom pripovijetkom, i oni pošalju mornaricu put [[Sicilija|Sicilije]]. Zbog tog napada Atena je izgubila [[Peloponeski rat]]. Gorgias se vratio kući, ali uskoro otputuje u Heladu, gdje kao učitelj besjedništva ide od varoši do varoši.

Gorgija se u kasnijim godinama svoga života odrekao filozofije i posvetio isključivo [[retorika|retorici]]. Znao je da svojom teorijom besjedništva daje učenicima oštro i opasno oružje, i da ga oni mogu upotrijebiti i na [[dobro]] i na [[zlo]], on je sam živio besprijekorno i čuvao se da ne povrijedi tradicionalni [[moral]].

== Spisi ==

Glavno djelo: [[O prirodi ili o nepostojećem]] (o nebitku), izgubljeno, Posmrtni govor, Olimpijski govor, Odbrana Helene, Odbrana Palmenedesa. Najviše njegovih tekstova nalzimo u Sekst-Empiriku. [[Platon]] je napisao dijalog [[Gorgija (dijalog)|Gorgija]], u kojem kritizira njegovo učenje, [[Sokrat]] tu protiv prividne retorske obrazovanosti postavlja filozofiju kao pravu obrazovanost koja donosi sreću i blagostanje.
	
== Učenje ==

Jedan je od najznačajnijih predstavnika starije sofistike. Skeptik čiji radikalni argumenti baziraju i na nekim [[aporija]]ma elejca Zenona i Melisosa, koje, međutim, dovodi do određenih apsurdnih posljedica te samim tim negira njihovu vrijednost.

Gorgiasova rasprava O nebiću ili O prirodi 363. SEXT Gorgias Leontinac pripadao je istoj skupini kao oni filozofi koji su porekli kriterij objektivne spoznaje, ali ne na temljeju istog smjera mišljenja kao Protagora i njegovi sljedbenici. U spisu O nebiću ili o prirodi razvija on, naime, tri temeljne postavke koje se redoslijedom nadovezuju jedna na drugu: 
# da ništa ne postoji, 
# da ako i postoji za čovjeka je nespoznatljivo 
# da ako je i spoznatljivo ne može se ni na koji način priopćiti. 

Sve tri ove tvrdnje Gorgija objašnjava vrlo originalno izvedenim, formalno [[logika|logički]] besprijekornim argumentima.
	
=== Prva tvrdnja ===
Da ništa ne postoji Gorgija ovako izvodi: mora postojati ili biće ili nebiće ili i biće i nebiće. Nebiće ne postoji, jer ako bi postojalo istovremeno bi i postojalo i ne bi postojalo, što je besmisleno. I dalje, ako bi postojalo [[nebiće]], ne bi postojalo [[biće]], jer se to dvoje uzajamno isključuje. 

Ako bi biće postojalo bilo bi ili vječno ili nastalno, ili i vječno i nastalno istovremeno. Ako je vječno, nema početka, a sve što nema početka je neizmjerno i ako je neizmjerno nije nigdje, a što nije nigdje toga nema. Ako bi bilo negdje, bilo bi obuhvaćeno nečim što je različito od njega i tako ne bi bilo neizmjerno. Ipak biće nije ni obuhvaćeno samim sobom, jer ono što obuhvaća i ono što je obuhvaćeno jest dvostruko, a to je besmisleno. Dakle, ako je biće vječno, onda ne postoji. Međutim, biće nije ni nastalno, jer ako jest, onda je moglo nastati ili od bića ili od nebića, a oboje je nemoguće. No biće također nije istovremeno vječno i nastalno, jer se to dvoje uzajamno ukida. Kako biće nije ni vječno ni nastalo ni oboje istovremeno, biće ne postoji. 

Isto tako je besmisleno reći da postoji i biće i nebiće. Ako postoji i biće i nebiće, biće identični u pogledu postojanja, pa kako nebiće ne postoji, ono što je identično s njim također ne postoji.

=== Druga tvrdnja ===
I kada bi nešto postojalo, ne bi se moglo misliti ni [[spoznaja|spoznati]]. Ako mišljeno stvarno ne postoji, ni biće se ne može misliti. Jer ako mišljenom pripišemo npr. bjelinu, pa se ona može zamisliti, onda ako mišljeno ne postoji, nužno je da ono što postoji ne može biti mišljeno. Da mišljeno ne postoji, Gorgija dokazuje ovako: ako mišljeno postoji, onda postoji sve što je mišljeno, bilo kako ga tkogod zamislio, a to je besmisleno. Netko bi mogao zamisliti [[čovjek]]a koji leti ili kola koja voze po [[more|moru]], a to ne znači da čovjek leti čim je zamišljen da leti. Dakle, zaključuje Gorgija, mišljeno ne postoji.	

=== Treća tvrdnja ===
Kada bi se štogod i moglo spoznavati, ne bi se moglo drugima saopćiti. Ako postoje stvari izvan nas koje opažamo osjetilima, ne možemo ih saopćiti riječima, jer riječ nije postojeća stvar, pa tako mi ne saopćavamo same stvari, već riječ koja je različita od samih stvari. Kako vidljive stvari vidimo, čujne čujemo, a ne obrnuto, te vidljivo ne može postati čujno i obrnuto, onda ono što postoji van, ne može postati riječ. Tako se ni spoznaja, ako bi i postojala, ne bi mogla prenijeti drugome.

Mogu li se [[riječ]]i odnositi na [[predmet]]e? Gorgija – nikada riječima ne možemo opisati [[istina|istinu]] (riječ ćevap, gladnom čovjeku, on je još uvijek gladan). Kako bi mogli riječima da prenesemo znanje o [[boja|boji]], kad uho čuje samo [[zvuk]]ove. Ako riječi nisu vezane za stvar nema [[znanje|znanja]]. Riječi iskazuju biti stvari.

Vještina o pravom trenutku. Čovjek ne treba misliti o beskorisnim stvarima, npr. vječnim. Gorgija – istina – riječi nastaju iz našeg iskustva, odnose se na naše iskustvo. Istina je ono kako nam se čini. Možemo naše stvari iskazivati kroz naše iskustvo.

Gorgijino stajalište, iako je u polazištu i [[argumentacija|argumentaciji]] drugačije, ima dosta sličnosti s Protagorinim. Kriterij istinitosti nije ono što postoji po sebi, jer je njegovo postojanje upitno, a ono se ne može ni spoznati, niti se znanje o njemu može drugome prenijeti. Protagora i Gorgija se slažu da, iako nema istine «[[metafizika|metafizički]]» utemeljene, ipak time nije nestala sama [[mudrost]]. Međutim, ona nije više otkrivanje datog poretka univerzuma, nego se može doseći kroz dijalog. Ova činjenica nam objašnjava zbog čega su sofisti tako visoko rangirali retoriku. Problem govora i bitka sofisti su nasljedili od svojih prethodnika, prije svega od Parmenidesa i [[Heraklit]]a. Ono protiv čega su se sofisti borili jeste stav da [[bitak]] daje govoru istinu. Sada kada je takva pretpostavka uklonjena, ostaje da se učini govor uvjerljivijim, da se podjednako dobro može argumentirati za i protiv. Pošto se o svakoj stvari može imati više od jednog mišljenja, onda se govornik mora vježbati u izvođenju različitih dokaza, a vrhunac je kad uspije da slabiji λόγος učini jačim. Slično Protagorinom stavu da se o svakoj stvari može govoriti na dva različita načina, Gorgija smatra da je glavna karakteristika govornika da svaku stvar može hvaliti i kuditi.

Zapitanost o porijeklu naše spoznaje donosi odustajanje od neposredne spoznaje univerzuma. Više se i ne postavlja pitanje kakav jest vanjski svijet po sebi. Ovakav antikozmološki stav starijih sofista dovodi do odricanja od božanskog pogleda na svijet. Otpada stajalište da ima neka pozicija mimo neposrednog iskustva pojedinca i jezika, te zbog toga nema ni pokušaja izgradnje nekog cjelovitog filozofskog sustava. Ovaj filozofski uvid je razlog sofističkog okreta ka čovjeku, a ne, kako se često ponavljalo u povijestima filozofija, nedostatak interesa za kozmološke probleme. Odustajanjem od božanskog pogleda mijenja se i svrha znanja, naime, dok je ranija kozmologija težila ka znanju radi samog znanja, sofistima svrha znanja jeste praktična. Ovakva filozofska orijentacija bit će prisutna kod Sokrata i kinika.

== Gnoseologija ==

Neki znanstvenici misle da njegova [[gnoseologija]] podsmejava elejsku dijalektiku. Teško da je smatrao da ništa ne postoji. On je vjerojatno htio da elejskom dijalektikom svede elejsku filozofiju na besmislicu, bitak je nebitak nije.

== Poveznice ==

*[[Sofisti]]
*[[Protagora]]
*[[Hipija]]
*[[Kritija]]

{{Predsokratovci}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Sofisti]]
[[Kategorija:Starogrčki retori]]</text>
      <sha1>tiuvay2khdvsyjhz3xkhhmdbu8q0zxu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karl Jaspers</title>
    <ns>0</ns>
    <id>24267</id>
    <revision>
      <id>7447648</id>
      <parentid>7447248</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:28:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447648</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6218" sha1="nmzyjm680c6a2on1t2w9t5fjvo7m2kk" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija 
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]] 
| slika           = Karl Jaspers 1946.jpg
| opis_slike      = 
| ime             = Karl Theodor Jaspers 
| rođenje         = [[23. veljače]] [[1883.]] 
| mjesto_rođenja  = [[Oldenburg]], [[Njemačka]] 
| smrt            = [[26. veljače]] [[1969.]]
| mjesto_smrti    = [[Basel]], [[Švicarska]] 
| škola_tradicija = [[egzistencijalizam]], [[neo-kantizam]] 
| glavni_interesi = [[psihijatrija]], [[teologija]], [[filozofija povijesti]], [[pitanje krivnje za holokaust]], [[humanizam]] 
| poznate_ideje   = [[Axial Age]], [[egzistencijalizam]] 
| utjecaji        = [[Friedrich Nietzsche]], [[Soren Kierkegaard]], [[Baruch de Spinoza]], [[Immanuel Kant]], [[Hegel]], [[Max Weber]], [[Schelling]] 
| utjecao_na = [[Martin Heidegger]], [[Jean-Paul Sartre]], [[Albert Camus]], [[Paul Ricoeur]], [[William A. Earle]], [[Hans-Georg Gadamer]], [[Hannah Arendt]], [[Jacques Lacan]] 
}}

'''Karl Theodor Jaspers''' ([[Oldenburg]], [[23. veljače]] [[1883.]] – [[Basel]], [[26. veljače]] [[1969.]]), [[njemačka|njemački]] filozof i psihijatar. Jedan od utemeljitelja egzistencijalizma.&lt;ref&gt;The Oxford Companion to Philosophy, ''Jaspers, Karl'', ur. Ted Honderich, Oxford University Press 2005, str. 459, {{ISBN|0-19-926479-1}}&lt;/ref&gt; U središtu njegove filozofije je pojedinačni, egzistirajući čovjek. Kao i druge [[egzistencijalizam|egzistencijaliste]], zaokupljaju ga pitanja smrti, krivnje i [[strah|Angsta]], no u odnosu na svoje suvremenike je nešto optimističniji glede egzistencije kao specifičnog načina opstojnosti čovjeka.&lt;ref&gt;[[Simon Blackburn|Blackburn, Simon]], ''Oxford Dictionary of Philosophy'', Oxford University Press, 1996., str. 202. {{ISBN|0-19-283134-8}}&lt;/ref&gt; Ubrzo po završetku [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], pisao je o krivnji i odgovornosti [[Njemačka|Njemačke]] za [[holokaust]].

== Životopis ==
Jaspers se rodio 1883. u sjevernonjemačkom gradu [[Oldenburg]]u. Majka mu je potjecala iz lokalne farmerske obitelji, dok mu je otac bio pravnik, što je vjerojatno utjecalo na njegovu odluku da upiše studij prava, iako je odmalena pokazivao interes za [[filozofija|filozofiju]]. Od prava je brzo odustao i 1902. upisao medicinu, koju je diplomirao 1908. Ubrzo počinje raditi u psihijatrijskoj bolnici u [[Heidelberg]]u. Nezadovoljan načinima na koje je ondašnja medicinska zajednica pristupala [[duševne bolesti|duševnim bolestima]], odlučuje raditi na unaprjeđenju [[psihijatrija|psihijatrijskih]] praksi. Godine 1913. prelazi na mjesto profesora psihologije na sveučilištu u Heidelbergu, te se kliničkom radu više ne vraća. U to je vrijeme blizak prijatelj obitelji [[Max Weber|Maxa Webera]], koji je također držao katedru u Heidelbergu.

U 40. godini Jaspers se okreće filozofiji, nadograđujući teme kojima se bavio kao psihijatar. Kao filozof stječe renome u [[Njemačka|Njemačkoj]] i čitavoj Europi. Bio je profesor filozofije u [[Heidelberg]]u od 1921. do [[1937.]], kada je umirovljen jer je bio oženjen [[Židovi|Židovkom]] i jer se protivio Hitlerovom [[nacizam|nacizmu]]. Ubrzo mu je zabranjeno i objavljivanje. Budući da su brojni dugogodišnji prijatelji ostali uz njega, uspio je izbjeći potpunu izolaciju i nastaviti svoje studije i istraživanja. Do kraja ožujka 1945., kada su Amerikanci oslobodili Heidelberg, Jaspersu i supruzi stalno je prijetila opasnost da budu deportirani u koncentracijski logor. Iako je 1945. ponovno imenovan na svoje profesorsko mjesto u Heidelbergu, naposljetku se skrasio u švicarskom Baselu, gdje je i umro 1969. Na sveučilištu u Heidelbergu ga je naslijedio [[Hans-Georg Gadamer]].

==Filozofija==
Bavi se pitanjima psihološke naravi čovjekovog susreta s bogom te njegova filozofija u pojedinim aspektima naginje religiji. Na tragu Kierkegaarda i Nietzschea, filozofiju ne poima kao racionalno istraživanje svijeta, već kao privatnu, osobno proživljenu bitku.&lt;ref&gt;Blackburn, Simon, ''Oxford Dictionary of Philosophy'', Oxford University Press, 1996., str. 202. {{ISBN|0-19-283134-8}}&lt;/ref&gt; Odbacuje filozofiju koja želi biti egzaktna poput znanosti, jer po Jaspersu znanstvena (i uopće racionalna) analiza ne može shvatiti egzistenciju. Bit čovjeka te smisao svijeta i života dostupni su jedino neposrednim, intuitivnim razumijevanjem.&lt;ref&gt;Kalin, Boris, ''Povijest filozofije'', Školska knjiga Zagreb, 1999., str. 206-227. {{ISBN|953-0-20424-8}}&lt;/ref&gt;

U Jaspersovoj [[filozofija|filozofiji]] egzistencije osobito je naglašena briga za integritet ljudske ličnosti. Govori o filozofiji kao novom načinu vjerovanja. Tradicionalno shvaćena religija ograničena je samom sobom zbog religijskih [[Dogma|dogmi]], koje traže da se u njih vjeruje bez kritičkog preispitivanja. Filozofija je pak univerzalna i prilazi svijetu s pozicije kritičkog promišljanja.

== Djela ==
[[Datoteka:Jaspers, Karl 1913.jpg|thumb|''Allgemeine Psychopathologie'' - Opća psihopatologija]]
* &quot;Opća psihopatologija&quot;,
* &quot;Um i egzistencija&quot;, 
* &quot;Filozofija egzistencije&quot;,
* &quot;Istina i znanost&quot;,
* &quot;Pitanje krivnje: O političkoj odgovornosti Njemačke&quot;,
* &quot;Nietzsche&quot;
* &quot;Duhovna situacija vremena&quot;

==Vidi još==
*[[Jean-Paul Sartre]]
*[[Jacques Lacan]]
*[[Filozofija religije]]
*[[Heidelberg]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{hr icon}} [http://www.karljaspers.hr/ Hrvatsko društvo Karl Jaspers] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131013205025/http://karljaspers.hr/ |date=13. listopada 2013. }}
* {{eng icon}} [http://plato.stanford.edu/entries/jaspers/ Karl Jaspers na Stanford Encyclopedia of Philosophy]
* {{hr icon}} [http://www.zarez.hr/178/temabroja1.htm Žarko Paić: Jaspersovo ''Pitanje krivnje'' i granice njegove aktualnosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090808182802/http://www.zarez.hr/178/temabroja1.htm |date=8. kolovoza 2009. }}
* {{eng icon}} [http://www.marxists.org/reference/subject/philosophy/works/ge/jaspers.htm Karl Jaspers: ''On my philosophy'', 1941.]

{{GLAVNIRASPORED:Jaspers, Karl}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Egzistencijalisti]]
[[Kategorija:Njemački psiholozi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]</text>
      <sha1>nmzyjm680c6a2on1t2w9t5fjvo7m2kk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Obična čimpanza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26007</id>
    <revision>
      <id>7447897</id>
      <parentid>6213985</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:39:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Čimpanze|Čimpanze]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447897</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6473" sha1="rbp1ohcq9sb1puk4yvxeow9mqg3srgf" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Obična čimpanza
| slika = South Djoum Chimp.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''Pan troglodytes''
| status = EN
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia = [[Catarrhini]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = Panina
| genus = ''[[čimpanze|Pan]]''
| genus_autorstvo = [[Lorenz Oken|Oken]], 1816
| species = '''''Pan troglodytes'''''
| karta_raspon = Pan troglodytes area.png
| karta_raspon_širina = 250px
| karta_raspon_opis =
Rasprostranjenost obične čimpanze.&lt;br/&gt;
1. ''Pan troglodytes verus''.&lt;br/&gt;
2. ''P. t. vellerosus''.&lt;br/&gt;
3. ''P. t. troglodytes''.&lt;br/&gt;
4. ''P. t. schweinfurthii''.&lt;br/&gt;
------
}}
'''Obična čimpanza''' ({{lat.|Pan troglodytes}})  je [[vrsta]] [[primati|primata]] iz porodice [[Hominidae]]. Zajedno s [[bonobo]]m (''Pan paniscus'') čini rod [[čimpanze|čimpanza]] (Pan) .

== Podvrste ==
* ''[[Pan troglodytes troglodytes]]'' &lt;small&gt;Blumenbach, 1775&lt;/small&gt;, [[centralnoafrička čimpanza]] 
* ''[[Pan troglodytes schweinfurthii]]'' &lt;small&gt;Giglioli, 1872&lt;/small&gt;, [[istočnoafrička čimpanza]] 
* ''[[Pan troglodytes vellerosus]]'' &lt;small&gt;Gray, 1862&lt;/small&gt;
* ''[[Pan troglodytes verus]]'' &lt;small&gt;Schwarz, 1934&lt;/small&gt;,&lt;ref&gt;[http://www.departments.bucknell.edu/biology/resources/msw3/browse.asp?s=y&amp;id=12100796 Mammal Species of the World]&lt;/ref&gt; [[zapadnoafrička čimpanza]]

== Rasprostranjenost ==
Područje koje nastanjuje obična čimpanza pruža se u širokom pojasu preko središnjeg dijela [[Afrika|Afrike]] od [[Gvineja|Gvineje]] preko [[Demokratska Republika Kongo|Konga]] sve do [[Uganda|Ugande]] i [[Tanzanija|Tanzanije]]. Ljudska naselja podijelila su to područje na puno manjih područja, što predstavlja potencijalnu opasnost jer sprečava ozbiljniju razmjenu [[gen]]a između pojedinih, prostorno razdvojenih skupina.

== Obilježja ==
Uspravljena, obična čimpanza je visoka između 1 metra i 1,7 metara. Poput svih članova porodice [[Hominidae]], ni ova vrsta nema rep. [[Krzno]] im je crno ili tamno smeđe, lice im je golo, a ovisno o starosti i porijeklu, od boje mesa do crno. Prednji [[ekstremitet]]i su im dugi, i kad su uspravni, dosežu im do ispod koljena. Mužjaci su sa svojih 43 do 60 [[kg]] osjetno teži od ženki (33 do 45 kg). Osim toga, i [[zub|očnjaci]] mužjaka su bitno veći nego kod ženki.

== Način života ==
U odnosu na stanište, obične su čimpanze vrlo prilagodljive. Žive u [[tropska kišna šuma|kišnim šumama]] kao i u suhim [[savana]]ma i u brdovitim područjima do visina od 3.000 metara nadmorske visine. Dnevne su životinje i veći dio vremena provode na stablima gdje jedu. Veće razdaljine prelaze i hodajući tlom na sva četiri [[ekstremitet]]a, podupirući se pri tome na druge članke &quot;šaka&quot;. Za noć si grade gnijezda od granja i lišća a obično ga koriste samo jednom.

Vrlo su društvene i žive u grupama od 15 do 80 jedinki. Ujutro se grupe razilaze na manje, sve do pojedinca, kad krenu u potragu za hranom, da bi se ponovo okupile za noćenje. Jači i snažniji mužjaci predvode cijeli čopor. Imaju vrlo izražene i slojevite socijalne odnose. Uzajamna njega [[krzno|krzna]] znak je dobrohotnosti u odnosu na grupu. Mužjaci imaju između sebe vrlo izgrađene odnose redosljeda koje utvrđuju raznim ritualima dokazivanja snage: glasni krikovi, &quot;bubnjanje&quot; po stablima, trešenje grana ili bacanje kamenja, kao i demonstriranje brzog trčanja ili skakanja između grana. Druge grupe čimpanze susreću u pravilu agresivno. Dok mužjaci ostaju u grupi čitav život, ženke ju napuštaju kad postanu spolno zrele.

== Korištenje alata ==
Ove životinje u prirodi koriste niz [[alat]]a. Drvene štapiće, koje su pripremili i obradili upavo za tu svrhu, koriste da njima ulaze u [[termiti|termitnjake]] za koje se termiti uhvate, a čimpanze ih sa štapića skinu ustima i pojedu. Ponekad koriste komade grana da bi njima udarale po granama stabala i stresli tako zrelo [[voće]], ili ih koriste u borbi s drugim grupama čimpanza ili s drugim životinjama. Kamenje koriste za razbijanje [[ljuska (botanika)|ljuske]] orašastih [[plod]]ova. Iako to kamenje ne obrađuju, poznati su slučajevi da posebno prikladno kamenje nose sa sobom, ili ga dobro sakriju kako bi ga kasnije mogli ponovo koristiti. Osim toga, koriste sažvakane listove kao spužve i time prikupljaju vodu za piće, ili ih koriste za pranje.

== Hrana ==
Obične čimpanze su [[svežder]]i, s težištem, ipak, na biljnoj hrani, voću, [[orasi]]ma i [[list|lišću]]. No, uz to jedu i [[kukci|kukce]], a ponekad i love manje [[kralježnjaci|kralježnjake]], među ostalim [[parnoprstaši|parnoprstaše]] i druge [[primati|primate]], najčešće [[vitkostasi ili sakati majmuni|sakate majmune]] ili mlade [[pavijani|pavijane]] (porodica [[Cercopithecidae]]). Zabilježeni su i slučajevima napada na ljude i jedenja ljudskog mesa. Lov na ove životinje je &quot;posao&quot; starijih mužjaka koji, nakon uspješnog lova, plijen dijele s ostalim članovima grupe.

== Razmnožavanje ==      
Nakon skotnosti od prosječno 7,5 mjeseci, ženka koti u pravilu jedno mladunče, no rađanje blizanaca je nešto češće nego kod [[čovjek|ljudi]]. Mladunče se rađa teško oko 1,9 [[kg]]. Prvih šest mjeseci se mladunac drži za majčino krzno na trbuhu, a kasnije &quot;jaši&quot; na njenim leđima. [[Sisanje]] prestaje tek u dobi od 3,5 do 4,5 godina, no mladunac ostaje i dalje uz majku (i do 10 godina). Ženka rađa mladunče svakih šest do osam godina, osim ako mladunac ranije ugine. [[Pubertet]] nastupa u dobi od sedam godina, no prvo parenje slijedi najčešće par godina kasnije, kod ženki u dobi od 13 do 14 godina, a kod mužjaka s 15 do 16 godina. [[Menopauza]] ženki nastupa u dobi od 40 godina, a očekivana starost običnih čimpanza može biti i do 60 godina.

== Povezani članci ==
* [[Rat čimpanza u Gombeu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/chimpanzee/ Chimpanzee Pan troglodytes]
* [http://ngm.nationalgeographic.com/2010/02/congo-chimps/foer-text Congo Chimps] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005081048/http://ngm.nationalgeographic.com/2010/02/congo-chimps/foer-text |date=5. listopada 2013. }}

[[Kategorija:Hominini]]
[[Kategorija:Čimpanze]]</text>
      <sha1>rbp1ohcq9sb1puk4yvxeow9mqg3srgf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447908</id>
      <parentid>7447897</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:57:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>kat, karta raspon opis</comment>
      <origin>7447908</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6467" sha1="tbxuze8rsxo8oa1mp1dr9eogzl2cven" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Obična čimpanza
| slika = South Djoum Chimp.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''Pan troglodytes''
| status = EN
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia = [[Catarrhini]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = Panina
| genus = ''[[čimpanze|Pan]]''
| genus_autorstvo = [[Lorenz Oken|Oken]], 1816
| species = '''''Pan troglodytes'''''
| karta_raspon_opis = 
{{legenda lijevo|#2FB55F|zapadnoafrička čimp. (''Pan t. verus'')}}
{{legenda lijevo|#BBB2B2|''Pan t. vellerosus''}}
{{legenda lijevo|#CD766F|srednjoafrička čimp. (''Pan t. troglodytes'')}}
{{legenda lijevo|#76B1D9|istočnoafrička čimp. (''Pan t. schweinfurtii'')}}
}}
'''Obična čimpanza''' ({{lat.|Pan troglodytes}})  je [[vrsta]] [[primati|primata]] iz porodice [[Hominidae]]. Zajedno s [[bonobo]]m (''Pan paniscus'') čini rod [[čimpanze|čimpanza]] (Pan) .

== Podvrste ==
* ''[[Pan troglodytes troglodytes]]'' &lt;small&gt;Blumenbach, 1775&lt;/small&gt;, [[srednjoafrička čimpanza]] 
* ''[[Pan troglodytes schweinfurthii]]'' &lt;small&gt;Giglioli, 1872&lt;/small&gt;, [[istočnoafrička čimpanza]] 
* ''[[Pan troglodytes vellerosus]]'' &lt;small&gt;Gray, 1862&lt;/small&gt;
* ''[[Pan troglodytes verus]]'' &lt;small&gt;Schwarz, 1934&lt;/small&gt;,&lt;ref&gt;[http://www.departments.bucknell.edu/biology/resources/msw3/browse.asp?s=y&amp;id=12100796 Mammal Species of the World]&lt;/ref&gt; [[zapadnoafrička čimpanza]]

== Rasprostranjenost ==
Područje koje nastanjuje obična čimpanza pruža se u širokom pojasu preko središnjeg dijela [[Afrika|Afrike]] od [[Gvineja|Gvineje]] preko [[Demokratska Republika Kongo|Konga]] sve do [[Uganda|Ugande]] i [[Tanzanija|Tanzanije]]. Ljudska naselja podijelila su to područje na puno manjih područja, što predstavlja potencijalnu opasnost jer sprečava ozbiljniju razmjenu [[gen]]a između pojedinih, prostorno razdvojenih skupina.

== Obilježja ==
Uspravljena, obična čimpanza je visoka između 1 metra i 1,7 metara. Poput svih članova porodice [[Hominidae]], ni ova vrsta nema rep. [[Krzno]] im je crno ili tamno smeđe, lice im je golo, a ovisno o starosti i porijeklu, od boje mesa do crno. Prednji [[ekstremitet]]i su im dugi, i kad su uspravni, dosežu im do ispod koljena. Mužjaci su sa svojih 43 do 60 [[kg]] osjetno teži od ženki (33 do 45 kg). Osim toga, i [[zub|očnjaci]] mužjaka su bitno veći nego kod ženki.

== Način života ==
U odnosu na stanište, obične su čimpanze vrlo prilagodljive. Žive u [[tropska kišna šuma|kišnim šumama]] kao i u suhim [[savana]]ma i u brdovitim područjima do visina od 3.000 metara nadmorske visine. Dnevne su životinje i veći dio vremena provode na stablima gdje jedu. Veće razdaljine prelaze i hodajući tlom na sva četiri [[ekstremitet]]a, podupirući se pri tome na druge članke &quot;šaka&quot;. Za noć si grade gnijezda od granja i lišća a obično ga koriste samo jednom.

Vrlo su društvene i žive u grupama od 15 do 80 jedinki. Ujutro se grupe razilaze na manje, sve do pojedinca, kad krenu u potragu za hranom, da bi se ponovo okupile za noćenje. Jači i snažniji mužjaci predvode cijeli čopor. Imaju vrlo izražene i slojevite socijalne odnose. Uzajamna njega [[krzno|krzna]] znak je dobrohotnosti u odnosu na grupu. Mužjaci imaju između sebe vrlo izgrađene odnose redosljeda koje utvrđuju raznim ritualima dokazivanja snage: glasni krikovi, &quot;bubnjanje&quot; po stablima, trešenje grana ili bacanje kamenja, kao i demonstriranje brzog trčanja ili skakanja između grana. Druge grupe čimpanze susreću u pravilu agresivno. Dok mužjaci ostaju u grupi čitav život, ženke ju napuštaju kad postanu spolno zrele.

== Korištenje alata ==
Ove životinje u prirodi koriste niz [[alat]]a. Drvene štapiće, koje su pripremili i obradili upavo za tu svrhu, koriste da njima ulaze u [[termiti|termitnjake]] za koje se termiti uhvate, a čimpanze ih sa štapića skinu ustima i pojedu. Ponekad koriste komade grana da bi njima udarale po granama stabala i stresli tako zrelo [[voće]], ili ih koriste u borbi s drugim grupama čimpanza ili s drugim životinjama. Kamenje koriste za razbijanje [[ljuska (botanika)|ljuske]] orašastih [[plod]]ova. Iako to kamenje ne obrađuju, poznati su slučajevi da posebno prikladno kamenje nose sa sobom, ili ga dobro sakriju kako bi ga kasnije mogli ponovo koristiti. Osim toga, koriste sažvakane listove kao spužve i time prikupljaju vodu za piće, ili ih koriste za pranje.

== Hrana ==
Obične čimpanze su [[svežder]]i, s težištem, ipak, na biljnoj hrani, voću, [[orasi]]ma i [[list|lišću]]. No, uz to jedu i [[kukci|kukce]], a ponekad i love manje [[kralježnjaci|kralježnjake]], među ostalim [[parnoprstaši|parnoprstaše]] i druge [[primati|primate]], najčešće [[vitkostasi ili sakati majmuni|sakate majmune]] ili mlade [[pavijani|pavijane]] (porodica [[Cercopithecidae]]). Zabilježeni su i slučajevima napada na ljude i jedenja ljudskog mesa. Lov na ove životinje je &quot;posao&quot; starijih mužjaka koji, nakon uspješnog lova, plijen dijele s ostalim članovima grupe.

== Razmnožavanje ==      
Nakon skotnosti od prosječno 7,5 mjeseci, ženka koti u pravilu jedno mladunče, no rađanje blizanaca je nešto češće nego kod [[čovjek|ljudi]]. Mladunče se rađa teško oko 1,9 [[kg]]. Prvih šest mjeseci se mladunac drži za majčino krzno na trbuhu, a kasnije &quot;jaši&quot; na njenim leđima. [[Sisanje]] prestaje tek u dobi od 3,5 do 4,5 godina, no mladunac ostaje i dalje uz majku (i do 10 godina). Ženka rađa mladunče svakih šest do osam godina, osim ako mladunac ranije ugine. [[Pubertet]] nastupa u dobi od sedam godina, no prvo parenje slijedi najčešće par godina kasnije, kod ženki u dobi od 13 do 14 godina, a kod mužjaka s 15 do 16 godina. [[Menopauza]] ženki nastupa u dobi od 40 godina, a očekivana starost običnih čimpanza može biti i do 60 godina.

== Povezani članci ==
* [[Rat čimpanza u Gombeu]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://animals.nationalgeographic.com/animals/mammals/chimpanzee/ Chimpanzee Pan troglodytes]
* [http://ngm.nationalgeographic.com/2010/02/congo-chimps/foer-text Congo Chimps] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131005081048/http://ngm.nationalgeographic.com/2010/02/congo-chimps/foer-text |date=5. listopada 2013. }}

[[Kategorija:Čimpanze]]</text>
      <sha1>tbxuze8rsxo8oa1mp1dr9eogzl2cven</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ernst Bloch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>26735</id>
    <revision>
      <id>7447723</id>
      <parentid>7442674</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:47:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447723</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2465" sha1="qniabjb8f8q9divwttzy4o491s0dipm" xml:space="preserve">{{Infookvir filozof
| regija          = 
| era             = Filozofija 20. stoljeća
| slika           = Bundesarchiv Bild 183-27348-0008, Berlin, Ernst Bloch auf Begegnung der Geistesschaffenden.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| ime             = Ernst Bloch
| puno ime        = 
| rođenje         = [[8. srpnja]] [[1885.]]
| mjesto_rođenja  = [[Ludwigshafen]]
| smrt            = [[4. kolovoza]] [[1977.]]
| mjesto_smrti    = [[Tübingen]]
| škola_tradicija = [[Neomarksizam]]
| glavni_interesi = Fenomen [[Utopija|utopije]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
| djela           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
}}

'''Ernst Bloch''' ([[Ludwigshafen]], [[8. srpnja]] [[1885.]] – [[Tübingen]], [[4. kolovoza]] [[1977.]]), [[Njemačka|njemački]] [[neomarksizam|neomarksistički]] filozof.

Sveučilišnu karijeru počeo je [[Leipzig]]u, gdje je živio do dolaska [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalista]] na vlast. Kao istaknuti antifašist bio je u emigraciji od [[1933.]] do [[1948.]] Po povratku bio je sveučilišni profesor u Istočnom [[Berlin]]u, a od 1961. u [[Tübingen]]u. U svom opsežnom djelu, koje obuhvaća probleme filozofije, povijesti, religije, prava, ontološka, etička i humanistička pitanja, posebno se bavio analizom fenomena [[utopija|utopijskog]]. Promišlja originalnu ontologiju utopijskog u kojoj su središnji pojmovi &quot;još - ne - bitka&quot; i &quot;još - ne - svjesnog&quot; koji ukazuju na otvorenost svijeta i čitavog kozmosa ka mogućnosti realizacije svijeta bez privatnog vlasništva i u kojem je ljudskost ostvaren [[ideal]].

U svom filozofskom rječniku Bloch modificira neke kategorije izvedene iz klasične njemačke filozofije, [[Sigmund Freud|Freuda]], kršćanstva i neoplatonizma, ravijajući ih u osebujnu filozofiju po kojoj je stvarnost dinamičko posredovanje odnosa subjekta i objekta, duha i materije, s konačnom svrhom ostvarenja njihova jedinstva. Napadnut za revizionizma i oštro kritiziran za &quot;religiozno orijentirani&quot; i teologijski princip nade, napustio je DR Njemačku.

== Djela ==

* &quot;Duh utopije&quot;,
* &quot;Subjekt-objekt&quot;,
* &quot;Nasljeđe ovog vremena&quot;,
* &quot;Thomas Münzer kao teolog revolucije&quot;
* &quot;Sloboda i poredak&quot;,
* &quot;Avicena i Aristotelova ljevica&quot;,
* &quot;Princip nade&quot;,
* &quot;Tragovi&quot;,
* &quot;Prirodno pravo i ljudsko dostojanstvo
* &quot;Ateizam u kršćanstvu&quot;,
* &quot;Tübingenski uvod u filozofiju&quot;.


{{GLAVNIRASPORED:Bloch, Ernst}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]</text>
      <sha1>qniabjb8f8q9divwttzy4o491s0dipm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oliver Dragojević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>32537</id>
    <revision>
      <id>7447626</id>
      <parentid>7445581</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:15:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sk53121</username>
        <id>310591</id>
      </contributor>
      <comment>/* 2020e */</comment>
      <origin>7447626</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55964" sha1="033sfuual1k8hvpc3qbfzh6hen57c2d" xml:space="preserve">{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Oliver Dragojević 
| Img                  = Oliver Dragojević (2) (cropped).jpg
| Img_capt             = Oliver Dragojević  
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = 
| Pseudonim            = 
| Rođenje              = [[7. prosinca]] [[1947.]]
| Mjesto rođenja   = [[Split]], [[Hrvatska]]
| Smrt                 = [[29. srpnja]] [[2018.]]
| Mjesto smrti   = [[Split]], [[Hrvatska]]
| Prebivalište         = [[Split]]
| Žanr                 =[[šansona|dalmatinska šansona]] {{•}}[[pop]] {{•}} [[jazz]] {{•}} [[blues]]
| Zanimanje            = [[glazbenik]] {{•}} [[tekstopisac]]
| Djelatno_razdoblje   = [[glazba u 1974.|1974.]] do [[glazba u 2018.|2018.]]
| Producentska_kuća    = [[Jugoton]] {{•}} [[Croatia Records]] {{•}} [[Diskoton]] {{•}} [[Campus|HRT Orfej]] {{•}} [[Aquarius Records]]
| nagrade              = Višestruki dobitnik diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]]
| URL                  = [http://www.oliver.hr/ Službena stranica]
| Bivši članovi        = 
| Značajni instrumenti = [[glasovir]]


}}
'''Oliver Dragojević''' ([[Split]]&lt;!-- Nije se rodio u Veloj Luci, pogledajte izvor ispod --&gt;, [[7. prosinca]] [[1947.]] – [[Split]], [[29. srpnja]] [[2018.]])&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20091210035905/http://www.muzika.hr/clanak/8753/knjige/zlatko-gall-oliver-biografija-juznjacka-utjeha.aspx Zlatko Gall: &quot;Oliver biografija - Južnjačka utjeha&quot;] muzika.hr, objavljeno 10. kolovoza 2006., pristupljeno 19. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; bio je [[hrvatski]] [[glazbenik]].

== Rani život ==
Dragojević je rođen u [[Split]]u, [[7. prosinca]] [[1947.]] godine od majke Kate (1907. – 1994.) i oca Marka Dragojevića (1908. – 1991.). Bio je podrijetlom iz [[Vela Luka|Vele Luke]], gdje je proveo djetinjstvo. U Splitu je pohađao glazbenu školu. Najprije je učio [[glasovir]], a zatim [[klarinet]] i [[Gitara|gitaru]]. Prvi susret s glazbom ostvario je u petoj godini života kad je od oca na poklon dobio [[Usna harmonika|usnu harmoniku]] kojom je zabavljao djecu iz svoje ulice te putnike na brodu na čestoj relaciji Split – Vela Luka. Prvi estradni nastup ostvario je na splitskomu dječjem festivalu [[1961.]] godine s popularnom pjesmom ''Baloni''. Istovremeno s bratom Aljošom (1946. – 2011.), snimio je tada poznate svjetske hitove za Radio Split.

== Osobni život == 
Godine 1973., prilikom svog koncerta u [[Dubrovnik]]u, upoznao je svoju buduću suprugu Vesnu, koju je oženio godinu kasnije. Oliver i Vesna imali su tri sina; Dina, rođenog 1975. te blizance Damira i Davora, rođene 1978. godine. Oliver je, također, imao petero unučadi; Duju, Luciju, Tonija, Margitu i Vinka.&lt;ref&gt;Dolores Tolić: [https://www.gloria.hr/gl/fokus/zvjezdane-staze/ekskluzivno-vesna-dragojevic-od-olivera-se-nisam-uspjela-oprostiti-ali-za-njega-je-to-bio-najbolji-kraj-8718017 EKSKLUZIVNO VESNA DRAGOJEVIĆ: 'OD OLIVERA SE NISAM USPJELA OPROSTITI, ALI ZA NJEGA JE TO BIO NAJBOLJI KRAJ'], gloria.hr, objavljeno 10. travnja 2019., pristupljeno 19. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Danijela Ana Morić: [https://www.tportal.hr/showtime/clanak/oni-su-bili-njegovo-najvece-blago-upoznajte-sinove-olivera-dragojevica-foto-20180801 Oni su bili njegovo najveće blago: Upoznajte sinove Olivera Dragojevića], tportal.hr, objavljeno 1. kolovoza 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.&lt;/ref&gt; Bio je veliki i bliski prijatelj [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]], pokojnoga hrvatskog tekstopisca.

Početkom rujna, a mjesec dana nakon smrti, rodio mu se šesti unuk Marko Dragojević, koji je nazvan po Oliverovu ocu.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Rodio se šesti unuk Olivera Dragojevića: Sve je dobro prošlo, evo po kome je maleni Marko dobio ime |url=https://www.slobodnadalmacija.hr/scena/showbizz/clanak/id/563570/rodio-se-sesti-unuk-olivera-dragojevica-sve-je-dobro-proslo-evo-po-kome-je-maleni-marko-dobio-ime |website=[[Slobodna Dalmacija]] |accessdate=4. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt;

=== Stav o nastupima u Srbiji ===
Dragojević je nastupao diljem svijeta, uključujući gradove poput [[Pariz]]a, [[Tokio|Tokija]], [[New York City, New York|New Yorka]], [[Moskva|Moskve]], no nikada nakon [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] nije nastupio u Srbiji. Još od Domovinskog rata, Dragojević je više puta isticao stav kako su Srbi nanijeli previše zla Hrvatskoj da bi on ikad ondje nastupio: {{citat2|Nema novaca za koje bi pjevao u zemlji koja je nanijela tolika zla mojoj Hrvatskoj.}}&lt;ref&gt;{{cite web |title=Oliver je u dvije riječi objasnio zašto nakon rata nije želio pjevati u Srbiji |url=https://www.maxportal.hr/vijesti/oliver-je-u-dvije-rijeci-objasnio-zasto-nakon-rata-nije-zelio-pjevati-u-srbiji/ |work=Maxportal |date=29. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt;

Više je puta unatoč pritiscima medija odbio mogućnost održavanja koncerta u [[Beograd]]u držeći se svog stava.&lt;ref&gt;{{cite web |title=ZAŠTO OLIVER NIJE NASTUPAO U SRBIJI: ‘Uvijek su dobrodošli na moj koncert drugdje, ali to je moj stav…’ |url=https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |work=Net.hr |date=30. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018. |archive-date=30. srpnja 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180730130009/https://net.hr/hot/zvijezde/zasto-oliver-nije-nastupao-u-srbiji-uvijek-su-dobrodosli-na-moj-koncert-drugdje-ali-to-je-moj-stav/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Bolest i smrt === 
Dana [[7. kolovoza]] [[2017.]], na pogrebu prijatelja [[Remi Kazinoti|Remija Kazinotija]], Dragojeviću je pozlilo te je kolima hitne pomoći prebačen u bolnicu, gdje mu je nekoliko dana kasnije dijagnosticiran [[rak pluća]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=ŽIVOTNA DRAMA NAJPOPULARNIJEG HRVATSKOG PJEVAČA: Oliveru Dragojeviću je dijagnosticiran karcinom: 'Da, bolestan sam...' |url=https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |work=net.hr |accessdate=1. kolovoza 2018. |archive-date=1. kolovoza 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180801190247/https://net.hr/hot/zvijezde/tuzna-vijest-potresla-estradu-oliveru-dragojevicu-je-dijagnosticiran-karcinom-da-bolestan-sam/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

Zbog lošega zdravstvenog stanja nije se pojavio na dodjeli [[Porin (nagrada)|Porin]]a u [[Spaladium Arena|Spaladium Areni]] u ožujku 2018. godine. Kako kemoterapije nisu davale zadovoljavajuće rezultate, Dragojević se osjećao sve lošije pa je krajem lipnja smješten na Onkološki odjel [[KBC Split|splitskoga Kliničkog bolničkog centra]], gdje je 29. srpnja 2018. godine, u 2 sata ujutro, preminuo u 71. godini života, nakon jednogodišnje bitke s rakom pluća.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Oliver Dragojević umro u 71. godini |url=https://m.vecernji.hr/showbiz/umro-je-oliver-dragojevic-1261102 |work=m.vecernji.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Brojni njegovi kolege glazbenici, športaši i drugi uzvanici oprostili su se od Dragojevića putem društvenih mreža.&lt;ref&gt;{{cite web |title=DRUŠTVENE MREŽE PREPLAVLJENE OPROŠTAJNIM PORUKAMA OD OLIVERA Svi tuguju za legendom: 'Srce mi se lomi, bio si mi uzor, kolega i frend |url=https://www.jutarnji.hr/kultura/glazba/drustvene-mreze-preplavljene-oprostajnim-porukama-od-olivera-svi-tuguju-za-legendom-srce-mi-se-lomi-bio-si-mi-uzor-kolega-i-frend/7666380/ |work=[[Jutarnji list]] |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt; Uz medije iz regije, smrt glazbenika objavili su i brojni svjetski mediji.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Svjetski mediji prenose vijest o smrti Olivera Dragojevića: 'Otišao je legenda' |url=https://index.hr/vijesti/clanak/svjetski-mediji-prenose-vijest-o-smrti-olivera-dragojevica/2014336.aspx |work=Index.hr |date=29. srpnja 2018. |accessdate=29. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt; 

Dne [[31. srpnja]] [[2018.]], desetci tisuća ljudi na splitskoj rivi ispratili su Dragojevićev kovčeg na katamaran za rodnu mu [[Vela Luka|Velu Luku]], a istoga je dana u prijepodnevnim satima pred punim [[Hrvatsko narodno kazalište u Splitu|splitskim Hrvatskim narodnim kazalištem]] održana svečana komemoracija, kojoj je, između ostaloga, nazočio i državni vrh [[Republika Hrvatska|Republike Hrvatske]] na čelu s [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednicom]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolindom Grabar-Kitarović]] i [[Predsjednik Vlade Republike Hrvatske|predsjednikom Vlade]] [[Andrej Plenković|Andrejom Plenkovićem]].&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/kolinda-grabar-kitarovic-i-andrej-plenkovic-o-oliveru-dragojevicu---525539.html Predsjednica: &quot;S njegovim sam pjesmama odrastala&quot;; Premijer: &quot;Bio je duša Hrvatske&quot;], dnevnik.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ FOTO Deseci tisuća Splićana uz bakljadu ispratili Olivera na posljednju plovidbu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304142308/https://direktno.hr/zivot/uzivo-posljednji-ispracaj-olivera-splitu-129707/ |date=4. ožujka 2021. }}, direktno.hr, objavljeno 31. srpnja 2018., pristupljeno 19. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

Dne [[1. kolovoza]], Dragojević je pokopan u krugu obitelji, prijatelja i sumještana na velolučkom mjesnom groblju sv. Roka.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Oliver krenuo na posljednju plovidbu, tisuće ljudi ispratile ga u suzama |url=https://www.index.hr/magazin/clanak/video-oliver-krenuo-na-posljednju-plovidbu-tisuce-ljudi-ispratile-ga-u-suzama/2014796.aspx |date=31. srpnja 2018. |accessdate=31. srpnja 2018.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ POKOPAN JE OLIVER DRAGOJEVIĆ: Hauser je otpjevao ‘Galeb i ja’, na pogreb došli Gibonni, Dino Rađa, Enis Bešlagić, Šuica…] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210416095203/https://net.hr/danas/hrvatska/posljednje-zbogom-oliver-ispracen-na-vjecni-pocinak-uz-obitelj-prijatelje-i-obozavatelje/ |date=16. travnja 2021. }}, net.hr, pristupljeno 19. veljače 2021.&lt;/ref&gt;

== Glazbena karijera ==

=== Početci ===
Već [[1963.]] godine okušao se s velikim uspjehom kao pjevač i klavijaturist kultnog splitskog sastava &quot;Batali&quot;. Na natjecanju amatera pjevača Hrvatske osvojio je prvo mjesto pjevajući &quot;[[Yesterday]]&quot; ([[John Lennon|J. Lennon]] - [[Paul McCartney| P. McCartney]]).
Festivalski debi imao je na [[Splitski festival|Splitskom festivalu]] [[1967.]] godine na nagovor [[Zdenko Runjić|Zdenka Runjića]] s njegovim &quot;Picaferajem&quot;, skladbom koja nije dospjela na završnu festivalsku večer, no koja će postati jednim od najvećih Oliverovih hitova. Nakon neuspjeha na Splitskom festivalu 1967. sve do [[1972.]], Oliver je pekao zanat svirajući po brojnim zapadnoeuropskim klubovima, usvajajući temeljne odlike kasnijeg izvođačkog stila. Poslije kratke epizode s &quot;[[Dubrovački trubaduri|Dubrovačkim trubadurima]]&quot; koja je trajala manje od godinu dana te sudjelovanja na pionirskim prvim sessionima splitske super-star grupe &quot;[[More (glazbeni sastav)|More]]&quot; u ljeto [[1974.]] ponovno se priključio &quot;Batalima&quot;.

=== Uspjesi do današnjih dana ===
{{Stil pisanja}}
{{Originalne ideje}}
Na [[Prokurative]] se vratio 1974. godine te u velikom stilu osvojio prvu nagradu publike sa skladbom &quot;Ča će mi Copacabana&quot;. Nakon toga ponovno je uspostavio suradnju sa Zdenkom Runjićem i na Splitskom festivalu [[1975.]] pjevao šansonu &quot;Galeb i ja&quot;, ultimativan zgoditak i početak višegodišnje plodonosne suradnje najnakladnijeg i najnagrađivanijeg autorsko-izvođačkog dvojca.

Pobravši najprestižnije festivalske i diskografske nagrade, Oliver je bio i laureat prve dodjele hrvatske diskografske nagrade [[Porin (nagrada)|Porin]] koja je dobrano prošla u znaku njegove izvedbe [[Zlatan Stipišić Gibonni|Gibonnijeve]] &quot;Cesarice&quot;. Osam dobivenih Porina te odličja [[Red Danice hrvatske|Reda Danice hrvatske s likom Marka Marulića]], samo su neka od brojnih Oliverovih priznanja.

Njegov album ''Dvi, tri riči'' iz [[2000.]] prodan u platinastoj tiraži, što znači preko 50 tisuća primjeraka. 

Humanitarnim koncertom koji je održao u ljeto, [[25. kolovoza]] [[2001.]] godine u [[Pulska arena|pulskoj areni]] dokazao je još jednom zbog čega je i nakon toliko dugo godina iznimno bogate i uspješne glazbene karijere na samom tronu. U prepunoj areni, s Oliverom su pjevale i mlade i starije generacije, a gostovanje još nekih domaćih velikih renomiranih imena poput Gibonnija, [[Vanna|Vanne]], [[Oto Pestner|Ota Pestnera]], [[Tedi Spalato|Tedija Spalata]], klape Fortunal i [[Tony Cetinski|Tonyja Cetinskog]], samo su dokaz počasti koju zaslužuje Oliver, kao i cijela akcija, jer je prihod s koncerta išao za pomoć Općoj bolnici u Puli. Audio zapis tog koncerta objavljen je krajem 2001. godine pod imenom ''Oliver u Areni'', i to kao dvostruki CD i kazeta.

U listopadu 2010. napunio je Spaladium arenu na koncertu. Oliver Dragojević jedan je od rijetkih hrvatskih glazbenika koji se mogu pohvaliti nastupima u njujorškom [[Carnegie Hall]]u, londonskom [[Royal Albert Hall]]u, pariškoj [[Olympia|Olympiji]] te [[Opera u Sydneyu|Opera Houseu u Sydneyju]].&lt;ref name=&quot;Vecernji list&quot;&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 Oliver Dragojevic, Biografije, Večernji list] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161207152024/http://www.vecernji.hr/biografije/oliver-dragojevic-143 |date=7. prosinca 2016. }} (pristupljeno 28. veljače 2014.)&lt;/ref&gt;

Oliver Dragojević je također sudjelovao u brojnim spotovima. Pjevao je pjesmu &quot;Vjerujem u anđele&quot;, u kojoj je sudjelovao i [[Josip Zovko]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |title=Oliver pjeva pjesmu za film &quot;vjerujem u andele&quot; |access-date=2. lipnja 2019. |archive-date=2. lipnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190602225750/http://novena.hr/hr/novosti/snimanje-glazbe-za-film-vjerujem-u-andele,94.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.imdb.com/title/tt1469896/ Josip Zovko kao Roko u filmu &quot;vjerujem u andele&quot;]&lt;/ref&gt;

Njemu u spomen održava se glazbeno-umjetnička manifestacija [[Trag u beskraju (manifestacija)|„Trag u beskraju”]] u [[Vela Luka|Veloj Luci]] na otoku [[Korčula|Korčuli]] od 2019. godine.&lt;ref&gt;[https://net.hr/hot/zvijezde/vela-luka-u-suzama-pogledajte-proslogodisnju-atmosferu-traga-u-beskraju-39bcb1e6-6872-11f0-b249-9600040c8f8e Vela Luka u suzama: Pogledajte prošlogodišnju atmosferu „Traga u beskraju”] net.hr Preuzeto 27. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
Osvojio velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]…

* [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Hit godine''' (pjesma &quot;Cesarica&quot;)]]
* [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Pjesma godine''' (pjesma &quot;Cesarica&quot;)]]
* [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma &quot;Cesarica&quot;)]]
* [[1994.]] [[Dobitnici Porina 1994.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma &quot;Cesarica&quot;)]]
* [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album &quot;Neka nova svitanja&quot;)]]
* [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma &quot;Lijepa bez duše&quot;)]]
* [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Album godine''' (album &quot;Oliver u Lisinskom&quot;)]]
* [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album &quot;Oliver u Lisinskom&quot;)]]
* [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album “Duša mi je more”)]]
* [[1998.]] [[Dobitnici Porina 1998.|'''Najbolje ponovno izdanje''' (album &quot;Zdenko Runjić - Antologija - Oliver mix I Oliver mix II&quot;)]]
* [[2000.]] [[Dobitnici Porina 2000.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma &quot;Tu non llores mi querida&quot;)]]
* [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Album godine''' (album &quot;Dvi, tri riči&quot;)]]
* [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album &quot;Dvi, tri riči&quot;)]]
* [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolja snimka''' (album &quot;Dvi, tri riči&quot;)]]
* [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album &quot;Oliver u Areni&quot;)]]
* [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Hit godine''' (pjesma &quot;Trag u beskraju&quot;)]]
* [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Pjesma godine''' (pjesma &quot;Sve bi da za nju&quot;)]]
* [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (album &quot;Trag u beskraju&quot;)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Album godine''' (album &quot;Vridilo je&quot;)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma &quot;Duša za nju&quot;)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja produkcija''' (album &quot;Vridilo je&quot;)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja snimka''' (album &quot;Vridilo je&quot;)]]
* [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji video program''' (album &quot;Oliver a l’Olympia&quot;)]]
* [[2008.]] [[Dobitnici Porina 2008.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma &quot;Picaferaj&quot;)]]
* [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja originalna vokalna ili instrumentalna skladba za kazalište, film i/ili tv''' (pjesma &quot;Vjerujem u anđele&quot;)]]
* [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma &quot;Brod u boci&quot;)]]
* [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja snimka''' (pjesma &quot;Brod u boci&quot;)]]
* [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Album godine''' (album &quot;Tišina mora&quot;)]]
* [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji album pop glazbe''' (album &quot;Tišina mora&quot;)]]
* [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja produkcija''' (album &quot;Tišina mora&quot;)]]
* [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja snimka''' (album &quot;Tišina mora&quot;)]]
* [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Album godine''' (album “Familija”)]]
* [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji pop album''' (album “Familija”)]]
* [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Gdje to piše?”)]]
* [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Sreća”)]]
* [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Gdje to piše?”)]]
* [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Produkcija godine''' (pjesma “Gdje to piše?”)]]
* [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Rusulica”)]]
* [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]]
* [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Porin za životno djelo''']]
* [[2018.]] '''[[Red Ante Starčevića]]'''&lt;ref&gt;[https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_07_59_1219.html Odluka u Narodnim novinama] pristupljeno 27. lipnja 2019.&lt;/ref&gt;
* [[2019.]] [[Dobitnici Porina 2019.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “Do kraja vrimena”)]]
{{Col-break}}
Bio je nominiran za velik broj [[Porin (nagrada)|Porina]]...

* [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Album godine''' (album “Neka nova svitanja”)]]
* [[1995.]] [[Dobitnici Porina 1995.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “U ljubav vjere nemam”)]]
* [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Album godine''' (album “Vrime”)]]
* [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Dva put san umra”)]]
* [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Dva put san umra”)]]
* [[1996.]] [[Dobitnici Porina 1996.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Morski vuk”)]]
* [[1997.]] [[Dobitnici Porina 1997.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Night and day”)]]
* [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Hit godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]]
* [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Tko sam ja da ti sudim”)]]
* [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Najbolji pop album''' (album “Dvi, tri riči”)]]
* [[2001.]] [[Dobitnici Porina 2001.|'''Produkcija godine''' (album “Dvi, tri riči”)]]
* [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Ditelina s čet’ri lista”)]]
* [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolji pop album''' (album “Oliver u Areni”)]]
* [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Produkcija godine''' (album “Oliver u Areni”)]]
* [[2002.]] [[Dobitnici Porina 2002.|'''Najbolja snimka''' (album “Oliver u Areni”)]]
* [[2003.]] [[Dobitnici Porina 2003.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Trag u beskraju”)]]
* [[2004.]] [[Dobitnici Porina 2004.|'''Najbolji video program''' (“Oliver u Areni”)]]
* [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jesen stiže dunjo moja”)]]
* [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolja vokalna suradnja''' (pjesma “Tvoje ljubavi sam žedan”)]]
* [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolji video program''' (“Oliver Live“)]]
* [[2005.]] [[Dobitnici Porina 2005.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (“Oliver Live”)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Nevera”)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Vridilo je”)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji album pop i zabavne glazbe''' (album “Vridilo je”)]]
* [[2006.]] [[Dobitnici Porina 2006.|'''Najbolji video broj''' (“Nevera”)]]
* [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Album godine''' (album “Oliver a l’Olympia”)]]
* [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Ako voliš me”)]]
* [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Ako voliš me”)]]
* [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje''' (album “Oliver a l’Olympia”)]]
* [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolji kompilacijski album''' (album “The platinum collection”)]]
* [[2007.]] [[Dobitnici Porina 2007.|'''Najbolje likovno oblikovanje box seta''' (“Oliver 1”)]]
* [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolji pop album''' (album “Samo da je tu”)]]
* [[2011.]] [[Dobitnici Porina 2011.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Jubavi mala”)]]
* [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolji pop album''' (album “Noć nek’ tiho svira”)]]
* [[2012.]] [[Dobitnici Porina 2012.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]]
* [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Kada umire ljubav”)]]
* [[2013.]] [[Dobitnici Porina 2013.|'''Najbolja jazz izvedba''' (pjesma “Brod u boci”)]]
* [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolja muška vokalna izvedba''' (pjesma “Moje lipo”)]]
* [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji aranžman''' (pjesma “Moje lipo”)]]
* [[2014.]] [[Dobitnici Porina 2014.|'''Najbolji tematsko-povijesni album''' (album “100 originalnih pjesama”)]]
* [[2017.]] [[Dobitnici Porina 2017.|'''Najbolja snimka''' (album “Familija”)]]
* [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Pjesma godine''' (pjesma “Ako voliš ovu ženu”)]]
* [[2018.]] [[Dobitnici Porina 2018.|'''Najbolji video broj''' (“Ako voliš ovu ženu”)]]
{{Col-end}}

== Festivali ==
{{Col-begin}}
{{Col-2}}
[[Splitski festival]]:
* 1967. Picaferaj
* 1974. Na kraju puta
* 1974. Ča će mi Copacabana (Zlatni grb grada Splita); (I. nagrada publike)
* 1975. Galeb i ja
* 1975. 2002 godine u Splitu 
* 1976. Skalinada (Nagrada za interpretaciju); (I. nagrada žirija)
* 1976. Zelenu granu s tugom žuta voća 
* 1977. Malinkonija (II. nagrada publike)
* 1977. Romanca
* 1978. Oprosti mi, pape (I. nagrada publike)
* 1978. Poeta (I. nagrada publike)
* 1978. Cvit Mediterana (I .nagrada publike i I. nagrada žirija)
* 1979. Vjeruj u ljubav
* 1980. Piva klapa ispo' volta 
* 1980. Nadalina (duet: Boris Dvornik) (I. nagrada publike i I. nagrada žirija); (Apsolutni pobjednik Grand Prix) 
* 1981. Infiša san u te 
* 1981. Lipa moja ča si blida 
* 1981. Uvik žaj mi bi'će
* 1981. Štorija 
* 1982. Karoca (I. nagrada žirija)
* 1983. A vitar puše (Srebrni grb grada Splita: II. nagrada publike)
* 1984. Luce mala (duet: Mariol)
* 1984. Anđele moj (III. nagrada) 
* 1985. Svoju zvizdu slidin
* 1986. Dišperadun 
* 1986. Mižerja
* 1987. Stine (5. mjesto)
* 1988. Što to bješe ljubav (I. Nagrada stručnog žirija )
* 1988. Veslaj, veslaj (Večer Splitskih bisera, duet: Meri Cetinić)
* 1989. Od sveg tebi srca fala (duet: blizanci Smoje) (III. nagrada stručnog žirija)
* 1989. Galeb i ja (III. nagrada stručnog žirija i II. nagrada publike na Večeri Splitski biseri 1971. – 1980.)
* 1990. Neka se drugi raduju (I. Nagrada publike)
* 1990. Ti si moj san (duet: [[Zorica Kondža]]; I. nagrada žirija, II. nagrada publike) 
* 1990. Nadalina (Večer Splitskih bisera)
* 1992. Bez tebe (Zlatna medalja); 4. mjesto

[[Melodije hrvatskog Jadrana]]:
* 1993. Cesarica (Grand Prix)
* 1994. Jubav moja
* 1995. Nisan ja za te
* 1995. Morski vuk (duet: Toni Cetinski)
* 1996. Margarita 
* 1996. Pjesma anđela (duet: Cecilija)
* 1997. Ispod sunca zlatnoga
{{Col-break}}
[[Vaš šlager sezone]]: 
* 1977. Ako izgubim tebe
* 1979. Danijela
* 1982. Gospojice, lipo dite
* 1983. Moje prvo pijanstvo (I. nagrada publike, I. nagrada stručnog žirija, nagrada za najbolji tekst i najbolju interpretaciju) 
* 1988. Jedan od mnogih (II. nagrada)

[[Zagrebfest|Festival Zagreb]]:
* 1976. Prva ljubav
* 1977. Majko, da li znaš
* 1978. Ključ života

[[Festival Opatija|Opatijski festival]]:
* 1975. Cesta sunca
* 1976. Pjevaj s nama
* 1978. Zbogom ostaj ljubavi (I. nagrada publike)
* 1980. Zabranjeno voće
* 1981. Zaboravi
* 1982. Laku noć Luigi, laku noć Bepina
* 1982. Ćer od stareg kalafata
* 1982. Mama
* 1984. Kamen ispod glave (I. nagrada žirija jugoslavenskih radio stanica &quot;Zlatna kamelija&quot;) 

[[Karnevalfest]]:
* 1977. Nedostaješ mi ti 

[[Beogradsko proleće]]:
* 1978. Molitva za Magdalenu (II. nagrada publike)
* 1979. Nocturno

[[MESAM - Beograd]]: 
* 1984. Spavaj Katarina
* 1985. Kad bi samo ljubit znala
* 1988. Ako ikad ozdravim

[[Zadarfest]]: 
* 1996. Gore si ti

[[Jugovizija]]:
* 1988. Dženi (2. mjesto)
* 1990. Sreća je tamo gdje si ti (duet: Zorica Kondža, 3. mjesto)

[[Dora]]:
* 1994. Ar'ja (4. mjesto)
* 1995. Boginja (2. mjesto)
* 1997. Lučija (8. mjesto)
{{Col-end}}

== Diskografija ==
=== Studijski albumi ===
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Oliver75.jpg|''[[Ljubavna pjesma]]'', [[Jugoton]], 1975. 
Datoteka:Oliver77.jpg|''[[Malinkonija]]'', Jugoton, 1977.
Datoteka:Oliver78.jpg|''[[Poeta]]'', Jugoton, 1978.
Datoteka:Oliver79.jpg|''[[Vjeruj u ljubav]]'', Jugoton, 1979.
Datoteka:Oliver81.jpg|''[[Ðelozija]]'', Jugoton, 1981.
Datoteka:Oliver81b.jpg|''[[Jubavi, jubavi]]'', Jugoton, 1981.
Datoteka:Oliver82.jpg|''[[Karoca]]'', Jugoton, 1982.
Datoteka:Oliver84.jpg|''[[Evo mene među moje]]'', Jugoton, 1984.
Datoteka:Oliver85.jpg|''[[Oliver 10: Svoju zvizdu slidin]]'', Jugoton, 1985.
Datoteka:Oliver87.jpg|''[[Oliver]]'', Jugoton, 1987.
Datoteka:Oliver87a.jpg|''[[Pionirsko kolo]]'', Jugoton, 1987. - album za djecu
Datoteka:Oliver88.jpg|''[[Svirajte noćas za moju dušu]]'', Jugoton, 1988.
Datoteka:Oliver90.jpg|''Jedina'', Diskoton, 1990.
Datoteka:Oliver92.jpg|''[[Teško mi je putovati]]'', Croatia Records, 1992.
Datoteka:Oliver94.jpg|''[[Neka nova svitanja]]'', Lobel Verlag, 1994.; Croatia Records, 2000.
Datoteka:Oliver95.jpg|''[[Vrime]]'', Croatia Records, 1995.
Datoteka:Oliver97.jpg|''[[Duša mi je more]]'', Orfej, 1997.
Datoteka:Oliver2000.jpg|''[[Dvi, tri riči]]'', Croatia Records, 2000.
Datoteka:Oliver2002.jpg|''[[Trag u beskraju]]'', Croatia Records, 2002.
Datoteka:Oliver-vridilo je.jpg|''[[Vridilo je]]'', Aquarius Records, 2005.
&lt;/gallery&gt;

=== Live albumi ===
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Oliver89.jpg|''[[Oliver u HNK]]'', Jugoton, 1989.
Datoteka:Oliver96.jpg|''[[Oliver u Lisinskom - live]]'', Croatia Records, 1996.
Datoteka:Oliver2001.jpg|''[[Oliver u Areni]]'', Croatia Records, 2001.
Datoteka:Oliver2004.jpg|''[[Oliver: koncert]]'', Croatia Records, 2004.
Datoteka:Oliver-olympia.jpg|''[[A l'Olympia]]'', Aquarius Records, 2006.
&lt;/gallery&gt;

=== Kompilacije ===
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Nasoj-ljubavi-je-kraj.jpg|''[[Našoj ljubavi je kraj]]'', Jugoton, 1976.
Datoteka:Oliver80.jpg|''[[Oliver 5]]'', Jugoton, 1980.
Datoteka:Oliver86.jpg|''[[Za sva vremena]]'', Jugoton, 1986.
Datoteka:Oliver2000a.jpg|''[[Oliver mix]]'', Croatia Records, 1992., 2000.
Datoteka:Oliver94a.jpg|''[[Sve najbolje (Oliver Dragojević)|Sve najbolje]]'', Croatia Records, 1994.
Datoteka:Oliver2003.jpg|''[[Vjeruj u ljubav (dueti)|Oliver i prijatelji (Vjeruj u ljubav)]]'', Croatia Records, 2003.
Datoteka:Oliver2006.jpg|''[[Oliver 1]]'', Croatia Records, 2006.
Datoteka:Oliver2006a.jpg|''[[Oliver 2]]'', Croatia Records, 2006.
Datoteka:Oliver2006b.jpg|''[[Oliver - The Platinum collection]]'', Croatia Records, 2006.
Datoteka:Oliver2007.jpg|''[[Kozmički dalmatinac]]'', Croatia Records, 2007.
&lt;/gallery&gt;

== Top ljestvice ==
{{nedostaju izvori}}
===Studijski albumi===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Naslov
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Detalji
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;1&quot;| Plasman
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em;font-size:85%;&quot; | [[Top of the Shops|HR]]&lt;br/&gt;
&lt;ref&gt;Plasmani u Hrvatskoj:
* Za ''Vridilo je'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=403|title=Top lista prodaje 09.01.2006 - 15.01.2006|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160308151509/http://hdu-toplista.com/download.php?id=403&amp;what=pdf_lista|archivedate=8 March 2016}}
*Za ''Samo da je tu'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&amp;w=details&amp;id=745|title=Top lista prodaje 34. tjedan 2010.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160325141129/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=arhiva&amp;w=details&amp;id=745|archivedate=25 March 2016}}
*Za ''Tišina mora'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-2-tjedan-2024/|title=Top lista prodaje 2. tjedan 2024.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025}}
*Za ''Familija'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=1636|title=Top lista prodaje 15. tjedan 2016.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|archive-url=https://web.archive.org/web/20160922164625/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=1636|archive-date=22 September 2016|access-date=4 August 2025}}
*Za ''Dolaziš'': {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-31-tjedan-2025/|title=Top lista prodaje 31. tjedan 2025. (28.07.2025. - 03.08.2025.)|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=13 August 2025}}
&lt;/ref&gt;
|-
|&quot;Ljubavna pjesma&quot; 
|
* Izdano: 1975.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]]
| rowspan=&quot;18&quot; {{N/A|{{Efn|name=&quot;TOTS&quot;|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}
&lt;/ref&gt;}}}}
|-
|&quot;Malinkonija&quot; 
|
* Izdano: 1977.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Poeta&quot; 
|
* Izdano: 1978.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
|&quot;Vjeruj u ljubav&quot; 
|
* Izdano: 1979.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
|&quot;Đelozija&quot; 
|
* Izdano: 1981.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Jubavi, jubavi&quot; 
|
* Izdano: 1981.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Karoca&quot; 
|
* Izdano: 1982.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Evo mene među moje&quot; 
|
* Izdano: 1984.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Svoju zvizdu slidin&quot; 
|
* Izdano: 1985.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Oliver&quot; 
|
* Izdano: 1987.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Pionirsko kolo&quot; 
|
* Izdano: 1987.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
|&quot;Svirajte noćas za moju dušu&quot; 
|
* Izdano: 1988.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Teško mi je putovati&quot; 
|
* Izdano: 1992.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia records]] 
|-
|&quot;Neka nova svitanja&quot; 
|
* Izdano: 1994.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Lobel verlag]] 
|-
| &quot;Vrime&quot; 
|
* Izdano: 1995.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia records]] 
|-
| &quot;Duša mi je more&quot; 
|
* Izdano: 1997.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Orfej]] 
|-
| &quot;Dvi, tri riči&quot; 
|
* Izdano: 2000.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia records]] 
|-
|&quot;Trag u beskraju&quot;
|
* Izdano: 2002.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia records]] 
|-
| &quot;Vridilo je&quot; 
|
* Izdano: 2005.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Aquarius Records]] 
| 1.
|-
|&quot;Samo da je tu&quot; 
|
* Izdano: 2010.
* Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća:  [[Aquarius Records]]
| 1.
|-
|&quot;Tišina mora&quot; 
|
* Izdano: 2013.
* Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća:  [[Aquarius Records]]
| 1.
|-
|&quot;Familija&quot; s [[Gibonni|Gibonnijem]]
|
* Izdano: 2016.
* Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća:  [[Aquarius Records]]
| 1.
|-
|&quot;Dolaziš&quot; 
|
* Izdano: 2025.
* Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća:  [[Aquarius Records]]
| 1.
|-
|}

=== Kompilacije ===

{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Naslov
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Detalji
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;1&quot;| Plasman
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em;font-size:85%;&quot; | [[Top of the Shops|HR]]&lt;br/&gt;
&lt;ref&gt;Plasmani u Hrvatskoj:
* Za ''Platinum collection'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=351|title=Top lista prodaje - Hrvatska izdanja 08.01.2007- 14.01.2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160304190950/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=351|archivedate=4 March 2016}}
*Za ''Kozmički dalmatinac'': {{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=360|title=Top lista prodaje 11. tjedan 2007.|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=4 August 2025 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150924025357/http://www.hdu-toplista.com/download.php?what=pdf_lista&amp;id=360|archivedate=24 September 2015}}
*Za ''25 greatest hits'':{{cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/lista-prodaje-domace-22-tjedan-2024/|title=Lista prodaje (domaće) 22. tjedan 2024. (20.05.2024. - 26.05.2024.)|language=hr|publisher=[[Top lista]]|date=4 June 2024|access-date=21 August 2025}}
&lt;/ref&gt;
|-
|&quot;Našoj ljubavi je kraj&quot; 
|
* Izdano: 1976.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
| rowspan=&quot;10&quot; {{N/A|{{Efn|name=&quot;TOTS&quot;|[[Top of the Shops]] je pokrenut 2002. godine, ali je dostupna samo djelomična arhiva od 2006.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|title=Top of the Shops – Info|publisher=hdu-toplista|language=Croatian|accessdate=4 August 2025|url-status=dead |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170902081153/http://www.hdu-toplista.com/index.php?what=info|archivedate=2 September 2017}}&lt;/ref&gt;}}}}
|-
|&quot;Oliver 5&quot; 
|
* Izdano: 1980.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
| &quot;Za sva vremena&quot; 
|
* Izdano: 1986.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Jugoton]] 
|-
|&quot;Oliver mix&quot; 
|
* Izdano: 1992.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
|-
|&quot;Sve najbolje&quot; 
|
* Izdano: 1994.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
|-
| &quot;Najbolje od Olivera&quot; 
|
* Izdano: 1994.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
|-
| &quot;Antologija&quot; 
|
* Izdano: 1997.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Orfej]] 
|-
| &quot;Štorija&quot; 
|
* Izdano: 1998.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
|-
| &quot;Oliver mix&quot; 
|
* Izdano: 2000.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
|-
| &quot;Vjeruj u ljubav&quot; 
|
* Izdano: 2003.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
|-
| &quot;Platinum collection&quot; 
|
* Izdano: 2006.
* Formati: kaseta, CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
| 2.
|-
|&quot;Kozmički dalmatinac&quot; 
|
* Izdano: 2007.
* Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
| 3.
|-
|&quot;25 Greatest Hits&quot; 
|
* Izdano: 2024.
* Formati: CD, digitalno preuzimanje, streaming
* Izdavačka kuća: [[Croatia Records]] 
| 2.
|-
|}

===Koncerti===

{| class=&quot;wikitable&quot;
! width=&quot;50&quot; | Godina
! width=&quot;420&quot; | Naziv
! width=&quot;130&quot; | Izdavač
! width=&quot;50&quot; | Plasman
&lt;ref&gt;Plasmani u Hrvatskoj:
* Za ''A L’olympia'': {{Cite web|url=http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|archive-url=https://web.archive.org/web/20070701165303/http://www.topoftheshops.com.hr/pdf/d39.pdf|title=Top lista prodaje 39. tjedan 2006.|archive-date=1 July 2007|publisher=Hrvatska Diskografska Udruga|language=Croatian|accessdate=26 October 2025}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | [[1989.]] || &quot;Oliver u HNK&quot; || [[Jugoton]] || #20
|-
| align=center valign=top | [[1996.]] || &quot;Oliver u Lisinskom&quot; || [[Croatia records]] || #26
|-
| align=center valign=top | [[2001.]] || &quot;Oliver u Areni&quot; || [[Croatia records]] || #19
|-
| align=center valign=top | [[2004.]] || &quot;Oliver: koncert&quot; || [[Croatia records]] || #36
|-
| align=center valign=top | [[2006.]] || &quot;Oliver: A l'Olympia&quot; || [[Croatia records]] || #1
|-
|}

===Singlice===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! width=&quot;50&quot; | Godina
! width=&quot;420&quot; | Naziv
! width=&quot;130&quot; | Izdavač
! width=&quot;50&quot; | Plasman
|-
| align=center valign=top | [[1967.]] || &quot;Picaferaj&quot; (Split 67)|| [[Jugoton]] || #15
|-
| align=center valign=top | [[1974.]] || &quot;Ća će mi Copacabana&quot; (Split 1974) / &quot;Na kraju puta&quot; || [[Jugoton]] || #11
|-
| align=center valign=top | 1974. || &quot;Anđela&quot; || [[Jugoton]] || #24
|-
| align=center valign=top | [[1975.]] || &quot;2002 godine u Splitu&quot; (Split 1975) / &quot;Galeb i ja&quot; || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1975. || &quot;Volim je ludo&quot; / &quot;Cesta sunca&quot; || [[Jugoton]] || #11
|-
| align=center valign=top | 1975. || &quot;Ne žuri djevojčice&quot; || [[Jugoton]] || #14
|-
| align=center valign=top | [[1976.]] || &quot;Pjevaj s nama&quot; || [[Jugoton]] || #18
|-
| align=center valign=top | 1976. || &quot;Prva ljubav&quot; / &quot;Djevojka u crnini&quot; || [[Jugoton]] || #27
|-
| align=center valign=top | 1976. || &quot;Skalinada&quot; / &quot;Zelenu granu s tugom žutog voća&quot;|| [[Jugoton]] || #14
|-
| align=center valign=top | 1976. || &quot;Što učinila si ti?&quot; / &quot;Našoj ljubavi je kraj&quot;|| [[Jugoton]] || #4
|-
| align=center valign=top | [[1977.]] || &quot;Ako izgubim tebe&quot; / &quot;Fedra&quot; || [[Jugoton]] || #36
|-
| align=center valign=top | 1977. || &quot;Majko da li znaš&quot; (Zagreb 1977) / &quot;Na kraju puta&quot;|| [[Jugoton]] || #8
|-
| align=center valign=top | 1977. || &quot;Malinkonija&quot; (Split 1977) / &quot;Romanca&quot; || [[Jugoton]] || #9
|-
| align=center valign=top | 1977. || &quot;Nedostaješ mi ti&quot; / &quot;Veče oproštaja&quot; || [[Jugoton]] || #3
|-
| align=center valign=top | [[1978.]] || &quot;Cvit Mediterana&quot; (Split 78) || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1978. || &quot;Ključ života&quot; / &quot;Meni trebaš ti&quot; || [[Jugoton]] || #15
|-
| align=center valign=top | 1978. || &quot;Ča je život vengo fantažija&quot; (Split 1978) / &quot;Molitva za Magdalenu&quot; || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1978. || &quot;Ne žuri djevojčice&quot; || [[Jugoton]] || #18
|-
| align=center valign=top | 1978. || &quot;Poeta&quot; (Split 78) / &quot;Oprosti mi pape&quot; || [[Jugoton]] || #10
|-
| align=center valign=top | 1978. || &quot;Zbogom ostaj ljubavi&quot; (Dani JRT-a Opatija 78) / &quot;Ti me vodi preko voda&quot; || [[Jugoton]] || #15
|-
| align=center valign=top | [[1979.]] || &quot;Danijela&quot; / &quot;Ljubav je tvoja kao vino&quot; || [[Jugoton]] || #11
|-
| align=center valign=top | 1979. || &quot;Nocturno&quot; / &quot;Picaferaj&quot; || [[Jugoton]] || #28
|-
| align=center valign=top | 1979. || &quot;Budi tu&quot; / &quot;Gdje si ti?&quot; || [[Jugoton]] || #41
|-
| align=center valign=top | 1979. || &quot;Vjeruj u ljubav&quot; (Split 79) / &quot;Vagabundo&quot; || [[Jugoton]] || #10
|-
| align=center valign=top | [[1980.]] || &quot;Nadalina&quot; (ft. Boris Dvornik - Split 79) / &quot;Piva klapa ispo volta&quot; (Split 80)|| [[Jugoton]] || #5
|-
| align=center valign=top | 1980. || &quot;Večernja ljubav&quot; / &quot;Zabranjeno voće&quot; || [[Jugoton]] || #10
|-
| align=center valign=top | [[1981.]] || &quot;Infiša san u te&quot; (Split 81) / &quot;Lipa moja ča si blida&quot; || [[Jugoton]] || #10
|-
| align=center valign=top | 1981. || &quot;Blago onom tko te ljubi&quot; / &quot;Đelozija&quot; || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | [[1982.]] || &quot;Karoca&quot; (Split 82) / &quot;Ćer od stareg kalafata&quot; || [[Jugoton]] || #19
|-
| align=center valign=top | [[1983.]] || &quot;Moje prvo pijanstvo&quot; (VŠS 83)|| [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1983. || &quot;A vitar puše&quot; (Split 83) / &quot;Sve je kriva đelozija&quot; || [[Jugoton]] || #21
|-
|}

===Solo na ljestvicama===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! width=&quot;50&quot; | Godina
! width=&quot;420&quot; | Naziv
! width=&quot;130&quot; | Izdavač
! width=&quot;50&quot; | Plasman
|-
| align=center valign=top | [[1984.]] || &quot;Anđele moj&quot; (Split 84) || [[Jugoton]] || #5
|-
| align=center valign=top | 1984. || &quot;Kamen ispod glave&quot; || [[Jugoton]] || #95
|-
| align=center valign=top | 1984. || &quot;Luce mala&quot; || [[Jugoton]] || #56
|-
| align=center valign=top | 1984. || &quot;Spavaj Katarina&quot; || [[Jugoton]] || #111
|-
| align=center valign=top | [[1985.]] || &quot;Imala je lijepu rupicu na bradi&quot; || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1985. || &quot;Kad bi samo ljubit znala&quot; || [[Jugoton]] || #13
|-
| align=center valign=top | 1985. || &quot;Svoju zvizdu slidin&quot; (Split 85) || [[Jugoton]] || #19
|-
| align=center valign=top | [[1986.]] || &quot;Dišperadun&quot; || [[Jugoton]] || #57
|-
| align=center valign=top | 1986. || &quot;Mižerja&quot; (Split 86) || [[Jugoton]] || #2
|-
| align=center valign=top | [[1987.]] || &quot;Stine&quot; (Split 87) || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1987. || &quot;Žuto lišće ljubavi&quot; || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | [[1988.]] || &quot;Ako ikad ozdravim&quot; || [[Jugoton]] || #16
|-
| align=center valign=top | 1988. || &quot;Jennie&quot; (Dženi) (Yugovizija 88) || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1988. || &quot;Jedan od mnogih&quot; || [[Jugoton]] || #58
|-
| align=center valign=top | 1988. || &quot;Svirajte noćas za moju dušu&quot; || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1988. || &quot;Što to biješe ljubav&quot; (Split 88) || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1988. || &quot;Veslaj, veslaj&quot; - duet s Meri Cetinić || [[Jugoton]] || #12
|-
| align=center valign=top | [[1989.]] || &quot;Galeb i ja&quot; (Splitski biseri Split89) || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1989. || &quot;Od sveg tebi srca fala&quot; - duet blizanci Smoje || [[Jugoton]] (Split 89) || #36
|-
| align=center valign=top | [[1990.]] || &quot;Nadalina&quot; - duet s Borisom Dvornikom (Splitski biseri - Split 90)|| [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1990. || &quot;Neka se drugi raduju&quot; (Split 90) || [[Jugoton]] || #13
|-
| align=center valign=top | 1990. || &quot;Sreća je tamo gdje si ti&quot; - duet sa Zoricom Kondžom || [[Jugoton]] (Split 90) || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1990. || &quot;Ti si moj san&quot; - duet sa [[Zorica Kondža|Zoricom Kondžom]] (Yugovizija 90) || [[Jugoton]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | [[1991.]] || &quot;Jedina&quot; || [[Croatia records]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1991. || &quot;Manuela&quot; || [[Croatia records]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | [[1992.]] || &quot;Bez tebe&quot; || [[Croatia records]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | [[1993.]] || &quot;Cesarica&quot; || [[Croatia records]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | [[1994.]] || &quot;Arja&quot; || [[Lobel verlag]] || #55
|-
| align=center valign=top | 1994. || &quot;Lijepa bez duše&quot; || [[Lobel verlag]] || #2
|-
| align=center valign=top | 1994. || &quot;Brod u boci&quot; || [[Lobel verlag]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1994. || &quot;Dobro jutro tugo&quot; || [[Lobel verlag]] || #3
|-
| align=center valign=top | 1994. || &quot;U ljubav vjere nemam&quot; || [[Lobel verlag]] || #8
|-
| align=center valign=top | 1994. || &quot;Ljubav moja&quot; || [[Lobel verlag]] || #10
|-
| align=center valign=top | [[1995.]] || &quot;Boginja&quot; || [[Croatia records]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1995. || &quot;Dva put san umra&quot; || [[Croatia records]] || #51
|-
| align=center valign=top | 1995. || &quot;Morski vuk&quot; - duet s [[Tony Cetinski|Tonyjem Cetinskim]] || [[Croatia records]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1995. || &quot;Nisan ja za te&quot; || [[Croatia records]] || #12
|-
| align=center valign=top | [[1996.]] || &quot;Gore si ti&quot; || [[Croatia records]] || #99
|-
| align=center valign=top | 1996. || &quot;Pjesma anđela&quot; - duet s Cecilija || [[Croatia records]] || #9
|-
| align=center valign=top | [[1997.]] || &quot;Ispod sunca zlatnoga&quot; || [[Orfej]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | 1997. || &quot;Lučija&quot; || [[Orfej]] || #59
|-
| align=center valign=top | 1997. || &quot;Prije svitanja&quot; || [[Orfej]] || #3 &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm|title=HR TOP 20 9.3.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610213347/http://www.posluh.hr/ezine/013/html/top10.htm}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | 1997. || &quot;Pismo moja&quot; || [[Orfej]] || '''#1''' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html|title=HR TOP 20 25.5.1998.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610212405/http://www.posluh.hr/ezine/015/html/top10-22.html}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | 1997. || &quot;Za život me vežeš samo ti&quot; || [[Orfej]] || '''#1'''
|-
| align=center valign=top | [[2000.]] || &quot;Ješka o jubavi&quot; || [[Croatia records]] || '''#1''' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm|title=HR TOP 20 14.11.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610225820/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top151.htm}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | 2000. || &quot;Tko sam ja da ti sudim&quot; || [[Croatia records]] || #2 &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm|title=HR TOP 20 8.8.2000.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=10. lipnja 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070610230956/http://www.posluh.hr/ezine/top1/top137.htm}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | 2000. || &quot;Moj lipi anđele&quot; || [[Croatia records]] || #13
|-
| align=center valign=top | [[2001.]] || &quot;Kad mi dođeš ti&quot; || [[Croatia records]] || #8
|-
| align=center valign=top | 2001. || &quot;Trag u beskraju&quot; || [[Croatia records]] || '''#1''' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50|title=HR TOP 20 28.1.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=20. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040520124851/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=50}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | 2001. || &quot;Pred tvojim vratima&quot; - Prepjev Tereze Kesovije || [[Croatia records]] || #78
|-
| align=center valign=top | 2001. || &quot;Sve bi da za nju&quot; || [[Croatia records]] || #2 &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104|title=HR TOP 20 2.12.2003.|access-date=8. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428013422/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=104}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | [[2002.]] || &quot;Vridilo je&quot; || [[Croatia records]] || #15
|-
| align=center valign=top | [[2002.]] || &quot;Ditelina s čet'ri lista&quot; s grupom [[Dalmatino]]|| [[Dancing Bear]] || #2 &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP218.shtml|title=HR TOP 20 26.2.2002.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=6. svibnja 2003.|archive-url=https://web.archive.org/web/20030506025808/http://marica.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/TOP/TOP218.shtml}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | [[2003.]] || &quot;Još ovaj put&quot; || [[Dancing Bear]] || #5 &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73|title=HR TOP 20 29.4.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521052612/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=73}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | [[2003.]] || &quot;Provaj&quot; s [[Luky|Lukyjem]]|| [[Menart]] || #1 &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79|title=HR TOP 20 10.6.2003.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=21. svibnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040521060802/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=79}}&lt;/ref&gt;
|-
| align=center valign=top | [[2004.]] || &quot;To nismo mi&quot; s grupom [[Divas]]|| [[Menart]] || #1 &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114|title=HR TOP 20 10.2.2004.|access-date=25. siječnja 2026.|archive-date=28. travnja 2004.|archive-url=https://web.archive.org/web/20040428014438/http://balrog.posluh.hr/croatian-music/spotlight@cd/top20.php?top20_id=114}}&lt;/ref&gt;
|-
|}

===2010e===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Naslov
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;1&quot;| Plasman na ljestvici
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Album
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em; font-size:85%;&quot;| [[HR Top 100]]
&lt;ref name=&quot;HR&quot;&gt;Plasman na HR Top 100 ljestvici:
*Za &quot;Moje lipo&quot;: {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174504/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_17_2013.pdf|archive-date=6 February 2020
|title=HR TOP 40 17. tjedan 2013.|publisher=top lista}}
*Za &quot;U mom zagrljaju&quot;: {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206174151/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_36_2013.pdf|archive-date=6 February 2020
|title=HR TOP 40 36. tjedan 2013.|publisher=top lista}}
*Za &quot;S tobon jubavi&quot;:{{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=
https://web.archive.org/web/20170710225700/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/HR_TOP_40_Tjedan_47_2013.pdf|archive-date=6 February 2020
|title=HR TOP 40 47. tjedan 2013.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Do kraja vremena&quot;: {{Cite web|url=http://www.ihg.hr/|archive-url=https://web.archive.org/web/20200206172355/http://www.ihg.hr/files/File/hrtop40/2014/HR_TOP_40_Tjedan_07_2014.pdf|archive-date=6 February 2020|title=HR TOP 40 7. tjedan 2014.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Gdje to piše?&quot;: {{Cite web|url=https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-17-tjedan-2016-21-04-2016-27-04-2016/
|title=HR TOP 40 17. tjedan 2016.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Sreća&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-34-tjedan-2016-18-08-2016-24-08-2016/
|title=HR TOP 40 34. tjedan 2016.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Samo s tobom sam upoznao ljubav&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-48-tjedan-2016-24-11-2016-30-11-2016/
|title=HR TOP 40 48. tjedan 2016.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Ako voliš ovu ženu&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-38-tjedan-2017-11-09-2017-17-09-2017/
|title=HR TOP 40 38. tjedan 2017.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Za tvoje dobro&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-52-tjedan-2018-17-12-2018-23-12-2018/
|title=HR TOP 40 52. tjedan 2018.|publisher=top lista}}
&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Moje lipo&quot;
| rowspan=&quot;3&quot;| 2013.
| 3.
|rowspan=&quot;4&quot;| ''Tišina mora''
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;U mome zagljaju&quot;
| 2.
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;S tobon jubavi&quot;
|7.
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Do kraja vrimena&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 2014.
| 5.
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Pjaca moga grada&quot; s [[Klapa Friži|Klapom Friži]]
|8.
|''Pjaca moga grada''
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Gdje to piše&quot;
|rowspan=&quot;3&quot;|2016.
|5.
|rowspan=&quot;2&quot;|''Familija''
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Sreća&quot; s [[Gibonni|Gibonnijem]]
|1.
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Samo s tobom sam upoznao ljubav&quot; s [[Marko Škugor|Markom Škugorom]]
|10.
|''Samo s tobom sam upoznao ljubav''
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Ako voliš ovu ženu&quot; s [[Željko Bebek|Željkom Bebekom]]
|2017.
|1.
|''Ono nešto naše''
|-
!scope=&quot;row&quot;|&quot;Za tvoje dobro&quot;
|2018.
|13.
|''Familija''
|-
|}
===2020e===

{|class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
|-
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Naslov
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;2&quot;| Plasman na ljestvici
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Album
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em; font-size:85%;&quot;| [[HR Top 100]]
&lt;ref name=&quot;HR&quot;&gt;Plasman na HR Top 100 ljestvici:
*Za &quot;Ne mogu ti reći&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-11-tjedan-2024-04-03-2024-10-03-2024/ |title=HR TOP 100 11. tjedan 2024.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Vrime je&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop40-32-tjedan-2024-29-07-2024-04-08-2024/ |title=HR TOP 100 32. tjedan 2024.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Dolaziš&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-30-lipnja-2025/ |title=HR TOP 100 30. lipnja 2025.|publisher=top lista}}
*Za &quot;Kapetan bez broda&quot;: {{Cite web|url=
https://www.top-lista.hr/www/hrtop100-6-travnja-2026/ |title=HR TOP 100 6. travnja 2026.|publisher=top lista}}
&lt;/ref&gt;
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:3em; font-size:85%&quot; |[[Croatia Songs|HR Billboard]]
&lt;ref name=&quot;CRO&quot;&gt;Plasman na Croatia Songs ljestvici:
*Za &quot;Ne mogu ti reći&quot;: {{Cite magazine|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-03-16/|archive-url=
https://web.archive.org/web/20240312232612/https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/|archive-date=12 March 2024|title=Croatia Songs (Week of 16 March 2024)|magazine=Billboard}}
&lt;/ref&gt;
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Ne mogu ti reći&quot;
| rowspan=&quot;2&quot;| 2024.
| 1.
| 5.
| rowspan=&quot;4&quot;| ''Dolaziš''
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Vrime je&quot;
| 1.
|—
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Dolaziš&quot;
| rowspan=&quot;1&quot;| 2025.
| 11.
|—
|-
! scope=&quot;row&quot;| &quot;Kapetan bez broda&quot;
| rowspan=&quot;1&quot;| 2026.
| 38.
|—
|-
|}

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}
{{Navigacije
| naslov = Oliver Dragojević
| popis  =
{{Navigacije
|naslov=Nagrada [[Porin (nagrada)|Porin]]
| naslov-style =
|popis=
{{Dobitnici Porina za album godine}}
{{Dobitnici Porina za hit godine}}
{{Dobitnici Porina za najbolju mušku vokalnu izvedbu}}
{{Dobitnici Porina za pjesmu godine}}}}
{{Dobitnici Porina za životno djelo}}
{{Oliver Dragojević}}
}}

{{GLAVNIRASPORED:Dragojević, Oliver}}
[[Kategorija:Oliver Dragojević| ]]
{{ČT?|glazba}}</text>
      <sha1>033sfuual1k8hvpc3qbfzh6hen57c2d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion Maksimir</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34746</id>
    <revision>
      <id>7447977</id>
      <parentid>7438785</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:13:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-27068-54</username>
        <id>359640</id>
      </contributor>
      <origin>7447977</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8176" sha1="56vd7v6lh0ub2h7xwd1zyqfjjzzcmsw" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime              = Stadion Maksimir
| izvorno_ime      = 
| slika            = Maksimir 2011.jpg
| UEFA             = 
| nadimak          = ''Maksimir''
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = Maksimirska cesta 128, [[Maksimir]], [[Zagreb]]
| dz               = HRV
| koordinate       = {{coord|45|49|7.89|N|16|1|5.08|E|display=inline,title}}
| pushpin_map      = Grad Zagreb
| pushpin_label     =
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = [[Vladimir Turina]], [[Branko Kincl]]
| izgradnja        = 
| otvoren          = [[1912.]]
| renoviran        = [[1998.]], [[1999.]], [[2011.]]
| proširen         = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = [[Zagreb|Grad Zagreb]]
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[GNK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[NK Lokomotiva Zagreb]] &lt;br&gt; [[ŽNK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[Hrvatska nogometna reprezentacija]]
| kapacitet        = 24.851&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20230815120110/https://gnkdinamo.hr/hr/Club/Stadium www.gnkdinamo.hr: Stadion Maksimir]:{{citat2|Kapacitet: 24.851 sjedećih mjesta}}, pristupljeno 9. prosinca 2022.&lt;/ref&gt;
| teren            = trava
| dimenzije        = 105 x 68 [[Metar|m]]
}}

'''Stadion Maksimir''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u [[Zagreb]]u. Smješten je u istočnom dijelu grada, nasuprot parka [[Maksimir]]a. Službeno je otvoren [[5. svibnja]] [[1912.]] godine. Preuređivan je nekoliko puta. Na stadionu utakmice igraju [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]], [[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija]].

== Povijest izgradnje ==
U kasnu jesen [[1911.]] godine počele su pripreme za preuređenje [[maksimir]]ske livade i kukuruzišta u nogometni teren. U siječnju [[1912.]] godine na izvanrednom sastanku [[HAŠK|HAŠK-a]] prihvaćeni su prednacrti i odobreni prvi troškovi izgradnje. [[Branko Domac]] je izradio nacrte, izmjerio teren, te nadzirao izgradnju. Zemljani radovi započeli su [[1. veljače]] 1912. godine, a prva utakmica odigrana [[5. svibnja]] 1912. godine. Kasnije je izgrađena tribina i atletska staza. Za vrijeme okupacije Zagreba 1941. godine, na stadion su izvedeni učenici srednjih zagrebačkih škola. Nakon što su dobili naredbu od  ustaških vlasti da se Srbi i Židovi izdvoje na drugu stranu, zagrebački skojevci su istu bojkotirali i zajedno sa vršnjacima Srpske i Židovske nacionalnosti prešli na drugu stranu, a malo potom i izašli sa stadiona. Stadion je zapaljen 22.07.1941. godine. Dušan Vukotić je snimio film o tom događaju, nazvavši ga akcija stadion.  Nakon [[1946.]] godine drvene tribine prenesene su na [[Stadion Kranjčevićeva|Igralište Slobode]]. Nakon [[1948.]] godine izgrađena je zgrada, nasipi za stajanje, te malena tribina na zapadnoj strani. Izgradnja tribina započela je [[1952.]] godine, a projektanti su bili [[Vladimir Turina]], [[Eugen Ehrlich]] i [[Franjo Neidhardt]]. Godine [[1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina izgrađena je [[1955.]] godine, a nakon nje i zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu, te žičana ograda oko stadiona. Godine [[1961.]] postavljena je rasvjeta i izgrađena istočna tribina koja je ujedno natkrivala zapadnu tribinu [[Igralište Hitrec Kacian|Igrališta Hitrec Kacian]]. Izgradnja južne tribine trajala je od [[1964.]] do [[1969.]] godine. Nova rasvjeta uvedena je [[1974.]] godine. Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočnu tribinu kapacitet stadiona bio je 64.000 gledatelja. Opsežno preuređenje stadiona započelo je [[1998.]] godine.

== Opis stadiona ==
[[Datoteka:Maksimirski stadion 0508.jpg|mini|250px|Stadion Maksimir izvana. Pogled s Maksimirske ceste]]
[[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|250px|mini|Travnjak i zapadna tribina (2008.)]]

U jesen [[1997.]] godine na istočnu i južnu tribinu postavljena su sjedala. Prigodom posljednjeg &quot;face liftinga&quot;, koji je izveden godinu dana poslije, srušena je stara sjeverna tribina. Na njezinom mjestu izgrađena je nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta. Novi &quot;sjever&quot; krasi i 15.000 kvadratnih metara 200 metara dugačke, ostakljene zgrade s poslovnim prostorima koja gleda na Maksimirsku cestu. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i &quot;istočno stajanje&quot;. Sve u skladu s propisima [[UEFA]]-e, prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo – sjedeća. U kolovozu [[1999.]] godine, uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 &quot;boksova&quot;). Time je obavljena većina, ili oko 80 % predviđenih radova, te je kapacitet stadiona iznosio nešto više od 35.000 mjesta.&lt;ref&gt;[http://gnkdinamo.hr/HR/Klub/Stadion www.gnkdinamo.hr: Stadion Maksimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307224913/http://gnkdinamo.hr/HR/Klub/Stadion |date=7. ožujka 2016.}}:{{citat2|(...) trenutačni kapacitet stadiona iznosi nešto više od 35 tisuća mjesta.}}, pristupljeno 12. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Kako bi se gledatelji na tribinama osjećali što ugodnije, na tribinama su postavljene i nove stolice u klupskoj, plavoj boji.

U ljeto [[2011.]] godine stadion je podvrgnut temeljitom renoviranju. Sve su sjedalice zamijenjene, postavljen je novi teren s drenažom i grijanjem te nove klupe za pričuvne igrače. Uređene su novinarske, VIP lože i mjesta za invalide, atletska je staza prekrivena plavom umjetnom travom, a zidovi ispod tribina plavim platnom.

Zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa]] koji je zahvatio Zagreb, [[22. ožujka]] [[2020]] godine istočna tribina više nije u funkciji. Time je kapacitet stadiona smanjen na 24.851 sjedećih mjesta.

== Zanimljivosti ==
* Više od 64 tisuće gledatelja gledalo je [[19. srpnja]] [[1973.]] godine na Maksimiru [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|uzvratnu kvalifikacijsku utakmicu]] za [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|Prvu saveznu ligu 1973./74.]] između [[NK Zagreb|Zagreba]] i [[NK Osijek|Osijeka]]. To je bio najgledaniji sportski događaj u hrvatskoj povijesti.&lt;ref&gt;Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/najveci-posjet-na-svim-sportskim-priredbama-ikad-odigranim-u-hrvatskoj-maksimirski-rekord-drzi-dramaticna-utakmica-u-kojoj-uopce-nije-igrao-dinamo-9138233 ''NAJVEĆI POSJET NA SVIM SPORTSKIM PRIREDBAMA IKAD ODIGRANIM U HRVATSKOJ Maksimirski rekord drži dramatična utakmica u kojoj uopće nije igrao Dinamo''], ''[[Sportske novosti]]'', objavljeno 20. srpnja 2019., pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/pred-64168-gledatelja-pola-osijeka-preselilo-se-u-maksimir-1099487 ''Pred 64.168 gledatelja: 'Pola Osijeka preselilo se u Maksimir'''], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 15. srpnja 2016., pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

== Galerija slika ==
{{široka slika|Stadion Maksimir panoramics 13-07-2011.jpg|1000px|&lt;center&gt;Stadion Maksimir nakon uređenja, tijekom utakmice GNK Dinama protiv Neftchi Baku PFC, 13. srpnja 2011.&lt;/center&gt;|center|90%}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Maksimir tribina istok.jpg|tribina istok
Slika:Maksimir ulaz istok.jpg|ulaz istok
Slika:Maksimir pogled s maksimirske ceste.jpg|pogled s Maksimirske ceste
Slika:Maksimir kula sjever.jpg|kula sjever
Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|pogled iz zraka
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
* Antun Škrtić, ''H.A.Š.K. 1903-1993'', [[HAŠK|Hrvatski akademski športski klub]], Zagreb, 1993., {{ISBN|953-96001-0-3}}, str. 12.
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1157 Maksimir, nogometni stadion u Zagrebu], [[Nogometni leksikon]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = Maksimir Stadium
|commonscathr   = Stadion Maksimir
}}

* [https://gnkdinamo.hr/hr/klub/stadion Stadion], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
* {{HTE|maksimirski-stadion|Maksimirski stadion}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{GNK Dinamo Zagreb}}
{{fb kraj}}

{{GLAVNIRASPORED:Maksimir, stadion}}
[[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Nogometna igrališta u Zagrebu]]
[[Kategorija:NK Lokomotiva Zagreb|stadion]]
[[Kategorija:Maksimir (gradska četvrt)]]</text>
      <sha1>56vd7v6lh0ub2h7xwd1zyqfjjzzcmsw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447981</id>
      <parentid>7447977</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:23:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>Prebačeno u prikladniji odjeljak. Trebamo izvor.</comment>
      <origin>7447981</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8116" sha1="fslbwdrgj0cb3h1odzwcn7o50vc8pg8" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime              = Stadion Maksimir
| izvorno_ime      = 
| slika            = Maksimir 2011.jpg
| UEFA             = 
| nadimak          = ''Maksimir''
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = Maksimirska cesta 128, [[Maksimir]], [[Zagreb]]
| dz               = HRV
| koordinate       = {{coord|45|49|7.89|N|16|1|5.08|E|display=inline,title}}
| pushpin_map      = Grad Zagreb
| pushpin_label     =
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = [[Vladimir Turina]], [[Branko Kincl]]
| izgradnja        = 
| otvoren          = [[1912.]]
| renoviran        = [[1998.]], [[1999.]], [[2011.]]
| proširen         = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = [[Zagreb|Grad Zagreb]]
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[GNK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[NK Lokomotiva Zagreb]] &lt;br&gt; [[ŽNK Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[Hrvatska nogometna reprezentacija]]
| kapacitet        = 24.851&lt;ref&gt;[https://web.archive.org/web/20230815120110/https://gnkdinamo.hr/hr/Club/Stadium www.gnkdinamo.hr: Stadion Maksimir]:{{citat2|Kapacitet: 24.851 sjedećih mjesta}}, pristupljeno 9. prosinca 2022.&lt;/ref&gt;
| teren            = trava
| dimenzije        = 105 x 68 [[Metar|m]]
}}

'''Stadion Maksimir''' je [[nogomet]]ni [[stadion]] u [[Zagreb]]u. Smješten je u istočnom dijelu grada, nasuprot parka [[Maksimir]]a. Službeno je otvoren [[5. svibnja]] [[1912.]] godine. Preuređivan je nekoliko puta. Na stadionu utakmice igraju [[GNK Dinamo Zagreb|GNK Dinamo]], [[NK Lokomotiva Zagreb|NK Lokomotiva]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija]].

== Povijest izgradnje ==
U kasnu jesen [[1911.]] godine počele su pripreme za preuređenje [[maksimir]]ske livade i kukuruzišta u nogometni teren. U siječnju [[1912.]] godine na izvanrednom sastanku [[HAŠK|HAŠK-a]] prihvaćeni su prednacrti i odobreni prvi troškovi izgradnje. [[Branko Domac]] je izradio nacrte, izmjerio teren, te nadzirao izgradnju. Zemljani radovi započeli su [[1. veljače]] 1912. godine, a prva utakmica odigrana [[5. svibnja]] 1912. godine. Kasnije je izgrađena tribina i atletska staza. Nakon [[1946.]] godine drvene tribine prenesene su na [[Stadion Kranjčevićeva|Igralište Slobode]]. Nakon [[1948.]] godine izgrađena je zgrada, nasipi za stajanje, te malena tribina na zapadnoj strani. Izgradnja tribina započela je [[1952.]] godine, a projektanti su bili [[Vladimir Turina]], [[Eugen Ehrlich]] i [[Franjo Neidhardt]]. Godine [[1954.]] dovršene su atletska staza i zapadna tribina. Sjeverna tribina izgrađena je [[1955.]] godine, a nakon nje i zapadni ulaz, blagajna, sanitarni čvor na zapadu, te žičana ograda oko stadiona. Godine [[1961.]] postavljena je rasvjeta i izgrađena istočna tribina koja je ujedno natkrivala zapadnu tribinu [[Igralište Hitrec Kacian|Igrališta Hitrec Kacian]]. Izgradnja južne tribine trajala je od [[1964.]] do [[1969.]] godine. Nova rasvjeta uvedena je [[1974.]] godine. Prije uvođenja sjedalica na zapadnu i istočnu tribinu kapacitet stadiona bio je 64.000 gledatelja. Opsežno preuređenje stadiona započelo je [[1998.]] godine.

== Opis stadiona ==
[[Datoteka:Maksimirski stadion 0508.jpg|mini|250px|Stadion Maksimir izvana. Pogled s Maksimirske ceste]]
[[Datoteka:Stadion Maksimir Zapad.jpg|250px|mini|Travnjak i zapadna tribina (2008.)]]

U jesen [[1997.]] godine na istočnu i južnu tribinu postavljena su sjedala. Prigodom posljednjeg &quot;face liftinga&quot;, koji je izveden godinu dana poslije, srušena je stara sjeverna tribina. Na njezinom mjestu izgrađena je nova, komfornija tribina, kapaciteta 10.965 mjesta. Novi &quot;sjever&quot; krasi i 15.000 kvadratnih metara 200 metara dugačke, ostakljene zgrade s poslovnim prostorima koja gleda na Maksimirsku cestu. Uz sjeverno, tijekom renoviranja srušeno je i &quot;istočno stajanje&quot;. Sve u skladu s propisima [[UEFA]]-e, prema kojima mjesta za gledatelje na stadionima moraju biti isključivo – sjedeća. U kolovozu [[1999.]] godine, uoči otvaranja 2. Svjetskih vojnih igara, završena je i obnova zapadne tribine s 12.600 sjedala, te 718 mjesta u VIP-etaži (predsjednička i još osam loža, te 18 &quot;boksova&quot;). Time je obavljena većina, ili oko 80 % predviđenih radova, te je kapacitet stadiona iznosio nešto više od 35.000 mjesta.&lt;ref&gt;[http://gnkdinamo.hr/HR/Klub/Stadion www.gnkdinamo.hr: Stadion Maksimir] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307224913/http://gnkdinamo.hr/HR/Klub/Stadion |date=7. ožujka 2016.}}:{{citat2|(...) trenutačni kapacitet stadiona iznosi nešto više od 35 tisuća mjesta.}}, pristupljeno 12. prosinca 2015.&lt;/ref&gt; Kako bi se gledatelji na tribinama osjećali što ugodnije, na tribinama su postavljene i nove stolice u klupskoj, plavoj boji.

U ljeto [[2011.]] godine stadion je podvrgnut temeljitom renoviranju. Sve su sjedalice zamijenjene, postavljen je novi teren s drenažom i grijanjem te nove klupe za pričuvne igrače. Uređene su novinarske, VIP lože i mjesta za invalide, atletska je staza prekrivena plavom umjetnom travom, a zidovi ispod tribina plavim platnom.

Zbog [[Potres u Zagrebu 2020.|potresa]] koji je zahvatio Zagreb, [[22. ožujka]] [[2020]] godine istočna tribina više nije u funkciji. Time je kapacitet stadiona smanjen na 24.851 sjedećih mjesta.

== Zanimljivosti ==
* Za vrijeme okupacije Zagreba 1941. godine na stadion su izvedeni učenici srednjih zagrebačkih škola. Ustaške vlasti zapovjedile su da se Srbi i Židovi izdvoje, no zagrebački [[SKOJ|skojevci]] su im se pridružili, a malo potom i izašli sa stadiona. Stadion je zapaljen 22. srpnja 1941.{{Nedostaje izvor}} [[Dušan Vukotić]] snimio je film o događaju, nazvavši ga [[Akcija stadion (1977.)|Akcija stadion]]. 
* Više od 64 tisuće gledatelja gledalo je [[19. srpnja]] [[1973.]] godine na Maksimiru [[Druga savezna liga Jugoslavije u nogometu 1972./73.|uzvratnu kvalifikacijsku utakmicu]] za [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1973./74.|Prvu saveznu ligu 1973./74.]] između [[NK Zagreb|Zagreba]] i [[NK Osijek|Osijeka]]. To je bio najgledaniji sportski događaj u hrvatskoj povijesti.&lt;ref&gt;Robert Šola, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/najveci-posjet-na-svim-sportskim-priredbama-ikad-odigranim-u-hrvatskoj-maksimirski-rekord-drzi-dramaticna-utakmica-u-kojoj-uopce-nije-igrao-dinamo-9138233 ''NAJVEĆI POSJET NA SVIM SPORTSKIM PRIREDBAMA IKAD ODIGRANIM U HRVATSKOJ Maksimirski rekord drži dramatična utakmica u kojoj uopće nije igrao Dinamo''], ''[[Sportske novosti]]'', objavljeno 20. srpnja 2019., pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Tomislav Dasović, [https://www.vecernji.hr/sport/pred-64168-gledatelja-pola-osijeka-preselilo-se-u-maksimir-1099487 ''Pred 64.168 gledatelja: 'Pola Osijeka preselilo se u Maksimir'''], ''[[Večernji list]]'', objavljeno 15. srpnja 2016., pristupljeno 28. studenoga 2024.&lt;/ref&gt;

== Galerija slika ==
{{široka slika|Stadion Maksimir panoramics 13-07-2011.jpg|1000px|&lt;center&gt;Stadion Maksimir nakon uređenja, tijekom utakmice GNK Dinama protiv Neftchi Baku PFC, 13. srpnja 2011.&lt;/center&gt;|center|90%}}
&lt;gallery&gt;
Slika:Maksimir tribina istok.jpg|tribina istok
Slika:Maksimir ulaz istok.jpg|ulaz istok
Slika:Maksimir pogled s maksimirske ceste.jpg|pogled s Maksimirske ceste
Slika:Maksimir kula sjever.jpg|kula sjever
Slika:Maksimirski stadion Zagreb.jpg|pogled iz zraka
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
* Antun Škrtić, ''H.A.Š.K. 1903-1993'', [[HAŠK|Hrvatski akademski športski klub]], Zagreb, 1993., {{ISBN|953-96001-0-3}}, str. 12.
* [https://nogomet.lzmk.hr/clanak.aspx?id=1157 Maksimir, nogometni stadion u Zagrebu], [[Nogometni leksikon]]

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = Maksimir Stadium
|commonscathr   = Stadion Maksimir
}}

* [https://gnkdinamo.hr/hr/klub/stadion Stadion], [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]]
* {{HTE|maksimirski-stadion|Maksimirski stadion}}

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{GNK Dinamo Zagreb}}
{{fb kraj}}

{{GLAVNIRASPORED:Maksimir, stadion}}
[[Kategorija:GNK Dinamo Zagreb]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Nogometna igrališta u Zagrebu]]
[[Kategorija:NK Lokomotiva Zagreb|stadion]]
[[Kategorija:Maksimir (gradska četvrt)]]</text>
      <sha1>fslbwdrgj0cb3h1odzwcn7o50vc8pg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Willendorfa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>34785</id>
    <revision>
      <id>7447738</id>
      <parentid>6802396</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:56:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Austrija|Prapovijesna Austrija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447738</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10254" sha1="rv42ptco5gmq1730n333qjk2tp4f2xx" xml:space="preserve">{{Kip
| slika=Wien NHM Venus von Willendorf.jpg
| ime=Venera iz Willendorfa
| autor=nepoznat autor
| godina= &lt;br&gt;oko [[25. stoljeće pr. Kr.|25000. pr. Kr.]] - [[21. stoljeće pr. Kr.|21000. pr. Kr.]]
| materijal=[[vapnenac]]
| visina=11,5 cm
| muzej = Prirodoslovno-povijesni muzej
| grad= [[Beč]]
}}
'''Venera iz Willendorfa''' je [[Figure Venere|kipić Venere]] izrađen od mekanog [[vapnenac|vapnenca]] u razdoblju [[Aurignacien]] (4. [[Starije kameno doba|paleolitsko]] razdoblje, po mjestu [[Aurignac]] u [[Francuska|Francuskoj]]), a procjenjuje da je izrađena [[25. stoljeće pr. Kr.|prije oko 25 000 godina]].&lt;ref name=&quot;Weiser&quot;&gt;{{cite journal |last=Antl-Weiser |first=Walpurga |year=2009 |title=The time of the Willendorf figurines and new results of palaeolithic research in Lower Austria |journal=Anthropologie |location=Brno |volume=47 |issue=1–2 |pages=131–141 |url=http://puvodni.mzm.cz/Anthropologie/article.php?ID=5}}&lt;/ref&gt;

Lik žene sa [[steatopigija|steatopigijom]], tj. naslagama sala, pronašao je 7. kolovoza 1908. radnik po imenu Johann Veran&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Antl-Weiser |first=Walpurga |title=The anthropomorphic figurines from Willendorf |url=http://www.landesmuseum.at/pdf_frei_remote/WM_19_0019-0030.pdf |journal=Wissenschaftliche Mitteilungen Niederösterreichisches Landesmuseum |volume=19 |pages=19–30 |access-date=2012-12-24 |archive-url=https://web.archive.org/web/20141021182414/http://www.landesmuseum.at/pdf_frei_remote/WM_19_0019-0030.pdf |archive-date=2014-10-21 |url-status=live}}&lt;/ref&gt; ili Josef Veram&lt;ref&gt;{{cite book |first=Geoffrey |last=Bibby |year=1956 |title=The Testimony of the Spade |url=https://archive.org/details/testimonyofspade00bibb |url-access=registration |page=[https://archive.org/details/testimonyofspade00bibb/page/139 139] |publisher=Alfred A. Knoff |location=New York}}&lt;/ref&gt; tijekom iskapanja koja su proveli [[Arheologija|arheolozi]] [[Josef Szombathy]], [[Hugo Obermaier]] i Josef Bayer na [[Starije kameno doba|paleolitskom]] nalazištu u blizini [[Willendorf in der Wachau|Willendorfa]] (po kojemu je dobila ime), sela u [[Donja Austrija|Donjoj Austriji]].&lt;ref name=&quot;Witcombe1&quot;&gt;[http://witcombe.sbc.edu/willendorf/willendorfdiscovery.html Venus of Willendorf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070927015807/http://witcombe.sbc.edu/willendorf/willendorfdiscovery.html |date=2007-09-27 }} Christopher L. C. E. Witcombe, 2003.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;John J Reich; Lawrence Cunningham (2013) ''Culture and Values: A Survey of the Humanities'', 8th Ed., Andover, Belmont, CA {{ISBN|978-1-133-95122-3}}&lt;/ref&gt; Ona je samo [[Figure Venere|jedna od mnogih]] [[Prapovijest|pretpovijesnih]] figura koje su znanstvenici nazvali &quot;[[Venera (mitologija)|Venerama]]&quot; po [[Rimska mitologija|rimskoj božici]] ljepote, iako se ne zna je li to istinski prikaz božice, te koga zapravo predstavlja i zašto je nastala.

[[Datoteka:Venus von Willendorf 01.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Bočni pogled]]
Figurica je izrezbaren je od [[oolit]]skog [[Vapnenac|vapnenca]] koji nije lokalan za to područje, a zatamnjena je [[Oker|crvenim okerom]]. Figurica se sada nalazi u [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovnom muzeju]] u [[Beč]]u, u Austriji.&lt;ref name=&quot;wit&quot;&gt;Witcombe, Christopher (2003) [http://witcombe.sbc.edu/willendorf/ ''Venus of Willendorf''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040403230731/http://witcombe.sbc.edu/willendorf/ |date=2004-04-03 }}, pristupljeno 2008.&lt;/ref&gt;

Wilendorfska Venera je zapanjujuće ekspresivna [[skulptura|figura]]. Premda ovaj kip stane na dlan ruke, on je monumentalan po svom oblikovanju [[volumen]]a. Ovdje monumentalnost podrazumijeva &quot;imati kvalitetu da se doima velikim&quot;. Ritmični raspored eliptičnih oblika naglašava glavu, grudi, [[torzo]] i prepone. Ovi dijelovi tijela su preuveličani u odnosu na cijelu figuru, dok su dijelovi lica, vrat i donji dio nogu potpuno uklonjeni. Ruke koje počivaju na grudima su toliko malene da se uopće ne primjećuju.

Možemo samo pretpostavljati što je umjetnik želio iskazati. On je naglasio dijelove tijela koji su u izravnoj vezi s reprodukcijom i [[dojenje]]m. također, ako usporedimo stražnju stranu skulpture s prednjom, premda je naoko &quot;okrugla&quot; primjećujemo da je umjetnik zapravo obrađivao samo sprijeda. što upućuje na zaključak da je figura bila postavljena tako da se gleda s prednje strane. 

Ova kombinacija [[frontalnost]]i i [[simbol]]ičnog pretjerivanja dovela je znanstvenike do zaključka kako se radi o „Božici plodnosti”. U duhu ovog zaključka su i maleni tragovi crvene boje koji upućuju na porođaj.

== Datiranje ==
Figurica se povezuje s [[Gravettien|gravettienskom industrijom]] [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]], koja datira između 33.000 i 20.000 godina. Na temelju [[Datiranje ugljikom-14|radiokarbonskog datiranja]] iz slojeva koji okružuju foguricu, procjenjuje se da je dospjela u zemlju prije otprilike 25 000 godina.&lt;ref name=&quot;Weiser&quot; /&gt;

== Interpretacija i svrha ==
[[Datoteka:Scan_the_World_-_Venus_of_Willendorf.stl|mini|3D model, kliknite za interakciju.]]
Slične skulpture, prvi put otkrivene u devetnaestom i ranom dvadesetom stoljeću, u arheologiji se tradicionalno nazivaju &quot;[[Figure Venere|figurama Venere]]&quot;, zbog široko rasprostranjenog vjerovanja da prikazi golih žena s pretjeranim spolnim obilježjima predstavljaju rani [[Fetišizam|fetiš]] plodnosti, možda [[Majka božica|majke božice]]. Pozivanje na [[Venera (mitologija)|Veneru]] je metaforično, budući da su figurice prethodile mitološkom liku Venere mnogo tisuća godina. Neki znanstvenici odbacuju ovu terminologiju, umjesto da statuu nazivaju &quot;Ženom iz&quot; ili &quot;Ženom iz Willendorfa&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/topic/Venus-of-Willendorf Venus of Wllendorf], [[Encyclopædia Britannica]]; [https://books.google.co.uk/books?id=6_0Y0PALzQMC&amp;pg=PA545 ''Dictionary of Women Artists''].&lt;/ref&gt; Christopher Witcombe kritizira taj izraz: &quot;ironična identifikacija ovih figurica kao 'Venere' temelji se na predrasudama iz tog vremena o primitivnim kulturama, o ženama i o ukusu&quot;.&lt;ref name=&quot;Witcombe2&quot;&gt;[http://witcombe.sbc.edu/willendorf/willendorfname.html &quot;Name&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100815023907/http://witcombe.sbc.edu/willendorf/willendorfname.html |date=15. kolovoza 2010. }}. Christopher L. C. E. Witcombe, 2003.&lt;/ref&gt;

Vrlo malo se zna o načinu stvaranja ''Venere'', ili o njenom kulturnom značaju; međutim, to je jedna od brojnih &quot;[[Figure Venere|figura Venere]]&quot;  iz paleolitske Europekoje su preživjele do danas.&lt;ref name=&quot;Wadsworth&quot;&gt;{{cite book |author=Lawrence Cunningham; John J Reich |year=2006 |title=Culture and values : a survey of the humanities |url=https://archive.org/details/culturevaluessur02cunn |url-access=registration |publisher=Wadsworth |location=Belmont, CA |isbn=978-1-133-94533-8}}&lt;/ref&gt; Svrha rezbarenja predmet je mnogih nagađanja. Poput drugih sličnih skulptura, vjerojatno nikada nije imao stopala i nije mogla samostalno stajati, vjerojatnije je bila zabadana u mekanu podlogu. Naglašeni su dijelovi tijela povezani s [[Plodnost|plodnošću]] i rađanjem djece, što je navelo neke istraživače da vjeruju da su se Venera iz Willendorfa i slične figurice mogle koristiti kao [[Božica plodnosti|fetiši plodnosti]].&lt;ref name=&quot;Wadsworth&quot; /&gt; Lik nema vidljivo lice, a glava joj je prekrivena kružnim vodoravnim trakama, što bi mogli biti redovi [[pletenica]], ili možda vrsta pokrivala za glavu.&lt;ref name=&quot;Witcombe3&quot;&gt;[http://witcombe.sbc.edu/willendorf/willendorfwoman.html &quot;Woman from Willendorf&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071005031914/http://witcombe.sbc.edu/willendorf/willendorfwoman.html |date=2007-10-05 }}.  Christopher L. C. E. Witcombe, 2003: &quot;Redovi nisu jedna kontinuirana spirala, već su zapravo sastavljeni u sedam koncentričnih vodoravnih traka koje okružuju glavu i još dvije vodoravne trake ispod prvih sedam na stražnjoj strani glave.&quot;&lt;/ref&gt;

Catherine McCoid i LeRoy McDermott pretpostavljaju da su ove figurice žene možda stvarale kao autoportrete. Ova teorija proizlazi iz korelacije proporcija kipova i izgleda proporcija ženskih tijela gledajući dolje na vlastito tijelo, što bi u tom razdoblju bio jedini način da se vidi vlastito tijelo. Nagađaju da bi se potpun nedostatak crta lica mogao objasniti činjenicom da kipari nisu posjedovali ogledala. Ovo je obrazloženje kritizirao Michael S. Bisson, koji primjećuje da bi vodene površine i lokve bili lako dostupna prirodna zrcala za paleolitske ljude.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=McDermott |first1=LeRoy |title=Self-Representation in Upper Paleolithic Female Figurines |journal=Current Anthropology |year=1996 |volume=37 |issue=2 |pages=227–275 |jstor=2744349}}&lt;/ref&gt;

==Poveznice==
* [[Paleolitička umjetnost]]
* [[Venera iz Hohle Felsa]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{commons|Venus of Willendorf}}
* [http://www.ezadar.hr/clanak/sto-godina-od-otkrica-willendorfske-venere 100 godina otkrića]
* [http://witcombe.sbc.edu/willendorf/ Christopher L. C. E. Witcombe, &quot;Women in Prehistory:Venus of Willendorf&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040403230731/http://witcombe.sbc.edu/willendorf/ |date=3. travnja 2004. }}.
* [https://web.archive.org/web/20171204194213/http://donsmaps.com/willendorf.html Don Hitchcock (Don's Maps): &quot;Venus figures from the Stone Age - The Venus of Willendorf&quot;]
*''The Invisible Sex: Uncovering the True Roles of Women in Prehistory'' by J.M. Adovasio, Olga Soffer and Jake Page, {{ISBN|978-0-06-117091-1}}, gives a new 'view' of ''headdress'' as possible model for weaving a basket; Lauran Miller review at Salon.com: [https://web.archive.org/web/20080612030451/http://www.salon.com/books/feature/2007/03/21/cavewoman/]
* [http://smarthistory.khanacademy.org/nude-woman-venus-of-willendorf.html Nude Woman (Venus of Willendorf)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141113094702/http://smarthistory.khanacademy.org/nude-woman-venus-of-willendorf.html |date=13. studenoga 2014. }} (video)

{{Figure Venere}}
{{Prapovijesna umjetnost}}

[[Kategorija:Figure Venere|Willendorf]]
[[Kategorija:Paleolitik]]
[[Kategorija:Arheologija u Austriji]]
[[Kategorija:Prapovijesna Austrija]]</text>
      <sha1>rv42ptco5gmq1730n333qjk2tp4f2xx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicola Abbagnano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>37576</id>
    <revision>
      <id>7447695</id>
      <parentid>7447402</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:03:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447695</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1439" sha1="phrjyr5yyi2uq1so44z1r09k8hiuqfi" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = Egzistencijalizam XX. stoljeća
| slika           =Nicola Abbagnano (1901-1990).png
| opis_slike      =
| ime             = Nicola Abbagnano
| rođenje         = [[15. srpnja]] [[1901.]]
| mjesto_rođenja  = [[Salerno]]
| smrt            = [[9. rujna]] [[1990.]]
| mjesto_smrti    = [[Milano]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[Estetika]], [[Povijest filozofije]]
| poznate_ideje   = Čovjek traži bitak, dakle on sam nije bitak.
| utjecaji        = [[Heidegger]], [[Jaspers]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Nicola Abbagnano''' ([[Salerno]], [[15. srpnja]] [[1901.]] – [[Milano]], [[9. rujna]] [[1990.]]), [[Italija|talijanski]] filozof.

Predstavnik [[Egzistencijalizam|egzistencijalizma]]. Polemizirao s nekim temeljnim [[Martin Heidegger|Heideggerovim]] i [[Karl Jaspers|Jaspersovim]] filozofskim stajalištima. 

== Djela ==

* &quot;Princip metafizike&quot; (1936.)
* &quot;Struktura egzistencije&quot; (1939.)
* &quot;Uvod u egzistencijalizam&quot; (1942.)
* &quot;Filozofija, religija i znanost&quot; (1947.)
* &quot;Historija filozofije&quot; (tri sveska, 1946. – 1950.)
* &quot;Umjetnost, jezik, društvo&quot; (1951.)
* &quot;Mogućnost i sloboda&quot; (1956.)
* &quot;Problemi sociologije&quot; (1959.)
* &quot;Rječnik filozofije&quot; (1960.)
* &quot;Čovjek, projekt 21. stoljeća&quot; (1980.)


{{Mrva-biog-filozof-italija}}
{{GLAVNIRASPORED:Abbagnano, Nicola}}
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]
[[Kategorija: Talijanski filozofi]]</text>
      <sha1>phrjyr5yyi2uq1so44z1r09k8hiuqfi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rečenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>42691</id>
    <revision>
      <id>7448009</id>
      <parentid>7272100</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:39:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Devet stranica nikako ne može biti izvor za 1 rečenicu</comment>
      <origin>7448009</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10148" sha1="k7vhc3snhgdbz0xt6gejqdhz781rj1q" xml:space="preserve">{{dz|[[rečenica (matematička logika)]]}}
'''Rečenica''' je niz [[riječ]]i ili jedna riječ koja prenosi cjelovitu [[Informacija|obavijest]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Rečenica |url=http://gramatika.hr/pravilo/recenica/73/ |url-status=live |access-date=2021-11-14 |website=Hrvatska školska gramatika |publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}&lt;/ref&gt;

== Definicija ==
Tradicionalna je školska [[definicija]] rečenice misao izražena riječima (što nije precizno jer ista rečenica može izraziti više misli ili ista misao može biti podijeljena u više rečenica). [[Funkcionalistička lingvistika]] smatra da je rečenica tekst koji počinje velikim slovom, a završava [[Točka (pravopis)|točkom]] ili nekim sličnim [[Razgodak|interpunkcijskim znakom]]. [[Fonetika|Fonetsko]]-[[Fonologija|fonološka]] definicija kaže da je rečenica cjelina ostvarena između dviju pauza, a [[Sintaksa|sintaktički]] je definira kao [[Gramatika|gramatički]] cjelovita struktura. [[Komunikacija|Komunikacijska]] definicija rečenicom smatra dovršeno priopćenje. S obzirom na svoju distribuciju može se smatrati maksimalnim oblikom koji nije dio neke veće konstrukcije.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Škiljan|first=Dubravko|title=Pogled u lingvistiku|publisher=[[Školska knjiga]]|year=1987.|edition=III.|location=[[Zagreb]]|pages=114.}}&lt;/ref&gt;

U [[Jezikoslovlje|lingvistici]] je danas česta definicija s obzirom na [[diskurs]] po kojoj je rečenica onaj dio diskursa koji sam može činiti diskurs, ali tako da i ostatak bude diskursom. Lingvistički gledano, bilo koji iskaz sposoban stajati sam i sintaktički se analizirati jest rečenica.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Crystal|first=David|title=The Cambridge encyclopedia of language|date=2010|publisher=Cambridge University Press|isbn=978-0-521-73650-3|location=Cambridge}}&lt;/ref&gt;

== Dijelovi rečenice ==
Rečenica se po tradicionalnoj [[Sintaksa|sintaksi]] sastoji od rečeničnih dijelova: [[predikat]] (temeljni rečenični dio koji otvara mjesto ostalim rečeničnim dijelovima), [[subjekt]] (vršitelj predikatne radnje), [[objekt (gramatika)|objekt]] (predmet glagolske radnje) samostalni su dijelovi rečenice, dok su nesamostalni dijelovi [[Priložna oznaka|priložne oznake]] (okolnost glagolske radnje), [[apozicija]] (dopuna imenici) i [[atribut]] (dopuna imenici).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rečenični dijelovi|url=http://gramatika.hr/pravilo/recenicni-dijelovi/74/|url-status=live|access-date=2021-11-14|website=Hrvatska školska gramatika|publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}&lt;/ref&gt;  

== Podjela ==
Tradicionalno se rečenice u [[Indoeuropski jezici|indoeuropskim jezicima]] analiziraju po više različitih kriterija.

=== Po svrsi ===
U hrvatskom jeziku rečenice se prema svrsi dijele na:&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Podjela rečenica |url=http://gramatika.hr/pravilo/podjela-recenica/82/ |url-status=live |access-date=2021-11-14 |website=Hrvatska školska gramatika |publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}&lt;/ref&gt;
* izjavne: ''Marko čita knjigu.''
* upitne: ''Čita li Marko knjigu? Marko čita knjigu? Zar Marko čita knjigu?''
* usklične/uzvične: ''Marko čita knjigu!''
* zapovjedne: ''Marko, čitaj knjigu!''

=== Po sadržaju ===
Prema sadržaju rečenice mogu biti jesne/afirmativne/potvrdne ili niječne/negativne.

=== Po sastavu ===
U hrvatskom jeziku rečenice se prema sastavu dijele na jednostavne i složene te višestruko složene.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

==== Jednostavne rečenice ====
Jednostavne rečenice imaju samo jedan predikat, a mogu biti proširene i neproširene.
* '''Neproširene''' (rečenicu čine subjekt i predikat)
**''Ante čita''. 
**''Kiša pada''.
**''Josip spava''. 
* '''Proširene''' (rečnicu čine subjekt, predikat i dodatak; dodatak može biti objekt, priložna oznaka, atribut ili apozicija) 
**''Ante čita knjigu''. (subjekt, predikat i objekt)
Postoje i rečenice bez predikata, u kojima se predikat može pretpostaviti, a zovu se neoglagoljene ili bespredikatne rečenice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Predikat|url=http://gramatika.hr/pravilo/predikat/75/|url-status=live|access-date=2024-01-16|website=Hrvatska školska gramatika|language=hr}}&lt;/ref&gt;

==== Složene rečenice ====
Složene rečenice imaju dva ili više predikata; nastaju sklapanjem dviju ili više jednostavnih rečenica u veću cjelinu.
*'''Nezavisnosložene''' – sastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''mogu''' stajati zasebno.
:*Rečenični niz – rečenice nanizane bez veznika; odvajaju se zarezom. Primjer: ''Danas je došao, sutra će otići''.
:*Sastavne – nezavisnosložene vezničke rečenice koje imaju ravnopravne surečenice s međusobno sastavljenim sadržajima; njihovi veznici ''i, pa, te, ni, niti'' ne odvajaju se zarezom. Primjer: ''Gledam more i razmišljam''. Osim sastavnih veznika ''i, pa, te, ni, niti'' sastavni veznik može biti i veznik ''a'' kad radnje dviju surečenica nisu u suprotnome odnosu (na primjer: ''Pripovijedao je a mi smo ga pozorno slušali.'')
:*Rastavne – nezavisnosložene rečenice koje imaju surečenice međusobno rastavljenih sadržaja; njihov veznik je ''ili''; ne odvajaju se zarezom. Primjer: ''Doći će ovdje ili idemo vani''.
:*Suprotne – nezavisnosložene rečenice u kojima se sadržaj jedne surečenice suprotstavlja sadržaju druge; njihovi veznici ''a, ali, nego, no, već'' odvajaju se zarezom. Primjer: ''Spremio sam ti ručak, a ti operi suđe''.
:*Isključne – nezavisnosložene rečenice u kojima se prva surečenica isključuje iz sadržaja druge; veznici ''samo, samo što, jedino, jedino što, tek, tek što'' odvajaju se zarezom. Primjer: ''Svi su spavali, jedino sam ja bio budan''.
:*Zaključne – nezavisnosložene rečenice čija je druga surečenica zaključak prve. Veznici ''dakle, zato, stoga'' odvajaju se zarezom. Primjer: ''Bila si dobra, zato ću te nagraditi''.

*'''Zavisnosložene''' rečenice sastoje se od dvije ili više jednostavnih rečenica koje '''ne mogu''' stajati zasebno. Jedna od njih je glavna rečenica (može stajati samostalno), dok su druge zavisne (proširuju glavnu rečenicu i ne mogu stajati samostalno).
:*Subjektne – zavisna se odnosi prema glavnoj kao subjekt prema predikatu. Primjer: ''&lt;u&gt;Tko je sve naučio&lt;/u&gt;, dobit će dobru ocjenu.''
:*Predikatne – zavisna rečenica zamjenjuje imenski dio imenskoga predikata. Primjer: ''On ti je &lt;u&gt;da boljeg nećeš nikad naći&lt;/u&gt;''.
:*Objektne – zavisna rečenica je kao objekt. Primjer: ''Ispričat ću ti &lt;u&gt;što mi se dogodilo&lt;/u&gt;''.
:*Atributne – zavisna rečenica je kao atribut prema imenici koju opisuje. Primjer: ''On je imao djevojku &lt;u&gt;koja je bila jako lijepa&lt;/u&gt;''.
:*Apozicijske – zavisna rečenica odnosi se na vlastitu imenicu. Primjer: ''Posjetili smo Mosor, &lt;u&gt;koji je najviša planina u okolini&lt;/u&gt;.''
:*Priložne – zavisna rečenica je kao [[priložna oznaka]] (mjesta, vremena, načina, namjere, uzroka, posljedice, pogodbe ili dopuštanja) prema predikatu:
::*Mjesne, npr. ''Otišao je &lt;u&gt;otkud je i došao&lt;/u&gt;''.
::*Vremenske, npr. ''Igrali smo se pred školom &lt;u&gt;sve dok nije zvonilo&lt;/u&gt;''.
::*Načinske, npr. ''&lt;u&gt;Što više učim&lt;/u&gt;, to više znam''.
::*Namjerne, npr. ''Došli su mnogi ljudi &lt;u&gt;samo da sudjeluju u sprovodu&lt;/u&gt;''. 
::*Uzročne, npr. ''Lijep je dan &lt;u&gt;zato što je vedro&lt;/u&gt;''.
::*Posljedične, npr. ''Tako jako se smijao &lt;u&gt;da su mu suze potekle&lt;/u&gt;''.
::*Pogodbene, npr. ''&lt;u&gt;Ako stignem na vrijeme&lt;/u&gt;, pogledat ću film''.
::*Dopusne, npr. ''Umjesto da učiš, ti se igraš!''

==== Višestruko složene rečenice ====
Višestruko složena rečenica sastavljena je od nezavisnih i zavisnih surečenica, a rečenice od kojih nastaju surečenice nazivaju se ishodišne rečenice. Surečenice u višestruko složenoj rečenici mogu biti u odnosu s jednom ili dvjema surečenicama. Taj odnos može biti zavisan i nezavisan.

===== Primjer 1. =====
&lt;blockquote&gt;Vani '''je''' nebo tužno '''cmizdrilo''', | a ja '''sam''' dugo '''šetao''' | kad '''sam se sjetio''' | '''da bi trebalo''' otvoriti kišobran.&lt;/blockquote&gt;Ova rečenica sastavljena je od četiri surečenice: 1. surečenica je nezavisna (glavna), 2. surečenica je nezavisna (suprotna), 3. surečenica je zavisna (vremenska), a 4. surečenica je zavisna (objektna).

===== Primjer 2. =====
&lt;blockquote&gt;Dječak '''je pomislio''' | da '''je''' Jelena | kojoj '''je donio''' kišobran | '''u učionici'''.&lt;/blockquote&gt;Ova rečenica isto je sastavljena od četiri surečenice: 1. surečenica je nezavisna (glavna), 2. surečenica je zavisna (objektna), 3. surečenica je zavisna (atributna), 4. surečenica je zavisna (mjesna). Treća je surečenica umetnuta u surečenicu: »da je Jelena u učionici« i tako je razdvojila tu surečenicu na dva dijela, u ovom slučaju drugu i četvrtu surečenicu. 

== Red riječi ==
Bogata gramatika hrvatskog jezika, sa [[Sklonidba|sklonidbom]] imenskih riječi, [[sprezanje]]m [[Glagoli|glagola]], [[Sročnost|slaganjem različitih vrsta riječi]] po rodu, broju i padežu i dr. daje mu veliku fleksibilnost u redu riječi u rečenici. U jezicima poput [[Engleski jezik|engleskog]] smisao rečenice ovisi o redu riječi pa rečenice, sastavljene od istih riječi, ''The dog chased the cat'' i ''The cat chased the dog'' znače ''Pas je lovio mačku'' i ''Mačka je lovila psa'', a rečenica ''Chased the cat the dog'' ne znači ništa. U hrvatskom, rečenice ''Pas je lovio mačku'', ''Mačku je lovio pas'', ''Lovio je mačku pas'', pa i ''Pas je mačku lovio'', ''Mačku je pas lovio'' imaju potpuno isto značenje, makar su sve osim prve (s poretkom subjekt – predikat – objekt) stilski obilježene. Stilski obilježen red riječi upotrebljava se za posebno isticanje neke riječi u rečenici i češći je u književnom izražavanju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Red riječi u rečenici |url=http://gramatika.hr/pravilo/red-rijeci-u-recenici/108/ |url-status=live |access-date=2021-11-14 |website=Hrvatska školska gramatika |publisher=Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}


{{rečenica}}

[[Kategorija: Gramatika]]</text>
      <sha1>k7vhc3snhgdbz0xt6gejqdhz781rj1q</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Čimpanze</title>
    <ns>0</ns>
    <id>44871</id>
    <revision>
      <id>7447885</id>
      <parentid>5637191</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:32:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Čimpanze|Čimpanze]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447885</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2457" sha1="ks2bepf8myereydhcckjmomn8bfhoys" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Čimpanze
| slika = South Djoum Chimp.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Pan troglodytes]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia = [[Catarrhini]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = '''Panina'''
| genus = '''''Pan'''''
| razdioba_stupanj = [[Vrste]]
| razdioba = 
''[[Pan troglodytes]]''&lt;br/&gt;
''[[Bonobo|Pan paniscus]]''
}}
'''Čimpanze''' ({{lat.|Pan}}) su rod iz porodice [[Hominidae]]. U taj rod spadaju dvije [[vrsta|vrste]]. [[Obična čimpanza]] (''Pan troglodytes''), koja dalje ima tri podvrste (zapadnoafrička čimpanza (''Pan t. verus''), centralnoafrička čimpanza (''Pan t. troglodytes'') i istočnoafrička čimpanza (''Pan t. schweinfurtii'')) i [[bonobo]] (''Pan paniscus'') ili, kako su ga nekada nazivali, vitka ili patuljasta čimpanza. 

Dok se sve tri podvrste čimpanza sreću u velikim dijelovima [[Afrika|Afrike]], područje na kojem živi bonobo je ograničeno na jedan mali dio [[Demokratska Republika Kongo|Konga]]. Obje vrste se smatraju ugroženim.

== Srodnost s ljudima ==
Čimpanze su najbliži srodnici ljudima i genetički su vrlo bliski. Genetička istraživanja dovela su do zaključka, da su se [[evolucija (biologija)|evolucijski]] putovi čimpanza i ljudi razdvojili prije oko 6 milijuna godina. Prema najnovijim istraživanjima, nasljedni materijal čimpanza i ljudi se podudara oko 98,7%.

== Ponašanje ==
Čimpanze su [[svežder]]i i hrane se pretežno [[voće]]m, lišćem i povremeno malim [[kralježnjaci]]ma, ali (osim bonobo) povremeno love druge majmune koje zatim trgaju i jedu. Unutar grupe, mužjaci imaju relativno visoki potencijal agresije. Ovo je potrebno radi formiranja jasne hijerarhije za obranu od [[zvijeri]], prije svega [[leopard]]a koji ih jako ugrožava. Agresija mužjaka zna se ponekad usmjeriti i na ženke, međutim ta agresija nikada ne rezultira ozljedama. Ženke imaju [[menstruacija|menstrualni ciklus]] od 35 dana i mogu, nakon najmanje trogodišnjeg [[dojenje|dojenja]] mladunca, ostati skotne tijekom cijele godine. Skotnost traje sedam do osam mjeseci. Odnos između majke i dojenčadi i mladunaca je obilježen nježnošću, brigom i strpljenjem.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hominini]]
[[Kategorija:Čimpanze| ]]</text>
      <sha1>ks2bepf8myereydhcckjmomn8bfhoys</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447890</id>
      <parentid>7447885</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:36:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Hominina|Rodovi Hominina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447890</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2464" sha1="2j5dl0i5pd90s6pmvd6obxiphn1pugp" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Čimpanze
| slika = South Djoum Chimp.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Pan troglodytes]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia = [[Catarrhini]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = '''Panina'''
| genus = '''''Pan'''''
| razdioba_stupanj = [[Vrste]]
| razdioba = 
''[[Pan troglodytes]]''&lt;br/&gt;
''[[Bonobo|Pan paniscus]]''
}}
'''Čimpanze''' ({{lat.|Pan}}) su rod iz porodice [[Hominidae]]. U taj rod spadaju dvije [[vrsta|vrste]]. [[Obična čimpanza]] (''Pan troglodytes''), koja dalje ima tri podvrste (zapadnoafrička čimpanza (''Pan t. verus''), centralnoafrička čimpanza (''Pan t. troglodytes'') i istočnoafrička čimpanza (''Pan t. schweinfurtii'')) i [[bonobo]] (''Pan paniscus'') ili, kako su ga nekada nazivali, vitka ili patuljasta čimpanza. 

Dok se sve tri podvrste čimpanza sreću u velikim dijelovima [[Afrika|Afrike]], područje na kojem živi bonobo je ograničeno na jedan mali dio [[Demokratska Republika Kongo|Konga]]. Obje vrste se smatraju ugroženim.

== Srodnost s ljudima ==
Čimpanze su najbliži srodnici ljudima i genetički su vrlo bliski. Genetička istraživanja dovela su do zaključka, da su se [[evolucija (biologija)|evolucijski]] putovi čimpanza i ljudi razdvojili prije oko 6 milijuna godina. Prema najnovijim istraživanjima, nasljedni materijal čimpanza i ljudi se podudara oko 98,7%.

== Ponašanje ==
Čimpanze su [[svežder]]i i hrane se pretežno [[voće]]m, lišćem i povremeno malim [[kralježnjaci]]ma, ali (osim bonobo) povremeno love druge majmune koje zatim trgaju i jedu. Unutar grupe, mužjaci imaju relativno visoki potencijal agresije. Ovo je potrebno radi formiranja jasne hijerarhije za obranu od [[zvijeri]], prije svega [[leopard]]a koji ih jako ugrožava. Agresija mužjaka zna se ponekad usmjeriti i na ženke, međutim ta agresija nikada ne rezultira ozljedama. Ženke imaju [[menstruacija|menstrualni ciklus]] od 35 dana i mogu, nakon najmanje trogodišnjeg [[dojenje|dojenja]] mladunca, ostati skotne tijekom cijele godine. Skotnost traje sedam do osam mjeseci. Odnos između majke i dojenčadi i mladunaca je obilježen nježnošću, brigom i strpljenjem.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Hominina]]
[[Kategorija:Čimpanze| ]]</text>
      <sha1>2j5dl0i5pd90s6pmvd6obxiphn1pugp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447904</id>
      <parentid>7447890</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:48:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>krtra</comment>
      <origin>7447904</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2818" sha1="titw0kqw5eoj0hn331gmy9z62vtdr56" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Čimpanze
| slika = South Djoum Chimp.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Pan troglodytes]]''
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| nesvrstani_familia = [[Catarrhini]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = '''Panina'''
| genus = '''''Pan'''''
| razdioba_stupanj = [[Vrste]]
| razdioba = 
''[[Pan troglodytes]]''&lt;br/&gt;
''[[Bonobo|Pan paniscus]]''
| karta_raspon_opis = 
{{legenda lijevo|#FFF200|zapadnoafrička čimpanza (''Pan t. verus'')}}
{{legenda lijevo|#00A650|''Pan t. vellerosus''}}
{{legenda lijevo|#562679|srednjoafrička čimpanza (''Pan t. troglodytes'')}}
{{legenda lijevo|#0072BC|istočnoafrička čimpanza (''Pan t. schweinfurtii'')}}
{{legenda lijevo|#ED1C24|bonobo (''Pan paniscus'')}}
}}
'''Čimpanze''' ({{lat.|Pan}}) su rod iz porodice [[Hominidae]]. U taj rod spadaju dvije [[vrsta|vrste]]. [[Obična čimpanza]] (''Pan troglodytes''), koja dalje ima tri podvrste (zapadnoafrička čimpanza (''Pan t. verus''), srednjoafrička čimpanza (''Pan t. troglodytes'') i istočnoafrička čimpanza (''Pan t. schweinfurtii'')) i [[bonobo]] (''Pan paniscus'') ili, kako su ga nekada nazivali, vitka ili patuljasta čimpanza. 

Dok se sve tri podvrste čimpanza sreću u velikim dijelovima [[Afrika|Afrike]], područje na kojem živi bonobo je ograničeno na jedan mali dio [[Demokratska Republika Kongo|Konga]]. Obje vrste se smatraju ugroženim.

== Srodnost s ljudima ==
Čimpanze su najbliži srodnici ljudima i genetički su vrlo bliski. Genetička istraživanja dovela su do zaključka, da su se [[evolucija (biologija)|evolucijski]] putovi čimpanza i ljudi razdvojili prije oko 6 milijuna godina. Prema najnovijim istraživanjima, nasljedni materijal čimpanza i ljudi se podudara oko 98,7%.

== Ponašanje ==
Čimpanze su [[svežder]]i i hrane se pretežno [[voće]]m, lišćem i povremeno malim [[kralježnjaci]]ma, ali (osim bonobo) povremeno love druge majmune koje zatim trgaju i jedu. Unutar grupe, mužjaci imaju relativno visoki potencijal agresije. Ovo je potrebno radi formiranja jasne hijerarhije za obranu od [[zvijeri]], prije svega [[leopard]]a koji ih jako ugrožava. Agresija mužjaka zna se ponekad usmjeriti i na ženke, međutim ta agresija nikada ne rezultira ozljedama. Ženke imaju [[menstruacija|menstrualni ciklus]] od 35 dana i mogu, nakon najmanje trogodišnjeg [[dojenje|dojenja]] mladunca, ostati skotne tijekom cijele godine. Skotnost traje sedam do osam mjeseci. Odnos između majke i dojenčadi i mladunaca je obilježen nježnošću, brigom i strpljenjem.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Rodovi Hominina]]
[[Kategorija:Čimpanze| ]]</text>
      <sha1>titw0kqw5eoj0hn331gmy9z62vtdr56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatska sibireja</title>
    <ns>0</ns>
    <id>45881</id>
    <revision>
      <id>7447814</id>
      <parentid>7156667</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:38:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Sibiraea laevigata]] na [[Hrvatska sibireja]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7156667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3494" sha1="a2t9ttiv4sfshbilqneaatvz2mhgsy5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Hrvatska sibireja''
| slika = Sibiraea laevigata altaiensis BotGardBln20120430A.JPG
| slika_opis = Hrvatska sibireja
| regnum = [[Biljke]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Rosaceae]]
| genus = [[Sibiraea]]
| species = ''S. laevigata''
| dvoimeno     = ''Sibiraea laevigata'' 
| dvoimeno_autorstvo = (L.) Maxim
| sinonimi=  *''Eleiosina altaica''  &lt;small&gt;(Pall.) Raf. ex B.D.Jacks.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Eleiosina bracteata'' &lt;small&gt;(Raf.) Raf. ex B.D.Jacks.&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
* ''Eleiosina levigata'' &lt;small&gt;(L.) B.D.Jacks.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea altaiensis'' &lt;small&gt;(Laxm.) C.K.Schneid.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea altaiensis var. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) Beck&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea altaiensis subsp. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) Degen&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea croatica'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea laevigata var. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) C.K.Schneid.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Spiraea altaiensis'' &lt;small&gt;Laxm.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Spiraea laevigata'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-6690 The Plant List]&lt;/ref&gt;
}}
'''Hrvatska sibireja''' ([[Latinski jezik|lat.]] Sibiraea laevigata; sinonimi: ''Sibiraea altaiensis'' var. ''croatica'', ''Sibiraea croatica'', Spiraea laevigata) biljka iz porodice ružovki, u. U Hrvatskoj se pod imenom hrvatska sibireja, ''Sibiraea altaiensis subsp. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) Degen&lt;/small&gt; smatrala endemičnom vrstom, dok nije ustanovljeno da je naziv samo sinonim za S. leavigatu. U Hrvatskoj je strogo zaštićena od [[4. rujna]] [[1964.]] godine Zakonom o zaštiti prirode a raširena je na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, pretežno na zapadnim obroncima između 700 i 1550 m nadmorske visine. Raste u šikarama i sastojinama [[Crni bor|crnog bora]] i primorskoj [[Bukva|bukovoj]] [[Šuma|šumi]] na sjevernom, srednjem [[Velebit]]u i [[Plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]].

Raste kao listopadni do 1 metar visoki, razgranati grm, gustih grana, sa snažnim [[korijen (biljke)|korijen]]jem koje prodire u [[vapnenac|vapnenačke]] stijene. [[Kora (biljke)|Kora]] je od crvenosmeđe do sivosmeđe, glatka i sjajna. [[Cvijet|Cvjetovi]] su 6 – 7 mm u promjeru, dvodomni ili hermafroditni, a cvate u lipnju i početkom srpnja. Razmnožava se [[sjeme]]nom koje dozrijeva krajem rujna.
Srodnici hrvatske sibireje su ''[[Sibireae altaiensis]]'' i ''[[Sibireae tianschanica]]'' u centralnoj [[Azija|Aziji]].

''S. Leavigartta'' osim u Hrvatskoj raste i u Aziji ([[Kina]]) i [[sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://public.srce.hr/botanic/cisb/doc/flora/zabilvrs.html Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060502071948/http://public.srce.hr/botanic/cisb/doc/flora/zabilvrs.html |date=2. svibnja 2006. }}
*[http://www.pp-velebit.hr/prirodna_bastina/hrvatska_sibireja.htm Hrvatska sibireja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051228062633/http://pp-velebit.hr/prirodna_bastina/hrvatska_sibireja.htm |date=28. prosinca 2005. }}
*[http://www.sumfak.hr/~botanika/projekt00237/Sibireacroatica.htm Sibiraea croatica] Hrvatska sibireja ima tanke bijele latice koje su slične i maslačku no maslačak ima žute latice...

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Spiraeeae]]
[[Kategorija:Endemska flora Hrvatske]]
[[Kategorija: Velebit]]
[[Kategorija:Nacionalni park Sjeverni Velebit]]</text>
      <sha1>a2t9ttiv4sfshbilqneaatvz2mhgsy5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447816</id>
      <parentid>7447814</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:40:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7447816</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3473" sha1="475hfk838fvjebwngsoux9er57rx7o2" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = ''Hrvatska sibireja''
| slika = Sibiraea laevigata altaiensis BotGardBln20120430A.JPG
| slika_opis = Hrvatska sibireja
| regnum = [[Biljke]]
| divisio = [[Cvjetnjače|Magnoliophyta]]
| classis = [[Magnoliopsida]]
| ordo = [[Rosales]]
| familia = [[Rosaceae]]
| genus = [[Sibiraea]]
| species = ''S. laevigata''
| dvoimeno     = ''Sibiraea laevigata'' 
| dvoimeno_autorstvo = (L.) Maxim
| sinonimi=  *''Eleiosina altaica''  &lt;small&gt;(Pall.) Raf. ex B.D.Jacks.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Eleiosina bracteata'' &lt;small&gt;(Raf.) Raf. ex B.D.Jacks.&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;
* ''Eleiosina levigata'' &lt;small&gt;(L.) B.D.Jacks.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea altaiensis'' &lt;small&gt;(Laxm.) C.K.Schneid.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea altaiensis var. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) Beck&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea altaiensis subsp. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) Degen&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea croatica'' &lt;small&gt;Degen&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Sibiraea laevigata var. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) C.K.Schneid.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Spiraea altaiensis'' &lt;small&gt;Laxm.&lt;/small&gt; &lt;br/&gt;
* ''Spiraea laevigata'' &lt;small&gt;L.&lt;/small&gt;&lt;br/&gt;&lt;ref&gt;[http://www.theplantlist.org/tpl1.1/record/rjp-6690 The Plant List]&lt;/ref&gt;
}}
'''Hrvatska sibireja''' ([[Latinski jezik|lat.]] Sibiraea laevigata; sinonimi: ''Sibiraea altaiensis'' var. ''croatica'', ''Sibiraea croatica'', Spiraea laevigata) biljka iz porodice ružovki, u. U Hrvatskoj se pod imenom hrvatska sibireja, ''Sibiraea altaiensis subsp. croatica'' &lt;small&gt;(Degen) Degen&lt;/small&gt; smatrala endemičnom vrstom, dok nije ustanovljeno da je naziv samo sinonim za S. leavigatu. U Hrvatskoj je strogo zaštićena od [[4. rujna]] [[1964.]] godine Zakonom o zaštiti prirode a raširena je na kamenitim obroncima, u pukotinama stijena, pretežno na zapadnim obroncima između 700 i 1550 m nadmorske visine. Raste u šikarama i sastojinama [[Crni bor|crnog bora]] i primorskoj [[Bukva|bukovoj]] [[Šuma|šumi]] na sjevernom, srednjem [[Velebit]]u i [[Plitvička jezera|Plitvičkim jezerima]].

Raste kao listopadni do 1 metar visoki, razgranati grm, gustih grana, sa snažnim [[korijen (biljke)|korijen]]jem koje prodire u [[vapnenac|vapnenačke]] stijene. [[Kora (biljke)|Kora]] je od crvenosmeđe do sivosmeđe, glatka i sjajna. [[Cvijet|Cvjetovi]] su 6 – 7 mm u promjeru, dvodomni ili hermafroditni, a cvate u lipnju i početkom srpnja. Razmnožava se [[sjeme]]nom koje dozrijeva krajem rujna.
Srodnici hrvatske sibireje su ''[[Sibireae altaiensis]]'' i ''[[Sibireae tianschanica]]'' u centralnoj [[Azija|Aziji]].

''S. Leavigartta'' osim u Hrvatskoj raste i u Aziji ([[Kina]]) i [[sjeverna Amerika|Sjevernoj Americi]]

== Vanjske poveznice ==
*[http://public.srce.hr/botanic/cisb/doc/flora/zabilvrs.html Zaštićene biljne vrste u Hrvatskoj] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060502071948/http://public.srce.hr/botanic/cisb/doc/flora/zabilvrs.html |date=2. svibnja 2006. }}
*[http://www.pp-velebit.hr/prirodna_bastina/hrvatska_sibireja.htm Hrvatska sibireja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20051228062633/http://pp-velebit.hr/prirodna_bastina/hrvatska_sibireja.htm |date=28. prosinca 2005. }}
*[http://www.sumfak.hr/~botanika/projekt00237/Sibireacroatica.htm Sibiraea croatica] Hrvatska sibireja ima tanke bijele latice koje su slične i maslačku no maslačak ima žute latice...

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Spiraeeae]]
[[Kategorija:Endemska flora Hrvatske]]
[[Kategorija: Velebit]]
[[Kategorija:Nacionalni park Sjeverni Velebit]]</text>
      <sha1>475hfk838fvjebwngsoux9er57rx7o2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Registracijske oznake za cestovna vozila u Njemačkoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>59570</id>
    <revision>
      <id>7447825</id>
      <parentid>7414298</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:40:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26938-44</username>
        <id>359621</id>
      </contributor>
      <origin>7447825</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20465" sha1="ogm6dz8urbkenrc6x4rvcyfu0c372eg" xml:space="preserve">{{Zastarjelo}}
[[Slika:Germany (D) European Union license plate - Number KA PA 777.jpg|mini|300px|Izgled njemačke registracijske tablice]]
[[Slika:Kfz-Kennzeichen in Deutschland.svg|mini|300px|Karta registracijskih oznaka u Njemačkoj]]

Sustav registracijskih oznaka u Njemačkoj jedan je od najsustavnijih u [[Europa|Europi]], s više od 700 različitih kratica koje upućuju na konkretne gradove, okruge i posebne ustanove. Oznake na tablicama omogućuju brzu geografsku identifikaciju mjesta registracije – primjerice, “B” označava Berlin, “M” [[München]], a “HH” [[Hamburg]]. 
&lt;ref&gt;''Kfz-Kennzeichen Liste – Alle Kürzel &amp; Städte''. In: kennzeichen-online-bestellen.de. Pristupljeno 30. travnja 2025. [https://www.kennzeichen-online-bestellen.de/kfz-kennzeichen-liste/]&lt;/ref&gt;

Na [[Registarska pločica vozila|registracijskim pločicama]] za [[cestovna vozila]] ([[samovoz]]e, [[kamion]]e, [[autobus]]e, [[radno vozilo|radna vozila]] i [[radni stroj|radne strojeve]], [[motorkotač]]e) iz [[Njemačka|Njemačke]] postoje ove oznake:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=German License Plate Format &amp; City/Region Codes|url=https://www.customeuropeanplates.com/german-license-plate-codes|access-date=2022-02-20|website=www.customeuropeanplates.com}}&lt;/ref&gt;

== Registracijske oznake gradova ==

{{Index}}

== 0-9 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
!Kratica|| Pripada instituciji
|-
| '''0-1''' ||Vozilo njemačkog predsjednika
|-
| '''0-2''' ||Vozilo njemačkog kancelara
|-
| '''0-3''' ||Vozilo vanjskog ministra
|-
| '''0-4''' ||Vozilo prvog sekretara Ministarstva vanjskih poslova
|-
| '''0-xx-x(xx)''' ili '''0-xxx-x(xx)''' ||Diplomatska vozila
|-
| '''1-1''' ||Vozilo predsjednika njemačkog Sabora
|-
|}

== A ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
!Kratica|| Pripada gradu
|-
|&lt;center&gt; '''A''' || [[Augsburg]]
|-
|&lt;center&gt;'''AA''' || Ostalbkreis | Aalen
|-
|&lt;center&gt; '''AB'''|| Aschaffenburg 
|-
|&lt;center&gt; '''ABG'''|| Altenburger Land
|-
|&lt;center&gt; '''ABI'''|| Anhalt-Bitterfeld
|-
|&lt;center&gt;'''AC'''|| [[Aachen]]
|-
|&lt;center&gt;'''AH'''|| [[Ahaus]]
|-
|&lt;center&gt; '''AIB''' || [[Bad Aibling]]
|-
|&lt;center&gt; '''AIC'''|| Aichach-Friedberg
|-
|&lt;center&gt; '''AK'''|| Altenkirchen
|-
|&lt;center&gt; '''AM'''|| Amberg
|-
|&lt;center&gt; '''AN'''|| Ansbach
|-
|&lt;center&gt; '''AÖ'''|| Altötting
|-
|&lt;center&gt; '''AP'''|| Apolda
|-
|&lt;center&gt; '''AS'''|| Amberg-Sulzbach
|-
|&lt;center&gt; '''AUR'''|| Aurich
|-
|&lt;center&gt;  '''AW'''|| Ahrweiler
|-
|&lt;center&gt;  '''AZ'''|| Alzey
|}

== B ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
!Kratica|| Pripada gradu 
|-
| &lt;center&gt; '''B'''||  [[Berlin]]
|-
| &lt;center&gt;'''BA'''|| Bamberg
|-
| &lt;center&gt;'''BAD'''|| [[Baden-Baden]]
|-
|&lt;center&gt; '''BAR'''|| Barnim
|-
| &lt;center&gt;'''BB'''|| Böblingen
|-
| &lt;center&gt;'''BBL'''|| Brandenburgischer Landtag
|-
| &lt;center&gt;'''BC'''|| Biberach
|-
| &lt;center&gt;'''BD'''|| Vozila njemačkog Sabora (Bundestag)
|-
| &lt;center&gt;'''BGL'''|| Berchtesgadener Land
|-
|&lt;center&gt; '''BI'''|| Bielefeld
|-
|&lt;center&gt; '''BIR'''|| Birkenfeld
|-
|&lt;center&gt;'''BIT'''|| Eifelkreis Bitburg-Prüm | Bitburg
|-
|&lt;center&gt; '''BK'''|| Börde
|-
|&lt;center&gt; '''BL'''|| Zollernalbkreis | Balingen
|-
|&lt;center&gt;'''BLK'''|| Burgenlandkreis
|-
|&lt;center&gt;'''BM'''|| Rhein-Erft-Kreis | Bergheim
|-
|&lt;center&gt; '''BN'''|| [[Bonn]]
|-
|&lt;center&gt;'''BO'''|| Bochum
|-
|&lt;center&gt; '''BOR'''|| Borken
|-
|&lt;center&gt;'''BOT'''|| Bottrop
|-
|&lt;center&gt;'''BP''' || Savezna policija (Bundespolizei) – od 30. travnja 2006.- Prije: Njemačka pošta (Bundespost)
|-
|&lt;center&gt; '''BRA'''|| Wesermarsch | Brake
|-
|&lt;center&gt;'''BRB'''|| Brandenburg
|-
|&lt;center&gt;'''BS'''|| Braunschweig
|-
|&lt;center&gt;'''BT'''|| Bayreuth
|-
|&lt;center&gt; '''BÜS'''|| Büsingen
|-
|&lt;center&gt;'''BZ'''|| Bautzen
|-
|}

== C ==

{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
!Kratica|| Pripada gradu 
|-
| &lt;center&gt;'''C'''|| Chemnitz
|-
|&lt;center&gt; '''CB'''|| Cottbus
|-
|&lt;center&gt; '''CE'''|| Celle
|-
| &lt;center&gt;'''CHA'''|| Cham
|-
| &lt;center&gt;'''CLP'''|| Cloppenburg
|-
| &lt;center&gt;'''CO'''|| Coburg
|-
| &lt;center&gt;'''COC'''|| Cochem
|-
| &lt;center&gt;'''COE'''|| Coesfeld
|-
| &lt;center&gt;'''CR'''|| Crailsheim
|-
| &lt;center&gt;'''CUX'''|| Cuxhaven
|-
| &lt;center&gt;'''CW'''|| Calw
|-
|}

== D ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
!Kratica|| Pripada gradu 
|-
|&lt;center&gt; '''D'''|| [[Düsseldorf]]
|-
| &lt;center&gt;'''DA'''|| Darmstadt
|-
|&lt;center&gt;'''DAH'''|| [[Dachau]]
|-
| &lt;center&gt;'''DAN'''|| Lüchow-Dannenberg | Dannenberg
|-
|&lt;center&gt; '''DAU'''|| Vulkaneifel | Daun
|-
| &lt;center&gt;'''DBR'''|| Bad Doberan
|-
| &lt;center&gt;'''DD'''|| [[Dresden]]
|-
|&lt;center&gt; '''DE'''|| Dessau-Roßlau
|-
| &lt;center&gt;'''DEG'''|| Deggendorf
|-
|&lt;center&gt; '''DEL'''|| Delmenhorst
|-
| &lt;center&gt;'''DGF'''|| Dingolfing-Landau | Dingolfing
|-
| &lt;center&gt;'''DH'''|| Grafschaft Diepholz | Diepholz
|-
| &lt;center&gt;'''DLG'''|| Dillingen
|-
|&lt;center&gt; '''DM'''|| Demmin
|-
|&lt;center&gt; '''DN'''|| Düren
|-
| &lt;center&gt;'''DO'''|| Dortmund
|-
| &lt;center&gt;'''DON'''|| Donau-Ries | Donauwörth
|-
| &lt;center&gt;'''DU'''|| Duisburg
|-
| &lt;center&gt;'''DÜW'''|| Bad Dürkheim Weinstraße
|-
| &lt;center&gt;'''DI'''|| Diburg
|}
'''DIN    ??'''  Dinslaken

== E ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''E'''|| [[Essen]]
|-
| &lt;center&gt;'''EA'''|| Eisenach
|-
|&lt;center&gt; '''EBE'''|| Ebersberg
|-
| &lt;center&gt;'''ED'''|| Erding
|-
| &lt;center&gt;'''EE'''|| Elbe-Elster
|-
|&lt;center&gt; '''EF'''|| [[Erfurt]]
|-
|&lt;center&gt; '''EI'''|| Eichstätt
|-
|&lt;center&gt; '''EIC'''|| Eichsfeld
|-
| &lt;center&gt;'''EL'''|| Emsland
|-
|&lt;center&gt;'''EM'''|| Emmendingen
|-
| &lt;center&gt;'''EMD'''|| [[Emden]]
|-
|&lt;center&gt; '''EMS'''|| Rhein-Lahn-Kreis | Bad Ems 
|-
|&lt;center&gt; '''EN'''|| Ennepe-Ruhr-Kreis
|-
|&lt;center&gt; '''ER'''|| Erlangen
|-
|&lt;center&gt; '''ERB'''|| Odenwaldkreis | Erbach
|-
|&lt;center&gt; '''ERH'''|| Erlangen-Höchstadt
|-
|&lt;center&gt; '''ERZ'''|| Erzgebirgskreis
|-
| &lt;center&gt;'''ES'''|| Esslingen
|-
|&lt;center&gt; '''ESW'''|| Werra-Meißner-Kreis | Eschwege
|-
|&lt;center&gt; '''EU'''|| Euskirchen
|-
|}

== F ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''F'''|| [[Frankfurt na Majni]]
|-
|&lt;center&gt; '''FDB'''|| Friedberg
|-
|&lt;center&gt; '''FD'''|| Fulda
|-
|&lt;center&gt; '''FDS'''|| Freudenstadt
|-
|&lt;center&gt; '''FF'''|| Frankfurt (an der Oder)
|-
|&lt;center&gt; '''FFB'''|| [[Fürstenfeldbruck]]
|-
|&lt;center&gt; '''FG'''|| Mittelsachsen | Freiberg
|-
|&lt;center&gt; '''FL'''|| Flensburg
|-
|&lt;center&gt; '''FN'''|| Bodenseekreis | [[Friedrichshafen]]
|-
|&lt;center&gt; '''FO'''|| Forchheim
|-
| &lt;center&gt;'''FR'''|| [[Freiburg]] (im Breisgau)
|-
|&lt;center&gt; '''FRG'''|| Freyung-Grafenau
|-
|&lt;center&gt; '''FRI'''|| Friesland
|-
|&lt;center&gt; '''FS'''|| Freising
|-
|&lt;center&gt; '''FT'''|| Frankenthal
|-
| &lt;center&gt;'''FÜ'''|| Fürth
|-
|}

== G ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt;  '''G'''|| Gera
|-
|&lt;center&gt;'''GAP'''|| Garmisch-Partenkirchen
|-
|&lt;center&gt; '''GE'''|| [[Gelsenkirchen]]
|-
| &lt;center&gt;'''GER'''|| Germersheim
|-
| &lt;center&gt;'''GF'''|| Gifhorn
|-
|&lt;center&gt; '''GG'''|| Groß-Gerau 
|-
|&lt;center&gt; '''GI'''|| Gießen
|-
|&lt;center&gt;'''GL'''|| Rheinisch-Bergischer Kreis | Bergisch Gladbach
|-
|&lt;center&gt; '''GM''' || Gummersbachh
|-
|&lt;center&gt;'''GÖ'''|| Göttingen 
|-
|&lt;center&gt;'''GP'''|| Göppingen
|-
|&lt;center&gt;'''GR'''|| Görlitz 
|-
|&lt;center&gt; '''GRZ'''|| Greiz
|-
|&lt;center&gt;'''GS'''|| Goslar
|-
|&lt;center&gt;'''GT'''|| Gütersloh
|-
|&lt;center&gt;'''GTH'''|| Gotha
|-
|&lt;center&gt;'''GÜ'''|| Güstrow
|-
|&lt;center&gt;'''GZ'''|| Günzburg
|-
|&lt;center&gt;'''GV'''|| Grevenbroich
|}

== H ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
| &lt;center&gt;'''H'''|| [[Hannover]]
|-
| &lt;center&gt;'''HA'''|| Hagen ID

|-
| &lt;center&gt;'''HAL'''|| Halle
|-
|&lt;center&gt; '''HAM'''|| Hamm
|-
|&lt;center&gt; '''HAS'''|| Haßfurt
|-
| &lt;center&gt;'''HB'''|| [[Bremen]], Bremerhaven
|-
|&lt;center&gt; '''HBN'''|| Hildburghausen
|-
| &lt;center&gt; '''HD'''|| Heidelberg
|-
| &lt;center&gt;'''HDH'''|| Heidenheim
|-
| &lt;center&gt;'''HE'''|| Helmstedt
|-
|&lt;center&gt; '''HEF'''|| Hersfeld-Rotenburg | Bad Hersfeld
|-
|&lt;center&gt; '''HEI'''|| Heide
|-
| &lt;center&gt;'''HEL'''|| Sabor Hessena (Hessischer Landtag)
|-
|&lt;center&gt; '''HER'''|| Herne 
|-
| &lt;center&gt;'''HF'''|| Herford
|-
| &lt;center&gt;'''HG'''|| Obertaunuskreis | Bad Homburg
|-
|&lt;center&gt;'''HGW'''|| Hansestadt Greifswald
|-
|&lt;center&gt; '''HH'''|| [[Hamburg|Hansestadt Hamburg]]
|-
|&lt;center&gt; '''HI'''|| Hildesheim
|-
|-&lt;center&gt; '''HK'''|| Oznaka američikih vojnih snaga u Njemačkoj
|-
| &lt;center&gt;'''HL'''|| Hansestadt Lübeck
|-
|&lt;center&gt;'''HM'''|| Hameln-Pyrmont | Hameln
|-
|&lt;center&gt;'''HN'''|| Heilbronn
|-
|&lt;center&gt;'''HO'''|| Hof
|-
|&lt;center&gt;'''HOL'''|| Holzminden
|-
|&lt;center&gt;'''HOM'''|| Saarpfalz-Kreis | Homburg
|-
|&lt;center&gt; '''HP'''|| Bergstraße | Heppenheim
|-
|&lt;center&gt;'''HR'''|| Schwalm-Eder-Kreis | Homberg
|-
|&lt;center&gt;'''HRO'''|| Hansestadt Rostock
|-
|&lt;center&gt; '''HS'''|| Heinsberg
|-
|&lt;center&gt; '''HSK'''|| Hochsauerlandkreis
|-
|&lt;center&gt; '''HST'''|| Hansestadt Stralsund
|-
| &lt;center&gt;'''HU'''|| Hanau
|-
|&lt;center&gt; '''HVL'''|| Havelland
|-
|&lt;center&gt; '''HWI'''|| Hansestadt Wismar
|-
| &lt;center&gt;'''HX'''|| Höxter
|-
| &lt;center&gt;'''HZ'''|| Harz
|-
|}

== IZ 0001 ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''IGB'''|| St. Ingbert
|-
| &lt;center&gt;'''IK'''||Ilm-Kreis
|-
| &lt;center&gt;'''IN'''|| Ingolstadt
|-
|&lt;center&gt; '''IZ'''|| Itzehoe
|-
|}

== J ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''J'''|| Jena
|-
| &lt;center&gt;'''JL'''|| Jerichower Land
|-
|}

== K ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt;'''K'''|| [[Köln]]
|-
| &lt;center&gt;'''KA'''|| [[Karlsruhe]]
|-
| &lt;center&gt;'''KB'''|| Korbach
|-
| &lt;center&gt;'''KC'''|| Kronach
|-
|&lt;center&gt; '''KE'''|| Kempten
|-
|&lt;center&gt;'''KEH'''|| Kelheim
|-
|&lt;center&gt; '''KF'''|| Kaufbeuren
|-
| &lt;center&gt;'''KG'''|| Bad Kissingen
|-
| &lt;center&gt;'''KH'''|| Bad Kreuznach
|-
| &lt;center&gt;'''KI'''|| Kiel
|-
|&lt;center&gt; '''KIB'''|| Donnersbergkreis | Kirchheimbolanden
|-
| &lt;center&gt;'''KL'''|| Kaiserslautern
|-
| &lt;center&gt;'''KLE'''|| Kleve
|-
| &lt;center&gt;'''KN'''|| [[Konstanz]]
|-
| &lt;center&gt;'''KO'''|| Koblenz
|-
| &lt;center&gt;'''KR'''|| Krefeld
|-
| &lt;center&gt;'''KS'''|| Kassel
|-
|&lt;center&gt;'''KT'''|| Kitzingen
|-
| &lt;center&gt;'''KU'''|| Kulmbach
|-
| &lt;center&gt;'''KÜN'''|| Hohenlohekreis | Künzelsau
|-
| &lt;center&gt;'''KUS'''|| Kusel
|-
|&lt;center&gt; '''KYF'''|| Kyffhäuserkreis
|-
|}

== L ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
| &lt;center&gt;'''L'''|| [[Leipzig]] ''(do 31. listopada 1990. za 'Lahn-Dill-Kreis, sada LDK')''
|-
| &lt;center&gt;'''LA'''|| Landshut
|-
| &lt;center&gt;'''LAU'''|| Nürnberger Land | Lauf
|-
| &lt;center&gt;'''LB'''|| Ludwigsburg
|-
| &lt;center&gt;'''LD'''|| Landau
|-
| &lt;center&gt;'''LDK'''|| Lahn-Dill-Kreis
|-
|&lt;center&gt; '''LDS'''|| Landkreis Dahme-Spreewald
|-
| &lt;center&gt;'''LER'''|| Leer
|-
| &lt;center&gt;'''LEO'''|| Leonberg
|-
| &lt;center&gt;'''LEV'''|| Leverkusen
|-
| &lt;center&gt;'''LG'''|| Lüneburg
|-
|&lt;center&gt;'''LI'''|| [[Lindau]]
|-
|&lt;center&gt; '''LIF'''|| Lichtenfels
|-
|&lt;center&gt; '''LIP'''|| Lippe
|-
| &lt;center&gt;'''LL'''|| Landsberg am Lech
|-
|&lt;center&gt; '''LM'''|| Limburg-Weilburg | Limburg
|-
| &lt;center&gt;'''LÖ'''|| Lörrach
|-
|&lt;center&gt; '''LOS'''|| Landkreis Oder-Spree
|-
| &lt;center&gt;'''LSA'''|| Sabor Saske-Anhalta
|-
| &lt;center&gt;'''LSN'''|| Sabor Saske
|-
|&lt;center&gt; '''LU'''|| Ludwigshafen 
|-
| &lt;center&gt;'''LWL'''|| Ludwigslust
|-
|}

== M ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
| &lt;center&gt;'''M'''|| [[München]]
|-
|&lt;center&gt;'''MA'''|| Mannheim
|-
|&lt;center&gt; '''MB'''|| Miesbach
|-
|&lt;center&gt; '''MD'''|| Magdeburg
|-
| &lt;center&gt;'''ME'''|| Mettmann
|-
|&lt;center&gt; '''MEI'''|| Meißen
|-
|&lt;center&gt; '''MG'''|| Mönchengladbach
|-
| &lt;center&gt;'''MH'''||  Mülheim an der Ruhr
|-
|&lt;center&gt; '''MI'''|| Minden-Lübbecke | Minden
|-
|&lt;center&gt; '''MIL'''|| Miltenberg
|-
| &lt;center&gt;'''MK'''|| Märkischer Kreis 
|-
| &lt;center&gt;'''MKK'''|| Main-Kinzig-Kreis
|-
|&lt;center&gt; '''MM'''|| Memmingen
|-
|&lt;center&gt;'''MN'''|| Unterallgäu | Mindelheim
|-
|&lt;center&gt; '''MOL'''|| Märkisch-Oderland
|-
| &lt;center&gt;'''MOS'''|| Neckar-Odenwald-Kreis | [[Mosbach]]
|-
| &lt;center&gt;'''MR'''|| Marburg-Biedenkopf | [[Marburg]]
|-
| &lt;center&gt;'''MS'''|| Münster
|-
|&lt;center&gt;'''MSH'''|| Mansfeld-Südharz
|-
|&lt;center&gt; '''MSP'''|| Main-Spessart
|-
| &lt;center&gt;'''MST'''|| Mecklenburg-Strelitz
|-
|&lt;center&gt; '''MTK'''|| Main-Taunus-Kreis
|-
| &lt;center&gt;'''MÜ'''||Mühldorf am Inn
|-
|&lt;center&gt; '''MÜR'''|| Müritz
|-
| &lt;center&gt;'''MVL'''|| Sabor Mecklenburg-Zapadno Pomorje
|-
|&lt;center&gt; '''MYK'''|| Mayen-Koblenz
|-
| &lt;center&gt;'''MZ'''|| Mainz
|-
| &lt;center&gt;'''MZG'''|| Merzig-Wadern | Merzig
|-
|}

== N ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''N'''|| Nürnberg
|-
|&lt;center&gt; '''NB'''|| Neubrandenburg
|-
| &lt;center&gt;'''ND'''|| Neuburg-Schrobenhausen | Neuburg an der Donau
|-
|&lt;center&gt; '''NDH'''|| [[Nordhausen]]
|-
|&lt;center&gt; '''NE'''|| Neuss
|-
|&lt;center&gt;'''NEA'''|| Neustadt an der Aisch-Bad Windsheim | Neustadt an der Aisch
|-
|&lt;center&gt; '''NEC'''|| Neustadt bei Coburg 
|-
| &lt;center&gt;'''NES'''|| Rhön-Grabfeld | Bad Neustadt an der Saale
|-
|&lt;center&gt; '''NEU'''|| Titisee-Neustad
|-
| &lt;center&gt;'''NEW'''|| Neustadt an der Waldnaab
|-
|&lt;center&gt; '''NF'''|| Nordfriesland
|-
| &lt;center&gt;'''NI'''|| Nienburg/Weser
|-
|&lt;center&gt; '''NK'''|| Neunkirchen
|-
|&lt;center&gt; '''NL'''|| Sabor Donje Saske
|-
|&lt;center&gt; '''NM'''|| Neumarkt in der Oberpfalz
|-
|&lt;center&gt; '''NMS'''|| Neumünster
|-
|&lt;center&gt; '''NOH'''|| Grafschaft Bentheim | Nordhorn
|-
|&lt;center&gt; '''NOM'''|| Northeim
|-
| &lt;center&gt;'''NR'''|| Neuwied am Rhein 
|-
|&lt;center&gt; '''NRW'''|| Sabor Sjeverno-rajne i Vestfalije
|-
|&lt;center&gt; '''NU'''|| Neu-Ulm
|-
|&lt;center&gt; '''NVP'''|| Nordvorpommern
|-
| &lt;center&gt;'''NW'''|| Neustadt an der Weinstraße
|-
| &lt;center&gt;'''NWM'''|| Nordwestmecklenburg
|-
|}

== O ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''OA'''|| Oberallgäu
|-
| &lt;center&gt;'''OAL'''|| Ostallgäu
|-
| &lt;center&gt;'''OB'''|| Oberhausen
|-
| &lt;center&gt;'''OD'''|| Bad Oldesloe
|-
|&lt;center&gt; '''OE'''|| Olpe
|-
| &lt;center&gt;'''OF'''|| Offenbach
|-
|&lt;center&gt; '''OG'''|| Ortenaukreis | Offenburg
|-
| &lt;center&gt;'''OH'''|| Ostholstein
|-
| &lt;center&gt;'''OHA'''|| Osterode am Harz
|-
|&lt;center&gt; '''OHV'''|| Oberhavel
|-
|&lt;center&gt; '''OHZ'''|| Osterholz
|-
| &lt;center&gt;'''OL'''|| Oldenburg
|-
| &lt;center&gt;'''OPR'''|| Ostprignitz-Ruppin
|-
| &lt;center&gt;'''OS'''|| Osnabrück
|-
|&lt;center&gt; '''OSL'''|| Oberspreewald-Lausitz
|-
|&lt;center&gt;'''OVP'''|| Ostvorpommern
|-
|}

== P ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''P'''|| Potsdam
|-
| &lt;center&gt;'''PA'''|| Passau
|-
|&lt;center&gt;'''PAF'''|| Pfaffenhofen
|-
| &lt;center&gt;'''PAN'''|| Rottal-Inn | Pfarrkirchen
|-
|&lt;center&gt; '''PB'''|| Paderborn
|-
|&lt;center&gt; '''PCH'''|| Parchim
|-
| &lt;center&gt;'''PE'''|| Peine
|-
| &lt;center&gt;'''PF'''|| Pforzheim
|-
|&lt;center&gt;'''PI'''|| Pinneberg
|-
|&lt;center&gt; '''PIR'''|| Sächsische Schweiz-Osterzgebirge | Pirna
|-
| &lt;center&gt;'''PLÖ'''|| Plön
|-
|&lt;center&gt; '''PM'''|| Potsdam-Mittelmark 
|-
|&lt;center&gt; '''PR'''|| Prignitz
|-
| &lt;center&gt;'''PS'''|| Südwestpfalz | Pirmasens
|-
|}

== R ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
| &lt;center&gt;'''R'''||  [[Regensburg]]
|-
| &lt;center&gt;'''RA'''|| Rastatt
|-
| &lt;center&gt;'''RD'''|| Rendsburg-Eckernförde | Rendsburg
|-
| &lt;center&gt;'''RE'''|| Recklinghausen
|-
|&lt;center&gt; '''REG'''|| Regen
|-
| &lt;center&gt;'''RH'''|| Roth
|-
| &lt;center&gt;'''RO'''|| Rosenheim
|-
| &lt;center&gt;'''ROW'''|| Rotenburg an der Wümme
|-
| &lt;center&gt;'''RP'''|| Rhein-Pfalz-Kreis
|-
| &lt;center&gt;'''RPL'''|| Sabor Porajnje-Falačka
|-
| &lt;center&gt;'''RS'''|| Remscheid
|-
|&lt;center&gt; '''RT'''|| Reutlingen
|-
| &lt;center&gt;'''RÜD'''|| Rheingau-Taunus-Kreis | Rüdesheim
|-
| &lt;center&gt;'''RÜG'''|| Rügen
|-
|&lt;center&gt; '''RV'''|| Ravensburg
|-
|&lt;center&gt; '''RW'''|| Rottweil
|-
|&lt;center&gt;'''RZ'''|| Herzogtum Lauenburg | Ratzeburg
|-
|}

== S ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt;'''S'''|| [[Stuttgart]]
|-
|&lt;center&gt; '''SAD'''|| Schwandorf
|-
| &lt;center&gt;'''SAL'''|| Sabor Saralanda
|-
|&lt;center&gt; '''SAW'''|| Altmarkkreis Salzwedel | Salzwedel
|-
| &lt;center&gt;'''SB'''|| Saarbrücken
|-
|&lt;center&gt; '''SC'''|| Schwabach
|-
|&lt;center&gt; '''SDL'''|| Stendal
|-
| &lt;center&gt;'''SE'''|| Bad Segeberg
|-
|&lt;center&gt; '''SFA'''|| Soltau-Fallingbostel
|-
| &lt;center&gt;'''SG'''|| Solingen
|-
|&lt;center&gt;'''SH'''|| Sabor Schleswig-Holsteina
|-
|&lt;center&gt;'''SHA'''|| Schwäbisch Hall
|-
|&lt;center&gt;'''SHG'''|| Schaumburg, Stadthagen
|-
| &lt;center&gt;'''SHK'''|| Saale-Holzland-Kreis
|-
|&lt;center&gt; '''SHL'''|| Suhl
|-
| &lt;center&gt;'''SI'''|| Siegen-Wittgenstein | Siegen
|-
|&lt;center&gt; '''SIG'''|| Sigmaringen
|-
|&lt;center&gt; '''SIM'''|| Rhein-Hunsrück-Kreis | Simmern
|-
|&lt;center&gt; '''SK'''|| Saalekreis
|-
|&lt;center&gt; '''SL'''|| Schleswig-Flensburg | Schleswig
|-
|&lt;center&gt;'''SLF'''|| Saalfeld-Rudolstadt | Saalfeld
|-
| &lt;center&gt;'''SLS'''|| Saarlouis
|-
|&lt;center&gt; '''SM'''|| Schmalkalden-Meiningen
|-
|&lt;center&gt; '''SN'''|| Schwerin
|-
|&lt;center&gt; '''SO'''|| Soest

|&lt;center&gt; '''SOG’’’|| Weilheim-Schongau

|-
|&lt;center&gt; '''SÖM'''|| Sömmerda
|-
|&lt;center&gt; '''SOK'''|| Saale-Orla-Kreis
|-
| &lt;center&gt;'''SON'''|| Sonneberg
|-
| &lt;center&gt;'''SP'''|| Speyer
|-
| &lt;center&gt;'''SPN'''|| Spree-Neiße
|-
| &lt;center&gt; '''SR'''|| Straubing
|-
|&lt;center&gt; '''ST'''|| Steinfurt
|-
|&lt;center&gt; '''STA'''|| Starnberg
|-
|&lt;center&gt; '''STD'''|| Stade
|-
|&lt;center&gt; '''SU'''|| Siegburg
|-
| &lt;center&gt;'''SÜW'''|| Südliche Weinstraße
|-
| &lt;center&gt;'''SW'''|| Schweinfurt
|-
|&lt;center&gt;'''SZ'''|| Salzgitter
|-
|}

== T ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
| &lt;center&gt;'''TBB'''|| Tauberbischofsheim
|-
|&lt;center&gt; '''TDO'''|| Nordsachsen | Torgau, Delitzsch, Oschatz
|-
|&lt;center&gt; '''TE'''||Tecklenburger
|-
| &lt;center&gt;'''TF'''|| Teltow-Fläming
|-
|&lt;center&gt; '''THL'''|| Sabor Tirinške
|-
|&lt;center&gt;'''THW'''|| Ustanova za pomoć u katastrofama (Technisches Hilfswerk)
|-
|&lt;center&gt; '''TIR'''|| Tirschenreuth
|-
| &lt;center&gt;'''TÖL'''|| Bad Tölz-Wolfratshausen | Bad Tölz
|-
| &lt;center&gt;'''TR'''|| Trier
|-
|&lt;center&gt; '''TS'''|| Traunstein
|-
|&lt;center&gt;'''TÜ'''|| Tübingen
|-
| &lt;center&gt;'''TUT'''|| Tuttlingen
|-
|}

== U ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''UE'''|| Uelzen
|-
|&lt;center&gt;'''UER'''|| Uecker-Randow
|-
|&lt;center&gt; '''UH'''|| Unstrut-Hainich-Kreis
|-
|&lt;center&gt; '''UL'''|| Ulm
|-
|&lt;center&gt;'''UM'''|| Uckermark
|-
|&lt;center&gt;'''UN'''|| Unna
|-
|}

== V ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
| &lt;center&gt;'''V'''|| Vogtlandkreis
|-
| &lt;center&gt;'''VAI'''|| Vaihingen an der Enz
|-
|&lt;center&gt; '''VB'''|| Vogelsbergkreis
|-
|&lt;center&gt;'''VEC'''|| Vechta
|-
|&lt;center&gt;'''VER'''|| Verden
|-
|&lt;center&gt;'''VIE'''|| Viersen
|-
|&lt;center&gt; '''VK'''|| Völklingen
|-
| &lt;center&gt;'''VS'''|| Schwarzwald-Baar-Kreis | [[Villingen-Schwenningen]]
|-
|}

== W ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''W'''|| Wuppertal
|-
| &lt;center&gt;'''WAF'''|| Warendorf
|-
|&lt;center&gt;'''WAK'''|| Wartburgkreis
|-
| &lt;center&gt;'''WB'''|| [[Wittenberg]]
|-
|&lt;center&gt; '''WE'''|| [[Weimar]]
|-
| &lt;center&gt;'''WEN'''|| Weiden
|-
| &lt;center&gt;'''WES'''|| Wesel
|-
| &lt;center&gt;'''WF'''|| Wolfenbüttel
|-
| &lt;center&gt;'''WG'''|| Wangen
|-
|&lt;center&gt; '''WHV'''|| Wilhelmshaven
|-
|&lt;center&gt;'''WI'''|| [[Wiesbaden]]
|-
|&lt;center&gt; '''WIL'''|| Bernkastel-Wittlich | Wittlich
|-
| &lt;center&gt;'''WL'''|| Harburg | Winsen an der Luhe
|-
|&lt;center&gt; '''WM'''|| Weilheim-Schongau | Weilheim
|-
| &lt;center&gt;'''WN'''|| Rems-Murr-Kreis | Waiblingen
|-
|&lt;center&gt;'''WND'''|| St. Wendel
|-
|&lt;center&gt; '''WO'''|| [[Worms]]
|-
| &lt;center&gt;'''WOB'''|| Wolfsburg
|-
|&lt;center&gt; '''WS''' || Wasserburg am Inn
|-
|&lt;center&gt; '''WST'''|| Ammerland | Westerstede
|-
|&lt;center&gt; '''WT'''|| Waldshut
|-
| &lt;center&gt;'''WTM'''|| Wittmund
|-
| &lt;center&gt;'''WÜ'''|| Würzburg
|-
|&lt;center&gt; '''WUG'''|| Weißenburg-Gunzenhausen | Weißenburg
|-
| &lt;center&gt;'''WUN'''|| Wunsiedel
|-
| &lt;center&gt;'''WW'''|| Westerwaldkreis
|-
|}

== X ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''X'''|| Vozila [[NATO|NATO-a]]
|-
|}

== Y ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
|&lt;center&gt; '''Y'''|| Njemačka vojska (Bundeswehr)
|-
|}

== Z ==
{| class=&quot;wikitable&quot; border=&quot;1&quot; cellspacing=&quot;0&quot; cellpadding=&quot;4&quot;
|-
| &lt;center&gt;'''Z'''|| Zwickau
|-
|&lt;center&gt;'''ZW'''|| Zweibrücken
|-
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Cestovni promet u Njemačkoj|Registracijske oznake za cestovna vozila]]
[[Kategorija:Registracijske oznake za cestovna vozila po državama|Njemačka]]</text>
      <sha1>ogm6dz8urbkenrc6x4rvcyfu0c372eg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Germanizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>60495</id>
    <revision>
      <id>7448004</id>
      <parentid>7284003</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:34:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>bez izvora, &quot;Hrvatsku&quot; se ovdje odnosi na današnju Hrvatsku, a ne na [[Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija|Kraljevinu Hrvatsku i Slavoniju]] koja tada nije postojala</comment>
      <origin>7448004</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27725" sha1="kpvovwsgnbto5ai8vlza4erqc86r3j6" xml:space="preserve">'''Germanizmi''' su [[posuđenice]] i [[usvojenice]] u [[hrvatski jezik|hrvatskom jeziku]] koje potječu iz [[njemački jezik|njemačkog jezika]].

Prema ''Rječniku lingvističkih pojmova'' Rikarda Simeona germanizam je:
# općenito nešto što je svojstveno Njemačkoj, a uvedeno je u drugih naroda ili u druge jezike (običaj, jezik, itd.);
# osobito pak znači riječ, izraz, konstrukciju svojstvenu njem. jeziku, uzetu samu po sebi ili unesenu u druge jezike, ili pak načinjenu prema njemačkom jeziku;
# u širem smislu – riječ, izraz ili konstrukcija preuzeta iz bilo kojeg germanskog jezika ili načinjena prema njemu, koja nije u skladu s jezikom u koji je ušla.

Njemački je jezik neko vrijeme bio služben u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] (od 1849. do 1860), a pod germanizacijom, brojni su [[leksem]]i prodrli u ljudski govor. Germanizmi su najčešći u [[kajkavsko narječje|kajkavskome narječju]], ali posebice u [[zagreb]]ačkom govoru (očitiji je utjecaj njemačkoga jezika u govoru metropole bio izražen u [[19. stoljeće|19. stoljeću]]).

== Njemačko-hrvatski jezični kontakt ==

U hrvatskome je jeziku broj germanizama velik, procjenjuje se na najmanje 2000.&lt;ref name=&quot;Schneeweis, 1960&quot;&gt;[[Schneeweis]], [[1960.]]&lt;/ref&gt; Možda bi te riječi bolje bilo nazvati [[austrijacizam|austrijacizmima]] jer su u naš jezik stizale iz austrijskog dijela tadašnje [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] te je značajan broj tih pozajmica i danas tipičan samo austrijskom i južnonjemačkim dijalektima njemačkoga jezika.

Jaki austrijski utjecaji započeli su u 16. st. stvaranjem [[Vojna krajina|Vojne krajine]] kada se u Hrvatsku naselio velik broj vojnika s njemačkoga govornog područja i kad su se počele osnivati mnoge njemačke škole. Službeni je jezik Vojne krajine (od osnivanja [[1553.]] pa sve do njena nestanka [[1881.]]) bio [[njemački]].

Prvi su njemačko-hrvatski dodiri, međutim, započeli tri stoljeća ranije, u vrijeme prve njemačke kolonizacije kada je u 13. st., nakon što su [[Mongolsko Carstvo|Mongoli]] opustošili ova područja, hrvatsko-ugarski kralj [[Bela IV.]] pozvao njemačke stanovnike i podario im posebna prava.

Nakon poraza Turaka kod Beča [[1683.]] na područja Hrvatske i Srbije doseljavaju se pretežito Švabe – stanovnici [[Švapska|Švapske]], [[Franačka|Franačke]] i [[Rajna|Rajne]].

Za vrijeme [[Marija Terezija|Marije Terezije]] (''die Theresianische Siedlung'') na hrvatska se područja [[1763.]] – [[1770.]] doseljava oko 10.000 obitelji, a za vrijeme vladavine [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] (''die Josephinische Siedlung'')  [[1782.]] – [[1788.]] doseljava se oko 3000 obitelji, uglavnom protestanata (Schneeweis, 1960.).

U vrijeme [[Napoleon]]ovih ratova većina Nijemaca dolazi iz Švapske (zato i naziv Švabo za Nijemca). Švaba je 1945., bez ostalih Nijemaca, na hrvatskome području bilo oko 600.000.

Iako je službeni jezik općine Zagreb do [[1848.]] bio [[latinski]] (osim od [[1786.]] do [[1790.]]), jezik kojim je komunicirao obrazovani gornji sloj u [[18. stoljeće|18.]] i [[19. stoljeće|19. stoljeću]] bio je njemački. Od [[1749.]] do [[1860.]] izvodile su se isključivo njemačke kazališne predstave. Prve su novine [[1789.]], ''[[Der kroatische Korrespondent]]'', izišle na njemačkom jeziku. Govori pri raznim službenim svečanostima držani su na njemačkome, spisatelji su pisali na njemačkome, jezik trgovine i trgovaca bio je njemački, samo su seljaci koristili hrvatski.

Godine [[1849.]] njemački postaje službeni jezik i jezik koji se koristi u školama i takvim ostaje do propasti [[Apsolutizam|apsolutizma]] [[1860.]] kada se hrvatski vraća u službenu uporabu i škole, na pozornicu i u novine, ali se od [[1867.]] uvelike njegovao u višim društvenim slojevima kao otpor sve većoj mađarizaciji.

I na kraju, od [[1918.]] u srednjim se školama njemački običavao učiti više od [[francuski|francuskoga]] ili [[engleski|engleskoga]], a na sveučilištima su katedre i lektorati za njemački jezik bili osnovani prije katedara za druge jezike.&lt;ref name=&quot;Schneeweis, 1960&quot;/&gt;

U današnje vrijeme javlja se i stav da se germanizmi zapravo priznaju kao jezik jednoga dijela Njemačko-austrijske manjine (specifično u gradu Zagrebu) pod nazivom purgerski jezik ili Agramer Deutsch. U Osijeku je [[2008.]] izdan ''Esekerski rječnik'' koji ima sličnosti s agramerskim. Autor je Velimir Petrović.
Primjera ima više i u svijetu, npr. [[Pensilvanijski njemački|pensilvanijski njemački]].

== Popis germanizama ==

{{Index}}

=== A ===
* '''ablendati''' &lt; abblenden – prigušiti svjetlo, usp. die Blende – zaslon
* '''ajnc''' &lt; die Eins – broj jedan (1)
* '''ajeršpajz''' &lt; das Ei – jaje (množina Eier – jaja) + die Speise – jelo  –  kajgana
* '''akšenka''' &lt; der Achsschenkel – rukavac ili članak osovine
* '''aktentaška''' Aktentasche – aktovka ili ručna torba
* '''ancug''' &lt; der Anzug – odijelo
* '''anlaser''' &lt; der Anlasser – pokretač motora.&lt;br /&gt;Na hrvatskom zbog [[metateza|metateze]] i '''alnaser'''.
* '''aufenger''' &lt; der Aufhänger – vješalica, petlja (''na odjeći da se može objesiti'') 
* '''auspuh''' &lt; der Auspuff – ispušna cijev, ispušnik

=== B ===
* '''bajc''' ili '''pajc'''&lt; der Beiz – namakati u sredstvo za skladištenje/čuvanje (drvo ili hranu)
* '''bauštelac''' &lt; od riječi die Baustelle – gradilište – radnik na gradilištu
* '''badecimer''' &lt; das Badezimmer – kupaonica
* '''bedinerica''' &lt; die Bedienerin – spremačica
* '''beštek''' &lt; das Besteck – pribor za jelo  
* '''bina''' &lt; die Bühne – pozornica
* '''bišobrot''' &lt; das Bischofsbrot – bišobrot (kruh u koji se stavljaju grožđice i želatinasti bomboni)
* '''blic''' &lt; der Blitz – bljesak, bljeskalica
* '''bluza''' &lt; die Bluse
* '''borer''' &lt; der Bohrer – svrdlo
* '''bormašina''' &lt; die Bohrmaschine – bušilica
* '''bremza''' &lt; die Bremse – kočnica
* '''brenati''' &lt; brennen – (primarno značenje pržiti) urediti kosu škarama za kovrčanje
* '''brener''' &lt; der Brenner – plinski plamenik; željezna naprava za kovrčanje kose 
* '''bruh''' &lt; der Bruch – kila, primarno značenje pukotina, odn. prelom, lom
* '''buhtla''' &lt; die Buchtel (austrijski) – vrsta peciva, napuhnjača

=== C ===
* '''cajger''' &lt; der Zeiger – kazaljka na satu 
* '''cajtnot''' &lt; die Zeitnot – vremenska stiska 
* '''cange''' &lt; die Zange – kliješta
* '''canšteher''' &lt; der Zahnstocher – čačkalica
* '''ceh''' &lt; die Zeche – ceh; račun 
* '''ceker''' ili '''ceger''' &lt; der Zecker, Zegger ili Zöger (austrijski) – košara ili torba za kupovinu
* '''ciferšlus''' &lt; der Ziehverschluss – patentni zatvarač
* '''cigla''' &lt; die Ziegel – puna opeka{{Citation needed}}
* '''cimer''' &lt; das Zimmer – soba (također kod nas poznati germanizam '''cimer fraj''')
* '''cug''' &lt; der Zug – povlak (u jednom cugu, ili od cuga – naiskap) na njemačkom također u značenju vlak
* '''curikati/curiknuti''' &lt; vući natrag (od pridjeva zurück – natrag) 
* '''cvikati''' &lt; zwicken – poništiti voznu kartu, primarno značenje uštinuti
* '''cviker(i)''' &lt; der Zwicker – naočale

=== D ===
* '''deka''' &lt; die Decke – pokrivač ili plafon/strop
* '''dihtung''' – die Dichtung brtva, usp. glagol dihtati – dichten u značenju brtviti, zaptivati
* '''dinstati''' &lt; dünsten – pirjati, usp. der Dunst – para
* '''dizna''' – die Düse – sapnica;
* '''drek''' &lt; der Dreck – izmet, prljavština
* '''drot''' &lt; der Draht – žica
* '''drukholc''' &lt; das Druckholz (starinski za das ''Bügeleisen'' – glačalo)

=== E ===
* ''' Escajg''' &lt; essen – jesti zeug – stvar (na njemačkom riječ zastarjela, danas (Ess)besteck, usp. beštek)

=== F ===
* '''fajnšmeker''' &lt; der Feinschmecker – gurman, hedonista
* '''fajrcajg''' &lt; das Feuerzeug – upaljač
* '''fajront''' ili '''fajrunt''' &lt; der Feierabend – kraj radnog vremena
* '''faliti''' &lt; fehlen – nedostajati, manjkati, izostati  
* '''farba''' &lt; die Farbe – boja 
* '''fasovati''' &lt; fassen (primarno značenje obuhvatiti, shvatiti) – dobiti svoje  
* '''fašnik''' &lt; der Fasching – poklade, karneval
* '''faširati''', odn. '''faširano'''&lt; faschieren, faschiert – isjeckati meso, odn. sjeckano meso
* '''feder''' – die Feder – opruga (na njemačkom znači također pero)
* '''felga''' – die Felge – naplatak;
* '''fen''' &lt; Föhn {m}; Fön – topli alpski vjetar; sušilica za kosu 
* '''fišpaprikaš''' &lt; der Fisch (riba) + paprikaš 
* '''flaša''' &lt; die Flasche – boca 
* '''fleka''' &lt; der Fleck – mrlja 
* '''foranga''' &lt; der Vorhang – zavjesa, zastor (također i '''firanga''')
* '''forcimer''' &lt; das Vorzimmer – predsoblje 
* '''foršpan''' &lt; der Vorspann – kratak uvod, uvodni odlomak (''novinskog članka''); popis imena glumaca, redatelja, producenata itd. na početku filma
* '''frajla''' &lt; das Fräulein – gospođica 
* '''frket''' &lt; verkehrt – naopako, suprotno, obratno
* '''friško''' &lt; frisch – svježe{{Citation needed}}
* '''furati''' &lt; die Fuhre (podvoz, kola, tovar) – voziti
* '''frištikat''' &lt; das Frühstück (doručak) – frühstücken doručkovati (također i '''fruštuk''' – doručak)
* '''fuš ''' &lt; der Pfusch – rad na crno
* '''fušariti''' ili '''(s)fušeriti'''&lt; pfuschen – žarg. nestručno obaviti posao

=== G ===
* '''gardina''' &lt; die Gardine – zavjesa, zastor
* '''ganjak''' &lt; der Gang – hodnik
* '''gastarbajter''' &lt; der Gastarbeiter – strani radnik u Njemačkoj i Austriji (doslovno &quot;radnik gost&quot;)
* '''gemišt''' &lt; gemischt – pomiješano
* '''geltašn''' &lt; geldtashen – novčanik (doslovno torba s novcem)
* '''getriba''' &lt; Getriebe - mehanizam za prijenos snage s pogonskog stroja
* '''glancati''' &lt; glänzen – sjajiti se, također i glanc &gt; der Glanz – sjaj
* '''gletati – gletovati''' &lt; glätten – izravnati
* '''graba''' &lt; der Graben - iskopano udubljenje u zemlji, rov, jama
* '''grif''' &lt; der Griff – zahvat; u frazi imati grifa – pren. biti vješt;
* '''grunt''' &lt; der Grund (dno, podnožje, podloga, temelj) – zemlja, zemljišni posjed (od toga potječe i imenica '''gruntovnica''')
* '''gojzerica''' &lt; der Goiserer (Schuh) – brdska, okovana cipela nazvana po austrijskom gradu Bad Goisern, okovanka
* '''gvirc''', rjeđe '''gverc''' &lt; das Gewürz – fermentirano ili nefermentirano alkoholno piće od vode i meda, medovina
* '''gurtna''' &lt; Gürtel – opasač, pojas, traka

=== H ===
* '''hauba''' &lt; die Haube – pokrivač/poklopac motora, naprava za sušenje kose 
* '''haustor''' &lt; das Haustor – vrata na ulazu u kućno dvorište, die Haustür kućna vrata 
* '''heftati''' – heften – pričvršćivati;
* '''herc''' &lt; das Herz – srce
* '''hohštapler''' &lt; der Hochstapler – samozvanac, umišljena osoba, varalica
* '''hausmajstor''' &lt; der Hausmeister – kućepazitelj

=== I ===
* '''iberlauf''' &lt; das ''Überlauf(ventil)'' = preliv – prelivni ventil

=== J ===
* '''jegervuršt''' &lt; Jägerwurst – lovačka kobasica
* '''junferica''' &lt;  die Jungfer – djevica;

=== K ===
* '''kajla''' – der Keil – klin
* '''karfiol''' &lt; der Karfiol (na austrijskom dijalektu) – cvjetača
* '''kauguma''' &lt; der/das Kaugummi – guma za žvakanje
* '''kelner'''  &lt; Kellner – konobar
* '''keks''' &lt; Keks – biskvit
* '''kibla''' &lt; der Kübel (uglavnom austrijski dijalekt) – kanta
* '''kifla''' &lt; der Kipfel (na austrijskom dijalektu) – vrsta peciva (roščić)
* '''kinderbet''' &lt; das Kind (dijete) + das Bett (krevet) – dječji krevet, krevetac
* '''kirvaj/kirbaj''' &lt; die Kirchweih – kirvaj (Kirche – crkve, Weihe – posveta: religiozna proslava koja se slavi povodom posvete neke kršćanske crkve, nekada poganska zahvalnica za dobru žetvu i plodnost koji je kasnije preuzela Crkva i dala mu novo značenje)
* '''klofati''' &lt; klopfen – udarati, kucati (npr. na vrata) – isprašivati tepihe (kloferom – njem. Klopfer se isprašuju tepisi)
* '''klot''' &lt; Glatt – pravo, glatko, ravno
* '''knap''' &lt; knapp – tijesno, oskudno, jedva (Malo sam knap s vremenom. Ovo je bilo na knap. &gt; Ovo je bilo gusto/za dlaku.) 
* '''knedla''' &lt; der Knödel (austrijski, južnonjemački) – okruglica 
* '''kofer/kufer''' &lt; der Koffer – kovčeg (Pun mi je kufer! &gt; Dosta mi je svega!) 
* '''korpa''' &lt; der Korb – košara
* '''koštati''' &lt; kosten – stajati (u smislu novčane ili druge vrijednosti)
* '''krafna''' &lt; Krapfen – prsten (vrsta slatkoga tijesta s nadjevom)
* '''krafna''' &lt; Krapfen (austrijski) – vrsta slatkog tijesta s nadjevom prženo u dubokoj masnoći, uštipak, prsten 
* '''kremšnita''' &lt; Kremschnitte – vrsta kolača 
* '''krampus''' &lt; der Krampus – krampus (vrag u likovnoj predodžbi s repom i rogovima koji se javlja zločestoj djeci u pričama i običajima)
* '''krigla''' &lt; der Krügel (austrijski, južnonjemački) – čaša za pivo s drškom  
* '''krizbam/križbam''' &lt; der Christbaum – božićno drvce
* '''krumpir''' &lt; austr. (zastarjelo, rijetko regionalno) die Grundbirne, ( ili Krummbirne – pogrbljena kruška) koruški krumpir/grumper – krumpir
* '''kugla''' &lt; die Kugel – kugla, zrno (''metak''), tane&lt;ref&gt;[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eldlXRE%3D&amp;keyword=kugla HJP: natuknica &quot;kugla&quot;] (pristupljeno 9. lipnja 2016.)&lt;/ref&gt;
* '''kuglof/kuglov/kugluv''' &lt; der Gugelhupf (austrijski dijalekt) – kuglof (kolač od dizanog tijesta sa suhim grožđem, okruglasta je oblika sa šupljinom u sredini)
* '''kupleraj''' &lt; die Kuppelei – svodništvo; javna kuća; usp. kuppeln – spojiti
* '''kuplung''' &lt; die Kupplung – spojka, kvačilo (uređaj za prijenos okretaja u motornom vozilu)
* '''kvarcanje''' &lt; Quarzlampe – umjetno sunčanje 
* '''kvirc''' – vidi ''gvirc''

=== L ===
* '''lajbek''' &lt; das Leibchen – prsluk
* '''lauf''' &lt; der Lauf – trk, trčanje
* '''larfa''' &lt; die Larve – krinka, maska (na hrvatskom zbog [[metateza|metateze]] i '''lafra''')
* '''ler''' &lt; leer – prazan, u leru – u praznom hodu (njem. Leerlauf)
* '''lifrati''' &lt; liefern – dostaviti
* '''lojtre''' &lt; die Leiter – ljestve

=== M ===
* '''mansarda''' &lt; Mansarde – potkrovlje
* '''majstor''' &lt; der Meister – zanatlija, znalac
* '''melšpajz''' &lt; Mehlspeisen – kolači, poslastice
* '''miliprot''' &lt; das Milchbrot, dial. Milichbrot – miliprot (bijeli pšenični kruh koji se sprema za Uskrs i Božić)
* '''mišafl''' &lt; Mistschaufel, Kehrschaufel – lopatica za smeće (U Zagrebačkom dijalektu se izgovara miščafl)
* '''mišung''' &lt; die Mischung (mješavina)

=== N ===
* '''nahtkasl''' &lt; das Nachtkastl, austrijski dijalekt – Kast(er)l je umanjenica od Kasten – ormar  – dakle noćni ormarić
* '''nojgvirc''' &lt; das Neugewürz – piment (svojedobno novi začin)

=== O ===
* '''ofinger''' &lt; (način izgovora riječi Aufhänger na austrijskom i južnonjemačkim dijalektima), usp. aufenger  – vješalica za odjeću

=== P ===
* '''pajc''' &gt; v. bajc
* '''pofezna''' &lt; Pofese, Pofesen (pl.) (austrijski, bavarski dijalekti) – pohani kruh 
* '''paradajz''' &lt; – Paradeiser (austrijski dijalektalno) – rajčica
* '''plac''' &lt; der Platz – trg
* '''peglati''' &lt; bügeln – glačati, usp. der Bügeleisen – pegla, glačalo, 
* '''penzl''' &lt; der Pinsel – kist
* '''penzija''' &lt; die Pension – mirovina (penzioner – umirovljenik)
* '''pikzibner''' &lt; Pik sieben (pikova sedmica – nevažna karta) – izraz koristimo kao &quot;nitko i ništa&quot;
* '''platfus''' &lt; der Plattfuß – ravno stopalo
* '''prezvuršt''' &lt; die Presswurst – doslovce presana kobasica vrsta kobasice, tlačenica
* '''poblajhati''' &lt; bleichen – izbijeliti (još se može reći i zblajhati)
* '''pofajhtati''' &lt; feucht – vlažno izraz koristimo za navlažiti
* '''pofloktati''' &lt; Flocken – slang riječ za ''pojesti sve do kraja'' dolazi od riječi pahuljice
* '''purger''' &lt; Bürger – građanin

=== R ===
* '''rapšicer '''&lt; der Raubschütze – krivolovac
* '''ratkapa''' &lt; die Radkappe – poklopac kotača
* '''remen''' &lt; Riemen – pojas
* '''restati''' &lt; rösten – dulje vrijeme pržiti (bez mnogo masnoće), tako da krumpir postane hrskav, odn. reš
* '''resch''' ili '''rösch''' &lt; hrskavo pečen
* '''rikverc'''  rückwärts – (u)natrag, (u)nazad
* '''rolati se''' &lt; rollen – koturati se{{Citation needed}}
* '''rolete''' &lt; rollo, Rollos – platnena žaluzina
* '''rolšuhe''' &lt; die Rollschuhe – koturaljke
* '''rosfraj''' &lt; rostfrei – doslovce bez hrđe, tj. nehrđajući
* '''roštilj''' &lt; der Rost – rešetka (za pečenje mesa, skraćeno od Bratrost), također gril (njem. der Grill)
* '''ruksak''' &lt; der Rucksack – naprtnjača

=== S ===
* '''sajla''' &lt; das Seil – (metalno) uže
* '''sala''' &lt; der Saal – dvorana
* '''sekirati (se, koga)''' &lt; sekkieren (austrijski) – brinuti, smetati, opteretiti brigama

=== Š ===
* '''šajba''' &lt; die Scheibe – ploča, pločica, disk
* '''šaht''' &lt; der Schacht – okno, otvor za kanalizaciju
* '''šalter''' &lt; der Schalter – prekidač; šalter (na pošti, kolodvoru, u banci)
* '''šamrl''' &lt; das Schammerl (austrijski) – stolac bez naslona, tronožac
* '''šank''' &lt; die Schank (austrijski), Ausschank, također die Schenke 
* '''šaraf''' &lt; dijalektalni južnonjemački i austrijski način izgovora riječi die Schraube – vijak, zavrtanj
* '''šarmer''' &lt; Charmeur – zanosan, dražestan, ljubak, očaravajuć
* '''šeflja''' &lt; Schaufel, Schippe – kutljača
* '''šihta''' &lt;  die Schicht – smjena
* '''šircl''' &lt;  die Schürze – pregača
* '''širhakl''' (širajzl) &lt; der Schürhaken, das Schüreisen – žarač
* '''šlafcimer''' &lt; das Schlafzimmer – spavaća soba 
* '''šlag''' &lt; der Schlag – udarac, udar; kap (srčana i moždana); tučeno slatko vrhnje 
* '''šlager''' &lt; der Schlager  
* '''šlafrok''' &lt; schlafen (spavati) + der Rock (suknja, haljina) – kućna haljina 
* '''šlagvort''' &lt; das Schlagwort – krilatica, geslo, parola
* '''šlajdrati''' &lt; schleudern – proklizati se, zanijeti se
* '''šlajfati''' &lt; schleifen – izbrusiti
* '''šlank''' &lt; schlank – mršav
* '''šlape''' &lt; der Schlappen ili Schlapfen (na austrijskom i bavarskom dijalektu) – papuče
* '''šlauf''' &lt; der Schlauch – gumena cijev; mijeh 
* '''šnupftuh''' &lt; das Schnupftuch – maramica
* '''šlampav''' &lt; schlampig – neuredan, nemaran, površan
* '''šlempav '''&lt; schlumper – majmun (pogrdno)
* '''šlamperaj'''&lt; die Schlamperei – nemarnost, neurednost, traljavost
* '''šleper''' &lt; der Schlepper – tegljač 
* '''šlus''' &lt; der Schluss – kraj
* '''šljaka''' &lt; die Schlacke (drozga, šljaka, talog; troska, ostaci izgorjelog koksa, ugljena) – rad, posao  (glagol je  '''šljakati''', a onaj tko &quot;šljaka&quot; je '''šljaker''') 
* '''šmekt''', '''šmeka''' &lt; schmeckt – ukusno je
* '''šminka''' &lt; die Schminke
* '''šmucig''' &lt; schmutzig – zmazan (Purgerski), umazan, prljav (Purgerski – sprljan) 
* '''šnajder''' &lt; der Schneider – krojač
* '''šnala''' &lt; Schnalle – kopča 
* '''šnicla''' &lt; das Schnitzel – odrezak
* '''šnit''' &lt; der Schnitt – rez
* '''šnita''' &lt; die Schnitte – kriška
* '''špahtla''' &lt; der Spachtel – lopatica za struganje gipsa, boje...
* '''špancir''' &lt; spazieren – šetati
* '''špajscimer''' &lt; das Speisezimmer – trpezarija 
* '''špajza''' &lt; die Speis (austrijski, južnonjemački), die Speisekammer – smočnica
* '''španga''' &lt; die Spange – broš, nakit za kosu
* '''šparhet (špaher, šporer) ''' &lt; der Sparherd od sparen – štedjeti; Herd – žarište, grijna ploča (izraz koristimo za štednjak)
* '''špek''' &lt; der Speck – slanina
* '''špenadla''' &lt; die Nadel – igla
* '''špic''' &lt; der Spitz (austrijski, južnonjemački) za die Spitze – šiljak, vrh
* '''špica''' &lt; die Spitze – šiljak, vrh; skraćeno za die Spitzenzeit – vrijeme vreve, najgušćeg prometa  
* '''špigla''' &lt; der Spiegel – ogledalo ili zrcalo
* '''špil''' &lt; das Spiel (primarno značenje igra) – skupina predmena za društvene igre, npr. špil karata
* '''špotati''' &lt; spotten – izrugivati se (zapravo ga koristimo u značenju prekoravati koga, ljutiti se na koga)
* '''šprehati''' &lt; sprechen – govoriti 
* '''šprica''' &lt; die Spritze – brizgalica, štrcaljka; injekcija 
* '''špricer''' &lt; gespritz (na austrijskom dijalektu) – gaziran 
* '''špur(a)''' &lt; die Spur – traka/kolotrak
* '''šrafciger (šerafnciger)''' &lt; der Schraubenzieher –  odvijač
* '''štab''' &lt; der Stab – štap; osoblje (izraz koristimo za stožer)
* '''štambilj''' &lt; der Stempel – žig
* '''štand''' &lt; der Stand – prodajno ili izložbeno mjesto na sajmu
* '''štanga''' &lt; die Stange – motka, pritka, šipka 
* '''štaubšećer''', '''štaubcuker''' &lt; njem. Staubzucker, der Staub – prašina (izraz koristimo za šećer u prahu)
* '''štaubzauger''' &lt; der Staubsauger od Staub – prašina i saugen – sisati – usisavač
* '''šteker''' &lt; der Stecker – utičnica (od glagola ''stecken'' – stavljati, pričvrstiti) 
* '''štift''' &lt; der Stift – čavao bez glavice, također znači također obična (drvena) olovka (skraćeno od Bleistift) 
* '''štih''' &lt; der Stich (primarno značenje bod ili ubod) – bod u kartanju, primjesa okusa/mirisa
* '''štikla''' &lt; der Stöckel – visoka potpetica 
* '''štirka''' &lt; die Stärke – škrob, usp. glagol štirkati rublje  
* '''štimati''' &lt; stimmen – biti točan/u redu; ugađati žice glazbala 
* '''štimung''' &lt; die Stimmung – raspoloženje, ugođaj, atmosfera
* '''štof''' &lt; Stoff – materijal 
* '''štokrla''' &lt; Stockerl (austrijski, južnonjemački) – stolac 
* '''štos''' &lt; der Stoß – potisak, udarac; hrpa, recimo štos papira
* '''štrebati''' &lt; streben – nastojati, težiti (štreber (der Streber – austrijski) učenik koji uči i bez razumijevanja, samo da bi znao podatke &gt; strebern (dijalektalno austrijski) – učiti na takav način)
* '''štrik''' &lt; der Strick – uže, konopac 
* '''štrikati''' &lt; stricken – plesti 
* '''štruc''' &lt; der Strutz (austrijski dijalektalno, rijetko) – komad, oblik kruha, vekna
* '''štrudla''' &lt; der Strudel – pita savijača, primarno značenje na njemačkom: vir (u vodi)
* '''šub''' &lt; der Schub – potisak, u frazi od šuba – odmah, iz prve
* '''šuft''' &lt; der Schuft – hulja, lopov, lupež, nitkov
* '''šukara''' &lt; die Schubkarre – vrtna kolica
* '''šuster''' &lt; der Schuster – postolar, cipelar 
* '''švercer''' &lt; der Schwärzer – [[krijumčar]]

=== T ===
* '''tipl''' &lt; der Dübel – usadak u koji se navrće vijak, učvrsnica 
* '''tipfeler''' &lt; der Tippfehler – zatipak, tiskarska greška
* '''tišler''' &lt; der Tischler – stolar
* '''trajbana jaja''' &lt; treiben – gurati (u hrv. jeziku izraz koristimo za kajganu)
* '''trefiti''' &lt; treffen – pogoditi (svršeni oblik je '''potrefiti''')
* '''trotl''' &lt; der Trottel – nespretnjaković, šeprtlja, šonjo

=== V ===
* '''veker(ica)''' &lt; der Wecker – budilica
* '''veš''' &lt; die Wäsche – rublje 
* '''vešmašina''' &lt; die Waschmaschine – perilica rublja
* '''vic''' &lt; der Witz – šala
* '''viršla''' &lt; das Würstel (deminutiv riječi Wurst na austrijskim i južnonjemačkim dijalektima  – kobasičica) &lt; Wurst – hrenovka
* '''vekna''' &lt; der Wecken (austrijski, južnonjemački, umanjenica: das Weckerl) – oblik kruha duguljasti kruh

=== Z ===
* '''ziher''' &lt; sicher – siguran, sigurna, sigurno (osoba koja ne voli riskirati je '''ziheraš''')
* '''zihernadla''', '''ziherica''' – die Sicherheitsnadel od riječi: sicher/Sicherheit i Nadel – sigurno/sigurnost i igla, sigurnosnica
* '''zrihtati''' einrichten, odn. richten (austrijski, južnonjemački dijalekti) nešto urediti, srediti, 
Richtung – moda, modna linija, znači urediti/obući se po zadnjoj modi

=== Ž ===
* '''žemlja''' &lt; die Semmel – pecivo za doručak, kruščić

Brojne su [[riječ]]i smatrane germanizmima, premda i u samome njemačkome vuku korijene iz drugih [[jezik]]a (npr. [[dijalekt]]. ''paradajz'', rajčica), ali ih nazivamo germanizmima po jeziku iz kojeg smo te riječi preuzeli.

Germanizmi su, zbog političkih i prostornih dodira s hrvatskim jezikom, postali dio hrvatskoga jezika. Neki germanizmi, primjerice ''šminka'', dio su standardnog jezika jer za njih nemamo odgovarajuće zamjene, a neki su prilično česti, primjerice ''cigla'', ali i za njih imamo hrvatske zamjene (''opeka'').

== Prevedenice ==

U germanizme se ubrajaju i neki izrazi doslovce [[prevedenice|prevedeni]] s njemačkog, a koji se danas vrlo često rabe u nestandardnim varijetetima: ''doći k sebi'' (''zu sich kommen'') umjesto ''osvijestiti se''; ''bez da'' (od veznika ''ohne dass'' odnosno ''ohne zu'') umjesto ''a da ne/nije'', ''sjesti se'' umjesto ''sjesti'', glagol ''raditi'' koji se upotrebljava i gdje se u standardu ne rabi: ''raditi frizuru'' umjesto ''frizirati'' ili ''šišati'', ''raditi kolače'' umjesto ''peći kolače'', ''raditi od buhe slona'' umjesto ''praviti od buhe slona'', što je također doslovce prevedeno s njemačkoga. Česti germanizmi također su izrazi ''jučer navečer'' (''gestern Abend'') umjesto ''sinoć'', ''danas ujutro'' (''heute Morgen'') umjesto ''jutros'', ''danas navečer'' (''heute Abend'') umjesto ''večeras''.

U doba [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], a i kasnije, bili su, prije svega u sjeverozapadnim dijelovima Hrvatske, u razgovornom jeziku u upotrebi mnogi iskrivljeni njemački izrazi poput ''kisdihant'' (od ''küß die Hand'' – ljubim ruku), pozdrav kojim su djeca pozdravljala starije, a prije svega kavaliri dame (''kisdihant milostiva'').

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}

== Literatura ==
* Anić, Vladimir: ''Veliki rječnik hrvatskoga jezika'', Novi Liber, Zagreb, 2003.
* Binder Theo ''Njemačke posuđenice u hrvatskom govoru Osijeka'' FF Press, {{ISBN|953175224-9}}
* ''Duden Deutsches Universalwörterbuch'', 5., neu bearbeitete und erweiterte Auflage, Bibliographisches Institut &amp; F. A. Brockhaus AG, Mannheim, 2003.
* Glovacki-Bernardi, Zrinjka: ''Deutsche Lehnwörter in der Stadtsprache von Zagreb'', P. Lang, Frankfurt/M, 1998.
* Glovacki-Bernardi, Zrinjka: ''O njemačkim elementima u zagrebačkom govoru i hrvatskom književnom jeziku'', Rječnik i društvo, Zagreb, 1989.
* Klaić, Bratoljub: ''Rječnik stranih riječi'', Zagreb, 1981.
* Matasović, Ranko: ''Germanske posuđenice u praslavenskome'', Filologija, Zagreb, 2000.
* Petrović Velimir ''Esekerski rječnik'', FF Press, {{ISBN|978-953-175-283-1}}
* Piškorec, Velimir: ''Germanizmi u govorima đurđevečke Podravine, FF press, Zagreb, 2005.''
* Schneeweis, Edmund: ''Die deutschen Lehnwörter im Serbokroatischen in kulturgeschichtlicher Sicht'', de Gruyter, Berlin, 1960.
* Simeon, Rikard: ''Enciklopedijski rječnik lingvističkih naziva na osam jezika: hrvatsko-srpski, latinski, ruski, njemački, engleski, francuski, talijanski, španjolski'', I–II, Zagreb, 1969.
* Štebih, Barbara: ''Adaptacije germanizma u iločkom govoru'', Rasprave Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 29: str. 293–323., Zagreb, 2003.
* Štebih, Barbara: ''Germanizmi u zagrebačkom govoru'', Kaj, 5/6: str. 31–37., Zagreb, 2002.
* Štebih, Barbara: ''Vojni terminološki germanizmi u Rječniku hrvatskoga kajkavskoga književnog jezika'', Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje, 26: str. 245–260., Zagreb, 2000.
* Talanga, Tomislav: ''Pučka etimologija među nekim njemačkim posuđenicama'', Jezikoslovlje, 2002.
* Тривунац, Милош: ''Немачки утицаји у нашем језику : (из страног прегледа)'', Штампарија М. Сибинкића, Београд, 1937.

== Poveznice ==

* [[Njemački prefiksi]]

[[Kategorija:Posuđenice]]
[[Kategorija:Njemački jezik]]</text>
      <sha1>kpvovwsgnbto5ai8vlza4erqc86r3j6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hominini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61676</id>
    <revision>
      <id>7447899</id>
      <parentid>6313235</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:42:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447899</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3022" sha1="st3tzo5yuqaxoyt0inkyef4i9nqhx7q" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Hominini
| slika = Ham-and-handler.jpg
| slika_širina = 240px
| slika_opis = [[Homo (rod)|Čovjek]] i [[čimpanza]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = '''Hominini'''
| tribus_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1825.]]
| razdioba_stupanj = [[Podtribus|Podtribusi]] i [[rod (biologija)|rodovi]]
| razdioba = {{plainlist|
* [[Panina]]
* {{0}}''[[Pan (rod)|Pan]]''
* [[Hominina]]&lt;br&gt;
* {{0}}''[[Homo]]''
* [[Australopithecina]]&lt;br&gt;
* {{0}}{{extinct}}''[[Australopithecus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Kenyanthropus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Paranthropus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Ardipithecus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Sahelanthropus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Orrorin]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Graecopithecus]]''&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fuss |first1=J |last2=Spassov |first2=N |last3=Begun |first3=DR |last4=Böhme |first4=M |year=2017 |title=Potential hominin affinities of ''Graecopithecus'' from the Late Miocene of Europe |doi=10.1371/journal.pone.0177127 |journal=PLoS ONE |volume=12 |page=e0177127 |doi-access=free |bibcode=2017PLoSO..1277127F |pmid=28531170 |pmc=5439669}}&lt;/ref&gt;}}
}}
'''Hominini''' su [[tribus]] potporodice [[Homininae]] koji obuhvaća samo vrste [[čovjek]] (''Homo''), [[čimpanze|čimpanza]] (''Pan'') i njihove izumrle pretke. Članovi tog tribusa zovu se '''hominini''' (usp. [[Hominidae]], &quot;[[hominid]]i&quot;).

[[Datoteka:Hominini-hr.png|mini|lijevo|400 px|Rodoslovno stablo živućih Hominoida]]
Stvaranje ovoga taksona posljedica je nove ideje po kojoj najmanje sličnu vrstu nekog trojstva valja odvojiti od ostale dvije. Uspoređujući [[DNK]], znanstvenici misle da se odvajanje ''Pan/Homo'' moglo dogoditi prije oko 5 do 7 milijuna godina.{{ref|split}} Zanimljivo je primijetiti da nije pronađena niti jedna fosilna vrsta koja bi pripadala ''Panu''; svi desno navedeni rodovi su preci roda ''Homo'', ili su njegovi ogranci. Međutim, ''[[Orrorin]]'' i ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' postojali su približno u vrijeme odvajanja, pa bi mogli biti preci i ljudi i čimpanza.

Po prijedlogu Manna i Weissa (1996){{ref|Mann}}, u tribus ''Hominini'' spadaju ''Pan'' i ''Homo'' kao odvojeni podtribusi. ''Homo'' (i po istoj logici, svi dvonožni čovjekoliki majmuni) spadaju u podtribus [[Hominina]], dok ''Pan'' spada u podtribus [[Panina]].

== Vidjeti ==
*[[Evolucija čovjeka]]

== Izvori ==
{{Wikivrste|Hominini}}
# {{Note|split}} ''[http://www.physorg.com/news9211.html Scientists narrow time limits for human, chimp split] at http://www.physorg.com
# {{Note|Mann}} Mann, Alan and Mark Weiss 1996: &quot;Hominoid Phylogeny and Taxonomy: a consideration of the molecular and Fossil Evidence in an Historical Perspective.&quot; ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 5(1): 169-181.
{{izvori}}

{{Mrva-život}}

[[Kategorija:Homininae]]
[[Kategorija:Hominini| ]]</text>
      <sha1>st3tzo5yuqaxoyt0inkyef4i9nqhx7q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447900</id>
      <parentid>7447899</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:43:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Tribusi kralježnjaka|Tribusi kralježnjaka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447900</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3035" sha1="70enuz7j1gnnwlh9rpjglooui2p0d57" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja = pink
| naziv = Hominini
| slika = Ham-and-handler.jpg
| slika_opis = [[Homo (rod)|Čovjek]] i [[čimpanza]]
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = '''Hominini'''
| tribus_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1825.]]
| razdioba_stupanj = [[Podtribus|Podtribusi]] i [[rod (biologija)|rodovi]]
| razdioba = {{plainlist|
* [[Panina]]
* {{0}}''[[Pan (rod)|Pan]]''
* [[Hominina]]&lt;br&gt;
* {{0}}''[[Homo]]''
* [[Australopithecina]]&lt;br&gt;
* {{0}}{{extinct}}''[[Australopithecus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Kenyanthropus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Paranthropus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Ardipithecus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Sahelanthropus]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Orrorin]]''
* {{0}}{{extinct}}''[[Graecopithecus]]''&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Fuss |first1=J |last2=Spassov |first2=N |last3=Begun |first3=DR |last4=Böhme |first4=M |year=2017 |title=Potential hominin affinities of ''Graecopithecus'' from the Late Miocene of Europe |doi=10.1371/journal.pone.0177127 |journal=PLoS ONE |volume=12 |page=e0177127 |doi-access=free |bibcode=2017PLoSO..1277127F |pmid=28531170 |pmc=5439669}}&lt;/ref&gt;}}
}}
'''Hominini''' su [[tribus]] potporodice [[Homininae]] koji obuhvaća samo vrste [[čovjek]] (''Homo''), [[čimpanze|čimpanza]] (''Pan'') i njihove izumrle pretke. Članovi tog tribusa zovu se '''hominini''' (usp. [[Hominidae]], &quot;[[hominid]]i&quot;).

[[Datoteka:Hominini-hr.png|mini|lijevo|400 px|Rodoslovno stablo živućih Hominoida]]
Stvaranje ovoga taksona posljedica je nove ideje po kojoj najmanje sličnu vrstu nekog trojstva valja odvojiti od ostale dvije. Uspoređujući [[DNK]], znanstvenici misle da se odvajanje ''Pan/Homo'' moglo dogoditi prije oko 5 do 7 milijuna godina.{{ref|split}} Zanimljivo je primijetiti da nije pronađena niti jedna fosilna vrsta koja bi pripadala ''Panu''; svi desno navedeni rodovi su preci roda ''Homo'', ili su njegovi ogranci. Međutim, ''[[Orrorin]]'' i ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' postojali su približno u vrijeme odvajanja, pa bi mogli biti preci i ljudi i čimpanza.

Po prijedlogu Manna i Weissa (1996){{ref|Mann}}, u tribus ''Hominini'' spadaju ''Pan'' i ''Homo'' kao odvojeni podtribusi. ''Homo'' (i po istoj logici, svi dvonožni čovjekoliki majmuni) spadaju u podtribus [[Hominina]], dok ''Pan'' spada u podtribus [[Panina]].

== Vidjeti ==
*[[Evolucija čovjeka]]

== Izvori ==
{{Wikivrste|Hominini}}
# {{Note|split}} ''[http://www.physorg.com/news9211.html Scientists narrow time limits for human, chimp split] at http://www.physorg.com
# {{Note|Mann}} Mann, Alan and Mark Weiss 1996: &quot;Hominoid Phylogeny and Taxonomy: a consideration of the molecular and Fossil Evidence in an Historical Perspective.&quot; ''Molecular Phylogenetics and Evolution'' 5(1): 169-181.
{{izvori}}

{{Mrva-život}}

[[Kategorija:Homininae]]
[[Kategorija:Hominini| ]]
[[Kategorija:Tribusi kralježnjaka]]</text>
      <sha1>70enuz7j1gnnwlh9rpjglooui2p0d57</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bonobo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>61890</id>
    <revision>
      <id>7447886</id>
      <parentid>7118361</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:34:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Čimpanze|Čimpanze]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447886</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15891" sha1="k5xbfmo80icx1j1xz4hi0410mdhswn8" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja= pink
| slika = Bonobo.jpg
| naziv= Bonobo&lt;ref&gt;Groves, Colin, Wilson, D. E., i Reeder, D. M. (eds) ''Mammal Species of the World'', 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 183. {{ISBN|0-801-88221-4}}.&lt;/ref&gt;
| status = {{StatusUgroženi}}
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| familia = [[Hominidae]]
| genus = ''[[Čimpanze|Pan]]''
| species = '''''P. paniscus'''''
| dvoimeno = ''Pan paniscus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Ernst Schwarz|Schwarz]], 1929
| karta_raspon= Bonobo distribution.PNG
| karta_raspon_širina= 200px
| karta_raspon_opis= Rasprostranjenost Bonoba
}}

'''Bonobo''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Pan paniscus''), do nedavno najčešće nazivana '''patuljastom čimpanzom''', a katkad i samo '''patuljkom''' ili '''[[gracilnost|gracilnom]] čimpanzom''', jedna je od dvije [[vrsta|vrste]] koje su obuhvaćene [[rod (taksonomija)|rod]]om čimpanza, [[čimpanze|Pan]]. I jedna i druga su čimpanze, iako se sada taj izraz najčešće koristi za veću vrstu, ''[[obična čimpanza|Pan troglodites]]''. Da bi se izbjegla zabuna, ovaj članak slijedi sve jači trend korištenja izraza &quot;čimpanza&quot; za oba člana toga roda.

Bonobe je [[1928.]] godine otkrio američki anatom Harold Coolidge, pronašavši lubanju u muzeju Tervuren u Belgiji za koju se mislilo da pripada mladoj čimpanzi, iako su zasluge za otkriće pripale Nijemcu [[Ernst Schwarz|Ernstu Schwarzu]], koji je [[1929.]] godine otkriće objavio. Vrsta se odlikuje uspravnim hodom, [[matrijarhat|matrijarhalnom]] i [[egalitarizam|egalitarnom]] kulturom, te istaknutom ulogom koju u njihovu društvu imaju [[spolnost|spolne aktivnosti]].

== Ime ==
=== Obično ime ===
Po jednoj teoriji o porijeklu imena &quot;bonobo&quot; ono predstavlja pogrešno izgovoreno ime grada Bolobo koji se nalazi na rijeci Kongo. Vjerojatnije je objašnjenje po kojemu ono dolazi od riječi ''predak'' na starome [[Bantu]] jeziku.

=== Taksonomija ===
Znanstveno ime bonoba je ''Pan paniscus''. Budući da im je [[DNK]] više od 98% ista kao u ''Homo sapiensa'', mnogo su bliskiji srodnici čovjeku nego gorile. Zato su znanstvenici reklasificirali taksonomiju bonoba (i običnih čimpanza), pomaknuvši znanstveno ime njihove porodice iz porodice ''Pongidae'' čovjekolikih majmuna u čovječju porodicu ''Hominidae''. No stvar je i dalje sporna. Neki znanstvenici drže da su bonobo i obična čimpanza toliko bliski ljudima, da bi ime njihova roda također trebalo biti klasificirano pod čovječji rod ''Homo'': ''Homo paniscus'', ''Homo sylvestris'' ili ''Homo arboreus''. Druga struja misli da je izraz ''Homo sapiens'' pogrešno dato ime i da bi ljudi trebali biti preklasificirani u ''Pan sapiens''. U svakom slučaju, mijenjanje imena roda je problematično jer ono otežava taksonomiju ostalih vrsta koje su bliske čovjeku, uključujući [[australopithecus|australopiteka]]. Štoviše, iako su čimpanze i ''H. sapiens'' očigledno evoluirali iz iste DNK, one nisu jednake. Mutacija je u čovječjoj liniji spojila dva para kromosoma, tako da ljudi imaju 23 para kromosoma, dok bonobi i obične čimpanze imaju 24.

Dokazi iz DNK pokazuju da su se bonobi i obične čimpanze jedni od drugih odvojili samo 500.000 godina nakon odvajanja od zadnjega zajedničkog pretka njih i čovjeka, a nakon toga su svi bili razdvojeni kroz gotovo 5 milijuna godina. Kao takve, ove su tri vrste približno jednako udaljene. Budući da osim ''Homo sapiensa'' nije preživjela niti jedna druga vrsta iz ljudske linije toga grananja, stoga su obje ove vrste čimpanza najbliži živući srodnici čovjeka.

Bonobo je ipak nešto malo bliži srodnik. U bonoba je DNK sačuvala više zajedničkog s ljudskom DNK, dok se ona u obične čimpanze još malo udaljila.

== Tjelesne značajke ==
[[Datoteka:Bonobo_009.jpg|mini|Bonobo]]
Bonobo je mnogo krhkija od obične čimpanze. Glava joj je manja, ali ima više čelo. Lice joj je crno s ružičastim usnama, ima male uši, široke nosnice i dugu kosu na glavi. Ženke imaju lagano izbočene grudi, za razliku od ravnih prsiju ženki ostalih čovjekolikih majmuna, iako ne toliko izbočene kao u čovjeka. Bonobe također imaju mršava tijela u gornjem dijelu, uska ramena, tanke vratove i duge noge u usporedbi s običnim čimpanzama. Bonobe gotovo 25% vremena kretanja na tlu hodaju uspravno. Sve te značajke, te njihovo držanje, daju im mnogo ljudskiji izgled u odnosu na obične čimpanze. Štoviše, bonobe posjeduju izrazito individualiziran izgled lica, kao i ljudi, pa se pojedinačno jedne od drugih znatno razlikuju, te su naučene na vizualno prepoznavanje u društvenim međudjelovanjima.

== Psihološke značajke ==

[[Frans de Waal]], jedan od vodećih svjetskih primatologa, tvrdi da su bonobe često sposobne iskazivati osjećaje [[altruizam|altruizma]], [[suosjećanje|suosjećanja]], [[empatija|empatije]], ljubaznosti, strpljenja i [[senzitivnost]]i.

Novija promatranja u divljini potvrđuju da su mužjaci običnih čimpanza u čoporima krajnje agresivni prema mužjacima izvan čopora. Organiziraju zabave ubijanja patrolirajući u potrazi za nesretnim mužjacima koji možda u blizini žive u samoći. Čini se da se tako ne ponašaju ni mužjaci ni ženke u bonoba, jer izgleda da i jedni i drugi više vole spolna općenja unutar skupine negoli izazivanje okrutnih sukoba s pojedincima izvan skupine. Bonobe žive tamo gdje mnogo agresivnijih običnih čimpanza nema. Vjerojatno se drže na sigurnoj udaljenosti od svojih okrutnijih i jačih srodnika. Uz to, ni jedni ni drugi ne znaju plivati, a općenito žive na suprotnim stranama velikih rijeka.

[[Richard Wrangham]] i [[Dale Peterson]] naglašavaju značaj korištenja spolnih odnosa kao mehanizma za izbjegavanje nasilja u bonoba.

:&quot;I [obične] čimpanze i bonobe razvile su se iz zajedničkoga pretka od kojega je potekao i čovjek, a bonobe su jedne od najmiroljubivijih, najneagresivnijih vrsta sisavaca koje danas žive na Zemlji. Kod njih su se razvili načini smanjenja nasilja koji prožimlju čitavo njihovo društvo. One nam pokazuju kako evolucijski ples okrutnosti nije nemilosrdan&quot;.&lt;ref&gt;Richard Wrangham and Dale Peterson, ''Demonic Males: Apes and the Origins of Human Violence''&lt;/ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/demonicmales.htm]

=== Spolno društveno ponašanje ===

[[Spolni odnosi]] igraju važnu ulogu u društvenoj zajednici bonoba, koriste se kao [[pozdravi]], kao sredstvo u [[rješavanje sukoba|rješavanju sukoba]] i [[pomirenje|pomirenju poslije sukoba]], kao [[prostitucija|uzvratna usluga]] koju ženke pružaju u zamjenu za hranu. Bonobe su jedini čovjekoliki majmuni osim čovjeka kod kojih se primjećuju ''sve'' ove spolne aktivnosti: [[genitalni seks]] &quot;sprijeda&quot; (uglavnom [[tribadizam|ženka-ženka]], a zatim i [[koitus|mužjak-ženka]], te [[frot|mužjak-mužjak]]), [[francuski poljubac|ljubljenje jezicima]] i [[oralni seks]].[http://www.blockbonobofoundation.org/] U znanstvenoj literaturi, spolni odnos ženka-ženka često se naziva ''GG trljanje'' to jest ''trljanje genitalijom o genitaliju'', dok se odnos mužjak-mužjak ponekad naziva ''mačevanje penisima''.

Do spolne aktivnosti dolazi unutar najbliže obitelji, a također i izvan nje, a često su uključeni i odrasli i djeca. Bonobe ne stvaraju trajne odnose s pojedinim partnerima. Čini se, također, da u svojemu spolnom ponašanju ne prave razlike u spolu i dobi, s mogućim izuzetkom spolnog odnosa između majki i njihovih odraslih sinova; neki promatrači vjeruju da su takva parenja [[tabu]]. Kada bonobe nađu neki novi izvor hrane ili kakvo hranilište, provala oduševljenja obično dovodi do općeg seksa, za što se pretpostavlja da smanjuje napetosti i omogućuje mirno hranjenje.&lt;ref&gt;Frans B. M. de Waal: [http://songweaver.com/info/bonobos.html Bonobo Sex and Society] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120525175642/http://songweaver.com/info/bonobos.html |date=25. svibnja 2012. }}, ''Scientific American'', 1995. March stranice 82-88&lt;/ref&gt;

Mužjaci bonoba često se upuštaju u razne oblike muško-muškoga genitalnog seksa ([[frot]]).&lt;ref&gt;Frans de Waal, &quot;Bonobo Sex and Society&quot;, ''Scientific American'' (March 1995), str. 82. i dalje&lt;/ref&gt;[http://www.primates.com/bonobos/bonobosexsoc.html][http://www.bio.davidson.edu/people/vecase/Behavior/Spring2004/laird/Social%20Organization.htm] U jednom od tih oblika dva mužjaka vise na grani stabla okrenuti jedan prema drugome pri čemu se &quot;penisima mačuju&quot;. Pojavljuje se također i oblik frota u kojemu mužjaci međusobno trljaju penise u [[misionarski položaj|misionarskom položaju]]. Posebna vrsta frota, koja se zove &quot;trljanje stražnjica&quot;, javlja se kao izraz pomirenja među dvama mužjacima nakon sukoba, pri čemu su jedan drugome okrenuti stražnjicama i međusobno se trljaju mošnicama.

Ženke bonoba također se upuštaju u razne oblike genitalnoga seksa ([[tribadizam]]) kako bi stvorile društvene veze i time oblikovale žensku jezgru društvene zajednice bonoba. Budući da je društvena zajednica bonoba nenasilna i egalitarna, prijateljstva među ženkama podižu njihove potomke koji izgrađuju doživotnu odanost prema svojim majkama. Na takav način ženke često imaju jači utjecaj u zajedničkim odlukama. Mlade ženke često napuštaju skupinu u kojoj su rođene kako bi se pridružile nekom drugom čoporu. Spolno općenje s drugim ženkama potvrđuje prihvaćanje novih ženki u članstvo skupine. Migracije čopora doprinose miješanju genskoga fonda bonoba.

Reproduktivna stopa u bonoba nije veća od one u običnih čimpanza. Ženke bonoba nose i doje svoju mladunčad pet godina, a sposobne su rađati svakih pet ili šest godina. U usporedbi s običnim čimpanzama, nakon rađanja se ženkama bonoba vraća genitalni ciklus bubrenja mnogo ranije, što im omogućuje povratak seksualnim aktivnostima njihova društva. Također, ženke bonoba koje su sterilne ili premlade za razmnožavanje isto učestvuju u spolnim aktivnostima.

=== Ostalo društveno ponašanje ===

Ženke su mnogo manje od mužjaka, ali moglo bi se reći da se nalaze na višemu društvenom položaju. Agresivni susreti između mužjaka i ženka su rijetki, a mužjaci su snošljivi prema mladima i dojenčadi. Društveni položaj mužjaka odražava položaj njegove majke, a veza između sina i majke obično ostaje snažna i nastavlja se kroz čitav život. Iako društvene hijerarhije postoje, rang ne igra baš toliko istaknutu ulogu kao u društvenim zajednicama ostalih primata.

Bonobe su aktivne od zore do mraka i žive po [[obrazac spajanja-razdvajanja|obrascu spajanja-razdvajanja]]: pleme od njih stotinjak raspršit će se u male skupine tijekom dana dok su u potrazi za hranom, a zatim se opet skupljaju prije spavanja. Spavaju na stablima u gnijezdima koja izgrade. Za razliku od običnih čimpanza, za koje se zna da love majmune, Bonobe su primarno [[frugivor]]ne, iako pojedu i [[kukci|kukce]] a primijećeno je da ponekad love manje [[sisavac|sisavce]] kao što su [[vjeverica|vjeverice]]

=== Sličnosti s ljudima ===

Bonobe mogu uspješno proći [[Provjera ogledalom|provjeru samosvijesti prepoznavanjem u ogledalu]]. Komuniciraju prvenstveno glasom, iako značenje njihova glasanja u ovom trenutku još nije poznato; međutim, izraze njihovih lica u stanju smo razumjeti,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.colszoo.org/animalareas/aforest/bonobo.html |title=Colombus Zoo: Bonobo |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502101116/http://www.colszoo.org/animalareas/aforest/bonobo.html |archive-date=2. svibnja 2006. |access-date=4. listopada 2006.}}&lt;/ref&gt; kao i neke njihove prirodne kretnje rukama poput, na primjer, poziva na igru. Dva bonoba, [[Kanzi]] i [[Panbanisha]] naučila su vokabular od oko 400 riječi koje mogu otipkati služeći se posebnom tipkovnicom [[leksigram]]a (geometrijskih simbola) i odgovarati na iskazane rečenice. Neki, poput [[bioetika|bioetičara]] [[Peter Singer|Petera Singera]], tvrde da ih ta postignuća svrstavaju među bića s &quot;[[pravo]]m na opstanak i život&quot; koje pravo ljudi, teoretski, priznaju svim osobama.

== Stanište ==

Oko 10.000 bonoba nalazi se jedino u vlažnim šumama južno od rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]], u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] u središnjoj [[Afrika|Africi]]. Oni su [[ugrožena vrsta]], kako zbog nestajanja njihova [[stanište|staništa]] tako i zbog lova na njihovo meso (&quot;[[bushmeat]]&quot;), aktivnosti koja je naglo ojačala tijekom sadašnjega građanskog rata zbog prisutnosti teško naoružanih milicija čak i u zabačenim &quot;zaštićenim&quot; područjima kao što je [[Nacionalni park Salonga]]. Do danas je na životu ostalo ne više od nekoliko tisuća bonoba. To je samo dio općega trenda [[Izumiranje čovjekolikih majmuna|izumiranja čovjekolikih majmuna]]

== Strategije financiranja zaštite od izumiranja ==

Genetska sličnost bonoba, njihova srazmjerna rijetkost, te njihova samosvijest nameću moralni i znanstveni imperativ njihova očuvanja i zaštite od zlostavljanja i istrebljenja. U ovom trenutku bonobe još uvijek mogu loviti do istrebljenja ljudi koji jedu njihovo meso.

Počevši od 2004. godine, neke zabrinuti krugovi proglasili su preko nekolicine znanstvenih i ekoloških mrežnih stranica krizno stanje za te čovječje rođake. Organizacije kao što su [[WWF]], [http://www.awf.org Afrička zaklada za divljač] i druge, pokušavaju usmjeriti pažnju na krajnju opasnost koja prijeti ovoj vrsti. Neki predlažu da se osnuje rezervat u nekom stabilnijem dijelu Afrike ili na nekoj otočnoj lokaciji poput Indonezije. Na tako razmještenim bonobama mogla bi se vršiti neinvazivna medicinska istraživanja bez puno opasnosti i neugodnosti.

== Vidjeti također ==
* [[Popis čovjekolikih majmuna]] - istaknuti pojedinci među čovjekolikim majmunima

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*Bonobo: &quot;Najmlađi&quot; čovjekoliki majmuni koji nas uče o nama samima (članak iz Chicago Tribuna, autor: Anthony DeBartolo) [http://www.hydeparkmedia.com/bonobo.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030211041752/http://www.hydeparkmedia.com/bonobo.html |date=11. veljače 2003. }}
*[http://www.bio.davidson.edu/people/vecase/Behavior/Spring2004/laird/Social%20Organization.htm Društvena organizacija kod bonoba]
*[http://www.awf.org/wildlives/12672#news Bonobe: Sažetak o divljači Afričke zaklade za divljač]
*[https://web.archive.org/web/20090202122147/http://seedmagazine.com/news/2006/06/the_gay_animal_kingdom.php Carstvo homoseksualnih životinja]
*[http://www.jqjacobs.net/anthro/paleo/primates.html Ponašanje čimpanza i ljudi]
*[https://web.archive.org/web/20061027132408/http://www.dlynnwaldron.com/bonobos.html Bonobe prema D'Lynn Waldron]
*[http://www.santafe.edu/~johnson/articles.chimp.html Rasprava o govoru čimpanza: Radi li se zaista o jeziku?]
*[http://songweaver.com/info/bonobos.html Društvo i spolni običaji bonoba] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120525175642/http://songweaver.com/info/bonobos.html |date=25. svibnja 2012. }}
*[http://www.greatapetrust.org Centar za skrb o velikim čovjekolikim majmunima: Proučavanje bonoba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108111213/http://www.greatapetrust.org/ |date=8. siječnja 2020. }}
*[http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/bonobo Činjenice i zanimljivosti o ''Pan paniscusu'' s Mreže za informacije o primatima ]
*[http://ecos.fws.gov/species_profile/servlet/gov.doi.species_profile.servlets.SpeciesProfile?spcode=A06E Opis vrste prema Američkoj službi za ribu i divljač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928044248/http://ecos.fws.gov/species_profile/servlet/gov.doi.species_profile.servlets.SpeciesProfile?spcode=A06E |date=28. rujna 2006. }}

[[Kategorija:Čimpanze]]</text>
      <sha1>k5xbfmo80icx1j1xz4hi0410mdhswn8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447889</id>
      <parentid>7447886</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:35:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447889</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15754" sha1="r3zxt4damq3mfw7voniphke9kj18aym" xml:space="preserve">{{Taksokvir | boja= pink
| slika = Bonobo.jpg
| naziv= Bonobo&lt;ref&gt;Groves, Colin, Wilson, D. E., i Reeder, D. M. (eds) ''Mammal Species of the World'', 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 183. {{ISBN|0-801-88221-4}}.&lt;/ref&gt;
| status = {{StatusUgroženi}}
| regnum = [[Životinje|Animalia]]
| phylum = [[Svitkovci|Chordata]]
| classis = [[Sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[Primati|Primates]]
| familia = [[Hominidae]]
| genus = ''[[Čimpanze|Pan]]''
| species = '''''P. paniscus'''''
| dvoimeno = ''Pan paniscus''
| dvoimeno_autorstvo = [[Ernst Schwarz|Schwarz]], 1929
}}
'''Bonobo''' ({{lat.|Pan paniscus}}), do nedavno najčešće nazivana '''patuljastom čimpanzom''', a katkad i samo '''patuljkom''' ili '''[[gracilnost|gracilnom]] čimpanzom''', jedna je od dvije [[vrsta|vrste]] koje su obuhvaćene [[rod (taksonomija)|rod]]om čimpanza, [[čimpanze|Pan]]. I jedna i druga su čimpanze, iako se sada taj izraz najčešće koristi za veću vrstu, ''[[obična čimpanza|Pan troglodites]]''. Da bi se izbjegla zabuna, ovaj članak slijedi sve jači trend korištenja izraza &quot;čimpanza&quot; za oba člana toga roda.

Bonobe je [[1928.]] godine otkrio američki anatom Harold Coolidge, pronašavši lubanju u muzeju Tervuren u Belgiji za koju se mislilo da pripada mladoj čimpanzi, iako su zasluge za otkriće pripale Nijemcu [[Ernst Schwarz|Ernstu Schwarzu]], koji je [[1929.]] godine otkriće objavio. Vrsta se odlikuje uspravnim hodom, [[matrijarhat|matrijarhalnom]] i [[egalitarizam|egalitarnom]] kulturom, te istaknutom ulogom koju u njihovu društvu imaju [[spolnost|spolne aktivnosti]].

== Ime ==
=== Obično ime ===
Po jednoj teoriji o porijeklu imena &quot;bonobo&quot; ono predstavlja pogrešno izgovoreno ime grada Bolobo koji se nalazi na rijeci Kongo. Vjerojatnije je objašnjenje po kojemu ono dolazi od riječi ''predak'' na starome [[Bantu]] jeziku.

=== Taksonomija ===
Znanstveno ime bonoba je ''Pan paniscus''. Budući da im je [[DNK]] više od 98% ista kao u ''Homo sapiensa'', mnogo su bliskiji srodnici čovjeku nego gorile. Zato su znanstvenici reklasificirali taksonomiju bonoba (i običnih čimpanza), pomaknuvši znanstveno ime njihove porodice iz porodice ''Pongidae'' čovjekolikih majmuna u čovječju porodicu ''Hominidae''. No stvar je i dalje sporna. Neki znanstvenici drže da su bonobo i obična čimpanza toliko bliski ljudima, da bi ime njihova roda također trebalo biti klasificirano pod čovječji rod ''Homo'': ''Homo paniscus'', ''Homo sylvestris'' ili ''Homo arboreus''. Druga struja misli da je izraz ''Homo sapiens'' pogrešno dato ime i da bi ljudi trebali biti preklasificirani u ''Pan sapiens''. U svakom slučaju, mijenjanje imena roda je problematično jer ono otežava taksonomiju ostalih vrsta koje su bliske čovjeku, uključujući [[australopithecus|australopiteka]]. Štoviše, iako su čimpanze i ''H. sapiens'' očigledno evoluirali iz iste DNK, one nisu jednake. Mutacija je u čovječjoj liniji spojila dva para kromosoma, tako da ljudi imaju 23 para kromosoma, dok bonobi i obične čimpanze imaju 24.

Dokazi iz DNK pokazuju da su se bonobi i obične čimpanze jedni od drugih odvojili samo 500.000 godina nakon odvajanja od zadnjega zajedničkog pretka njih i čovjeka, a nakon toga su svi bili razdvojeni kroz gotovo 5 milijuna godina. Kao takve, ove su tri vrste približno jednako udaljene. Budući da osim ''Homo sapiensa'' nije preživjela niti jedna druga vrsta iz ljudske linije toga grananja, stoga su obje ove vrste čimpanza najbliži živući srodnici čovjeka.

Bonobo je ipak nešto malo bliži srodnik. U bonoba je DNK sačuvala više zajedničkog s ljudskom DNK, dok se ona u obične čimpanze još malo udaljila.

== Tjelesne značajke ==
[[Datoteka:Bonobo_009.jpg|mini|Bonobo]]
Bonobo je mnogo krhkija od obične čimpanze. Glava joj je manja, ali ima više čelo. Lice joj je crno s ružičastim usnama, ima male uši, široke nosnice i dugu kosu na glavi. Ženke imaju lagano izbočene grudi, za razliku od ravnih prsiju ženki ostalih čovjekolikih majmuna, iako ne toliko izbočene kao u čovjeka. Bonobe također imaju mršava tijela u gornjem dijelu, uska ramena, tanke vratove i duge noge u usporedbi s običnim čimpanzama. Bonobe gotovo 25% vremena kretanja na tlu hodaju uspravno. Sve te značajke, te njihovo držanje, daju im mnogo ljudskiji izgled u odnosu na obične čimpanze. Štoviše, bonobe posjeduju izrazito individualiziran izgled lica, kao i ljudi, pa se pojedinačno jedne od drugih znatno razlikuju, te su naučene na vizualno prepoznavanje u društvenim međudjelovanjima.

== Psihološke značajke ==

[[Frans de Waal]], jedan od vodećih svjetskih primatologa, tvrdi da su bonobe često sposobne iskazivati osjećaje [[altruizam|altruizma]], [[suosjećanje|suosjećanja]], [[empatija|empatije]], ljubaznosti, strpljenja i [[senzitivnost]]i.

Novija promatranja u divljini potvrđuju da su mužjaci običnih čimpanza u čoporima krajnje agresivni prema mužjacima izvan čopora. Organiziraju zabave ubijanja patrolirajući u potrazi za nesretnim mužjacima koji možda u blizini žive u samoći. Čini se da se tako ne ponašaju ni mužjaci ni ženke u bonoba, jer izgleda da i jedni i drugi više vole spolna općenja unutar skupine negoli izazivanje okrutnih sukoba s pojedincima izvan skupine. Bonobe žive tamo gdje mnogo agresivnijih običnih čimpanza nema. Vjerojatno se drže na sigurnoj udaljenosti od svojih okrutnijih i jačih srodnika. Uz to, ni jedni ni drugi ne znaju plivati, a općenito žive na suprotnim stranama velikih rijeka.

[[Richard Wrangham]] i [[Dale Peterson]] naglašavaju značaj korištenja spolnih odnosa kao mehanizma za izbjegavanje nasilja u bonoba.

:&quot;I [obične] čimpanze i bonobe razvile su se iz zajedničkoga pretka od kojega je potekao i čovjek, a bonobe su jedne od najmiroljubivijih, najneagresivnijih vrsta sisavaca koje danas žive na Zemlji. Kod njih su se razvili načini smanjenja nasilja koji prožimlju čitavo njihovo društvo. One nam pokazuju kako evolucijski ples okrutnosti nije nemilosrdan&quot;.&lt;ref&gt;Richard Wrangham and Dale Peterson, ''Demonic Males: Apes and the Origins of Human Violence''&lt;/ref&gt;[http://www.washingtonpost.com/wp-srv/style/longterm/books/chap1/demonicmales.htm]

=== Spolno društveno ponašanje ===

[[Spolni odnosi]] igraju važnu ulogu u društvenoj zajednici bonoba, koriste se kao [[pozdravi]], kao sredstvo u [[rješavanje sukoba|rješavanju sukoba]] i [[pomirenje|pomirenju poslije sukoba]], kao [[prostitucija|uzvratna usluga]] koju ženke pružaju u zamjenu za hranu. Bonobe su jedini čovjekoliki majmuni osim čovjeka kod kojih se primjećuju ''sve'' ove spolne aktivnosti: [[genitalni seks]] &quot;sprijeda&quot; (uglavnom [[tribadizam|ženka-ženka]], a zatim i [[koitus|mužjak-ženka]], te [[frot|mužjak-mužjak]]), [[francuski poljubac|ljubljenje jezicima]] i [[oralni seks]].[http://www.blockbonobofoundation.org/] U znanstvenoj literaturi, spolni odnos ženka-ženka često se naziva ''GG trljanje'' to jest ''trljanje genitalijom o genitaliju'', dok se odnos mužjak-mužjak ponekad naziva ''mačevanje penisima''.

Do spolne aktivnosti dolazi unutar najbliže obitelji, a također i izvan nje, a često su uključeni i odrasli i djeca. Bonobe ne stvaraju trajne odnose s pojedinim partnerima. Čini se, također, da u svojemu spolnom ponašanju ne prave razlike u spolu i dobi, s mogućim izuzetkom spolnog odnosa između majki i njihovih odraslih sinova; neki promatrači vjeruju da su takva parenja [[tabu]]. Kada bonobe nađu neki novi izvor hrane ili kakvo hranilište, provala oduševljenja obično dovodi do općeg seksa, za što se pretpostavlja da smanjuje napetosti i omogućuje mirno hranjenje.&lt;ref&gt;Frans B. M. de Waal: [http://songweaver.com/info/bonobos.html Bonobo Sex and Society] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120525175642/http://songweaver.com/info/bonobos.html |date=25. svibnja 2012. }}, ''Scientific American'', 1995. March stranice 82-88&lt;/ref&gt;

Mužjaci bonoba često se upuštaju u razne oblike muško-muškoga genitalnog seksa ([[frot]]).&lt;ref&gt;Frans de Waal, &quot;Bonobo Sex and Society&quot;, ''Scientific American'' (March 1995), str. 82. i dalje&lt;/ref&gt;[http://www.primates.com/bonobos/bonobosexsoc.html][http://www.bio.davidson.edu/people/vecase/Behavior/Spring2004/laird/Social%20Organization.htm] U jednom od tih oblika dva mužjaka vise na grani stabla okrenuti jedan prema drugome pri čemu se &quot;penisima mačuju&quot;. Pojavljuje se također i oblik frota u kojemu mužjaci međusobno trljaju penise u [[misionarski položaj|misionarskom položaju]]. Posebna vrsta frota, koja se zove &quot;trljanje stražnjica&quot;, javlja se kao izraz pomirenja među dvama mužjacima nakon sukoba, pri čemu su jedan drugome okrenuti stražnjicama i međusobno se trljaju mošnicama.

Ženke bonoba također se upuštaju u razne oblike genitalnoga seksa ([[tribadizam]]) kako bi stvorile društvene veze i time oblikovale žensku jezgru društvene zajednice bonoba. Budući da je društvena zajednica bonoba nenasilna i egalitarna, prijateljstva među ženkama podižu njihove potomke koji izgrađuju doživotnu odanost prema svojim majkama. Na takav način ženke često imaju jači utjecaj u zajedničkim odlukama. Mlade ženke često napuštaju skupinu u kojoj su rođene kako bi se pridružile nekom drugom čoporu. Spolno općenje s drugim ženkama potvrđuje prihvaćanje novih ženki u članstvo skupine. Migracije čopora doprinose miješanju genskoga fonda bonoba.

Reproduktivna stopa u bonoba nije veća od one u običnih čimpanza. Ženke bonoba nose i doje svoju mladunčad pet godina, a sposobne su rađati svakih pet ili šest godina. U usporedbi s običnim čimpanzama, nakon rađanja se ženkama bonoba vraća genitalni ciklus bubrenja mnogo ranije, što im omogućuje povratak seksualnim aktivnostima njihova društva. Također, ženke bonoba koje su sterilne ili premlade za razmnožavanje isto učestvuju u spolnim aktivnostima.

=== Ostalo društveno ponašanje ===

Ženke su mnogo manje od mužjaka, ali moglo bi se reći da se nalaze na višemu društvenom položaju. Agresivni susreti između mužjaka i ženka su rijetki, a mužjaci su snošljivi prema mladima i dojenčadi. Društveni položaj mužjaka odražava položaj njegove majke, a veza između sina i majke obično ostaje snažna i nastavlja se kroz čitav život. Iako društvene hijerarhije postoje, rang ne igra baš toliko istaknutu ulogu kao u društvenim zajednicama ostalih primata.

Bonobe su aktivne od zore do mraka i žive po [[obrazac spajanja-razdvajanja|obrascu spajanja-razdvajanja]]: pleme od njih stotinjak raspršit će se u male skupine tijekom dana dok su u potrazi za hranom, a zatim se opet skupljaju prije spavanja. Spavaju na stablima u gnijezdima koja izgrade. Za razliku od običnih čimpanza, za koje se zna da love majmune, Bonobe su primarno [[frugivor]]ne, iako pojedu i [[kukci|kukce]] a primijećeno je da ponekad love manje [[sisavac|sisavce]] kao što su [[vjeverica|vjeverice]]

=== Sličnosti s ljudima ===

Bonobe mogu uspješno proći [[Provjera ogledalom|provjeru samosvijesti prepoznavanjem u ogledalu]]. Komuniciraju prvenstveno glasom, iako značenje njihova glasanja u ovom trenutku još nije poznato; međutim, izraze njihovih lica u stanju smo razumjeti,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.colszoo.org/animalareas/aforest/bonobo.html |title=Colombus Zoo: Bonobo |archive-url=https://web.archive.org/web/20060502101116/http://www.colszoo.org/animalareas/aforest/bonobo.html |archive-date=2. svibnja 2006. |access-date=4. listopada 2006.}}&lt;/ref&gt; kao i neke njihove prirodne kretnje rukama poput, na primjer, poziva na igru. Dva bonoba, [[Kanzi]] i [[Panbanisha]] naučila su vokabular od oko 400 riječi koje mogu otipkati služeći se posebnom tipkovnicom [[leksigram]]a (geometrijskih simbola) i odgovarati na iskazane rečenice. Neki, poput [[bioetika|bioetičara]] [[Peter Singer|Petera Singera]], tvrde da ih ta postignuća svrstavaju među bića s &quot;[[pravo]]m na opstanak i život&quot; koje pravo ljudi, teoretski, priznaju svim osobama.

== Stanište ==

Oko 10.000 bonoba nalazi se jedino u vlažnim šumama južno od rijeke [[Kongo (rijeka)|Kongo]], u [[Demokratska Republika Kongo|Demokratskoj Republici Kongo]] u središnjoj [[Afrika|Africi]]. Oni su [[ugrožena vrsta]], kako zbog nestajanja njihova [[stanište|staništa]] tako i zbog lova na njihovo meso (&quot;[[bushmeat]]&quot;), aktivnosti koja je naglo ojačala tijekom sadašnjega građanskog rata zbog prisutnosti teško naoružanih milicija čak i u zabačenim &quot;zaštićenim&quot; područjima kao što je [[Nacionalni park Salonga]]. Do danas je na životu ostalo ne više od nekoliko tisuća bonoba. To je samo dio općega trenda [[Izumiranje čovjekolikih majmuna|izumiranja čovjekolikih majmuna]]

== Strategije financiranja zaštite od izumiranja ==

Genetska sličnost bonoba, njihova srazmjerna rijetkost, te njihova samosvijest nameću moralni i znanstveni imperativ njihova očuvanja i zaštite od zlostavljanja i istrebljenja. U ovom trenutku bonobe još uvijek mogu loviti do istrebljenja ljudi koji jedu njihovo meso.

Počevši od 2004. godine, neke zabrinuti krugovi proglasili su preko nekolicine znanstvenih i ekoloških mrežnih stranica krizno stanje za te čovječje rođake. Organizacije kao što su [[WWF]], [http://www.awf.org Afrička zaklada za divljač] i druge, pokušavaju usmjeriti pažnju na krajnju opasnost koja prijeti ovoj vrsti. Neki predlažu da se osnuje rezervat u nekom stabilnijem dijelu Afrike ili na nekoj otočnoj lokaciji poput Indonezije. Na tako razmještenim bonobama mogla bi se vršiti neinvazivna medicinska istraživanja bez puno opasnosti i neugodnosti.

== Vidjeti također ==
* [[Popis čovjekolikih majmuna]] - istaknuti pojedinci među čovjekolikim majmunima

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*Bonobo: &quot;Najmlađi&quot; čovjekoliki majmuni koji nas uče o nama samima (članak iz Chicago Tribuna, autor: Anthony DeBartolo) [http://www.hydeparkmedia.com/bonobo.html] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030211041752/http://www.hydeparkmedia.com/bonobo.html |date=11. veljače 2003. }}
*[http://www.bio.davidson.edu/people/vecase/Behavior/Spring2004/laird/Social%20Organization.htm Društvena organizacija kod bonoba]
*[http://www.awf.org/wildlives/12672#news Bonobe: Sažetak o divljači Afričke zaklade za divljač]
*[https://web.archive.org/web/20090202122147/http://seedmagazine.com/news/2006/06/the_gay_animal_kingdom.php Carstvo homoseksualnih životinja]
*[http://www.jqjacobs.net/anthro/paleo/primates.html Ponašanje čimpanza i ljudi]
*[https://web.archive.org/web/20061027132408/http://www.dlynnwaldron.com/bonobos.html Bonobe prema D'Lynn Waldron]
*[http://www.santafe.edu/~johnson/articles.chimp.html Rasprava o govoru čimpanza: Radi li se zaista o jeziku?]
*[http://songweaver.com/info/bonobos.html Društvo i spolni običaji bonoba] {{Webarchive|url=https://archive.today/20120525175642/http://songweaver.com/info/bonobos.html |date=25. svibnja 2012. }}
*[http://www.greatapetrust.org Centar za skrb o velikim čovjekolikim majmunima: Proučavanje bonoba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200108111213/http://www.greatapetrust.org/ |date=8. siječnja 2020. }}
*[http://pin.primate.wisc.edu/factsheets/entry/bonobo Činjenice i zanimljivosti o ''Pan paniscusu'' s Mreže za informacije o primatima ]
*[http://ecos.fws.gov/species_profile/servlet/gov.doi.species_profile.servlets.SpeciesProfile?spcode=A06E Opis vrste prema Američkoj službi za ribu i divljač] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928044248/http://ecos.fws.gov/species_profile/servlet/gov.doi.species_profile.servlets.SpeciesProfile?spcode=A06E |date=28. rujna 2006. }}

[[Kategorija:Čimpanze]]</text>
      <sha1>r3zxt4damq3mfw7voniphke9kj18aym</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Veliki čovjekoliki majmuni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>62483</id>
    <revision>
      <id>7447905</id>
      <parentid>7362228</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:55:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>srednjoafrička</comment>
      <origin>7447905</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8712" sha1="axl959xhco8dvg9m2nrh3jndu2pieec" xml:space="preserve">{{taksokvir 
| boja = pink
| naziv = Veliki čovjekoliki majmuni
| slika = Ham-and-handler.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = dva hominida: [[čovjek]] (''Homo sapiens'') i [[čimpanza]] (''Pan troglodytes'')
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[primati|Primates]]
| nesvrstani_familia = [[Catarrhini]]
| superfamilia = [[Hominoidea]]
| familia = '''Hominidae'''
| familia_autorstvo = [[John Edward Gray|Gray]], [[1825.]]
| razdioba_stupanj = [[potporodica|potporodice]]
| razdioba = {{plainlist|
* [[Ponginae]]
* [[Homininae]]
* [[Oreopithecinae]] (izumrli)}}
}}

'''Veliki čovjekoliki majmuni''', hominidi (Hominidae), su porodica [[primati|primata]] u koju se, pored [[orangutan]]a, [[gorila|gorile]] i [[čimpanza|čimpanze]], ubraja i [[čovjek]] (''Homo sapiens''). Uz porodicu '''malih čovjekolikih majmuna''', ili [[giboni|gibona]] (Hylobatidae), tvore natporodicu '''čovjekolikih majmuna''', hominoida ([[Hominoidea]]).

== Povijest istraživanja ==

Ranije su orangutani, gorile, [[bonobo]] i čimpanze bili svrstavani u porodicu ''[[Pongidae]]'', dok su ljudi i njihovi preci bili svrstavani u zasebnu porodicu &quot;pravi ljudi&quot; (Hominidae) (vidjeti [[Čovjekoliki majmuni#Povijest taksonomije hominoida|Povijest taksonomije hominoida]]). Ali [[ljudi]]ma su najbliži srodnici [[čimpanza|čimpanze]]. Ranije su [[giboni]] (''Hylobatidae'') smatrani potporodicom te skupine (''Pongidae''). No, najnovija istraživanja odvajaju gibone u zasebnu porodicu, a čovjeka i čovjekolike majmune svrstavaju zajedno u natporodicu velikih čovjekolikih majmuna (''[[Hominidae]]'').

Pokušaji da se čovjeka svrsta u zasebnu porodicu proizlaze prije svega iz pretjerana antropocentričnog glorificiranja vlastitih [[Inteligencija|intelektualnih]] i [[kultura|kulturnih]] posebnosti. Iako je čovjek u tom smislu vrlo različit od svojih srodnika, on tjelesnom građom nije ništa drugo doli &quot;goli majmun&quot;.

=== Podjela porodice ===

O rodbinskim odnosima između vrsta je uglavnom sve jasno. 
 Hominidae
   |--[[orangutan]] (Pongo)
   `--Homininae
       |--[[gorila]] (Gorilla)
       `—N.N.
           |--[[čovjek]] (Homo)
           `--[[čimpanze]] (Pan)
                |--[[obična čimpanza]] (Pan troglodytes)
                `--[[bonobo]] (Pan paniscus)

== Osobine današnjih vrsta ==

'''Hominidi''' su svi članovi biološke porodice velikih čovjekolikih majmuna ([[Hominidae]]) uključujući izumrle i živuće [[čovjek|ljude]], [[čimpanza|čimpanze]], [[gorila|gorile]] i [[orangutan]]e. (Ova je klasifikacija više puta bila preuređivana u posljednjih nekoliko desetljeća. Pogledajte članke [[Hominidae]] i [[čovjekoliki majmuni#Povijest taksonomije hominoida|povijest taksonomije hominoida]].)

Ovaj [[primatologija|primatološki]] pojam lako se brka s drugim, vrlo sličnim riječima:

* [[Hominoidea|hominoid]], pripadnik natporodice [[Hominoidea]]; živući pripadnici: mali čovjekoliki majmuni ([[giboni]]) i veliki čovjekoliki majmuni
* '''hominid''', pripadnik porodice '''[[Hominidae]]''': svi veliki čovjekoliki majmuni
* [[Homininae|hominine]], pripadnik potporodice [[Homininae]]: gorile, čimpanze, ljudi
* [[Hominini|hominin]], pripadnik tribusa [[Hominini]]: čimpanze i ljudi
* [[Hominina|hominan]], pripadnik podtribusa [[Hominina]]: ljudi i njihovi izumrli srodnici
* [[humanoid]], neodređeno čovjekoliko biće

Određene [[morfologija (biologija)|morfološke]] značajke još uvijek se obično koriste (iako neispravno) u prilog predodžbi po kojoj bi hominid trebao označavati samo ljude i ljudske pretke, naime [[dvonoštvo]] i veliki [[mozak|mozgovi]]. Te točke razdvajanja između ljudskih bića i ostalih velikih majmuna su važne, ali nas taksonomijski ne odvajaju u zasebne porodice. [[Genetika]], više nego morfologija, je ključni način provjere povezanosti i u tom bi smislu ljudi i ostali veliki čovjekoliki majmuni trebali pripadati istoj porodici. I doista, izrazi hominid i &quot;veliki čovjekoliki majmun&quot; sada zapravo imaju jednako značenje. Međutim, [[antropologija|antropolozi]] taj izraz upotrebaljavaju u smislu ljudi i njihovih izravnih i gotovo-izravnih predaka, usprkos promjenama u shvaćanju taksonomije hominoida do kojih je došlo u posljednjim desetljećima.

=== Rasprostranjenost ===

S izuzetkom [[čovjek]]a, veliki čovjekoliki majmuni žive samo u središnjoj [[Afrika|Africi]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]]. I [[fosil]]ni nalazi tih vrsta su ograničeni samo na ta područja. Jedino je [[čovjek|ljudska]] vrsta dosegla rasprostranjenost po cijelom svijetu.

=== Tjelesna građa ===

Hominidi su najveći [[primati]], robusno građena stvorenja teška od 30 do 270 [[kg]]. Ubrajaju se u [[uskonosci|uskonosce]]. [[Nosnice]] su im usko jedna pored druge i okrenute prema van i nadolje. Palčevi na rukama i na nogama se mogu okrenuti nasuprot ostalim prstima (samo je [[čovjek]] izgubio na nogama tu sposobnost). Osobine građe [[kost]]iju ([[kukovi]], [[kralježnica]]) ukazuju na bar djelomično uspravan položaj tijela, ni jedna vrsta nema [[rep]]. Svima je zajednička relativno velika šupljina u [[lubanja|lubanji]] koja sadrži velik [[mozak]], zbog čega se hominide smatra [[inteligencija|inteligentnim]].

=== Način života ===

Veliki čovjekoliki majmuni su izraženo socijalne životinje koje se međusobno sporazumijevaju glasovima i [[govor tijela|govorom tijela]]. Oni su pretežno [[biljožderi]], koji do neke mjere jedu i meso (u najmanjoj mjeri [[gorila|gorile]]). Jedno od obilježja svih vrsta ove porodice je dugo trajanje bređosti odnosno trudnoće i vrlo dugo razdoblje podizanja podmlatka.

=== Ugroženost ===

Osim ljudi, sve druge vrste ove porodice su ugrožene. U prvom redu su ugroženi uništavanjem njihovog životnog okoliša sječom [[šuma]] i pretvaranjem [[savana]] u [[pašnjak]]e ili u poljoprivredno zemljište.

== Klasifikacija ==

[[datoteka:Hominidae_taxonomy.PNG|400px|mini|desno|porodično stablo hominoida]]
[[datoteka:Orang.gorilla.skulls.jpg|400px|mini|desno|lubanje orangutana i gorile]]

* '''porodica Hominidae''': ljudi i ostali veliki čovjekoliki majmuni; izumrli rodovi i vrste nisu uključeni&lt;ref&gt;Groves, Colin (16 November 2005). Wilson, D. E., and Reeder, D. M. (eds) Mammal Species of the World, 3rd edition, Johns Hopkins University Press, 181-184. {{ISBN|0-801-88221-4}}.&lt;/ref&gt;
** potporodica [[orangutan|Ponginae]]
*** rod ''[[orangutan|Pongo]]''
**** [[bornejski orangutan]], ''Pongo pygmaeus''
***** ''Pongo pygmaeus pygmaeus''
***** ''Pongo pygmaeus morio''
***** ''Pongo pygmaeus wurmbii''
**** [[sumatranski orangutan]], ''Pongo abelii''
**** [[Pongo tapanuliensis]]
** potporodica [[Homininae]]
*** tribus [[Gorila|Gorillini]]
**** rod ''[[Gorila]]''
***** [[zapadna gorila]], ''Gorilla gorilla'' 
****** [[zapadna nizinska gorila]], ''Gorilla gorilla gorilla''
****** [[prekoriječna gorila]], ''Gorilla gorilla diehli''
***** [[istočna gorila]], ''Gorilla beringei'' 
****** [[planinska gorila]], ''Gorilla beringei beringei''
****** [[istočna nizinska gorila]], ''Gorilla beringei graueri''
*** tribus [[Hominini]]
**** rod ''[[čimpanza|Pan]]''
***** [[čimpanza|obična čimpanza]], ''Pan troglodytes''
****** [[srednjoafrička čimpanza]], ''Pan troglodytes troglodytes''
****** [[zapadnoafrička čimpanza]], ''Pan troglodytes verus''
****** [[nigerijska čimpanza]], ''Pan troglodytes vellerosus''
****** [[istočnoafrička čimpanza]], ''Pan troglodytes schweinfurthii''
***** [[bonobo]] (patuljasta čimpanza), ''Pan paniscus''
**** rod ''[[Homo (rod)|Homo]]''
***** [[čovjek]], ''Homo sapiens sapiens''

Osim gore navedenih živućih vrsta i podvrsta, [[arheolozi]], [[paleontologija|paleontolozi]], i [[antropologija|antropolozi]] otkrili su brojne izumrle vrste. Slijedi popis nekih od otkrivenih rodova.

*potporodica [[Ponginae]]
**''[[Gigantopithecus]]''†
**''[[Sivapithecus]]''†
**''[[Lufengpithecus]]''†
**''[[Ankarapithecus]]''†
**''[[Ouranopithecus]]''†
*potporodica [[Homininae]]
**''[[Homo (rod)|Homo]]'', [[čovjek|ljudi]] i njihovi neposredni preci
**''[[Oreopithecus]]''†
**''[[Paranthropus]]''†
**''[[Australopithecus]]''†
**''[[Sahelanthropus tchadensis]]''†
**''[[Orrorin]]''†
**''[[Ardipithecus]]''†
**''[[Kenyanthropus]]''†

== Poznati istraživači čovjekolikih majmuna ==

* [[Jane Goodall]] ([[čimpanze]])
* [[Dian Fossey]] ([[gorila|gorile]])
* [[Biruté Galdikas]] ([[orangutan]]i)
* [[Frans de Waal]] ([[bonobo|bonobi]])

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Wikivrste|Hominidae}}

[[Kategorija:Čovjekoliki majmuni]]
[[Kategorija:Veliki čovjekoliki majmuni| ]]
[[Kategorija:Porodice Catarrhini]]</text>
      <sha1>axl959xhco8dvg9m2nrh3jndu2pieec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>63418</id>
    <revision>
      <id>7447765</id>
      <parentid>7367848</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:23:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447765</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22523" sha1="jbit6abv15ca7p7lnvku33p3kxvicn5" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometna liga
| ime                 = '''WWin liga Bosne i Hercegovine'''
| slika               = WWin_liga_BiH.svg
| države              = {{Z|BIH}} [[BiH]]
| osnovana            = [[2002.]]
| viša_liga           = 
| niža_liga           = [[Prva nogometna liga FBiH]]&lt;br&gt;[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva nogometna liga RS]]
| broj_klubova        = 10
| domaći_kupovi       = [[Nogometni kup BiH]]
| međunarodni_kupovi  = [[UEFA Liga prvaka]] &lt;br&gt;[[UEFA Konferencijska liga]]
| prvaci_sezone       = [[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|2024./25.]]
| prvaci              = [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] (4. naslov)
| najuspješniji_klub  = [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] (9 naslova) 
| službena_stranica   = [http://www.nfsbih.ba nfsbih.ba]
| sezona              = [[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|2024./25.]]
}}

'''Premijer liga Bosne i Hercegovine''', službenog naziva '''WWin liga Bosne i Hercegovine''', najviše je [[nogomet]]no [[liga]]ško natjecanje u [[BiH]].

Osnovana je [[2000.]] godine, spajanjem nogometne lige NSBiH-a i [[Prvenstvo Herceg-Bosne (nogomet)|nogometne lige Herceg-Bosne]]. Ulaskom klubova iz [[Republika Srpska|Republike Srpske]] u Premijer Ligu BiH [[2002.]] godine dolazi do konačnog ujedinjena nogometa u BiH. Do sezone 2015./16. liga je imala 16 klubova, od 2016./17. liga ima 12 klubova. Do sezone 2018./19. nakon 22. kola liga se dijelila na Ligu za prvaka i Ligu za opstanak, od tada se igra trokružni sustav. Svake sezone dvije ekipe ispadaju u [[Prva liga FBiH (nogomet)|Prvu ligu FBiH]] ili [[Prva nogometna liga Republike Srpske|1. ligu Republike Srpske]]. 

Premijer ligu vodi [[Nogometni savez BiH]].

Najuspješniji klub je [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] s devet naslova prvaka.

== Sudionici Premijer lige u sezoni 2025./26. ==

* [[FK Borac Banja Luka|FK Borac]], [[Banja Luka]] 
* [[HŠK Posušje]], [[Posušje]]
* [[FK Radnik Bijeljina|FK Radnik]], [[Bijeljina]]
* [[FK Rudar Prijedor|FK Rudar]], [[Prijedor]]
* [[FK Sarajevo]], [[Sarajevo]]
* [[FK Sloga Doboj|FK Sloga]], [[Doboj]] 
* [[NK Široki Brijeg]], [[Široki Brijeg]]
* [[FK Velež Mostar|FK Velež]], [[Mostar]]
* [[HŠK Zrinjski Mostar|HŠK Zrinjski]], [[Mostar]]
* [[FK Željezničar Sarajevo|FK Željezničar]], [[Sarajevo]]

== Dosadašnji prvaci ==

* [[Nogometna Premijer liga BiH 2002./03.|2002./03.]] – [[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2003./04.|2003./04.]] – [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2004./05.|2004./05.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2005./06.|2005./06.]] – [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2006./07.|2006./07.]] – [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2007./08.|2007./08.]] – [[FK Modriča Maxima|Modriča Maxima]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2008./09.|2008./09.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2009./10.|2009./10.]] – [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2010./11.|2010./11.]] – [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2011./12.|2011./12.]] – [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2012./13.|2012./13.]] – [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2013./14.|2013./14.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2014./15.|2014./15.]] – [[FK Sarajevo|Sarajevo]] 
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2015./16.|2015./16.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]&lt;ref&gt; [http://gol.dnevnik.hr/clanak/nogomet/hsk-zrinjski-po-cetvrti-put-prvak-bosne-i-hercegovine---436394.html Zrinjski je opet prvak BiH: Pogledajte ludnicu na dočeku u Mostaru], ''gol.dnevnik.hr'', objavljeno 9. svibnja 2016., pristupljeno 14. svibnja 2016. &lt;/ref&gt;&lt;ref&gt; [http://www.vecernji.ba/hsk-zrinjski-organizirao-svecanu-veceru-povodom-osvajanja-naslova-prvaka-bih-1084492 HŠK Zrinjski organizirao svečanu večeru povodom osvajanja naslova prvaka BiH], ''vecernji.ba'' – mrežno izdanje novina [[Večernji list]] za područje [[BiH]], objavljeno 15. svibnja 2016., pristupljeno 16. svibnja 2016. &lt;/ref&gt;
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2016./17.|2016./17.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2017./18.|2017./18.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2018./19.|2018./19.]] – [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2019./20.|2019./20.]] – [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|2020./21.]] – [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|2021./22.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2022./23.|2022./23.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2023./24.|2023./24.]] – [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|2024./25.]] – [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]]
* [[Nogometna Premijer liga BiH 2025./26.|2025./26.]] – [[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]

=== Klubovi ===
Klubovi osvajači Premijer lige Bosne i Hercegovine:

{| class=&quot;wikitable&quot; width=60% 
|-
|-style=&quot;background-color:#CCF;&quot;
!width=20%| Klub
!width=15%| Prvak
!width=30%| Sezone osvajanja lige
|-
| [[HŠK Zrinjski|Zrinjski]]
| &lt;center&gt;9
| [[Nogometna Premijer liga BiH 2004./05.|2004./05.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2008./09.|2008./09.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2013./14.|2013./14.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2015./16.|2015./16.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2016./17.|2016./17.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2017./18.|2017./18.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2021./22.|2021./22.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2022./23.|2022./23.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|2024./25.]]
|-
| [[FK Borac Banja Luka|Borac]]
| &lt;center&gt;4
| [[Nogometna Premijer liga BiH 2010./11.|2010./11.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2023./24.|2023./24.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2025./26.|2025./26.]]
|-
| [[FK Sarajevo|Sarajevo]]
| &lt;center&gt;4
| [[Nogometna Premijer liga BiH 2006./07.|2006./07.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2014./15.|2014./15.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2018./19.|2018./19.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2019./20.|2019./20.]]
|-
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]]
|&lt;center&gt;3
|[[Nogometna Premijer liga BiH 2009./10.|2009./10.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2011./12.|2011./12.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2012./13.|2012./13.]]
|-
| [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]
| &lt;center&gt;2
| [[Nogometna Premijer liga BiH 2003./04.|2003./04.]], [[Nogometna Premijer liga BiH 2005./06.|2005./06.]]
|-
| [[FK Leotar Trebinje|Leotar]]
| &lt;center&gt;1
| [[Nogometna Premijer liga BiH 2002./03.|2002./03.]]
|-
| [[FK Modriča|Modriča]]
| &lt;center&gt;1
| [[Nogometna Premijer liga BiH 2007./08.|2007./08.]]
|}

=== Gradovi ===
Uspjesi po gradovima:
{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
!width=&quot;135&quot;| Grad
!width=&quot;50&quot;| Naslovi
! Osvajači
|-
| [[Mostar]] || &lt;center&gt;9 || [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski]] (9) 
|-
| [[Sarajevo]]||&lt;center&gt;7 ||[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar]] (3), [[FK Sarajevo|Sarajevo]] (4)
|-
|[[Banja Luka]]
|&lt;center&gt;4
|[[FK Borac Banja Luka|Borac]] (4)
|-
| [[Široki Brijeg]] || &lt;center&gt;2 || [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (2)
|-
| [[Trebinje]] ||&lt;center&gt;1 || [[FK Leotar Trebinje|Leotar]]  (1)
|-
| [[Modriča]] || &lt;center&gt;1 || [[FK Modriča|Modriča]] (1)
|}

== Pregled plasmana klubova u Premijer ligi ==
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%; text-align: center&quot; 
|-
!klub !!sez. !!02./03. !!03./04. !!04./05. !!05./06. !!06./07. !!07./08. !!08./09. !!09./10. !!10./11. !!11./12. !!12./13. !!13./14. !!14./15. !!15./16. !!16./17. !!17./18. !!18./19. !!19./20. 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]]  ||'''12 
|bgcolor=&quot;gold&quot; |'''1.'''||4. ||14. ||9. ||7. ||14. ||11. ||11. ||14. ||12. ||8. ||16. ||colspan=&quot;6&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]]  ||'''18''' 
|bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||5. ||7. ||9. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;gold&quot; |'''1. ||4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||5. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||4. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Sarajevo|Sarajevo]]  ||'''18''' 
|bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||5. ||4. ||4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||1. 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]]  ||'''18''' 
|4. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||4. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||6. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||7. ||4. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]]  ||'''18''' 
|5. ||12. ||13. ||14. ||14.  ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||10. ||13. ||10. ||9. ||4. ||7. ||7. ||6. ||10. ||11. ||7. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]]  ||'''16''' 
|6. ||5. ||11. ||11. ||12. ||6. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||8. ||6. ||15. ||colspan=&quot;2&quot;| ||8. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||5. ||10. ||8. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||'''14''' 
|7. ||7. ||15. || ||15. || ||5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||6. ||5. ||11. || ||9. || ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[HNK Orašje|Orašje]] ||'''7 
|8. ||8. ||7. ||12. ||13. ||12. ||15. ||colspan=&quot;11&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[HŠK Posušje|Posušje]] ||'''7 
|9. ||10. ||9. ||10. ||11. ||11. ||16. ||colspan=&quot;11&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Žepče|Žepče]] {{fusg|ŽEP}} ||'''6 
|10. ||13. ||12. ||8. ||10. ||16. ||colspan=&quot;12&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] ||'''18''' 
|11. ||11. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||4. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||5. ||7. ||6. ||9. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]] ||'''3 
|12. ||9. ||16. ||colspan=&quot;15&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||'''2 
|13. ||16. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Glasinac Sokolac|Glasinac Sokolac]] {{fusg|GLA}} ||'''2 
|14. ||15. ||colspan=&quot;16&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Kozara Bosanska Gradiška|Kozara Bosanska Gradiška]] ||'''2 
|15. ||colspan=&quot;8&quot;| ||16. ||colspan=&quot;8&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||'''4 
|16. ||colspan=&quot;2&quot;| ||7. ||9. ||15. ||colspan=&quot;12&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] ||'''12''' 
|17. ||colspan=&quot;3&quot;| ||8. ||9. ||12. ||7. ||13. ||11. ||13. ||5. ||9. ||16. ||colspan=&quot;3&quot;| ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Mladost Gacko|Mladost Gacko]] ||'''1 
|18 ||colspan=&quot;17&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||'''4 
|19. || ||8. ||16. ||colspan=&quot;4&quot;| ||15. ||colspan=&quot;9&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||'''1 
|20. ||colspan=&quot;17&quot;| 
|-
!klub !!sez. !!02./03. !!03./04. !!04./05. !!05./06. !!06./07. !!07./08. !!08./09. !!09./10. !!10./11. !!11./12. !!12./13. !!13./14. !!14./15. !!15./16. !!16./17. !!17./18. !!18./19. !!19./20. 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Modriča|Modriča]] {{fusg|MOD}}||'''7 
| ||6. ||6. ||4. ||6. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||13. ||16. ||colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Travnik|Travnik]] ||'''12 
| ||14. ||5. ||15. || ||13. ||14. ||9. ||12. ||8. ||14. ||13. ||11. ||13. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Slavija Istočno Sarajevo|Slavija Istočno Sarajevo]] ||'''12 
|colspan=&quot;2&quot;| ||10. ||5. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||8. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||14. ||11. ||14. ||7. ||11. ||12. ||12. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] ||'''10''' 
|colspan=&quot;3&quot;| ||13. ||16. ||colspan=&quot;5&quot;| ||12. ||10. ||10. ||7. ||6. ||5.  ||5. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Laktaši|Laktaši]] ||'''3 
|colspan=&quot;5&quot;| ||10. ||8. ||15. ||colspan=&quot;10&quot;|   
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Zvijezda Gradačac|Zvijezda Gradačac]] ||'''7 
|colspan=&quot;6&quot;| ||7. ||12. ||8. ||7. ||11. ||14. ||16. ||colspan=&quot;5&quot;|  
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Olimpic Sarajevo|Olimpic Sarajevo]] {{fusg|OLI}}||'''8 
|colspan=&quot;7&quot;| ||6. ||5. ||5. ||5. ||8. ||6. ||8. ||12. ||colspan=&quot;3&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Rudar Prijedor|Rudar Prijedor]] ||'''6 
|colspan=&quot;7&quot;| ||10. ||9. ||10. ||10. ||15. || ||14. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Drina Zvornik|Drina Zvornik]] ||'''3 
|colspan=&quot;8&quot;| ||16. ||colspan=&quot;3&quot;| ||13. ||15. ||colspan=&quot;4&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK GOŠK Gabela|GOŠK Gabela]] ||'''4 
|colspan=&quot;9&quot;| ||13. ||15. ||colspan=&quot;4&quot;| ||7. ||12. ||
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[OFK Gradina Srebrenik|Gradina Srebrenik]] ||'''1 
|colspan=&quot;10&quot;| ||16. ||colspan=&quot;7&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Vitez|Vitez]] ||'''5 
|colspan=&quot;11&quot;| ||9. ||14. ||9. ||9. ||12. ||colspan=&quot;2&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Mladost Velika Obarska|Mladost Velika Obarska]] ||'''2 
|colspan=&quot;11&quot;| ||12. ||15. ||colspan=&quot;5&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Mladost Doboj Kakanj|Mladost Doboj Kakanj]] ||'''5''' 
|colspan=&quot;13&quot;| ||10. ||8. ||8. ||6. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Krupa Krupa na Vrbasu|Krupa (Krupa na Vrbasu)]] ||'''3 
|colspan=&quot;14&quot;| ||4. ||6. ||11. || 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[NK Metalleghe-BSI Jajce|Metalleghe-BSI Jajce]] ||'''1 
|colspan=&quot;14&quot;| ||11. ||colspan=&quot;3&quot;| 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Zvijezda 09 Etno selo Stanišići|Zvijezda 09 Bijeljina]] {{fusg|ZVB}}||'''2''' 
|colspan=&quot;16&quot;| ||9. ||x 
|-
|align=&quot;left&quot;|'''[[FK Tuzla City|Tuzla City Simin Han]] {{fusg|TUC}}||'''2''' 
|colspan=&quot;16&quot;| ||10. ||x 
|-
|}
&lt;small&gt; {{fusd|GLA}} ''[[FK Glasinac Sokolac|&quot;Glasinac&quot;]]'' iz [[Sokolac|Sokolca]] ugašen 2011. &lt;/small&gt; &lt;br&gt; 
&lt;small&gt; {{fusd|MOD}} ''[[FK Modriča|&quot;Modriča&quot;]]'' nastupala pod nazivom ''Modriča Maksima'' &lt;/small&gt; &lt;br&gt; 
&lt;small&gt; {{fusd|OLI}} ''[[FK Olimpic Sarajevo|&quot;Olimpic&quot;]]'' iz [[Sarajevo|Sarajeva]] nastupao pod nazivom ''Olimpik'' &lt;/small&gt; &lt;br&gt; 
&lt;small&gt; {{fusd|TUC}} ''[[FK Tuzla City|&quot;Tuzla City&quot;]]'' iz [[Simin Han]]a prvoligaške utakmice igra u [[Tuzla|Tuzli]] &lt;/small&gt; &lt;br&gt; 
&lt;small&gt; {{fusd|ZVB}} ''[[FK Zvijezda 09 Etno selo Stanišići|&quot;Zvijezda 09&quot;]]'' iz [[Bijeljina|Bijeljine]] prvoligaške utakmice igra u [[Ugljevik]]u &lt;/small&gt; &lt;br&gt; 
&lt;small&gt; {{fusd|ŽEP}} ''[[NK Žepče|&quot;Žepče&quot;]]'' nastupalo pod nazivima ''Zovko-Žepče'' i ''Žepče Limograd'' &lt;/small&gt;

== Premijer liga Federacije BiH ==
''Premijer liga'' za [[Federacija Bosne i Hercegovine|Federaciju Bosne i Hercegovine]] je igrana u sezonama 2000./01. i 2001./02. Nastala je ujedinjenjem ''Premijer lige NS BiH'' i ''[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Prve lige Herceg-Bosne]].'' Preko ove lige su klubovi ostvarivali plasman u europska natjecanja, s obzirom na to da je [[UEFA]] priznavala ovu ligu.

'''Prvaci:'''
* [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|2000./01.]]: [[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]]
* [[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2001./02.|2001./02.]]: [[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]]

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
!colspan=&quot;3&quot;|Pregled plasmana po klubovima
|-
!colspan=&quot;3&quot;|
|-
!klub !![[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2000./01.|2000./01.]] !![[Nogometna Premijer liga Federacije BiH 2001./02.|2001./02.]] 
|-
|[[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]]  ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1. ||bgcolor=&quot;gold&quot;|'''1.
|-
|[[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2. ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3.
|-
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||bgcolor=&quot;goldenrod&quot;|3. ||4.
|-
|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||4. ||6.
|-
|[[FK Velež Mostar|Velež Mostar]] ||5. ||8.
|-
|[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||6. ||9.
|-
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] ||7. ||bgcolor=&quot;silver&quot;|2.
|-
|[[HŠK Posušje|Posušje]] ||8. ||11.
|-
|[[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] ||9. ||16.
|-
|[[NK Troglav 1918 Livno|Troglav Livno]] ||10. ||14.
|-
|[[FK Sloboda Tuzla|Sloboda Tuzla]] ||11. ||10.
|-
|[[HNK Orašje|Orašje]] ||12. ||7.
|-
|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] ||13. ||5.
|-
|[[FK Olimpic Sarajevo|Olimpic Sarajevo]] &lt;sup&gt;1&lt;/sup&gt; ||14. ||13.
|-
|[[NK Travnik|Travnik]] ||15.
!
|-
|[[FK Budućnost Banovići|Budućnost Banovići]] ||16.
!
|-
|[[NK Kiseljak|Kiseljak]] ||17.
!
|-
|[[FK Rudar Kakanj|Rudar Kakanj]] ||18.
!
|-
|[[HNK Čapljina|Čapljina]] ||19. 
!
|-
|[[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]] &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; ||20.
!
|-
|[[FK Krajina Cazin|Krajina Cazin]] ||21.
!
|-
|[[NK Đerzelez Sarajevo|Đerzelez Zenica]] ||22. 
!
|-
|[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] 
!
|12.
|-
|[[HNK Grude|Grude]] 
!
|15.
|}
&lt;small&gt; Izvori: &lt;br&gt;
&lt;small&gt;1&lt;/small&gt; ''[[FK Olimpic Sarajevo|Olimpic Sarajevo]]'' igrao pod nazivom ''Olimpik'' &lt;br&gt;
&lt;small&gt;2&lt;/small&gt; ''[[NK Sloga Ljubuški|Sloga Ljubuški]]'' igrala pod nazivom ''Ljubuški''
&lt;/small&gt;

== Prvenstva 1993. – 2002. ==
{{glavni|Prva nogometna liga Herceg-Bosne}}
{{glavni|Prva nogometna liga Republike Srpske}}

Zbog [[Rat u Bosni i Hercegovini|ratnih događanja]] u prvoj polovici 1990.-ih i političke nestabilnosti zemlje ligaško natjecanje za cijelu zemlju je uspostavljeno tek 2002. godine. Ligaška natjecanja su se igrala prema etničkim zajednicama i to:
* 1993. – 2000. ''[[Prva nogometna liga Herceg-Bosne]]'', liga [[Hrvati|hrvatske nacionalne zajednice]], koja je pokrivala prostor [[Hrvatska Republika Herceg-Bosna|HR Herceg Bosne]]
* 1994. – 2000. ''Liga NS BiH'', koja je pokrivala prostor koji su kontrolirali [[Bošnjaci]]
* 1995. – 2002. ''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]'', pokrivala prostor pod kontrolom [[Srbi|Srba]], odnosno [[Republika Srpska|Republiku Srpsku]]
* 1998. i 2000. su najbolji klubovi iz ''1.lige Herceg-Bosne'' i ''1. lige NS BiH'' razigravali za prvaka [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]
* 2000. – 2002. ''Premijer liga Federacije BiH'', činili su je klubovi iz ''1. lige Herceg-Bosne'' i ''1. lige NS BiH'' 
* 2002. se ujedinjavaju ''Premijer liga FBiH'' i ''1. liga Republike Srpske'' u ''Premijer ligu BiH''

=== Prvaci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!sezona !![[Nogometna Premijer liga Federacije BiH|Federacija BiH]] !![[Prva liga NS BiH|Liga NS BiH]] !![[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Herceg-Bosna]] !![[Prva nogometna liga Republike Srpske|Republika Srpska]]
|-
!1993./94.
!rowspan=&quot;4&quot;|
!
|[[NK Široki Brijeg|Mladost Dubint Široki Brijeg]]
!rowspan=&quot;2&quot;|
|-
!1994./95.
|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||[[NK Široki Brijeg|Mladost Dubint Široki Brijeg]]
|-
!1995./96.
|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] ||Boksit Milići
|-
!1996./97.
|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] ||[[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]]
|-
!1997./98.
|[[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]] ||[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] ||[[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]]
|-
!1998./99.
!
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||[[HŠK Posušje|Posušje]] ||[[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] 
|-
!1999./00.
|[[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||[[HŠK Posušje|Posušje]] ||Boksit Milići
|-
!2000./01.
|[[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]]
!rowspan=&quot;2&quot;|
!rowspan=&quot;2&quot;|
|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]]
|-
!2001./02.
|[[FK Željezničar|Željezničar Sarajevo]] ||[[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]]
|}

=== Ukupno prvaci po usješnosti (1994. – ''danas'') ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;font-size: 90%&quot;
!klub !!ukupno !!Premijer liga &lt;br&gt; (2002./03. – ''danas'') !!FBiH &lt;br&gt; (1998. – 2001./02.) !![[Prva liga NS BiH|NS BiH &lt;br&gt;(1995. – 1999./00.)]] !![[Prva nogometna liga Herceg-Bosne|Herceg-Bosna &lt;br&gt; (1994. – 1999./00.)]] !![[Prva nogometna liga Republike Srpske|R. Srpska &lt;br&gt; (1995./96. – 2001./02.)]]
|-
|[[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] ||9 ||2004./05. &lt;br&gt; 2008./09. &lt;br&gt; 2013./14. &lt;br&gt; 2015./16. &lt;br&gt; 2016./17. &lt;br&gt; 2017./18. &lt;br&gt; 2021./22. &lt;br&gt; 2022./23. &lt;br&gt; 2024./25.
| || || ||
|-
|[[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] ||7 ||2003./04. &lt;br&gt; 2005./06. || || ||1994. &lt;br&gt; 1994./95. &lt;br&gt; 1995./96. &lt;br&gt; 1996./97. &lt;br&gt; 1997./98.  || 
|-
|[[FK Željezničar Sarajevo|Željezničar Sarajevo]] ||6 ||2009./10. &lt;br&gt; 2011./12. &lt;br&gt; 2012./13.  ||1998. &lt;br&gt; 2000./01. &lt;br&gt; 2001./02. || || ||
|-
|[[FK Sarajevo|Sarajevo]] ||5 ||2006./07. &lt;br&gt; 2014./15. &lt;br&gt; 2018./19. &lt;br&gt; 2019./20.
| ||1998./99. || ||
|-
|[[FK Borac Banja Luka|Borac Banja Luka]] ||4 ||2010./11. &lt;br&gt; 2020./21. &lt;br&gt; 2023./24. || || || ||2000./01.
|-
|[[NK Čelik Zenica|Čelik Zenica]] ||3 || || ||1995. &lt;br&gt; 1995./96. &lt;br&gt; 1996./97. || ||
|-
|[[FK Leotar Trebinje|Leotar Trebinje]] ||2 ||2002./03. || || || ||2001./02.
|-
|[[HŠK Posušje|Posušje]] ||2 || || || ||1998./99. &lt;br&gt; 1999./00. ||
|-
|[[FK Milići|Milići]] ||2 || || || || ||1995./96. &lt;br&gt; 1999./00.
|-
|[[FK Rudar Ugljevik|Rudar Ugljevik]] ||2 || || || || ||1996./97. &lt;br&gt; 1997./98.
|-
|[[FK Modriča|Modriča]] ||1 ||2007./08. || || || ||
|-
|[[NK Brotnjo Čitluk|Brotnjo Čitluk]] ||1 || ||2000. || || ||
|-
|[[NK Bosna Visoko|Bosna Visoko]] ||1 || || ||1997./98. || ||
|-
|[[NK Jedinstvo Bihać|Jedinstvo Bihać]] ||1 || || ||1999./00. || ||
|-
|[[FK Radnik Bijeljina|Radnik Bijeljina]] ||1 || || || || ||1998./99.
|}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.nfsbih.ba/bih/index.php NFSBiH] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170216125117/http://nfsbih.ba/bih/index.php |date=16. veljače 2017. }}
* [http://www.uefa.com/memberassociations/association=bih/domesticleague/index.html stranica lige na uefa.com]
* [http://www.rsssf.com/tablesb/bihchamp.html rsssf.com]
* [http://sportsport.ba/tabela/Premijer-liga-BiH-2015-2016/831 sportsport.ba]

{{fb start}}
{{fb inner start}}
{{Nogomet u BiH}}
{{Lige UEFA}}
{{BiH-sezone-nogomet-po-rangovima}}
{{fb kraj}}

{{GLAVNIRASPORED:Premijer liga}}
[[Kategorija:Prvoligaška nogometna natjecanja]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovačka nogometna natjecanja|*]]
[[Kategorija:Premijer liga Bosne i Hercegovine u nogometu| ]]</text>
      <sha1>jbit6abv15ca7p7lnvku33p3kxvicn5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Australopitek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>64728</id>
    <revision>
      <id>7447915</id>
      <parentid>7191156</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Australopitecini|Australopitecini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi australopitecina|Rodovi australopitecina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447915</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17943" sha1="d7jgl9kdtf29aaqbbfngg2ziu90r5rr" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Australopithecus''&lt;br /&gt;&quot;gracilni australopitecini&quot;
| raspon_fosila = &lt;br&gt;[[Pliocen]]–[[pleistocen]], &lt;small&gt;Rod ''Homo'' kao potomak živi i dan danas&lt;/small&gt;
| slika = Australopithecusafarensis reconstruction.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = ''[[Australopithecus afarensis]]''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[primati|Primates]]
| familia = [[hominidi|Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = [[Australopithecina]]
| genus = †'''''Australopithecus'''''
| genus_autorstvo = [[Raymond Dart|R.A. Dart]], 1925.
| tip_species = †''[[Australopithecus africanus]]''
| tip_species_autorstvo = Dart, 1925.
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = †
*†''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]''
*†''[[Australopithecus anamensis|A. anamensis]]''
*†''[[Australopithecus africanus|A. africanus]]''
*†''[[Australopithecus bahrelghazali|A. bahrelghazali]]'' (= ''A. afarensis''?)
*†''[[Australopithecus deyiremeda|A. deyiremeda]]''
*†''[[Australopithecus garhi|A. garhi]]''
*†''A. prometheus'' (= ''A. africanus''?)
*†''[[Australopithecus sediba|A. sediba]]''
*†''[[Paranthropus aethiopicus]]''?
*†''[[Paranthropus robustus|P. robustus]]''?
*†''[[Paranthropus boisei|P. boisei]]''?
*†''[[Kenyanthropus platyops]]''?
*†''[[Homo habilis]]''?
*†''[[Homo rudolfensis|H. rudolfensis]]''?
}}

'''Australopitek''' ([[latinski|lat.]]: '''''Australopithecus''''', od lat. ''australis'': južni + grč. ''πίϑηϰος'': majmun) naziv je roda pronađenog samo u Africi, a čije su (isključivo izumrle) vrste pripadale grupi ''[[Australopithecina]]'', koji su živjeli prije 4 do 3 milijuna godina. Rod ''Australopithecus'' svrstava se u [[tribus]] ''[[Hominini]]'', u kojem se također nalazi i rod ''[[Homo]]'' s današnjim ljudima. Uključuje vrste: ''[[Australopithecus aethiopicus]]'' kojega fosilni nalaz robustnih oblika potječe s jezera Turkana u Keniji; ''[[Australopithecus afarensis]]'', fosilni pračovjek s nalazištâ Hadar u Etiopiji i Laetoli u Tanzaniji, datiran prije približno 3,6 do 2,9 mil. god. Nalazi pripisani [[Lucy (australopitek)|stvorenju nazvanomu Lucy]] nesumnjivo pripadaju najstarijim čovjekovim predcima (anatomska građa kostiju i zubi dokazuje tjelesni ustroj dvonošca, očite su promjene zubala i mali obujam mozga); ''[[Australopithecus africanus]]'', pronađen u nalazištima istočne i južne Afrike, datiran na vremenski raspon od prije približno 3 do 1,5 mil. god.; ''[[Australopithecus boisei]]'', vrsta robustna oblika iz istočne Afrike, datirana prije približno 2 do 1,5 mil. god., nekad zvana ''Zinjanthropus'', nalik vrsti ''A. aethiopicus''; ''[[Australopithecus robustus]]'', kojemu su fosilni ostatci pronađeni na nalazištima Swartkrans i Kromdraai u južnoj Africi, datirani prije približno 2 do 1,5 mil. god., nekoć su pripisivani rodu ''[[Paranthropus]]'', a slični su i vjerojatno srodni nalazima ''A. boisei''.&lt;ref&gt;[[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]]: [https://enciklopedija.hr/clanak/4679 Australopitek]&lt;/ref&gt;

== Naziv ==
''Australopithecus'' je latinsko-grčka složena riječ (s latinskim sufiksom), sastavljena od [[latinski|lat.]] ''australis'' („južni“, zbog mjesta otkrića kod [[Južnoafrička Republika|južnoafričkog]] gradića [[Taung]]) i grč. πίθηκος, starogrč. izgovara se ''píthēkos'' („majmun“). Taj opis mu je [[1925.]] dao [[Raymond Dart]], autor znanstvenog opisa prvog otkrivenog primjerka, [[Dijete iz Taunga|djeteta iz Taunga]].

== Opis ==
Vrste roda ''Australopithecus'' razlikuju se i međusobno i od današnjih [[čimpanza|čimpanzi]] prije svega na temelju različito formirane zubne grizne površine, građe jagodične kosti, kao i mjesta spajanja mišića za žvakanje (''musculus temporalis''). Daljnje razlike reflektiraju se u npr. građi kralježnice, zdjelice i kukova.

Isto kao i kod ljudi, nije postojala [[dijastema]] gornje čeljusti. Dakle, u pravilu, nije postojao razmak između sjekutića i očnjaka, što ukazuje na to da očnjaci u donjoj čeljusti, za razliku od onih kod mužjaka [[čovjekoliki majmuni|čovjekolikih majmuna]], nisu bili izduženi poput bodeža.

Iz građe i tragova istrošenosti zuba zaključeno je da su se ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus africanus]]'', ''[[Australopithecus sediba]]'' i vrste roda ''[[Paranthropus]]'' pretežno hranile biljnim hranom.&lt;ref&gt;vergl. hierzu auch: Greg Laden, Richard Wrangham: ''The rise of the hominids as an adaptive shift in fallback foods: Plant underground storage organs (USOs) and australopith origins.'' In: ''Journal of Human Evolution.'' svezak 49, broj 4, 2005. str. 482. – 498., [[doi:10.1016/j.jhevol.2005.05.007]], [http://gregladen.com/wordpress/wp-content/pdf/Laden_Wrangham_Roots.pdf Volltext (PDF; 233&amp;nbsp;kB)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305123726/http://gregladen.com/wordpress/wp-content/pdf/Laden_Wrangham_Roots.pdf |date=5. ožujka 2016. }}&lt;/ref&gt;

=== Zapremina mozga i veličina tijela ===
[[Datoteka:Mrs Ples.jpg|minib|lijevo|250px|Izvorna lubanja gđe. Ples (''[[Australopithecus africanus]]'')]]
Zapremina mozga vrsta roda ''Australopithecus'' iznosila je između 400 i 550&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;, nešto više nego u čimpanze ili [[bonobo]]a,&lt;ref&gt;Steve Jones et. al.: ''The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution.'' Cambridge University Press, 1992, S. 236&lt;/ref&gt; ali ipak manje nego kod najstarijih pripadnika roda ''Homo'', čija je zapremina mozga iznosila između 600 i 800&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;.&lt;ref&gt;[[Ulrich Welsch]]: ''Wie aus den ersten Primaten ''Homo'' wurde (1): Die Fossilgeschichte des Menschen.'' Biologie in unserer Zeit, 1/2007., str. 47&lt;/ref&gt;

Veličina tijela izumrlih vrsta može se samo otprilike procijeniti na temelju neoštećenih dugih nožnih kostiju, a procjene stoga variraju između 1,00&amp;nbsp;m i 1,60&amp;nbsp;m. Tako je, na primjer, za vrstu ''Australopithecus africanus'' u jednom članku navedena težina između 30 i 40&amp;nbsp;kg, a visina 1,38&amp;nbsp;m za mužjake i 1,15&amp;nbsp;m za ženke.&lt;ref&gt;Ulrich Welsch: ''Wie aus den ersten Primaten ''Homo'' wurde (1): Die Fossilgeschichte des Menschen'', str. 46.&lt;/ref&gt; Prema tome bi australopitecini bili visine uspravnog čimpanze. Kontroverzno je koliko je [[spolni dimorfizam]] bio izražen; u literaturi se tvrdi da su jedinke različitih veličina pripadale različitim vrstama, koje su živjele na istom prostoru.

=== Uspravni hod ===
Zajedničkom osobinom svih pripadnika roda ''Australopithecus'' u ranijim objavama smatrao se uspravni hod. Ta sposobnost utvrđena je kod južnoafričkih primjeraka ''([[Australopithecus africanus]])'', fosila iz [[Hadar (Etiopija)|Hadara]] ''([[Australopithecus afarensis]])'', kao i na temelju 3,5 milijuna godina starih otisaka stopala dvonožnih jedinki u nalazištu [[Laetoli]].

Izraelski paleoantropolog Yoel Rak sa Sveučilišta u Tel Avivu je [[1991.]] naveo da je ''Australopithecus afarensis'' najvjerojatnije imao &quot;sasvim poseban način hodanja&quot;.&lt;ref&gt;[[Yoel Rak]]: '' Lucy's pelvic anatomy: its role in bipedal gait.'' Journal of Human Evolution, svezak 20, 1991., strS. 283. – 290.&lt;/ref&gt; Sve više paleontoloških otkrića protivi se prvobitnoj pretpostavci da su već rani predstavnici taksona ''Hominini'' živjeli u otvorenim staništima usporedivim s današnjim stepama (&quot;hipoteza o savanama&quot;). Popratni ostaci fosiliziranih kostiju navode na stanište sastavljeno od rijetkih šuma i onih koje su rasle uz rijeke i močvare. U takvom staništu, prema novijim tumačenjima, prvobitni način života čovjekolikih majmuna još se uvijek mogao očuvati: česti boravak na drveću, pogotovo radi spavanja, te samo povremeno uspravno kretanje po tlu. Mišljenje da &quot;su australopitecini po načinu kretanja manje sličili na ljude nego što se to prije smatralo&quot; dosta se raširilo.&lt;ref&gt;[[Winfried Henke]], Hartmut Rothe: ''Stammesgeschichte des Menschen.'' Springer Verlag, 1998., {{ISBN|3-540-64831-3}}&lt;/ref&gt;

== Starost ==
Vrste roda ''Australopithecus'' živjele su prije četiri i dva milijuna godina prije današnjice u Africi, što je utvrđeno fosilnim ostacima priključenim rodu ''Australopithecus''. Raspon postojanja izumrle vrste može se u pravilu zaključiti samo približno. S jedne je strane fosilni zapis nepotpun: postoji samo mali broj primjeraka jedne izumrle vrste. S druge se strane raznim metodama datiranja može točnije ustvrditi starost, ali i tu sa znatnom nepreciznošću. Ta nepreciznost uzrok je korištenja vanjskih granica &quot;od ... do&quot; pri određivanju raspona postojanja jedne vrste. Sve objavljene brojke koje označavaju starost prema tome samo su privremeno datiranje, koje će se možda morati revidirati otkrićem daljnjih primjeraka.

Od jedne, danas još uvijek neodređene vrste roda ''Australopithecus'' (po nekima je to mogao biti ''[[Australopithecus afarensis]]''), [[anageneza|anagenezom]] su potekle vrste roda ''Homo''; iz tog se razloga za ovaj rod ne može odrediti &quot;točka izumiranja&quot;.

== Upotreba alata ==
Koliko je ''Australopithecus'' pretekao čimpanze u upotrebi alata još uvijek nije posve jasno. Korištenje obrađenog kamena često se uzima kao prioritetni kriterij po kojem se neki fosilni ostaci svrstavaju kao pripadnici vrste ''[[Homo habilis]]'' umjesto ''„Australopithecus habilis“''.

''Australopithecus afarensis'' je oko 500 000 godina stariji od najstarijeg otkrivenog alata, a ni kod vrste ''Australopithecus africanus'' nisu pronađeni nikakvi sigurni tragovi korištenja istog. S druge su strane uz fosile ''[[Paranthropus]]a'' pronađeni kameni alati [[Oldovanska kultura|Oldovanske kulture]] kao i kosti s istrošenim vrhovima, koje su možda koristili za kopanje ili vađenje [[termit]]a.&lt;ref&gt;G. J. Sawyer, Viktor Deak: ''Der lange Weg zum Menschen.'' Spektrum Akademischer Verlag, Heidelberg, 2008., str. 39. (''A. afarensis''), str. 64. (''A. africanus''), str. 73. (''P. robustus'')&lt;/ref&gt; Međutim, činjenica da je u istim slojevima pronađen i ''[[Homo habilis]]'' čini pripadnost tih alata nesigurnom.

== Sistematika ==
[[Datoteka:Stammbaum der Entwicklung des Menschen.png|430px|mini|Hipoteza o evoluciji australopitecina kako je predstavlja Friedemann Schrenk.]]
Rod ''Australopithecus'' je parafiletični takson od kojeg su, prema danas dostupnim podacima, potekli rodovi ''Paranthropus'' i ''Homo''.

Status vrste danas imaju ''[[Australopithecus anamensis]]'', ''[[Australopithecus afarensis]]'', ''[[Australopithecus africanus]]'', ''[[Australopithecus garhi]]'' i ''[[Australopithecus sediba]]''.&lt;ref&gt;[[Bernard Wood]], [[Terry Harrison]]: ''The evolutionary context of the first hominins.'' In: ''[[Nature]]'', Band 470, 2011, S. 350&lt;/ref&gt; Bliskost međusobnog srodstva tih vrsta, kao i njihovog srodstva s rodovima ''Paranthropus'' i ''Homo'', još uvijek nije razjašnjena.

Također je vrlo vjerojatno da su ''Australopithecus anamensis'' i ''Australopithecus afarensis'' sestrinske vrste.&lt;ref&gt;William H. Kimbel et al.: ''Was Australopithecus anamensis ancestral to A. afarensis? A case of anagenesis in the hominin fossil record.'' In: ''Journal of Human Evolution'', svezak 51, broj 2, 2006., str. 134. – 152., {{doi|10.1016/j.jhevol.2006.02.003}}&lt;/ref&gt; Prema tom su tumačenju ostaci ''A. anamensisa'' s jezera [[Turkana]] (iz Kanapoija, starost: oko 4,1 milijuna godina, te iz zaljeva Allia, starost: oko 3,9 milijuna godina) kao i ''A. afarensisa'' iz [[Laetoli]]ja (oko 3,6 mil. godina) i [[Hadar (Etiopija)|Hadara]] (3,3 mil. godina i mlađi), ostaci populacija samo jedne evolutivne linije koji se vremenski nastavljaju jedni na druge.

=== &quot;Gracilne&quot; i &quot;robusne&quot; vrste ===
Na temelju otkrivenih ostataka predstavnika hominina starih oko 2,5 milijuna godina mogu se raspoznati dva različita oblika nastala adaptacijom na klimatske promjene:&lt;ref&gt;[[Friedemann Schrenk]]: ''Die Frühzeit des Menschen. Der Weg zu Homo sapiens.'' C. H. Beck, 1997., str. 61.&lt;/ref&gt; s jedne strane tu su &quot;robusni&quot;, a s druge &quot;gracilni&quot; australopitecini. Tu teoriju o makroevoluciji utemeljenoj na staništu prvi je put predstavila [[Elisabeth Vrba]].&lt;ref&gt;Elisabeth S. Vrba: ''The Pulse That Produced Us.'' Natural History, 5/1993., str. 47. – 51.;[http://www.mc.maricopa.edu/dept/d10/asb/origins/pulse.html Volltext] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20030307131726/http://www.mc.maricopa.edu/dept/d10/asb/origins/Pulse.html |date=7. ožujka 2003. }}&lt;/ref&gt;

[[Južna Afrika]] u to je vrijeme postajala sve više suha i hladna, zbog čega su šume s mekim voćem i lišćem počele nestajati. Došlo je do širenja savana, koje su pružale relativno tvrdu hranu (npr. korijenje, sjemenke, travu...). Takozvani &quot;robusni&quot; australopitecini, koji se danas svrstavaju u rod ''[[Paranthropus]]'', specijalizirali su se za ishranu takvim vlaknastim biljkama, zbog čega su razvili izuzetno snažne žvakaće mišiće, a na kutnjacima jako povećane površine za žvakanje; ''[[Paranthropus boisei]]'' je stoga nazvan i &quot;orašarko&quot;. &quot;Robusni&quot; australopitecini izumrli su prije oko milijun godina zato što, nakon novih klimatskih promjena i umjerenijih temperatura, više nisu bili dorasli konkurenciji ostalih vrsta u pogledu ishrane:

{{citat|&quot;Na početku nastanjivanja novonastalih savanskih staništa robusni australopitecini u svakom su pogledu imali prednosti zahvaljujući prirodnom odabiru. Ipak, prije oko milijun godina pojavili su se u Africi hominidi koji su s jedne strane bili specijalizirani biljojedi, a s druge strane učinkoviti svejedi (što su ostvarili upotrebom alata. Na taj način nastala konkurencija pri ishrani dovela je do izumiranja robusnih australopitecina u isto vrijeme kada je s ''[[Homo erectus]]om'' rod ''Homo'' već kretao na svoj trijumfalni marš prema Aziji i Europi.&quot;&lt;ref&gt;Friedemann Schrenk: ''Die Frühzeit des Menschen'', S. 62&lt;/ref&gt;}}

Najraniji fosili koji pripadaju rodu ''Homo'', preciznije vrstama ''[[Homo rudolfensis]]'' i ''[[Homo habilis]]'', isprva su priključeni vrstama roda ''Australopithecus'', koje su paleoantropolozi svrstali među &quot;gracilne&quot; australopitecine. Nije poznato da li evolutivno stablo vodi izravno od vrste ''Australopithecus afarensis'' do roda ''Homo'' (kao što smatra jedan dio znanstvenika) ili od ''Australopithecusa afarensisa'' preko ''Australopithecusa africanusa'' do roda ''Homo'' (kako tvrde drugi). Doduše, vrlo je vjerojatno da su pripadnici &quot;gracilnih&quot; australopitecina, za razliku od mišićavog žvakaćeg aparata &quot;robusnih&quot; vrsta, koristili kamene alate (oldovanska kultura).&lt;ref&gt;[[Friedemann Schrenk]], [[Timothy Bromage]]: ''Der Hominiden-Korridor Südostafrikas.'' In: ''Spektrum der Wissenschaft'', br. 8/2000., str. 51.&lt;/ref&gt;

=== Pregled vrsta roda ''Australopithecus'' ===
[[File:Map of the fossil sites of the early hominids (4.4-1M BP).svg|thumb|right|Nalazišta fosila australopitecina u Africi]]
* ''[[Australopithecus anamensis]]'' živio je u [[Istočna Afrika|Istočnoj Africi]] prije oko 4 milijuna godina.
* ''[[Australopithecus afarensis]]'' živio je u Istočnoj Africi prije 3,8 do 2,9 milijuna godina. Toj vrsti pripadaju fosili [[Lucy (australopitek)|Lucy]], kao i [[DIK 1-1]] (&quot;Selam&quot;).
* ''[[Australopithecus africanus]]'' živio je u [[Južna Afrika|Južnoj Africi]] prije 3,0 do 2,5 milijuna godina. Toj vrsti pripada i &quot;dijete iz Taunga&quot;, prvi opisani fosil roda ''Australopithecus''.
* ''[[Australopithecus bahrelghazali]]'' poznat je samo iz nalazišta KT 12 starog 3,5 do 3,0 milijuna godina. Svrstavanje ostataka u odvojenu vrstu je kontroverzno, neki ga istraživači smatraju reginalnom varijantom vrste ''Australopithecus afarensis''.
* ''[[Australopithecus garhi]]'' živio je na prostorima današnje [[Etiopija|Etiopije]] prije oko 2,5 milijuna godina.
* ''[[Australopithecus sediba]]'' živio je u Južnoj Africi prije oko 2,0 milijuna godina.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Berger LR, de Ruiter DJ, Churchill SE, Schmid P, Carlson KJ, Dirks PHGM, Kibii JM |year=2010 |title=Australopithecus sediba: A New Species of Homo-Like Australopith from South Africa |journal=Science |volume=328 |pages=str. 195. - 204. |doi=10.1126/science.1184944 | issn=0036-8075 }}&lt;/ref&gt;

Pojedini paleoantropolozi svrstavaju i vrste roda ''[[Paranthropus]]'' kao kasne predstavnike ''Australopithecusa'':

* ''[[Paranthropus aethiopicus|Australopithecus aethiopicus]]''
* ''[[Paranthropus boisei|Australopithecus boisei]]''
* ''[[Paranthropus robustus|Australopithecus robustus]]''

Svrstavanje pojedinih fosila u rod ''[[Kenyanthropus platyops|Kenyanthropus]]'' je kontroverzno, zato što mnogi istraživači smatraju te ostatke jednostavno varijantama roda ''Australopithecus''.

Nadalje, ''[[Ardipithecus ramidus]]'' je od strane svojih otkrivača [[1994.]] isprva svrstan kao ''Australopithecus ramidus'', a tek je kasnije prepoznat kao vrsta roda ''[[Ardipithecus]]''.

Neki istraživači također smatraju da ''[[Homo rudolfensis]]'' nije najraniji predstavnik roda ''Homo'', već kasni predstavnik roda ''Australopithecus'', te ga kao takvog označavaju kao ''Australopithecus rudolfensis''.

== Unutarnje poveznice ==
* [[Evolucija čovjeka]]
* [[Popis čovječjih evolucijskih fosila]]

== Literatura ==
* [[Yves Coppens]]: ''Lucys Knie - Die prähistorische Schöne und die Geschichte der Paläontologie.'' München 2002. (Dt. Ausgabe)
* Göran Burenhult et al.: ''Die ersten Menschen. Die Ursprünge des Menschen bis 10 000 vor Christus.'' Jahr-Verlag, Hamburg 2000., {{ISBN|3-8289-0741-5}}
* Robert Foley: ''Menschen vor Homo sapiens. Warum und wie unsere Art sich durchsetzte.'' Jan Thorbecke Verlag, 2000., {{ISBN|3-7995-9084-6}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Commonscat|Australopithecus}}

{{čovječja evolucija}}

[[Kategorija:Pliocenski primati]]
[[Kategorija:Australopithecus| ]]
[[Kategorija:Rodovi australopitecina]]</text>
      <sha1>d7jgl9kdtf29aaqbbfngg2ziu90r5rr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Mrva-biog-filozof</title>
    <ns>10</ns>
    <id>67994</id>
    <revision>
      <id>7447676</id>
      <parentid>4043962</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:01:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447676</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="346" sha1="hhmofd5110rgugke1lyqjnl5s7u2p0r" xml:space="preserve">&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;
{{mrva-
| slika = [[Slika:Picto infobox philosopher.png|25px]]
| govori o = filozofu
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>hhmofd5110rgugke1lyqjnl5s7u2p0r</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447677</id>
      <parentid>7447676</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:08:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447677</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="339" sha1="cflk5fh239yzrxrd1jdn2godfuso5x8" xml:space="preserve">&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;
{{mrva-
| slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]]
| govori o = filozofu
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cflk5fh239yzrxrd1jdn2godfuso5x8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Festival glumca</title>
    <ns>0</ns>
    <id>72775</id>
    <revision>
      <id>7447941</id>
      <parentid>7274662</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:39:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nativa</username>
        <id>11626</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447941</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9813" sha1="j4662jhckksfzrvmrj7sgkbnkj9k0ch" xml:space="preserve">{{drugoznačenje2|[[Filmski festival glumca]]}}
'''Festival glumca''' je [[1994.]] godine pokrenulo [[Hrvatsko društvo dramskih umjetnika]] (HDDU) i od tada se redovno odvija svake godine u gradovima [[Vukovarsko-srijemska županija|Vukovarsko-srijemske županije]] ([[Vinkovci]], [[Ilok]], [[Vukovar]], [[Županja]], [[Otok_(Vukovarsko-srijemska_županija)|Otok]]).

Nagrade nose ime po hrvatskim glumcima [[Fabijan Šovagović|Fabijanu Šovagoviću]], [[Ivo Fici|Ivi Ficiju]], [[Mato Ergović|Mati Ergoviću]], [[Vanja Drach|Vanji Drachu]] i [[Nevenka Filipović|Nevenki Filipović]].

==Dosadašnji dobitnici==
===Nagrada ''Fabijan Šovagović'' za najbolju žensku ulogu/uloge===
*[[1994.]]: [[Neva Rošić]], [[Nada Subotić]]
*[[1995.]]: [[Neva Rošić]]
*[[1996.]]: [[Vlasta Knezović]]
*[[1997.]]: [[Barbara Rocco]]
*[[1998.]]: [[Katarina Bistrović-Darvaš]]
*[[1999.]]: [[Doris Šarić-Kukuljica]]
*[[2000.]]: [[Alma Prica]], [[Ksenija Prohaska]]
*[[2001.]]: [[Mladena Gavran]], [[Dubravka Crnojević Carić]]
*[[2002.]]: [[Edita Majić]], [[Daria Lorenci]]
*[[2003.]]: [[Mladena Gavran]], [[Daria Lorenci]]
*[[2004.]]: [[Jagoda Kralj]], [[Elizabeta Kukić]]
*[[2005.]]: [[Anja Šovagović-Despot]], [[Vanja Ćirić]]
*[[2006.]]: [[Andreja Blagojević]], [[Tatjana Bertok Zupković]]
*[[2007.]]: [[Alma Prica]], [[Bruna Bebić-Tudor]]
*[[2008.]]: [[Nela Kocsis]], [[Tatjana Feher]], [[Nikolina Marić]]
*[[2009.]]: [[Olga Pakalović]], [[Judita Franković]]
*[[2010.]]: [[Slavica Knežević]], [[Barbara Nola]]
*[[2011.]]: [[Ljiljana Bogojević]], [[Nataša Janjić]]
*[[2012.]]: [[Marija Sekelez]], [[Natalija Đorđević]], [[Anja Šovagović-Despot]]
*[[2013.]]: [[Jasna Palić-Picukarić]], [[Anastasija Jankovska]]
*[[2014.]]: [[Jasna Palić-Picukarić]], [[Nela Kocsis]]
*[[2015.]]: [[Mladena Gavran]], [[Nataša Janjić]]
*[[2016.]]: [[Nela Kocsis]], [[Anja Šovagović-Despot]]
*[[2017.]]: [[Mia Krajcar]], [[Ecija Ojdanić]]
*[[2018.]]: [[Antonija Stanišić]], [[Petra Kovačić Pavlina]]
*[[2019.]]: [[Olga Pakalović]], [[Ana Vilenica]]
*[[2020.]]: [[Linda Begonja]], [[Ana Marija Veselčić]]
*[[2021.]]: [[Petra Dugandžić]], [[Ornela Vištica]]
*[[2022.]]: [[Linda Begonja]], [[Nina Violić]]
*[[2023.]]: [[Olivera Baljak]], [[Arijana Čulina]]
*[[2024.]]: [[Bojana Gregorić]], [[Irena Tereza Prpić]]
*[[2025.]]: [[Nadežda Perišić Radović]], [[Judita Franković]]

===Nagrada ''Fabijan Šovagović'' za najbolju mušku ulogu/uloge===
*[[1994.]]: [[Tomislav Lipjin]]
*[[1995.]]: [[Vili Matula]]
*[[1996.]]: [[Zvonimir Zoričić]]
*[[1997.]]: [[Ljubomir Kerekeš]]
*[[1998.]]: [[Ljubomir Kerekeš]]
*[[1999.]]: [[Pero Kvrgić]]
*[[2000.]]: [[Željko Vukmirica]], [[Hrvoje Zalar]]
*[[2001.]]: [[Zdenko Botić]], [[Alen Liverić]]
*[[2002.]]: [[Zoran Pokupec]], [[Krešimir Mikić]]
*[[2003.]]: [[Stojan Matavulj]], [[Hrvoje Barišić]]
*[[2004.]]: [[Zoran Pokupec]], [[Rakan Rushaidat]]
*[[2005.]]: [[Dragan Despot]], [[Draško Zidar]]
*[[2006.]]: [[Mirko Soldano]], [[Boris Svrtan]]
*[[2007.]]: [[Mustafa Nadarević]], [[Ante Čedo Martinić]]
*[[2008.]]: [[Tomislav Tipjin]], [[Frane Perišin]]
*[[2009.]]: [[Rakan Rushaidat]], [[Amar Bukvić]]
*[[2010.]]: [[Krešimir Mikić]], [[Joško Ševo]]
*[[2011.]]: [[Siniša Popović]], [[Rene Medvešek]]
*[[2012.]]: [[Rene Bitorajac]], [[Tarik Filipović]], [[Rakan Rushaidat]]
*[[2013.]]: [[Boris Svrtan]], [[Nenad Srdelić]]
*[[2014.]]: [[Marko Torjanac]], [[Filip Juričić]]
*[[2015.]]: [[Ivan Brkić (glumac)|Ivan Brkić]], [[Marko Torjanac]]
*[[2016.]]: [[Marko Torjanac]], [[Joško Ševo]]
*[[2017.]]: [[Željko Konigskneck]], [[Vinko Kraljević]]
*[[2018.]]: [[Goran Koši]], [[Borko Perić]]
*[[2019.]]: [[Filip Križan]], [[Siniša Popović]]
*[[2020.]]: [[Vladimir Andrić]], [[Goran Grgić]]
*[[2021.]]: [[Trpimir Jurkić]], [[Ronald Žlabur]]
*[[2022.]]: [[Hrvoje Kečkeš]], [[Siniša Popović]]
*[[2023.]]: [[Davor Jureško]], [[Ivan Simon]]
*[[2024.]]: [[Ivan Ćaćić]], [[Vedran Dakić]]
*[[2025.]]: [[Matija Čigir]], [[Ivan Ćaćić]]

===Nagrada ''Ivo Fici'' za najboljeg mladog glumca/glumicu do 28 godina=== 
*[[1994.]]: [[Adrijana Vicković]]
*[[1995.]]: [[Marko Torjanac]]
*[[1996.]]: [[Nina Violić]]
*[[1997.]]: [[Rene Bitorajac]]
*[[1998.]]: [[Dražen Šivak]]
*[[1999.]]: [[Nataša Dangubić]]
*[[2000.]]: [[Ivana Boban]]
*[[2001.]]: [[Srđana Šimunović]]
*[[2002.]]: [[Dora Polić]]
*[[2003.]]: [[Olga Pakalović]]
*[[2004.]]: [[Antonija Stanišić]]
*[[2005.]]: [[Renata Sabljak]]
*[[2006.]]: [[Nataša Janjić]]
*[[2007.]]: [[Csilla Barath Bastaić]]
*[[2008.]]: [[Filip Juričić]], [[Amar Bukvić]]
*[[2009.]]: [[Živko Anočić]]
*[[2010.]]: [[Ana Maras]], [[Maja Posavec]]
*[[2011.]]: [[Mladen Kovačić]]
*[[2012.]]: [[Lana Helena Hulenić]]
*[[2013.]]: [[Nikša Arčanin]]
*[[2014.]]: [[Slaven Španović]]
*[[2015.]]: [[Erna Rudnički]]
*[[2016.]]: [[Pero Eranović]]
*[[2017.]]: [[Aneta Matulić]]
*[[2018.]]: [[Robert Španić]]
*[[2019.]]: [[Dominik Karakašić]]
*[[2020.]]: [[Bernard Tomić]]
*[[2021.]]: [[Josip Ledina]]
*[[2022.]]: [[Domagoj Ivanković]]
*[[2023.]]: [[Luka Knez]]
*[[2024.]]: [[Dominik Karaula]]
*[[2025.]]: [[Zdravko Vukelić]]

===Nagrada ''Nada Subotić'' za najbolju mladu glumicu do 28 godina=== 

*[[2018.]]: [[Tesa Litvan]]
*[[2019.]]: [[Matea Marušić]]
*[[2020.]]: [[Monika Vuco Carev]]
*[[2021.]]: [[Josipa Anković]]
*[[2022.]]: [[Dea Presečki]]
*[[2023.]]: [[Lucija Dujmović]]
*[[2024.]]: [[Mateja Tustanovski]]
*[[2025.]]: [[Monika Duvnjak]]

===Nagrada za najbolju monodramu===
*[[1996.]]: [[Božidar Orešković]]
*[[1997.]]: [[Zvonimir Zoričić]]
*[[1998.]]: [[Darko Ćurdo]]
*[[1999.]]: [[Vili Matula]]

===Posebno priznanje ''Mato Ergović'' za glumačko ostvarenje===
*[[2013.]]: [[Jerko Marčić]]

===Nagrada ''Vanja Drach'' za najbolju predstavu u cjelini=== 
*[[2001.]]: [[Elvis Bošnjak]]: ''Otac'', r: [[Nenni Delmestre]], [[HNK u Splitu|HNK Split]]
*[[2002.]]: [[Rene Medvešek]]: ''Brat magarac'', r: [[Rene Medvešek]], [[ZKM]]
*[[2003.]]: [[Angelo Beolc]]: ''Muškardin'', r: [[Davor Mojoš]], [[HNK Ivana pl. Zajca]], [[Rijeka]]
*[[2004.]]: [[Nikolaj Vladimirović Koljada]]: ''Kokoš'', r: [[Dražen Ferenčina]], [[HNK Varaždin]]
*[[2005.]]: [[Slavko Kolar]]: ''Svoga tela gospodar'', r: [[Želimir Mesarić]], [[Kazalište Komedija|GK Komedija]]
*[[2006.]]: [[Rene Medvešek]]: ''Vrata do'', r: [[Rene Medvešek]], [[ZKM]]
*[[2007.]]: [[Saša Anočić]]: ''Smisao života gospodina Lojtrice'', r: [[Saša Anočić]], [[KNAPP]]
*[[2008.]]: [[Janusz Glowacki]]: ''Četvrta sestra'', r: [[Samo M. Strelec]], [[GDK Gavella]]
*[[2009.]]: [[Amir Bukvić]]: ''Djeca sa CNN-a'', r: [[Aida Bukvić]], [[GD Histrion]]
*[[2010.]]: [[Mate Matišić]]: ''Balon'', r: [[Mislav Brečić]], [[Teatar 2000]]/[[Teatar Exit]]
*[[2011.]]: [[John Buchan]]/[[Alfred Hitchcock]]/[[Patrick Barlow]]: ''39 stepenica'', r: [[Franka Perković]], [[Ludens Teatar]]/[[Kazalište Virovitica]]/[[HK Pećuh]]
*[[2012.]]: [[Oliver Frljić]]: ''[[Mrzim istinu!]]'', r. [[Oliver Frljić]], [[Teatar &amp;TD]]
*[[2013.]]: [[Elvis Bošnjak]]: ''Srce veće od ruku'', r. [[Trpimir Jurkić]], [[PlayDrama]]
*[[2014.]]: [[Olja Lozica]]: ''Sada je, zapravo, sve dobro'', r. [[Olja Lozica]], [[ZKM]]
*[[2015.]]: [[Marijan Gubina]]: '''260 dana''', r. [[Dražen Ferenčina]], [[HNK Osijek]]
*[[2016.]]: [[Mate Matišić]]: '''Bljesak zlatnog zuba''', r. [[Zoran Mužić]], [[Kazalište Komedija|GK Komedija]]
*[[2017.]]: [[Kay Pollak]]: '''Kao na nebu''', r. [[Rene Medvešek]], [[GDK Gavella]]
*[[2020.]]: [[Una Vizek]]: '''Ja od jutra nisam stao''', r. [[Nana Šoljev]], [[SK Kerempuh]]
*[[2021.]]: [[Ivana Bodrožić]]: '''Hotel Zagorje''', r. [[Anica Tomić]], [[GDK Gavella]]
*[[2023.]]: [[Petra Pleše]] i [[Vanja Jovanović]]: '''Mala zabava''', r. [[Vanja Jovanović]], [[Teatar &amp;TD]]
*[[2024.]]: [[Marko Torjanac]]: '''Tere i Luce''', r. [[Marko Torjanac]], [[Planet Art]]

===Nagrada ''Nevenka Filipović'' za glumačko lutkarsko ostvarenje===
*[[2008.]]: [[Hrvoje Zalar]]
*[[2009.]]: Ansambl predstave ''Pepeljuga''
*[[2010.]]: [[Jasmina Žiljak]]
*[[2011.]]: [[Pero Juričić]]
*[[2012.]]: Ansambl predstave ''Mala djeca, veliki ljudi'', [[DK Dubrava]]
*[[2013.]]: [[Berislav Tomičić]]
*[[2014.]]: [[Luka Dragić]]
*[[2015.]]: [[Danijel Radečić]] 
*[[2017.]]: [[Dječje kazalište Branka Mihaljevića]] 
*[[2018.]]: [[Edi Ćelić]] 
*[[2019.]]: Ansambl predstave ''Nikomu pravo'' autorice i redateljice [[Ana Prolić|Ane Prolić]] u produkciji [[Kazalište lutaka Zadar|Kazališta lutaka Zadar]]
*[[2020.]]: [[Matija Šakoronja]]
*[[2021.]]: [[Buga Marija Šimić]]
*[[2020.]]: [[Amanda Prenkaj]]
*[[2023.]]: [[Zdenka Šustić]]
*[[2024.]]: [[Jadran Grubišić]]
*[[2025.]]: [[Lino Brozić]]

== Najnagrađivaniji glumci ==

U nastavku popis najčešće nagrađenih glumaca

{| class=&quot;wikitable&quot;
!Br.
!Ime glumca
!Broj nagrada
|-
|  1.
| [[Mladena Gavran]] 
| '''3'''
|- 
|  
| [[Anja Šovagović Despot]] 
| 3
|- 
|  
| [[Nela Kocsis]] 
| 3
|- 
|  
| [[Daria Lorenci]] 
| 3
|- 
|  
| [[Nataša Janjić]] 
| 3
|- 
|  
| [[Olga Pakalović]] 
| 3
|- 
|  
| [[Rakan Rushaidat]] 
| 3
|- 
|  
| [[Marko Torjanac]] 
| 3
|- 
|  
| [[Siniša Popović]] 
| 3
|- 
|  2.
| [[Neva Rošić]] 
| '''2'''
|- 
|  
| [[Alma Prica]] 
| 2
|- 
|  
| [[Judita Franković]] 
| 2
|- 
|  
| [[Jasna Palić-Picukarić]] 
| 2
|- 
|  
| [[Linda Begonja]] 
| 2
|- 
|  
| [[Nina Violić]] 
| 2
|- 
|  
| [[Ljubomir Kerekeš]] 
| 2
|- 
|  
| [[Zoran Pokupec]] 
| 2
|- 
|  
| [[Krešimir Mikić]] 
| 2
|- 
|  
| [[Boris Svrtan]] 
| 2
|- 
|  
| [[Joško Ševo]] 
| 2
|- 
|  
| [[Filip Juričić]] 
| 2
|- 
|  
| [[Amar Bukvić]] 
| 2
|- 
|  
| [[Ivan Ćaćić]] 
|  2
|- 
|}


[[Kategorija: Hrvatske kazališne manifestacije]]
[[Kategorija:Kultura u Vinkovcima]]
[[Kategorija:Kultura u Vukovaru]]</text>
      <sha1>j4662jhckksfzrvmrj7sgkbnkj9k0ch</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thomas C. Schelling</title>
    <ns>0</ns>
    <id>76165</id>
    <revision>
      <id>7447799</id>
      <parentid>6183372</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:50:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dotjerana mrva</comment>
      <origin>7447799</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2351" sha1="fjyj3nt7ye0hh9u7m4i93t11r1tdstf" xml:space="preserve">{{Infookvir ekonomist
| ime               = Thomas C. Schelling
| slika             = Thomas Schelling.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          =Thomas Crombie Schelling
| datum rođenja     = [[14. travnja]] [[1921.]]
| mjesto rođenja    = {{SAD grad|Oakland|Kalifornija}}
| datum smrti       = [[13. prosinca]] [[2016.]]
| mjesto smrti      = {{SAD grad|Bethesda|Maryland}}
| institucija       = 
| znanstveno polje  = Politička ekonomija
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = [[Sveučilište Harvard]]
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = [[Nobelova nagrada za ekonomiju]] 2005.g.
| spomenici         = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}

'''Thomas C. Schelling''' ({{SAD grad|Oakland|Kalifornija}}, [[14. travnja]] [[1921.]] – {{SAD grad|Bethesda|Maryland}}, [[13. prosinca]] [[2016.]]), [[SAD|američki]] ekonomist.

Godine 1944. diplomirao je u Sveučilištu u Kaliforniji, zatim 1951. doktorirao je u [[Sveučilište Harvard|Harvard]]skom sveučilištu.

Bio je profesor na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]] (1953.–58.), profesor emeritus Harvardova sveučilišta (na kojem je predavao [[Politička ekonomija|političku ekonomiju]] 1958.–90.) te profesor [[Vanjska politika|vanjske politike]] i [[Nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] [[Sveučilište u Marylandu|Sveučilišta Marylanda]]. 

Posebice je značajan njegov rad u &quot;razumijevanju sukoba i suradnje koristeći analizu [[teorija igara|teorije igara]]&quot;, za koji je dobio [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu nagradu za ekonomiju 2005]] (s [[Robert J. Aumann|Robertom J. Aumannom]]) zbog svog doprinosa 

== Djela ==
* Strategija sukoba (The Strategy of Conflict, 1960.), 
* Oružje i utjecaj (Arms and Influence, 1966.), 
* Mikromotivi i makroponašanje (Micromotives and Macrobehavior, 1978.),
* Izbor i posljedica (Choice and Consequence, 1984.) i dr.

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{Nobelova nagrada za ekonomiju}}

{{GLAVNIRASPORED:Schelling, Thomac C.}}
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju|Schelling, Thomac C.]]</text>
      <sha1>fjyj3nt7ye0hh9u7m4i93t11r1tdstf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sibiraea croatica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78032</id>
    <redirect title="Hrvatska sibireja" />
    <revision>
      <id>7447881</id>
      <parentid>4309980</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:27:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>46911</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hrvatska sibireja]]</comment>
      <origin>7447881</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="qdigqw7fls73s4p4md4ab0525u84jil" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Hrvatska sibireja]]</text>
      <sha1>qdigqw7fls73s4p4md4ab0525u84jil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sibiraea altaiensis var. croatica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>78033</id>
    <redirect title="Hrvatska sibireja" />
    <revision>
      <id>7447880</id>
      <parentid>4309981</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:26:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>EmausBot</username>
        <id>46911</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: Popravak dvostrukih preusmjeravanja → [[Hrvatska sibireja]]</comment>
      <origin>7447880</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="qdigqw7fls73s4p4md4ab0525u84jil" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Hrvatska sibireja]]</text>
      <sha1>qdigqw7fls73s4p4md4ab0525u84jil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>C♯</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83360</id>
    <revision>
      <id>7447712</id>
      <parentid>7446835</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:40:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nimmzo</username>
        <id>358651</id>
      </contributor>
      <comment>/* Primjer */ syntaxhighlight: +line +highlight +copy</comment>
      <origin>7447712</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1294" sha1="0s64j6rk3btgiycmajx31387g7ccsdb" xml:space="preserve">'''C#''' (engl. ''C Sharp'') je [[Objektno orijentirano programiranje|objektno orijentirani]] [[programski jezik]] koji su razvili [[Anders Hejlsberg]] i [[Microsoft]] objavljeno [[2000.]] Koristi se za programiranje [[Aplikacija|aplikacije]], [[Videoigra|videoigare]](koristeći [[Unity (pogonski sklop igre)|Unity]] ili [[MonoGame]]) i [[web stranice]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2018-04-19|title=Introduction to C#|url=https://www.geeksforgeeks.org/c-sharp/introduction-to-c-sharp/|access-date=2026-05-02|website=GeeksforGeeks|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Vidal|first=Sebastian|date=24 kolovoza 2023|title=Who invented the C# programming language?|url=https://tecnobits.com/en/Who-invented-the-c-programming-language%3F/|url-status=live|access-date=2 svibnja 2026}}&lt;/ref&gt; 

C# je osmišljen kako bi [[.NET]] platforma dobila programski jezik koji bi što više iskoristio njezine sposobnosti. Sličan je programskim jezicima [[Java (programski jezik)|Java]] i [[C++]].

== Primjer ==

&lt;syntaxhighlight lang=&quot;csharp&quot; line highlight=7 copy&gt;
using System;

class HelloWorld
{
        public static void Main(string[] args)
        {
                Console.WriteLine(&quot;Hello World!&quot;);
        }
}
&lt;/syntaxhighlight&gt;

{{mrva}}{{Nedostaju izvori}}
[[Kategorija:Programski jezici]]</text>
      <sha1>0s64j6rk3btgiycmajx31387g7ccsdb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venom (sastav)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>83629</id>
    <revision>
      <id>7447876</id>
      <parentid>6987794</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:00:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Diskografija */ Novi album</comment>
      <origin>7447876</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5964" sha1="jg7w3plcnhqf11iwjeqk1bxjr91g8mn" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Venom
| Img                  = Venom live at hellfest.jpg
| Img_capt             = Venom uživo 2008. godine na Hellfestu.
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            = Guillotine &lt;small&gt;(1978.)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;Dwarfstar &lt;small&gt;(1978. – 1979.)&lt;/small&gt;
| Osnivanje            = [[1979.]]
| Mjesto               = [[Newcastle upon Tyne]], [[Engleska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[thrash metal]]&lt;br /&gt;[[speed metal]]&lt;br /&gt;[[black metal]]&lt;br /&gt;
| Djelatno_razdoblje   = 1979. - danas
| Producentska_kuća    = Neat, Filmtrax, Under One Flag, SPV, Sanctuary/Castle, Universal
| Angažman             = 
| URL                  = [http://www.venomslegions.com venomslegions.com]
| Sadašnji članovi     = Cronos&lt;br /&gt;Dante&lt;br /&gt;Rage
| Bivši članovi        = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}
'''Venom''' je engleski [[heavy metal]] sastav osnovan [[1979.]] godine. Utemeljen je u [[Newcastle upon Tyne]]u. Glazbeni stil ove skupine obuhvaća razne žanrove metala, iako stilski snažno pripada stilu &quot;ekstremnog metala&quot; a pod tim se podrazumijevaju thrash, black i speed metal, tri žanra u koje bi se glazba ovoga sastava mogla svrstati.

== Povijest ==
Započeli su djelovanje pod imenom Guillotine Jeffreya Dunna kao prvog [[gitara|gitarista]], Davea Blackmana kao [[pjevanje|vokala]], Dave Rutherford kao drugog gitaristu. Dean Hewitta kao bas-gitaristu i Chris Mercatersa kao [[Bubnjarski komplet|bubnjara]]. Kasnije, Blackmana i Mercatera je zamijenio bubnjar Anthony Braye a novi pjevač je postao Clive Archer, obojica iz skupine Oberon.&lt;ref name=&quot;metalarchives&quot;&gt;[http://www.metal-archives.com/more.php?id=128 Metal Archives] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100127010211/http://www.metal-archives.com/more.php?id=128 |date=27 siječnja 2010 }}&lt;/ref&gt;  Ubrzo nakon toga Alan Winstona je zamijenio Dean Hewitt na [[bas-gitara|bas-gitari]]. U ljeto [[1979.]] Conrad Lant iz skupina DwarfStar i Album Graecum, susreo se s Jeffreyem Dunnom koji se pridružio sastavu zamjenjujući Rutherforda na gitari.  Clive Archer je postao &quot;Duff Materr&quot;, Conrad Lant je postao &quot;Mr Cronos&quot;, Anthony Bray je postao &quot;Tony Abbadon&quot;, i Jeffrey Dunn je postao &quot;Jeff Mantas&quot;. Cronos je jedini preostali član izvorne postave.&lt;ref name=&quot;metalarchives&quot; /&gt; Toga su [[travanj|travnja]] načinili tri demosnimke ''Angel Dust'', ''Raise The Dead'', i ''Red Light Fever''.  Pjesma &quot;Live Like an Angel, Die Like a Devil&quot; je postala hit uz pomoć izdavačke kuće Neat Records.  Njihov sljedeći album ''Black Metal'' objavljen [[1982.]] je zaslužan za naziv istoimenog glazbenog žanra ''[[black metal]].''&lt;ref name=&quot;encyclopedia&quot;&gt;''Encyclopedia of Heavy Metal'',  Daniel Bukszpan, Barnes &amp; Noble Publishing, Inc. NY, 2003. {{ISBN|0-7607-4218-9}}&lt;/ref&gt; Većinu tekstova je napisao Cronos; manji udio imaju u pisanju imali su i Oberona i Mantas. Stekli su mnogo fanova i kritičari su ih počeli cijeniti kao važan sastav, dok se drugi nisu slagali s time.

[[Sotonizam]] im je poslužio samo kao stvaranje mračnog dojma; to nisu bila njihova stvarna uvjerenja.&lt;ref name=&quot;encyclopedia&quot; /&gt; Uz ovo, članovi Venoma nisu osobito smatrani vrsnim glazbenicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.mtv.com/bands/m/metal/greatest_metal_bands/071406/index12.jhtml |title=MTV.com |access-date=20. srpnja 2010. |archive-date=9. rujna 2012. |archive-url=https://archive.today/20120909150338/http://www.mtv.com/bands/m/metal/greatest_metal_bands/071406/index12.jhtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Recenzija Eduarda Rivadavie prvog Venomovog albuma na [http://www.allmusic.com/cg/amg.dll?p=amg&amp;sql=10:dpfexql5ldhe Allmusic.com]&lt;/ref&gt;

Krajem [[2005.]] godine izdali su CD box ''MMV'' koji je sadržavao ekskluzivni mini poster na kojoj imaju slike sa skupinom [[Metallica]], uz knjižicu sa 64 slike. Ovaj paket je sadržavao gotovo sve njihove pjesme i neke spotove.U ožujku [[2006.]] godine ista postava je izdala posljednji album preinačenu verziju albuma ''Black Metal'', kako ne bi bio isti kao onaj prije promijenili su naziv u ''Metal Black''.Na početku [[2007.]] gitarist Mykvs je napustio sastav jer nije mogao pratiti sve koncerte.  Zamijenio ga je novi gitarist Rage. U ovom sastavu izdaju album ''Hell''. Anthony Lant je nakon toga napustio skupinu. Zamijenio ga je bubnjar Danny &quot;Dante&quot; Needham.

== Članovi ==
*Conrad &quot;Cronos&quot; Lant – [[bas-gitara]] (1978. – 1987., 1995. – 2002., 2005.–danas), [[ritam gitara]] (1979.), [[vokal]]i (1980. – 1987., 1995. – 2002., 2005.–danas)
*Stuart &quot;La Rage&quot; Dixon – [[gitara]] (2007.–danas)
*Danny &quot;Dante&quot; Needham – [[bubnjevi]] (2009.–danas)

== Diskografija ==
;Studijski albumi
* ''[[Welcome to Hell]]'' (1981.)
* ''[[Black Metal (album)|Black Metal]]'' (1982.)
* ''[[At War with Satan]]'' (1984.) 
* ''[[Possessed (album Venoma)|Possessed]]'' (1985.) 
* ''[[Calm Before the Storm]]'' (1987.)
* ''[[Prime Evil]]'' (1989.)
* ''[[Temples of Ice]]'' (1991.)
* ''[[The Waste Lands]]'' (1992.)
* ''[[Cast in Stone]]'' (1997.)
* ''[[Resurrection]]'' (2000.)
* ''[[Metal Black]]'' (2006.)
* ''[[Hell]]'' (2008.)
* ''[[Fallen Angels]]'' (2011.)
* ''[[From the Very Depths]]'' (2015.)
* ''[[Storm the Gates]]'' (2018.)
* ''[[Into Oblivion]]'' (2026.)
;Koncertni albumi
* ''[[Eine kleine Nachtmusik (album)|Eine kleine Nachtmusik]]'' (1986.)
* ''[[The Second Coming]]'' (1997.)
* ''[[Bitten]]'' (2002.)
* ''[[Witching Hour]]'' (2003.)
;EP-ovi
* ''[[Canadian Assault]]'' (1985.)
* ''[[American Assault]]'' (1985.)
* ''[[French Assault]]'' (1985.)
* ''[[Hell at Hammersmith]]'' (1985.)
* ''[[Scandinavian Assault]]'' (1986.)
* ''[[German Assault]]'' (1987.)
* ''[[...Tear Your Soul Apart]]'' (1990.)
* ''[[Venom '96]]'' (1996.)

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Britanski sastavi heavy metala]]
[[Kategorija:Sastavi thrash metala]]
[[Kategorija:Sastavi speed metala]]</text>
      <sha1>jg7w3plcnhqf11iwjeqk1bxjr91g8mn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Frane Franić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>86321</id>
    <revision>
      <id>7447810</id>
      <parentid>7284963</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T03:38:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SajoR</username>
        <id>108854</id>
      </contributor>
      <origin>7447810</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6263" sha1="3w1tl8spr4pq0a3gb0s8w063rbfua8y" xml:space="preserve">{{Infookvir biskup
| ime_biskupa    =Frane Franić
| slika          = Frane_Franić_1975.jpg
| slika_opis     = Frane Franić 1975.g.
| datum_rođenja  = [[29. prosinca]] [[1912.]]
| mjesto_rođenja = [[Kaštel Kambelovac]]
| datum_smrti    = [[17. ožujka]] [[2007.]]
| mjesto_smrti   = [[Split]]
| svećenik  = [[25. prosinca]] [[1936.]]
| biskup  = 
| titula         = [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski i makarski biskup]]&lt;br&gt;[[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitsko-makarski nadbiskup]] i [[metropolit]]
| služba         = 1954. – 1988.
| počasti_u_njegovo_ime =
| grb = [[Datoteka:Coat of arms of Frane Franić.svg|140px]]
}}
'''Frane Franić''' ([[Kaštel Kambelovac]], [[29. prosinca]] [[1912.]] – [[Split]], [[17. ožujka]] [[2007.]]), [[Hrvati|hrvatski]] svećenik, [[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitski i makarski biskup]] (1954. – 1969.) i [[Dodatak:Popis splitskih biskupa i nadbiskupa|splitsko-makarski nadbiskup]] i [[metropolit]] (1969. – 1988.), aktivni sudionik [[Drugi vatikanski sabor|Drugog vatikanskog koncila]] (1962. – 1965.) i član službenih saborskih komisija.  

== Životopis ==

Rodio se [[29. prosinca]] [[1912.]] godine u Kaštel Kambelovcu. Osnovnu školu pohađao je u rodnomu mjestu, od 1919. do 1923., a u [[Nadbiskupsko sjemenište u Splitu|Biskupskomu sjemeništu]] klasičnu gimnaziju s pravom javnosti, od 1923. do 1931. U Splitu je, u Centralnoj bogoslovnoj školi, upisao i završio [[filozofija|filozofske]] i [[teologija|teološke studije]]. Za [[svećenik]]a je zaređen [[25. prosinca]] [[1936.]] u Splitu.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&amp;id=9169 |title=Preminuo nadbiskup Frane Franić – katolici.org |journal= |access-date=14. svibnja 2012. |archive-date=5. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160305054618/http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&amp;id=9169 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Frane Franic Pope.jpg|mini|lijevo|[[Papa]] [[Pavao VI.]] i [[split]]sko-[[Makarska|makarski]] [[nadbiskup]] Frane Franić u [[Vatikan]]u]]
Godine [[1938.]] otišao je na poslijediplomski studij u [[Rim]], gdje je, na ''Papinskomu sveučilištu Gregorijani'', studirao dogmatsko bogoslovlje. Godine [[1941.]] doktorirao je bogoslovne znanosti, obranom disertacije pod naslovom ''De iustitia originali et peccato originali secundum I. Duns Scotum''.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Nakon povratka iz Rima, obnašao je razne dužnosti u Splitu. Dugi niz godina bio je profesor filozofije, [[Latinski jezik|latinskog]] i [[vjeronauk]]a splitske Visoke bogoslovne škole, kapelan zatvora Sv. Roka (1941. – 1943.),  prefekt u Sjemeništu (1942. – 1945.), knjižničar u malom Sjemeništu te podravnatelj i ravnatelj Centralnoga bogoslovnog sjemeništa (1945. – 1956.).

Posvećen je za pomoćnog [[biskup]]a [[17. prosinca]] [[1950.]] godine i otada je djelovao kao generalni vikar. Godine [[1954.]] ustoličen je za splitsko-makarskog biskupa. Kada je [[papa]] [[Pavao VI.]] [[papinska bula|bulom]] ''Qui vicariam'' od [[27. srpnja]] [[1969.]] godine uspostavio Splitsko-makarsku nadbiskupiju i metropoliju, Franić je uzdignut na čast rezidencijalnog [[nadbiskup]]a i [[metropolit]]a.&lt;ref&gt;[[Slavko Kovačić (svećenik)|Kovačić, Slavko]], Salonitansko-splitska Crkva, povijesni pregled, str. 19.&lt;/ref&gt; Na čelu [[Splitsko-makarska nadbiskupija|Splitsko-makarske nadbiskupije]] ostao je do umirovljenja, [[16. listopada]] [[1988.]] godine.

[[Datoteka:Frane_Franic_2000.jpg|mini|lijevo|[[Papa]] [[Ivan Pavao II.]] i [[split]]sko-[[Makarska|makarski]] [[nadbiskup]] Frane Franić u [[Vatikan]]u Svete godine [[2000.]]]]

Uoći početka Drugog vatikanskog sabora bio je član Teološkoga pripravnog povjerenstva (1960. – 1962.), a na Saboru je bio član saborskoga Doktrinarnog povjerenstva (1962. – 1965.). Po završetku Sabora bio je vanjski član rimske Kongregacije za sakramente i bogoštovlje (1968. – 1973. i 1975. – 1980.) i Kongregacije za proglašenje svetaca (1975. do 1985).&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Kao splitski nadbiskup, sazvao je u Splitu pedeset i petu splitsku sinodu (1986. – 1987.), a tekstove sinode objavila je ''Crkva u svijetu'' pod naslovom &quot;Crkva danas i sutra&quot;. 

Godine [[1953.]] obnovio je &quot;Vjesnik Splitsko-makarske (nad)biskupije&quot;, surađivao je u brojnim časopisima i novinama, a objavio je: doktorsku disertaciju ''De iustitia originali et peccato originali secundum'' (Split, 1941.), skripta ''Povijest filozofije'' (Split, 1967. i 1972.), knjigu ''Putovi dijaloga'' (Split, 1973.), svoje saborske govore ''Interventus in Concilio Vaticano II'' (Split, 1975.), zbirku božićnih, korizmenih i uskrsnih propovijedi, poruka i poslanica, pod nazivom ''Bit ćete mi svjedoci'' (Split, 1996.), knjigu ''Crkva, stup istine – Uspomene na moje doktrine i na djelatnosti u II. vatikanskom saboru'' (Split, 1998.), knjige ''Putovi dijaloga'' (Split, 2000., pretisak) i ''Putovi dijaloga 2.'' (Zagreb, 2001.).

Pokopan je u kripti [[konkatedrala sv. Petra u Splitu|konkatedrale sv. Petra u Splitu]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&amp;id=9169 Preminuo nadbiskup Frane Franić – katolici.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305054618/http://www.katolici.org/dogadjanja.php?action=c_vidi&amp;id=9169 |date=5. ožujka 2016. }}
* [http://www.frane-franic.hr Frane Franić] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181124135319/https://frane-franic.hr/ |date=24. studenoga 2018. }}

{{s-start}}
{{s-rel|ca}}
{{s-bef|before=[[Kvirin Klement Bonefačić]]}}
{{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska biskupija|splitski i makarski biskup]]|years=1954. – 1969.}}
{{s-non|reason=&lt;small&gt;Biskupija uzdignuta na rang &lt;br&gt;nadbiskupije-metropolije}}
{{s-new|diocese}}
{{s-ttl|title=[[Splitsko-makarska nadbiskupija|splitsko-makarski nadbiskup]]|years=1969. – 1988.}}
{{s-aft|after=[[Ante Jurić]]}}
{{s-end}}

{{(Nad)biskupi salonitanski, splitski, makarski i splitsko-makarski}}
{{Međugorski fenomen}}

{{GLAVNIRASPORED:Franić, Frane}}
[[Kategorija:Hrvatski biskupi]]
[[Kategorija:Životopisi, Kaštela]]
[[Kategorija:Splitsko-makarski biskupi i nadbiskupi]]
[[Kategorija:Kaštel Kambelovac]]</text>
      <sha1>3w1tl8spr4pq0a3gb0s8w063rbfua8y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mario Vargas Llosa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>87479</id>
    <revision>
      <id>7447979</id>
      <parentid>7420611</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:19:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>bez izvora, neenciklopedijski stil koji se može smatrati i neneutralnim (&quot;pokazuje dobru upućenost u ratna zbivanja&quot; = tko sudi upućenost?). Citat iz Novosti nema veze s onim na što se referira</comment>
      <origin>7447979</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8801" sha1="5xp97hdv13paz7nlxn3at0vd6uavw3r" xml:space="preserve">{{Infookvir književnik
| Ime            = Mario Vargas Llosa
| boja           = #B0C4DE
| slika          = Mario Vargas Llosa (crop 2).jpg
| veličina       = 250px
| opis slike     = Mario Vargas Llosa 2016.
| puno ime       = Jorge Mario Pedro Vargas Llosa
| pseudonim      = 


| rođenje        = [[28. ožujka]] [[1936.]]
| mjesto rođenja = [[Arequipa]], [[Peru]]
| smrt           = [[13. travnja]] [[2025.]]
| mjesto smrti   = [[Lima]], [[Peru]]

| zanimanje      = 
| nacionalnost   = 
| period pisanja = [[1952.]] – [[2025.]]
| vrsta          = [[roman]], [[drama]]
| teme           = 
| period         = [[postmodernizam]]
| supruga        = Julia Urquidi (1955. – 1964.)&lt;br&gt;Patricia Llosa (1965. – 2015.)
| suprug         = 
| djeca          = [[Álvaro Vargas Llosa]]&lt;br&gt;Gonzalo Vargas Llosa&lt;br&gt;Morgana Vargas Llosa
| djela          = ''[[Tko je ubio Palomina Montera?]]''&lt;br&gt;''[[Jarčevo slavlje]]''&lt;br&gt;''[[Grad i psi]]''&lt;br&gt;''[[Zelena kuća]]''&lt;br&gt;''[[Pet kantuna]]''
| nagrade        = [[Nobelova nagrada za književnost]] [[2010.]]
| potpis         = 
| web            = http://mvargasllosa.com
| fusnote        = 
}}
'''Jorge Mario Pedro Vargas Llosa''' ([[Arequipa]], [[Peru]], [[28. ožujka]] [[1936.]] – [[Lima]], [[Peru]], [[13. travnja]] [[2025.]]) bio je [[peru|peruansko-]][[Španjolska|španjolski]] pisac, jedan od vodećih [[roman]]opisaca i [[esej]]ista u Latinskoj Americi. Dobitnik je [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] 2010. i jedan od najistaknutijih predstavnika &quot;hispanoameričkog booma&quot;.&lt;ref&gt;[http://maia.ffzg.unizg.hr/raspored_PREDD/raspored_grupa_PREDD_FF_IZBOR_sem1.htm Filozofski fakultet u Zagrebu, ''Kolegiji na razini Fakulteta, akademska godina 2017./18.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171203013829/http://maia.ffzg.unizg.hr/raspored_PREDD/raspored_grupa_PREDD_FF_IZBOR_sem1.htm |date=3. prosinca 2017. }} (pristupljeno 2. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

==Život i djelovanje==
Rodio se u gradu [[Arequipa|Arequipi]] na jugu Perua, u obitelji srednje klase španjolskih korijena. Roditelji su mu se rastali pet mjeseci nakon vjenčanja. Rano djetinjstvo provodi u okrilju majčine obitelji o kojoj brine djed. Obrazovao se u mjesnoj školi, a onda i u [[Bolivija|Boliviji]], kamo obitelj seli nakon djedovog imenovanja počasnim konzulom Perua. U Peru se vraćaju kada djed dobiva diplomatsko namještenje u gradu [[Piura|Piuri]] na sjeveru zemlje. U Piuri se školuje kod [[Salezijanci|salezijanaca]]. Oca je upoznao u 10. godini. Roditelji mu se ponovno združuju 1946. te živi s njima u predgrađu [[Lima|Lime]]. Za njega je to i kraj idiličog djetinjstva i ulazak u svijet autoritativnog oca, u kojem upoznaje strah i neprijateljstvo.&lt;ref&gt;[http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/literature/laureates/2010/vargas_llosa-bio.html ''Mario Vargas Llosa - Biographical'', Nobelprize.org, Nobel Media AB, 2014.] (pristupljeno 2. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; 

U Limi pohađa kršćansku školu. Čita [[Victor Hugo|Hugoa]] i [[Alexandre Dumas (otac)|Dumasa]]. S 14 godina otac ga šalje na vojnu akademiju, koju pohađa 1950. i 1951., a potom i napušta. Školovanje završava u Piuri, gdje radi kao amaterski [[novinar]], i piše svoju prvu dramu koja je ubrzo i izvedena. Studij prava i književnosti upisuje 1953. u Limi. Prve kratke priče objavljuje 1957. Nakon diplome (1958.) dobiva stipendiju za studij u [[Madrid]]u. Tu ostaje do 1960., a zatim se nastanjuje u [[Pariz]]u, gdje živi do 1966. Više godina živi u [[London]]u i [[Barcelona|Barceloni]]; u Limu se vraća 1974.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/biography/Mario-Vargas-Llosa Britannica, ''Mario Vargas Llosa'', 6. siječnja 2017.] (pristupljeno 2. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Doktorirao je [[1971.]] tezom o kolumbijskom nobelovcu i tadašnjem prijatelju [[Gabriel García Márquez|Gabrielu Garciji Márquezu]]. O razlozima njihovog kasnijeg privatnog sukoba i razlaza nisu javno govorili. U drugoj polovici sedamdesetih dolazi na različita mjesta u književnim organizacijama i sveučilištima; bio je predsjednik međunarodnog [[PEN]]-a od 1976. do 1979.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[https://www.thefamouspeople.com/profiles/mario-vargas-llosa-5796.php ''Mario Vargas Llosa Biography'', TheFamousPeople.com, zadnje uređivanje 24. listopada 2017.] (pristupljeno 2. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U mladosti je zanesen marksističkom filozofijom i podupire kubanskog vođu [[Fidel Castro|Fidela Castra]]. Od njega se distancira nakon što je Castrova vlast zatvorila kubanskog pisca [[Heberto Padilla|Heberta Padillu]]. Kasnije zastupa demokratske i liberalne političke pozicije, s kojima se [[1990.]] neuspješno kandidirao na predsjedničkim izborima u Peruu.&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Vargas Llosa, Mario |url=https://enciklopedija.hr/clanak/63901 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=1. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; Posjeduje također španjolsko državljanstvo od 1993. godine.

Ženio se dva puta, otac je troje djece.

==Književno stvaralaštvo==
U književnosti postaje poznat romanom ''Grad i gušteri'' (''La ciudad y los perros'') iz [[1963.]] godine u kojem opisuje odrastanje i surovo okruženje u kojem žive kadeti vojne škole. U tehnici pripovijedanja kroz više perspektiva vidljiv je utjecaj [[William Faulkner|Williama Faulknera]].&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt; U romanu ''Zelena kuća'' (''La casa verde'', 1965.) kombinira mitske i popularne motive i napušta linearno pripovijedanje. Knjiga je dijelom inspirirana autorovom ekspedicijom u amazonsku prašumu, koja ga je snažno senzibilizirala o teškom položaju autohtonih peruanskih plemena. Politički roman ''Razgovor u Katedrali'' (''Conversación en la Catedral'', 1969.) prikazuje raspad peruanskoga društva u vrijeme [[Diktatura|diktature]] Manuela Odríje. 

Nakon ''Razgovora u katedrali'', u repertoar ozbiljnih političkih i društvenih tema uključuje i humoristične tonove.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Tako roman ''Pantaleón i posjetiteljice'' (''Pantaleón y las visitadoras'', 1973) satirizira vojni i religijski fanatizam u Peruu. U proznoj komediji ''Tetka Julija i piskaralo'' (L''a tía Julija y el escribidor'', 1977.) prisjeća se ljubavnih epizdoda iz mladosti i propituje suvremeno književno stvaralaštvo.&lt;ref&gt;[http://www.mvinfo.hr/knjiga/11986/teta-julia-i-piskaralo ''Teta Julija i piskaralo'', Moderna vremena, Zagreb] (pristupljeno 2. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; ''Rat za kraj svijeta'' (''La guerra del fin del mundo'', 1981.), kapitalni roman-rijeka o vjerskom fanatizmu u Brazilu krajem 19. st. po mnogima je kulminacija njegovog pripovjedačkog umijeća.&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;

Napisao je i [[kriminalistički roman]] ''Tko je ubio Palomina Montera?''. Roman ''Jarčevo slavlje'' opisuje vlast [[Rafael Leónidas Trujillo|Rafaela Trujilla]] u [[Dominikanska Republika|Dominikanskoj Republici]]. Autor je [[erotski roman|erotskih romana]] ''Posveta pomajci'' i ''Don Rigobertova bilježnica''.

Napisao je studije o Gabrielu Garcíji Márquezu (''García Márquez: povijest bogoubojstva'', 1971.), [[Gustave Flaubert|Gustaveu Flaubertu]] (''Vječna orgija: Flaubert i Madame Bovary'', 1975.), [[Jean-Paul Sartre|Jean-Paulu Sartreu]] i [[Albert Camus|Albertu Camusu]] (''Između Sartrea i Camusja'', 1981.) i dr. 

Njegov dramski opus čine ''Gospođica iz Tacne'' (1981), ''Kathie i vodenkonj'' (1983.), ''Luđak s balkona'', ''Lijepe oči, ružne slike'' (1996.), ''Teška vremena'' (''Tiempos recios,'' 2019.) i dr.&lt;ref&gt;[http://hrcak.srce.hr/186910 Llosa, M.V., ''Lijepe oči, ružne slike (drama)'', Kazalište : časopis za kazališnu umjetnost, XIII(43/44), prosinac 2010., str. 148-163] (pristupljeno 2. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; 

Autor je publicističkih naslova razne tematike: ''Pisma mladome piscu'' (1997.), ''Nacionalizam kao nova prijetnja'' (2000.), ''Jezik strasti'' (2001.), ''Civilizacija spektakla'' (2012.) i ''Zov plemena'' (''La llamada de la tribu'', 2018.).

== Povezani članci ==
*[[Gabriel García Márquez]]
*[[Julio Cortázar]]
*[[Jorge Luis Borges]]
*[[Carlos Fuentes]]
*[[Juan Rulfo]]
*[[Isabel Allende]]
*[[Jorge Edwards]]

==Izvori==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat-inline|Mario Vargas Llosa}}
*{{es icon}} [http://mvargasllosa.com Mario Vargas Llosa, službena web stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110207120019/http://mvargasllosa.com/ |date=7. veljače 2011. }}
*{{hr icon}} [http://hrcak.srce.hr/186910 Mario Vargas Llosa, ''Lijepe oči, ružne slike'', prijevod drame na hrvatski jezik, časopis Kazalište, 2010.]

{{Nobelova nagrada za književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Llosa, Mario Vargas}}
[[Kategorija:Peruanski umjetnici]]
[[Kategorija: Književnici]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za književnost]]
[[Kategorija:Španjolska književnost]]</text>
      <sha1>5xp97hdv13paz7nlxn3at0vd6uavw3r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Europe (sastav)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>89252</id>
    <revision>
      <id>7447680</id>
      <parentid>6257259</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:21:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Niegodzisie</username>
        <id>202792</id>
      </contributor>
      <origin>7447680</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11610" sha1="6jocx6b8ou2rm59v0i3heihx9pnl07v" xml:space="preserve">{{Glazbenik
| Ime                  = Europe
| Img                  = Europe_the_band_in_Stockholm_2016.jpg
| Img_capt             = Europe u Stockholmu 2016. godine. S lijeva na desno: John Levén, Mic Michaeli, Joey Tempest, Ian Haugland i John Norum.
| Img_size             = 
| Landscape            = da
| Background           = skupina
| Pseudonim            = Force &lt;small&gt;(1979.-1982.)&lt;/small&gt;
| Osnivanje            = [[1979.]]
| Mjesto               = [[Upplands Väsby]], [[Švedska]]
| Prebivalište         = 
| Žanr                 = [[heavy metal]], [[glam metal]], [[hard rock]]
| Djelatno_razdoblje   = 1979. - 1992., 2003. - danas&lt;br&gt;&lt;small&gt;1999. (polovično ujedinjenje)&lt;/small&gt;
| Producentska_kuća    = Hot Records, [[Epic Records|Epic]], [[Sanctuary Records|Sanctuary]]
| Angažman             = [[Tone Norum]], [[Easy Action]], [[Dokken]], [[Glenn Hughes]], [[Brazen Abbot]], [[Clockwise]], [[Last Autumn's Dream]]
| URL                  = [http://www.europetheband.com/ europetheband.com]
| Sadašnji članovi     = [[Joey Tempest]]&lt;br&gt;[[John Norum]]&lt;br&gt;[[John Levén]]&lt;br&gt;[[Mic Michaeli]]&lt;br&gt;[[Ian Haugland]]
| Bivši članovi        = [[Kee Marcello]]&lt;br&gt;[[Tony Reno]]&lt;br&gt;[[Peter Olsson]]&lt;br&gt;[[Marcel Jacob]]
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Europe''' je [[Švedska|švedski]] [[rock]] sastav, najpoznatiji po međunarodnom hitu &quot;[[The Final Countdown (pjesma)|The Final Countdown]]&quot; iz [[1986.]] godine, s istoimenog albuma. Sastav je osnovan [[1979.]] godine pod nazivom Force, ali [[1982.]] godine, nakon kadrovskih promjena i uspjeha na švedskom natjecanju &quot;Rock talent show&quot; (nagrada za najboljeg pjevača - Joey Tempest i najboljeg gitarista - John Norum), mijenjaju ime u Europe.

== Povijest ==

Godine [[1983.]] izlazi njihov prvi album pod nazivom ''[[Europe (album)|Europe]]'', a [[1984.]] ''[[Wings of Tomorrow]]''. Treći album, ''[[The Final Countdown (album)|The Final Countdown]]'' iz [[1986.]] godine širi popularnost grupe izvan granica [[Skandinavija|Skandinavije]] te oni postaju svjetski poznati. Osim naslovnog, album je dao još nekoliko hitova: &quot;Cherokee&quot;, &quot;Rock the Night&quot; i baladu &quot;Carrie&quot;. Nakon tog albuma grupu napušta gitarist [[John Norum]] koji je smatrao da je stil grupe postao pretjerano komercijalan.&lt;ref&gt;[http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=66094 JOHN NORUM Says EUROPE's Current Musical Direction Is Influenced By AUDIOSLAVE, VELVET REVOLVER - Jan. 29, 2007] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20081206014237/http://www.roadrunnerrecords.com/blabbermouth.net/news.aspx?mode=Article&amp;newsitemID=66094 |date=6. prosinca 2008. }}, blabbermouth.net&lt;/ref&gt; Zamijenit će ga gitarist Kee Marcello.

Godine [[1988.]] izlazi album ''[[Out of This World (album)|Out of This World]]'' koji samo potvrđuje njihov status superzvijezda. Idući albumi ne slijede uspjeh prethodnika i sastav prestaje s djelovanjem [[1992.]] godine.

Nakon što su bili zamoljeni da izvedu svoj najveći hit na obilježavanju prelaska u novi milenij, sastav se ponovo okupio i odradio nekoliko nastupa. Godine [[2003.]] službeno objavljuju svoj povratak na scenu i okupljanje grupe u prvobitnoj postavi.

== Članovi ==
;Sadašnji članovi
*[[Joey Tempest]] – [[vokal]]i &lt;small&gt;(1979. – 1992., 1999., 2003.–danas)&lt;/small&gt; 
*[[John Norum]] – [[gitara]], [[prateći vokal]]i &lt;small&gt;(1979. – 1986., 1999., 2003.–danas)&lt;/small&gt;
*[[John Levén]] – [[bas-gitara]], prateći vokali &lt;small&gt;(1981., 1981. – 1992., 1999., 2003.–danas)&lt;/small&gt;
*[[Mic Michaeli]] – [[klavijature]], [[klavir]], keytar, prateći vokali &lt;small&gt;(1984. – 1992., 1999., 2003.–danas)&lt;/small&gt;
*[[Ian Haugland]] – [[bubnjevi]], [[udaraljke]], prateći vokali &lt;small&gt;(1984. – 1992., 1999., 2003.–danas)&lt;/small&gt;

'''Bivši članovi'''
*[[Peter Olsson]] – bas-gitara, prateći vokali &lt;small&gt;(1979. – 1981.)&lt;/small&gt;
*[[Tony Reno]] – bubnjevi, udaraljke &lt;small&gt;(1979. – 1984.)&lt;/small&gt;
*[[Marcel Jacob]] – bas-gitara, prateći vokali &lt;small&gt;(1981.)&lt;/small&gt;
*[[Kee Marcello]] – gitara, prateći vokali &lt;small&gt;(1986. – 1992., 1999.)&lt;/small&gt;

'''Vremenska crta'''
{{#tag:timeline|
ImageSize = width:800 height:auto barincrement:20
PlotArea = left:80 bottom:65 top:0 right:15
Alignbars = justify
DateFormat = mm/dd/yyyy
Period = from:01/01/1979 till:01/01/2019
TimeAxis = orientation:horizontal format:yyyy
Legend = orientation:horizontal position:bottom 
ScaleMajor = increment:3 start:1979
ScaleMinor = increment:1 start:1979

Colors =
 id:lvocals    value:red         legend:Vokali
 id: guitar   value:green       legend:Gitara
 id:keyboards value:purple      legend:Klavijature
 id:bass      value:blue        legend:Bas-gitara
 id:drums     value:orange      legend:Bubnjevi
 id:studio    value:black       legend:Studijski_albumi

LineData =
 layer:back color:studio
 at:03/14/1983
 at:02/24/1984
 at:05/26/1986
 at:08/09/1988
 at:09/23/1991
 at:09/22/2004
 at:10/25/2006
 at:09/09/2009
 at:04/18/2012
 at:03/02/2015
 at:10/20/2017

BarData =
 bar:Tempest text:&quot;Joey Tempest&quot;
 bar:Norum     text:&quot;John Norum&quot; 
  bar:Marcello text:&quot;Kee Marcello&quot;
 bar:Olsson     text:&quot;Peter Olsson&quot;
 bar:Levén      text:&quot;John Levén&quot;
 bar:Jacob    text:&quot;Marcel Jacob&quot;
 bar:Reno text:&quot;Tony Reno&quot;
 bar:Haugland text:&quot;Ian Haugland&quot;
 bar:Michaeli  text:&quot;Mic Michaeli&quot;

Define $BU1 = 03/15/1992 #&gt;1st breakup&lt;#
Define $RU2 = 10/02/2003 #&gt;2nd Reunion&lt;#

PlotData=
 width:11 textcolor:black align:left anchor:from shift:(10,-4)
 bar:Norum     from:start till:10/31/1986      color:guitar
 bar:Norum     from:$RU2 till:end              color:guitar
 bar:Tempest   from:start till:$BU1            color:lvocals
 bar:Tempest   from:start till:03/16/1984      color:keyboards width:7
 bar:Tempest   from:start till:03/16/1984      color:guitar width:3
 bar:Tempest   from:03/16/1984 till:$BU1       color:guitar width:7
 bar:Tempest   from:03/16/1984 till:$BU1       color:keyboards width:3
 bar:Tempest   from:$RU2 till:end              color:lvocals
 bar:Tempest   from:$RU2 till:end              color:guitar width:3
 bar:Levén     from:01/01/1981 till:04/01/1981 color:bass
 bar:Levén     from:06/01/1981 till:$BU1       color:bass
 bar:Levén     from:$RU2 till:end              color:bass
 bar:Michaeli  from:03/16/1984 till:$BU1       color:keyboards
 bar:Michaeli  from:$RU2 till:end              color:keyboards
 bar:Michaeli  from:03/16/1984 till:$BU1       color:guitar width:3
 bar:Haugland  from:08/01/1984 till:$BU1       color:drums
 bar:Haugland  from:$RU2 till:end              color:drums
 bar:Marcello  from:11/01/1986 till:$BU1       color:guitar
 bar:Olsson    from:start till:01/01/1981      color:bass
 bar:Jacob     from:04/01/1981 till:06/01/1981 color:bass
 bar:Reno      from:start till:06/23/1984      color:drums
 
}}

== Diskografija ==
{{glavni|Diskografija sastava Europe}}
===Studijski albumi===
*''[[Europe (album)|Europe]]'' (1983.)
*''[[Wings of Tomorrow]]'' (1984.)
*''[[The Final Countdown (album)|The Final Countdown]]'' (1986.) [[Recording Industry Association of America|RIAA]]: 3x Platinasti&lt;ref name=&quot;riaa&quot;&gt;{{citiranje www |url=http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=&amp;artist=Europe&amp;format=&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 |naslov=RIAA - Gold and Platinum |preuzeto=2008-02-23 |rad=RIAA.com |archiveurl=https://web.archive.org/web/20150908205333/http://www.riaa.com/goldandplatinumdata.php?resultpage=1&amp;table=SEARCH_RESULTS&amp;action=&amp;title=&amp;artist=Europe&amp;format=&amp;debutLP=&amp;category=&amp;sex=&amp;releaseDate=&amp;requestNo=&amp;type=&amp;level=&amp;label=&amp;company=&amp;certificationDate=&amp;awardDescription=&amp;catalogNo=&amp;aSex=&amp;rec_id=&amp;charField=&amp;gold=&amp;platinum=&amp;multiPlat=&amp;level2=&amp;certDate=&amp;album=&amp;id=&amp;after=&amp;before=&amp;startMonth=1&amp;endMonth=1&amp;startYear=1958&amp;endYear=2008&amp;sort=Artist&amp;perPage=25 |archivedate=8. rujna 2015.}}&lt;/ref&gt; - #10 Australija
*''[[Out of This World (album)|Out of This World]]'' (1988.) RIAA: Platinasti&lt;ref name=&quot;riaa&quot;/&gt; - #34 Australija
*''[[Prisoners in Paradise]]'' (1991.)
*''[[Start from the Dark]]'' (2004.)
*''[[Secret Society]]'' (2006.)
*''[[Last Look at Eden]]'' (2009.)
*''[[Bag of Bones]]'' (2012.)
*''[[War of Kings]]'' (2015.)
*''[[Walk the Earth]]'' (2017.)
*''[[Come This Madness]]'' (2026.)

===Kompilacije===
*''[[1982-1992]]'' (1993.)
*''[[Definitive Collection]]'' (1997.)
*''[[1982-2000]]'' (1999.) - reizdanje albuma ''1982-1992''
*''[[Rock the Night: The Very Best of Europe]]'' (2004.)
*''[[Almost Unplugged]]'' - album uživo (2008.)
*''[[Live! At Shepherd’s Bush, London]]'' - album uživo (2011.)
*''[[Live Look at Eden]]'' - album uživo (2011.)
*''[[Live at Sweden Rock – 30th Anniversary Show]]'' - album uživo (2013.)
*''[[War Of Kings Special Edition - Live at Wacken Open Air Festival]]'' - album uživo (2015.)
*''[[The Final Countdown 30th Anniversary Show - Live at Roundhouse]]'' - album uživo (2017.)

===Singlovi===
*&quot;Seven Doors Hotel&quot; (1983.)
*&quot;Lyin' Eyes&quot; - povučen ubrzo nakon izdavanja (1983.)
*&quot;Dreamer&quot; (1984.)
*&quot;Stormwind&quot; (1984.)
*&quot;Open Your Heart&quot; (1984.)
*&quot;Rock the Night&quot; (1985.)
*&quot;On the Loose&quot; - ''soundtrack'' (1985.)
*&quot;[[The Final Countdown (pjesma)|The Final Countdown]]&quot; (1986.)
*&quot;Love Chaser&quot; (1986.)
*&quot;Rock the Night&quot; - nova verzija (1986.) 
*&quot;Carrie&quot; (1986.) 
*&quot;Cherokee&quot; (1986.) 
*&quot;Superstitious&quot; (1988.) 
*&quot;Open Your Heart&quot; - nova verzija (1988.) 
*&quot;Let the Good Times Rock&quot; (1989.)
*&quot;More Than Meets the Eye&quot; (1989.)
*&quot;Tomorrow&quot; (1989.)
*&quot;Prisoners in Paradise&quot; (1991.)
*&quot;I'll Cry for You&quot; (1992.) 
*&quot;Halfway to Heaven&quot; (1992.) 
*&quot;Sweet Love Child&quot; (1993.)
*&quot;The Final Countdown 2000&quot; - remiks (1999.) 
*&quot;Got to Have Faith&quot; (2004.)
*&quot;Hero&quot; (2004.)
*&quot;Always the Pretenders&quot; (2006.)

===Video spotovi===
*&quot;In the Future to Come&quot; (1983.)
*&quot;Dreamer&quot; (1985.)
*&quot;The Final Countdown&quot; (1986.)
*&quot;Rock the Night&quot; (1986.)
*&quot;Carrie&quot; (1986.)
*&quot;Cherokee&quot; (1987.)
*&quot;Superstitious&quot; (1988.)
*&quot;Open Your Heart&quot; (1988.)
*&quot;Let the Good Times Rock&quot; (1988.)
*&quot;Prisoners in Paradise&quot; (1991.)
*&quot;I'll Cry for You&quot; (1991.)
*&quot;Halfway to Heaven&quot; (1992.)
*&quot;The Final Countdown 2000&quot; (1999.)
*&quot;Got to Have Faith&quot; (2004.)
*&quot;Hero&quot; (2004.)
*&quot;Always the Pretenders&quot; (2006.)

===DVD===
*''[[Rock the Night: Collectors Edition]]'' (2004.)
:Kolekcija svih njihovih video spotova od 1986. do 1992. te stari intervjui i prijenos uživo sa Švedske televizije. Objavljeno kao ''Rock the World'' u SAD-u.

*''[[The Final Countdown Tour 1986]]'' (2004.)
:Koncert snimljen u Solnahallenu u [[Stockholm]]u 1986. Objavljen samo u Japanu.

*''[[Live from the Dark]]'' (2005.)
:Koncert snimljen na [[Hammersmith Apollo|Hammersmith Appolu]] u [[London]]u 2004. Kao dodatni materijal uključeni su intervjui, video spotovi i informacije o sastavu. Izdano kao dvostruki DVD.

*''[[The Final Countdown Tour 1986: Live in Sweden - 20th Anniversary Edition]]'' (2006.)
:Verzija koncerta u Solnahallenu, koja je izdana povodom 20. obljetnice ''[[The Final Countdown (album)|The Final Countdown]]''.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Europe (band)}}
*[http://www.europetheband.com/ Službena stranica] {{eng oznaka}}
*[http://www.europe-the-fanclub.com/index.html Jedan od brojnih fan siteova grupe Europe] {{it icon}}

{{Europe (sastav)}}

[[Kategorija:Švedski glazbeni sastavi]]
[[Kategorija:Švedski sastavi heavy metala]]</text>
      <sha1>6jocx6b8ou2rm59v0i3heihx9pnl07v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thomas Abbt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>93384</id>
    <revision>
      <id>7447700</id>
      <parentid>7447299</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:20:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447700</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1044" sha1="m3a20dm046zexguwla1eti059skol10" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Njemačka filozofija
| era             = 
| slika           = Thomas Abbt.jpg 
| opis_slike      = Thomas Abbt 
| ime             = Thomas Abbt
| rođenje         = [[25. studenog]] [[1738.]] 
| mjesto_rođenja  = [[Ulm]], [[Njemačka]]) 
| smrt            = [[3. studenoga]] [[1766.]] 
| mjesto_smrti    = [[Bückeburg]], [[Njemačka]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        =  
| utjecao_na      = 
}}
'''Thomas Abbt''' ([[Ulm]], [[25. studenog]] [[1738.]] – [[Bückeburg]], [[3. studenog]] [[1766.]]), [[Njemačka|njemački]] matematičar, pisac i filozof. 

Bio je profesor [[filozofija|filozofije]] na Sveučilištu u [[Frankfurt na Majni|Frankfurt]]u, gdje je napisao i svoje najznačajnije djelo ''Vom Tode für das Vaterland''. 

== Djela ==
# Vom Tode für das Vaterland ([[1761.]])
# Vom Verdienst ([[1765.]])
# Vermischte Schiften ([[1768.]] – [[1790.]])


{{Mrva-biog-filozof-njemačka}}

{{GLAVNIRASPORED:Abbt, Thomas }}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]</text>
      <sha1>m3a20dm046zexguwla1eti059skol10</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio Aliotta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>99222</id>
    <revision>
      <id>7447696</id>
      <parentid>7447418</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:04:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447696</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1356" sha1="geutlaibo9hmjrcplskjkpmmgdl3n8u" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = Mistično kršćanstvo
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Antonio Aliotta
| rođenje         = [[15. siječnja]] [[1881.]]
| mjesto_rođenja  = [[Palermo]]  
| smrt            = [[1. veljače]] [[1964.]]
| mjesto_smrti    = [[Napulj]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[Estetika]], [[Kršćanstvo]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Benedetto Croce]]
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}
'''Antonio Aliotta''' ([[Palermo]], [[15. siječnja]] [[1881.]] – [[Napulj]], [[1. veljače]] [[1964.]]), [[Italija|talijanski]] [[filozof]], profesor u Napulju i [[Padova|Padovi]].

Nakon dugotrajnih filozofskih istraživanja, propitivanja [[Estetika|estetičkih]] teorija na konkretnim primjerima (posebice [[Benedetto Croce|Croceova]] opusa), uporišnu točku pronašao u kršćanskoj duhovnosti i zaključio da je istinska vjera, dakle religioznost, osnova svakoga filozofiranja.

== Djela ==

* &quot;La reazione idealistica contro la scienza&quot;,
* &quot;La guerra eterna e il dramma dell esistenza&quot;,
* &quot;Croceova estetika i kriza talijanskog idealizma&quot;, ([[1920.]])
* &quot;Problem Boga i novi pluralizam&quot;, ([[1949.]])
* &quot;Kritika egzistencijalizma&quot;, ([[1951.]]) 

{{Mrva-biog-filozof-italija}}

{{GLAVNIRASPORED:Aliotta, Antonio}}
[[Kategorija:Talijanski filozofi]]</text>
      <sha1>geutlaibo9hmjrcplskjkpmmgdl3n8u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wolfgang Abendroth</title>
    <ns>0</ns>
    <id>101973</id>
    <revision>
      <id>7447705</id>
      <parentid>6193965</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:32:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{mrva-biog-filozof-njemačka}}</comment>
      <origin>7447705</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1063" sha1="eb5w11696t5ihl7x7bw6von0yczq8ew" xml:space="preserve">{{Infookvir filozof
| regija          = 
| era             = 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| ime             = Wolfgang Abendroth
| puno ime        = 
| rođenje         = [[2. svibnja]] [[1906.]]
| mjesto_rođenja  = [[Elberfeld]]
| smrt            = [[15. rujna]] [[1985.]]
| mjesto_smrti    = [[Frankfurt na Majni]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
| djela           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
}}
'''Wolfgang Abendroth''' ([[Elberfeld]], [[2. svibnja]] [[1906.]] – [[Frankfurt na Majni]], [[15. rujna]] [[1985.]]), 
[[Njemački|njemački]] pravnik i filozof socijalističkog usmjerenja. 

Nakon bijega iz [[DR Njemačka|Istočne Njemačke]], zbog neslaganja sa [[Staljin]]ovom vizijom uređenja društva, profesor u [[Marburg]]u. Odigrao značajnu ulogu u konstituiranju političkog i pravnog sustava poslijeratne Njemačke.

{{mrva-biog-filozof-njemačka}}

{{GLAVNIRASPORED:Abendroth, Wolfgang }}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]</text>
      <sha1>eb5w11696t5ihl7x7bw6von0yczq8ew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>NK Slavonac Gradište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>102618</id>
    <revision>
      <id>7447651</id>
      <parentid>5786082</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:36:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26748-50</username>
        <id>359566</id>
      </contributor>
      <comment>Popravak teksta</comment>
      <origin>7447651</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3139" sha1="q8qyvl9m63fjhds1y7ks0llpphjmeg6" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Slavonac Gradište
| slika              = 
| puno ime           = NK Slavonac Gradište
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1947.]]
| igralište          = Ljese
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 500
| direktor           = 
| trener             = Pavo Kustura
| liga               = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]]
| sezona             = 2025/2026
| plasman            = 4
| trenutačna sezona  = 
}}

'''NK Slavonac''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Gradište|Gradišta]] kod [[Županja|Županje]].

== Povijest ==
Iako postoje zapisi da se nogomet u Gradištu igrao već 30-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], klub nije osnovan sve do [[1947.]] godine. No, i ta je godina upitna, jer zbog nepostajanja klupske arhive, nemoguće je utvrditi kada je održana osnivačka skupština i gdje i kada su odobrena prva pravila kluba. O osnutku kluba te godine svjedoči samo usmena predaja i monografija [[NK Graničar Županja]], pa se ta godina uzima kao godina osnutka.

Zbog manjka vjerodostojnih podataka ne može se utvrditi ime koje je dato klubu, no smatra se da te to bilo ime &quot;FAS Slavonac&quot;, iako neki tome proturiječe. Zanimljivo je da su skoro svi nogometni klubovi formirani poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nosili ime koje je proklamiralo bratstvo i jedinstvo, slogu, napredak i slično, a jedna od rijetkih iznimaka bio je klub Slavonac. Nisu poznati idejni začetnici imena kluba, no smatra se da je dato u inat onima koji su u vremenima poraća zatomljavali sve domaće i hrvatsko.

Ispočetka su igrači imali problema s odlaskom na utakmice izvan sela jer nisu uvijek imali prijevoza. Znalo se čak ići i pješice. Slavonac se nije isprva natjecao u nekom ligaškom natjecanju, već su odigravali samo prijateljske utakmice.

U [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]] iz [[1950.]] godine se može pronaći da je Slavonac registriran u osječki Podsavez koji je obuhvaćao cijelu [[Slavonija|Slavoniju]] sa 107 registriranih klubova. Taj podsavez imao je središte u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] koji je vodio natjecanje za klubove županjskog i vinkovačkog kraja.

Ispočetka je Slavonac imao velikih teškoća što se tiče opreme, igrališta, svlačionice i sl., pa se to odražava i na rezultate koji nisu bili na zavidnom nivou.

Ne zna se kad je Slavonac odigrao svoju prvu službenu utakmicu, ali je poznato da ima odličnu suradnji s [[NK Bedem Ivankovo|ivankovačkim Bedemom]] i [[NK Tomislav Cerna|ceranskim Tomislavom]].

Od [[1956.]] dolazi do ustroja nogometnih centara, pa se tako Slavonac natječe u Nogometnom centru Vinkovci. Od tada pa sve do 70.-ih godina Slavonac je uvijek zaostajao za vodećima, ali kasnije se klub stabilizirao i kadrovski i organizacijski ojačao.

Trenutačno se natječe u [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. ŽNL Vukovarsko-srijemskoj]].

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nk-slavonac.com/ Službene stranice NK Slavonac Gradište]

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Slavonac Gradište, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎|Slavonac]]</text>
      <sha1>q8qyvl9m63fjhds1y7ks0llpphjmeg6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447654</id>
      <parentid>7447651</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:49:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26748-50</username>
        <id>359566</id>
      </contributor>
      <comment>Kdgr</comment>
      <origin>7447654</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3205" sha1="f8sj9mgs5a0i0nrwouk0oisorocb42s" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = NK Slavonac Gradište
| slika              = 
| puno ime           = NK Slavonac Gradište
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1947.]]
| igralište          = Ljese
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 500
| direktor           = 
| trener             = Pavo Kustura
| liga               = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]]
| sezona             = 2025/2026
| plasman            = 4
| trenutačna sezona  = 
}}

'''NK Slavonac''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Gradište|Gradišta]] kod [[Županja|Županje]].

I njihova navijačka skupina su [[Krčevine Dodijalo Gradište]]

== Povijest ==
Iako postoje zapisi da se nogomet u Gradištu igrao već 30-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], klub nije osnovan sve do [[1947.]] godine. No, i ta je godina upitna, jer zbog nepostajanja klupske arhive, nemoguće je utvrditi kada je održana osnivačka skupština i gdje i kada su odobrena prva pravila kluba. O osnutku kluba te godine svjedoči samo usmena predaja i monografija [[NK Graničar Županja]], pa se ta godina uzima kao godina osnutka.

Zbog manjka vjerodostojnih podataka ne može se utvrditi ime koje je dato klubu, no smatra se da te to bilo ime &quot;FAS Slavonac&quot;, iako neki tome proturiječe. Zanimljivo je da su skoro svi nogometni klubovi formirani poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nosili ime koje je proklamiralo bratstvo i jedinstvo, slogu, napredak i slično, a jedna od rijetkih iznimaka bio je klub Slavonac. Nisu poznati idejni začetnici imena kluba, no smatra se da je dato u inat onima koji su u vremenima poraća zatomljavali sve domaće i hrvatsko.

Ispočetka su igrači imali problema s odlaskom na utakmice izvan sela jer nisu uvijek imali prijevoza. Znalo se čak ići i pješice. Slavonac se nije isprva natjecao u nekom ligaškom natjecanju, već su odigravali samo prijateljske utakmice.

U [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]] iz [[1950.]] godine se može pronaći da je Slavonac registriran u osječki Podsavez koji je obuhvaćao cijelu [[Slavonija|Slavoniju]] sa 107 registriranih klubova. Taj podsavez imao je središte u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] koji je vodio natjecanje za klubove županjskog i vinkovačkog kraja.

Ispočetka je Slavonac imao velikih teškoća što se tiče opreme, igrališta, svlačionice i sl., pa se to odražava i na rezultate koji nisu bili na zavidnom nivou.

Ne zna se kad je Slavonac odigrao svoju prvu službenu utakmicu, ali je poznato da ima odličnu suradnji s [[NK Bedem Ivankovo|ivankovačkim Bedemom]] i [[NK Tomislav Cerna|ceranskim Tomislavom]].

Od [[1956.]] dolazi do ustroja nogometnih centara, pa se tako Slavonac natječe u Nogometnom centru Vinkovci. Od tada pa sve do 70.-ih godina Slavonac je uvijek zaostajao za vodećima, ali kasnije se klub stabilizirao i kadrovski i organizacijski ojačao.

Trenutačno se natječe u [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. ŽNL Vukovarsko-srijemskoj]].

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nk-slavonac.com/ Službene stranice NK Slavonac Gradište]

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Slavonac Gradište, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎|Slavonac]]</text>
      <sha1>f8sj9mgs5a0i0nrwouk0oisorocb42s</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447657</id>
      <parentid>7447654</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:56:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-26748-50|~2026-26748-50]] ([[User talk:~2026-26748-50|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:NeptuneBot|NeptuneBot]]</comment>
      <origin>5786082</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3435" sha1="qwlzneu5uzgfrssrygi9c0qlfzb6qaz" xml:space="preserve">{{ nogometni klub
| ime kluba          = NK Slavonac Gradište
| slika              = 
| puno ime           = NK Slavonac Gradište
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1947.]]
| igralište          = Ljese
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 500
| direktor           = 
| trener             = Pavo Kustura
| liga               = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]]
| sezona             = 2008/09.
| plasman            = 3. mjesto
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1=_blue_stripes|pattern_b1=_bluestripes|pattern_ra1=_blue_stripes
| leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=0000FF|socks1=0000FF
| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= 
| leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF 
}}

'''NK Slavonac''' je [[nogomet]]ni klub iz [[Gradište|Gradišta]] kod [[Županja|Županje]].

== Povijest ==
Iako postoje zapisi da se nogomet u Gradištu igrao već 30-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], klub nije osnovan sve do [[1947.]] godine. No, i ta je godina upitna, jer zbog nepostajanja klupske arhive, nemoguće je utvrditi kada je održana osnivačka skupština i gdje i kada su odobrena prva pravila kluba. O osnutku kluba te godine svjedoči samo usmena predaja i monografija [[NK Graničar Županja]], pa se ta godina uzima kao godina osnutka.

Zbog manjka vjerodostojnih podataka ne može se utvrditi ime koje je dato klubu, no smatra se da te to bilo ime &quot;FAS Slavonac&quot;, iako neki tome proturiječe. Zanimljivo je da su skoro svi nogometni klubovi formirani poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nosili ime koje je proklamiralo bratstvo i jedinstvo, slogu, napredak i slično, a jedna od rijetkih iznimaka bio je klub Slavonac. Nisu poznati idejni začetnici imena kluba, no smatra se da je dato u inat onima koji su u vremenima poraća zatomljavali sve domaće i hrvatsko.

Ispočetka su igrači imali problema s odlaskom na utakmice izvan sela jer nisu uvijek imali prijevoza. Znalo se čak ići i pješice. Slavonac se nije isprva natjecao u nekom ligaškom natjecanju, već su odigravali samo prijateljske utakmice.

U [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]] iz [[1950.]] godine se može pronaći da je Slavonac registriran u osječki Podsavez koji je obuhvaćao cijelu [[Slavonija|Slavoniju]] sa 107 registriranih klubova. Taj podsavez imao je središte u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] koji je vodio natjecanje za klubove županjskog i vinkovačkog kraja.

Ispočetka je Slavonac imao velikih teškoća što se tiče opreme, igrališta, svlačionice i sl., pa se to odražava i na rezultate koji nisu bili na zavidnom nivou.

Ne zna se kad je Slavonac odigrao svoju prvu službenu utakmicu, ali je poznato da ima odličnu suradnji s [[NK Bedem Ivankovo|ivankovačkim Bedemom]] i [[NK Tomislav Cerna|ceranskim Tomislavom]].

Od [[1956.]] dolazi do ustroja nogometnih centara, pa se tako Slavonac natječe u Nogometnom centru Vinkovci. Od tada pa sve do 70.-ih godina Slavonac je uvijek zaostajao za vodećima, ali kasnije se klub stabilizirao i kadrovski i organizacijski ojačao.

Trenutačno se natječe u [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. ŽNL Vukovarsko-srijemskoj]].

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.nk-slavonac.com/ Službene stranice NK Slavonac Gradište]

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Slavonac Gradište, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎|Slavonac]]</text>
      <sha1>qwlzneu5uzgfrssrygi9c0qlfzb6qaz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447659</id>
      <parentid>7447657</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:59:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447659</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3593" sha1="jyjxtgmkrs3hrlga0uj8prwz4oubmnn" xml:space="preserve">{{ nogometni klub
| ime kluba          = NK Slavonac Gradište
| slika              = 
| puno ime           = Nogometni klub Slavonac Gradište
| nadimak            = 
| godina osnivanja   = [[1947.]]
| igralište          = Ljese
| navijači           = 
| kapacitet stadiona = 500
| direktor           = 
| trener             = 
| liga               = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska]]
| sezona             = [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska 2024./25.|2024./25.]]
| plasman            = 6.
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1=_blue_stripes|pattern_b1=_bluestripes|pattern_ra1=_blue_stripes
| leftarm1=FFFFFF|body1=FFFFFF|rightarm1=FFFFFF|shorts1=0000FF|socks1=0000FF
| pattern_la2= |pattern_b2=_unknown |pattern_ra2= 
| leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF 
}}

'''Nogometni klub Slavonac Gradište''' [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Gradište|Gradišta]] kod [[Županja|Županje]]. Trenutačno se natječe u [[1. ŽNL Vukovarsko-srijemska|1. ŽNL Vukovarsko-srijemskoj]].

== Povijest ==
Iako postoje zapisi da se nogomet u Gradištu igrao već 30-ih godina [[20. stoljeće|20. stoljeća]], klub nije osnovan sve do [[1947.]] godine. No, i ta je godina upitna, jer zbog nepostajanja klupske arhive, nemoguće je utvrditi kada je održana osnivačka skupština i gdje i kada su odobrena prva pravila kluba. O osnutku kluba te godine svjedoči samo usmena predaja i monografija [[NK Graničar Županja]], pa se ta godina uzima kao godina osnutka.

Zbog manjka vjerodostojnih podataka ne može se utvrditi ime koje je dato klubu, no smatra se da te to bilo ime &quot;FAS Slavonac&quot;, iako neki tome proturiječe. Zanimljivo je da su skoro svi nogometni klubovi formirani poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] nosili ime koje je proklamiralo bratstvo i jedinstvo, slogu, napredak i slično, a jedna od rijetkih iznimaka bio je klub Slavonac. Nisu poznati idejni začetnici imena kluba, no smatra se da je dato u inat onima koji su u vremenima poraća zatomljavali sve domaće i hrvatsko.

Ispočetka su igrači imali problema s odlaskom na utakmice izvan sela jer nisu uvijek imali prijevoza. Znalo se čak ići i pješice. Slavonac se nije isprva natjecao u nekom ligaškom natjecanju, već su odigravali samo prijateljske utakmice.

U [[Glas Slavonije|Glasu Slavonije]] iz [[1950.]] godine se može pronaći da je Slavonac registriran u osječki Podsavez koji je obuhvaćao cijelu [[Slavonija|Slavoniju]] sa 107 registriranih klubova. Taj podsavez imao je središte u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] koji je vodio natjecanje za klubove županjskog i vinkovačkog kraja.

Ispočetka je Slavonac imao velikih teškoća što se tiče opreme, igrališta, svlačionice i sl., pa se to odražava i na rezultate koji nisu bili na zavidnom nivou.

Ne zna se kad je Slavonac odigrao svoju prvu službenu utakmicu, ali je poznato da ima odličnu suradnji s [[NK Bedem Ivankovo|ivankovačkim Bedemom]] i [[NK Tomislav Cerna|ceranskim Tomislavom]].

Od [[1956.]] dolazi do ustroja nogometnih centara, pa se tako Slavonac natječe u Nogometnom centru Vinkovci. Od tada pa sve do 70.-ih godina Slavonac je uvijek zaostajao za vodećima, ali kasnije se klub stabilizirao i kadrovski i organizacijski ojačao.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.nk-slavonac.com/ Službene stranice NK Slavonac Gradište]
* [https://semafor.hns.family/klubovi/1438/nk-slavonac-gradiste/ Profil], HNS Semafor

{{mrva-nogomet-klub-hrvatska}}
{{GLAVNIRASPORED:Slavonac Gradište, NK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Vukovarsko-srijemskoj županiji‎]]</text>
      <sha1>jyjxtgmkrs3hrlga0uj8prwz4oubmnn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Agrippa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>103926</id>
    <revision>
      <id>7447423</id>
      <parentid>7442291</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:11:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447423</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1189" sha1="en07c7g5s5z283xb4o5k48jhne33m1l" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Agrippa 
| rođenje         = 1. ili 2. stoljeće pr. Kr.
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[mlađa skeptička škola]]
| glavni_interesi = [[saznanje]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[enesidem]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Agrippa''' ([[Grčki jezik|grč.]] ''Ἀγρίππας''; [[1. stoljeće pr. Kr.|1.]] ili [[2. stoljeće pr. Kr.]]), [[Stara Grčka|grčki]] [[filozof]].

Kako se o njegovu životu jako malo zna, tako ni podatci o godinama kad se je rodio i umro nisu poznati. Predmnijeva se da je živio u [[1. stoljeće|prvom stoljeću]] nakon Krista, a po nekim vrelima riječ je o [[2. stoljeće|drugom stoljeću]]. Deset [[Skeptici|skeptičkih]] [[tropa]] ([[dokaz]]a, [[način]]a) reducirao je na pet i po njemu je, poradi kontradiktornosti, nedokazivostii i relativnosti, svako jasno saznanje nemoguće. Bio je učenik [[Enesidem]]a iz [[Knosos]]a i obično ga se svrstava među pripadnike mlađe skeptičke škole.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]</text>
      <sha1>en07c7g5s5z283xb4o5k48jhne33m1l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Albin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>103930</id>
    <revision>
      <id>7447424</id>
      <parentid>7442030</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:12:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447424</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1036" sha1="mo0i18kphteowhb4d7hhxiyx3zdzvfi" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko-rimsko razdoblje
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Albin
| rođenje         = [[2. stoljeće pr. Kr.]]   
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Srednji platonizam]]
| glavni_interesi = [[Um]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Gaj (filozof)|Gaj]]
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}
'''Albin''' ([[2. stoljeće]]), srednji platonovac, [[Gaj (filozof)|Gajev]] učenik.

Sukladno usmjerenju cijele škole kojoj je pripadao, studiozno proučava sačuvane [[Platon]]ove dijaloge (izvorna Platonova predavanja pripadnicima srednjeg platonizma nisu bila dostupna) i ide za mišlju o postojanju jednog nepokretnog “nadboga” koji djeluje preko uma - sveobuhvatnog intelekta.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Stari Rim]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Helenističko-rimska filozofija]]</text>
      <sha1>mo0i18kphteowhb4d7hhxiyx3zdzvfi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andronik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>103945</id>
    <revision>
      <id>7447425</id>
      <parentid>6732757</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:13:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447425</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="843" sha1="tcg4xol6e4m9r3prpy7cu03t8m90chs" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Andronik
| rođenje         = [[1. stoljeće pr. Kr.]]    
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Peripatetička škola]]
| glavni_interesi = [[Pedagogija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Aristotel]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Andronik''' ([[1. stoljeće pr. Kr.]]), s [[Rod (otok)|Rod]]a, peripatetik (deseti sholarh). Izdao je [[Aristotel]]ova pedagoška djela i ujedno ispitivao njihovu autentičnost. Također, spada u mnoštvo manje ili više uspješnih komentatora istih tih djela.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Andronik}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]</text>
      <sha1>tcg4xol6e4m9r3prpy7cu03t8m90chs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Androtion</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104049</id>
    <revision>
      <id>7447426</id>
      <parentid>7442068</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:13:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447426</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="840" sha1="g7lhbbo80jjvll922keoi4e8r0l69nf" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Androtion
| rođenje         = oko [[350. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Izokrat]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Androtion''' (rođen oko [[350. pr. Kr.]]), starogrčki [[filozof]], [[političar]] i [[Retorika|retor]] izuzetne snage i prodornosti.

[[Izokrat]]ov učenik, spominju ga [[Demosten]] i [[Aristotel]]. Rabio je, kad je u svojim govorima tretirao sedmoricu mudraca i [[Sokrat]]a, izraz [[sofisti]], i to u omalovažavajućem kontekstu.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Starogrčki državnici]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki retori]]</text>
      <sha1>g7lhbbo80jjvll922keoi4e8r0l69nf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eudor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104053</id>
    <revision>
      <id>7447427</id>
      <parentid>6732766</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:14:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447427</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1110" sha1="kmpkx3oubre9uhl0317nms3nd7jkrw7" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Eudor 
| rođenje         = oko [[25. pr. Kr.]]  
| mjesto_rođenja  =
| smrt            =
| mjesto_smrti    =  
| škola_tradicija = [[Srednji platonizam]]
| glavni_interesi = [[Bog]], [[Jedno]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]]
| utjecao_na      = 
}}

'''Eudor''' iz [[Aleksandrija|Aleksandrije]] (oko [[25. pr. Kr.]]), grčki [[filozof]] i srednji platonist iz [[Stari Rim|rimskog razdoblja]].

Kao pripadnik takozvanog [[Srednji platonizam|srednjeg platonizma]] nije uspio izbjeći evidentnim eklektičkim i 
[[ortodoksija|ortodoksnim]] utjecajima koji karakteriziraju razdoblje u kojem je djelovao i školu kojoj je pripadao. Filozofiju je tumačio kao nastojanje da se bude što sličniji [[Bogu]] (trostruko jedno). Iz prvog jednog, po Eudoru, proistječu drugo jedno i beskrajna dvojnost.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

{{Antički filozofi}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Aleksandrija]]</text>
      <sha1>kmpkx3oubre9uhl0317nms3nd7jkrw7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Križevačka eparhija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>104480</id>
    <revision>
      <id>7447704</id>
      <parentid>7309960</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:31:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447704</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9928" sha1="p6zzjt8ntrtzta4r75sgb0xnncuefqp" xml:space="preserve">{{Infookvir biskupija 
|ime = Križevačka eparhija&lt;br&gt;''Dioecesis Crisiensis Graeci ritus Catholicorum''
|slika =Coat of arms of Milan Stipić.svg
|opis = Grb trenutnog križevačkog vladike mons. [[Milan Stipić|Milana Stipića]]
|država = [[Hrvatska]], [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Slovenija]], [[Kosovo]]
|metropolija = [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačka]] 
|površina = {{n|255 804}}
|populacija = {{n|21 270}} 
|župe = 44
|crkve = 
|obred = bizantski
|nadnevak uspostave = [[17. lipnja]] [[1777.]] ([[Pio VI.]])
|nadnevak uzdignuća = 
|promjena statusa = 
|podjedinice = 
|katedrala = [[Križevačka grkokatolička katedrala|Presvetog Trojstva]] ([[Križevci]])
|konkatedrala = [[Zagrebačka grkokatolička konkatedrala|Sv. Ćirila i Metoda]] ([[Zagreb]])
|nadbiskup = 
|biskup = [[Milan Stipić]]          
|generalni vikar = 
|službene stranice = [http://www.krizevacka-eparhija.com/ krizevacka-eparhija.com]
|stanje od = 8. svibnja 2025.
|prethodnica=[[Marčanska biskupija]]|veličina=250px}}
'''Križevačka eparhija''' ili '''Križevačka biskupija''' je [[biskupija]] [[Grkokatolička crkva u Hrvatskoj|Grkokatoličke Crkve u Hrvatskoj]], Bosni i Hercegovini, [[Katolička Crkva u Sloveniji|Sloveniji]] i na [[Katolička Crkva na Kosovu|Kosovu]], sa sjedištem u [[Križevci]]ma. U liturgiji rabi [[bizantski obred]], tj. liturgija se služi na [[Crkvenoslavenski jezik|crkvenoslavenskom jeziku]]. Upravitelj eparhije je vladika [[Milan Stipić]].

Prvostolnica je [[Križevačka grkokatolička katedrala|Grkokatolička katedrala Presvete Trojice u Križevcima]], a konkatedrala sv. Ćirila i Metoda nalazi se u Zagrebu, na [[Gradec (Zagreb)|Gradec]]u. [[Svetac zaštitnik|Svetci zaštitnici]] eparhije su sveta Tri svetitelja (Tri hijerarha): crkveni oci sv. [[Bazilije Veliki]], sv. [[Grgur Nazijanski]] i sv. [[Ivan Zlatousti]], čiji se zajednički blagdan slavi [[30. siječnja]]. Eparhija je upravno podijeljena na vikarijate, dekanate i župe.

Vjernici biskupije većinom su [[Hrvati]], [[Ukrajinci u Hrvatskoj|Ukrajinci]] i [[Rusini u Hrvatskoj|Rusini]].

== Povijest ==
[[Papa]] [[Pio VI.]] bulom ''[[Charitas illa]]'', [[17. lipnja]] [[1777.]] godine, ustanovio je samostalnu grkokatoličku biskupiju u Križevcima, kao sljednicu [[Marčanska biskupija|Marčanske biskupije]]. Novi biskup na početku je bio [[wikt:sufragan|sufragan]] mađarskom ''primasu'', a [[1852.]] biskupija je postala dijelom [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke metropolije]]. &lt;br&gt;
Od godine [[1966.]] sjedište [[biskupija|biskupije]] nalazi se u [[Zagreb]]u, gdje je i [[Grkokatoličko sjemenište u Zagrebu]], koje je izgrađeno u drugoj polovici XVII. stoljeća.

Dne [[15. lipnja]] 2020. upravno sjedište biskupije vraćeno je u [[Križevci|Križevce]], Franje Račkoga 32. 

== Vikarijati Križevačke biskupije ==
=== Žumberački vikarijat ===
[[Žumberački vikarijat]] osnovao je, 15. travnja [[1978.]] godine, križevački biskup [[Gabrijel Bukatko]] i za prvoga vikara imenovao tadašnjeg rektora i zagrebačkoga župnika Ivana Krstitelja Pavkovića, koji je svoju dužnost obavljao do ustoličenja vladike križevačkoga [[Slavomir Miklovš|Slavomira Miklovša]]. Za vrijeme njegove biskupske službe, tijekom 26 godina mjesto žumberačkog vikara ostalo je nepopunjeno.

Križevački biskup [[Nikola Kekić]] obnovio je [[2009.]] godine Žumberački vikarijat. Žumberački vikarijat čine Katedralni i Žumberački dekanat.

=== Dalmatinski vikarijat ===

Godine [[1831.]] tri pravoslavna svećenika Šibenske eparhije: [[Petar Krička]], župnik u [[Kričke (Drniš)|Kričkama]], kod [[Drniš]]a, [[Marko Busović Krička]], župnik u Baljcima, i [[Pahomije Krička]], župnik u [[vrlika|Vrlici]], sa svojim vjernicima odlučili su ući u zajedništvo s Katoličkom crkvom, u sastavu Križevačke biskupije. Zbog toga koraka pravoslavci su 1834. godine ubili župnika Petra Kričku. Godine [[1836.]] za te tri župe križevački biskup [[Gabrijel Smičiklas]] osnovao je [[Dalmatinski vikarijat]], sa sjedištem u Kričkama. U sastavu tog vikarijata bila je i vojna grkokatolička [[kapelanija]], sa sjedištem u [[Zadar|Zadru]]. 

Crkva u Kričkama sagrađena je 1832. i posvećena [[crkva Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama|pokrovu (zaštiti) Presvete Bogorodice]], a [[crkva Preobraženja Gospodnjeg u Baljcima|crkva]] u Baljcima, sagrađena iste godine, posvećena je Preobraženju Gospodnjem, dok je [[crkva Presvete Trojice u Vrlici|crkva]] u Vrlici sagrađena 1845. i posvećena Presvetoj Trojici.
Zadnji dalmatinski vikar bio je popularni [[Janko Heraković]], koji je zbog prijetnje smrću od strane [[četnik]]a krajem [[1942.]] morao napustiti taj kraj. Četnici su tijekom II. svjetskog rata zapalili i srušili crkve u Kričkama i Baljcima. Župni dvor služio je kao dom za djecu, pa za školu i za mjesnu zajednicu. U vrijeme [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] četnici su ga u potpunosti devastirali. U novije vrijeme pristupilo se čišćenju ruševina oko crkve i u samoj crkvi. Nakon gotovo 70 godina, u subotu 1. listopada [[2011.]], križevački biskup Nikola Kekić opet je mogao služiti arhijerejsku svetu liturgiju.

Posljednjih godina za grkokatolike u Dalmatinskom vikarijatu bio je zadužen svećenik [[Milan Stipić]], tadašnji župnik u [[Radatovići]]ma, u [[Žumberak|Žumberku]], a današnji Vladika križevački (episkop). Nakon imenovanja za apostolskog administratora, a potom episkopa, vladiku Milana zamjenjuju o. Zinovij Zastavni, župnik u [[Crkva Gospe od Dobrića|Splitu]] i o. Jan Jakubov, župnik u Zadru i čuvar manastira Pokrova Presvete Bogorodice u Kričkama.

=== Slavonsko-srijemski vikarijat ===

Osnovao ga je križevački biskup Gabrijel Bukatko, 1978. godine, pod imenom Bosansko-slavonski vikarijat. Bosanski dio tog vikarijata dekretom križevačkog biskupa Slavomira Miklovša dobio je status Grkokatoličkog vikarijata Križevačke eparhije u Bosni i Hercegovini.

Križevački biskup Nikola Kekić osnovao je [[2009.]] godine Slavonsko-srijemski vikarijat. Slavonsko-srijemski vikarijat obuhvaća Slavonski dekanat, sa župama [[Gornji Andrijevci]], [[Kaniža (Bebrina)|Kaniža]], [[Lipovljani]], [[Osijek]], [[Sibinj]], [[Slavonski Brod]] i [[Šumeće]], te Srijemski dekanat, sa župama [[Berak]], [[Donji Andrijevci]], [[Mikluševci]], [[Petrovci]], [[Piškorevci]], [[Rajevo Selo]], [[Vinkovci]] i [[Vukovar]].

=== Grkokatolički vikarijat Križevačke eparhije u Bosni i Hercegovini ===
Godine [[2005.]], križevački biskup [[Slavomir Miklovš]] obnovio je nekoć postojeći Bosanski vikarijat, pod nazivom [[Grkokatolički vikarijat Križevačke eparhije u Bosni i Hercegovini]].

== Križevački biskupi ==
[[Datoteka:Grkokatolička katedrala u Križevcima.jpg|mini|[[Križevačka grkokatolička katedrala|Katedrala sv. Ćirila i Metoda u Križevcima]].]]
* [[Bazilije Božičković]] (1777. – 1785.)
Biskup Bazilije Božičković posljednji je u nizu marčanskih biskupa i prvi križevački biskup.
Božičković je rođen u [[Kloštar Vojakovački|Kloštru Vojakovačkom]], kod Križevaca. Za rane mladosti stupio je u samostan [[Stara Marča|Marču]]. Njegov brat Porfirije bio je župnik u Žumberku. Nakon što je Marča spaljena, pošao je u Zagreb i tamo je nastavio svoje naukovanje. U [[Rim]]u, kao pitomac Kolegija sv. Atanazija, studirao je na sveučilištu Kongregacije ''de propaganda fide'', filozofiju i teologiju. Po završetku studija bio je profesor u Dragomilu, u [[Galicija (srednja Europa) |Galiciji]], i u [[Lavov]]u. Nakon toga je sedam godina u Rimu vršio službu prokuratora Reda sv. Bazilija Velikog. 
Nakon Palkovićeve smrti carica [[Marija Terezija]] imenovala ga je svidničkim biskupom i 27. ožujka [[1759.]] naložila da se instalira. Od Svete stolice dobio je naslov ''dioklecijanopolitanski'', apostolski vikar [[Vlasi|Vlaha]] ili Grka koji borave u [[Zagrebačka biskupija|Zagrebačkoj biskupiji]], u pokrajinama i kraljevinama Hrvatskoj i Slavoniji. Papa [[Klement XIII.]] dao mu je nakon posvete opsežne ''facultates'', u 22-ije točke. Budući da je sjemenište ponovno stradalo od požara, on je iz temelja sagradio veliku novu zgradu, od dva kata. Gradnja je trajala od 1768. do 1774. godine. Za vrijeme Božičkovića namjesto Marčanske biskupije osnovana je, 17. lipnja 1777., nova – Križevačka biskupija, sa sjedištem u Križevcima. Prvim njezinim biskupom bio je sam Božičković. Umro je 1785., u [[Gornji Tkalec|Gornjem Tkalcu]], gdje je u kapeli i pokopan. Posmrtni ostatci biskupa Božičkovića preneseni su 1985. iz kapele u Gornjem Tkalcu u grkokatoličku katedralu u Križevcima.
* [[Jozafat Bastašić]] (1787. – 1793.)
* [[Silvestar Bubanović]] (1. lipnja 1794. – 1810.) – [[1801.]] prenio je sijelo biskupije iz Gornjeg Tkalca u Križevce, u sadašnju rezidenciju.
* [[Konstantin Stanić]] (1814. – 1830.)
* [[Gabrijel Smičiklas]] (1834. – 1856.)
* [[Đuro Smičiklas]] (1857. – 1881.)
* [[Ilija Hranilović]] (1883. – 1889.)
* [[Julije Drohobeczky]] (1891. – 1920.)
* [[Dionizije Njaradi]] (1920. – 1940.)
* [[Janko Šimrak]] (1942. – 1946.)
* [[Gabrijel Bukatko]] (1960. – 1981.)
* [[Slavomir Miklovš]] (1983. – 2009.)
* [[Nikola Kekić]] (2009. – 2019.)
* [[Milan Stipić]], apostolski upravitelj (2019. – 8. rujna 2020.), biskup (8. rujna 2020. - )&lt;ref&gt;IKA: [https://www.bitno.net/vijesti/hrvatska/milan-stipic-biskup-grkokatolicka-crkva/ '' Otac Milan Stipić novi je hrvatski biskup''] Bitno.net. 8. rujna 2020. . Pristupljeno 24. rujna 2020.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
* [http://krizevci.hbk.hr/index.html Križevci] HBK {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20050406014135/http://krizevci.hbk.hr/index.html |date=6. travnja 2005. }}
{{izvori}}

{{Katolička upravna podjela Republike Hrvatske}}
[[Kategorija:Katolička upravna podjela Hrvatske]]
[[Kategorija:Križevci]]
[[Kategorija:Grkokatolička Crkva u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>p6zzjt8ntrtzta4r75sgb0xnncuefqp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bazilika Gospe Trsatske</title>
    <ns>0</ns>
    <id>112611</id>
    <revision>
      <id>7447515</id>
      <parentid>7444396</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:11:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26961-03</username>
        <id>359548</id>
      </contributor>
      <comment>tvrdnja o prenesenju kućice majke Božje nije povijesno dokazana, zbog čega sam to napomenuo</comment>
      <origin>7447515</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20788" sha1="ejd1383xdasp0hljedh01e7whe8h6vg" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Bazilika Majke Božje Trsatske
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| slika             = Trsat crkva Gospe Trsatske 2 010708.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = Pogled na crkvu iz perivoja
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Rijeka]]
| dz                = HRV
| koordinate        = {{Coord|45.3311509320788|N|14.4574767351151|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Primorsko-goranska županija
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = 
| dao sagraditi     = Martin IV. Frankopan
| godine izgradnje  = [[1453.]] - oko [[1468.]]
| godina završetka  = 1468.
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[katoličanstvo]]
| patron            = [[Marija (majka Isusova)|Majka Božja Trsatska]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[gotika]], [[renesansa]], [[barok]], [[bidermajer]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}
'''Bazilika Gospe Trsatske''' najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[marijanska svetišta|marijansko svetište]].

== Postanak svetišta Gospe Trsatske==
Prema predaji [[10. svibnja]] [[1291.]] godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na [[Trsat]] su je iz [[Nazaret]]a prenijeli anđeli. Tu se zadržala do [[10. prosinca]] [[1294.]] godine kada je anđeli preniješe u [[Loreto]], pokraj [[Ancona|Ancone]], gdje se i danas nalazi.

&lt;br /&gt;Iako ova pretpostavka nije [[Povijest|povijesno]] potvrđena, dio istraživača povezuje ovaj događaj s trgovinom [[relikvija]] iz Svete zemlje, raširena u doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. moguće je da su ulogu u tim zbivanjima odigrali su istočnojadranski plovidbeni put, kao tada najsigurnija veza između [[Levant]]a i [[Europa|Europe]], tajanstveni ratnički red vitezova [[Templari|Templara]], [[papa]], [[napulj]]ski vladari [[Anžuvinci]] i [[Hrvatska|hrvatski]] feudalci [[Frankapani]].

== Povijest ==
Bazilika Gospe Trsatske najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[Marijanska svetišta|marijansko svetište]] sagrađeno na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]].

O gradnji [[Crkva|crkve]] razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez [[Martin Frankapan]], dozvolom [[Papa|pape]] [[Nikola V.|Nikole V.]], zavjetujući se [[franjevci]]ma obvezom gradnje crkve i [[franjevački samostan na Trsatu|franjevačkog]] samostana [[1453.]] godine,&lt;ref name=&quot;svetište-samostan&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm Franjevački samostan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503225700/http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm |date=3. svibnja 2015. }}, Svetište Majke Božje na Trsatu, pristupljeno 21. travnja 2015.&lt;/ref&gt; na mjestu gdje se prema [[Legenda|legendi]] od [[1291.]] do [[1294.]] godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz [[Bosna|Bosanske]] vikarije.&lt;br /&gt;
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji [[Frankapani|Frankapana]] i grob [[Petar Kružić|Petra Kružića]], graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |title=Svetište Majke Božje Trsatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20150430121553/http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |archive-date=30. travnja 2015. |access-date=21. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

Na mjestu današnje [[Bazilika|bazilike]] gotovo dva stoljeća bila je [[Kapela|kapela]] koju je dao izgraditi [[Nikola I. Frankapan]]. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska [[Klaustar|klaustra]] te ljetna blagovaonica. Najzaslužniji za današnji njen izgled je [[Franjo Glavinić]], tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu [[1644.]] pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila [[1824.]] godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.

Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Dana 7. srpnja 1930. godine papa [[Pio XI.]] svetištu je dodjelio naslov [[Manja bazilika|Basilica minor]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Zürchauer|first=Dario|date=2021-05-11|title=Trsat - hrvatski Nazaret {{!}} HKM|language=hr-HR|work=HKM|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/trsat-hrvatski-nazaret/|access-date=2026-01-15}}&lt;/ref&gt;

U sklopu [[Duhovna obnova grada Rijeke|Duhovne obnove grada Rijeke]] 2017. bila je procesija do Svetišta Gospe Trsatske.&lt;ref name=&quot;Laudato2017&quot;&gt;[http://www.laudato.hr/Novosti/Biskupije/Rijecka-nadbiskupija/Duhovna-obnova-grada-Rijeke.aspx Laudato.hr] Autor: Laudato/T.S. ''[VIDEO] Duhovna obnova grada Rijeke'' 9. lipnja 2017.  (pristupljeno 10. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Dana 10. siječnja 2026. godine, Uprava [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]] u [[Zagreb|Zagrebu]] dala je suglasnost za grb Manje bazilike na [[Trsat|Trsatu]]. Grb je s tumačenjem izradio vlč. mr. Tomislav Hačko, svećenik [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zubak|first=fra Mario|date=2026-01-12|title=Grb bazilike Gospe Trsatske|url=https://ofm.hr/grb-bazilike-gospe-trsatske/|access-date=2026-01-15|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom bogate i preko sedam stotina duge povijesti u ovu crkvu hodočastili su brojni ljudi na glasu svetosti, a jedni od najistaknutijih su [[Ivan Pavao II.|sv. Ivan Pavao II.]], [[Vendelin Vošnjak|časni sluga Božji fra Vendelin Vošnjak]], [[Leopold Mandić|sv. Leopold Bogdan Mandić]], [[Aleksa Benigar|sluga Božji fra Aleksa Benigar]], [[Ivan XXIII.|sv. Ivan XXIII.]], [[Marija Krucifiksa Kozulić|službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić]], [[Majka Tereza|sv. Terezija iz Kalkute]], [[Ante Josip Tomičić|sluga Božji fra Ante Tomičić]], [[Alojzije Stepinac|blaženi Alojzije Stepinac]], [[Ivo Peran|sluga Božji fra Ivo Peran]], [[Miroslav Bulešić|blaženi Miroslav Bulešić]] te [[Ante Gabrić|sluga Božji Ante Gabrić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-01-20|title=Sveci hodočasnici Trsata – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/blog/sveci-hodocasnici-trsata/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Unutrašnjost crkve ==
Na današnjoj se crkvi isprepliću mnogobrojni stilovi i povijesna razdoblja. Na bidermajerskom se pročelju iz prve polovice 19. st. koriste portali iz 17. st. U crkvi postoje samo dvije lađe: prvotna i lijeva, nastale objedinjavanjem nekadašnjih pobočnih kapela. Propovjedaonica i pobočni barokni oltari drvorezbarski su radovi koji polikromijom imitiraju višestruko skuplje mramorne oltare.&lt;br /&gt;
Giovanni Pietro Telesphoro de Pomis, Talijan koji se rodio u [[Graz]]u, naslikao je svetu Anu Trojnu, palu središnjeg oltara na bočnom zidu lijevog broda.&lt;br /&gt;
Na drvenom oltaru svetog Nikole, na desnome bočnoom zidu i mramornim oltarima lijevo i desno od trijumfalnog luka svetišta, pale je izradio Švicarac Serfain Schön koji je u prvoj polovici 17. stoljeću na Trsatu ostavio veliki opus. Prepoznatiljiv je po maniristički izduženim likovima prozračne draperije.&lt;br /&gt;
Cristophoro Tasca iz [[Bergamo|Bergama]] naslikao je Veliku palu Navještenja koja se nalazi iznad trijumfalnog luka.&lt;br /&gt;
Raskošnu kovanu rešetku, koja zatvara svetište, [[1705.]] godine donirao je [[senj]]ski nadbiskup [[Petar Brajković]], dok je monumentalni mramorni glavi oltar [[1695.]] donirao [[zagreb]]ački sudac Ivan Uzolin.

=== Čudotvorna slika Blažene Djevice Marije ===
[[Datoteka:Gospa_Trsatska.jpg|mini|desno|230px|Čudotvorna slika Gospe Trsatske. Izvornik koji se čuva u riznici trsatskoga samostana.]]
Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima [[papa]] [[Urban V.]] [[1367.]] godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti».

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao [[sveti Luka|sv. Luka Evanđelist]]. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata [[8. rujna]] [[1715.]] godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva [[Sveta Marija|Marijina]] slika izvan [[Italija|Italije]] koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na [[Trsat]]u. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili [[Velika Gospa|Velike Gospe]].

Čudotvorna slika &quot;Majke Milosti&quot; podijeljene je u tri okomita polja. U središnjem, najvećem polju je Marija koja doji, hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu ali i prema gledatelju slike. [[Dijete Isus]] ima ozbiljan pogled i podiže ruku za blagoslov. U gornjem dijelu lijevog i desnog bočnog polja prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja: Utjelovljenje (Navještenje) i Otkupljenje. Potonje je prikazano u tradicionalnoj ikonografskoj formi &quot;deisisa&quot; - prikaza Kristove otkupiteljske smrti na križu, prije koje je Crkvi preko sv. Ivana, najmlađeg apostola, Mariju ostavio za Majku. U doljnjoj polovici lijevog i desnog bočnog polja slike prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao.
S lijeve strane su prikazani nepoznati sveti biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej (crven, jer mu je tijekom mučeništva odrana koža) i sv. Stjepan, đakon.

=== Franjevački samostan i kapela Zavjetnih darova ===
[[Datoteka:Zavjetni darovi crkva Gospe Trsatske.jpg|mini|Kapela Zavjetnih darova]]
Knez Martin Frankapan uz crkvu je dao sagraditi i [[Samostan|samostan]] u koji su se [[1468.]] doselili [[Franjevci|franjevci]]. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana. U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima [[1367.]] godine darovao papa Urban V. Ikona je već u to doba slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sveti Luka. Tu se nalazi i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankapan poklonjen crkvi [[1485.]], te dvoglavi orao iz masivnog zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1536.]] godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je [[1597.]] godine darovao hrvatski ban [[Toma Erdödy|Toma Bakač–Erdödy]] za ozdravljenje sina. Još se tu čuvaju i Leopoldovi svjećnjaci, te misno ruho koje je darovala [[Marija Terezija]].

Ljetna blagovaonica samostana ukrašena je velikim zidnim i stropnim slikama Tasce i Schöna, a u hodniku koji vodi u franjevačke sobe nalaze se djela hrvatskih suvremenih umjetnika, ali i barokna ulja [[Valentin Metzinger|Valentina Metzingera]], Lotarinžanina udomaćenog u Ljubljani.

Mnoge su umjetnine bile uništene u velikom požaru [[1629.]] godine u kojem je stradao i veći dio samostana. Građevina je, odmah nakon požara obnovljena te su podignuta dva nova krila, a početkom devetnaestog stoljeća i drugi kat. Njeno obnavljanje je vodio i provodio Mihovil Kumar koji je započeo i radove u kapeli Zavjetnih darova.

U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske. Tu su i ostali darovi od 19. st. do danas.

U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i [[gimnazija]] za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsačka pučka škola i prva bolnica u Rijeci. Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz [[1532.]] godine [[Marko Marulić|Marka Marulića]], kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice [[Zrinski|Katarine Zrinski]] autora Nikole Dešića.

U sklopu samostana je i jedna od odgojnih ustanova [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], [[novicijat]]. Na Trsatu su u novicijatu novaci [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], Slovenske franjevačke provincije sv. Križa i [[Franjevačka kustodija sv. Jeronima|Kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri]] sa sjedištem u Zadru ovisne o ovisne o [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda]] sa sjedištem u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=procprov|date=2021-09-11|title=Novicijat|url=https://ofm.hr/novicijat/|access-date=2026-04-26|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

1991. godine franjevci su na Trsatu službeno preuzeli župu sv. Jurja mučenika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Župa sv. Jurja – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/kategorija/svetiste/zupa-svetog-jurja/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Skulptura pape Ivana Pavla II - Trsatski hodočasnik ==
[[Datoteka:Trsatski_hodočasnik_1.JPG|mini|180px|lijevo|Trsatski hodočasnik - papa Ivan Pavao II.]]
Brončana skulptura akademskog kipara [[Antun Jurkić|Antuna Jurkića]] predstavlja [[papa|papu]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] nazvana je &quot;Trsatski hodočasnik&quot; u čast trećeg pastoralnog posjeta [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj, kada je papa [[8. lipnja]] [[2003.]] posjetio Trsatsko svetište. Postavljena je ispred Marijanskog svetišta na Trsatu, u Rijeci, [[10. svibnja]] [[2005.]] godine, a otkrio ju je nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal [[Josip Bozanić]].&lt;br /&gt;
Ovo je prva skulptura na svijetu posvećena papi, otkrivena nakon njegove smrti.

Tekst na skulpturi glasi:
{{citat|Na Duhove, 8. VI. 2003. Ovo je Marijansko svetište na svom trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj i jubilarnom stotom izvan Italije pohodio Papa Ivan Pavao II.}}
zatim na nekoliko jezika:
{{citat|Molite za mene dok sam živ i kada umrem.}}
što su riječi koje je sâm papa izgovorio kada je svetištu darovao krunicu prilikom posjeta.

Skulptura prikazuje papu kako moli ispred čudotvorne slike Blažene Djevice Marije [[8. lipnja]] [[2003.]]

== Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; ==
[[Datoteka:Pastoralni centar Trsat 0608 1.JPG|mini|Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot;]]
Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; otvoren je [[5. lipnja]] [[2008.]] u sklopu Svetišta Majke Božje Trsatske te je time obilježena peta obljetnica pohoda Pape Ivana Pavla II. u svetište. Prilikom svog pohoda, papa je blagoslovio [[kamen temeljac]] Pastoralnog centra, koji je krajem [[listopad]]a [[2006.]] položen na mjestu nekadašnje gospodarske zgrade.

Na tom je mjestu danas, uz veliko zalaganje [[Serafin Sabol|fra Serafina Sobola]] i brojnih pokrovitelja, izgrađena [[Aula]], u kojoj glavno mjesto zauzima velika dvorana s 300 sjedišta. Uz nju se nalazi još četiri manjih dvorana koje služe kao prostorija za rad [[Franjevački svjetovni red|Franjevačkog svjetovnog reda]], [[Franjevačka mladež|Franjevačke mladeži]], pjevačkog zbora i Katedre &quot;pape Ivana Pavla II&quot;. Sve su prostorije vezane stubištem, a zgrada ima i sanitarni čvor za potrebe hodočasnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |title=Aula Ivana Pavla II. :: Svetište Trsat - Rijeka -Croatia |archive-url=https://web.archive.org/web/20111108015648/http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |archive-date=8. studenoga 2011. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sto.com/evo/web/sto/81897_HR-Javni_objekti-Pastoralni_centar_sveti%C5%A1ta_Aula_Pape_Ivana_Pavla_II._Rijeka.htm |title=Pastoralni centar svetišta Aula Pape Ivana Pavla II. Rijeka |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313115350/http://sto.com/evo/web/sto/81897_hr-javni_objekti-pastoralni_centar_sveti%c5%a1ta_aula_pape_ivana_pavla_ii._rijeka.htm |archive-date=13. ožujka 2016. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Trsatski pastoralni centar Aula pape Ivana Pavla II. sagrađen je zalaganjem fra [[Serafin Sabol|Serafina Sabola]], a arhitekt koji je projektirao pastoralni centar dobio je [[Nagrada Viktor Kovačić|nagradu “Viktor Kovačić”]] za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2008. godini.&lt;ref name=&quot;Fra Serafin&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ Svetište Majke Božje Trsatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201103204/http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ |date=1. veljače 2017. }} Franjevac: ''Umro naš dragi fra Serafin trsatski'', 22. siječnja 2017. godine  (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Pastoralni centar omeđuje proširen hodočasnički prostor, koji je već utvrđen podizanjem novog oltara u samostanskom vrtu i uređenjem Marijina perivoja, prvenstveno u službi okupljanje većeg broja hodočasnika.&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;/&gt;

[[Trijem]] aule služi kao prostor za [[ispovijed]]anje tijekom većih misnih slavlja na perivoju Svetišta.

U Auli pape Ivana Pavla II. održava se od 2010. godine godišnji hrvatski [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat|festival katoličkog filma]].&lt;ref&gt;[http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html Ljubite jedni druge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221181942/http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html |date=21. prosinca 2016. }} Film o bl. Miroslavu Bulešiću pobjednik 5. festivala hrvatskih katoličkih filmova Trsat, 12. lipnja 2014., Izvor: laudato.hr&lt;/ref&gt;

== Naklada ==
* [[Marijin Trsat]], vjesnik svetišta

== Povezani članci ==
* [[Stube Petra Kružića]]
* [[Trsat]]
* [[Znamenite riječke građevine]]
* [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat]]
* [[Urban V.]]
* [[Ivan Pavao II.]]
* [[Serafin Sabol|Serafin sabol]]
* [[Bonaventura Duda]]
* [[Franjo Glavinić]]
* [[Zvjezdan Linić]]

== Galerija slika ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady4.jpg|Unutrašnjost crkve
Slika:Majka Bozja Loretska Trsat 1.jpg|Majka Božja Loretska
Slika:Slika Gospe Trsatske 140807.jpg|Slika Gospe Trsatske na oltaru
Slika:Unutrasnjost crkve Gospe Trsatske5.jpg|Oltar [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]]
Slika:Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|Grob krčkog kneza Nikole I. [[Frankapani|Frankapana]], kneza krčkog i senjsko-modruškog
Slika:Petar Kruzic 140807.jpg|Slika [[Petar Kružić|Petra Kružića]]
Slika:Vitraj Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|[[Vitraj]] u crkvi: Raspelo
Slika:Vitraj Gospe Trsatske 3.jpg|Vitraj u crkvi: Svadba u Kani Galilejskoj
Slika:Obljetnica Trsat 0807.jpg|Proslava 640. obljetnice čudotvorne slike
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady-Bishop.JPG|Kip sv. Ivana Nepomuka pred crkvom
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons        = Church of Our Lady of Trsat
|commonshr      = Crkva Gospe Trsatske
|commonscat     = Church of Our Lady of Trsat
|commonscathr   = Crkva Gospe Trsatske
|wječnik        =
|wikiknjige     =
|wikicitat      =
}}

=== Mrežne stranice ===
* [http://www.trsat-svetiste.com/ Službena web-stranica svetišta]

{{Bazilike u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Marijanska svetišta u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Rijeci|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Franjevačke crkve u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>ejd1383xdasp0hljedh01e7whe8h6vg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447806</id>
      <parentid>7447515</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T23:27:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fran Srdoč</username>
        <id>314382</id>
      </contributor>
      <origin>7447806</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25068" sha1="07qj1pddd3wyuzluracy4boir8nrjy2" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Bazilika Majke Božje Trsatske
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| slika             = Trsat crkva Gospe Trsatske 2 010708.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = Pogled na crkvu iz perivoja
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Rijeka]]
| dz                = HRV
| koordinate        = {{Coord|45.3311509320788|N|14.4574767351151|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Primorsko-goranska županija
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = 
| dao sagraditi     = Martin IV. Frankopan
| godine izgradnje  = [[1453.]] - oko [[1468.]]
| godina završetka  = 1468.
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[katoličanstvo]]
| patron            = [[Marija (majka Isusova)|Majka Božja Trsatska]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[gotika]], [[renesansa]], [[barok]], [[bidermajer]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}
'''Bazilika Gospe Trsatske''' najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[marijanska svetišta|marijansko svetište]].

== Postanak svetišta Gospe Trsatske==
Prema predaji [[10. svibnja]] [[1291.]] godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na [[Trsat]] su je iz [[Nazaret]]a prenijeli anđeli. Tu se zadržala do [[10. prosinca]] [[1294.]] godine kada je anđeli preniješe u [[Loreto]], pokraj [[Ancona|Ancone]], gdje se i danas nalazi.

&lt;br /&gt;Iako ova pretpostavka nije [[Povijest|povijesno]] potvrđena, dio istraživača povezuje ovaj događaj s trgovinom [[relikvija]] iz Svete zemlje, raširena u doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. moguće je da su ulogu u tim zbivanjima odigrali su istočnojadranski plovidbeni put, kao tada najsigurnija veza između [[Levant]]a i [[Europa|Europe]], tajanstveni ratnički red vitezova [[Templari|Templara]], [[papa]], [[napulj]]ski vladari [[Anžuvinci]] i [[Hrvatska|hrvatski]] feudalci [[Frankapani]].

== Povijest ==
Bazilika Gospe Trsatske najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[Marijanska svetišta|marijansko svetište]] sagrađeno na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]].

O gradnji [[Crkva|crkve]] razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez [[Martin Frankapan]], dozvolom [[Papa|pape]] [[Nikola V.|Nikole V.]], zavjetujući se [[franjevci]]ma obvezom gradnje crkve i [[franjevački samostan na Trsatu|franjevačkog]] samostana [[1453.]] godine,&lt;ref name=&quot;svetište-samostan&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm Franjevački samostan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503225700/http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm |date=3. svibnja 2015. }}, Svetište Majke Božje na Trsatu, pristupljeno 21. travnja 2015.&lt;/ref&gt; na mjestu gdje se prema [[Legenda|legendi]] od [[1291.]] do [[1294.]] godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz [[Bosna|Bosanske]] vikarije.&lt;br /&gt;
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji [[Frankapani|Frankapana]] i grob [[Petar Kružić|Petra Kružića]], graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |title=Svetište Majke Božje Trsatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20150430121553/http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |archive-date=30. travnja 2015. |access-date=21. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

Na mjestu današnje [[Bazilika|bazilike]] gotovo dva stoljeća bila je [[Kapela|kapela]] koju je dao izgraditi [[Nikola I. Frankapan]]. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska [[Klaustar|klaustra]] te ljetna blagovaonica. Najzaslužniji za današnji njen izgled je [[Franjo Glavinić]], tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu [[1644.]] pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila [[1824.]] godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.

Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Dana 7. srpnja 1930. godine papa [[Pio XI.]] svetištu je dodjelio naslov [[Manja bazilika|Basilica minor]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Zürchauer|first=Dario|date=2021-05-11|title=Trsat - hrvatski Nazaret {{!}} HKM|language=hr-HR|work=HKM|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/trsat-hrvatski-nazaret/|access-date=2026-01-15}}&lt;/ref&gt;

25. svibnja 1991. proslavljena je 700. obljetnica trsatskog svetošta. U procesiji je nošeno nekoliko znamenitih darova iz riznice svetišta. Misu je predovodio zagrebački nadbiskup kardinal [[Franjo Kuharić]], a u koncelebraciji su bili riječko-senjski nadbiskup [[Anton Tamarut (1932.)|Anton Tamarut]], umirovljeni riječko-senjski nadbiskup [[Josip Pavlišić]], đakovačko-srijemski biskup [[Ćiril Kos]], banjolučki biskup dr. [[Franjo Komarica]] i nuncij u Njemačkoj nadbiskup [[Josip Uhač]], u koncelebraciji je također bilo preko 200 svećenika. [[Hrvatski sabor]] bio je pokrovitelj slavlja, a na misi se obratio predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] dr. [[Žarko Domljan]]. Misi je nazočio i fra [[Bonaventura Duda]]. Slavlje je izravno prenosila [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatska televizija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Golub|first=Ivan|date=18.6.1991.|title=Proslava 700-godišnjice trsatskog svetišta|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/147999|journal=Croatica Christiana periodica|pages=276.-277.}}&lt;/ref&gt;

U sklopu [[Duhovna obnova grada Rijeke|Duhovne obnove grada Rijeke]] 2017. bila je procesija do Svetišta Gospe Trsatske.&lt;ref name=&quot;Laudato2017&quot;&gt;[http://www.laudato.hr/Novosti/Biskupije/Rijecka-nadbiskupija/Duhovna-obnova-grada-Rijeke.aspx Laudato.hr] Autor: Laudato/T.S. ''[VIDEO] Duhovna obnova grada Rijeke'' 9. lipnja 2017.  (pristupljeno 10. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

1. srpnja 2017. proslavljena je 650. obljetnica dolaska slike Majke Božje Trsatske na [[Trsat]]. 29. travnja 2017. godine [[Franjo|papa Franjo]] imenovao je zagrebačkog nadbiskupa kardinala [[Josip Bozanić|Josipa Bozanića]] svojim posebnim izaslanikom na proslavi. Svečano euharistijsko slavlje predovodio je papin izaslanik kardinal [[Josip Bozanić]], u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom [[Ivan Devčić (biskup)|Ivanom Devčićem]], porečkim i pulskim biskupom [[Dražen Kutleša|Draženom Kutlešom]], krčkim biskupom [[Ivica Petanjak|Ivicom Petanjkom]], gospićko-senjskim biskupom [[Zdenko Križić|Zdenkom Križićem]], umirovljenim porečkim i pulskim biskupom [[Ivan Milovan|Ivanom Milovanom]], umirovljenim krčkim biskupom [[Valter Župan|Valterom Županom]], otpravnikom poslova Apostolske nuncijature mons. Januszom Blachowiakom, provincijalom [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]] fra Ilijom Vrdoljakom, čuvarom Trsatskog svetišta fra Antunom Jesenovićem, kanonikom i kancelarom [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] mons. Nikolom Imbrišakom te ostalim svećenicima i redovnicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-07-01|title=Proslavljena 650. obljetnica dolaska čudotvorne Gospine slike na Trsat – IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljena-650-obljetnica-dolaska-cudotvorne-gospine-slike-na-trsat/|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt; Na početku misnog slavlja generalni vikar [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] mons. Emil Svažić pročitao je dekret [[Franjo|pape Franje]] o imenovanju [[Josip Bozanić|kardinala Bozanića]] za njegovog izvanrednog izaslanika na proslavi visoke obljetnice dolaska slike na [[Trsat]].&lt;ref&gt;https://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/arhiva/stories/SLIKE/2017/7/Kardinal%20Bozanic%20Izaslanik%20pape%20Franje%20Trsat%202017.pdf&lt;/ref&gt;

Na blagdan [[Sveti Vid|sv. Vida]], zaštitnika [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] i [[Rijeka|Grada Rijeke]], u subotu 14. lipnja 2025., svečano je obilježena 100. obljetnica uspostave biskupijskog sjedišta u Rijeci. Svečanu misu u perivoju Svetišta Majke Božje Trsatske predvodio je papin izaslanik, kardinal [[Matteo Maria Zuppi]], nadbiskup [[Bologna|Bologne]] i predsjednik Talijanske biskupske konferencije u zajedništvu s apostolskim nuncijem u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] mons. [[Giorgio Lingua|Giorgijom Linguom]], predsjednikom [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] zagrebačkim nadbiskupom [[Dražen Kutleša|Draženom Kutlešom]], kardinalom [[Josip Bozanić|Josipom Bozanićem]], riječkim nadbiskupom i metropolitom [[Mate Uzinić|Matom Uzinićem]], mnogobrojnim biskupima iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]], kao i mnogobrojnim svećenicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-06-14|title=Kardinal Zuppi predvodio misu u povodu 100. obljetnice uspostave Riječke nadbiskupije – IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/kardinal-zuppi-slavio-misu-povodom-100-obljetnice-uspostave-rijecke-nadbiskupije/|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Dana 10. siječnja 2026. godine, Uprava [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]] u [[Zagreb|Zagrebu]] dala je suglasnost za grb Manje bazilike na [[Trsat|Trsatu]]. Grb je s tumačenjem izradio vlč. mr. Tomislav Hačko, svećenik [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zubak|first=fra Mario|date=2026-01-12|title=Grb bazilike Gospe Trsatske|url=https://ofm.hr/grb-bazilike-gospe-trsatske/|access-date=2026-01-15|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom bogate i preko sedam stotina duge povijesti u ovu crkvu hodočastili su brojni ljudi na glasu svetosti, a jedni od najistaknutijih su [[Ivan Pavao II.|sv. Ivan Pavao II.]], [[Vendelin Vošnjak|časni sluga Božji fra Vendelin Vošnjak]], [[Leopold Mandić|sv. Leopold Bogdan Mandić]], [[Aleksa Benigar|sluga Božji fra Aleksa Benigar]], [[Ivan XXIII.|sv. Ivan XXIII.]], [[Marija Krucifiksa Kozulić|službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić]], [[Majka Tereza|sv. Terezija iz Kalkute]], [[Ante Josip Tomičić|sluga Božji fra Ante Tomičić]], [[Alojzije Stepinac|blaženi Alojzije Stepinac]], [[Ivo Peran|sluga Božji fra Ivo Peran]], [[Miroslav Bulešić|blaženi Miroslav Bulešić]] te [[Ante Gabrić|sluga Božji Ante Gabrić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-01-20|title=Sveci hodočasnici Trsata – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/blog/sveci-hodocasnici-trsata/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Unutrašnjost crkve ==
Na današnjoj se crkvi isprepliću mnogobrojni stilovi i povijesna razdoblja. Na bidermajerskom se pročelju iz prve polovice 19. st. koriste portali iz 17. st. U crkvi postoje samo dvije lađe: prvotna i lijeva, nastale objedinjavanjem nekadašnjih pobočnih kapela. Propovjedaonica i pobočni barokni oltari drvorezbarski su radovi koji polikromijom imitiraju višestruko skuplje mramorne oltare.&lt;br /&gt;
Giovanni Pietro Telesphoro de Pomis, Talijan koji se rodio u [[Graz]]u, naslikao je svetu Anu Trojnu, palu središnjeg oltara na bočnom zidu lijevog broda.&lt;br /&gt;
Na drvenom oltaru svetog Nikole, na desnome bočnoom zidu i mramornim oltarima lijevo i desno od trijumfalnog luka svetišta, pale je izradio Švicarac Serfain Schön koji je u prvoj polovici 17. stoljeću na Trsatu ostavio veliki opus. Prepoznatiljiv je po maniristički izduženim likovima prozračne draperije.&lt;br /&gt;
Cristophoro Tasca iz [[Bergamo|Bergama]] naslikao je Veliku palu Navještenja koja se nalazi iznad trijumfalnog luka.&lt;br /&gt;
Raskošnu kovanu rešetku, koja zatvara svetište, [[1705.]] godine donirao je [[senj]]ski nadbiskup [[Petar Brajković]], dok je monumentalni mramorni glavi oltar [[1695.]] donirao [[zagreb]]ački sudac Ivan Uzolin.

=== Čudotvorna slika Blažene Djevice Marije ===
[[Datoteka:Gospa_Trsatska.jpg|mini|desno|230px|Čudotvorna slika Gospe Trsatske. Izvornik koji se čuva u riznici trsatskoga samostana.]]
Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima [[papa]] [[Urban V.]] [[1367.]] godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti».

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao [[sveti Luka|sv. Luka Evanđelist]]. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata [[8. rujna]] [[1715.]] godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva [[Sveta Marija|Marijina]] slika izvan [[Italija|Italije]] koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na [[Trsat]]u. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili [[Velika Gospa|Velike Gospe]].

Čudotvorna slika &quot;Majke Milosti&quot; podijeljene je u tri okomita polja. U središnjem, najvećem polju je Marija koja doji, hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu ali i prema gledatelju slike. [[Dijete Isus]] ima ozbiljan pogled i podiže ruku za blagoslov. U gornjem dijelu lijevog i desnog bočnog polja prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja: Utjelovljenje (Navještenje) i Otkupljenje. Potonje je prikazano u tradicionalnoj ikonografskoj formi &quot;deisisa&quot; - prikaza Kristove otkupiteljske smrti na križu, prije koje je Crkvi preko sv. Ivana, najmlađeg apostola, Mariju ostavio za Majku. U doljnjoj polovici lijevog i desnog bočnog polja slike prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao.
S lijeve strane su prikazani nepoznati sveti biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej (crven, jer mu je tijekom mučeništva odrana koža) i sv. Stjepan, đakon.

=== Franjevački samostan i kapela Zavjetnih darova ===
[[Datoteka:Zavjetni darovi crkva Gospe Trsatske.jpg|mini|Kapela Zavjetnih darova]]
Knez Martin Frankapan uz crkvu je dao sagraditi i [[Samostan|samostan]] u koji su se [[1468.]] doselili [[Franjevci|franjevci]]. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana. U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima [[1367.]] godine darovao papa Urban V. Ikona je već u to doba slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sveti Luka. Tu se nalazi i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankapan poklonjen crkvi [[1485.]], te dvoglavi orao iz masivnog zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1536.]] godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je [[1597.]] godine darovao hrvatski ban [[Toma Erdödy|Toma Bakač–Erdödy]] za ozdravljenje sina. Još se tu čuvaju i Leopoldovi svjećnjaci, te misno ruho koje je darovala [[Marija Terezija]].

Ljetna blagovaonica samostana ukrašena je velikim zidnim i stropnim slikama Tasce i Schöna, a u hodniku koji vodi u franjevačke sobe nalaze se djela hrvatskih suvremenih umjetnika, ali i barokna ulja [[Valentin Metzinger|Valentina Metzingera]], Lotarinžanina udomaćenog u Ljubljani.

Mnoge su umjetnine bile uništene u velikom požaru [[1629.]] godine u kojem je stradao i veći dio samostana. Građevina je, odmah nakon požara obnovljena te su podignuta dva nova krila, a početkom devetnaestog stoljeća i drugi kat. Njeno obnavljanje je vodio i provodio Mihovil Kumar koji je započeo i radove u kapeli Zavjetnih darova.

U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske. Tu su i ostali darovi od 19. st. do danas.

U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i [[gimnazija]] za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsačka pučka škola i prva bolnica u Rijeci. Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz [[1532.]] godine [[Marko Marulić|Marka Marulića]], kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice [[Zrinski|Katarine Zrinski]] autora Nikole Dešića.

U sklopu samostana je i jedna od odgojnih ustanova [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], [[novicijat]]. Na Trsatu su u novicijatu novaci [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], Slovenske franjevačke provincije sv. Križa i [[Franjevačka kustodija sv. Jeronima|Kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri]] sa sjedištem u Zadru ovisne o ovisne o [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda]] sa sjedištem u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=procprov|date=2021-09-11|title=Novicijat|url=https://ofm.hr/novicijat/|access-date=2026-04-26|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

1991. godine franjevci su na Trsatu službeno preuzeli župu sv. Jurja mučenika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Župa sv. Jurja – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/kategorija/svetiste/zupa-svetog-jurja/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Skulptura pape Ivana Pavla II - Trsatski hodočasnik ==
[[Datoteka:Trsatski_hodočasnik_1.JPG|mini|180px|lijevo|Trsatski hodočasnik - papa Ivan Pavao II.]]
Brončana skulptura akademskog kipara [[Antun Jurkić|Antuna Jurkića]] predstavlja [[papa|papu]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] nazvana je &quot;Trsatski hodočasnik&quot; u čast trećeg pastoralnog posjeta [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj, kada je papa [[8. lipnja]] [[2003.]] posjetio Trsatsko svetište. Postavljena je ispred Marijanskog svetišta na Trsatu, u Rijeci, [[10. svibnja]] [[2005.]] godine, a otkrio ju je nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal [[Josip Bozanić]].&lt;br /&gt;
Ovo je prva skulptura na svijetu posvećena papi, otkrivena nakon njegove smrti.

Tekst na skulpturi glasi:
{{citat|Na Duhove, 8. VI. 2003. Ovo je Marijansko svetište na svom trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj i jubilarnom stotom izvan Italije pohodio Papa Ivan Pavao II.}}
zatim na nekoliko jezika:
{{citat|Molite za mene dok sam živ i kada umrem.}}
što su riječi koje je sâm papa izgovorio kada je svetištu darovao krunicu prilikom posjeta.

Skulptura prikazuje papu kako moli ispred čudotvorne slike Blažene Djevice Marije [[8. lipnja]] [[2003.]]

== Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; ==
[[Datoteka:Pastoralni centar Trsat 0608 1.JPG|mini|Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot;]]
Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; otvoren je [[5. lipnja]] [[2008.]] u sklopu Svetišta Majke Božje Trsatske te je time obilježena peta obljetnica pohoda Pape Ivana Pavla II. u svetište. Prilikom svog pohoda, papa je blagoslovio [[kamen temeljac]] Pastoralnog centra, koji je krajem [[listopad]]a [[2006.]] položen na mjestu nekadašnje gospodarske zgrade.

Na tom je mjestu danas, uz veliko zalaganje [[Serafin Sabol|fra Serafina Sobola]] i brojnih pokrovitelja, izgrađena [[Aula]], u kojoj glavno mjesto zauzima velika dvorana s 300 sjedišta. Uz nju se nalazi još četiri manjih dvorana koje služe kao prostorija za rad [[Franjevački svjetovni red|Franjevačkog svjetovnog reda]], [[Franjevačka mladež|Franjevačke mladeži]], pjevačkog zbora i Katedre &quot;pape Ivana Pavla II&quot;. Sve su prostorije vezane stubištem, a zgrada ima i sanitarni čvor za potrebe hodočasnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |title=Aula Ivana Pavla II. :: Svetište Trsat - Rijeka -Croatia |archive-url=https://web.archive.org/web/20111108015648/http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |archive-date=8. studenoga 2011. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sto.com/evo/web/sto/81897_HR-Javni_objekti-Pastoralni_centar_sveti%C5%A1ta_Aula_Pape_Ivana_Pavla_II._Rijeka.htm |title=Pastoralni centar svetišta Aula Pape Ivana Pavla II. Rijeka |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313115350/http://sto.com/evo/web/sto/81897_hr-javni_objekti-pastoralni_centar_sveti%c5%a1ta_aula_pape_ivana_pavla_ii._rijeka.htm |archive-date=13. ožujka 2016. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Trsatski pastoralni centar Aula pape Ivana Pavla II. sagrađen je zalaganjem fra [[Serafin Sabol|Serafina Sabola]], a arhitekt koji je projektirao pastoralni centar dobio je [[Nagrada Viktor Kovačić|nagradu “Viktor Kovačić”]] za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2008. godini.&lt;ref name=&quot;Fra Serafin&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ Svetište Majke Božje Trsatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201103204/http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ |date=1. veljače 2017. }} Franjevac: ''Umro naš dragi fra Serafin trsatski'', 22. siječnja 2017. godine  (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Pastoralni centar omeđuje proširen hodočasnički prostor, koji je već utvrđen podizanjem novog oltara u samostanskom vrtu i uređenjem Marijina perivoja, prvenstveno u službi okupljanje većeg broja hodočasnika.&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;/&gt;

[[Trijem]] aule služi kao prostor za [[ispovijed]]anje tijekom većih misnih slavlja na perivoju Svetišta.

U Auli pape Ivana Pavla II. održava se od 2010. godine godišnji hrvatski [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat|festival katoličkog filma]].&lt;ref&gt;[http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html Ljubite jedni druge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221181942/http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html |date=21. prosinca 2016. }} Film o bl. Miroslavu Bulešiću pobjednik 5. festivala hrvatskih katoličkih filmova Trsat, 12. lipnja 2014., Izvor: laudato.hr&lt;/ref&gt;

== Naklada ==
* [[Marijin Trsat]], vjesnik svetišta

== Povezani članci ==
* [[Stube Petra Kružića]]
* [[Trsat]]
* [[Znamenite riječke građevine]]
* [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat]]
* [[Urban V.]]
* [[Ivan Pavao II.]]
* [[Serafin Sabol|Serafin sabol]]
* [[Bonaventura Duda]]
* [[Franjo Glavinić]]
* [[Zvjezdan Linić]]

== Galerija slika ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady4.jpg|Unutrašnjost crkve
Slika:Majka Bozja Loretska Trsat 1.jpg|Majka Božja Loretska
Slika:Slika Gospe Trsatske 140807.jpg|Slika Gospe Trsatske na oltaru
Slika:Unutrasnjost crkve Gospe Trsatske5.jpg|Oltar [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]]
Slika:Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|Grob krčkog kneza Nikole I. [[Frankapani|Frankapana]], kneza krčkog i senjsko-modruškog
Slika:Petar Kruzic 140807.jpg|Slika [[Petar Kružić|Petra Kružića]]
Slika:Vitraj Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|[[Vitraj]] u crkvi: Raspelo
Slika:Vitraj Gospe Trsatske 3.jpg|Vitraj u crkvi: Svadba u Kani Galilejskoj
Slika:Obljetnica Trsat 0807.jpg|Proslava 640. obljetnice čudotvorne slike
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady-Bishop.JPG|Kip sv. Ivana Nepomuka pred crkvom
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons        = Church of Our Lady of Trsat
|commonshr      = Crkva Gospe Trsatske
|commonscat     = Church of Our Lady of Trsat
|commonscathr   = Crkva Gospe Trsatske
|wječnik        =
|wikiknjige     =
|wikicitat      =
}}

=== Mrežne stranice ===
* [http://www.trsat-svetiste.com/ Službena web-stranica svetišta]

{{Bazilike u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Marijanska svetišta u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Rijeci|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Franjevačke crkve u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>07qj1pddd3wyuzluracy4boir8nrjy2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447807</id>
      <parentid>7447806</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T23:50:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fran Srdoč</username>
        <id>314382</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447807</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25312" sha1="56etf88b7x33xxzbixt9d765wofh7y5" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Bazilika Majke Božje Trsatske
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| slika             = Trsat crkva Gospe Trsatske 2 010708.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = Pogled na crkvu iz perivoja
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Rijeka]]
| dz                = HRV
| koordinate        = {{Coord|45.3311509320788|N|14.4574767351151|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Primorsko-goranska županija
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = 
| dao sagraditi     = Martin IV. Frankopan
| godine izgradnje  = [[1453.]] - oko [[1468.]]
| godina završetka  = 1468.
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[katoličanstvo]]
| patron            = [[Marija (majka Isusova)|Majka Božja Trsatska]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[gotika]], [[renesansa]], [[barok]], [[bidermajer]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}
'''Bazilika Gospe Trsatske''' najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[marijanska svetišta|marijansko svetište]].

== Postanak svetišta Gospe Trsatske==
Prema predaji [[10. svibnja]] [[1291.]] godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na [[Trsat]] su je iz [[Nazaret]]a prenijeli anđeli. Tu se zadržala do [[10. prosinca]] [[1294.]] godine kada je anđeli preniješe u [[Loreto]], pokraj [[Ancona|Ancone]], gdje se i danas nalazi.

&lt;br /&gt;Iako ova pretpostavka nije [[Povijest|povijesno]] potvrđena, dio istraživača povezuje ovaj događaj s trgovinom [[relikvija]] iz Svete zemlje, raširena u doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. moguće je da su ulogu u tim zbivanjima odigrali su istočnojadranski plovidbeni put, kao tada najsigurnija veza između [[Levant]]a i [[Europa|Europe]], tajanstveni ratnički red vitezova [[Templari|Templara]], [[papa]], [[napulj]]ski vladari [[Anžuvinci]] i [[Hrvatska|hrvatski]] feudalci [[Frankapani]].

== Povijest ==
Bazilika Gospe Trsatske najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[Marijanska svetišta|marijansko svetište]] sagrađeno na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]].

O gradnji [[Crkva|crkve]] razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez [[Martin Frankapan]], dozvolom [[Papa|pape]] [[Nikola V.|Nikole V.]], zavjetujući se [[franjevci]]ma obvezom gradnje crkve i [[franjevački samostan na Trsatu|franjevačkog]] samostana [[1453.]] godine,&lt;ref name=&quot;svetište-samostan&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm Franjevački samostan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503225700/http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm |date=3. svibnja 2015. }}, Svetište Majke Božje na Trsatu, pristupljeno 21. travnja 2015.&lt;/ref&gt; na mjestu gdje se prema [[Legenda|legendi]] od [[1291.]] do [[1294.]] godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz [[Bosna|Bosanske]] vikarije.&lt;br /&gt;
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji [[Frankapani|Frankapana]] i grob [[Petar Kružić|Petra Kružića]], graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |title=Svetište Majke Božje Trsatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20150430121553/http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |archive-date=30. travnja 2015. |access-date=21. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

Na mjestu današnje [[Bazilika|bazilike]] gotovo dva stoljeća bila je [[Kapela|kapela]] koju je dao izgraditi [[Nikola I. Frankapan]]. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska [[Klaustar|klaustra]] te ljetna blagovaonica. Najzaslužniji za današnji njen izgled je [[Franjo Glavinić]], tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu [[1644.]] pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila [[1824.]] godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.

Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Dana 7. srpnja 1930. godine papa [[Pio XI.]] svetištu je dodjelio naslov [[Manja bazilika|Basilica minor]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Zürchauer|first=Dario|date=2021-05-11|title=Trsat - hrvatski Nazaret {{!}} HKM|language=hr-HR|work=HKM|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/trsat-hrvatski-nazaret/|access-date=2026-01-15}}&lt;/ref&gt;

25. svibnja 1991. proslavljena je 700. obljetnica trsatskog svetošta. U procesiji je nošeno nekoliko znamenitih darova iz riznice svetišta. Misu je predovodio zagrebački nadbiskup kardinal [[Franjo Kuharić]], a u koncelebraciji su bili riječko-senjski nadbiskup [[Anton Tamarut (1932.)|Anton Tamarut]], umirovljeni riječko-senjski nadbiskup [[Josip Pavlišić]], đakovačko-srijemski biskup [[Ćiril Kos]], banjolučki biskup dr. [[Franjo Komarica]] i nuncij u Njemačkoj nadbiskup [[Josip Uhač]], u koncelebraciji je također bilo preko 200 svećenika. [[Hrvatski sabor]] bio je pokrovitelj slavlja, a na misi se obratio predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] dr. [[Žarko Domljan]]. Misi je nazočio i fra [[Bonaventura Duda]]. Slavlje je izravno prenosila [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatska televizija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Golub|first=Ivan|date=18.6.1991.|title=Proslava 700-godišnjice trsatskog svetišta|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/147999|journal=Croatica Christiana periodica|pages=276.-277.}}&lt;/ref&gt;

19. travnja 2015. svetište na Trsatu bilo je domaćin drugog [[Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji|Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji]], pod geslom &quot;''Obitelj - nositeljica života, nada i budućnost Hrvatske''&quot;.

U sklopu [[Duhovna obnova grada Rijeke|Duhovne obnove grada Rijeke]] 2017. bila je procesija do Svetišta Gospe Trsatske.&lt;ref name=&quot;Laudato2017&quot;&gt;[http://www.laudato.hr/Novosti/Biskupije/Rijecka-nadbiskupija/Duhovna-obnova-grada-Rijeke.aspx Laudato.hr] Autor: Laudato/T.S. ''[VIDEO] Duhovna obnova grada Rijeke'' 9. lipnja 2017.  (pristupljeno 10. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

1. srpnja 2017. proslavljena je 650. obljetnica dolaska slike Majke Božje Trsatske na [[Trsat]]. 29. travnja 2017. godine [[Franjo|papa Franjo]] imenovao je zagrebačkog nadbiskupa kardinala [[Josip Bozanić|Josipa Bozanića]] svojim posebnim izaslanikom na proslavi. Svečano euharistijsko slavlje predovodio je papin izaslanik kardinal [[Josip Bozanić]], u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom [[Ivan Devčić (biskup)|Ivanom Devčićem]], porečkim i pulskim biskupom [[Dražen Kutleša|Draženom Kutlešom]], krčkim biskupom [[Ivica Petanjak|Ivicom Petanjkom]], gospićko-senjskim biskupom [[Zdenko Križić|Zdenkom Križićem]], umirovljenim porečkim i pulskim biskupom [[Ivan Milovan|Ivanom Milovanom]], umirovljenim krčkim biskupom [[Valter Župan|Valterom Županom]], otpravnikom poslova Apostolske nuncijature mons. Januszom Blachowiakom, provincijalom [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]] fra Ilijom Vrdoljakom, čuvarom Trsatskog svetišta fra Antunom Jesenovićem, kanonikom i kancelarom [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] mons. Nikolom Imbrišakom te ostalim svećenicima i redovnicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-07-01|title=Proslavljena 650. obljetnica dolaska čudotvorne Gospine slike na Trsat – IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljena-650-obljetnica-dolaska-cudotvorne-gospine-slike-na-trsat/|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt; Na početku misnog slavlja generalni vikar [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] mons. Emil Svažić pročitao je dekret [[Franjo|pape Franje]] o imenovanju [[Josip Bozanić|kardinala Bozanića]] za njegovog izvanrednog izaslanika na proslavi visoke obljetnice dolaska slike na [[Trsat]].&lt;ref&gt;https://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/arhiva/stories/SLIKE/2017/7/Kardinal%20Bozanic%20Izaslanik%20pape%20Franje%20Trsat%202017.pdf&lt;/ref&gt;

Na blagdan [[Sveti Vid|sv. Vida]], zaštitnika [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] i [[Rijeka|Grada Rijeke]], u subotu 14. lipnja 2025., svečano je obilježena 100. obljetnica uspostave biskupijskog sjedišta u Rijeci. Svečanu misu u perivoju Svetišta Majke Božje Trsatske predvodio je papin izaslanik, kardinal [[Matteo Maria Zuppi]], nadbiskup [[Bologna|Bologne]] i predsjednik Talijanske biskupske konferencije u zajedništvu s apostolskim nuncijem u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] mons. [[Giorgio Lingua|Giorgijom Linguom]], predsjednikom [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] zagrebačkim nadbiskupom [[Dražen Kutleša|Draženom Kutlešom]], kardinalom [[Josip Bozanić|Josipom Bozanićem]], riječkim nadbiskupom i metropolitom [[Mate Uzinić|Matom Uzinićem]], mnogobrojnim biskupima iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]], kao i mnogobrojnim svećenicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-06-14|title=Kardinal Zuppi predvodio misu u povodu 100. obljetnice uspostave Riječke nadbiskupije – IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/kardinal-zuppi-slavio-misu-povodom-100-obljetnice-uspostave-rijecke-nadbiskupije/|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Dana 10. siječnja 2026. godine, Uprava [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]] u [[Zagreb|Zagrebu]] dala je suglasnost za grb Manje bazilike na [[Trsat|Trsatu]]. Grb je s tumačenjem izradio vlč. mr. Tomislav Hačko, svećenik [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zubak|first=fra Mario|date=2026-01-12|title=Grb bazilike Gospe Trsatske|url=https://ofm.hr/grb-bazilike-gospe-trsatske/|access-date=2026-01-15|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom bogate i preko sedam stotina duge povijesti u ovu crkvu hodočastili su brojni ljudi na glasu svetosti, a jedni od najistaknutijih su [[Ivan Pavao II.|sv. Ivan Pavao II.]], [[Vendelin Vošnjak|časni sluga Božji fra Vendelin Vošnjak]], [[Leopold Mandić|sv. Leopold Bogdan Mandić]], [[Aleksa Benigar|sluga Božji fra Aleksa Benigar]], [[Ivan XXIII.|sv. Ivan XXIII.]], [[Marija Krucifiksa Kozulić|službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić]], [[Majka Tereza|sv. Terezija iz Kalkute]], [[Ante Josip Tomičić|sluga Božji fra Ante Tomičić]], [[Alojzije Stepinac|blaženi Alojzije Stepinac]], [[Ivo Peran|sluga Božji fra Ivo Peran]], [[Miroslav Bulešić|blaženi Miroslav Bulešić]] te [[Ante Gabrić|sluga Božji Ante Gabrić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-01-20|title=Sveci hodočasnici Trsata – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/blog/sveci-hodocasnici-trsata/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Unutrašnjost crkve ==
Na današnjoj se crkvi isprepliću mnogobrojni stilovi i povijesna razdoblja. Na bidermajerskom se pročelju iz prve polovice 19. st. koriste portali iz 17. st. U crkvi postoje samo dvije lađe: prvotna i lijeva, nastale objedinjavanjem nekadašnjih pobočnih kapela. Propovjedaonica i pobočni barokni oltari drvorezbarski su radovi koji polikromijom imitiraju višestruko skuplje mramorne oltare.&lt;br /&gt;
Giovanni Pietro Telesphoro de Pomis, Talijan koji se rodio u [[Graz]]u, naslikao je svetu Anu Trojnu, palu središnjeg oltara na bočnom zidu lijevog broda.&lt;br /&gt;
Na drvenom oltaru svetog Nikole, na desnome bočnoom zidu i mramornim oltarima lijevo i desno od trijumfalnog luka svetišta, pale je izradio Švicarac Serfain Schön koji je u prvoj polovici 17. stoljeću na Trsatu ostavio veliki opus. Prepoznatiljiv je po maniristički izduženim likovima prozračne draperije.&lt;br /&gt;
Cristophoro Tasca iz [[Bergamo|Bergama]] naslikao je Veliku palu Navještenja koja se nalazi iznad trijumfalnog luka.&lt;br /&gt;
Raskošnu kovanu rešetku, koja zatvara svetište, [[1705.]] godine donirao je [[senj]]ski nadbiskup [[Petar Brajković]], dok je monumentalni mramorni glavi oltar [[1695.]] donirao [[zagreb]]ački sudac Ivan Uzolin.

=== Čudotvorna slika Blažene Djevice Marije ===
[[Datoteka:Gospa_Trsatska.jpg|mini|desno|230px|Čudotvorna slika Gospe Trsatske. Izvornik koji se čuva u riznici trsatskoga samostana.]]
Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima [[papa]] [[Urban V.]] [[1367.]] godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti».

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao [[sveti Luka|sv. Luka Evanđelist]]. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata [[8. rujna]] [[1715.]] godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva [[Sveta Marija|Marijina]] slika izvan [[Italija|Italije]] koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na [[Trsat]]u. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili [[Velika Gospa|Velike Gospe]].

Čudotvorna slika &quot;Majke Milosti&quot; podijeljene je u tri okomita polja. U središnjem, najvećem polju je Marija koja doji, hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu ali i prema gledatelju slike. [[Dijete Isus]] ima ozbiljan pogled i podiže ruku za blagoslov. U gornjem dijelu lijevog i desnog bočnog polja prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja: Utjelovljenje (Navještenje) i Otkupljenje. Potonje je prikazano u tradicionalnoj ikonografskoj formi &quot;deisisa&quot; - prikaza Kristove otkupiteljske smrti na križu, prije koje je Crkvi preko sv. Ivana, najmlađeg apostola, Mariju ostavio za Majku. U doljnjoj polovici lijevog i desnog bočnog polja slike prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao.
S lijeve strane su prikazani nepoznati sveti biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej (crven, jer mu je tijekom mučeništva odrana koža) i sv. Stjepan, đakon.

=== Franjevački samostan i kapela Zavjetnih darova ===
[[Datoteka:Zavjetni darovi crkva Gospe Trsatske.jpg|mini|Kapela Zavjetnih darova]]
Knez Martin Frankapan uz crkvu je dao sagraditi i [[Samostan|samostan]] u koji su se [[1468.]] doselili [[Franjevci|franjevci]]. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana. U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima [[1367.]] godine darovao papa Urban V. Ikona je već u to doba slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sveti Luka. Tu se nalazi i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankapan poklonjen crkvi [[1485.]], te dvoglavi orao iz masivnog zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1536.]] godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je [[1597.]] godine darovao hrvatski ban [[Toma Erdödy|Toma Bakač–Erdödy]] za ozdravljenje sina. Još se tu čuvaju i Leopoldovi svjećnjaci, te misno ruho koje je darovala [[Marija Terezija]].

Ljetna blagovaonica samostana ukrašena je velikim zidnim i stropnim slikama Tasce i Schöna, a u hodniku koji vodi u franjevačke sobe nalaze se djela hrvatskih suvremenih umjetnika, ali i barokna ulja [[Valentin Metzinger|Valentina Metzingera]], Lotarinžanina udomaćenog u Ljubljani.

Mnoge su umjetnine bile uništene u velikom požaru [[1629.]] godine u kojem je stradao i veći dio samostana. Građevina je, odmah nakon požara obnovljena te su podignuta dva nova krila, a početkom devetnaestog stoljeća i drugi kat. Njeno obnavljanje je vodio i provodio Mihovil Kumar koji je započeo i radove u kapeli Zavjetnih darova.

U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske. Tu su i ostali darovi od 19. st. do danas.

U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i [[gimnazija]] za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsačka pučka škola i prva bolnica u Rijeci. Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz [[1532.]] godine [[Marko Marulić|Marka Marulića]], kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice [[Zrinski|Katarine Zrinski]] autora Nikole Dešića.

U sklopu samostana je i jedna od odgojnih ustanova [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], [[novicijat]]. Na Trsatu su u novicijatu novaci [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], Slovenske franjevačke provincije sv. Križa i [[Franjevačka kustodija sv. Jeronima|Kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri]] sa sjedištem u Zadru ovisne o ovisne o [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda]] sa sjedištem u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=procprov|date=2021-09-11|title=Novicijat|url=https://ofm.hr/novicijat/|access-date=2026-04-26|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

1991. godine franjevci su na Trsatu službeno preuzeli župu sv. Jurja mučenika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Župa sv. Jurja – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/kategorija/svetiste/zupa-svetog-jurja/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Skulptura pape Ivana Pavla II - Trsatski hodočasnik ==
[[Datoteka:Trsatski_hodočasnik_1.JPG|mini|180px|lijevo|Trsatski hodočasnik - papa Ivan Pavao II.]]
Brončana skulptura akademskog kipara [[Antun Jurkić|Antuna Jurkića]] predstavlja [[papa|papu]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] nazvana je &quot;Trsatski hodočasnik&quot; u čast trećeg pastoralnog posjeta [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj, kada je papa [[8. lipnja]] [[2003.]] posjetio Trsatsko svetište. Postavljena je ispred Marijanskog svetišta na Trsatu, u Rijeci, [[10. svibnja]] [[2005.]] godine, a otkrio ju je nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal [[Josip Bozanić]].&lt;br /&gt;
Ovo je prva skulptura na svijetu posvećena papi, otkrivena nakon njegove smrti.

Tekst na skulpturi glasi:
{{citat|Na Duhove, 8. VI. 2003. Ovo je Marijansko svetište na svom trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj i jubilarnom stotom izvan Italije pohodio Papa Ivan Pavao II.}}
zatim na nekoliko jezika:
{{citat|Molite za mene dok sam živ i kada umrem.}}
što su riječi koje je sâm papa izgovorio kada je svetištu darovao krunicu prilikom posjeta.

Skulptura prikazuje papu kako moli ispred čudotvorne slike Blažene Djevice Marije [[8. lipnja]] [[2003.]]

== Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; ==
[[Datoteka:Pastoralni centar Trsat 0608 1.JPG|mini|Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot;]]
Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; otvoren je [[5. lipnja]] [[2008.]] u sklopu Svetišta Majke Božje Trsatske te je time obilježena peta obljetnica pohoda Pape Ivana Pavla II. u svetište. Prilikom svog pohoda, papa je blagoslovio [[kamen temeljac]] Pastoralnog centra, koji je krajem [[listopad]]a [[2006.]] položen na mjestu nekadašnje gospodarske zgrade.

Na tom je mjestu danas, uz veliko zalaganje [[Serafin Sabol|fra Serafina Sobola]] i brojnih pokrovitelja, izgrađena [[Aula]], u kojoj glavno mjesto zauzima velika dvorana s 300 sjedišta. Uz nju se nalazi još četiri manjih dvorana koje služe kao prostorija za rad [[Franjevački svjetovni red|Franjevačkog svjetovnog reda]], [[Franjevačka mladež|Franjevačke mladeži]], pjevačkog zbora i Katedre &quot;pape Ivana Pavla II&quot;. Sve su prostorije vezane stubištem, a zgrada ima i sanitarni čvor za potrebe hodočasnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |title=Aula Ivana Pavla II. :: Svetište Trsat - Rijeka -Croatia |archive-url=https://web.archive.org/web/20111108015648/http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |archive-date=8. studenoga 2011. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sto.com/evo/web/sto/81897_HR-Javni_objekti-Pastoralni_centar_sveti%C5%A1ta_Aula_Pape_Ivana_Pavla_II._Rijeka.htm |title=Pastoralni centar svetišta Aula Pape Ivana Pavla II. Rijeka |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313115350/http://sto.com/evo/web/sto/81897_hr-javni_objekti-pastoralni_centar_sveti%c5%a1ta_aula_pape_ivana_pavla_ii._rijeka.htm |archive-date=13. ožujka 2016. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Trsatski pastoralni centar Aula pape Ivana Pavla II. sagrađen je zalaganjem fra [[Serafin Sabol|Serafina Sabola]], a arhitekt koji je projektirao pastoralni centar dobio je [[Nagrada Viktor Kovačić|nagradu “Viktor Kovačić”]] za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2008. godini.&lt;ref name=&quot;Fra Serafin&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ Svetište Majke Božje Trsatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201103204/http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ |date=1. veljače 2017. }} Franjevac: ''Umro naš dragi fra Serafin trsatski'', 22. siječnja 2017. godine  (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Pastoralni centar omeđuje proširen hodočasnički prostor, koji je već utvrđen podizanjem novog oltara u samostanskom vrtu i uređenjem Marijina perivoja, prvenstveno u službi okupljanje većeg broja hodočasnika.&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;/&gt;

[[Trijem]] aule služi kao prostor za [[ispovijed]]anje tijekom većih misnih slavlja na perivoju Svetišta.

U Auli pape Ivana Pavla II. održava se od 2010. godine godišnji hrvatski [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat|festival katoličkog filma]].&lt;ref&gt;[http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html Ljubite jedni druge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221181942/http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html |date=21. prosinca 2016. }} Film o bl. Miroslavu Bulešiću pobjednik 5. festivala hrvatskih katoličkih filmova Trsat, 12. lipnja 2014., Izvor: laudato.hr&lt;/ref&gt;

== Naklada ==
* [[Marijin Trsat]], vjesnik svetišta

== Povezani članci ==
* [[Stube Petra Kružića]]
* [[Trsat]]
* [[Znamenite riječke građevine]]
* [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat]]
* [[Urban V.]]
* [[Ivan Pavao II.]]
* [[Serafin Sabol|Serafin sabol]]
* [[Bonaventura Duda]]
* [[Franjo Glavinić]]
* [[Zvjezdan Linić]]

== Galerija slika ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady4.jpg|Unutrašnjost crkve
Slika:Majka Bozja Loretska Trsat 1.jpg|Majka Božja Loretska
Slika:Slika Gospe Trsatske 140807.jpg|Slika Gospe Trsatske na oltaru
Slika:Unutrasnjost crkve Gospe Trsatske5.jpg|Oltar [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]]
Slika:Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|Grob krčkog kneza Nikole I. [[Frankapani|Frankapana]], kneza krčkog i senjsko-modruškog
Slika:Petar Kruzic 140807.jpg|Slika [[Petar Kružić|Petra Kružića]]
Slika:Vitraj Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|[[Vitraj]] u crkvi: Raspelo
Slika:Vitraj Gospe Trsatske 3.jpg|Vitraj u crkvi: Svadba u Kani Galilejskoj
Slika:Obljetnica Trsat 0807.jpg|Proslava 640. obljetnice čudotvorne slike
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady-Bishop.JPG|Kip sv. Ivana Nepomuka pred crkvom
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons        = Church of Our Lady of Trsat
|commonshr      = Crkva Gospe Trsatske
|commonscat     = Church of Our Lady of Trsat
|commonscathr   = Crkva Gospe Trsatske
|wječnik        =
|wikiknjige     =
|wikicitat      =
}}

=== Mrežne stranice ===
* [http://www.trsat-svetiste.com/ Službena web-stranica svetišta]

{{Bazilike u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Marijanska svetišta u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Rijeci|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Franjevačke crkve u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>56etf88b7x33xxzbixt9d765wofh7y5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447808</id>
      <parentid>7447807</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T00:39:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Fran Srdoč</username>
        <id>314382</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447808</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25390" sha1="thqsssht09w3mb4fes3x02q9nqmp1lh" xml:space="preserve">{{infookvir vjerski objekt
| ime               = Bazilika Majke Božje Trsatske
| izvorno ime       = 
| drugo ime         = 
| slika             = Trsat crkva Gospe Trsatske 2 010708.jpg
| veličina_slike    = 
| opis_slike        = Pogled na crkvu iz perivoja
| slika2            = 
| veličina_slike2   = 
| opis_slike2       = 
| prijašnja_imena   = 
| lokacija          = [[Rijeka]]
| dz                = HRV
| koordinate        = {{Coord|45.3311509320788|N|14.4574767351151|E|region:HR-08_type:landmark_dim:40|display=inline,title|format=dms}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map       = Primorsko-goranska županija
| pushpin_label     = 
| arhitekt          = 
| dao sagraditi     = Martin IV. Frankopan
| godine izgradnje  = [[1453.]] - oko [[1468.]]
| godina završetka  = 1468.
| renoviran         = 
| srušen            = 
| religija          = [[katoličanstvo]]
| patron            = [[Marija (majka Isusova)|Majka Božja Trsatska]]
| fasada            = 
| arhitektonski stil= [[gotika]], [[renesansa]], [[barok]], [[bidermajer]]
| materijal         = 
| dimenzije         = 
| zaštita           = 
}}
'''Bazilika Gospe Trsatske''' najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[marijanska svetišta|marijansko svetište]].

== Postanak svetišta Gospe Trsatske==
Prema predaji [[10. svibnja]] [[1291.]] godine na mjestu današnjeg svetišta Gospe Trsatske osvanula je Nazaretska kućica Svete obitelji. Na [[Trsat]] su je iz [[Nazaret]]a prenijeli anđeli. Tu se zadržala do [[10. prosinca]] [[1294.]] godine kada je anđeli preniješe u [[Loreto]], pokraj [[Ancona|Ancone]], gdje se i danas nalazi.

&lt;br /&gt;Iako ova pretpostavka nije [[Povijest|povijesno]] potvrđena, dio istraživača povezuje ovaj događaj s trgovinom [[relikvija]] iz Svete zemlje, raširena u doba [[Križarski ratovi|križarskih ratova]]. moguće je da su ulogu u tim zbivanjima odigrali su istočnojadranski plovidbeni put, kao tada najsigurnija veza između [[Levant]]a i [[Europa|Europe]], tajanstveni ratnički red vitezova [[Templari|Templara]], [[papa]], [[napulj]]ski vladari [[Anžuvinci]] i [[Hrvatska|hrvatski]] feudalci [[Frankapani]].

== Povijest ==
Bazilika Gospe Trsatske najstarije je [[Hrvatska|hrvatsko]] [[Marijanska svetišta|marijansko svetište]] sagrađeno na [[Trsat]]u u [[Rijeka|Rijeci]].

O gradnji [[Crkva|crkve]] razmišljao je Nikola IV Frankapan, a gradnju je započeo njegov sin knez [[Martin Frankapan]], dozvolom [[Papa|pape]] [[Nikola V.|Nikole V.]], zavjetujući se [[franjevci]]ma obvezom gradnje crkve i [[franjevački samostan na Trsatu|franjevačkog]] samostana [[1453.]] godine,&lt;ref name=&quot;svetište-samostan&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm Franjevački samostan] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150503225700/http://www.trsat-svetiste.com/samostan.htm |date=3. svibnja 2015. }}, Svetište Majke Božje na Trsatu, pristupljeno 21. travnja 2015.&lt;/ref&gt; na mjestu gdje se prema [[Legenda|legendi]] od [[1291.]] do [[1294.]] godine nalazila Bogorodičina kućica. Nakon izgradnje je doveo franjevce iz [[Bosna|Bosanske]] vikarije.&lt;br /&gt;
Crkva Blažene Djevice Marije danas je poznato svetište i hodočasničko odredište u koje stižu ljudi iz raznih dijelova Hrvatske i inozemstva. U njoj je pokopano više znamenitih ljudi. Tu su grobovi nekih članova grofovske obitelji [[Frankapani|Frankapana]] i grob [[Petar Kružić|Petra Kružića]], graditelja čuvenih stuba do trsatskog svetišta.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |title=Svetište Majke Božje Trsatske |archive-url=https://web.archive.org/web/20150430121553/http://www.trsat-svetiste.com/svetiste.htm |archive-date=30. travnja 2015. |access-date=21. travnja 2015.}}&lt;/ref&gt;

Na mjestu današnje [[Bazilika|bazilike]] gotovo dva stoljeća bila je [[Kapela|kapela]] koju je dao izgraditi [[Nikola I. Frankapan]]. Crkva koja je iz nje nastala, zahvaćala je prostor svetišta i polovicu glavne crkvene lađe današnje građevine. Lijeva crkvena lađa i pročelje podignuti su tek kasnije. Sada je čine dvije lađe. Znamenita su i dva samostanska [[Klaustar|klaustra]] te ljetna blagovaonica. Najzaslužniji za današnji njen izgled je [[Franjo Glavinić]], tadašnji gvardijan samostana, koji je u kolovozu [[1644.]] pokrenuo radove na obnovi i proširenju. Svoj konačni izgled, crkva je dobila [[1824.]] godine kada je produžena 6 metara, a dodan joj je i zvonik kojega do tada nije imala.

Današnja bazilika, splet je gotičko – renesansno – barokno – bidermajerskih graditeljskih faza. Crkvu Majke Božje danas rese oltarne slike sv. Mihovila, sv. Katarine i sv. Nikole, manirističkog slikara iz Švicarske, franjevca Serafina Schöna, slikara C. Tasce i drugih poznatih umjetnika 17. i 18. stoljeća.

Dana 7. srpnja 1930. godine papa [[Pio XI.]] svetištu je dodjelio naslov [[Manja bazilika|Basilica minor]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|last=Zürchauer|first=Dario|date=2021-05-11|title=Trsat - hrvatski Nazaret {{!}} HKM|language=hr-HR|work=HKM|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/trsat-hrvatski-nazaret/|access-date=2026-01-15}}&lt;/ref&gt;

25. svibnja 1991. proslavljena je 700. obljetnica trsatskog svetošta. U procesiji je nošeno nekoliko znamenitih darova iz riznice svetišta. Misu je predovodio zagrebački nadbiskup kardinal [[Franjo Kuharić]], a u koncelebraciji su bili riječko-senjski nadbiskup [[Anton Tamarut (1932.)|Anton Tamarut]], umirovljeni riječko-senjski nadbiskup [[Josip Pavlišić]], đakovačko-srijemski biskup [[Ćiril Kos]], banjolučki biskup dr. [[Franjo Komarica]] i nuncij u Njemačkoj nadbiskup [[Josip Uhač]], u koncelebraciji je također bilo preko 200 svećenika. [[Hrvatski sabor]] bio je pokrovitelj slavlja, a na misi se obratio predsjednik [[Hrvatski sabor|Hrvatskog sabora]] dr. [[Žarko Domljan]]. Misi je nazočio i fra [[Bonaventura Duda]]. Slavlje je izravno prenosila [[Hrvatska radiotelevizija|Hrvatska televizija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Golub|first=Ivan|date=18.6.1991.|title=Proslava 700-godišnjice trsatskog svetišta|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/147999|journal=Croatica Christiana periodica|pages=276.-277.}}&lt;/ref&gt;

19. travnja 2015. svetište na Trsatu bilo je domaćin drugog [[Nacionalni susret hrvatskih katoličkih obitelji|Nacionalnog susreta hrvatskih katoličkih obitelji]], pod geslom &quot;''Obitelj - nositeljica života, nada i budućnost Hrvatske''&quot;.

U sklopu [[Duhovna obnova grada Rijeke|Duhovne obnove grada Rijeke]] 2017. bila je procesija do Svetišta Gospe Trsatske.&lt;ref name=&quot;Laudato2017&quot;&gt;[http://www.laudato.hr/Novosti/Biskupije/Rijecka-nadbiskupija/Duhovna-obnova-grada-Rijeke.aspx Laudato.hr] Autor: Laudato/T.S. ''[VIDEO] Duhovna obnova grada Rijeke'' 9. lipnja 2017.  (pristupljeno 10. srpnja 2017.)&lt;/ref&gt;

1. srpnja 2017. proslavljena je 650. obljetnica dolaska slike Majke Božje Trsatske na [[Trsat]]. 29. travnja 2017. godine [[Franjo|papa Franjo]] imenovao je zagrebačkog nadbiskupa kardinala [[Josip Bozanić|Josipa Bozanića]] svojim posebnim izaslanikom na proslavi. Svečano euharistijsko slavlje predovodio je papin izaslanik kardinal [[Josip Bozanić]], u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom [[Ivan Devčić (biskup)|Ivanom Devčićem]], porečkim i pulskim biskupom [[Dražen Kutleša|Draženom Kutlešom]], krčkim biskupom [[Ivica Petanjak|Ivicom Petanjkom]], gospićko-senjskim biskupom [[Zdenko Križić|Zdenkom Križićem]], umirovljenim porečkim i pulskim biskupom [[Ivan Milovan|Ivanom Milovanom]], umirovljenim krčkim biskupom [[Valter Župan|Valterom Županom]], otpravnikom poslova Apostolske nuncijature mons. Januszom Blachowiakom, provincijalom [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]] fra Ilijom Vrdoljakom, čuvarom Trsatskog svetišta fra Antunom Jesenovićem, kanonikom i kancelarom [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] mons. Nikolom Imbrišakom te ostalim svećenicima i redovnicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-07-01|title=Proslavljena 650. obljetnica dolaska čudotvorne Gospine slike na Trsat – IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/proslavljena-650-obljetnica-dolaska-cudotvorne-gospine-slike-na-trsat/|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt; Na početku misnog slavlja generalni vikar [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] mons. Emil Svažić pročitao je dekret [[Franjo|pape Franje]] o imenovanju [[Josip Bozanić|kardinala Bozanića]] za njegovog izvanrednog izaslanika na proslavi visoke obljetnice dolaska slike na [[Trsat]].&lt;ref&gt;https://www.zg-nadbiskupija.hr/UserDocsImages/arhiva/stories/SLIKE/2017/7/Kardinal%20Bozanic%20Izaslanik%20pape%20Franje%20Trsat%202017.pdf&lt;/ref&gt;

Na blagdan [[Sveti Vid|sv. Vida]], zaštitnika [[Riječka nadbiskupija|Riječke nadbiskupije]] i [[Rijeka|Grada Rijeke]], u subotu 14. lipnja 2025., svečano je obilježena 100. obljetnica uspostave biskupijskog sjedišta u Rijeci. Svečanu misu u perivoju Svetišta Majke Božje Trsatske predvodio je prvobitno izaslanik pape [[Franjo|Franje]], a zatim ga je potvrdio papa [[Lav XIV.|Lav XVI.]], kardinal [[Matteo Maria Zuppi]], nadbiskup [[Bologna|Bologne]] i predsjednik Talijanske biskupske konferencije u zajedništvu s apostolskim nuncijem u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] mons. [[Giorgio Lingua|Giorgijom Linguom]], predsjednikom [[Hrvatska biskupska konferencija|Hrvatske biskupske konferencije]] zagrebačkim nadbiskupom [[Dražen Kutleša|Draženom Kutlešom]], kardinalom [[Josip Bozanić|Josipom Bozanićem]], riječkim nadbiskupom i metropolitom [[Mate Uzinić|Matom Uzinićem]], mnogobrojnim biskupima iz [[Hrvatska|Hrvatske]], [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Slovenija|Slovenije]] i [[Srbija|Srbije]], kao i mnogobrojnim svećenicima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-06-14|title=Kardinal Zuppi predvodio misu u povodu 100. obljetnice uspostave Riječke nadbiskupije – IKA|url=https://ika.hkm.hr/novosti/kardinal-zuppi-slavio-misu-povodom-100-obljetnice-uspostave-rijecke-nadbiskupije/|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Dana 10. siječnja 2026. godine, Uprava [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske Franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]] u [[Zagreb|Zagrebu]] dala je suglasnost za grb Manje bazilike na [[Trsat|Trsatu]]. Grb je s tumačenjem izradio vlč. mr. Tomislav Hačko, svećenik [[Zagrebačka nadbiskupija|Zagrebačke nadbiskupije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zubak|first=fra Mario|date=2026-01-12|title=Grb bazilike Gospe Trsatske|url=https://ofm.hr/grb-bazilike-gospe-trsatske/|access-date=2026-01-15|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Tokom bogate i preko sedam stotina duge povijesti u ovu crkvu hodočastili su brojni ljudi na glasu svetosti, a jedni od najistaknutijih su [[Ivan Pavao II.|sv. Ivan Pavao II.]], [[Vendelin Vošnjak|časni sluga Božji fra Vendelin Vošnjak]], [[Leopold Mandić|sv. Leopold Bogdan Mandić]], [[Aleksa Benigar|sluga Božji fra Aleksa Benigar]], [[Ivan XXIII.|sv. Ivan XXIII.]], [[Marija Krucifiksa Kozulić|službenica Božja Marija Krucifiksa Kozulić]], [[Majka Tereza|sv. Terezija iz Kalkute]], [[Ante Josip Tomičić|sluga Božji fra Ante Tomičić]], [[Alojzije Stepinac|blaženi Alojzije Stepinac]], [[Ivo Peran|sluga Božji fra Ivo Peran]], [[Miroslav Bulešić|blaženi Miroslav Bulešić]] te [[Ante Gabrić|sluga Božji Ante Gabrić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-01-20|title=Sveci hodočasnici Trsata – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/blog/sveci-hodocasnici-trsata/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Unutrašnjost crkve ==
Na današnjoj se crkvi isprepliću mnogobrojni stilovi i povijesna razdoblja. Na bidermajerskom se pročelju iz prve polovice 19. st. koriste portali iz 17. st. U crkvi postoje samo dvije lađe: prvotna i lijeva, nastale objedinjavanjem nekadašnjih pobočnih kapela. Propovjedaonica i pobočni barokni oltari drvorezbarski su radovi koji polikromijom imitiraju višestruko skuplje mramorne oltare.&lt;br /&gt;
Giovanni Pietro Telesphoro de Pomis, Talijan koji se rodio u [[Graz]]u, naslikao je svetu Anu Trojnu, palu središnjeg oltara na bočnom zidu lijevog broda.&lt;br /&gt;
Na drvenom oltaru svetog Nikole, na desnome bočnoom zidu i mramornim oltarima lijevo i desno od trijumfalnog luka svetišta, pale je izradio Švicarac Serfain Schön koji je u prvoj polovici 17. stoljeću na Trsatu ostavio veliki opus. Prepoznatiljiv je po maniristički izduženim likovima prozračne draperije.&lt;br /&gt;
Cristophoro Tasca iz [[Bergamo|Bergama]] naslikao je Veliku palu Navještenja koja se nalazi iznad trijumfalnog luka.&lt;br /&gt;
Raskošnu kovanu rešetku, koja zatvara svetište, [[1705.]] godine donirao je [[senj]]ski nadbiskup [[Petar Brajković]], dok je monumentalni mramorni glavi oltar [[1695.]] donirao [[zagreb]]ački sudac Ivan Uzolin.

=== Čudotvorna slika Blažene Djevice Marije ===
[[Datoteka:Gospa_Trsatska.jpg|mini|desno|230px|Čudotvorna slika Gospe Trsatske. Izvornik koji se čuva u riznici trsatskoga samostana.]]
Zbog gubitka Svete kućice, neutješenim Trsaćanima [[papa]] [[Urban V.]] [[1367.]] godine šalje čudotvornu sliku Majke Božje imena «Majka milosti».

Predaja kaže da je sliku osobno naslikao [[sveti Luka|sv. Luka Evanđelist]]. Izrađena je na cedrovoj dasci i podijeljena na tri polja. Zbog štovanja koje joj iskazivano, slika je okrunjena krunom od pravoga zlata [[8. rujna]] [[1715.]] godine, a svečanost njene krunidbe se održala pod pokroviteljstvom hrvatskog Sabora. Bila je to prva [[Sveta Marija|Marijina]] slika izvan [[Italija|Italije]] koju je dao okruniti neki papa. »Majka milosti« ima iznimno značenje u stvaranju kulta štovanja Djevice Marije na [[Trsat]]u. Sveti otac već u petnaestom stoljeću dopušta poseban oprost onima koji ju pohode. Slika se i danas cijeni zbog milosti koju po njoj dijeli Marija svojim štovateljima, a stoji na glavnom oltaru i iz crkve se iznaša prilikom raznih procesija, kao npr. na Blagdan Gospe Trsatske ili [[Velika Gospa|Velike Gospe]].

Čudotvorna slika &quot;Majke Milosti&quot; podijeljene je u tri okomita polja. U središnjem, najvećem polju je Marija koja doji, hrani Isusa. Marijin blagi pogled usmjeren je prema Isusu ali i prema gledatelju slike. [[Dijete Isus]] ima ozbiljan pogled i podiže ruku za blagoslov. U gornjem dijelu lijevog i desnog bočnog polja prikazani su najvažniji događaji iz povijesti spasenja: Utjelovljenje (Navještenje) i Otkupljenje. Potonje je prikazano u tradicionalnoj ikonografskoj formi &quot;deisisa&quot; - prikaza Kristove otkupiteljske smrti na križu, prije koje je Crkvi preko sv. Ivana, najmlađeg apostola, Mariju ostavio za Majku. U doljnjoj polovici lijevog i desnog bočnog polja slike prikazani su svjedoci Crkve. Ono što je Isus propovijedao nastavili su učenici! Desno su apostoli sv. Petar, sv. Ivan i sv. Pavao.
S lijeve strane su prikazani nepoznati sveti biskup (najvjerojatnije sv. Nikola), sv. Bartolomej (crven, jer mu je tijekom mučeništva odrana koža) i sv. Stjepan, đakon.

=== Franjevački samostan i kapela Zavjetnih darova ===
[[Datoteka:Zavjetni darovi crkva Gospe Trsatske.jpg|mini|Kapela Zavjetnih darova]]
Knez Martin Frankapan uz crkvu je dao sagraditi i [[Samostan|samostan]] u koji su se [[1468.]] doselili [[Franjevci|franjevci]]. Tu se nalazi stara i bogata knjižnica s arhivom i bogata riznica s darovima i zadužbinama koje potječu od 14. stoljeća do današnjih dana. U njoj se čuva original gotičkog triptiha Gospe Trsatske kojeg je, prema predaji, Hrvatima [[1367.]] godine darovao papa Urban V. Ikona je već u to doba slovila kao čudotvorna jer ju je, vjerovalo se, naslikao sam sveti Luka. Tu se nalazi i veliki relikvijar srpske despotice Barbare rođene Frankapan poklonjen crkvi [[1485.]], te dvoglavi orao iz masivnog zlata ukrašen draguljima koji je zavjetni dar [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]] iz [[1536.]] godine, a vrijedna je i visokorenesansna srebrna skulptura Bogorodice s Isusom, visoka 35 cm koju je [[1597.]] godine darovao hrvatski ban [[Toma Erdödy|Toma Bakač–Erdödy]] za ozdravljenje sina. Još se tu čuvaju i Leopoldovi svjećnjaci, te misno ruho koje je darovala [[Marija Terezija]].

Ljetna blagovaonica samostana ukrašena je velikim zidnim i stropnim slikama Tasce i Schöna, a u hodniku koji vodi u franjevačke sobe nalaze se djela hrvatskih suvremenih umjetnika, ali i barokna ulja [[Valentin Metzinger|Valentina Metzingera]], Lotarinžanina udomaćenog u Ljubljani.

Mnoge su umjetnine bile uništene u velikom požaru [[1629.]] godine u kojem je stradao i veći dio samostana. Građevina je, odmah nakon požara obnovljena te su podignuta dva nova krila, a početkom devetnaestog stoljeća i drugi kat. Njeno obnavljanje je vodio i provodio Mihovil Kumar koji je započeo i radove u kapeli Zavjetnih darova.

U kapeli Zavjetnih darova nalaze se zavjetne slike na kojima se obično vide lađe pomoraca kada im je u oluji zaprijetila životna opasnost, a ističe se i gotička skulptura Gospe Slunjske. Tu su i ostali darovi od 19. st. do danas.

U sklopu samostana u 17. je stoljeću osnovana i [[gimnazija]] za školovanje mladih franjevaca te su više od stoljeća djelovali teološka škola, prva trsačka pučka škola i prva bolnica u Rijeci. Samostanska knjižnica posjeduje više od 20.000 svezaka, među kojima su i prva hrvatska neglagoljska knjiga »Lekcionar Bernarda Splićanina« te »Evangelistarum« iz [[1532.]] godine [[Marko Marulić|Marka Marulića]], kao i «Raj duše», koji je bio osobni molitvenik grofice [[Zrinski|Katarine Zrinski]] autora Nikole Dešića.

U sklopu samostana je i jedna od odgojnih ustanova [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], [[novicijat]]. Na Trsatu su u novicijatu novaci [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatske franjevačke provincije sv. Ćirila i Metoda]], Slovenske franjevačke provincije sv. Križa i [[Franjevačka kustodija sv. Jeronima|Kustodije sv. Jeronima u Dalmaciji i Istri]] sa sjedištem u Zadru ovisne o ovisne o [[Hrvatska franjevačka provincija sv. Ćirila i Metoda|Hrvatskoj franjevačkoj provinciji sv. Ćirila i Metoda]] sa sjedištem u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=procprov|date=2021-09-11|title=Novicijat|url=https://ofm.hr/novicijat/|access-date=2026-04-26|website=FRANJEVCI|language=hr}}&lt;/ref&gt;

1991. godine franjevci su na Trsatu službeno preuzeli župu sv. Jurja mučenika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Župa sv. Jurja – Svetište Majke Božje Trsatske|url=https://trsat-svetiste.com.hr/kategorija/svetiste/zupa-svetog-jurja/|access-date=2026-04-26|website=trsat-svetiste.com.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Skulptura pape Ivana Pavla II - Trsatski hodočasnik ==
[[Datoteka:Trsatski_hodočasnik_1.JPG|mini|180px|lijevo|Trsatski hodočasnik - papa Ivan Pavao II.]]
Brončana skulptura akademskog kipara [[Antun Jurkić|Antuna Jurkića]] predstavlja [[papa|papu]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] nazvana je &quot;Trsatski hodočasnik&quot; u čast trećeg pastoralnog posjeta [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]] Hrvatskoj, kada je papa [[8. lipnja]] [[2003.]] posjetio Trsatsko svetište. Postavljena je ispred Marijanskog svetišta na Trsatu, u Rijeci, [[10. svibnja]] [[2005.]] godine, a otkrio ju je nadbiskup zagrebački i predsjednik Hrvatske biskupske konferencije, kardinal [[Josip Bozanić]].&lt;br /&gt;
Ovo je prva skulptura na svijetu posvećena papi, otkrivena nakon njegove smrti.

Tekst na skulpturi glasi:
{{citat|Na Duhove, 8. VI. 2003. Ovo je Marijansko svetište na svom trećem pastoralnom pohodu Hrvatskoj i jubilarnom stotom izvan Italije pohodio Papa Ivan Pavao II.}}
zatim na nekoliko jezika:
{{citat|Molite za mene dok sam živ i kada umrem.}}
što su riječi koje je sâm papa izgovorio kada je svetištu darovao krunicu prilikom posjeta.

Skulptura prikazuje papu kako moli ispred čudotvorne slike Blažene Djevice Marije [[8. lipnja]] [[2003.]]

== Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; ==
[[Datoteka:Pastoralni centar Trsat 0608 1.JPG|mini|Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot;]]
Pastoralni centar svetišta &quot;Aula pape Ivana Pavla II.&quot; otvoren je [[5. lipnja]] [[2008.]] u sklopu Svetišta Majke Božje Trsatske te je time obilježena peta obljetnica pohoda Pape Ivana Pavla II. u svetište. Prilikom svog pohoda, papa je blagoslovio [[kamen temeljac]] Pastoralnog centra, koji je krajem [[listopad]]a [[2006.]] položen na mjestu nekadašnje gospodarske zgrade.

Na tom je mjestu danas, uz veliko zalaganje [[Serafin Sabol|fra Serafina Sobola]] i brojnih pokrovitelja, izgrađena [[Aula]], u kojoj glavno mjesto zauzima velika dvorana s 300 sjedišta. Uz nju se nalazi još četiri manjih dvorana koje služe kao prostorija za rad [[Franjevački svjetovni red|Franjevačkog svjetovnog reda]], [[Franjevačka mladež|Franjevačke mladeži]], pjevačkog zbora i Katedre &quot;pape Ivana Pavla II&quot;. Sve su prostorije vezane stubištem, a zgrada ima i sanitarni čvor za potrebe hodočasnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |title=Aula Ivana Pavla II. :: Svetište Trsat - Rijeka -Croatia |archive-url=https://web.archive.org/web/20111108015648/http://www.trsat-svetiste.com/aulapape.htm |archive-date=8. studenoga 2011. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.sto.com/evo/web/sto/81897_HR-Javni_objekti-Pastoralni_centar_sveti%C5%A1ta_Aula_Pape_Ivana_Pavla_II._Rijeka.htm |title=Pastoralni centar svetišta Aula Pape Ivana Pavla II. Rijeka |archive-url=https://web.archive.org/web/20160313115350/http://sto.com/evo/web/sto/81897_hr-javni_objekti-pastoralni_centar_sveti%c5%a1ta_aula_pape_ivana_pavla_ii._rijeka.htm |archive-date=13. ožujka 2016. |access-date=5. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Trsatski pastoralni centar Aula pape Ivana Pavla II. sagrađen je zalaganjem fra [[Serafin Sabol|Serafina Sabola]], a arhitekt koji je projektirao pastoralni centar dobio je [[Nagrada Viktor Kovačić|nagradu “Viktor Kovačić”]] za najbolje arhitektonsko ostvarenje u 2008. godini.&lt;ref name=&quot;Fra Serafin&quot;&gt;[http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ Svetište Majke Božje Trsatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170201103204/http://www.trsat-svetiste.com.hr/2017/01/22/umro-nas-dragi-fra-serafin-trsatski/ |date=1. veljače 2017. }} Franjevac: ''Umro naš dragi fra Serafin trsatski'', 22. siječnja 2017. godine  (pristupljeno 31. siječnja 2017.)&lt;/ref&gt;

Pastoralni centar omeđuje proširen hodočasnički prostor, koji je već utvrđen podizanjem novog oltara u samostanskom vrtu i uređenjem Marijina perivoja, prvenstveno u službi okupljanje većeg broja hodočasnika.&lt;ref name=&quot;pastoralni_centar&quot;/&gt;

[[Trijem]] aule služi kao prostor za [[ispovijed]]anje tijekom većih misnih slavlja na perivoju Svetišta.

U Auli pape Ivana Pavla II. održava se od 2010. godine godišnji hrvatski [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat|festival katoličkog filma]].&lt;ref&gt;[http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html Ljubite jedni druge] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161221181942/http://ljubite.org/pg/hr/goruce_teme/film_o_bl_miroslavu.html |date=21. prosinca 2016. }} Film o bl. Miroslavu Bulešiću pobjednik 5. festivala hrvatskih katoličkih filmova Trsat, 12. lipnja 2014., Izvor: laudato.hr&lt;/ref&gt;

== Naklada ==
* [[Marijin Trsat]], vjesnik svetišta

== Povezani članci ==
* [[Stube Petra Kružića]]
* [[Trsat]]
* [[Znamenite riječke građevine]]
* [[Festival hrvatskog katoličkog filma Trsat]]
* [[Urban V.]]
* [[Ivan Pavao II.]]
* [[Serafin Sabol|Serafin sabol]]
* [[Bonaventura Duda]]
* [[Franjo Glavinić]]
* [[Zvjezdan Linić]]

== Galerija slika ==
&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady4.jpg|Unutrašnjost crkve
Slika:Majka Bozja Loretska Trsat 1.jpg|Majka Božja Loretska
Slika:Slika Gospe Trsatske 140807.jpg|Slika Gospe Trsatske na oltaru
Slika:Unutrasnjost crkve Gospe Trsatske5.jpg|Oltar [[Sveti Antun Padovanski|sv. Antuna Padovanskog]]
Slika:Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|Grob krčkog kneza Nikole I. [[Frankapani|Frankapana]], kneza krčkog i senjsko-modruškog
Slika:Petar Kruzic 140807.jpg|Slika [[Petar Kružić|Petra Kružića]]
Slika:Vitraj Crkva Gospe Trsatske 1.jpg|[[Vitraj]] u crkvi: Raspelo
Slika:Vitraj Gospe Trsatske 3.jpg|Vitraj u crkvi: Svadba u Kani Galilejskoj
Slika:Obljetnica Trsat 0807.jpg|Proslava 640. obljetnice čudotvorne slike
Slika:Rijeka-Trsat-Church of Our Lady-Bishop.JPG|Kip sv. Ivana Nepomuka pred crkvom
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti
|commons        = Church of Our Lady of Trsat
|commonshr      = Crkva Gospe Trsatske
|commonscat     = Church of Our Lady of Trsat
|commonscathr   = Crkva Gospe Trsatske
|wječnik        =
|wikiknjige     =
|wikicitat      =
}}

=== Mrežne stranice ===
* [http://www.trsat-svetiste.com/ Službena web-stranica svetišta]

{{Bazilike u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Bazilike u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Marijanska svetišta u Hrvatskoj|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Katoličke crkve u Rijeci|Gospe Trsatske, Crkva]]
[[Kategorija:Franjevački samostani u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Franjevačke crkve u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>thqsssht09w3mb4fes3x02q9nqmp1lh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sami (čimpanza)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123309</id>
    <revision>
      <id>7447917</id>
      <parentid>7315704</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:03:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Čimpanze|Čimpanze]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447917</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="859" sha1="q9fabrtgi46wn2yag0vcvr7vvnvcpqt" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sami.jpg|mini|desno|200px|Spomenik Samiju]]
'''Sami''' ([[Osijek]], [[1979.]] – [[Beograd]], [[1992.]]) je ime najpoznatijeg [[čimpanza|čimpanze]] koji je živio u [[Zoološki vrt grada Beograda|beogradskom zoološkom vrtu]].

Široj javnosti je postao poznat kada je krajem [[1980-ih|osamdesetih]] dva puta bježao iz zoološkog vrta. U potjeri po ulicama i krovovima Beograda najveću ulogu je imao direktor vrta [[Vuk Bojović]].

Na 60. rođendan vrta podignut je spomenik Samiju ispred kaveza s [[majmuni]]ma.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=321 Članak o Samiju u leksikonu YU mitologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812123331/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=321 |date=12. kolovoza 2007. }}

[[Kategorija:Pojedinačni primati]]
[[Kategorija:Čimpanze]]</text>
      <sha1>q9fabrtgi46wn2yag0vcvr7vvnvcpqt</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447919</id>
      <parentid>7447917</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:04:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Beograd|Beograd]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447919</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="882" sha1="0mpwcecxvvxz7bpes9mvyln4aw4lm9e" xml:space="preserve">[[Datoteka:Sami.jpg|mini|desno|200px|Spomenik Samiju]]
'''Sami''' ([[Osijek]], [[1979.]] – [[Beograd]], [[1992.]]) je ime najpoznatijeg [[čimpanza|čimpanze]] koji je živio u [[Zoološki vrt grada Beograda|beogradskom zoološkom vrtu]].

Široj javnosti je postao poznat kada je krajem [[1980-ih|osamdesetih]] dva puta bježao iz zoološkog vrta. U potjeri po ulicama i krovovima Beograda najveću ulogu je imao direktor vrta [[Vuk Bojović]].

Na 60. rođendan vrta podignut je spomenik Samiju ispred kaveza s [[majmuni]]ma.

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=321 Članak o Samiju u leksikonu YU mitologije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070812123331/http://www.leksikon-yu-mitologije.net/read.php?id=321 |date=12. kolovoza 2007. }}

[[Kategorija:Pojedinačni primati]]
[[Kategorija:Čimpanze]]
[[Kategorija:Beograd]]</text>
      <sha1>0mpwcecxvvxz7bpes9mvyln4aw4lm9e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Origen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123434</id>
    <revision>
      <id>7447429</id>
      <parentid>6713439</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:16:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447429</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13102" sha1="1in91ovzdw7pbghekeke60wmlucfj7k" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Patristika
| era             = Helenističko - rimsko razdoblje
| slika           = Origen.jpg
| opis_slike      = [[André Thévet]]: Origen (crtež u knjizi ''Les Vrais Portraits Et Vies Des Hommes Illustres'') 
| ime             = Origen
| rođenje         = [[185.]] ili [[186.]]
| mjesto_rođenja  = [[Aleksandrija]]
| smrt            = [[254.]] ili [[255.]]
| mjesto_smrti    = [[Tir]]
| škola_tradicija = [[Katehetska škola Aleksandrije]] ([[Aleksandrija]])
| glavni_interesi = [[Bog]], [[Logos]] 
| poznate_ideje   = Sve stvari su stvorene po Logosu, koji je posrednik između Boga i stvorenih stvari
| utjecaji        = [[Plotin]], [[Amonije Sakas]]
| utjecao_na      = [[Gregorios Thaumargos]]
}}
'''Origen''' ([[Grčki jezik|grč]]. Ὠριγένης; [[Aleksandrija]], [[185.]] – [[Tir]]?, [[253.]]), ugledni učitelj i veliki propovjednik, reformator aleksandrijske škole, iznimno utjecajan i plodonosan pisac [[3. stoljeće|3. stoljeća]], protivnik [[gnosticizam|gnostičkih]] [[hereza]]. Unatoč svom teološkom promišljanju, on nikad nije kanoniziran te je smatran heretikom.

== Život ==
O Origenovu životu dostupno je više biografskih podataka no o bilo kojem drugom kršćanskom učitelju tog razdoblja, napose zahvaljujući njegovim vatrenim poklonicima, među kojima se ističe [[Euzebije Cezarejski]], koji je cijelo šesto poglavlje svoje ''Crkvene povijesti'' posvetio upravo tom glasovitom učitelju. 

Origen je rođen u [[Aleksandrija|Aleksandriji]] oko 185. godine u kršćanskoj [[obitelj]]i. Od oca [[sveti Leonida|Leonide]] primio je široko obrazovanje u svjetovnim znanostima i u studiju [[Biblija|Svetog pisma]]. 

U mladenačkoj dobi Origen svjedoči progonima Crkve pod carem [[Septimije Sever|Septimijem Severom]], u kojima je mučeničku smrt podnio i Leonida, njegov otac. O Origenovoj predanosti Bogu i njegovoj želji da sam podnese mučeništvo, svjedoči pismo koje je uputio svom ocu za vrijeme progonstava u kojem ohrabruje oca da ne poklekne pred mučeništvom, osobito ga pritom odvraćajući od brige za obitelj kao moguće prepreke ustrajanju u priznavanju svoje vjere pred okrutnim mučiteljima. Budući da je obitelji bila, nakon očeve smrti, zaplijenjena imovina, sedamnaestogodišnji Origen, kako bi mogao skrbiti za obitelj, prihvaća nalog biskupa Demtrija za preuzimanjem vodstva aleksandrijske katehetske škole. Ta škola je u sljedećem razdoblju postala toliko tražena, čak i među osobama koje nisu pripadale kršćanstvu, te ju je Origen podijelio na dva stupnja: osnovni stupanj za [[katekumen]]e (one koji su se pripravljali za [[krštenje]]), i viši stupanj otvoren za sve. Polaznici škole bili su privučeni ne samo načinom Origenova predavanja, već zaintrigirani stilom njegova života – Euzebije potvrđuje da nije bilo odmaka između Origenovih riječi i njegova života. U svojem naučavanju znao je često polaziti od dostignuća svjetovnih [[znanost]]i, osobito [[filozofija|filozofije]] kako bi pokazao da se punina istine nalazi u kršćanstvu, tj. u Svetom pismu. Svoje učenike i poznanike koji su u progonstvima bili osuđeni na [[smrt]], pratio je, često i sebe izlagajući smrti, sve do pogubilišta. Prema većini izvora, gotovo se općenito smatra&lt;ref&gt;tako npr. Euzebije, str. 512, Quasten, str. 315 i Pavić-Tenšek, str.109&lt;/ref&gt; da se, tumačeći doslovno evanđeoski tekst: “A ima nesposobnih koji sami sebe onesposobiše poradi kraljevstva nebeskog” (Mt 19, 12), oko 203. godine, dao uškopiti, kako bi do kraja proveo u život svoje shvaćanje asketskih zahtjeva, te da bi spriječio bilo kakve krive primisli jer su među polaznicima njegove škole bili ne samo mladići, već i djevojke. Drugi, međutim, poriču vjerodostojnost tog spornog i istovremeno razglašenog podatka iz njegova života, te ga pripisuju klevetama zavidnih Origenovih suvremenika.&lt;ref&gt;tako npr. Mandac, str. 15&lt;/ref&gt; Među njegovim brojnim putovanjima osobito je značajan pohod [[Rim]]u 212. godine, kojom prilikom upoznaje poznatog teologa [[Hipolit Rimski|Hipolita Rimskog]]. U mjestima koje posjećuje često na zahtjev tamošnji biskupa i propovijeda kršćanskim zajednicama, primjerice, jednom prlikom u [[Antiohija|Antiohiji]] među slušačima je i majka budućeg cara Severa. Na jednom od putovanja, u Cezareju Palestinsku, oko 230. godine, njegovi ga prijatelji, biskupi Teoktist Cezarejski i Aleksandar Jeruzalemski, zaređuju za [[svećenik]]a, što izaziva velik protivljenje njegovog mjesnog [[biskup]]a Demetrija, koji je i prije ređenja izražavao negodovanje zbog toga što Origen, laik, propovijeda i tumači pisma javno, što je ponajprije zadaća biskupa. Zbog, prema nekima, nemogućnosti primanja svećeničkog reda zbog njegove uškopljenosti, a prema drugima zbog određenog neprihvaćanja Origenove predanosti i uspjeha, biskup Demetrije na dvije sinode sazvane zbog tog pitanja isključuje Origena iz aleksadrijsek crkve, te ga razrješuje njegova svećenstva. Te odluke, potvrđene i od rimske crkve, nisu bile promijenjene niti nakon smrti Demetrija. Origen se potom povlači u Cezareju Palestinsku, gdje otvara novu školu. Zabrane propovijedanja nisu bile na snazi u Cezareji, te je tamo slobodno propovijedao i imao brojne slušatelje. Sudjelovao je u radu obaju [[Arabijski sabori|Arabijskih sabora]] na kojima je sudionike uvjerio u neispravnost vjerovanja da u trenutku smrti tijela nestaje i duša.&lt;ref&gt;[http://www.newadvent.org/cathen/01674b.htm Catholic Encyclopedia: Councils of Arabia] {{eng oznaka}}, pristupljeno 8. srpnja 2017.&lt;/ref&gt; Za vrijeme progona cara [[Decije|Decija]] 250. godine, bio je uhićen i mučen, te je od posljedica zadobivenih ozljeda umro 253. godine u [[Tir]]u. Kao i za života i nakon smrti je Origenov lik i djelo bilo obilježeno mnogim kontroverzama. Unatoč pogreškama koje je u svom učenju počinio, a počinio ih je u vrijeme kada je [[teologija]] bila još vrlo mlada i visoko spekulativna, ne može se, ipak, u sumnju dovesti njegova goruća želja za pravovjernim kršćanskim životom. Ipak, mnoge istočne Crkve još ga drže heretikom.

== Djela ==
Origen je poznat kao jedan od najplodonosnijih ranokršćanskih pisaca, te mu se pripisuje između 800-6000 djela, od kojih je sačuvan tek mali broj. Nešto veći broj tih djela postoji samo kao naslovi na koje se pozivaju razni njegovi suvremenici ili pak poklonici i kritičari nakon njega. Među najpoznatijim djelima ističu se sljedeća: ''Počela'' (''De Principiis''), ''Heksapla'' (''Hexapla''), ''Protiv Celza'' (''Contra Celsum''), različite homilije i komentari, ''O molitvi'' (''De oratione''). 

* '''De principiis''' (Počela): ovo djelo predstavlja primjer Origenove tzv. Rastuće teologije, tj. Origen daje određene odgovore u djelu i ujedno poziva čitatelje da nastave njegov teološki put. Počela su prvi sustavni prikaz kršćanske teologije i najstariji dogmatski priručnik. Napisano je u 4 knjige, prema četiri tematike: [[Bog]], [[Svijet]], [[Sloboda]], [[Objava]]. Naslov djela upućuje na nauk o počelima, tj. o prvotnim stvarima - temeljnim točkama kršćanskog nauka. 

* '''Hexapla''' (Heksapla): prvi pokušaj utvrđivanja kritičkog teksta Starog zavjeta na način da se izlože u šest stupaca različite inačice i prijevodi [[hebrejski jezik|hebrejskog]] teksta na [[grčki jezik|grčki]].

* '''Contra Celsum''' (Protiv [[Celzo|Celza]]): jedino Origenovo apologetsko djelo koje predstavlja sustavni odgovor na Celsove tvrdnje, ispitivanje točku po točku, te upozorava na svu zavodljivost Celzova nauka i stila.

* '''De oratione''' (O molitvi): kratko djelo podijeljeno u dva dijela, prvi govori o [[molitva|molitvi]] općenito, a drugi donosi najstariji komentar molitve [[Oče naš]] na grčkom jeziku.

* '''Volumina''' (Komentari): najpoznatiji su Komentar [[Evanđelje po Mateju|evanđelja po Mateju]], Komentar [[Evanđelje po Ivanu|evanđelja po Ivanu]], te Komentar na Pjesmu nad pjesmama.

* '''Tractatus''' (Homilije): to su propovijedi temeljene na različitim retcima Svetog pisma, sačuvano je oko 200 homilija, najveći broj samo fragmentarno. Homilije su sastavljene na tekstove različith knjiga: [[Knjiga Postanka|Postanak]], [[Knjiga Izlaska|Izlazak]], Brojevi, Jošua, Kraljevi, Izaija, Jeremija, Ezekijel, Luka, [[Pjesma nad pjesmama]], Psalmi.

== Učenje ==

=== Sveto pismo ===
Prema pojedinim autorima Origen je najveći tumač što ga je Crkva ikad imala (Pavić-Tenšek). Njegova [[egzegeza|egzegetska]] djelatnost odvija se na tri razine: glose, kao puke zabilježbe uz tekst, zatim homilije, zapisane od njegovih učenika, te potom komentari namijenjeni ponajprije dublje upućenima – njegovim studentima. Sveto pismo za Origena nije nikada mrtva riječ, zatvorena u povijesti, već uvijek živa stvarnost koja sadrži odbljesak nevidljivog, ali postojećeg svijeta. U njemu Origen razlikuje tri smisla, postavljena stupnjevito. Na najnižem stupnju nalazi se doslovni smisao, potom slijedi viši, moralni smisao, koji može koristiti našem duhovnom životu, a najviši stupanj je duhovni smisao koji otkriva otajstveni sadržaj, a uvijek se tiče odnosa Boga prema [[čovjek]]u. Na tim stupnjevima on gradi svoju egzegezu, usmjerenu uvijek prema duhovnom smislu, no ne zapostavljajući prethodna dva stupnja. Glavna stilska figura njegove egzegeze je svakako [[alegorija]]. Origenova egzegeza odiše istodobno nesputanošću i pravovjernošću, bilo s obzirom na uspoređivanje svetopisamskih redaka iz oba zavjeta, bilo uspoređivanjem zemaljskih i nebeskih stvarnosti, te interpretacije povijesnih događaja u svjetlu biblijskih odnosa. 

=== Kristologija ===
Origenova [[kristologija]] je umjereno subordinacionističkog tipa, za razdoblje početaka kristologije još uvijek izvan heretičkih konotacija, a to se ogleda u promatranju [[Krist]]a kao posrednika Oca ljudima. Origen prvi rabi izraz Bogočovjek (grč. theánthropos). Slijedi struju koja naučava o tzv. communicatio idiomatum, koja se temelji na međurazmjeni atributa božanstva i čovještva u osobi Krista. On povezuje svoj nauk o [[Logos]]u s osobom Isusa u evanđeljima tako što u Isusovoj preegzistentnoj duši vidi isprepleten beskonačan bitak Logosa i konačno tijelo Krista. 

=== Antropologija ===
Osnovno obilježje njegove [[antropologija|antropologije]] je protivljenje i ukazivanje na nedostatke gnostičke vizije čovjeka, uz istodobno preuzimanje određenih gnostičkih kategorija, npr. trodiobe ljudi na materijalne, psihičke i pneumatske, no te grupe nisu zatvorene i ontološke kao kod gnostika, već je temeljna odrednica pripadanja pojedinoj grupi ljudska sloboda. Prisutno je također određeno davanje prednosti [[duša|duši]] u odnosu prema tijelu u njegovim djelima.

=== Preegzistencija duše ===
Nauk o preegzistenciji duše Origen uklapa u svoj širi teološki sustav apokatastaze, tj. svojevrsne univerzalne restauracije, odnosno povratka svih stvari na njihovo prvtono stanje, no samo u duhovnom smislu. Pritom bi put od preegzistentnih duša do apokatastaze pratio sljedeći slijed: Bog stvara cjelokupno stvorenje kao duhovno i slobodno, a korištenjem te slobode na različite načine stvorenja se dijele na [[anđeo|anđele]] (i jednu ljudsku dušu sui generis koja je uvijek ostala uz Boga – Isus Krist), [[demon]]e i ljudske duše. Bog potom stvara vidljivi svijet u koji ljudske duše bivaju ubačene, no neke od njih po svršetku života završavaju u paklu, druge u raju. Bog, prema Origenu, u svojoj želji za spašavanjem svih stvorenja stvara nove svjetove, jedan za drugim, sve do posljednjeg takvog svijeta u kojem i posljednji demon u apsolutnoj slobodi ne odluči služiti Bogu. Tada nastupa posljednja faza – apokatastaza koja započinje drugim Kristovim dolaskom, gdje svi ljudi bivaju uskrišeni s duhovnim tijelima u navedenom prvobitnom stanju. 

== Prijevodi na hrvatski jezik ==
* ''Počela'' (preveo Marijan Mandac), Symposion, Split, 1985.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* Pavić-Tenšek, ''Patrologija'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1993.
* Johannes Quasten, ''Patrologia'' vol. 1., Marietti, 1983. 
* [[Euzebije Cezarejski]], ''Crkvena povijest'', Služba Božja, Split, 2004. 

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2007/documents/hf_ben-xvi_aud_20070425_hr.html ''Origen, veliki učitelj razumijevanja Svetog pisma'']
* [http://www.vatican.va/holy_father/benedict_xvi/audiences/2007/documents/hf_ben-xvi_aud_20070502_hr.html ''Origenov nauk o molitvi i o Crkvi'']
*[http://superstitiowale.blogspot.com/2015/08/origen.html ''Origen i Celzo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305063823/http://superstitiowale.blogspot.com/2015/08/origen.html |date=5. ožujka 2016. }}

{{Povijest katoličke teologije}}
{{Katolička Crkva u Africi}}
&lt;!-- [[Kategorija:Ranokršćanski pisci]] --&gt;
[[Kategorija:Crkveni oci]]
[[Kategorija:Patristika]]
[[Kategorija:Biblija]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Kršćanski teolozi]]
[[Kategorija:Životopisi, Aleksandrija]]</text>
      <sha1>1in91ovzdw7pbghekeke60wmlucfj7k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aristip iz Cirene</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123440</id>
    <revision>
      <id>7447433</id>
      <parentid>6275900</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:22:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447433</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1475" sha1="bz3haobhy2rz37t60pc9hrtp6zqcco3" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Sokratsko razdoblje
| slika           = Aristippus.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Aristip
| rođenje         = oko [[435. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  =
| smrt            =
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = [[Cirenska škola]]
| glavni_interesi = [[ćutilnost]], [[ćudoređe]]
| poznate_ideje   = Kvaliteta ćutilnosti ovisi o kretanju
| utjecaji        = [[Protagora]], [[Sokrat]]
| utjecao_na      =
}}

'''Aristip''' iz [[Cirena|Cirene]] ([[435. pr. Kr.|435.]] – [[356. pr. Kr.]]) bio je [[Stara Grčka|grčki]] [[filozof]].

Bio je [[Protagora|Protagorin]] i [[Sokrat]]ov učenik i osnivač [[Cirenska škola|Cirenske škole]].

U svojem nauku Aristip je, kao i [[Antisten]], spojio sokratovske i sofističke elemente. Razvijajući Protagorina shvaćanja, Aristip smatra da osjetilna zamjedba, koja je temelj spoznaje, ne govori ništa o samim stvarima, nego govori jedino o stanju aficiranog subjekta. 

Postizanje neposrednih ugodnih osjećaja, tj. osjećaja zadovoljstva, najviša je [[etička norma]]. Aristipov [[hedonizam]] sokratovski je obojen, jer on pridaje veliko značenje racionalnom uviđanju, odn. razboritosti (φρόνησıς) kao sredstvu za postizanje zadovoljstva.

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}
{{wikicitat}}

{{GLAVNIRASPORED:Aristip iz Cirene}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Cirenski filozofi]]</text>
      <sha1>bz3haobhy2rz37t60pc9hrtp6zqcco3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antisten iz Atene</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123443</id>
    <revision>
      <id>7447434</id>
      <parentid>6276926</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:23:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447434</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8256" sha1="imj0vbg6e7ctg8uzjb3gwtknvusd2gg" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Sokratsko razdoblje
| slika           = Antisthenes pushkin.jpg
| opis_slike      = Antisten iz Atene
| ime             = Antisten
| rođenje         = oko [[445. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = Atena
| smrt            = oko [[335. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = Atena
| škola_tradicija = [[Kinička škola]]
| glavni_interesi = [[etika]]
| poznate_ideje   = &quot;Vidim konja, ali ne i konjstvo&quot;
| utjecaji        = [[Gorgija]], [[Sokrat]]
| utjecao_na      = [[Diogen]]
}}
'''Antisten iz Atene''' ([[Grčki jezik|grč]]. ''Ἀντισθένης'', otprilike 445. – 365. pr. Kr.) je bio [[Antička Grčka|grčki]] [[Filozofija|filozof]], učenik [[Sokrat]]a. Isprva je učio retoriku kod [[Gorgija|Gorgije]], a kasnije postaje gorljivi Sokratov sljedbenik. Usvojio je i razvio etičke principe Sokratovih učenja, zalažući se za asketski život u skladu s [[vrlina]]ma. Kasniji pisci smatrali su ga jednim od osnivača kiničke filozofije.

Rođen je od oca [[Atena|Atenjana]] i majke [[Tracija|Tračanke]], koja je možda bila [[Ropstvo|robinja]]. To može objasniti zašto je kasnije držao predavanja u atenskom [[Gimnasion|vježbalištu]] [[Kinosarg]]u, gdje su se okupljali upravo oni koji nisu smatrani &quot;čistim&quot; Atenjaninima. Antisten je u mladosti učio [[Retorika|retoriku]] kod [[Gorgija|Gorgije]], a možda i kod [[Hipija|Hipije]] i [[Prodik]]a. Neki istraživači pretpostavljaju da je Antisten prvobitno bio dobrog imovinskog stanja, ali da je kasnije osiromašio. U svakom slučaju, postao je odani [[Sokrat]]ov učenik i pristalica. Legenda kaže da je bio toliko željan da čuje svaku Sokratovu riječ da je svaki dan pješačio od [[Pirej]]a do Atene, uvjeravajući svoje prijatelje da mu se pridruže.

Impresioniran Sokratovim shvaćanjem [[Vrlina|vrline]], Antisten je u Kinosargu osnovao vlastitu filozofsku školu, u koju je privukao siromašnije ljude jednostavnošću svog života i učenja. Nastojao je da se odrekne vanjskih oznaka ponosa: bio je oodjeven u ogrtač, nosio je štap i jednu vrećicu kao oznake [[Filozofija|filozofije]]. Takva je odjeća postala karakterističnom za njegove sljedbenike, kiničare, ali je bila tako napadna da ju je osudio i sam Sokrat: &quot;Vidim da tvoj ponos viri kroz otvor tvoga ogrtača, Antistene&quot;.

[[Diogen Laertije]] kaže da je Antisten sastavio 74 spisa u deset knjiga, koji su, između ostaloga, obrađivali i teme iz [[književnost]]i, [[Jezikoslovlje|jezikoslovlja]] i [[Dijalektika|dijalektike]]), ali od svega toga sačuvani su samo fragmenti. U cjelini su sačuvane dvije manje deklamacije pod nazivom ''[[Ajant]]'' i ''[[Odisej]]'' o borbi za [[Ahil]]ovo oružje, što je u to doba postalo akademskom temom izvučenom iz sadržaja ''[[Odiseja|Odiseje]]''. Za svoj spis sa savjetima kako bi se vladari trebali odnositi izabrao je [[Perzija|perzijskog]] vladara [[Kir Stariji|Kira Starijeg]] kao primjer mudroga vladara. Iz odlomaka tri spisa o [[Heraklo|Heraklu]] vidi se da je život Herakla, koji je s razlogom nazvan zaštitnikom kiničara, uzet kao simbol idealnog mudraca. Heraklov [[životopis]] postalo je neka vrsta [[Hagiografija|hagiografije]] i [[paradigma]] jednog [[Književni rodovi|književnog roda]], koji preko različitih životopisa [[Pitagora|Pitagore]] i [[Filostrat]]ovog ''Života [[Apolonije iz Tijane|Apolonija iz Tijane]]'', vodi do [[Atanazije Aleksandrijski|Atanazijevog]] [[Kasna antika|kasnoantičkog]] ''Života svetog Antonija'', čije se djelo smatra začetnikom [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] hagiografske [[Proza|proze]].

Izgleda da je Antisten posebno volio [[Dijalog|dijalošku]] formu u svojim djelima, u čemu se možda ogleda njegovo prvobitno izučavanje retorike. [[Aristotel]] o njemu govori kao o neobrazovanom i prostodušnom čovjeku, dok [[Platon]] kaže da je Antisten uzalud pokušavao da izađe na kraj s teškoćama i finesama [[Dijalektika|dijalektike]]. Međutim, ove ocjene svakako bar djelomično oslikavaju nadmetanje između različitih filozofskih škola. [[Marko Aurelije]] krajem [[2. stoljeće|2. stoljeća]] u svojim razmišljanjima ''Samome sebi'' citira Antistenovu rečenicu: &quot;Kraljevski je činiti dobro i trpjeti zlo&quot;.

[[Datoteka:antisthenes.jpeg|mini|lijevo|Gravura s Antistenovim likom.]]

Antisten je svoje filozofske stavove izgradio prije svega pod utjecajem svoje zadivljenosti pred Sokratovim odbacivanjem zemaljskih dobara i zemaljske slave. Dok je za Sokrata to odbacivanje bilo samo sredstvo da bi se doseglo vrhunsko [[dobro]], dobro istinske [[mudrost]]i, Antisten je tu nezavisnost i samodovoljnost ([[Autarhija|autarhiju]]) postavio kao cilj ili ideal po sebi. Za njega je tako vrlina postala, jednostavno, neovisnost od materijalnih dobara i tjelesnih uživanja. To je u stvari bio negativni koncept vrline, suzdržljivost, samodovoljnost. Slično tome, on je Sokratovo isticanje etičkog znanja, odnosno njegov [[etički intelektualizam]], doveo do pretjeranog preziranja [[Znanost|znanstvenog]] znanja i [[umjetnost]]i, smatrajući, izgleda, da se ove vrste [[Znanje|znanja]] međusobno isključuju. Vrlina je po Antistenu dovoljna za sreću, a sastoji se u odsutnosti želja i nagona i u potpunoj samodovoljnosti. Sokrat je također bio neovisan od mišljenja drugih, ali zato što je imao vlastita duboko usađena načela, te je nastojao da putem svoje [[Ironija|ironije]] i [[Majeutika|majeutike]] i drugima otvori dušu za izgradnju takvih čvrstih znanja. No Sokrat se nije izrugivao neznanju drugih: to su, kako izgleda činili upravo kiničari, posebno [[Diogen]]. Stoga je kinička filozofija činila samo jednu, i to negativnu stranu Sokratovog učenja, a isticanje samo pojedinih karakteristika Sokratova učenja uopće karakteristično je i za ostale [[sokratske škole]].

Antisten je vjerovao da se sreća zasniva na vrlini, da se vrlina sastoji u djelovanju te da stoga ona predstavlja jednu praktičnu kvalitetu koja se može [[Učenje|naučiti]]. Stoga je život [[mit]]skoga heroja [[Heraklo|Herakla]] za njega utjelovljavao idealni život, ali je u kiničarskom prihvaćanju Herakla kao zaštitnika i pokrovitelja nekog utjecaja moglo imati i to što je Kinosarg bio posvećen tom heroju. Pošto sreća nastaje samo kao rezultat djelovanja u kome je izražena vrlina, većina zadovoljstava ne vodi sreći. Znanje o vrlini, kada se jednom stekne, ne može se izgubiti: razumni ljudi ne mogu djelovati nerazumno. Ljude naoružane takvim znanjem i mudrošću ne mogu pogoditi nikakve životne nedaće, pa čak ni [[ropstvo]], a takvi ljudi moraju odbaciti i sve [[zakon]]e i [[običaj]]e koji su na snazi u [[Država|državi]] koja ne uvažava istinsku vrlinu. Naravano, i Sokrat se ponekada postavljao nasuprot autoritetu vlasti, ali je on bio tako duboko uvjeren u ispravnost države kao takve da je, zarad poštovanja njenih zakona, radije pošao u smrt nego pobjegao iz zatvora. Antisten, pak, napada ipovijesnu tradicionalnu državu i njene zakone, odbacujući pritom i tradicionalnu [[Religija|religiju]]. Prema njemu, postoji samo jedan [[bog]]: &quot;Po dogovoru ima mnogo bogova, po prirodi samo jedan&quot; ([[Ciceron]], ''De nat''. I, 13, 32). [[Homer]]ske mitove on je tumačio [[Alegorija|alegorijski]], nastojeći u njima pronaći [[moral]]ne pouke.

Antisten je bio snažan protivnik Platonove teorije ideja i zastupao je stav da postoji samo ono pojedinačno. Prema [[Simplicije|Simpliciju]] (''In Arist. Categ''. 208, 29 i d.), jednom je primijetio: &quot;O Platone, ja vidim [[konj]]a, ali ne vidim konjstvo&quot;. Tvrdio je da se svakoj stvari može pripisati samo ona sama, prema tome može se reći jedino &quot;Čovjek je čovjek&quot; ili &quot;Dobro je dobro&quot;, ali se ne može tvrditi &quot;Čovjek je dobar&quot;: dakle, [[subjekt]]u se ne može pripisati nikakav [[predikat]] koji nije identičan samom subjektu. Slično tome, nečemu pojedinačnom ne može se predicirati ni pripadnost nekoj klasi, jer se o pojedinačnom može tvrditi samo njegova vlastita pojedinačnost.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Antisthenes}}
* [http://www.iep.utm.edu/a/antisthe.htm The Internet Encyclopedia of Philosophy, s.v. ''Antisthenes'']


{{GLAVNIRASPORED:Antisten iz Atene}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Kinici]]</text>
      <sha1>imj0vbg6e7ctg8uzjb3gwtknvusd2gg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Max Adler (sociolog)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123544</id>
    <revision>
      <id>7447435</id>
      <parentid>7371899</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:24:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447435</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5433" sha1="68oxwh3t21vj6purmkuyjkhisc1lht8" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Marksistički revizionizam
| era             =
| slika           = Max Adler (1873–1937) ~1930 OeNB 10250227.jpg
| opis_slike      = Max Adler 1930.
| ime             = Max Adler
| rođenje         = [[15. siječnja]] [[1873.]]
| mjesto_rođenja  = [[Beč]]
| smrt            = [[28. lipnja]] [[1937.]]
| mjesto_smrti    = [[Beč]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[sociologija]], [[društvo]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Kant]], [[Karl Marx|Marx]]
| utjecao_na      =
}}
[[File:Adler - Sozialistische Idee der Befreiung bei Karl Marx, 1918 - 5172958.tif|thumb|''Sozialistische Idee der Befreiung bei [[Karl Marx]]'', 1918]]
'''Max Adler''' ([[Beč]], [[15. siječnja]] [[1873.]] – [[Beč]], [[28. lipnja]] [[1937.]]) bio je [[austrija|austrijski]] [[filozof]] i [[sociolog]], [[Neokantizam|neokantist]], svoja je istraživanja usmjerio k traženju odgovora na pitanje je li moguće sociologiju podvrgnuti spoznajnokritičkom propitivanju. Kao [[Austromarksizam|maksistički revizionist]], pokušava u metodološkoj i logičkoj domeni pronaći dodirne točke između [[Kant]]ove i [[Marx]]ove misli.    
Skupa s [[Rudolf Hilferding|Rudolfom Hilferdingom]] izdavač niza publikacija koje su se bavile [[marksizam|marksističkom]] teorijom ''[[Marx-Studien]]''.

== Djela ==
* ''[[Immanuel Kant]] zum Gedächtnis. Gedenkrede zum 100. Todestag''. Wien 1904.
* ''Kausalität und Teleologie im Streite um die Wissenschaft''. In: Marx-Studien. Bd. 1, Wien 1904, S. 195–433.
* ''Marx als Denker''. Berlin 1908 ([https://archive.org/details/marxalsdenker00adle Digitalisat 2. umgearb. Aufl. Wien 1921)].
* ''Der Sozialismus und die Intellektuellen''. Wien 1910 (1919, 1920 und 1923).
* ''Der soziologische Sinn der Lehre von Karl Marx''. Leipzig 1914.
* ''Wegweiser. Studien zur Geistesgeschichte des Sozialismus''. Stuttgart: Dietz 1914 ([http://www.archive.org/details/wegweiserstudien00adle Onlinefassung]).
* ''Prinzip oder Romantik! Sozialistische Betrachtungen zum Weltkriege''. Nürnberg 1915.
* ''Demokratie und Rätesystem''. Wien 1919.
* ''Engels als Denker''. Berlin 1920 (1925).
* ''Die Staatsauffassung des Marxismus. Ein Beitrag zur Unterscheidung von soziologischer und juristischer Methode''. Wien 1922.
* ''Das Soziologische in Kants Erkenntniskritik''. Wien 1924.
* ''Kant und der Marxismus.'' Berlin 1925; davon Neudruck: Ahlen 1975, ISBN 3-511-09020-2.
* ''Politische oder soziale Demokratie.'' Berlin 1926.
* ''Lehrbuch der materialistischen Geschichtsauffassung'', 2 Bde. Berlin 1930/32.
* ''[[Linkssozialismus]]. Notwendige Betrachtungen über Reformismus und revolutionären Sozialismus'', Karlsbad 1933.
* ''Das Rätsel der Gesellschaft. Zur erkenntnis-kritischen Grundlegung der Sozialwissenschaft''. Wien 1936.
* ''Max Stirner und der moderne Sozialismus. Feuilletons aus der Arbeiter-Zeitung vom Oktober 1906''. Wien 1992, ISBN 3-900434-36-0.
* ''Marx und Engels als Denker''. Eingeleitet von [[Thomas Meyer (Politikwissenschaftler)|Thomas Meyer]]. makol Verlag, Frankfurt am Main 1972.

== Literatura ==
* {{ÖBL|1|7||Adler Max|}}
* Josef Hanslmeier: [https://www.deutsche-biographie.de/gnd118500716.html#ndbcontent Adler, Max]. In: [[Neue Deutsche Biographie]] (NDB). Band 1, Duncker &amp; Humblot, Berlin 1953, ISBN 3-428-00182-6, S. 71 f. ([https://daten.digitale-sammlungen.de/0001/bsb00016233/images/index.html?seite=89 Digitalisat]).
* ''Adler, Max.'' In: ''[[Lexikon deutsch-jüdischer Autoren]].'' Band 1: ''A–Benc.'' Hrsg. vom Archiv Bibliographia Judaica. Saur, München&lt;!-- sic! --&gt; 1992, ISBN 3-598-22681-0, S. 62–67.
* Christian Möckel: ''Sozial-Apriori. Der Schlüssel zum Rätsel der Gesellschaft. Leben, Werk und Wirkung Max Adlers''. Lang, Frankfurt am Main u. a. 1994, ISBN 3-631-46941-1, (''Europäische Hochschulschriften'' Reihe 20: ''Philosophie'' 4129. Zugleich: Berlin, Humboldt-Univ., Diss. B, 1990).
* Oskar Blum: ''Max Adlers Neugestaltung des Marxismus''. In: ''[[Archiv für die Geschichte des Sozialismus und der Arbeiterbewegung]]'' 8, 1919, &lt;!-- {{ZDB|211418-5}} --&gt;, S. 177–247.
* [[Herbert Marcuse]]: ''Transzendentaler Marxismus?'' In: ''Die Gesellschaft'' 7, 1930, 2, S. 304ff.
* [[Peter Heintel]]: ''System und Ideologie. Der Austromarxismus im Spiegel d. Philosophie Max Adlers''. Oldenbourg, Wien u. a. 1967, (''Überlieferung und Aufgabe'' 5).
* [[Wolfgang Abendroth]]: ''Adler, Max.'' In: [[Wilhelm Bernsdorf]], Horst Knospe (Hrsg.): ''Internationales Soziologenlexikon.'' Band 1: ''Beiträge über bis Ende 1969 verstorbene Soziologen.'' 2. neubearbeitete Auflage. Enke, Stuttgart 1980, ISBN 3-432-82652-4, S. 2 f.
* [[Alfred Pfabigan]]: ''Max Adler. Eine politische Biographie.'' Campus, Frankfurt am Main u. a. 1982, ISBN 3-593-33012-1.
* Biographische Daten von ''Max Adler''. In: Niederösterreichische Landtagsdirektion (Hrsg.): ''Biographisches Handbuch des NÖ Landtages: 1861–1921.'' NÖ Landtagsdirektion, St.&amp;nbsp;Pölten, Druck: ISBN 3-85006-166-3 (Stand 1.&amp;nbsp;Jänner 2005). Online-Version: [http://www.landtag-noe.at/images/personen_ausschuesse/1861-1921.pdf PDF, 843&amp;nbsp;kb] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190824134138/https://www.landtag-noe.at/images/personen_ausschuesse/1861-1921.pdf |date=24. kolovoza 2019. }}


{{GLAVNIRASPORED:Adler, Max}}
[[Kategorija:Austrijski filozofi]]
[[Kategorija:Austrijski znanstvenici]]
[[Kategorija:Sociolozi]]
[[Kategorija:Marksizam]]</text>
      <sha1>68oxwh3t21vj6purmkuyjkhisc1lht8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Franz Xaver von Baader</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123549</id>
    <revision>
      <id>7447436</id>
      <parentid>6254158</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:26:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447436</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1325" sha1="497pmjg6u2zrauetgf8ho788wcwkydo" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Katolička antireakcionarna filozofija
| era             =
| slika           = Franz Xaver von Baader.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Franz Xaver Baader
| rođenje         = [[27. ožujka]] [[1765.]]
| mjesto_rođenja  = [[München]]
| smrt            = [[23. svibnja]] [[1841.]]
| škola_tradicija = [[München]]
| glavni_interesi = [[sociologija]], [[etika]]
| poznate_ideje   = Čovjekova je spoznaja ograničena na ono što Bog zna o njemu.
| utjecaji        = [[Böhme]], [[Weigel]]
| utjecao_na      = [[Schelling]]
}}
'''Franz Xaver Baader''' ([[München]], [[27. ožujka]] [[1765.]] – München, [[23. svibnja]] [[1841.]]), [[Njemačka|njemački]] filozof, teolog i sociolog, radikalni je katolički mislilac. 

Njegovo djelo karakterizira odlučno poricanje shvaćanja ljudske slobode kao autonomnog djelovanja. Svaki čovjekov akt uvjetovan je Božjom [[egzistencija|egzistencijom]], što potvrđuje samo stvaranje - ''Čovjek je stvoren na sliku i priliku Božju'' - i ta se činjenica reflektira i na društveni život. Trzavice i oprečnosti prepoznatljive u kapitalističkom sustavu moguće je prevladati samo oslanjanjem na izvorne katoličke zasade.          

{{mrva-biog-filozof-njemačka}}

{{GLAVNIRASPORED:Baader, Franz Xaver}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]</text>
      <sha1>497pmjg6u2zrauetgf8ho788wcwkydo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Anaksarh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123803</id>
    <revision>
      <id>7447437</id>
      <parentid>6842676</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:28:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447437</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="866" sha1="4lmm9dwdqordgmryfktjtbaldfuw5j5" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Anaksarh
| rođenje         = [[4. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = [[Abdera (Tracija)|Abdera]], [[Grčka]]  
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[Sreća]], [[Život]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Metrodor]], [[Demokrit]]
| utjecao_na      = [[Piron]]
}}
{{zaglavlje}}
'''Anaksarh''' je bio grčki filozof iz [[Abdera (Tracija)|Abdere]]. Svoje misaone napore usmjerio na propitivanje nekih temeljnih [[etika|etičkih]] pojmova. Smatrao da čovjekov glavni cilj treba biti ostvaraj sreće. Nažalost, od njegovih djela ostala su tek dva fragmenta.


{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{Antički filozofi}}
{{GLAVNIRASPORED:Anaksarh}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]</text>
      <sha1>4lmm9dwdqordgmryfktjtbaldfuw5j5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teofrast</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123805</id>
    <revision>
      <id>7447438</id>
      <parentid>6182334</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:29:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447438</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1600" sha1="q5wox9grxb8t7i5q9dxcq0r9w1xsxjz" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Teofrasto Orto botanico detail.jpg
| opis_slike      = '''Teofrast'''
| ime             = Teofrast
| rođenje         = oko [[372. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = [[Erozos]], [[Grčka]]  
| smrt            = oko [[288. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Peripatetička škola]]
| glavni_interesi = [[Metafizika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Aristotel]]
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}
'''Teofrast''', starogrčki filozof, koji je po [[Aristotel]]ovoj želji, nakon njegove smrti, preuzeo vodstvo škole. Od Teofrastovih uradaka, u cijelosti su sačuvana samo djela ''Karakteri'', ''Sistematika bilja'' (u devet knjiga) i ''Fiziologija bilja'' (u šest knjiga). Ostala, po Diogenu Laertiju oko 400, sačuvana su samo u fragmentima.

== Djela ==
[[Image:Theophrastus - Historia plantarum, 1549 - 3034262.tif|thumb|''Historia plantarum'', 1549]]
* ''Karakteri''
* ''O vjetrovima''
* ''O vatri''
* ''O medu 
* ''O životinjama koje smatramo zavidnim''
* ''O odgoju kraljeva i kraljica
* ''O izlučivanju 
* ''O glazbi''
* ''O ljubavi 
* ''O sokovima, bojama i mesu''
* ''O izrazu''
* ''O smiješnome''
* ''O pijanstvu 
* ''O spavanju 
* ''Zakoni ubojstva (u dvadeset i četiri knjige - dopuna Aristotelovih ''Državnih ustava''

{{commonscat|Theophrastus}}

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{antički filozofi}}
{{GLAVNIRASPORED:Teofrast}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
[[Kategorija:Botaničari]]</text>
      <sha1>q5wox9grxb8t7i5q9dxcq0r9w1xsxjz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Teodor Ateist</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123903</id>
    <revision>
      <id>7447439</id>
      <parentid>6694231</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:30:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447439</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="974" sha1="53xd1pqq1i4s3alsscwv5gf18sbsikd" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Teodor Ateist
| rođenje         = [[4. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Cirenska škola]]
| glavni_interesi = [[Etika]]
| poznate_ideje   = Radost je u umu, a žalost u neumlju.
| utjecaji        = [[Aristip iz Cirene]]
| utjecao_na      = 
}}

'''Teodor''' ([[4. stoljeće pr. Kr.]]), grčki [[književnik]] i [[filozof]], [[Aristip iz Cirene|Aristipov]] učenik.

Odricao je postojanje bilo kakvih [[bog]]ova, što mu je, još u ranom djetinjstvu europske filozofske misli, priskrbilo nadimak „Ateist”. Javno propagirao antidomoljubne ideje, poradi kojih je protjeran iz [[Atena (polis)|Atene]].

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

{{GLAVNIRASPORED:Theodor}}
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Cirenski filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]</text>
      <sha1>53xd1pqq1i4s3alsscwv5gf18sbsikd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plotin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123911</id>
    <revision>
      <id>7447440</id>
      <parentid>7078541</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:32:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447440</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8034" sha1="6a6ovy4o0y7njvt8w0sbfx812nb47tp" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko - rimsko razdoblje
| slika           = Plotinos.jpg
| opis_slike      = Plotin
| ime             = Plotin
| rođenje         = [[205.]]
| mjesto_rođenja  = [[Likopol]], danas [[Asjut]], Egipat
| smrt            = [[270.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Novoplatonizam|Neoplatonizam]]
| glavni_interesi = [[Metafizika]], [[Jedno]], [[Estetika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]]
| utjecao_na      = [[Porfirije (filozof)|Porphyrij]], [[Jamblih|Iamblikh]], [[Aurelije Augustin]], [[Al-Kindi]], [[Avicenna]], [[Marsilio Ficino]], [[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling|Schelling]]
}}
{{zaglavlje}}
'''Plotin''' ([[grčki jezik|grč.]] Πλωτῖνος, ''Plotinos'') ([[Likopol]], o. [[205.]] – Minturneja, kraj [[Rim]]a, [[270.]]), [[Drevna Grčka|grčki]] [[filozof]], jedan od osnivača i glavnih predstavnika [[novoplatonizam|novoplatonizma]], dominantne filozofske tradicije grčko-rimskoga carskoga doba kasne antike do prodora kršćanstva.

== Životopis ==

Rodio se u Likopolu u [[Egipat|Egiptu]], a oko [[232.]] godine pošao je u [[Aleksandrija|Aleksandriju]] studirati [[filozofija|filozofiju]]. Bio je učenik [[Amonije Sakas|Amonija Sakasa]].

Budući da su ga zanimale istočne [[religija|religije]] i [[misticizam]], posebno filozofija Perzijanaca i Indijaca,&lt;ref&gt;Porfirije, ''O Plotinovu životu i poretku njegovih spisa'', pogl. 3&lt;/ref&gt; pošao je godine [[243.]] s [[Stari Rim|rimskim]] carem [[Gordijan III.|Gordijanom III.]] u rat protiv [[Perzija|Perzije]]. Pothvat je propao, car je ubijen, a Plotin je sljedeće godine izbjegao iz Mezopotamije u Rim, gdje je 26 godina poučavao filozofiju do kraja života.&lt;ref name=&quot;Russell Bertrand, str. 118&quot;&gt;Russell Bertrand, str. 118.&lt;/ref&gt;

Car Gallien i njegova žena Salonina visoko su cijenili i častili Plotina. On je to prijateljstvo pokušao upotrijebiti kako bi neki propali grad u Campaniji obnovio kao Platonopolis, polis u kojem bi on, njegovi drugovi i ostali živjeli po Platonovim zakonima. Ovaj pothvat nije uspio, osujetili su ga, kako Porphyrij kaže, neki zavidnici bliski kralju.&lt;ref&gt;Porfirije, ''O Plotinovu životu i poretku njegovih spisa'', pogl. 12&lt;/ref&gt;

== Plotinova filozofija ==

Znan je kao obnovitelj platonizma, no, kako već njegov učenik [[Porfirije|Porphyrij]] kaže, u njegovo su djelo prikriveno primiješana mnoga učenja [[aristotelizam|aristotelizma]] i [[stoicizam|stoicizma]], napose [[Aristotel]]ova ''Metafizika'',&lt;ref&gt;Porfirije, ''O Plotinovu životu i poretku njegovih spisa'', pogl. 14&lt;/ref&gt; a danas bismo pridodali i onodobnu [[misticizam|mistiku]] i [[Corpus Hermeticum|hermetičke spise]]. Njegovo učenje, svojevremeno veoma popularno u Rimu, gdje je predavao filozofiju, za svoj vrhunac ima ''Jedno'', božanstvo koje vječno emanira, a rezultat tog emaniranja je sve postojeće. ''Jedno'' nije moguće spoznati, jer je iznad i izvan spoznajnog aparata pojedinaca. Pojavnost ''Jednog'' zrcali se u prvoj emanenciji, ''[[Duh]]u'' (Nus), koji, pak, u sebi nosi misleće i zamišljeno, dakle pretpostavljenu dvojnost. Iz duha proizlazi Duša, most između nadosjetilnog i osjetilnog svijeta. Zadnja iz Jednoga proizlazi materija, koja je istovjetna nebiću i zlu.&lt;ref&gt;Opća enciklopedija u 20 svezaka, str. 121.&lt;/ref&gt; Te tri hipostaze (&quot;podstave&quot;) zajedno čine trojstvo koje je osnovna postavka Plotinove filozofije.&lt;ref name=&quot;Russell Bertrand, str. 118&quot;/&gt; Suprotan putu kojim svijet emanira iz Jednoga, put je kojim se duša uzdiže (vraća) do božanskoga Jednoga, čisteći se u vrlini i spoznaji svoje prave naravi.

== Djela ==
Plotin je isprva naučavao usmeno držeći se zavjeta, a od 253. počeo je i zapisivati svoja predavanja.

Njegov učenik [[Porfirije (filozof)|Porphyrij]] je prikupio i nakon Plotinove smrti izdao pedeset i četiri njegova predavanja objavivši ih u šest knjiga, od kojih svaka ima devet rasprava, odakle i naziv ''Eneade'' &quot;Devetice&quot;. Prije Porphyrijeva izdanja čini se da su postojale i kružile manje pouzdane inačice Plotinovih rasprava, a da je ''editio princeps'' Eustokhijevo.&lt;ref&gt;Blagojević, Slobodan, &quot;Predgovor&quot;, u: Plotin, ''Eneade'', Književne novine, Beograd, 1984., str. 7&lt;/ref&gt;

== Plotinovi učenici ==
Kako svjedoči Porphyrij u Plotinovu životopisu, Plotin je imao mnogo slušača, od kojih se prije i uz Porphyrija najviše isticao [[Amelije|Amelij]] iz Etrurije, a spominju se i Paulin iz Skythopola, Eustokhije iz Alexandrije (koji je uz Plotina ostao do njegove smrti), Arapin Zeth, pa i neki senatori kao Marcell Orontij, Sabinill i Rogatian, ili žene kao Gamina, njena kći Gamina, Amphikleia i Potamona.&lt;ref&gt;Porfirije, ''O Plotinovu životu i poretku njegovih spisa'', pogl. 7 i 9&lt;/ref&gt;
Pri susretima škole čitali bi se i raspravljali Platonovi dijalozi, ali i komentari srednjih platonika (npr. Attik), peripatetika (posebno [[Aleksandar iz Afrodizijade|Alexandra iz Aphrodisijade]]) i [[Numenije|Numenija]]. Za potonjega se u Grčkoj čak govorkalo da Plotin prisvaja njegova učenja, zbog čega je [[Amelije|Amelij]] napisao obrambeni spis ''O razlici između učenja Plotina i Numenija''.&lt;ref&gt;Porfirije, ''O Plotinovu životu i poretku njegovih spisa'', pogl. 14 i 17&lt;/ref&gt;

== Recepcija ==
[[File:Scuola di atene 10.jpg|thumb|Mogući prikaz Plotina na [[Rafael|Raffaellovoj]] fresci [[Atenska škola]] iz 1509. – 1511.]]Plotinova filozofija nastavila je imati velik utjecaj na kasniju zapadnjačku filozofiju, kasnoantičku, srednjovjekovnu latinsku i arapsku te na dio novovjekovne, posebno njemačke filozofije. Sv. [[Aurelije Augustin]], središnja osoba kasnoantičke kršćanske misli i teologije, naveliko je rabio pojmove i dosege platonističke filozofije da obrazloži kršćanska uvjerenja, pri čem je za njega Platonova filozofija zapravo bila filozofija Plotinova Platona. S druge strane, arapski aristotelizam, glavna struja arapske filozofije, u sebe je umiješao novoplatonizmom, i kao [[:en:The Theology of Aristotle|''Aristotelove teologiju'']] smatrao djelo koje je parafraza Plotinovih ''Eneada'' s Porphyrijevim komentarima. Posredno preko nekih arapskih filozofa, posebno [[Avicena|Avicenne]], novoplatonizam utječe i na srednjovjekovnu latinsku skolastiku.
Plotinovo djelo na Zapadu opet postaje izravno dostupno 1492. u latinskome prijevodu renesansnoga platonista [[Marsilio Ficino|Marsilija Micina]],&lt;ref&gt;[https://books.google.hr/books?id=XL5CAQAAMAAJ&amp;printsec=frontcover&amp;dq=inauthor:%22Marsilio+Ficino%22+Plotinus&amp;hl=hr&amp;sa=X&amp;ved=0ahUKEwiup5j8-7zSAhWJ7xQKHVQBDcMQ6AEIGTAA#v=onepage&amp;q=inauthor%3A%22Marsilio%20Ficino%22%20Plotinus&amp;f=false Plotini opera omnia cum Marsilii Ficini commentariis et ejusdem interpretatione castigata]&lt;/ref&gt; a to utječe na novoplatonički obilježeno čitanje Platona u renesansi. Osim toga, utjecaj i bliskost s Plotinovom filozofijom pokazuje i [[:en:Cambridge Platonists|platonizam u Cambridgeu]] (druga pol. 17. st.), [[njemački idealizam]] ([[Friedrich Wilhelm Joseph Schelling|Schelling]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]]) i romantizam.

== Izvori ==
{{izvori }}

== Literatura ==
*''Russell Bertrand, Mudrost Zapada, Split, 2005.'' {{ISBN|953-214-298-3}}
*''Opća enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVI, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-16-5}}
*Johansen, Karsten Friis, ''A History of Ancient Philosophy from the Beginnings to Augustine'' (prev. na engleski Henrik Rosenmeier), London i New York, Routledge, 1998.

== Vanjske poveznice ==
*[http://plato.stanford.edu/entries/plotinus/ Stanford enciklopedija (eng)]
*[http://www.iep.utm.edu/plotinus/ Internet Encyclopedia of Philosophy]
*[http://www.radicalacademy.com/philplotinus.htm/ Plotin (eng)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100204045305/http://radicalacademy.com/philplotinus.htm |date=4. veljače 2010. }}

{{Wikicitat|Plotin}}

{{GLAVNIRASPORED:Plotin}}
[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Drevni Egipćani]]
[[Kategorija:Novoplatonizam]]</text>
      <sha1>6a6ovy4o0y7njvt8w0sbfx812nb47tp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Temistije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123916</id>
    <revision>
      <id>7447539</id>
      <parentid>6612246</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:30:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{mrva-biog-filozof-grčka}}</comment>
      <origin>7447539</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1032" sha1="n6zc1qmseuznseeoqkhqfkege0vxn74" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko-rimsko razdoblje
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Temistije
| rođenje         = [[317.]]  
| mjesto_rođanje  =  
| smrt            = oko [[390.]]
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = Peripatetička škola
| glavni_interesi = [[metafizika]], [[mudrost]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      = [[Porfirije (filozof)|Porfirije]]
}}

'''Temistije''' ([[317.]] – [[390.]]), grčki [[filozof]].

Djelovao je u [[Carigrad]]u i pozivao se na [[Aristotel]]a kao duhovnog učitelja, no ipak se u njegovu filozofiranju prepoznaju jaki utjecaji [[Platon]]ovog učenja. Sukladno kasnom platonizmu i filozofiju je definirao kao napor kojemu je cilj biti što sličniji [[Bog]]u.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Temistije}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Životopisi, Bizant]]</text>
      <sha1>n6zc1qmseuznseeoqkhqfkege0vxn74</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447645</id>
      <parentid>7447539</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:27:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447645</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1032" sha1="orjvdvr7nzkp7jhyyt1yzen0oly3qz9" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko-rimsko razdoblje
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Temistije
| rođenje         = [[317.]]  
| mjesto_rođanja  =  
| smrt            = oko [[390.]]
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = Peripatetička škola
| glavni_interesi = [[metafizika]], [[mudrost]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      = [[Porfirije (filozof)|Porfirije]]
}}

'''Temistije''' ([[317.]] – [[390.]]), grčki [[filozof]].

Djelovao je u [[Carigrad]]u i pozivao se na [[Aristotel]]a kao duhovnog učitelja, no ipak se u njegovu filozofiranju prepoznaju jaki utjecaji [[Platon]]ovog učenja. Sukladno kasnom platonizmu i filozofiju je definirao kao napor kojemu je cilj biti što sličniji [[Bog]]u.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Temistije}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Životopisi, Bizant]]</text>
      <sha1>orjvdvr7nzkp7jhyyt1yzen0oly3qz9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447646</id>
      <parentid>7447645</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:28:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447646</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1032" sha1="35nhx7hheasptzp7yi0pcf8uy5b5nxu" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko-rimsko razdoblje
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Temistije
| rođenje         = [[317.]]  
| mjesto_rođenja  =  
| smrt            = oko [[390.]]
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = Peripatetička škola
| glavni_interesi = [[metafizika]], [[mudrost]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      = [[Porfirije (filozof)|Porfirije]]
}}

'''Temistije''' ([[317.]] – [[390.]]), grčki [[filozof]].

Djelovao je u [[Carigrad]]u i pozivao se na [[Aristotel]]a kao duhovnog učitelja, no ipak se u njegovu filozofiranju prepoznaju jaki utjecaji [[Platon]]ovog učenja. Sukladno kasnom platonizmu i filozofiju je definirao kao napor kojemu je cilj biti što sličniji [[Bog]]u.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Temistije}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Životopisi, Bizant]]</text>
      <sha1>35nhx7hheasptzp7yi0pcf8uy5b5nxu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eunapije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123926</id>
    <revision>
      <id>7447540</id>
      <parentid>6732767</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:30:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{mrva-biog-filozof-grčka}}</comment>
      <origin>7447540</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1105" sha1="0f2pr28reahgrme4ad5peysllknh76m" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Neoplatonizam
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Eunapije
| rođenje         = [[345.]]    
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = [[420.]]
| mjesto_srmti    = 
| škola_tradicija = [[Pergamska škola]]
| glavni_interesi = [[Teizam]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]]
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}
'''Eunapije''', iz [[Sard]]a, pripadao je [[Pergamska škola|Pergamskoj školi]], koju je utemeljio [[Jamblih]]ov učenik Ajdesije. Pisao je protiv kršćanstva, ali i ostavio značajne podatke o [[Plotin]]u, [[Apolonije|Apoloniju]] i drugima.
Nastavio je pisati [[Publije Herenije Deksip|Deskipovu]] ''Chronike Historia''.

== Djela ==
* „Životi sofista”
 
{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Eunapije}}

[[Kategorija:Životopisi, Stara Grčka]]
[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]
[[Kategorija:Helenističko-rimska filozofija]]
[[Kategorija:Svećenici]]</text>
      <sha1>0f2pr28reahgrme4ad5peysllknh76m</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447644</id>
      <parentid>7447540</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:27:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447644</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1105" sha1="j5dywhl67upsni4r2qcwhn92g3oey7x" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Neoplatonizam
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Eunapije
| rođenje         = [[345.]]    
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = [[420.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Pergamska škola]]
| glavni_interesi = [[Teizam]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]]
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}
'''Eunapije''', iz [[Sard]]a, pripadao je [[Pergamska škola|Pergamskoj školi]], koju je utemeljio [[Jamblih]]ov učenik Ajdesije. Pisao je protiv kršćanstva, ali i ostavio značajne podatke o [[Plotin]]u, [[Apolonije|Apoloniju]] i drugima.
Nastavio je pisati [[Publije Herenije Deksip|Deskipovu]] ''Chronike Historia''.

== Djela ==
* „Životi sofista”
 
{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Eunapije}}

[[Kategorija:Životopisi, Stara Grčka]]
[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]
[[Kategorija:Helenističko-rimska filozofija]]
[[Kategorija:Svećenici]]</text>
      <sha1>j5dywhl67upsni4r2qcwhn92g3oey7x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amonije Sakas</title>
    <ns>0</ns>
    <id>123993</id>
    <revision>
      <id>7447541</id>
      <parentid>6732756</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:31:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{mrva-biog-filozof-grčka}}</comment>
      <origin>7447541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1016" sha1="4iqjwul6oa5clp94nk0jgt2xcyl889l" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Amonije]]}}
{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko - rimsko razdoblje
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Amonije Sakas
| rođenje         = oko [[175.]]    
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            = [[242.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = Neoplatonizam
| glavni_interesi = [[Metafizika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      = [[Plotin]]
}}

'''Amonije Sakas''', grčki filozof, komparirao [[Platon]]ovo i [[Aristotel]]ovo učenje i pokušavao pronaći zajedničke točke u opusima ta dva stožerna lika starogrčke misli. Povijest filozofije obično ga identificira kao utemeljitelja neoplatonizma.

== Djela ==

Vlastiti svjetonazor prenosio usmeno, tako da nam u pisanom obliku nisu dostupna njegova djela.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Amonije Sakas}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Novoplatonizam]]</text>
      <sha1>4iqjwul6oa5clp94nk0jgt2xcyl889l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gas al Fayoumi Saadia</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124109</id>
    <revision>
      <id>7447543</id>
      <parentid>3943818</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:39:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{izvori}} {{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}</comment>
      <origin>7447543</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2179" sha1="mql8xztpbycxz4dxwshhlpg3ri5r61z" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Srednjovjekovna filozofija
| era             = Židovska filozofija
| slika           =Ernst Eisen Sa'adja al-Fajjûmi 1934 Titel.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Saadia
| rođenje         = srpanj [[882.]]  
| mjesto_rođenja  = Dilaz u al-Fajjumu, Egipat
| smrt            = [[16. svibnja]] [[942.]]
| mjesto_smrti    = Sura Babilonska
| škola_tradicija = Neoplatonizam
| glavni_interesi = [[Metafizika]], [[Religija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}

'''Gas al Fayoumi Saadia'''(Dilaz u al-Fajjumu, Egipat, srpanj [[882.]] – Sura Babilonska, [[16. svibnja]] [[942.]]) [[filozof]] [[Religija|religije]], prvi [[židov]]ski [[Srednji vijek|srednjovjekovni]] sistematizator. 

Školovao se u Egiptu, gdje je sastavio hebrejsko-arapski rječnik, potom djelovao u Palestini i Babilonu; ondje je 928. bio imenovan nadstojnikom (gaon) surske ješive. Njegov prijevod Staroga zavjeta na arapski još je u uporabi; u biblijske komentare, osobito knjige Postanka, uveo je načela sukladna duhu grčko-arapske retorike. Sastavio je molitvenik Red (Siddur), u kojem je uz ukupne molitve te odgovarajuće upute i propise uključio i svoje liturgijske pjesme (pijute). U glavnom filozofskom djelu, Knjiga o vjerovanjima i mnijenjima (Kitāb al-amānāt wa ’l-i‘tiqādāt, 935), nastojao je rabinska naučavanja o Tori uskladiti s helenističkom filozofijom i racionalizmom islamske teološke škole.

Sukladno općim prilikama tog doba, pod značajnim utjecajem [[islam]]ske misli. Osim metafizičkog spekuliranja, polje njegovog interesa proširilo se i na traženje pragmatičkih rješenja za političke probleme, pa tako definira zakone kao rezultat prepletanja racionalnog napora i [[Bog|Božje]] intervencije. Njegova razmatranja pojma [[Duša|duše]] polučila su zaključak da duša propada skupa s tijelom, jer je njegov neraskidivi dio.

== Djela ==
# Kitab al Amanat (''Vjerski i razumski zakoni'' ili ''Vjera i Znanje'')

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{GLAVNIRASPORED:Gas al Fayoumi Saadia}}
[[Kategorija:Srednjovjekovni židovski filozofi]]</text>
      <sha1>mql8xztpbycxz4dxwshhlpg3ri5r61z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antioh iz Askalona</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124634</id>
    <revision>
      <id>7447570</id>
      <parentid>7442345</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:57:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447570</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="998" sha1="6bcmgh3b9lhakrqjagmos08sk35y6as" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Antioh
| rođenje         = 
| mjesto_rođenja  = [[Aškelon]]
| smrt            = oko [[68. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = Nova Akademija
| glavni_interesi = [[Gnoseologija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Aristotel]], stoici
| utjecao_na      = [[Ciceron]]
}}
'''Antioh''', iz [[Aškelon]]a, [[Stara Grčka|grčki]] [[filozof]] i [[učitelj]] iz [[Stari Rim|rimskog]] razdoblja ([[1. stoljeće pr. Kr.]]).

Inicirao je zaokret glede dotadašnjega Akademijina usmjerenja i uvelike je zaslužan za povratak [[dogmatizam|dogmatizmu]]. Glasovit je po uočavanju [[paradoks]]a koji se odnosi na mogućnost saznanja kao takvog. Naime, ako se ništa ne može znati, onda je i tvrdnja o nemogućnosti spoznaje neistinita, odnosno nemoguća.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]</text>
      <sha1>6bcmgh3b9lhakrqjagmos08sk35y6as</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Panetije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124676</id>
    <revision>
      <id>7447571</id>
      <parentid>6732772</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:58:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447571</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1195" sha1="g2s39loxvw626dsrwzz2bzayyqymhu5" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Panaetius Nuremberg Chronicle.jpg
| opis_slike      = 
| ime             = Panetije
| rođenje         = oko [[185. pr. Kr.]]    
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = oko [[110. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = Srednja Stoa
| glavni_interesi = [[Etika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      = [[Polibije]]
}}

'''Panetije''', [[filozof]] stoik s otoka [[Rod (otok)|Roda]], proveo je izvjesno vrijeme u [[Stari Rim|Rimu]], što ga je nakon proučavanja određenih &quot;slobodoumnijih&quot; spisa (u odnosu na stoičku [[ortodoksija|ortodoksiju]]) navelo na djelomično modificiranje stoičkog nauka. Na ovom mjestu treba spomenuti da je [[129. pr. Kr.]] preuzeo dužnost skolarha u Ateni što je u priličnoj mjeri utjecalo na širenje i slušanost njegovih misaonih poniranja. Odmak od stoičkog radikalizma zrcali se poglavito u odnosu prema materijalnom, prema vanjskom u kojemu individua egzistira i djeluje.
{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Stoički filozofi]]</text>
      <sha1>g2s39loxvw626dsrwzz2bzayyqymhu5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Straton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124821</id>
    <revision>
      <id>7447572</id>
      <parentid>5913946</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:58:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447572</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1358" sha1="dbjtwf5eoulakp1q2ji9xzr4jzbdia2" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Strato_Nuremberg_Chronicle.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Straton
| rođenje         = oko [[340. pr. Kr.]]   
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            = oko [[268. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Peripatetička škola]]
| glavni_interesi = [[Metafizika]], [[Priroda]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Demokrit]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      = [[Plotin]]
}}
'''Straton''' (* oko [[340. pr. Kr.]]; † oko [[268. pr. Kr.]]), grčki [[fizičar]] i [[filozof]] koji je naslijedio [[Teofrast]]a na mjestu skolarha u Ateni. Temeljem utjecaja Demokritova nauka, odricao mogućnost Božje intervencije u stvaranju svijeta. Preciznije, takva intervencija zaslužuje interes samo ako [[Bog]]a razumijevamo kao nesvjesnu silu, ili ga izjednačimo s prirodom. Glede čovjeka, smatra da su psihičke aktivnosti plod ''razumne duše'', koju situira između obrva. Samim tim, za njega je besmrtnost puka tlapnja, jer ako proces mišljenja ovisi o djelovanju osjetila, s istim tim osjetilima i nepovratno propada.   
{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{Antički filozofi}}
{{GLAVNIRASPORED:Straton}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
{{mrva-biog-filozof-grčka}}</text>
      <sha1>dbjtwf5eoulakp1q2ji9xzr4jzbdia2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diodot</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124824</id>
    <revision>
      <id>7447573</id>
      <parentid>6732764</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:59:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447573</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1059" sha1="8ad7rkwk2qsknj04l785xfac599bmpq" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Antička filozofija]]
| era             = [[Helenističko-rimska filozofija]]
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Diodot
| rođenje         = 
| mjesto_rođenja  =
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = Peripatetička škola
| glavni_interesi = [[Bog]], [[duša]]
| poznate_ideje   =  
| utjecaji        = [[kinici]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      =
}}
'''Diodot''' iz [[Tir]]a, grčki [[filozof]] i jedan od [[Straton]]ovih nasljednika.

Nije ponudio ništa novo kad je riječ u djelovanju škole u tretiranom razdoblju, dakle tijekom egzistiranja škole u [[Helenističko-rimska filozofija|helenističko-rimskom razdoblju]]. On, kao i ostali pripadnici škole tog vremena, nastojeći obraniti određene [[Aristotel]]ove doktrine, popušta pred eklektičkim i stoičkim spekulacijama.  
{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Diodot}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
{{mrva-biog-filozof-grčka}}</text>
      <sha1>8ad7rkwk2qsknj04l785xfac599bmpq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447574</id>
      <parentid>7447573</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:00:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447574</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1030" sha1="cns3rr6p2pzez2jty4rzlgsw2pcmoov" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Antička filozofija]]
| era             = [[Helenističko-rimska filozofija]]
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Diodot
| rođenje         = 
| mjesto_rođenja  =
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = Peripatetička škola
| glavni_interesi = [[Bog]], [[duša]]
| poznate_ideje   =  
| utjecaji        = [[kinici]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      =
}}
'''Diodot''' iz [[Tir]]a, grčki [[filozof]] i jedan od [[Straton]]ovih nasljednika.

Nije ponudio ništa novo kad je riječ u djelovanju škole u tretiranom razdoblju, dakle tijekom egzistiranja škole u [[Helenističko-rimska filozofija|helenističko-rimskom razdoblju]]. On, kao i ostali pripadnici škole tog vremena, nastojeći obraniti određene [[Aristotel]]ove doktrine, popušta pred eklektičkim i stoičkim spekulacijama.  
{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Diodot}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]</text>
      <sha1>cns3rr6p2pzez2jty4rzlgsw2pcmoov</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zenon Kitijski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>124867</id>
    <revision>
      <id>7447575</id>
      <parentid>7440559</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:01:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447575</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3631" sha1="0bj5y21a57ktkq4gou2grqqzitok4jj" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Zeno of Citium pushkin.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Zenon
| rođenje         = oko [[336. pr. Kr.]]    
| mjesto_rođenja  = [[Kitij]]
| smrt            = oko [[264. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = [[Atena]]
| škola_tradicija = Rana Stoa
| glavni_interesi = [[Etika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Ksenofont]], [[Krates iz Tebe|Krates]]
| utjecao_na      = 
}}

'''Zenon Kitijski''' (oko [[336. pr. Kr.|336.]] – oko [[264. pr. Kr.]]), grčko-feničanski [[filozof]] iz Kitija na [[Cipar|Cipru]], osnivač [[stoicizam|stoicizma]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43798 |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=9. srpnja 2012. |archive-date=12. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210312092439/http://enciklopedija.lzmk.hr/clanak.aspx?id=43798 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Smatra se osnivateljem [[Stoici|stoičke škole]]. Tražeći autentičan misaoni iskaz dugo proučavao dostupna djela i pretrpio mnoštvo utjecaja, poglavito kiničkih prvaka. Oko [[300. pr. Kr.]] osnovao vlastitu filozofsku školu.

== Životopis ==

Zenon je rođen u gradu Kitiju na Cipru. Otac mu je bio trgovac. Godine 315. otputovao je u [[Atena (grad)|Atenu]], doživjevši usput brodolom. U Ateni je bio učenik tada poznatih filozofa Krata (Kratesa), Stilpona, Ksenokrata i Polemona. Oko godine 300. osnovao je vlastitu filozofsku školu, koja je dobila ime stoička škola. Ime potječe od činjenice da je Zenon podučavao u dvorani s ukrašenim zidovima (grčki: &quot;stoa poikile&quot;). Zenon je završio život [[samoubojstvo]]m.

== Filozofska misao ==
Zenon je, po svemu sudeći, bio vrlo plodan autor filozofskih spisa, no danas su od njih sačuvani tek fragmenti. Svoju je filozofiju podijelio na logiku, fiziku i etiku. Njegova stoička filozofija bila je pod očitim utjecajem kiničke filozofije te velikim dijelom i Heraklita. Njegova je originalna filozofska zamisao ona o idealnom čovjeku, filozofu, čiju postojanost i unutarnji mir ne mogu pomutiti nikakvi vanjski negativni utjecaji. 

Zenon je smatrao kako su [[strast]]i iznimno štetne za čovjeka. Dapače, on je afekte definirao kao protuprirodno kretanje [[Duša|duše]], pretjeranu težnju, pa čak i bolest duše. Po njemu, postoje četiri osnovne strasti: tuga i zadovoljstvo (ove dvije strasti postoje u sadašnjosti), te strah i žudnja (okrenute su ka budućnosti). Zenon je čak i samilost označio kao bolest duše. Filozof, odnosno mudrac, za razliku od glupana, ne osjeća uživanje, već radost. Njegovu volju u potpunosti kontrolira i usmjerava [[razum]], koji je jedini koji može uspostaviti granice afekata. Zenon je smatrao da je gradnja [[hram]]ova besmislena, jer veličajnost bogova nije moguće obuhvatiti ljudskim djelima. S tim u skladu, Zenonovi stoici ismijavali su predodžbe o Elizejskim poljima ili o [[Had (podzemni svijet)|Hadu]] (odnosno, predodžbe o raju i paklu), a također nisu vjerovali ni u besmrtnost pojedinca.&lt;ref&gt;Danko Grlić, LEKSIKON FILOZOFA, Zagreb 1982, str. 460–461.&lt;/ref&gt;

== Djela ==

Od njegovih djela sačuvani su samo fragmenti.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Zeno of Citium
|commonscathr   = Zenon Kitijski
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
}}
{{wikicitat}}


{{GLAVNIRASPORED:Zenon iz Kitiona}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Stoički filozofi]]
[[Kategorija:Fenicija]]</text>
      <sha1>0bj5y21a57ktkq4gou2grqqzitok4jj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Italije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>125161</id>
    <revision>
      <id>7447953</id>
      <parentid>5913341</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Italije|Gospodarstvo Italije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Italiji|Uslužne djelatnosti u Italiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447953</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="123" sha1="isy9kuqegwgo23chtzzre3z45yj9szz" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Italy}}

[[Kategorija:Promet po državama|Italija]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Italiji]]</text>
      <sha1>isy9kuqegwgo23chtzzre3z45yj9szz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alkuin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125297</id>
    <revision>
      <id>7447584</id>
      <parentid>7344095</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:06:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447584</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1459" sha1="fqe6xt915ssxgqfzmsb3o3wzy3y0i22" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = srednjovjekovna filozofija
| era             = [[karolinška renesansa]]
| slika           = Raban-Maur Alcuin Otgar.jpg
| opis_slike      = Minijatura iz jednog karolinškog rukopisa iz razdoblja 831. do 840. godine. Alkuin predstavlja nadbiskupu Mainza Otgaru Rabana Maura. Alkuin je u sredini, a Raban Maur lijevo. Rukopis je iz samostana Fulde. Danas se nalazi u bečkoj Austrijskoj nacionalnoj knjižnici.
| potpis          = 
| ime             = Alkuin
| rođenje         = [[730.]]   
| mjesto_rođenja  = [[York]]
| smrt            = [[804.]]
| mjesto_smrti    = [[Tours]]
| škola_tradicija = [[Palatinska škola]]
| glavni_interesi = [[pedagogija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
}}
'''Alkuin''' ([[York]], [[730.]] – [[Tours]], [[19. svibnja]] [[804.]]), 
jedan od utemeljitelja ''Palatinske (dvorske) škole'' u [[Pariz]]u, svakako nije bio značajan ili posebice originalan filozof (tradicija ga velikim dijelom i ne smatra filozofom), ali su nedvojbene njegove pedagoške i organizacijske zasluge kad je riječ o začetcima europskog školstva, izrijekom sveučilišnog školstva. 

U [[Rim]]u je susretao [[Karlo Veliki|Karla Velikog]] koji ga je pozvao na svoj dvor. Na njegov je poticaj Karlo Veliki donio zbornik zakona [[Admonitio generalis]].

{{mrva-biog-filozof}}

[[Kategorija:Srednjovjekovni filozofi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Kršćanski sveci]]</text>
      <sha1>fqe6xt915ssxgqfzmsb3o3wzy3y0i22</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aristoksen iz Tarenta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125506</id>
    <revision>
      <id>7447585</id>
      <parentid>5737534</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447585</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1103" sha1="r263rsu4wiigkxiylo39alpov70zth7" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Aristosseno.jpg
| opis_slike      = Aristoksen iz Tarenta
| ime             = Aristoksen
| rođenje         = oko [[354. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = [[Tarent]]
| smrt            = oko [[300. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = ?
| škola_tradicija = [[Peripatetička škola]]
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Aristotel]]
| utjecao_na      =
}}
'''Aristoksen iz Tarenta''' je u povijesti filozofije ostao zabilježen kao peripatetik koji je u školu kojoj je pripadao unio neke kasne pitagorejske ideje, primjerice stav da je [[duša]] [[harmonija (filozofija)|harmonija]] tijela. Dakako, temeljem spomenutog stajališta uslijedilo je negiranje besmrtnosti duše. Glede naravoznanstvenog rada, tj. njegovih [[Empirizam|empirijskih]] istraživanja, bio je i ostao vjerni [[Aristotel]]ov sljednik. 

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Aristoksen iz Tarenta}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Grčki glazbeni teoretičari]]</text>
      <sha1>r263rsu4wiigkxiylo39alpov70zth7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arkezilaj iz Pitane</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125511</id>
    <revision>
      <id>7447586</id>
      <parentid>5577359</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:09:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447586</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="931" sha1="bbep777ompvdpkivep06v4ejutkbbva" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Postaristotelovsko razdoblje
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Arkezilaj
| rođenje         = [[315. pr. Kr.]] ili [[314. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = Pitana u Maloj Aziji
| smrt            = [[241. pr. Kr.]] ili [[240. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = [[Atena]]
| škola_tradicija = [[Srednja Akademija]]
| glavni_interesi = [[gnoseologija]], [[istina]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Sokrat]], [[Platon]], skeptici
| utjecao_na      =
}}
'''Arkezilaj iz Pitane''', utemeljitelj Srednje Akademije, proslavio se tvrdnjom da u ništa nije siguran. Spomenutom tvrdnjom nadmašio je i samog [[Sokrat]]a, a nedvojbeno su zaokret u njegovu svjetonazoru prouzročili skeptici, čiji je utjecaj na školu tog doba neupitan.   
{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Arkezilaj iz Pitane}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]</text>
      <sha1>bbep777ompvdpkivep06v4ejutkbbva</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Atik (filozof)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>125519</id>
    <revision>
      <id>7447593</id>
      <parentid>6732762</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:32:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447593</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="989" sha1="qsjkrhgget5fpdqg3djou2168owvywi" xml:space="preserve">{{otheruses2|[[Atik]]}}
{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Atik
| rođenje         = oko [[175.]]
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Srednji platonizam]]
| glavni_interesi = [[metafizika]], [[dobro]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Aristotel]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Atik''' (oko [[175.]]), [[Stara Grčka|grčki]] [[filozof]] iz [[Atena (polis)|Atene]] koji je živio u [[Stari Rim|rimsko doba]].

U odnosu na [[Albin]]a, koji je naginjao [[eklektizam|eklektizmu]], mnogo ortodoksniji i eksplicitniji u promicanju vlastitih misaonih dostignuća. Pod, vjerojatno, jakim stoičkim utjecajem, oštro se protivio odricanju besmrtnosti, a naglašavao [[Bog|Božju]] [[imanentnost]] i samodostatnost [[vrlina|vrline]]. 

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Antički filozofi]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]</text>
      <sha1>qsjkrhgget5fpdqg3djou2168owvywi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hermah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126444</id>
    <revision>
      <id>7447545</id>
      <parentid>6248363</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:41:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447545</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1030" sha1="fm8qfju62yqc2hbd5z0nrapdv9hunm1" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko - rimsko razdoblje
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Hermah
| rođenje         = oko [[340. pr. Kr.]] 
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = oko [[260. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = [[Atena (polis)|Atena]]
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[gnoseologija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Epikur]], 
| utjecao_na      = [[Polistrat]]
}}
'''Hermah''' (* oko [[340. pr. Kr.|340.]]; † oko [[260. pr. Kr.]] u [[Atena (polis)|Ateni]]), iz [[Mitilena|Mitilene]], starogrčki filozof epikurejske provenijencije, naslijedio je svojega učitelja [[Epikur]]a (ujedno i utemeljitelja škole), na mjestu skolarha. Ta je činjenica umnogome limitirala njegove misaone napore, posebice ako imamo na umu da su Epikuru tijekom tretiranog razdoblja pridavani skoro božanski [[atribut]]i.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Epikurejci]]</text>
      <sha1>fm8qfju62yqc2hbd5z0nrapdv9hunm1</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447547</id>
      <parentid>7447545</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:41:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bearded Philosopher - Hermarcus or Democritus Palazzo Massimo alle Terme.jpg</comment>
      <origin>7447547</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1106" sha1="rogso69xaclqcyhfbyhadxbuoil6e60" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = Helenističko - rimsko razdoblje
| slika           =Bearded Philosopher - Hermarcus or Democritus Palazzo Massimo alle Terme.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Hermah
| rođenje         = oko [[340. pr. Kr.]] 
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = oko [[260. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = [[Atena (polis)|Atena]]
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[gnoseologija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Epikur]], 
| utjecao_na      = [[Polistrat]]
}}
'''Hermah''' (* oko [[340. pr. Kr.|340.]]; † oko [[260. pr. Kr.]] u [[Atena (polis)|Ateni]]), iz [[Mitilena|Mitilene]], starogrčki filozof epikurejske provenijencije, naslijedio je svojega učitelja [[Epikur]]a (ujedno i utemeljitelja škole), na mjestu skolarha. Ta je činjenica umnogome limitirala njegove misaone napore, posebice ako imamo na umu da su Epikuru tijekom tretiranog razdoblja pridavani skoro božanski [[atribut]]i.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Epikurejci]]</text>
      <sha1>rogso69xaclqcyhfbyhadxbuoil6e60</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Polistrat</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126446</id>
    <revision>
      <id>7447549</id>
      <parentid>6162654</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:42:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447549</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="875" sha1="rw8dfkfm07slt1dqqz5thtaa25zxs4g" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Polistrat
| rođenje         = [[3. stoljeće pr. Kr.]] 
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = [[3. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[gnoseologija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Epikur]], [[Hermah]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Polistrat''' ([[3. stoljeće pr. Kr.]]), starogrčki filozof epikurejac,  nasljednik [[Hermah]]a na mjestu sholarha Epikurejske škole, dakle treći skolarh. Činjenica da je, skupa s [[Polien]]om, [[Hermah]]om i [[Metrodor]]om, izravno slušao velikog učitelja, najvećim dijelom govori i o njegovom istraživačkom opusu.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Epikurejci]]</text>
      <sha1>rw8dfkfm07slt1dqqz5thtaa25zxs4g</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metrodor</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126447</id>
    <revision>
      <id>7447550</id>
      <parentid>6223573</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:43:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447550</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1080" sha1="juaj9r18ozu1dm9wanaqr0id66uieuw" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Bust Metrodoros Glyptothek Munich.jpg|200 px
| opis_slike      =
| ime             = Metrodor
| rođenje         =  
| smrt            = 
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[gnoseologija]]
| poznate_ideje   = Nitko ne treba brinuti zbog toga što nije pročitao ni slovca iz [[Homer]]ovih [[ep|epova]], ili što ne zna je li [[Heraklo]] [[Troja]]nac ili [[Grk]]
| utjecaji        = [[Epikur]], [[Hermah]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Metrodor''', grčki [[filozof]] epikurejac iz [[Lampsak]]a, uz [[Polien]]a i [[Hermah]]a, izravni [[Epikur]]ov učenik, u potpunosti slijedi učiteljev nauk. Smatrao da je znanje potpuno nekorisno ako nije podređeno [[etika|etici]], a krajnja konzekvenca njegovih stajališta bila je skrajnje omalovažavanje [[znanost]]i i [[znanost|znanstvenih]] postignuća.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{antički filozofi}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Epikurejci]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]</text>
      <sha1>juaj9r18ozu1dm9wanaqr0id66uieuw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447638</id>
      <parentid>7447550</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:25:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447638</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1073" sha1="hccwj1yiesyi5h9znsx4az2xz66uvc1" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Bust Metrodoros Glyptothek Munich.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Metrodor
| rođenje         =  
| smrt            = 
| škola_tradicija = [[Epikurejska škola]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[gnoseologija]]
| poznate_ideje   = Nitko ne treba brinuti zbog toga što nije pročitao ni slovca iz [[Homer]]ovih [[ep|epova]], ili što ne zna je li [[Heraklo]] [[Troja]]nac ili [[Grk]]
| utjecaji        = [[Epikur]], [[Hermah]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Metrodor''', grčki [[filozof]] epikurejac iz [[Lampsak]]a, uz [[Polien]]a i [[Hermah]]a, izravni [[Epikur]]ov učenik, u potpunosti slijedi učiteljev nauk. Smatrao da je znanje potpuno nekorisno ako nije podređeno [[etika|etici]], a krajnja konzekvenca njegovih stajališta bila je skrajnje omalovažavanje [[znanost]]i i [[znanost|znanstvenih]] postignuća.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{antički filozofi}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Epikurejci]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]</text>
      <sha1>hccwj1yiesyi5h9znsx4az2xz66uvc1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kalikle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126566</id>
    <revision>
      <id>7447552</id>
      <parentid>3944304</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:44:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>{{mrva-biog-filozof-grčka}}</comment>
      <origin>7447552</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1093" sha1="em031082kmherktpyxkmhoueihkpt03" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             =
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Kalikle
| rođenje         = [[5. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  =
| smrt            =
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = [[sofisti]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[društvo]]
| poznate_ideje   = Jaki, po naravnom zakonu, moraju nametnuti volju slabijima 
| utjecaji        = [[Sokrat]]
| utjecao_na      =
}}
'''Kalikle''', grčki [[filozof]] i kasni [[sofist]], lik iz [[Platon]]ova dijaloga ''Gorgija'', širio je skrajnje diskutabilni nauk. Po njemu, zakone uglavnom donose slabiji kako bi se zaštitili od prava na vladanje, koje pak, po naravi, pripada jačima. Dakle, mudriji se i jači ne trebaju obazirati na zakone, već moraju djelovati po vlastitim porivima. Kaliklovo učenje je, u biti, relativiziranje [[etika|etičkih]] normi i ne treba čuditi što su ga potonji komentatori često uspoređivali s [[Nietzche]]om.

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{GLAVNIRASPORED:Kalikle}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Sofisti]]</text>
      <sha1>em031082kmherktpyxkmhoueihkpt03</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kratil</title>
    <ns>0</ns>
    <id>126573</id>
    <revision>
      <id>7447553</id>
      <parentid>3944311</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:45:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447553</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1038" sha1="6vayfdot9jde7vfbtr01uv4aw5t4l1e" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             =
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Kratil
| rođenje         = [[5. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  =
| smrt            =
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = [[predsokratovci]]
| glavni_interesi = [[gnoseologija]] 
| poznate_ideje   =  
| utjecaji        = [[Heraklit]]
| utjecao_na      =
}}
'''Kratil''' ([[1. stoljeće]]), grčki [[filozof]]. 

Kao [[Heraklit]]ov pristaša, u velikoj je mjeri radikalizirao tvrdnje svog velikog učitelja. Promišljajući glasoviti umotvor da se dvaput ne može okupati u istoj rijeci, on je otišao korak dalje i ustvrdio da se u nju ne može ući ni jednom. Potpuno je odricao mogućnost izvjesne spoznaje, te istinitog iskaza u formi riječi. Naime, riječi su trajni pojmovi, a u prirodi se sve bez prestanka mijenja. 

{{mrva-biog-filozof-grčka}}
{{predsokratovci}}
{{GLAVNIRASPORED:Kratil}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Predsokratovci]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]</text>
      <sha1>6vayfdot9jde7vfbtr01uv4aw5t4l1e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Andrija Dorotić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127700</id>
    <revision>
      <id>7447521</id>
      <parentid>7171924</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:18:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447521</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6678" sha1="3er78mkeozit2j9ss6mm5qx1cyq9xlj" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Hrvatska filozofija
| era             = Hrvatska filozofija 16.-19. stoljeća
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Andrija Dorotić
| rođenje         = [[25. listopada]] [[1761.]]
| mjesto_rođenja  = [[Sumartin]]
| smrt            = [[4. rujna]] [[1837.]]
| mjesto_smrti    = Sumartin
| škola_tradicija = [[renesansa]]
| glavni_interesi = [[antropologija]], [[logika]] 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
}}

'''Andrija Dorotić''' ([[Sumartin]], [[25. listopada]] [[1761.]] – [[Sumartin]] [[4. rujna]] [[1837.]]), hrvatski političar, filozof i politički pisac.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=HE//LZMK |url=https://enciklopedija.hr/clanak/16006 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; [[Franjevac]], svestrani [[humanizam|humanistički]] duh, značajna osoba u povijesti razvitka hrvatske misli. Pretpreporodni borac za sjedinjenje hrvatskih zemalja, i općenito predšasnik i rodonačelnik svih državotvoraca i napredni pronositelj hrvatske integralističke misli. Dalmatinski franjevački provincijal, ravnatelj tajne državne policije, revolucionar, prkosnik, prorok i stradalnik, filozof, pravnik, matematičar i fizičar.

Istaknuo se kao jedan od vođa ustanka dalmatinskih Hrvata 1806. godine protiv Francuske vladavine, u kojoj je sudjelovao nakon što je još 1790. godine napisao knjigu &quot;Razmišljanja o revoluciji u Francuskoj&quot; s jasno izloženim i dobro obrazloženim protu-revolucinarnim stavom; stoga Stipe Kljajić označava 2021. god. A. Dorotića intelektualnim začetnikom [[Konzervativizam|konzervativizma]] u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;[https://www.naklada-pavicic.hr/stipe-kljaic-povijest-kontrarevolucije-hrvatska-konzervativna-misao-1789-do-1989/ Ivan Smiljanić, prezentacija knjige Stipe Kljaića, &quot;Povijest kontrarevolucije: hrvatska konzervativna misao od 1789. do 1989.&quot;], 2021., &quot;PIP Pavičić&quot;. Pristupljeno 6. rujna 2024.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Rodio se u [[brač]]kom mjestu Sumartinu. Studirao je filozofiju i bogoslovlje u [[Ferrara|Ferrari]], a za profesora je položio u [[Rim]]u. Predavao je filozofiju na franjevačkim učilištima u [[Orvieto|Orvietu]] 1790./91., Rimu ([[Aracoeli]]) (1791. – 1794.), a bogoslovlje u [[Perugia|Perugiji]] 1794. i Mletcima 1794. – 1797. godine. Potom se vratio u Hrvatsku, gdje je predavao u Šibeniku 1797. – 1803. 

Bio je dalmatinskim [[provincijal]]om. Poslije je djelovao u [[Rama|ramskoj]] župi kao [[kapelan]]. U Ramu je došao zbog straha od [[Mletačka Republika|mletačkih]] progona,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.rama-prozor.info/povijest/turskavlast.htm |title=Rama pod turskom vlašću |archive-url=https://web.archive.org/web/20090923213335/http://www.rama-prozor.info/povijest/turskavlast.htm |archive-date=23. rujna 2009. |access-date=5. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt; prebjegavši pod imenom ''Andrea Chidrotto''.&lt;ref name=&quot;OFM&quot;&gt;[http://public.carnet.hr/ofm/st/biobibl/dorotic/zivot.html Ordo Fratrum Minorum in Croatia - Hrvatski franjevci] Fra Andrija Dorotić pobornik za hrvatsko ujedinjenje&lt;/ref&gt;

Ipak, šira publika više ga zna po njegovom političkom angažmanu. Činjenica je bila da su [[Visovac|visovački]] franjevci pripadali franjevačkoj Provinciji Presvetog Otkupitelja, koja je bila zdužno za sjedinjenje Dalmacije s ostalom Hrvatskom. Sam fra Andrija Dorotić je također zdušno je promicao nužnost ujedinjenja Dalmacije s ostatkom Hrvatske. Radi pripravljanja tog sjedinjenja, u Mletcima je tiskao svoj poznati letak ''Proglašenje narodu dalmatinskomu'',&lt;ref name=&quot;Visovac&quot;&gt;[http://public.carnet.hr/ofm/st/sam/visovac/hist.html Visovački franjevci] [[Vicko Kapitanović]]: Uloga visovačkih franjevaca na području srednje Hrvatske &lt;br /&gt; Napomena: Neobjavljeni hrvatski tekst članka: &quot;Die Rolle der Franziskaner von Visovac in der Kroatischen Geschichte&quot;, [[Archivum Franciscanum Historicum]], 77 (1984) 421-434 &lt;/ref&gt; te prisnije veze s Austrijom. 

Za vrijeme francuske ([[Napoleon]]ove) vlasti, uz još neke franjevce (fra Šimun Ivanković, fra Stjepan Lerotić, fra Ivan Živanović ), bio je jednim od vođa [[ustanak Hrvata u sjevernoj Dalmaciji 1806.|ustanka]] mjesnih Hrvata [[1806.]] Ustanak su podigli radi zbacivanja Francuza, koji su svojim ponašanjem vrijeđali vjerske osjećaje domaćeg stanovništva. U tom ustanku je Dorotić bio vojnim povjerenikom u [[Skradin]]u, i otvoreno se stavio na austrijsku stranu.&lt;ref name=&quot;Visovac&quot;/&gt; 1813. je pokušao ponovno podignuti ustanak.

Njegov angažman za hrvatsko ujedinjenje je po nekim izvorima išao i dalje. Tako je jedno izvješće iz dijelova Hrvatske pod neposrednom austrijskom upravom govorilo da se Dorotić udružio s biskupom [[Maksimilijan Vrhovac|Vrhovcem]] i banskim namjesnikom u ''Zagrebačku ligu'', ligu koja je željela sjedinjenje hrvatskih kraljevina: Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.&lt;ref name=&quot;OFM&quot;/&gt;

Istakao se za vrijeme velike gladi [[1829.]] pri pomoći stanovništvu Sumartina i okolice. Od mirovine što ju je uštedio kupio je jedan posjed i ustanovio pobožnu zakladu za pomoć mjesnoj crkvi i siromasima rodnog mjesta.

Njegovi filozofski rukopisi (u knjižnici makaranskog franjevačkog samostana) još čekaju pomnog proučavatelja.

== Djela ==

* ''Philosophicum specimen de homine''
* ''Cosmologia''
* ''Ethica''
* ''Historia philosophiae enarratio''
* ''In universam philosophiam isagoge''
* ''Logica theoretica et practica''
* ''Ontologia''
* ''Philosophiae elementa''
* ''Philosophiae rudimenta''

Poznat je njegov letak ''Proglascegne narodu dalmatinskom'' iz 1797.

== Djela o Dorotiću ==
* Dušan Berić: Andrija Dorotić i njegove pjesme, Anali Historijskog instituta JAZU u Dubrovniku
* Vicko Kapitanović): Fra Andrija Dorotić i hrvatsko ujedinjenje
* (prir. Vicko Kapitanović): Politički spisi

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://public.carnet.hr/ofm/st/biobibl/kapitan/recenzije.html OFM] Recenzije (i na talijanskom)
* [http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Theresianum__poceci_njemacko_hrvatskih_knjizevnih_i_kulturnih_odnosa_i_ilirizam Kolo br.3/2007.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120928081025/http://www.matica.hr/kolo/kolo2007_3.nsf/AllWebDocs/Theresianum__poceci_njemacko_hrvatskih_knjizevnih_i_kulturnih_odnosa_i_ilirizam |date=28. rujna 2012. }} Ivan Pederin: Theresianum, počeci njemačko-hrvatskih književnih i kulturnih odnosa i ilirizam

{{GLAVNIRASPORED:Dorotić, Andrija}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 16. – 19. stoljeća]]
[[Kategorija:Hrvatski franjevci]]
[[Kategorija:Hrvatski katolički svećenici]]
[[Kategorija:Životopisi, Sumartin]]</text>
      <sha1>3er78mkeozit2j9ss6mm5qx1cyq9xlj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Juraj Dubrovčanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>127723</id>
    <revision>
      <id>7447522</id>
      <parentid>7444892</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:18:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447522</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1192" sha1="42euj8inzqryasw8ywkqp32c5ooc5mq" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Hrvatska filozofija
| era             = Hrvatska filozofija 16.-19. stoljeća
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Juraj Dubrovčanin
| rođenje         = ?
| mjesto_rođenja  = [[Dubrovnik]]
| smrt            = [[1622.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[renesansa]]
| glavni_interesi = [[aristotelizam]], [[retorika]] 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Aristotel]], [[Raymond Lulle]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Juraj Dubrovčanin''' (Georgius Raguseus), “philosophus orator”, zastupnik [[peripatetizam|peripatetizma]], odlikovao se čvrsto oblikovanim stajalištima, koje je iskazivao jasno i precizno, što mu je zarano priskrbilo počasni naziv “filozof govornik”. Sukladno gore rečenom, gorljivo je sudjelovao u rasprama, polemizirajući sa starijim autorima, ali i sa suvremenicima.

== Djela ==

* ''Commentarium in artem Raymundi Lulli''
* ''Commentaria in universam Aristotelis philosophiam''
* ''Disputationum Peripateticarum''
* ''Epistolarum de logica, rhetorica, aliisque scientiis''
* ''De divinatione''

[[Kategorija:Hrvatski filozofi 16. – 19. stoljeća]]
[[Kategorija:Životopisi, Dubrovnik]]</text>
      <sha1>42euj8inzqryasw8ywkqp32c5ooc5mq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>ICE</title>
    <ns>0</ns>
    <id>130264</id>
    <revision>
      <id>7448008</id>
      <parentid>5388863</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:38:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7448008</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="357" sha1="dh3rvc5553sgzs4yqdwhlq2liv8rtv5" xml:space="preserve">{{mz}}

* [[InterCityExpress]] ili skraćeno '''ICE''', [[vlak velikih brzina]] Njemačkih željeznica.
* [[InterCity Express (Citytrain)]], željeznički sustav u gradu [[Brisbane]], [[Australija]]
* [[International Cometary Explorer]], svemirska misija
* [[Information and Content Exchange]], protokol baziran na [[XML]]-u
* [[ice (droga)]]

{{razdvojba}}</text>
      <sha1>dh3rvc5553sgzs4yqdwhlq2liv8rtv5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brašno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>131744</id>
    <revision>
      <id>7447856</id>
      <parentid>7279983</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:42:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prah|Prah]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447856</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5922" sha1="mgpd5oaxy9ortqv58747j1sev2f3el9" xml:space="preserve">[[Datoteka:Mjøl.jpg|mini|242x242px|Bijelo brašno]]
'''Brašno''' je proizvod uzastopnoga mehaničkog usitnjavanja (mljevenja) i prosijavanja zrna [[Žitarice|žitarica]], leguminoza, [[gomolj]]a, sjemena uljarica, ostalih prehrambenih sirovina i začina te drugih tvari. S prehrambenog stajališta brašno je poluproizvod koji služi kao osnova sirovina za proizvodnju [[kruh]]a, [[Pecivo|peciva]], [[keks]]a, [[tjestenina]] i slastica ili kao dodatak u pripremi jela.

Na tržištu se pojavljuje pod različitim nazivima, koji ukazuju na podrijetlo, proizvodni postupak ili namjenu.

==Vrste==
Postoje razne podjele i vrste brašna:

*prema porijeklu
**od žitarica
***[[pšenica|pšenično]] (ili krušno; vrste: durum brašno (semolina - grubo mljeveno brašno od durum pšenice, vrste: gruba, sitna, rimacinata), dinkel brašno&lt;ref&gt;https://www.podravka.hr/clanak/6717cdfc-610e-11eb-9a11-0242ac12004a/ukratko-o-brasnima-8230/&lt;/ref&gt;), [[zob]]eno, [[raž]]eno, [[ječam|ječmeno]] (i sladno), [[kukuruz]]no, [[proso|proseno]], [[pir]]ovo, [[riža|rižino]], [[heljda|heljdino]], [[tapioka]], [[tritikal]]ovo (hibrid stvoren križanjem pšenice i raži)&lt;ref&gt;https://www.podravka.hr/clanak/6717cdfc-610e-11eb-9a11-0242ac12004a/ukratko-o-brasnima-8230/&lt;/ref&gt;...
**[[kokos]]ovo, [[konoplja|konopljino]], [[lan]]eno, [[soja|sojino]], [[kesten]]ovo, brašno guar graha...
**mješavine više vrsta brašna

*prema boji
**bijelo, crno, polubijelo (poznato i kao krušno&lt;ref&gt;https://www.granolio.hr/brand/belje/&lt;/ref&gt;), žuto

*prema udjelu pepela
**T-400 (0,45 %), T-550, T-700, T-750, T-850, T-950, T-1100, T-1250, T-1600 (0,55 – 0,65 %)&lt;ref&gt;https://www.podravka.hr/clanak/6717cdfc-610e-11eb-9a11-0242ac12004a/ukratko-o-brasnima-8230/&lt;/ref&gt;

*prema veličini zrna
**glatko (sitnije, viši udio glutena)
**oštro (krupnije, niži udio glutena)
**krupica
***pšenična krupica (gris)
***kukuruzna krupica (palenta)
***zobena krupica, i druge
**cijelo zrno – integralno/graham/prekrupa&lt;ref name=&quot;Ad&quot;/&gt;

*prema udjelu glutena
**bezglutensko (~ 0 %)
**višenamjensko (8 – 11%)
**glutensko (75 % glutena i 25 % tipskog brašna)&lt;ref name=&quot;Ad&quot;&gt;[https://advent.hr/namirnice/vrste-i-namjena-brasna-54/ Advent ''Vrste i namjena brašna''], pristupljeno 6. listopada 2023.&lt;/ref&gt;

*prema udjelu vlakana&lt;ref name=&quot;Fiber&quot;&gt;[https://thecoconutmama.com/high-fiber-flours/ ''Which Flours Have the Highest Fiber (and Which Have the Lowest)?''], pristupljeno 18. veljače 2024.&lt;/ref&gt;
**visok udio vlakana
***kokosovo (60 %), fava grah (24 %), heljda (10 %), cijelovita/integralna pšenica (6 %), kesten (4 – 10 %&lt;ref name=&quot;chestnut-fiber&quot;&gt;[https://dergipark.org.tr/tr/download/article-file/1220102 ''CHESTNUT FLOUR AND APPLICATIONS OF UTILIZATION''], pristupljeno 18. veljače 2024.&lt;/ref&gt;)
**nizak udio vlakana
***rižino (0 %), tapioka (0 %), vitalni pšenični gluten (0 %), Tip 00 (&lt; 1 %), za kolače (1 g)

*prema uvjetima prerade
**organsko
**instant (toplinski ili enzimski obrađeno)
**prirodno fermentirano

*sladno brašno
**manitoba (pšenično bijelo glatko brašno s visokim udjelom glutena)

Namjensko brašno (brašno za kolače, za dizana tijesta, za vučena (tanka) tijesta, za burek i pite, za tjesteninu...) - specijalizirano brašno namijenjeno određenoj namjeni - je mlinski proizvod koji je svojom kvalitetom prilagođen specifičnim zahtjevima za određene vrste gotovih proizvoda. Za proizvodnju namjenskih brašna koriste se odabrane sorte pšenice iz kojih se odgovarajućim vođenjem procesa mljevenja i dodatnim tehnološkim postupcima postižu karakteristična svojstva za pojedine vrste namjenskih brašna.&lt;ref&gt;https://www.podravka.hr/clanak/6717cdfc-610e-11eb-9a11-0242ac12004a/ukratko-o-brasnima-8230/&lt;/ref&gt;

Uporabna vrijednost brašna ovisi o udjelu [[škrob]]a, [[Bjelančevine|bjelančevina]] (posebno) [[gluten]]a, vlaknastih tvari i pepela koji nastaje spaljivanjem brašna, a boja o udjelu jezgre zrna, endosperma (daje brašnu bijelu boju) i ovojnice /posija/ (tamna boja).

==Dobivanje==

Kako se s povećanjem broja uzastopnih meljava i prosijavanja sve više uklanja ovojnica, povećava se udio endosperma i brašno postaje sve finije i svjetlije (bijelo). Finoća izmeljavanja izražava se udjelom pepela (finije brašno dat će manje pepela, jer on potječe uglavnom od ovojnice). Udio pepela (mg / 100 g) označava se kao tip brašna, npr. bijelo pšenično brašno tipa 400, 500, 600 i 800.

Najčešće se proizvodi od [[pšenica|pšenice]], pa riječ ''brašno'' bez naznake vrste podrazumijeva ''pšenično brašno''. Brašno je ključni sastojak [[kruh]]a, koji je glavni prehrambeni artikl u mnogim zemljama.

Osim od pšenice, izrađuje se od [[kukuruz]]a, [[raž]]i, [[ječam|ječma]] i [[riža|riže]]. Mljevene mahunarke i orašasti plodovi, poput [[soja|soje]], [[kikiriki]]ja, [[badem]]a i sličnih, također se nazivaju &quot;brašno&quot;. Grublje mljeveni plodovi se obično zovu [[krupica]] (često i ''gris'' po [[njemački jezik|njemačkom]]).

==Pšenično brašno==

Pšenično brašno često nosi i oznake meko (za bijeli kruh i kolače) ili oštro (za kolače). Oštro brašno je tip 400, a dobiva se izdvajanjem iz mekog brašna tipa 500. Pšenično brašno je jedno od najvažnijih namirnica u europskoj i američkoj kulturi, i bitni sastojak u većini vrsta [[kruh]]a i [[tijesto|tijesta]].

Pšenično brašno sadrži [[bjelančevina|bjelančevinu]] nazvanu [[gluten]], koje daje tijestu elastičnu strukturu. To omogućuju zadržavanje mjehurića, što daje prozračan i mekan konačni proizvod, prikladan za kruh, kolače i slično.

==Izvor==
{{izvori}}
* Hrvatska enciklopedija, Broj 2 (Be-Da), str. 124. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 2000.g. {{ISBN|953-6036-32-0}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
|commonscat     = Flour
|commonscathr   = brašno
|wječnik        = brašno
}}

{{mrva-prehrana}}

[[Kategorija:Hrana]]
[[Kategorija:Prah]]</text>
      <sha1>mgpd5oaxy9ortqv58747j1sev2f3el9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Fizika elementarnih čestica</title>
    <ns>14</ns>
    <id>133976</id>
    <revision>
      <id>7447865</id>
      <parentid>7320925</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:48:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Čestice|Čestice]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447865</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="133" sha1="a3f58wni2l5tg0j647u4k5w5w9n4vgb" xml:space="preserve">{{catmore}}
{{Commonscat|Particle physics}}

[[Kategorija:Grane fizike]]
[[Kategorija:Kvantna teorija polja]]
[[Kategorija:Čestice]]</text>
      <sha1>a3f58wni2l5tg0j647u4k5w5w9n4vgb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Goran Švob</title>
    <ns>0</ns>
    <id>137852</id>
    <revision>
      <id>7447516</id>
      <parentid>7396798</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:15:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447516</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8378" sha1="ad145c1qpwfj261iciwihulvk1mphqr" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija |
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]] |
| slika           = Svob_01.jpeg |
| opis_slike      =
| ime             = Goran Švob |
| rođenje         = [[29. svibnja]] [[1947.]]
| mjesto_rođenja  = [[Zagreb]], [[Hrvatska]])
| smrt            = [[18. travnja]] [[2013.]]
| mjesto_smrti    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]])
| škola_tradicija = [[analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[logika]], [[filozofija jezika]], [[filozofija matematike]] 
| utjecaji        = [[Gottlob Frege|Frege]], [[Bertrand Russell|Russell]], [[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]], [[logički pozitivizam]], [[filozofija običnog jezika]]
| utjecao_na      =
}}

'''Goran Švob''' ([[Zagreb]], [[29. svibnja]] [[1947.]] – [[18. travnja]] [[2013.]]), [[hrvatska|hrvatski]] [[filozofija|filozof]] i [[logika|logičar]]. S nekolicinom ostalih hrvatskih filozofa predstavnik [[Analitička filozofija|analitičke filozofije]] u Hrvatskoj. Uz svoju filozofsku aktivnost bio je poznat kao vrstan samouk [[japanski jezik|japanolog]] i [[kineski jezik|sinolog]].&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/nastavnici/goran-svob/ Osobna stranica na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu]&lt;/ref&gt; 

==Kratki životopis==
Goran Švob rodio se u Zagrebu 1947. gdje je završio gimnaziju i diplomirao [[Engleski jezik|anglistiku]] i filozofiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] (1971). Iste godine postaje asistent na Katedri za logiku. Od [[1975.]] predaje logiku i vodi seminar logike na studiju filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu do umirovljenja 2013. Bio je voditelj projekta Logika, univerzalni jezik i filozofija jezika. Studijske boravke provodio je na Sveučilištima u Oxfordu te u Japanu, Kini, Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji. Preminuo je iste godine nakon kratke i teške bolesti.

==Filozofski pogledi==
===Filozofija jezika===
Švob je kao filozof jezika bio pod velikim utjecajem njemačkog matematičara i logičara [[Gottlob Frege|Gottloba Fregea]] i njegovih sljedbenika [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]] i [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]]. Iako je [[analitička filozofija|analitički filozof]], kritizira razvoj filozofije jezika te tradicije od 60-ih pa do današnjih dana, a naročito filozofiju jezika filozofa [[Saul Kripke|Saula Kripkea]] te različite ideje koje su nastale u novo doba (npr. [[semantika mogućih svjetova]] i [[rigidni dezignator]]). Po Švobu dovoljne temelje suvremene filozofije jezika dao je Frege, te stoga nije potrebno razmišljati u pristupu drugačijem nego Fregeovu jer on dovodi do nepotrebnih komplikacija i problema koji su samo rješivi idejama kao gore navedena semantika mogućih svjetova, za koje on sumnja da je vjerodostojna zamisao. Švoba bi se, uz filozofa [[Michael Dummett|Michaela Dummetta]] poznatog po oživljavanju interesa za Fregea u suvremenoj filozofiji, moglo okategorizirati kao novofregeovca.
===Logika===
Logici pristupa kao [[Logicizam|logicist]] - škola misli u [[Filozofija matematike|filozofiji matematike]] započeta Gottlobom Fregeom koja tvrdi da je cijela matematika ili barem njen dio svodiva na logičke principe. Kritičar je suvremenih tzv. neklasičnih logika koje su prema njemu jednostavno neuporabljive zbog svojeg velikog broja te arbitrarnog mijenjanja prinicipa klasične logike.     
===Metafizika===
Prema [[metafizika|metafizici]] zauzima izrazito [[Logički pozitivizam|pozitivistički]] i redukcionistički stav. Za njega su filozofski problemi zapravo pseudoproblemi nastali zbog jezičnih zavrzlama, što su, po njegovu mišljenju, pokazali [[Filozofija običnog jezika|filozofi običnog jezika]] kao [[J. L. Austin]] i [[Gilbert Ryle]]. 
===Kontinentalna filozofija===
Kao analitički filozof kritizira drugu dominantnu tradiciju u zapadnoj filozofiji, [[kontinentalna filozofija|kontinentalnu filozofiju]]. Posebno je kritizirao [[postmodernizam]] i suprotstavljao se stavovima [[Jacques Derrida|Derride]], [[Michel Foucault|Foucaulta]] i [[Slavoj Žižek|Žižeka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=2719#.YCvpj3ko9aQ |title=Goran Švob |access-date=16. veljače 2021. |archive-date=15. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140315014327/http://www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=2719#.YCvpj3ko9aQ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Djela ===
Djelo ''Frege: Pojmovno pismo'' analizira temeljne Fregeove radove o [[funkcija|funkciji]], pismu i pojmu, a knjiga je izmijenjena i dopunjena verzija Švobove filozofske disertacije ''Fregeovo pojmovno pismo i zasnivanje moderne logike''.

U knjizi ''Od slike do igre'' Švob sabire radove o [[Gottlob Frege|Fregeu]], [[Bertrand Russell|Russellu]] i [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteinu]], pri čemu posebno mjesto zauzima esej ''S Leibnizom do Kine'', gdje se povezuje Leibnizova fascinacija Kinom s [[japansko pismo|japanskim]] preuzimanjem [[kinesko pismo|kineskih ideograma]].

== Film ==
Goran Švob bio je i dio rane faze hrvatskoga filma, koje je [[Hrvoje Turković]] predstavio značajnima u razvoju hrvatske amaterske kinematografije te se već kao gimnazijalac istaknuo &quot;svojim buntovničkim i vrlo sugestivnim filmovima&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/25398332/Letimi%C4%8Dna_povijest_ranog_hrvatskog_eksperimentalnog_filma_pedesete_i_%C5%A1ezdesete_godine_An_overview_of_early_history_of_Croatian_experimental_film_ Letimična povijest ranog hrvatskog eksperimentalnog filma – pedesete i šezdesete godine (An overview of early history of Croatian experimental film)]&lt;/ref&gt; Turković ga ubraja u prvu generaciju istaknutih filmskih alternativaca koji su stekli međunarodnu reputaciju&lt;ref&gt;[https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd%3A3518/datastream/PDF/view Torić, Jakov: Autorski igrani dugometražni film u Hrvatskoj 1960-ih godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205101956/https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd:3518/datastream/PDF/view |date=5. prosinca 2022. }}.&lt;/ref&gt;

Glavna su mu djela film ''Udarci'' ([[1964.]]) te ''Bježi'' ([[1969.]]).

==Bibliografija==
'''Autorske knjige'''
* ''Frege: Pojmovno Pismo'', Zagreb, Filozofski fakultet, (1992).
* ''Od slike do igre: ogledi o logici i o filozofiji jezika'', Zagreb, ArTresor, (2009).
'''Članci'''
* ''O nekim pretpostavkama polivalentne logike'', Praxis 3-4, (1972).
* ''O tvrdnji i znaku asercije'', Praxis 3-5, (1975).
* ''Ima li danas logičkih antinomija?'', Filozofska istraživanja 3, (1985).
* ''The Heritage of Frege's Begriffsschrift'', Acta Analytica 25, (2000). 

==Izvori==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/nastavnici/goran-svob/ Osobna stranica na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=163916 Davor Lauc, ''In memoriam - Goran Švob (1947. – 2013.)'', ''Filozofska istraživanja'', vol 33 no. 2, rujan 2013.]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=173167 Ines Skelac, ''In memoriam Goran Švob'', ''Čemu'', vol. XI no. 21, prosinac 2013.]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=194319 Srećko Kovać, ''Goran Švob (1947–2013) in memoriam'', ''Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine'', Vol.40. No.1 (79), listopad 2014.]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=153445 Neven Sesardić, ''Goran Švob (1947–2013)'', Prolegomena, Vol.12 No.1 Lipanj 2013.]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/178235 Kristina Šekrst, ''In memoriam: Goran Švob'', Scopus, Vol. XIII No. 26, 2014.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=9iCSBXRaI2o YouTube: Nastava logike i kriza hrvatskog društva (Pola ure kulture)]
* [https://enciklopedija.hr/clanak/60085 Švob, Goran]
* [https://www.academia.edu/25398332/Letimi%C4%8Dna_povijest_ranog_hrvatskog_eksperimentalnog_filma_pedesete_i_%C5%A1ezdesete_godine_An_overview_of_early_history_of_Croatian_experimental_film_ Letimična povijest ranog hrvatskog eksperimentalnog filma – pedesete i šezdesete godine (An overview of early history of Croatian experimental film)]
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{GLAVNIRASPORED:Švob, Goran}}
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>ad145c1qpwfj261iciwihulvk1mphqr</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447517</id>
      <parentid>7447516</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:15:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447517</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8376" sha1="hxrolrzvekn2p9h2wl73rcuhm77t2xi" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija |
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]] |
| slika           = Svob_01.jpeg |
| opis_slike      =
| ime             = Goran Švob |
| rođenje         = [[29. svibnja]] [[1947.]]
| mjesto_rođenja  = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt            = [[18. travnja]] [[2013.]]
| mjesto_smrti    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| škola_tradicija = [[analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[logika]], [[filozofija jezika]], [[filozofija matematike]] 
| utjecaji        = [[Gottlob Frege|Frege]], [[Bertrand Russell|Russell]], [[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]], [[logički pozitivizam]], [[filozofija običnog jezika]]
| utjecao_na      =
}}

'''Goran Švob''' ([[Zagreb]], [[29. svibnja]] [[1947.]] – [[18. travnja]] [[2013.]]), [[hrvatska|hrvatski]] [[filozofija|filozof]] i [[logika|logičar]]. S nekolicinom ostalih hrvatskih filozofa predstavnik [[Analitička filozofija|analitičke filozofije]] u Hrvatskoj. Uz svoju filozofsku aktivnost bio je poznat kao vrstan samouk [[japanski jezik|japanolog]] i [[kineski jezik|sinolog]].&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/nastavnici/goran-svob/ Osobna stranica na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu]&lt;/ref&gt; 

==Kratki životopis==
Goran Švob rodio se u Zagrebu 1947. gdje je završio gimnaziju i diplomirao [[Engleski jezik|anglistiku]] i filozofiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] (1971). Iste godine postaje asistent na Katedri za logiku. Od [[1975.]] predaje logiku i vodi seminar logike na studiju filozofije Filozofskog fakulteta u Zagrebu do umirovljenja 2013. Bio je voditelj projekta Logika, univerzalni jezik i filozofija jezika. Studijske boravke provodio je na Sveučilištima u Oxfordu te u Japanu, Kini, Njemačkoj, Austriji i Velikoj Britaniji. Preminuo je iste godine nakon kratke i teške bolesti.

==Filozofski pogledi==
===Filozofija jezika===
Švob je kao filozof jezika bio pod velikim utjecajem njemačkog matematičara i logičara [[Gottlob Frege|Gottloba Fregea]] i njegovih sljedbenika [[Bertrand Russell|Bertranda Russella]] i [[Ludwig Wittgenstein|Ludwiga Wittgensteina]]. Iako je [[analitička filozofija|analitički filozof]], kritizira razvoj filozofije jezika te tradicije od 60-ih pa do današnjih dana, a naročito filozofiju jezika filozofa [[Saul Kripke|Saula Kripkea]] te različite ideje koje su nastale u novo doba (npr. [[semantika mogućih svjetova]] i [[rigidni dezignator]]). Po Švobu dovoljne temelje suvremene filozofije jezika dao je Frege, te stoga nije potrebno razmišljati u pristupu drugačijem nego Fregeovu jer on dovodi do nepotrebnih komplikacija i problema koji su samo rješivi idejama kao gore navedena semantika mogućih svjetova, za koje on sumnja da je vjerodostojna zamisao. Švoba bi se, uz filozofa [[Michael Dummett|Michaela Dummetta]] poznatog po oživljavanju interesa za Fregea u suvremenoj filozofiji, moglo okategorizirati kao novofregeovca.
===Logika===
Logici pristupa kao [[Logicizam|logicist]] - škola misli u [[Filozofija matematike|filozofiji matematike]] započeta Gottlobom Fregeom koja tvrdi da je cijela matematika ili barem njen dio svodiva na logičke principe. Kritičar je suvremenih tzv. neklasičnih logika koje su prema njemu jednostavno neuporabljive zbog svojeg velikog broja te arbitrarnog mijenjanja prinicipa klasične logike.     
===Metafizika===
Prema [[metafizika|metafizici]] zauzima izrazito [[Logički pozitivizam|pozitivistički]] i redukcionistički stav. Za njega su filozofski problemi zapravo pseudoproblemi nastali zbog jezičnih zavrzlama, što su, po njegovu mišljenju, pokazali [[Filozofija običnog jezika|filozofi običnog jezika]] kao [[J. L. Austin]] i [[Gilbert Ryle]]. 
===Kontinentalna filozofija===
Kao analitički filozof kritizira drugu dominantnu tradiciju u zapadnoj filozofiji, [[kontinentalna filozofija|kontinentalnu filozofiju]]. Posebno je kritizirao [[postmodernizam]] i suprotstavljao se stavovima [[Jacques Derrida|Derride]], [[Michel Foucault|Foucaulta]] i [[Slavoj Žižek|Žižeka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=2719#.YCvpj3ko9aQ |title=Goran Švob |access-date=16. veljače 2021. |archive-date=15. ožujka 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140315014327/http://www.hfs.hr/novosti_detail.aspx?sif=2719#.YCvpj3ko9aQ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Djela ===
Djelo ''Frege: Pojmovno pismo'' analizira temeljne Fregeove radove o [[funkcija|funkciji]], pismu i pojmu, a knjiga je izmijenjena i dopunjena verzija Švobove filozofske disertacije ''Fregeovo pojmovno pismo i zasnivanje moderne logike''.

U knjizi ''Od slike do igre'' Švob sabire radove o [[Gottlob Frege|Fregeu]], [[Bertrand Russell|Russellu]] i [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteinu]], pri čemu posebno mjesto zauzima esej ''S Leibnizom do Kine'', gdje se povezuje Leibnizova fascinacija Kinom s [[japansko pismo|japanskim]] preuzimanjem [[kinesko pismo|kineskih ideograma]].

== Film ==
Goran Švob bio je i dio rane faze hrvatskoga filma, koje je [[Hrvoje Turković]] predstavio značajnima u razvoju hrvatske amaterske kinematografije te se već kao gimnazijalac istaknuo &quot;svojim buntovničkim i vrlo sugestivnim filmovima&quot;.&lt;ref&gt;[https://www.academia.edu/25398332/Letimi%C4%8Dna_povijest_ranog_hrvatskog_eksperimentalnog_filma_pedesete_i_%C5%A1ezdesete_godine_An_overview_of_early_history_of_Croatian_experimental_film_ Letimična povijest ranog hrvatskog eksperimentalnog filma – pedesete i šezdesete godine (An overview of early history of Croatian experimental film)]&lt;/ref&gt; Turković ga ubraja u prvu generaciju istaknutih filmskih alternativaca koji su stekli međunarodnu reputaciju&lt;ref&gt;[https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd%3A3518/datastream/PDF/view Torić, Jakov: Autorski igrani dugometražni film u Hrvatskoj 1960-ih godina] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221205101956/https://zir.nsk.hr/islandora/object/unizd:3518/datastream/PDF/view |date=5. prosinca 2022. }}.&lt;/ref&gt;

Glavna su mu djela film ''Udarci'' ([[1964.]]) te ''Bježi'' ([[1969.]]).

==Bibliografija==
'''Autorske knjige'''
* ''Frege: Pojmovno Pismo'', Zagreb, Filozofski fakultet, (1992).
* ''Od slike do igre: ogledi o logici i o filozofiji jezika'', Zagreb, ArTresor, (2009).
'''Članci'''
* ''O nekim pretpostavkama polivalentne logike'', Praxis 3-4, (1972).
* ''O tvrdnji i znaku asercije'', Praxis 3-5, (1975).
* ''Ima li danas logičkih antinomija?'', Filozofska istraživanja 3, (1985).
* ''The Heritage of Frege's Begriffsschrift'', Acta Analytica 25, (2000). 

==Izvori==

{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

* [http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/nastavnici/goran-svob/ Osobna stranica na Odsjeku za filozofiju Filozofskoga fakulteta u Zagrebu]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=163916 Davor Lauc, ''In memoriam - Goran Švob (1947. – 2013.)'', ''Filozofska istraživanja'', vol 33 no. 2, rujan 2013.]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=173167 Ines Skelac, ''In memoriam Goran Švob'', ''Čemu'', vol. XI no. 21, prosinac 2013.]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=194319 Srećko Kovać, ''Goran Švob (1947–2013) in memoriam'', ''Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine'', Vol.40. No.1 (79), listopad 2014.]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=153445 Neven Sesardić, ''Goran Švob (1947–2013)'', Prolegomena, Vol.12 No.1 Lipanj 2013.]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/178235 Kristina Šekrst, ''In memoriam: Goran Švob'', Scopus, Vol. XIII No. 26, 2014.]
* [https://www.youtube.com/watch?v=9iCSBXRaI2o YouTube: Nastava logike i kriza hrvatskog društva (Pola ure kulture)]
* [https://enciklopedija.hr/clanak/60085 Švob, Goran]
* [https://www.academia.edu/25398332/Letimi%C4%8Dna_povijest_ranog_hrvatskog_eksperimentalnog_filma_pedesete_i_%C5%A1ezdesete_godine_An_overview_of_early_history_of_Croatian_experimental_film_ Letimična povijest ranog hrvatskog eksperimentalnog filma – pedesete i šezdesete godine (An overview of early history of Croatian experimental film)]
* {{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{GLAVNIRASPORED:Švob, Goran}}
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>hxrolrzvekn2p9h2wl73rcuhm77t2xi</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Samuel von Pufendorf</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139106</id>
    <revision>
      <id>7447565</id>
      <parentid>6787202</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:53:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447565</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1139" sha1="r2xkd4c0ec4uz1ao5370bj76es9hvtt" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          =Zapadna filozofija
| era             =[[Filozofija 17. stoljeća]]
| slika           =Samuel von Pufendorf.jpg
| opis_slike      =
| ime             =Samuel von Pufendorf
| rođenje         =[[8. siječnja]] [[1632.]]
| mjesto_rođenja  =[[Dorfchemnitz]], [[Kursachsen]]
| smrt            =[[13. listopada]] [[1694.]]
| mjesto_smrti    =[[Berlin]]
| škola_tradicija =[[Racionalizam]]
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =[[Baruch de Spinoza]] &lt;br&gt;[[René Descartes]] &lt;br&gt;[[Thomas Hobbes]]
| utjecao_na      =
}}
'''Samuel von Pufendorf''' ([[Dorfchemnitz]], [[Kursachsen]], [[8. siječnja]] [[1632.]] – [[Berlin]], [[13. listopada]] [[1694.]]), [[Njemačka|njemački]] filozof.

Bio je tipični novovjekovni [[Filozofija|mislilac]]. Na njegovu misao najviše su utjecali [[René Descartes]] i [[Racionalizam|racionalno]] - [[Etika|etička]] filozofija [[Baruch de Spinoza|Barucha de Spinoze]].

{{Mrva-biog-filozof-njemačka}}

{{GLAVNIRASPORED:Pufendorf, Samuel von}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Europski filozofi 16. – 19. stoljeća]]
[[Kategorija:Racionalisti]]</text>
      <sha1>r2xkd4c0ec4uz1ao5370bj76es9hvtt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pierre Bayle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>139311</id>
    <revision>
      <id>7447594</id>
      <parentid>7226320</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:34:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447594</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3081" sha1="aesb51yq519b07s5kvyam7xthbingwd" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = Rana suvremena filozofija
| slika           = Pierre Bayle by Louis Ferdinand Elle.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| ime             = Pierre Bayle
| rođenje         = [[18. studenoga]] [[1647.]]
| mjesto_rođenja  =[[La Carla]]
| smrt            = [[28. prosinca]] [[1706.]]
| mjesto_smrti    = [[Rotterdam]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[filozofija politike]], [[filozofija uma]], [[epistemologija]], [[metafizika]], [[filozofija religije]]
| poznate_ideje   = vjerska snošljivost, [[skepticizam]], [[fideizam]]
| utjecaji        = [[Rene Descartes|Descartes]], [[Nicolas Malebranche|Malebranche]] 
| utjecao_na      = [[George Berkeley|Berkeley]], [[David Hume|Hume]], [[Voltaire]], [[Dennise Diderot|Diderot]] i ostali francuski prosvjetitelji
| potpis          =
}}
'''Pierre Bayle''' ([[La Carla]], [[18. studenoga]] [[1647.]] – [[Rotterdam]], [[28. prosinca]] [[1706.]]), francuski [[filozofija|filozof]], [[kršćanstvo|kršćanski]] [[teologija|teolog]] i [[leksikografija|leksikograf]].

Bio je profesor na akademiji u Sedanu i na sveučilištu u Rotterdamu. Borio se za slobodu ljudske misli i toleranciju u pitanjima moralnog uvjerenja. Protivnik je [[dogmatizam|dogmatizma]], propovijedao je odvajanje crkve od države i vodio borbu protiv [[Kalvinizam|kalvinizma]] i papizma. Glavno djelo &quot;Povijesni i kritički rječnik&quot; pisano je na temelju golemoga znanja i prva je zapadnoeuropska enciklopedija, u kojoj je definirao pojmove i kritički osvijetlio društvo svoga doba. 

Svojom prvom tezom o [[komet]]u usprotivio se svim natprirodnim tumačenjima prirodnih pojava. Žigosan kao bezbožnik, objavio je studiju o povijesti kalvinizma, izazvavši protiv sebe mržnju [[jezuiti|jezuita]], tako da su mu knjigu spalili, a njegova brata bacili u tamnicu, gdje je umro. Uznemiren tim umorstvom, ušao je u borbu protiv katolicizma, ali negirajući i kalvinizam. 

== Djela ==
* Pismo o kometu (''Lettre sur la comète'', 1682.)
* Različite misli o kometu (''Pensées diverses sur la comète'', 1683.) 
* Opća kritika povijesti kalvinizma Oca Maimbourga (''Critique gènèrale de l’histoire du calvinisme du Père Maimbourg'', 1683.)
* Filozofski komentar na ove riječi Isusa Krista: &quot;Prisili ih neka uđu&quot; (''Commentaire philosophique sur ces paroles de Jésus-Christ&amp;nbsp;: &quot;Contrains-les d’entrer&quot;'', 1686.)
* Povijesni i kritički rječnik (''Dictionnaire historique et critique'', 1697.)
* Odgovor na pitanja gospodina iz provincije (''Réponse aux questions d’un provincial'', 1706.)
* Razgovori Maximusa i Temiste (''Entretiens de Maxime et de Thémiste'', 1707.)

== Vanjske poveznice ==
[https://artfl-project.uchicago.edu/content/dictionnaire-de-bayle Digitalno izdanje Povijesnog i kritičkog rječnika] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20201020183051/https://artfl-project.uchicago.edu/content/dictionnaire-de-bayle |date=20. listopada 2020. }} (francuski izvornik) 

{{GLAVNIRASPORED:Bayle, Pierre}}
[[Kategorija: Francuski filozofi]]</text>
      <sha1>aesb51yq519b07s5kvyam7xthbingwd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Šantideva</title>
    <ns>0</ns>
    <id>140298</id>
    <revision>
      <id>7447595</id>
      <parentid>7080610</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:37:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447595</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2710" sha1="098308k0ucp6h62mhshre0s2vbhmcfw" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          =
| era             =
| slika           = Shantideva.jpg
| opis_slike      = Prikaz Šantideve iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]].
| veličina        =
| ime             = Šantideva
| rođenje         = [[685.]]
| mjesto_rođenja  = Indija
| smrt            = [[763.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[mahajana]] [[budizam]]
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
'''Šantideva''' (ponekad se piše kao Śāntideva) bio je [[Indija|indijski]] [[Budizam|budistički]] učenjak sa sveučilišta [[Sveučilište Nalanda|Nalanda]], pristalica filozofije [[Madjamika-Prasangika]].

Šantideva je posebno slavan kao autor ''Vodiča kroz način života bodisatve'' (''[[Bodhicaryavatara]]'', odnosno ponekad, ''Bodhisattvacaryavatara'', v. ulomak iz hrvatskoga prijevoda.&lt;ref&gt; [http://www.meditacijauhrvatskoj.hr/vodic2.html#ulomak]{{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20071228195333/http://www.meditacijauhrvatskoj.hr/vodic2.html#ulomak |date=28. prosinca 2007. }})&lt;/ref&gt; Radi se o dugačkom tekstu u stihovima koji opisuje proces prosvjetljenja od prve pomisli pa do potpune [[budnost (budizam)|budnosti]]. Današnjim [[mahajana|mahajanskim]] i [[vađrajana|vađrajanskim]] budistima taj tekst još uvijek predstavlja predmet proučavanja.

''Nema zla goreg od ljutnje''&lt;br&gt;
''Niti vrline veće od strpljenja.''&lt;br&gt;
''Zato na sve moguće načine''&lt;br&gt;
''Valja prakticirati strpljenje.''
::::(''[[Bodhicaryavatara]]'', 6.2)

== Vidi još ==
*[[Praznina (budizam)|Praznina]]
*[[Mahajana]]
*[[Buddha Šakyamuni|Šakjamuni]]
*[[Nagarđuna]]
*[[Ćandrakirti]]

==Izvori==
{{izvori}}
;Bilješke i literatura
*Shantideva. ''Vodič kroz način života bodhisattve: budistički spjev za suvremeno doba - kako živjeti život smisla i altruizma'' (''[[Bodhicaryavatara]]''). Budistički centar Kailash, Tharpa Hrvatska, Split, 2006.
*Kelsang Gyatso.  ''Vrijedno pažnje: Tumačenje Šantidevina vodiča kroz način života bodhisattve''.  Budistički centar Kailash, Tharpa Hrvatska, Split, 2006.

==Vanjske poveznice==

* [http://blog.dnevnik.hr/vajrapani/2013/07/1631671023/onaj-sa-tri-brige.html Onaj sa tri brige], blog.dnevnik.hr/vajrapani
* [[Aleksandar Gahs]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=68455 ''Dokumente der Religion''], [[Bogoslovska smotra]] 04/1924., [[Hrčak (portal)|Hrčak]]
* [http://www.iep.utm.edu/santideva/ Śāntideva], The Internet Encyclopedia of Philosophy, www.iep.utm.edu {{eng oznaka}}
* [http://www.rigpawiki.org/index.php?title=Shantideva Shantideva], www.rigpawiki.org {{eng oznaka}}
 
[[Kategorija:Indijski filozofi]]
[[Kategorija:Budizam u Indiji]]</text>
      <sha1>098308k0ucp6h62mhshre0s2vbhmcfw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>HŽ serija 2041</title>
    <ns>0</ns>
    <id>143466</id>
    <revision>
      <id>7448015</id>
      <parentid>7076096</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:50:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Đuro Đaković Grupa d.d.|Đuro Đaković Grupa d.d.]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Proizvodi Đuro Đaković Grupa d.d.|Proizvodi Đuro Đaković Grupa d.d.]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7448015</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17544" sha1="jb2ntrbohycejj03w3bwz3a9d5uv4rc" xml:space="preserve">{{Infookvir željezničko vučno vozilo
|ime				= HŽ serija 2041
|slika 				= HŽ 2041 024 u Zaboku.jpg
|opis slike 			= Lokomotiva 2041 024 (HŽ Cargo) u Zaboku
|tvornička oznaka		= 
|izvorna numeracija		= JŽ 642 001-036&lt;br&gt;JŽ 642 137-203&lt;br&gt;JŽ 642 301&lt;br&gt;
|trenutačna numeracija	        = HŽ 2041 001-033
|proizvedeno jedinica		= 36 &lt;small&gt;(642.0)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;67 &lt;small&gt;(642.1)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;1 &lt;small&gt;(642.3)&lt;/small&gt;
|proizvođač			= Đuro Đaković
|proizvodnja 			= 1961.-1972.
|pregrađeno jedinica		= 10
|izvršitelj pregradbe		= TŽV Gredelj
|pregradba			= 2009.-2014.
|nova numeracija		= HŽ 2041 101-110
|rashod			        =
|raspored osovina		= Bo'Bo'
|širina kolosijeka		= 1435 mm
|duljina preko kvačila		=
|duljina preko odbojnika	= 14740 mm
|duljina			=
|visina				= 4005 mm
|širina				= 2940 mm
|vlastita masa			= 60,5 t
|masa u službi			= 63 t
|ukupna masa			= 67 t
|opterećenje po osovini		= 16 t/os
|najveća brzina			= 80 km/h
|ugrađena snaga			= 607 kW &lt;small&gt;(2041.0)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;785 kW &lt;small&gt;(2041.1)&lt;/small&gt;
|vučna snaga			= 425 kW
|satna snaga			=
|trajna snaga			=
|najveća vučna sila		=
|trajna vučna sila		=
|vrsta motora			= dizelski
|izvedba motora		        = MGO-V12 &lt;small&gt;(2041.0)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;CAT 3508 B &lt;small&gt;(2041.1)&lt;/small&gt;
|broj klipova			= 12 &lt;small&gt;(2041.0)&lt;/small&gt;&lt;br&gt;8 &lt;small&gt;(2041.1)&lt;/small&gt;
|broj vučnih motora 		= 4
|vrsta prijenosa		= električni
|spremnik			= 2500 l
|napajanje			=
|regulacija napona	        =
|promjer kotača			= 1100 mm
|sigurnosni sustavi		=
|grijanje vlaka			= parno &lt;small&gt;(2041.0)&lt;/small&gt;
|sastav garniture 		=
|broj sjedećih mjesta 		=
|broj stajaćih mjesta		=
|broj odjeljaka			=
|visina poda			=
}}

'''HŽ serija 2041''' (izvorna numeracija '''''JŽ 642''''', nadimak ''Đuran'') je [[dizelska lokomotiva|dizelsko-električna lokomotiva]] [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]]. 
Lokomotive je između [[1962.]] i [[1965.]] godine izgradila tvrtka [[Đuro Đaković Holding|Đuro Đaković]] po licenci francuske tvrtke Brissonneau et Lotz za potrebe tadašnjih [[Jugoslavenske željeznice|Jugoslavenskih željeznica]].

Sve lokomotive serije HŽ 2041 u posjedu su HŽ Carga te se koriste za manevriranje i vuču [[teretni vlak|teretnih vlakova]].

== Povijest ==

=== Jugoslavenske željeznice ===
Godine 1955. Zajednica jugoslavenskih željeznica (ZJŽ) donosi odluku o osuvremenjivanju voznog parka dizelskim vučnim vozilima. Od travnja do kolovoza iste godine odrađen je niz probnih vožnji s lokomotivama njemačkih i švedskih proizvođača. Iako su lokomotive na probama dokazale velike prednosti u usporedbi s parnim lokomotivama, nijedna od njih nije odgovarala potrebama Jugoslavenskih željeznica. Godine [[1956.]] isprobana je dizelsko-električna lokomotiva tipa Bo'Bo' francuskog proizvođača Brissonneau et Lotz, koja je zadovoljila zadane zahtjeve te je [[1961.]] u pogonima [[Đuro Đaković Holding|Đure Đakovića]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] započeta proizvodnja prve domaće serije dizelskih lokomotiva,&lt;ref name=&quot;Bundalo&quot;&gt;{{srp oznaka}} Bundalo, Zoran: ''Dizel-električna lokomotiva serije JŽ 661''
(''ili priča o najslavnijoj dizel-lokomotivi Jugoslovenskih železnica'') / Železnice, LVI, broj 9-10 (2000.), str. 488&lt;/ref&gt; uz suradnju tvrtke Brissonneau et Lotz kao nositelja licence i dobavljača opreme.&lt;ref name=&quot;Horvat&quot;&gt;Horvat, Zvonimir: ''Sto godina remonta lokomotiva : 1894-1994'', 1. izd., TŽV – Popravak i proizvodnja željezničkih vozila, Zagreb, 1994., {{ISBN|953-96242-0-7}}, str. 166 – 169&lt;/ref&gt;

Lokomotive serije JŽ 642 izrađene su na osnovi četveroosovinske dizelsko-električne lokomotive serije 040 DE (kasnije BB 63000) koju je tvrtka Brissoneau et Lotz iz Nantesa izgradila za potrebe Francuskih željeznica. Proizvodnja serije 040 DE započela je još [[1953.]] godine, a do [[1964.]] izgrađeno je ukupno 250 jedinica, koje su pretežito korištene za kolodvorsko manevriranje te vuču lokalnih putničkih i mješovitih teretnih vlakova. Lokomotive osnovne izvedbe, proizvedene u [[Francuska|Francuskoj]], također su isporučivane u [[Čile]], [[Kuba|Kubu]], [[Luksemburg]] i [[Španjolska|Španjolsku]].&lt;ref name=&quot;Trains Europe&quot;&gt;{{fra oznaka}} [http://www.trains-europe.fr/divers/export.htm Trains d’Europe: ''Matériel français à l'exportation'']&lt;/ref&gt; Osim u [[SFRJ|Jugoslaviji]], lokomotive serije 040 DE građene su i u [[Portugal]]u, gdje je tvrtka Soreframe proizvela 25 jedinica, koje su isporučene Portugalskim željeznicama.

Između [[1961.]] i [[1972.]] u pogonima [[Đuro Đaković Holding|Đure Đakovića]] u [[Slavonski Brod|Slavonskom Brodu]] proizvedeno je ukupno 104 dizelsko-električnih lokomotiva serije JŽ 642. Prva lokomotiva isporučena je ŽTP-u [[Skopje]] u lipnju 1961. godine.&lt;ref name=&quot;Horvat&quot;/&gt; ŽTP-u [[Zagreb]] dodijeljene su 33 lokomotive proizvedene između [[1962.]] i [[1965.]] Od toga je sedam lokomotiva bilo podserije 642.0, istovjetne francuskoj inačici lokomotive serije 040 DE, dok je preostalih 26 lokomotiva u posjedu ŽTP-a Zagreb bilo podserije 642.1, koja označava modificiranu izvedbu osnovne lokomotive s rekonstruiranom upravljačnicom te ugrađenim generatorom za paru. Preostalih 71 lokomotiva isporučeno je između 1961. i 1972. pojedinim podružnicama Jugoslavenskih željeznica. U posjedu ŽTP-a [[Beograd]] nalazilo se 30 lokomotiva, ŽG-u [[Ljubljana]] dodijeljena je 21 lokomotiva, dok su ŽTP [[Sarajevo]] i ŽTP [[Skopje]] raspolagali s po 10 lokomotiva serije JŽ 642.&lt;ref name=&quot;Pospichal&quot;&gt;{{deu oznaka}} [http://www.pospichal.net/lokstatistik/22607-jz642.htm Josef Pospichal Lokstatistik: ''JŽ 642'']&lt;/ref&gt;

Prve lokomotive serije JŽ 642 u posjedu ŽTP-a Zagreb u promet su puštene 1962. godine. Lokomotive su izvorno bile namijenjene za teško manevriranje te vuču brzih, putničkih i 
teretnih vlakova na magistralnim željezničkim prugama na području cijele Hrvatske. Nakon isporuke snažnijih dizelskih lokomotiva serija [[HŽ 2061|JŽ 661]], [[HŽ 2063|JŽ 663]] i [[HŽ 2062|JŽ 664]], lokomotive serije JŽ 642 najvećim će se dijelom koristiti za kolovorsko manevriranje te vuču vlakova na sporednim prugama. Godine [[1988.]] u službi za vuču ŽTP-a Zagreb izrađeno je idejno rješenje remotorizacije dvije lokomotive serije JŽ 642, kojom bi se ugrađena snaga lokomotive s prethodnih 607&amp;nbsp;kW povećala na 750&amp;nbsp;kW.&lt;ref name=&quot;Horvat&quot;/&gt;

=== Hrvatske željeznice ===
[[Hrvatske željeznice]] naslijedile su od bivšeg ŽTP-a Zagreb ukupno 33 lokomotive serije JŽ 642, kojima je dodijeljena brojčana oznaka HŽ 2041. U siječnju [[1991.]] lokomotiva brojčane oznake 642-172 (kasnije 2041 022) upućena je u radionicu [[TŽV Gredelj]] na remotorizaciju prema predloženom rješenju iz 1988. Modernizirana lokomotiva isporučena je Hrvatskim željeznicama [[1995.]] godine te je u vozni park uvrštena kao nova serija lokomotive, brojčane oznake [[HŽ 2042|2042]] 101.&lt;ref name=&quot;Railfaneurope&quot;&gt;{{eng oznaka}} [http://www.railfaneurope.net/ric/2042.htm Railfaneurope: ''HŽ 2042 Diesel-electric locomotive'']&lt;/ref&gt; Rekonstrukcija nije izvedena u skladu s predloženim rješenjem, što je za posljedicu imalo smanjenje snage lokomotive pri većim brzinama. Nova izvedba lokomotive u svakodnevnoj se eksploataciji pokazala nepouzdanom,&lt;ref name=&quot;Putarek 1&quot;&gt;Putarek, Ivica: ''Rekonstrukcija dizel-električne lokomotive serije JŽ 642 (HŽ 2041)'', Zagreb, 2011., str. 100&lt;/ref&gt; a u međuvremenu je i povučena iz aktivne službe.

==== Modernizacija u podseriju 2041.1 ====
Lokomotive serije HŽ 2041, četrdeset godina nakon što su nabavljene, u svim svojim sastavnicama bile su zastarjele te nisu odgovarale suvremenim eksploatacijskim zahtjevima. Zbog nemogućnosti nabave odgovarajućih zamjenskih djelova, redovito održavanje lokomotiva s vremenom je postalo gotovo neizvedivo. Stoga je jedino rješenje bila temeljita rekonstrukcija i modernizacija lokomotiva serije HŽ 2041, kako bi i dalje zadovoljavale osnovne zahtjeve u pogledu sigurnosti manevriranja i vožnje, uz prihvatljive troškove rada i redovitog održavanja.&lt;ref name=&quot;Ivanović&quot;&gt;Ivanović, Ilija: ''Modernizacija manevarskih lokomotiva serija 2041 i 2132'', Sveučilište u Zagrebu, Fakultet prometnih znanosti, Zagreb, 2017., str. 2-21&lt;/ref&gt;

Godine [[2009.]] pet neaktivnih lokomotiva serije HŽ 2041 upućeno je u TŽV Gredelj na rekonstrukciju i remotorizaciju. Prilikom modernizacije, od izvorne lokomotive ostali su sačuvani samo osnovni okvir, sanduk i okretna postolja, dok su ostale sastavnice u potpunosti ili najvećim dijelom izmijenjene. Zastarjeli dizelski motor izvedbe MGO V-12 zamijenjen je novim agregatom CAT 3805 B snage 745&amp;nbsp;kW, s elektroničkim upravljanjem temeljem računala. Objedinjavanjem upravljanja dizelskog motora i pomoćnih sustava u jedinstveno sučelje omogućena je precizna regulacija rada pojedinih sastavnica, čime su osigurani optimalni uvjeti rada lokomotive. Primjenom sustava automatskog pokretanja i zaustavljanja dizelskog motora smanjen je broj radnih sati praznog hoda motora, što za posljedicu ima manju potrošnju goriva te duži radni vijek pogonskog sustava. Ugrađeni predgrijač osigurava održavanje dizelskog motora na idealnoj radnoj temperaturi, čime je omogućeno pokretanje lokomotive u bilo kojem trenutku.&lt;ref name=&quot;TŽV Gredelj 1&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://tzv-gredelj.hr/proizvodni-program/lokomotive/de-2-041.html |title=TŽV Gredelj: ''Dizel-električna lokomotiva serije 2041-100'' |access-date=3. listopada 2018. |archive-date=3. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181003221117/http://tzv-gredelj.hr/proizvodni-program/lokomotive/de-2-041.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Lokomotivama je nakon rekonstrukcije dodijeljena nova podserija te su u vozni park uvrštene pod brojčanim oznakama 2041 101-105. Prvih pet moderniziranih lokomotiva podserije 2041.1 isporučeno je tadašnjoj HŽ Vuči vlakova 30. rujna 2010.&lt;ref name=&quot;TŽV Gredelj 2&quot;&gt;[http://tzv-gredelj.hr/component/attachments/download/132.html TŽV Gredelj: ''Gredelj isporučio pet diesel lokomotiva Hrvatskim željeznicama''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161002131304/http://www.tzv-gredelj.hr/component/attachments/download/132.html |date=2. listopada 2016. }} (objavljeno 30. rujna 2010., pristupljeno 1. listopada 2018.)&lt;/ref&gt;

Nakon uspješno provedene modernizacije prvih pet lokomotiva u podseriju 2041.1, u posjedu HŽ Vuče vlakova preostalo je 12 lokomotiva izvorne podserije. Godine [[2011.]] sljedećih pet lokomotiva podserije 2041.0 upućeno je u TŽV Gredelj na rekonstrukciju i modernizaciju. Ukinućem društva HŽ Vuča vlakova d.o.o. potkraj [[2012.]] godine sve lokomotive serije HŽ 2041 dolaze u posjed HŽ Carga te se od tada koriste isključivo za manevriranje i vuču [[teretni vlak|teretnih vlakova]].

Program modernizacije u podseriju 2041.1 dovršen je u krajem srpnja [[2014.]] godine, kad je HŽ Cargu isporučena posljednja, deseta lokomotiva brojčane oznake 2041 109.&lt;ref name=&quot;TŽV Gredelj 3&quot;&gt;[http://tzv-gredelj.hr/component/attachments/download/445.html TŽV Gredelj: ''TŽV Gredelj i HŽ Cargo nastavili uspješnu suradnju : Tvornica željezničkih vozila Gredelj isporučila još tri lokomotive za HŽ Cargo''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161002132301/http://www.tzv-gredelj.hr/component/attachments/download/445.html |date=2. listopada 2016. }} (objavljeno 31. srpnja 2014., pristupljeno 1. listopada 2018.)&lt;/ref&gt; Modernizacijom je eksploatacijski vijek lokomotiva produžen za dodatnih 25 do 30 godina,&lt;ref name=&quot;Ivanović&quot;/&gt; a primjenom novih tehnoloških rješenja povećana je pouzdanost lokomotive, uz istovremeno smanjenje troškova rada i održavanja. Lokomotive podserije 2041.1 pogodne su za teško manevriranje i vuču lakših teretnih vlakova, a zahvaljujući osovinskom pritisku od 16,5 t i dalje mogu prometovati na sporednim i industrijskim kolosijecima.&lt;ref name=&quot;TŽV Gredelj 1&quot;/&gt;

== Tehničke značajke ==

Lokomotive ove podserije imaju četiri osovine, pojedinačni osovinski pogon i osovinski raspored Bo'Bo'. Podserija 2041.0 opremljena je četverotaktnim [[Dieselov motor|dizelskim motorom]] s dvanaest cilindara izvedbe V tipa MGO-V12 ASHR s turbopuhalom, koji ostvaruje snagu od 607&amp;nbsp;kW.&lt;ref name=&quot;Švaljek, Kožulj, Bošnjak&quot;&gt;Švaljek, Ivan; Kožulj, Tomislav, Bošnjak, Miljenko: ''Tehničko-eksploatacijski pokazatelji i značajke vučnih vozila Hrvatskih željeznica'', 1. izd., Hrvatske željeznice, Zagreb, 2003., {{ISBN|953-62781-0-3}}, str. 55 – 58&lt;/ref&gt; U modernizirane lokomotive podserije 2041.1 ugrađen je četverotaktni dizelski motor s osam cilindara izvedbe V tipa Caterpillar 3508 B s prednabijanjem, maksimalne kontinuirane snage od 745&amp;nbsp;kW.&lt;ref name=&quot;Ivanović&quot;/&gt; Prijenos snage je električni i sastoji se od glavnog generatora za istosmjernu struju snage 494&amp;nbsp;kW, pobudnog generatora te četiri istosmjernih elektrovučnih motora snage 123,5&amp;nbsp;kW, od kojih su po dva smještena u svakom okretnom postolju.&lt;ref name=&quot;Švaljek, Kožulj, Bošnjak&quot;/&gt; Kod lokomotiva podserije 2041.1 podbudni je generator izbačen i zamijenjen ispravljačem za izmjeničnu struju te pomoćnim alternatorom.&lt;ref name=&quot;Ivanović&quot;/&gt;

Lokomotive serije HŽ 2041 građene su za najveću voznu brzinu od 80&amp;nbsp;km/h. Opremljene su ručnom i zračnom kočnicom.&lt;ref name=&quot;Švaljek, Kožulj, Bošnjak&quot;/&gt; Modernizirane lokomotive podserije 2041.1 dodatno su opremljene automatskom protukliznom zaštitom, zaštitom od prekomjernog napona u vučnom strujnom krugu te zaštitom od prekoračenja brzine. Do srpnja 2017. godine sve lokomotive serije HŽ 2041 opremljene su autostop uređajem, kako bi zadovoljavale uvjete za prometovanje na otvorenoj pruzi u skladu sa zakonom o sigurnosti i interoperabilnosti željezničkog sustava.&lt;ref name=&quot;Ivanović&quot;/&gt;

Sanduk lokomotive sastoji se od dužeg dijela oplate unutar kojeg je smješten motorni prostor, upravljačnice te kraćeg, niskog dijela oplate, koji je tvornički određen kao prednji kraj lokomotive. Lokomotive serije 2041 opremljene su dvama upravljačkim stolovima, čime je strojovođi omogućeno da mijenja svoje upravljačko mjesto ovisno o smjeru kretanja vlaka. Glavni upravljački stol okrenut je prema dužoj strani lokomotive, dok je pomoćni okrenut prema kraćoj strani lokomotive.&lt;ref name=&quot;Putarek 2&quot;&gt;Putarek, Ivica: ''Rekonstrukcija dizel-električne lokomotive serije JŽ 642 (HŽ 2041)'', Zagreb, 2011., str. 9&lt;/ref&gt;

== Vanjski izgled lokomotiva ==

Lokomotive serije 2041 tijekom više od pet desetljeća službe doživjele su brojne promjene vanjskog izgleda. U početku je na lokomotivama primijenjeno standardno bojanje za dizelske lokomotive u posjedu tadašnjih [[Jugoslavenske željeznice|Jugoslavenskih željeznica]]. Sanduk, krov i okvir lokomotive obojani su u tamnozelenu boju s po jednom zlatnom ukrasnom trakom na gornjem odnosno donjem rubu sanduka. Za razliku od kasnijih serija dizelskih lokomotiva, kod JŽ serije 642 natpis &quot;Jugoslavenske željenice&quot; u potpunosti je izostao.&lt;ref name=&quot;Horvat&quot;/&gt;

Nakon osnutka [[Hrvatske željeznice|Hrvatskih željeznica]] određena su nova službena bojanja pojedinih serija vučnih vozila. Kod dizelskih lokomotiva, sanduk i krov obojani su u tamnoplavu boju, dok su okvir, postolja i odbojnici crni. Po uzoru na ostale serije dizelskih lokomotiva, kod serije HŽ 2041 primijenjuje se nova, izmijenjena inačica ukrasnih traka, koje su srebrne i svjetloplave boje te prolaze sredinom sanduka. Novo rješenje stupa na snagu [[1994.]] te će u godinama koje slijede biti primijenjeno na sve serije dizelskih lokomotiva u posjedu Hrvatskih željeznica. U slučaju serije 2041, jedanaest od ukupno 33 lokomotive prebojano je u novo službeno bojanje Hrvatskih željeznica, dok su preostale lokomotive sve do povlačenja iz prometa zadržale izvorno tamnozeleno bojanje sa zlatnom ukrasnom trakom. Na lokomotivi 2041 002 primijenjeno je jedinstveno pokusno bojanje, gdje su sanduk i krov obojani u srebrnu boju, dok su ukrasne trake bile plave boje.

Za lokomotive podserije 2041.1, tadašnja HŽ Vuča vlakova uvodi novo službeno bojanje, koje će se znatno razlikovati od rješenja koje se do tada primijenjivalo na dizelskim lokomotivama. Sanduk i krov obojani su u crvenu boju, dok su okvir, postolja i odbojnici crni. Novo rješenje preuzeo je i HŽ Cargo u čiji posjed lokomotive dolaze krajem 2012. te je primijenjeno je na svih deset rekonstruiranih lokomotiva podserije 2041.1, koje su isporučene između 2010. i 2014. godine.&lt;ref name=&quot;TŽV Gredelj 4&quot;&gt;[http://www.tzv-gredelj.hr/press-centar/fotogalerija/lokomotive/2041-100.html TŽV Gredelj Fotogalerija: ''Serija 2041-100'']&lt;/ref&gt;

== Stanje i razmještaj ==

Trenutno se u inventarskom parku HŽ Carga nalazi šest lokomotiva podserije 2041.0 te deset lokomotiva podserije 2041.1. Od ukupno 17 lokomotiva serije 2041, jedanaest je u voznom stanju, dok je preostalih šest lokomotiva (isključivo podserije 2041.0) neaktivno te čeka na odluku o popravku ili prodaji.

Dizelsko-električne lokomotive serije 2041 koriste se za teško manevriranje na većim teretnim kolodvorima – Zagreb Ranžirni kolodvor, Škrljevo, Kutina, Sisak Caprag te Ploče – kao i za vuču teretnih vlakova na području cijele Hrvatske.

== Izvori i bilješke ==

{{izvori|30em}}

{{HŽ vučna vozila}}

[[Kategorija:Hrvatske dizelske lokomotive]]
[[Kategorija:Dizelske lokomotive Hrvatskih željeznica]]
[[Kategorija:Proizvodi Đuro Đaković Grupa d.d.]]</text>
      <sha1>jb2ntrbohycejj03w3bwz3a9d5uv4rc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljerka Mikić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>146371</id>
    <revision>
      <id>7447860</id>
      <parentid>7420886</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:44:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-27053-37</username>
        <id>359628</id>
      </contributor>
      <comment>/* Životopis */</comment>
      <origin>7447860</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1921" sha1="eq90ja3k4izgmqe90hkhfds2pxo1nhb" xml:space="preserve">{{Književnik 
| Ime            = Ljerka Mikić
| boja           = #B0C4DE
| slika          = 
| veličina       = 
| opis slike     = 
| puno ime       = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[25. rujna]] [[1967.]]
| mjesto rođenja=[[Kostrč]], [[BiH]]
| smrt           =  
| zanimanje      = 
| nacionalnost   = [[Hrvatica]]
| period pisanja = 
| vrsta          = [[poezija]]
| teme           = 
| period         = 
| suprug         = 
| djeca          = 
| djela          = 
| nagrade        = 
| potpis         = 
| web            = 
| fusnote        = 
}}
'''Ljerka Mikić''' ([[Kostrč]], [[25. rujna]] [[1967.]] godine) je [[Hrvatska književnost|hrvatska]] i [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] pjesnikinja.

== Životopis ==

Završila je srednju školu za poljoprivredno-strojarskog tehničara.{{sfn|dhkhb}}

Djela su joj prevedena na [[njemački jezik]]. Članica je Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne (Mostar), Društva hrvatskih književnika (Zagreb) i Matice hrvatske.{{sfn|dhkhb}}

== Djela ==
* „Molitva”, poezija (1998.)
* „Cvjetovi vjere”, poezija (2006.)
* „Graditelji sreće”, poezija (2008.)
* „Otvaranje kruga”, poezija (2013.)
* „Gospodine, ostani s nama”, zbirka meditativnih tekstova (2017.)
* „Zvjezdani vrtovi”, zbirka meditativnih crtica (2018.)
* „Pjesma tišine”, poezija (2022.)
* „U korijenima”, zbirka sonetnih vijenaca (2023.)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Mrežna sjedišta ===
{{refbegin}}
* {{Citiranje weba |naslov=Mikić, Ljerka |url=https://dhkhb.org/2021/12/04/mikic-ljerka/ |izdavač=Društvo hrvatskih književnika Herceg-Bosne |preuzeto=8. veljače 2025. |ref={{harvid|dhkhb}}}}
{{refend}}

{{mrva-biog-knjiž-hrvatska-BiH}}
{{GLAVNIRASPORED:Mikić, Ljerka}}
[[Kategorija:Hrvatski pisci iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Životopisi, Orašje]]</text>
      <sha1>eq90ja3k4izgmqe90hkhfds2pxo1nhb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Milorad Pupovac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>147356</id>
    <revision>
      <id>7448012</id>
      <parentid>7360622</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:48:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>nije izvor</comment>
      <origin>7448012</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6592" sha1="h8sx51ewa78gz5q7w5nt4qm92kzekdu" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Milorad Pupovac
| slika             = Pupovac.jpg
| slika_širina      = 250px
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[5. studenoga]] [[1955.]]
| mjesto_rođenja    = [[Donje Ceranje]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = [[Zagreb]]
| državljanstvo     = [[Republika Hrvatska|hrvatsko]]
| narodnost         = [[Srbi]]n
| etnicitet         = 
| polje             = [[jezikoslovlje]]
| radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| alma_mater        = 
| doktorski_mentor  = 
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = 
}}
'''Milorad Pupovac ''' ([[Donje Ceranje]], [[5. studenoga]] [[1955.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[lingvistika|jezikoslovac]] i [[političar]] [[Srbi u Hrvatskoj|srpskog]] podrijetla.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2063 Milorad Pupovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110316153626/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2063 |date=16. ožujka 2011. }}, Hrvatski Sabor, www.sabor.hr&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

== Životopis ==
=== Mladost i obrazovanje ===
Godine 1979. završio je studij filozofije i lingvistike na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Godine 1983. na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta [[Sveučilište u Ljubljani|Sveučilišta u Ljubljani]] obranio je magistarski rad ''Lingvistika i ideologija''. Doktorsku disertaciju ''Jezik i djelovanje'' obranio je 1986. godine na matičnom zagrebačkom fakultetu.&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=91 Prof. dr. Milorad Pupovac, izvanredni profesor] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160530212634/http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=91 |date=30. svibnja 2016. }}, Odsjek za lingvistiku [[FFZG]], www.ffzg.unizg.hr, pristupljeno 16. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Pupovac, Milorad |url=https://enciklopedija.hr/clanak/51125 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=16. svibnja 2016.}}&lt;/ref&gt;

=== Znanstveni rad ===
Od 1982. godine do danas zaposlen je na Odsjeku za lingvistiku zagrebačkog Filozofskog fakulteta, najprije kao znanstveni novak i docent, te kao izvanredni profesor. Objavio je nekoliko knjiga i preko stotinu znanstvenih i stručnih članaka.

=== Političko djelovanje ===
[[Datoteka:Milorad Pupovac na izborima za članove Vijeća srpske nacionalne manjina Grada Zagreba 2023. (01).jpg|mini|Milorad Pupovac na izborima za članove Vijeća srpske nacionalne manjine Grada Zagreba, 2023.]]
Pupovac je bio jedan od vodećih ljudi [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu|Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu]], stranke koju je početkom godine 1989. na Filozofskomu fakultetu u Zagrebu osnovao s [[Predrag Matvejević|Predragom Matvejevićem]], [[Žarko Puhovski|Žarkom Puhovskim]], [[Koča Popović|Kočom Popovićem]] i inima, a potom je vođa Lige socijaldemokrata i čelnik Socijaldemokratskog saveza Hrvatske – Socijaldemokratskog saveza Jugoslavije.&lt;ref&gt;Kapetanić, Sanja. [http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2005%5C05%5C07%5C24A24.PDF ''Malo je dugovječnih''.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} // [[Vjesnik]], subota/nedjelja 7. i 8. svibnja 2005., str. 24.&lt;/ref&gt;

Bio je i član [[Srpska demokratska stranka (Hrvatska)|Srpske demokratske stranke]], prije negoli se politički razišao s njezinim temeljima. Osnivač je [[Srpski demokratski forum|Srpskoga demokratskog foruma]]. Početkom [[1995.]] godine sudjeluje u osnivanju [[Samostalna srpska stranka|Samostalne srpske stranke]] (SSS), a s osnivanjem [[Akcija socijaldemokrata Hrvatske|Akcije socijaldemokrata Hrvatske]] (ASH) uključuje se u rad te stranke. 1995. godine ulazi u [[Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske|Zastupnički dom]] [[Hrvatski sabor|Sabora Republike Hrvatske]] sa liste ASH.

Potom je prešao u [[Samostalna demokratska srpska stranka|Samostalnu demokratsku srpsku stranku]] [[Vojislav Stanimirović|Vojislava Stanimirovića]], na čijoj listi je u više mandata član Sabora. Kraće vrijeme je bio predsjednik [[SDSS]]-a, te kasnije predsjednik Programskoga savjeta,&lt;ref&gt;Erceg, Neda; Pekorari, Renata (uredile). ''Političke stranke u Republici Hrvatskoj: od 1995. do 1999. godine'', Hrvatska informacijsko-dokumentacijska referalna agencija, Zagreb, 1999., str. 95., str. 245., str. 285.&lt;/ref&gt; a danas je predsjednik te stranke.

Član je Savjeta [[Politička ljevica|lijevo]] usmjerenog časopisa ''[[Novi Plamen]]''. Predsjednik je [[Srpsko narodno vijeće|Srpskog narodnog vijeća]].

== Bibliografija ==
'''Knjige'''

&lt;u&gt;Autorske knjige&lt;/u&gt;

* ''Lingvistika i ideologija'', Novi Sad: Književna zajednica Novog Sada (1986)
* ''Politička komunikacija: prolegomena teoriji političke komunikacije'', Zagreb: August Cesarec (1990)
* ''Jezik i djelovanje'', Zagreb: Radna zajednica republičke konferencije SSOH (1990)
*''Srpski jezik: odabrane teme za nastavu u osnovnim školama'', Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta (1998)&lt;ref&gt;Milorad Pupovac, ''Srpski jezik: odabrane teme za nastavu u osnovnim školama'', Srpsko kulturno društvo Prosvjeta, Zagreb, 1998., {{ISBN|9536627124}}&lt;/ref&gt;

&lt;u&gt;Uredničke knjige&lt;/u&gt;

* ''Jezici i politike: jezična politika u višejezičnim zajednicama'', Zagreb: Centar CK SKH za idejno-teorijski rad &quot;Vladimir Bakarić&quot; (1988) 

&lt;u&gt;Zbirke članaka&lt;/u&gt;

*''Čuvari imena: Srbi u Hrvatskoj i raspad Jugoslavije'', Zagreb: Srpsko kulturno društvo Prosvjeta (1999)&lt;ref&gt;Milorad Pupovac, [[Srpsko kulturno društvo Prosvjeta]], Zagreb, 1999., {{ISBN|9536627272}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
;Bilješke i literatura
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{commons|Category:Milorad Pupovac}}
* [http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1476 Milorad Pupovac] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304111050/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=1476 |date=4. ožujka 2016. }}, Tko je tko u hrvatskoj znanosti

{{GLAVNIRASPORED:Pupovac, Milorad}}
[[Kategorija:Životopisi, Benkovac]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:SDSS]]
[[Kategorija:Srbi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Zastupnici u 5. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 6. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 7. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 8. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 9. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 10. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 11. sazivu Hrvatskog sabora]]</text>
      <sha1>h8sx51ewa78gz5q7w5nt4qm92kzekdu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>John Searle</title>
    <ns>0</ns>
    <id>148295</id>
    <revision>
      <id>7447598</id>
      <parentid>7300422</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:45:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447598</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3194" sha1="g43z2u5kzliu4c83lfsfnpv9ejsmcod" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = John Searle 2002.jpg
| opis_slike      =
| ime             = John Rogers Searle
| rođenje         = [[31. srpnja]] [[1932.]]
| mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Denver|Colorado}}, [[SAD]]
| smrt            = [[17. rujna]] [[2025.]]
| mjesto_smrti    = {{SAD grad|Tampa|Florida}}, [[SAD]]
| škola_tradicija = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[Filozofija jezika]], [[Filozofija uma]], [[Društvena stvarnost]]
| poznate_ideje   = [[Govorni činovi|Govorni čin]], [[Kineska soba]]
| utjecaji        = [[J. L. Austin]], [[Ludwig Wittgenstein]], [[Gottlob Frege]], [[P. F. Strawson]],&lt;br/&gt; [[Bertrand Russell]]
| utjecao_na      =
}}

'''John Rogers Searle''' ({{SAD grad|Denver|Colorado}}, [[31. srpnja]] [[1932.]] – [[Tampa, Florida|Tampa]], [[Florida]], [[17. rujna]] [[2025.]])&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=McGinn|first=Colin|date=2025-09-27|title=John Searle - Colin McGinn|url=https://www.colinmcginn.net/john-searle/|access-date=2025-09-28|website=www.colinmcginn.net|language=en-US}}&lt;/ref&gt; bio je [[SAD|američki]] [[filozofija|filozof]]. Široko je poznat po doprinosima [[filozofija jezika|filozofiji jezika]], [[filozofija uma|filozofiji uma]] i [[socijalna filozofija|socijalnoj filozofiji]].

Diplomirao je i doktorirao na [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilištu u Oxfordu]]. Od 1959. do umirovljenja 2014. radio je na [[Sveučilište u Berkeleyu|Kalifornijskom sveučilištu u Berkeleyu]]. 

Pokušavao je razviti sveobuhvatnu teoriju jezika i uma. Slijedeći [[J. L. Austin]]a, smatrao je da se [[govor]] sastoji od govornih činova, a svaki se od njih nalazi na različitoj razini općenitosti. Izgovaranje rečenice Searle je nazivao »''propozicijskim činom''«, no osim toga čovjek može obavljati i druge činove, npr. zapovijedanje, ispričavanje itd. Njih Searle naziva »''ilokucijskim činima''«. Veći dio ranih radova posvetio je objašnjavanju tih različitih vrsta činova i klasificiranju ilokucijskih činova. Budući da govorni čin predstavlja djelovanje, Searle je u svojim kasnijim radovima nastojao osvijetliti njihovu intencijsku strukturu, smještajući ju u područje biološkoga: um je posljedica biološke strukture mozga. Premda je bio naturalist, odbacivao je popularne redukcionističke teorije, a najviše se protivio razumijevanju uma kao računalnoga programa. Tvrdio je da se računalni programi temelje na sintaktičkoj terminologiji, te zbog toga ne mogu obuhvatiti [[semantika|semantičku ]]dimenziju koja je u temelju mnogih mentalnih fenomena. 

== Glavna djela==
* Govorni činovi (Speech Acts, 1969), 
* Izražavanje i značenje (Expression and Meaning, 1979), 
* Intencionalnost (Intentionality, 1983), 
* Umovi, mozgovi i znanost (Minds, Brains and Science, 1984), 
* Ponovno otkriće uma (The Rediscovery of the Mind, 1992), 
* Svijest i jezik (Consciousness and Language, 2002).

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}


{{suvremeni zapadni filozofi}}

{{GLAVNIRASPORED:Searle, John }}
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]</text>
      <sha1>g43z2u5kzliu4c83lfsfnpv9ejsmcod</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Levski Sofija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>149280</id>
    <revision>
      <id>7447792</id>
      <parentid>7165785</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:36:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447792</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2690" sha1="4lhhl7t3aec3g7emvtr54t6kn33915k" xml:space="preserve">{{ nogometni klub
| ime kluba          = Levski Sofija
| slika              = Levski L Logo big.png
| puno ime           = ПФК Левски София
| nadimak            = Сините (Plavi)
| godina osnivanja   = [[24. svibnja]] [[1914.]]
| igralište          = [[Stadion Georgija Asparuhova]], [[Sofija (grad)|Sofija]]
| kapacitet stadiona = 17.688
| trener             = {{Z|ŠPA}} [[Julio Velázquez]]
| liga               = [[Bugarska prva nogometna liga|Bugarska prva liga]]
| sezona             = [[Bugarska prva nogometna liga 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 1.
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1 = _levski2526h
| pattern_b1 = _levski2526h
| pattern_ra1 = _levski2526h
| pattern_sh1 = _levski2526h
| pattern_so1 = _levski2526h
| leftarm1 = 0000DD
| body1 = 0000DD
| rightarm1 = 0000DD
| shorts1 = 0000DD
| socks1 = 0000DD
| pattern_la2 = _levski2526a
| pattern_b2 = _levski2526a
| pattern_ra2 = _levski2526a
| pattern_sh2 = _levski2526a
| pattern_so2 = _levski2526a
| leftarm2 = FFFFFF
| body2 = FFFFFF
| rightarm2 = FFFFFF
| shorts2 = FFFFFF
| socks2 = FFFFFF
| pattern_la3 = _levski2526t
| pattern_b3 = _levski2526t
| pattern_ra3 = _levski2526t
| pattern_sh3 = _levski2526t
| pattern_so3 = _levski2526t
| leftarm3 = 000000
| body3 = 000000
| rightarm3 = 000000
| shorts3 = 000000
| socks3 = 000000
}}
'''PFK Levsk Sofijai''' ([[bugarski]]: ПФК Левски София) je nogometni klub iz [[Sofija (grad)|Sofije]], [[Bugarska]]. Osnovan je [[24. svibnja]] [[1914.]] godine. Natječe se u [[Bugarska prva nogometna liga|Prvoj bugarskoj ligi]] od [[1921.]] godine te nikad nije ispao iz prve lige, a nikad nije bio plasiran ispod šestog mjesta. Najveći rival mu je [[PFK CSKA Sofija|CSKA Sofija]], s kojim igra [[Bugarski derbi]] (znan i kao &quot;Vječni derbi&quot;). Klub je dobio ime po bugarskom heroju [[Vasil Levski|Vasilu Levskom]].

== Uspjesi ==
*[[Bugarska prva nogometna liga]] (27): 1933., 1937., 1942., 1946., 1947., 1948./49., 1950., 1953., 1964./65., 1967./68., 1969./70., 1973./74., 1976./77., 1978./79., 1983./84., 1984./85., 1987./88., 1992./93., 1993./94., 1994./95., 1999./2000., 2000./01., 2001./02., 2005./06., 2006./07., 2008./09., 2025./26.

*[[Bugarski nogometni kup]] (26): 1942., 1946., 1947., 1949., 1950., 1956., 1957., 1958./59., 1966./67., 1969./70., 1970./71., 1975./76., 1976./77., 1978./79., 1983./84., 1985./86., 1990./91., 1991./92., 1993./94., 1997./98., 1999./2000., 2001./02., 2002./03., 2004./05., 2006./07., 2021./22

*[[Bugarski nogometni superkup]] (3): 2005., 2007., 2009.

== Vanjske poveznice ==
*[https://levski.bg/ Službena web-stranica]

[[Kategorija:Bugarski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Šport u Sofiji]]</text>
      <sha1>4lhhl7t3aec3g7emvtr54t6kn33915k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Puder</title>
    <ns>0</ns>
    <id>158217</id>
    <revision>
      <id>7447847</id>
      <parentid>4765150</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:32:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Prah]]; +[[Kategorija:Njega kože]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447847</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1278" sha1="3pg25v26x9h2jspllr1a7wsceqfp0l2" xml:space="preserve">[[slika:Loose powder in three shades - Ελεύθερες πούδρες σε τρεις αποχρώσεις.JPG|mini|desno|300px|Puder u 3 boje]]
Pojam '''puder''' (od [[Francuski jezik|fran.]] ''poudre'', koji pak dolazi iz {{lat.|pulvis}}) odnosi se na jako finu i suhu [[Substanca|substancu]] koja se nanosi na lice.

Kao temeljna substanca za proizvodnju pudera u [[Kozmetika|kozmetici]] služi [[talk]] (jedan od najmekših [[Minerali|minerala]]).

Kao kozmetički proizvod upotrebljava se prije svega za matirenje [[Koža|kože]]. Postoje i puderi s antibakterijskim djelovanjem koji služi za suzbijanje nečistoća na koži, te u obojanom izdanju kao npr. brončani puder. Također postoji i [[ruž za usne]] u obliku pudera.

U [[Farmacija|farmaciji]] kao podloga služe [[talk]], cink oksid, različite [[škrob]]i (između ostalog rižino brašno), aerosil ([[Koloidni sustav|kolonaln]] [[Silicasi|silicas]]) i dr. Ovdje većinom služe kao gradivna i pomoćna tvar, npr. kao preparat za vanjsku primjenu protiv svrbeža, za zatezanje kože, dezifekcijskim i hladnim djelovanjem.

U tiskovinama kao osnova služe različite škrobi (između ostaloga kukuruzna škrob) i [[kalcijev karbonat]].

[[Kategorija:Kozmetika]]
[[Kategorija:Prah]]
[[Kategorija:Njega kože]]</text>
      <sha1>3pg25v26x9h2jspllr1a7wsceqfp0l2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Football Club Internazionale Milano</title>
    <ns>0</ns>
    <id>160093</id>
    <revision>
      <id>7447780</id>
      <parentid>7410610</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:28:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447780</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71247" sha1="38y54v5cd4p39ih95bxc1fshgsn5p1x" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = Inter
| slika              = FC Internazionale Milano 2021.svg
| puno ime           = Football Club Internazionale Milano S.p.A.
| nadimak            = ''Nerazzurri (crno-plavi)''
| godina osnivanja   = [[9. ožujka]] [[1908.]]
| igralište          = [[Stadio Giuseppe Meazza|San Siro]], [[Milano]]
| navijači           =
| kapacitet stadiona = 75.817&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sansirostadium.com/en/stadium/Structure |title=Structure |website=sansirostadium.com |access-date=8 April 2023 |url-status=live |archive-date=7 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221207043417/https://www.sansirostadium.com/en/stadium/Structure }}&lt;/ref&gt;
| direktor           =  
| trener             = {{Z|RUM}} [[Cristian Chivu]]
| liga               = [[Serie A]]
| sezona             = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 1.
| igrači             = 
| pattern_la1 = _internazionale2526h
| pattern_b1 = _internazionale2526h
| pattern_ra1 = _internazionale2526h
| pattern_sh1 =_monterrey1213t1
| pattern_so1 =_monterrey1213t1
| leftarm1 = 000000
| body1 = 000000
| rightarm1 = 000000
| shorts1 = 000000
| socks1 = 000000
| pattern_la2 = _internazionale2526a
| pattern_b2 = _internazionale2526a
| pattern_ra2 = _internazionale2526a
| pattern_sh2 =_internazionale2526a
| pattern_so2 = 
| leftarm2 = F3F3F3
| body2 = F3F3F3
| rightarm2 = F3F3F3
| shorts2 = F3F3F3
| socks2 = F3F3F3
| pattern_la3 = _internazionale2526t
| pattern_b3 = _internazionale2526t
| pattern_ra3 = _internazionale2526t
| pattern_sh3 = _internazionale2526t
| pattern_so3 = _internazionale2526tl
| leftarm3 = FFFFFF
| body3 = FFFFFF
| rightarm3 = FFFFFF
| shorts3 = FFFFFF
| socks3 = FFFFFF
}}

'''FC Internazionale Milano''', često nazivan '''Internazionale''' ili jednostavno '''Inter''',&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.thejakartapost.com/news/2012/05/24/inter-milan-arrives-jakarta-prepare-two-friendlies.html |title=Inter Milan arrives in Jakarta to prepare for two friendlies |work=The Jakarta Post |accessdate=25. srpnja 2013. |date=24. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Grove |first1=Daryl |title=10 Soccer Things You Might Be Saying Incorrectly |date=22. prosinca 2014. |url=http://www.pastemagazine.com/articles/2014/11/10-soccer-things-you-might-be-saying-wrong.html |website=PasteSoccer |publisher=Paste |accessdate=21. lipnja 2017.}}&lt;/ref&gt; profesionalni je [[nogomet]]ni [[Italija|talijanski]] klub sa sjedištem u [[Milano|Milan]]u. Od svog osnutka i prvog nastupa [[1909.]] godine to je jedini klub prve talijanske nogometne lige koji je konstantno nastupao u [[Serie A]].

Do danas je Inter osvojio sveukupno 38 domaćih trofeja, šest više od svog gradskog rivala [[A.C. Milan]], uključujući 21 naslova prvaka Serie A, 9 naslova [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] i 8 naslova talijanskog [[Supercoppa Italiana|superkupa]]. U razdoblju od [[2006.]] do [[2010.]] godine klub je osvojio pet naslova prvaka Serie A za redom čime je izjednačio dotadašnji rekord.&lt;ref name=&quot;Italy&amp;nbsp;– List of Champions&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italchamp.html%7Cpublisher=RSSSF |publisher=RSSSF |title=Italy&amp;nbsp;– List of Champions }}&lt;/ref&gt; Klub je tri puta osvojio prestižno klupsko nogometno natjecanje [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]: dva puta za redom ([[1964.]] i [[1965.]]) te još jednom [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2010.]] godine. Potonjom pobjedom postigao je do danas još uvijek nenadmašen rekord kada je talijanski nogomet u pitanju – osvajanje trostruke krune (pobjedu u Serie A, pobjedu u talijanskom kupu i pobjedu u Ligi prvaka iste sezone).&lt;ref name=&quot;treble&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=1490968.html |title=Inter join exclusive treble club |work=uefa.com |accessdate=9. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; Uz sve to, Inter je također i tri puta osvojio [[UEFA Kup|Kup UEFA]], dva [[Interkontinentalni kup|interkontinentalna kupa]] te jedno [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetsko klupsko prvenstvo]].

Inter domaće utakmice odigrava na [[Stadio Giuseppe Meazza|San Siro]], također poznat kao i ''Stadio Giuseppe Meazza'' (kapaciteta 80.018 sjedala). Riječ je o najvećem nogometnom stadionu u Italiji kojeg Inter dijeli s gradskim suparnikom A.C. Milanom.&lt;!--&lt;ref name=&quot;sansirosize&quot; /&gt;--&gt; Upravo se A.C. Milan smatra jednim od najvećih Interovih nogometnih rivala, a njihovi međusobni susreti dobili su nadimak ''Derby della Madonnina'' te se smatraju jednim od najvećih i najgledanijih nogometnih derbija u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theroar.com.au/2010/01/26/is-this-the-greatest-derby-in-the-world/ |title=Is this the greatest derby in world sports? |publisher=Theroar.com.au |date=26. siječnja 2010. |accessdate=28. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Od 2010. godine Inter je drugi najpopularniji klub u Italiji&lt;ref name=&quot;ricerca2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.demos.it/2010/pdf/143320100924calcio.pdf |title=Italia, il paese nel pallone |work=demos.it |format=PDF |pages=3, 9–10 |date=24. rujna 2010. |accessdate=20. srpnja 2011. |language=Italian}}&lt;/ref&gt; te šesti najpopularniji nogometni klub u [[Europa|Europi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportmediaset.mediaset.it/calcio/articoli/articolo41645.shtml |title=Tifo: Barcellona la regina d'Europa |publisher=Sport Mediaset |date=9. rujna 2010. |accessdate=10. rujna 2010. |language=Italian |archive-date=10. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100910150408/http://www.sportmediaset.mediaset.it/calcio/articoli/articolo41645.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sport.repubblica.it/news/sport/calcio-barcellona-club-con-piu-tifosi-in-europa-inter-8a/3835303.html?refresh_ce |title=Calcio, Barcellona club con più tifosi in Europa, Inter 8/a |work=la Repubblica |location=Italy |date=9. rujna 2010. |accessdate=10. rujna 2010. |language=Italian |archive-date=13. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140713234844/http://sport.repubblica.it/news/sport/calcio-barcellona-club-con-piu-tifosi-in-europa-inter-8a/3835303.html?refresh_ce |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Riječ je o jednom od financijski najvrijednijih talijanskih i svjetskih nogometnih klubova.&lt;ref name=&quot;Football Team Valuations&quot;&gt;{{cite news |title=The World's Most Valuable Soccer Teams |url=https://www.forbes.com/pictures/mlm45eigjk/14-inter-milan/ |work=Forbes |date=17. travnja 2013. |accessdate=13. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Inter je bio jedan od članova osnivača danas propale G-14 grupe vodećih europskih nogometnih klubova.

== Povijest ==
=== Rane godine (1908. – 1960.) ===
[[Datoteka:Internazionale1910Scudetto.jpg|mini|300px|Prvi tim Intera koji je osvojio [[Serie A|Scudetto]] [[1910.]] godine]]
Klub je osnovan [[9. ožujka]] [[1908.]] godine pod nazivom '''Foot-Ball Club Internazionale Milano''' nakon raskola [[Milano|milan]]skog [[kriket]] i [[nogomet]]nog kluba (u kojem se nalazilo 44 člana). Grupa [[Talijani|Talijana]] i [[Švicarci|Švicaraca]] ([[Giorgio Muggiani]], slikar koji je kreirao službeni logo kluba, Bossard, Lana, Bertoloni, De Olma, Enrico Hintermann, Arturo Hintermann, Carlo Hintermann, Pietro Dell'Oro, Hugo i Hans Rietmann, Voelkel, Maner, Wipf i Carlo Ardussi) bila je nesretna zbog dominacije samih Talijana u klubu [[AC Milan]] pa su se od njih odvojili i osnovali ''Internazionale''. Od samog početka klub je bio otvoren prema stranim igračima te je na taj način opravdao svoje ime. 

Svoj prvi naslov talijanskog nogometnog prvaka ([[Serie A|Scudetto]]) klub je osvojio već [[1910.]] godine, a drugi deset godina kasnije – [[1920.]] Kapetan i trener kluba koji je prvi put osvojio Scudetto bio je [[Virgilio Fossati]] (poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]). Tijekom [[Fašizam|Fašističke ere]], [[1928.]] godine, klub je bio primoran ujediniti se s ''Milanese Unione Sportiva'' te je promijenio ime u '''Ambrosiana SS Milano'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/societa/storia.html |publisher=FC Internazionale Milano |title=Storia |accessdate=6. rujna 2007. |archive-date=30. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130141713/http://www.inter.it/en/societa/storia.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U to vrijeme nosili su bijele dresove s crvenim križem. Dizajn dresa bio je inspiriran zastavom i kaputom kakve su nosili vojnici grada Milana, a koji proizlaze iz zastave zaštitnika Milana, Svetog Ambrozija i datira još iz četvrtog [[stoljeće|stoljeća]]. Novi Predsjednik [[Oreste Simonotti]] odlučio je [[1929.]] godine promijeniti ime kluba u '''AS Ambrosiana'''. Međutim, navijači su nastavili klub zvati jednostavno ''Inter'' pa je [[1931.]] godine predsjednik Pozzani bio prisiljen ponovno promijeniti ime kluba u '''AS Ambrosiana-Inter'''.

Prvi [[Coppa Italia|talijanski kup]] Inter je osvojio u sezoni 1938./39. pod vodstvom [[Giuseppe Meazza|Giuseppe Meazze]] po kojem je stadion [[San Siro]] dobio službeno ime, a peti naslov prvaka uslijedio je [[1940.]] godine unatoč tome što je tada Meazza bio ozlijeđen. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub je nanovo promijenio ime u '''Internazionale''' koje su zadržali do danas.

=== ''Grande Inter'' (1960. – 1968.) ===
Nakon rata ''Internazionale'' je svoj šesti naslov prvaka osvojio [[1953.]], a sedmi odmah sljedeće, [[1954.]] godine. Slijedom tih naslova, Inter je započeo s najuspješnijim godinama u svojoj klupskoj povijesti, poznatijim kao era ''Velikog Intera'' (Grande Inter). Tijekom tog perioda u kojem je trener bio [[Helenio Herrera]], klub je osvojio tri naslova prvaka Italije ([[1963.]], [[1965.]] i [[1966.]]). Najpoznatiji trenuci iz tog razdoblja svakako uključuju dvostruko osvajanje [[UEFA Liga prvaka|Europskog kupa]]. [[1964.]] godine Inter je svoj prvi Europski kup osvojio porazivši u finalu slavni [[Španjolska|španjolski]] klub [[Real Madrid]]. Sljedeće sezone, igrajući na svom domaćem stadionu [[San Siro]] pobijedili su dvostruke prvake [[S.L. Benfica|Benficu]]. U sezoni 1966./67. Inter je ponovno došao do finala Europskog kupa kojeg je izgubio rezultatom 2:1 od [[Celtic FC|Celtica]] u [[Lisabon]]u. 

Nakon zlatne ere tijekom 60-tih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]], Inter je osvojio jedanaesti naslov talijanskog prvaka [[1971.]] godine, a dvanaesti [[1980.]] [[1972.]] godine Inter je drugi puta poražen u finalu Europskog kupa, ovaj put od nizozemskog [[AFC Ajax|Ajaxa]] [[Johan Cruyff|Johana Cruyffa]] rezultatom 2:0. Tijekom 70-tih i 80-tih godina 20. stoljeća Inter je osvojio i dva naslova [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] (u sezonama 1977./78. i 1981./82.).

Pod vodstvom [[Nijemci|njemačkog]] dvojca [[Andreas Brehme|Andreasa Brehmea]] i [[Lothar Matthäus|Lothara Matthäusa]] te [[Argentinci|argentinca]] [[Ramon Diaz|Ramona Diaza]] Inter je [[1989.]] godine osvojio još jedan naslov prvaka [[Italija|Italije]]. Tada je trener bio [[Giovanni Trapattoni]]. Sljedeće sezone kupljen je [[Jürgen Klinsmann]] i osvojen [[Supercoppa Italiana|talijanski superkup]], ali Inter nije uspio obraniti naslov prvaka.

=== Teška vremena (1990. – 2004.) ===
90-te godine 20. stoljeća bile su doba velikih razočarenja za Inter. I dok su njihovi najveći rivali, [[AC Milan|Milan]] i [[Juventus]], ostvarivali fantastične rezultate kako na domaćim, tako i na europskim travnjacima, Inter je stalno bio u zaostatku, često se nalazeći na sredini tablice, zabilježivši najgori rezultat u sezoni 1993./94. kada su bili samo na bod od ispadanja u [[Serie B|drugu ligu]]. Unatoč tome, zabilježili su i nekoliko europskih uspjeha tijekom tog desetljeća osvojivši priznato nogometno natjecanje [[Kup UEFA]] čak tri puta – [[1991.]], [[1994.]] i [[1998.]]
[[Datoteka:Massimo Moratti, presidente del Gruppo Saras.jpg|mini|220px|[[Massimo Moratti]], bivši predsjednik i vlasnik Intera]]
Nakon što je predsjednik kluba postao [[Massimo Moratti]] [[1995.]] godine, Interu je obećano bolje razdoblje uz potpisivanje profiliranih igrača poput [[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronalda]], [[Christian Vieri|Christiana Vierija]] i [[Hernan Crespo|Hernana Crespa]]. Inter je čak dva puta postigao rekord u visini transfera tijekom tog razdoblja: 19.5 milijuna [[Euro|eura]] za Ronalda iz [[FC Barcelona|Barcelone]] [[1997.]] godine te 31 milijun eura za Christiana Vierija iz [[SS Lazio|Lazija]] [[1999.]] godine. Međutim, 90-te su svejedno ostale godine velikih razočarenja i do danas su jedino desetljeće u Interovoj povijesti u kojem nisu uspjeli osvojiti niti jedno prvenstvo [[Italija|Italije]]. Za Interove navijače teško je bilo točno odrediti krivca za neuspjehe pa je sve to dovodilo do vrlo klimavih odnosa između predsjednika, menadžera i ponekih igrača. 

Naposljetku su navijači odlučili usmjeriti svoj gnjev prema predsjedniku Massimu Morattiju, pogotovo zbog toga što je dao otkaz voljenom [[Luigi Simoni|Luigiju Simoniju]] nakon tek nekoliko odigranih utakmica u sezoni 1998./99. (isti je dan prije otkaza osvojio nagradu talijanskog menadžera godine [[1998.]] godine). U toj sezoni Inter se nije uspio kvalificirati niti za jedno Europsko nogometno natjecanje po prvi put u gotovo 10 godina, završivši sezonu na slabom osmom mjestu. 

Za sezonu 1999./00. Massimo Moratti napravio je velike promjene ponovno kupivši skupocjene igrače. Genijalnim potezom smatralo se dovođenje bivšeg Juventusovog trenera [[Marcello Lippi|Marcella Lippija]] pa je većina navijača i novinara vidjela u Interu novog prvaka. Za tu sezonu također su kupljeni [[Angelo Peruzzi]] i [[Francuzi|francuska]] legenda [[Laurent Blanc]] kao i Christian Vieri i [[Vladimir Jugović]]. Jedna od prednosti također je bila i ta što tu sezonu Inter nije uopće igrao u [[Europa|Europi]] pa se u potpunosti mogao posvetiti domaćem prvenstvu. Međutim, još jedanput nisu uspjeli, iako su bili vrlo blizu osvajanju prvog domaćeg pokala nakon [[1989.]] godine – [[Coppa Italia|talijanskog kupa]]. U finalu su ih porazili igrači Lazija, omogućivši tako klubu iz Rima dvostruku titulu ([[Serie A|prvenstvo]] i kup). 
[[File:Javier Zanetti FC Internazionale.jpg|thumb|left|300px|[[Javier Zanetti]] jedna je od najvećih igračkih legendi Intera. Za Inter je nastupao u razdoblju od [[1995.]] do [[2014.]] godine tijekom kojeg je s klubom osvojio 16 trofeja i nastupio u sveukupno 615 utakmica čime drži rekord u najviše nastupa u [[Serie A]] kao strani igrač.]]
Sljedeće sezone uslijedilo je još veće razočarenje. Inter je impresivno krenuo u utakmici [[Supercoppa Italiana|talijanskog Super-kupa]] protiv Lazija u kojoj je rano vodstvo donijela novo pridošlica u klub [[Robbie Keane]] – međutim, ipak je izgubio utakmicu rezultatom 4:3. Unatoč porazu, klub je očekivao dobru sezonu. Ipak, [[UEFA Liga prvaka 2000./01.|ispali su već u kvalifikacijskom ciklusu]] za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] od slabašnog [[Švedska|švedskog]] kluba [[Helsingborgs IF|Helsingborga]]. [[Alvaro Recoba]] dobio je mogućnost da poravna rezultat iz [[jedanaesterac|jedanaesterca]] dosuđenog u posljednjim minutama utakmice kojeg je vratar [[Sven Andersson]] obranio pa se Inter ponovno našao u problemima. Marcello Lippi dobio je otkaz nakon tek jedne odigrane utakmice u Seriji A koju je Inter izgubio od [[Reggina Calcio|Reggine]] (prvi puta u svojoj povijesti). Tijekom tog razdoblja navijači Milana ismijavali su Inter budući je Milan postizao velike uspjehe na domaćim, ali i europskim travnjacima. Također se činilo da Milanovim pobjedama nad Interom nema kraja, a najsramotniji poraz dogodio se u sezoni 2000./01. kada je Milan pobijedio s uvjerljivih 6:0 čime je označio i najveći domaći poraz u povijesti kluba. [[Marco Tardelli]] koji je na klupi zamijenio Lippija nije uspio poboljšati igru i od strane navijača je upamćen kao trener koji je od gradskog rivala izgubio ovim sramotnim visokim rezultatom. Christian Vieri i [[Fabio Cannavaro]], koji su u to vrijeme igrali za Inter, bili su također vlasnici [[restoran]]a u Milanu koji su nakon ovog poraza vandalizirani od strane gnjevnih navijača. Jedina pozitivna stvar koja se u toj sezoni dogodila je dovođenje [[Iván Córdoba|Ivána Córdobea]] iz [[Club Atlético San Lorenzo de Almagro|San Lorenza]] koji će postati stup obrane Intera u nadolazećim godinama. 

Gnjev Interovih navijača u tom periodu kretao se od vandalizma do isticanja transparenata protiv nekih igrača na [[stadion]]u tijekom domaćih utakmica. U nekim slučajevima navijači su bojkotirali utakmice i ostavljali ''Curva Nord'', dio stadiona na kojem su smješteni najžešći navijači, potpuno praznim. Usprkos svemu, iz sezone u sezonu Inter je slovio za jednog od favorita prvenstva. Sve to dovelo je do popularne &quot;pjesme&quot; Milana protiv Intera – &quot;Luglio Agosto&quot; ([[srpanj]] i [[kolovoz]]). Naime, tijekom ljetnih mjeseci novinari su se znali raspisivati o tome da je Inter već osvojio prvenstvo koje se tek treba održati, što igrači na terenu nikad nisu uspjeli potvrditi.

Godine [[2002.]] Inter ne samo da je došao do polufinala [[UEFA Europska liga|Kupa UEFA]], već ih je svega 45 minuta dijelilo od osvajanja Scudetta kada su trebali pobijediti Lazio na [[Stadio Olimpico|olimpijskom stadionu]] u [[Rim]]u u posljednjoj utakmici sezone. Situacija na tablici uoči posljednjeg kola bila je takva da su čak tri kluba – Inter, Juventus i [[AS Roma|Roma]] – mogli postati prvacima Italije. Interu je trebala pobjeda protiv Lazija pa su čak navijači rimskog kluba otvoreno u toj utakmici navijali za Inter samo zato da njihovi ljuti rivali (Roma) ne postanu prvaci. Ipak, Lazio je tu utakmicu dobio rezultatom 4:2 (Inter je nakon 24. minute vodio 1:2, ali nije uspio sačuvati prednost), a budući je Juventus pobijedio [[Udinese Calcio|Udinese]] u gostima rezultatom 0:2 postao je prvakom Serie A. Još i danas datum te kobne utakmice – [[5. svibnja]] 2002. – progoni navijače Intera. 

Sljedeće sezone, 2002./03., Inter je zauzeo sigurno drugo mjesto u Seriji A te došao sve do [[UEFA Liga prvaka 2002./03.|polufinala Lige prvaka]] gdje su ispali od Milana, premda su obje utakmice završile neriješenim rezultatom (0:0 i 1:1). Ipak, zbog primljenog gola u gostima Milan je prošao dalje (ironije radi obje utakmice, naravno, igrane su na [[San Siro|istom stadionu]]). Iako je to bilo samo još jedno u nizu razočarenja, svejedno su mnogi smatrali da se Inter napokon nalazi na pravom putu. 

Međutim, još jedanput je nestrpljenje predsjednika Massima Morattija bilo jače od njega samog pa je Hernana Crespoa prodao nakon samo jedne sezone, a trener [[Hector Cuper]] otpušten je nakon tek nekoliko odigranih utakmica u novoj sezoni. Zamijenio ga je [[Alberto Zaccheroni]], dugogodišnji navijač Intera, ali također i čovjek koji je sjedio na klupi Lazija tijekom njihove 4:2 pobjede prethodne sezone; navijači su, logično, bili skeptični. Zaccheroni u igru nije unio ništa novog, osim dvije fantastične pobjede protiv Juventusa (3:1 i 3:2) na San Siru. Sezona sama po sebi nije bila ništa posebno. Inter je [[UEFA Liga prvaka 2003./04.|ispao u grupnoj fazi Lige prvaka]] (završili su natjecanje kao treći u grupi). Osim toga jedva da su se i kvalificirali za Ligu prvaka za narednu sezonu, budući su u Seriji A završili tek na četvrtom mjestu, samo bod ispred [[Parma Calcio 1913|Parme]]. Nasvjetliji trenuci Intera te sezone bili su dovođenje [[Dejan Stanković|Dejana Stankovića]] i [[Adriano Leite Ribeiro|Adriana]] u [[siječanj|siječnju]] [[2004.]] godine koji su popunili goleme rupe nastale nakon odlaska Hernana Crespa i [[Clarence Seedorf|Clarencea Seedorfa]].

=== Uskrsnuće kluba i osvajanje trostruke krune (2004. – 2010.) ===
Dana [[1. srpnja]] [[2004.]] godine na svojoj službenoj [[internet]] stranici Inter je objavio vijest da novi trener kluba postaje [[Roberto Mancini]] (bivši trener Lazija). U prvoj zajedničkoj sezoni Inter i Mancini skupili su 72 boda – 18 pobjeda, 18 neriješenih rezultata i tek 2 poraza. [[15. lipnja]] [[2005.]] godine Inter je osvojio [[Coppa Italia|talijanski kup]] pobijedivši u dvije utakmice [[AS Roma|Romu]] ukupnim rezultatom 3:0 (1:0 u [[Milano|Milan]]u te 2:0 u [[Rim]]u), a [[20. kolovoza]] uslijedilo je i osvajanje [[Supercoppa Italiana|talijanskog super-kupa]] protiv aktualnih prvaka [[Juventus]]a rezultatom 1:0 nakon produžetaka (Juventusu je naknadno oduzet naslov prvaka Italije zbog skandala oko namještanja utakmica). Upravo ova pobjeda u super-kupu bila je prva nakon davne [[1989.]] godine. [[11. svibnja]] [[2006.]] goidne Inter je obranio naslov prvaka talijanskog kupa, ponovno porazivši u finalu Romu ukupnim rezultatom 4:1 (1:1 u Rimu te 3:0 na [[San Siro|San Siru]]). 

Iako su sezonu 2005./06. završili na trećem mjestu, Interu je naknadno dodijeljen naslov prvaka Italije nakon što su Juventusu i [[AC Milan|Milanu]] oduzeti bodovi zbog sudjelovanja u namještanju utakmica. [[14. srpnja]] 2006. godine talijanska komisija proglasila je krivim Juventus, [[SS Lazio|Lazio]], [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]], [[Reggina Calcio|Regginu]] i Milan za namještanje utakmica te ih razmjerno tome kaznila: Juventus je po prvi puta u svojoj povijesti izbačen u drugu ligu ([[Serie B]]), a Milanu je oduzeto 8 bodova pa je Inter u narednoj sezoni lako došao do nove titule (2006./07.).

Upravo je tijekom te sezone Inter postigao rekordni niz od 17 pobjeda za redom u [[Serie A|Seriji A]] koji je započeo [[25. rujna]] 2006. godine domaćom 4:1 pobjedom protiv [[AS Livorno Calcio|Livorna]], a završio [[28. veljače]] [[2007.]] godine neriješenim 1:1 rezultatom protiv [[Udinese Calcio|Udinesea]]. Gostujuća 5:2 pobjeda protiv [[Calcio Catania|Catanie]] [[25. veljače]] 2007. godine označila je rušenje rekorda od 15 pobjeda za redom kojeg su do tada držali [[Bayern München]] i [[Real Madrid]] iz pet najboljih liga svijeta ([[FA Premier liga|engleske]], talijanske, [[La Liga|španjolske]], [[Ligue 1|francuske]] i [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačke]]). Niz je trajao gotovo punih pet mjeseci i smatra se jednim od najboljih u europskoj nogometnoj povijesti; bolji od njih samo su ostali [[S.L. Benfica|Benfica]] (29 pobjeda), [[Celtic FC|Celtic]] (25 pobjeda) i [[PSV]] (22 pobjede). Ipak, Interova forma pred kraj sezone malo je pala, nakon neriješenih rezultata protiv Reggine koja se borila za opstanak (0:0 i 2:2), te [[Palermo FC|Palerma]]. Potonja utakmica bila je posebno zanimljiva, budući je na poluvremenu Palermo bio u prednosti 2:0, ali se Inter uspio vratiti i izjednačiti na 2:2. Krajem sezone doživjeli su i prvi domaći poraz od Rome (3:1) na San Siru zahvaljujući dva Romina pogotka pred kraj utakmice. 

Dana [[22. travnja]] [[2007.]] godine Inter je postao službenim prvakom Serie A drugu godinu za redom, ali prvi put &quot;na terenu&quot; nakon [[1989.]] godine nakon što su porazili [[AC Siena|Sienu]] 2:1. Osvajač [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine]], [[Marco Materazzi]] postigao je oba pogotka (u 18. i 60. minuti utakmice). 

Inter je [[Serie A 2007./08.|sezonu 2007./08.]] započeo s ciljem osvajanja titula Serie A i Lige prvaka. Klub je započeo s dobrim igrama u ligi, zauzevši čvrstu prvu poziciju nakon nekoliko prvih kola i kvalificiravši se u osminu-finala Lige prvaka; međutim nakon poraza od [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] 2:0 s desetoricom igrača [[19. veljače]] u Ligi prvaka budućnost Mancinija na klupi Intera dovedena je u pitanje. Loša forma u tom razdoblju nastavljena je i u tri sljedeća kola u kojima Inter nije došao do pobjede (remi protiv [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] i velikog rivala Rome, te gostujući poraz od [[SSC Napoli|Napolija]] koji je ujedno označio i prvi poraz sezone). Nakon poraza od Liverpoola u Ligi prvaka, Mancini je najavio želju za odlaskom iz kluba, ali se već sljedećeg dana predomislio. 

Novi niz od tri utakmice bez pobjeda uslijedio je u razdoblju između [[19. ožujka|19.]] i [[29. ožujka]] protiv [[Genoa CFC|Genoe]], Juventusa i Lazija. Kao i nekoliko tjedana prije, [[4. svibnja]] [[2008.]] godine Inter je imao priliku osvojiti naslov prvaka Italije protiv gradskog rivala Milana, ali su tu utakmicu izgubili 2:1. Sljedećeg tjedna Inter je također imao priliku osvojiti naslov protiv Siene u domaćoj utakmici na prepunom stadionu. Međutim, niti tada nisu uspjeli, iako su vodili u dva navrata (utakmica je završila rezultatom 2:2), a Marco Materazzi u posljednjim sekundama utakmice nije uspio realizirati jedanaesterac koji bi im donio pobjedu. U istom kolu Roma je pobijedila 2:1 u gostima kod [[Atalanta BC|Atalante]] te se na taj način približila Interu na samo bod zaostatka prije posljednjeg kola prvenstva, iako je u jednom trenutku Inter imao čak 11 bodova prednosti. 

Posljednje, 38. kolo Serie A u sezoni 2007./08. donijelo je dvije super zanimljive utakmice: [[Parma Calcio 1913|Parma]] protiv Intera i [[Calcio Catania|Catania]] protiv [[AS Roma|Roma]]. Inter i Roma s bodom zaostatka između sebe borili su se za naslov prvaka, dok su se u isto vrijeme Parma i Catania borili za opstanak u Seriji A. Mnogo je različitih scenarija moglo ispasti nakon tih 90 minuta, ali je većina smatrala da će Inter ipak uspjeti obraniti naslov prvaka budući su imali povoljniji rezultat protiv Rome pa je sve što su trebali napraviti je odigrati jednako kao i rimski klub. Roma je ostvarila rano vodstvo protiv Catanije i sljedećih 60 minuta bila aktualni prvak. Međutim, [[Švedska|švedski]] [[Napadač (nogomet)|napadač]] [[Zlatan Ibrahimović]] je s dva pogotka (od kojih je prvi postigao u 62. minuti utakmice) donio Interu treći uzastopni naslov talijanskog prvaka. Catania je u međuvremenu uspjela izjednačiti protiv Rome i na taj način osigurati opstanak u Seriji A, a Roma je sezonu završila s tri boda zaostatka za Interom. 

Inter je svoj treći uzastopni naslov Serie A slavio do kasno u noć na svom San Siru (nakon povratka u Milan), gdje im je i dodijeljen pokal. 

Ipak, nakon pobjede klub je odlučio otpustiti Mancinija [[29. svibnja]], pozvavši se na njegovu volju za napuštanjem kluba nakon poraza od Liverpoola u Ligi prvaka.&lt;ref name=&quot;mancini_inter&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |publisher=FC Internazionale Milano |accessdate=29. svibnja 2008. |date=29. svibnja 2008. |title=FC Internazionale Milano statement |archive-date=31. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080531225030/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

==== Dolazak Mourinha (2008.) ====
Dana [[2. lipnja]] [[2008.]] godine Inter je službeno objavio da je novi trener kluba postao [[Jose Mourinho]] (bivši trener [[Futebol Clube do Porto|Porta]] i [[Chelsea F.C.|Chelsea]]), a njegov asistent postao je [[Giuseppe Baresi]]. To je ujedno označilo Mourinha kao jedinog stranog trenera u [[Italija|Italiji]] u [[Serie A 2008./09.|sezoni 2008./09.]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |publisher=FC Internazionale Milano |language=Italian |title=Nuovo allenatore: Josè Mourinho all'Inter |accessdate=2. lipnja 2008. |date=2. lipnja 2008. |archive-date=5. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080605001817/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mourinho je za novu sezonu napravio samo tri promjene tijekom ljetnog transfernog perioda kupivši [[Mancini]]ja,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter sign Mancini |accessdate=20. srpnja 2008. |date=20. srpnja 2008. |archive-date=3. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903045734/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Sulley Muntari|Sulleyja Muntarija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter sign Muntari |accessdate=15. kolovoza 2008. |date=28. srpnja 2008. |archive-date=3. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903051213/http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresmu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |title=Official: Quaresma Joins Inter |first=Scime |last=Adam |publisher=Goal.com |date=1. rujna 2008. |accessdate=1. rujna 2008. |archive-date=1. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080901151315/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U prvoj sezoni pod Mourinhovim vodstvom Inter je osvojio [[Supercoppa Italiana|talijanski super kup]] i četvrti uzastopni naslov prvaka Serie A, ali je također i treći put za redom izbačen u osmini-finala Lige prvaka, ovaj put od [[Manchester United]]a. Nakon što je uspio četvrti put za redom osvojiti Serie A, Inter se pridružio [[Torino FC|Torinu]] i [[Juventus]]u kao jedini klub kojem je to uspjelo i prvi koji je to napravio u posljednjih 60 godina. 
[[File:Il biscione e l'fc Internazionale al Bernabeu.jpg|thumb|left|300px|Interovi navijači tijekom finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2010.]] godine na stadionu [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]]]]
==== Petostruki prvaci (2010.) ====
&lt;table style=&quot;float: right; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.20|y=0.06|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Júlio César Soares Espíndola|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Black&quot;&gt;Júlio César&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.06|y=0.20|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Douglas Maicon Sisenando|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Maicon&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.16|y=0.13|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Lúcio|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Lúcio&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.13|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Walter Samuel|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Samuel&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.40|y=0.20|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Cristian Chivu|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Chivu&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.30|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Javier Zanetti|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Zanetti]] (c)&lt;/noinclude&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.13|y=0.30|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Esteban Cambiasso|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Cambiasso&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.20|y=0.43|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Wesley Sneijder|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Sneijder&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.05|y=0.50|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Samuel Eto'o|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Eto'o&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.38|y=0.50|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Goran Pandev|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Pandev&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.24|y=0.58|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Diego Milito|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Milito&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}

&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Početni sastav Intera za utakmicu finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] u [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|sezoni 2009./10.]] protiv [[Bayern München]]a&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
Inter je u sezoni 2009./10. napokon napredovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], došavši u četvrtfinale, nakon što su u osmini finala izbacili bivši Mourinhov klub [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ukupnim rezultatom 3:1. Ovo je bilo prvi puta u tri godine da je Inter uspio proći osminufinala ovog natjecanja. U četvrtfinalu su ukupnim rezultatom 2:0 pobijedili [[Rusija|ruski]] [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] te prošli u polufinale. Tamo ih je dočekao aktualni prvak Europe [[FC Barcelona|Barcelona]] koju su u prvoj utakmici na [[San Siro|San Siru]] pobijedili rezultatom 3:1. U uzvratnoj utakmici, odlučni Inter izgubio je 1:0, ali je ukupnim rezultatom 3:2 uspio proći u finale Lige prvaka (svoje peto u povijesti tog natjecanja) gdje ih je čekao [[Bayern München]]. U finalu je Inter glatko pobijedio s 2:0 zahvaljujući [[Diego Milito|Diegu Militu]] koji je postigao oba pogotka te je tako napokon postao [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|prvakom ovog elitnog europskog nogometnog natjecanja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8697017.stm |title=Bayern Munich 0–2 Inter |date=22. svibnja 2010. |work=BBC Sport |accessdate=24. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Inter je također osvojio i [[Serie A]], peti put za redom (nalazio se dva boda ispred [[AS Roma|Rome]]) te [[Coppa Italia|talijanski kup]] pobijedivši [[rim]]ski klub u finalu rezultatom 1:0.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8685518.stm |title=Jose Mourinho's Treble-chasing Inter win Serie A |date=16. svibnja 2010. |work=BBC Sport |accessdate=24. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 

Osvojivši Scudetto, talijanski kup i prestižnu Ligu prvaka u jednoj sezoni, ''Internazionale'' je postigao tzv. ''Treble'' (u slobodnom prijevodu trostruki naslov) postavši prvi talijanski klub ikad kojem je to uspjelo. Nakon ovog povijesnog uspjeha, trener Jose Mourinho otišao je iz Intera u slavni [[Real Madrid]] [[28. svibnja]] [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8708315.stm |work=BBC News |title=Mourinho unveiled as boss of Real |date=31. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Novim trenerom Intera postao je [[Rafael Benitez]] koji je potpisao dvogodišnji ugovor u [[lipanj|lipnju]]. 

Dana [[21. kolovoza]] [[2010.]] godine Inter je pobijedio Romu rezultatom 3:1 i tako osvojio [[Supercoppa Italiana|talijanski super-kup]], četvrti trofej te sezone. U [[Prosinac|prosincu]] 2010. godine Inter je osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetsko klupsko nogometno prvenstvo]] prvi puta u povijesti, pobijedivši u finalu [[TP Mazembe]] rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |title=TP Mazembe 0–3 Internazionale |date=18. prosinca 2010. |work=ESPN Soccernet |accessdate=18. prosinca 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101222001421/http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |archivedate=22. prosinca 2010.}}&lt;/ref&gt; Na taj je način ''Internazionale'' postao petostrukim prvakom, pridruživši se [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]] ([[2001.]]), Al-Ahlyju (2006.) i [[FC Barcelona|Barceloni]] (2009.) kao jedinim klubovima u povijesti kojima je takvo nešto uspjelo. Međutim, nakon pobjede u finalu svjetskog klupskog prvenstva, a zbog izrazito loših rezultata u domaćem prvenstvu (13 bodova zaostatka za vodećim [[AC Milan|Milanom]] i dvije utakmice manje) Rafael Benitez dobio je otkaz.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35392&amp;L=en |title=Inter and Benitez separate by mutual agreement |date=23. prosinca 2010. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=26. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226114327/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35392&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Leonardo Nascimento de Araujo|Leonardo]] već sljedećeg dana.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |title=Welcome Leonardo! Inter's new coach |date=24. prosinca 2010. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=27. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101227010805/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tijekom zimskog transfernog perioda klubu su se pridružili [[Andrea Ranocchia]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |title=Transfer news: Ranocchia signs until 2015 |date=3. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=12. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012004137/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Giampaolo Pazzini]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&amp;L=en |title=Welcome to Inter, Giampaolo Pazzini! |date=28. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=31. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131073837/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Houssine Kharja]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35683&amp;L=en |title=Transfers: Kharja joins Inter |date=29. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=12. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012050853/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35683&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Yuto Nagatomo]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |title=Yuto Nagatomo joins Inter |date=31. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=3. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110203003303/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

=== Ponovni pad i promjene u vlasničkoj strukturi (2010. – ''danas'') ===
Svoj trenerski mandat u Interu Leonardo je započeo s impresivnih 30 osvojenih bodova u 12 utakmica, bolje od njegovih prethodnika Beniteza i Mourniha. Dana [[6. ožujka]] [[2011.]] godine Leonardo je s Interom postigao novi rekord u Serie A osvojivši trideset i tri boda u trinaest utakmica (prethodni rekord držao je [[Fabio Capello]] s osvojena trideset i dva boda u trinaest utakmica u sezoni 2004./05.). Leonardo je Inter doveo do četvrtfinala Lige prvaka gdje je izgubio od [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalkea 04]], ali je pred kraj sezone s klubom ipak osvojio talijanski kup. Međutim, na kraju sezone dao je ostavku, a nakon njega Inter su u naredne dvije godine vodili [[Gian Piero Gasperini]], [[Claudio Ranieri]] i [[Andrea Stramaccioni]]. Nitko od njih nije bio previše uspješan.

Dana [[1. kolovoza]] [[2012.]] godine klub je službeno objavio da će Moratti [[Kina|kineskom]] [[konzorcij]]u pod vodstvom Kennetha Huanga prodati manjinski udio u klubu.&lt;ref name=&quot;Huang&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/40469 |title=Press release: Internazionale Holding S.r.l |date=1. kolovoza 2012. |accessdate=5. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=10. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610220936/http://www.inter.it/en/news/40469 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Istoga dana Inter je također objavio i da je potvrđen dogovor s kineskom [[korporacija|korporacijom]] za gradnju željeznica u vezi izgradnje novog stadiona, ali je dogovor na kraju ipak propao.&lt;ref name=&quot;Inter2013bilancio&quot;&gt;F.C. Internazionale Milano S.p.A. ''bilancio'' (financial report and accounts) on 30 June 2013, [http://www.registroimprese.it PDF purchased from Italian C.C.I.A.A.]&lt;/ref&gt; Dana [[24. svibnja]] [[2013.]] godine na klupu Intera umjesto Stramaccionija došao je [[Walter Mazzarri]]. Sezona 2012./13. bila je jedna od najgorih u novijoj klupskoj povijesti budući je Inter sezonu završio na devetom mjestu Serie A bez ikakve mogućnosti kvalifikacija za bilo koje europsko klupsko natjecanje.

Dana [[15. listopada]] [[2013.]] godine indonezijski konzorcij (''International Sports Capital HK Ltd.'') pod vodstvom Ericka Thohira, Handyja Soetedja i Rosana Roeslanija potpisao je ugovor kojim preuzima 70% Interovih dionica od tvrtke Internazionale Holding S.r.l.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/afontevecchia/2013/10/15/inter-milan-sells-70-stake-to-indonesias-erick-thohir-at-480m-valuation/ |title=Inter Milan Sells 70% Stake To Indonesia's Erick Thohir At $480M Valuation |date=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/44183 |title=F.C. Internazionale statement |date=15. studenoga 2013. |accessdate=5. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=8. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150608182628/http://www.inter.it/en/news/44183 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/43937 |title=FC Internazionale Milano SpA signs an agreement to open capital to new investors |date=15. listopada 2013. |accessdate=6. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=23. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523033918/http://www.inter.it/en/news/43937 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja ugovora, Morattijeva tvrtka Internazionale Holding S.r.l. ostala je u vlasništvu 29,5% dionica kluba.&lt;ref name=&quot;Inter2014bilancio&quot;&gt;F.C. Internazionale Milano S.p.A. ''bilancio'' (financial report and accounts) on 30 June 2014, [http://www.registroimprese.it PDF purchased from Italian C.C.I.A.A.]&lt;/ref&gt; Potpisom ugovora, dionice Intera potpale su u vlasništvo kompanija pod zajedničkim nazivom ''International Sports Capital S.p.A. of Italy'' (70% udjela), ''International Sports Capital HK Limited'' i ''Asian Sports Ventures HK Limited of Hong Kong''. Potonja kompanija nalazila se u vlasništvu većeg konzorcija imena ''Nusantara Sports Ventures HK Limited'' (60% dionica, čiji je vlasnik bio Thohir), ''Alke Sports Invstment HK Limited'' (20% dionica) i ''Aksis Sports Capital HK Limited'' (20% dionica). Budući da je Thohir također bio suvlasnik nogometnog kluba [[D.C. United]] koji se natječe u [[Major League Soccer|američkoj nogometnoj ligi]] te nogometnog kluba Persib Bandung koji se natječe u [[Indonezija|indonezijskoj]] nogometnoj ligi, dana [[2. prosinca]] 2013. godine objavljeno je da su Inter i D.C. United formirali strateško partnerstvo.&lt;ref name=&quot;DC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/44348 |title=F.C. Internazionale Milano and D.C. United announce collaborative agreement |date=2. prosinca 2013. |accessdate=6. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=8. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150608182633/http://www.inter.it/en/news/44348 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tijekom Thohirove ere klub je započeo modificirati svoju financijsku strukturu u poslovni model, premda je i dalje kršio UEFA-ine regulacije financijskog fair playa donesene [[2015.]] godine. Inter je kažnjen pa je u UEFA-inim natjecanjima morao igrati s manje igrača nego što je to uobičajeno. U to vrijeme, točnije [[14. studenog]] [[2014.]] godine na trenersku poziciju vraća se Roberto Mancini.

Dana [[6. lipnja]] [[2016.]] godine konglomerat ''Suning Holdings Group'' u vlasništvu Zhanga Jindonga (suosnivača i predsjednika korporacije ''Suning Commerce Group'') otkupio je većinski udio Intera od Thohirovog konzorcija International Sports Capital S.p.A. te ostatke dionica Morattijeve tvrtke Internazionale Holding S.r.l.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/53171 |title=Suning Holdings Group acquires majority stake of F.C. Internazionale Milano |date=6. lipnja 2016. |access-date=6. lipnja 2016. |publisher=F.C. Internazionale Milano |archive-date=9. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609205104/http://www.inter.it/en/news/53171 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema različitim izvještajima, ukupna investicija konglomerat Suning je koštala oko 270 milijuna [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-soccer-inter-milan-suning-idUSKCN0YR03T |title=China's Suning buying majority stake in Inter Milan for $307&amp;nbsp;million |date=5. lipnja 2016. |access-date=24. srpnja 2017. |publisher=Reuters}}&lt;/ref&gt; Dogovor je postignut tijekom sastanka održanog [[28. lipnja]] 2016. godine nakon kojeg je Suning Holdings Group postala vlasnicom 68,55% dionica kluba.&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |title=Assemblea degli Azionisti di F.C. Internazionale Milano |trans-title=F.C. Internazionale Shareholders' Meeting |date=28. lipnja 2017. |access-date=11. srpnja 2017. |publisher=F.C. Internazionale Milano |archive-date=8. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170808194955/http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |title=Arhivirana kopija |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=8. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170808194955/http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ipak, prva sezona pod novim vlasništvom započela je lošim nastupima u predsezonskim prijateljskim utakmicama. Dana [[8. kolovoza]] 2016. godine zbog nemogućnosti dogovora oko smjera u kojem klub treba ići, Interovo vodstvo razilazi se s tadašnjim trenerom Mancinijem.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/54033/f-c-internazionale-statement |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=12. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160812153210/http://www.inter.it/en/news/54033/f-c-internazionale-statement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na njegovo mjesto dolazi [[Frank de Boer]] koji [[1. studenog]] iste godine dobiva otkaz nakon samo jedanaest utakmica tijekom kojih je četiri dobio, dvije odigrao neriješeno, a čak pet izgubio.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/55489/f-c-internazionale-statement |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=3. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161103222215/http://www.inter.it/en/news/55489/f-c-internazionale-statement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegov nasljednik [[Stefano Pioli]] nije uspio podići formu kluba pa je Inter te sezone zabilježio jedan od najlošijih nastupa u UEFA-inim natjecanjima u svojoj povijesti.&lt;ref&gt;{{it}} {{cite news |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2016/12/09/eder-per-linutile-successo-dellinter-passa-la-sheva44.html |title=Eder per l'inutile successo dell'Inter passa la sorpresa Hapoel Be'er Sheva |author=Stefano Scacchi |work=la Repubblica |date=9. prosinca 2016. |page=44}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome što je pobijedio u čak osam utakmica za redom, Pioli i klub su se razišli kada je postalo očito da Inter šestu godinu za redom neće završiti među tri najbolja talijanska kluba u Serie A. Posljednje tri utakmice sezone klub je preuzeo trener iz Primavere Stefano Vecchi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/58237/f-c-internazionale-parts-ways-with-head-coach-stefano-pioli |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=31. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171031144154/http://www.inter.it/en/news/58237/f-c-internazionale-parts-ways-with-head-coach-stefano-pioli |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana [[9. lipnja]] [[2017.]] godine na klubu Intera dolazi [[Luciano Spalleti]] koji je do tada vrlo uspješno vodio Romu. Spalletti je potpisao dvogodišnji ugovor s Interom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luciano Spalletti, new Inter coach |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40225010 |website=www.bbc.co.uk |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

=== Ostale povijesne informacije ===
Jedna od najslavnijih činjenica, a na koju su navijači Intera posebno ponosni, jest ta da Inter u cijeloj svojoj povijesti (od [[1908.]] naovamo) nikad nije ispao u drugu ligu. Za usporedbu, jedan od njihovih najvećih rivala – [[A.C. Milan]] – je ispao u [[Serie B|Seriju B]] dva puta. Od [[2006.]] godine, nakon što je [[Juventus]] izbačen u drugu ligu zbog skandala oko namještanja utakmica, Inter je postao jedini [[Italija|talijanski]] klub koji drži navedenu počast, a budući je klub stariji od 100 godina smatra se jednim od rijetkih klubova u cijelom svijetu kojem je to uspjelo. 

U razdoblju od 2006. do [[2010.]] godine klub je osvojio pet uzastopnih naslova prvaka Italije, izjednačivši rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italchamp.html%7Cpublisher=RSSSF |publisher=RSSSF |title=Italy – List of Champions |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

U razdoblju od [[1995.]] do [[2004.]] te od 2006. do [[2013.]] godine predsjednik i vlasnik kluba bio je [[Massimo Moratti]]. Njegov otac [[Angelo Moratti|Angelo]] također je bio predsjednik Intera tijekom zlatne ere tog kluba – [[1960-ih]] godina. Massimo je, pokušavši imitirati očev veliki uspjeh, potrošio pozamašne količine novca dovodeći u klub najskuplje svjetske nogometaše prošlih i sadašnjih generacija kako bi osvojio [[Serie A|Scudetto]] prvi put nakon [[1989.]] godine. Zbog Interovih neuspjeha u osvajanju naslova, Moratti je često bio kritiziran od strane navijača. Na kraju sezone 2005./06. Massimo je prijetio da će klub staviti na prodaju, ali je od toga odustao nakon skandala oko namještanja utakmica koji je Interu omogućio administrativni naslov prvaka Italije. Kasnije je to ipak učinio pa je trenutačni predsjednik kluba Erick Thohir koji tu funkcion obnaša od 2013. godine.

== Službeni logo, boje i nadimci ==
=== Interov logo ===
Jedan od osnivača Intera, [[slikar]] [[Giorgio Muggiani]], direktno je odgovoran za dizajni prvog službenog loga kluba [[1908.]] godine. Prvi dizajn inkorporirao je slova &quot;FCIM&quot; (''Football Club Internazionale Milan'') u sredini serije krugova koji su oformili grb kluba. Osnovni elementi dizajna ostali su konzistentni čak i kada su se dodavali/izmjenjivali razni drugi detalji loga tijekom godina. [[1998.]] godine klub je objavio potpuno novu iteraciju grba, ostavši pri originalnom dizajnu i dodajući sitne estetske izmjene. 

=== Boje kluba ===
Od svog osnivanja [[1908.]] godine Inter je nosio crno-plave pruge. Kružile su glasine da je crna boja izabrana kako bi prezentirala noć, a plava nebo. Izuzev kratkog razdoblja tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Inter je uglavnom nosio crno-plave pruge pa su tako i dobili nadimak ''Nerazzurri'' (u slobodnom prijevodu &quot;crno-plavi&quot;).&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.footballderbies.com/honours/index.php?id=30 |publisher=FootballDerbies.com |title=AC Milan vs. Inter Milan |date=25. srpnja 2007. |accessdate=9. prosinca 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110913000901/http://www.footballderbies.com/honours/index.php?id=30 |archivedate=13. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Međutim, tijekom [[Fašizam|Fašističke ere]] Inter je bio prisiljen odreći se svojih crno-plavih dresova. [[1928.]] godine Interovo ime i kompletna filozofija nisu se sviđali tada vladajućoj fašističkoj stranci. Kao rezultat, te iste godine tek 20 godina star klub bio je prisiljen spojiti se s ''Unione Sportiva Milanese''. Novi klub dobio je ime ''Ambrosiana SS Milano'', po svecu i zaštitniku [[Milano|Milan]]a.&lt;ref&gt;http://emeroteca.coni.it/?q=node/6&amp;f=822&amp;p=1&lt;/ref&gt; Zastava Milana (crveni križ na bijeloj pozadini) zamijenila je tradicionalnu crno-plavu boju.&lt;ref name=&quot;ambrosianacolours&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.toffs.com/icat/ambrosiana |publisher=Toffs.com |title=Ambrosiana S.S 1928 |date=24. lipnja 2007. |access-date=9. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071020042913/http://www.toffs.com/icat/ambrosiana |archive-date=20. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka Drugog svjetskog rata, poslije pada Fašista s vlasti, klub je vratio svoje originalno ime i boje. [[2008.]] godine Inter je proslavio 100-godišnjicu stavivši crveni križ na dresove koje obično nose u gostujućim utakmicama. Budući da podsjeća na zastavu grada iz kojeg dolaze, Inter i dalje ima crveni križ na trećem setu svojih dresova i danas.  

=== Bjelouška ===
Životinje se često upotrebljavaju kako bi predstavile nogometne klubove u [[Italija|Italiji]], a [[bjelouška]] (''Il biscione'') predstavlja Inter. [[Zmija]] je snažan simbol grada [[Milano|Milan]]a, često se pojavljujući u milanskoj heraldici kao namotana otrovnica s čovjekom u svojim raljama. Simbol je poznat po tome što se nalazio na odorama vojnika kuće Sforza (koji su vladali Italijom iz Milana tijekom [[renesansa|renesansnog]] perioda), grada Milana, ''Duchy of Milan'' (400-godišnja država [[Rimsko Carstvo|Starog rimskog carstva]]) i Insurbiji (povijesnoj regiji pod koju spada grad Milan). U sezoni 2010./11. Interovi gostujući dresovi sadržavali su na sebi zmiju.

=== Klupski grb kroz povijest ===
&lt;gallery style=&quot;text-align:center&quot;&gt;
FC Inter Milan first logo (1908-1928).png|1908. – 1928.
Logo of FC Inter Milan (1963-1979).svg|1963. – 1979.
Inter old logo (1999-2007).png|1998. – 2007.
Inter Mailand.svg|2007. – 2014.
FC Internazionale Milano 2014.svg|2014. – 2021.
FC Internazionale Milano 2021.svg|2021. – ''danas''
&lt;/gallery&gt;

== Navijači i suparništva ==
=== Navijači ===
[[Datoteka:GiuseppeMeazzaNeazzurro.jpg|mini|300px|Najžešći navijači Intera stvaraju pravu atmosferu na svom stadionu [[San Siro|Giuseppe Meazza]]]]
Inter je jedan od klubova s najvećom navijačkom podrškom u [[Italija|Italiji]] što su potvrdile [[novine]] [[La Repubblica]] u svom istraživanju u [[kolovoz]]u [[2007.]] godine.&lt;ref name=&quot;research&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.repubblica.it/2007/08/sezioni/sport/calcio/tifo-contro/tifo-contro/tifo-contro.html |publisher=La Repubblica official website |title=Research: Supporters of football clubs in Italy |date=Kolovoz 2007. |language=Italian}}&lt;/ref&gt; Povijesno gledano, najveći dio navijača Intera iz [[milano|Milan]]a potiču iz srednjeg staleža [[Buržoazija|buržujskog]] dijela grada, dok za gradske rivale [[AC Milan]] uglavnom navijaju pripadnici radničke klase te doseljenici iz južne Italije.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt; 

Tradicionalna navijačka skupina Intera su ''Boys San''. Budući da su jedna od najstarijih navijačkih skupina (osnovani su još davne [[1969.]] godine) svakako zauzimaju posebno mjesto u navijačkoj povijesti talijanskog [[nogomet]]a. Politički gledano navijači Intera uglavnom su desno orijentirani te imaju vrlo dobre, gotovo prijateljske odnose s navijačima [[SS Lazio|Lazija]]. Uz ovu najveću i najpoznatiju navijačku skupinu, postoje još četiri značajne grupe: ''Viking'', ''Irriducibili'', ''Ultras'' i ''Brianza Alcoolica''. 

Najžešći navijači Intera obično se skupljaju na dijelu stadiona ''Curva Nord'', sjevernoj krivulji stadiona [[San Siro|Giuseppe Meazza]]. Upravo zbog ove dugogodišnje tradicije taj dio [[stadion]]a postao je poznat po tome što se tamo obično nalaze najveći transparenti i zastave kojima navijači podupiru svoj klub.
[[Datoteka:Adriano score vs Milan February 2009.jpg|mini|300px|lijevo|[[Adriano]] postiže kontroverzni pogodak u milanskom derbiju u [[veljača|veljači]] [[2009.]] godine]]
=== Suparništva ===
Inter ima nekoliko dugogodišnjih nogometnih suparnika, od kojih su dva posebno važna u talijanskom nogometu: za početak tu je gradski derbi, imena ''Derby della Madonnina'' s gradskim rivalom AC Milanom. Suparništvo je to koje postoji još od prvog dana kada se Inter odvojio od Milana, davne [[1908.]] godine.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt; Ime je derbi dobio po [[Marija (majka Isusova)|blaženoj djevici Mariji]] čija se [[Skulptura|statua]] nalazi na vrhu [[Milanska katedrala|milanske katedrale]] i predstavlja jednu od najvećih turističkih atrakcija. Same utakmice obično su poznate po živahnoj atmosferi s mnogobrojnim transparentima (često humorističnim ili uvredljivim) koje navijači postavljaju prije početka derbija. U vrlo čestoj upotrebi su i baklje koje su znale dovesti i do prekida mečeva od kojih je svakako najpoznatiji onaj iz četvrt-finala [[UEFA Liga prvaka 2004./05.|Lige prvaka 2005. godine]] održan [[12. travnja]] nakon što je baklja koju su bacili navijači Intera pogodila vratara Milana [[Dida (vratar)|Didu]] u rame.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/4432047.stm |publisher=BBC.co.uk |title=Milan game ended by crowd trouble |date=25. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Do danas ova dva rivala odigrali su sveukupno 204 utakmice. AC Milan ima 72 pobjede, dok Inter ima tek jednu manje – 71. 61 put odigrali su neriješeno, a posebno je zanimljiva činjenica što su oba kluba do danas u međusobnim derbijima postigla isti broj pogodaka: 279. Najveća pobjeda Intera nad Milanom datira od [[6. veljače]] [[1910.]] godine (5:0), dok je Milan najveću pobjedu u derbiju ostvario [[3. ožujka]] [[1918.]] (8:1). Oba kluba do danas su osvojila 18 naslova prvaka Serie A. 

Drugo najpoznatije nogometno suparništvo Intera je ono s [[Juventus]]om. Taj derbi nosi ime ''Derbi d'Italia''. Sve do [[2006.]] godine i skandala oko namještanja utakmica koje je dovelo do izbacivanja Juventusa u [[Serie B|drugu talijansku ligu]], Inter i Juventus su bila jedina dva kluba u nogometnoj povijesti Italije koji nisu igrali u Serie B. Do danas ova dva kluba odigrali su međusobno 214 utakmica od čega Juventus ima 94 pobjede, Inter 67, a 53 puta odigrali su neriješeno. Juventus je postigao sveukupno 305 pogodaka u derbijima, dok je Inter 268 puta zatresao mrežu svog rivala. Najveća pobjeda Intera (6:0) datira od [[4. travnja]] [[1954.]] godine dok je uvjerljivo najveća pobjeda Juventusa ostvarena [[10. lipnja]] [[1961.]] (9:1). 

Posljednjih nekoliko godina, pogotovo nakon skandala oko namještanja utakmica, Inter je razvio još jedno rivalstvo – ono s [[AS Roma|Romom]]. Roma je čak četiri sezone (od sveukupno pet koliko je Inter bio prvak) završavala na drugom mjestu između [[2005.]] i [[2010.]] godine. Ova dva kluba zajedno su čak pet puta igrali finale [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] te četiri [[Supercoppa Italiana|super-kupa]] od [[2006.]] godine naovamo. Osim Rome, Inter još igra derbije s [[Atalanta BC|Atalantom]] i [[SSC Napoli|Napolijem]] koje također smatra svojim žestokim rivalima.&lt;ref&gt;http://www.rangers.it/avversari/inter.html&lt;/ref&gt;

=== Umirovljeni brojevi ===
'''3''' – [[Giacinto Facchetti]], [[Branič (nogomet)|lijevi branič]], [[1960.]] – [[1978.]] (čast odana postumno). Broj je ''umirovljen'' [[8. rujna]] [[2006.]] godine. Posljednji igrač koji je nosio dres s tim brojem bio je [[Argentina|argentinski]] centralni branič [[Nicolás Burdisso]] koji je u ostatku sezone nosio dres s brojem 16.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?L=en&amp;N=23876&amp;stringa=facchetti%203 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. prosinca 2011. |archive-date=3. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120603051925/http://www.inter.it/aas/news/reader?L=en&amp;N=23876&amp;stringa=facchetti%203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''4''' – [[Javier Zanetti]], [[Branič (nogomet)|branič]], [[1995.]] – [[2014.]] Zanetti je za Inter sveukupno odigrao 858 utakmica u razdoblju od 1995. do igračkog umirovljenja u [[ljeto]] 2014. godine. Predsjednik kluba Erick Thohir potvrdio je da je Zanettijev dres s brojem 4 umirovljen iz poštovanja prema igraču.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2014/jun/30/internazionale-retire-no4-shirt-honour-javier-zanetti |title=Internazionale retire No4 shirt in honour of Javier Zanett |website=The Guardian.com |date=30. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en/news/10/italy/2014/06/30/4925488/inter-make-zanetti-vice-president-retire-no4-jersey |title=Inter make Zanetti vice-president and retire No.4 jersey |date=30. lipnja 2014. |website=Goal.com}}&lt;/ref&gt;

=== Poznati igrači kluba ===
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]]
* {{Z|ITA}} [[Giuseppe Bergomi]]
* {{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]]
* {{Z|ITA}} [[Luigi Di Biagio]]
* {{Z|ITA}} [[Giuseppe Meazza]]
* {{Z|ITA}} [[Gianluca Pagliuca]]
* {{Z|ITA}} [[Christian Vieri]]
* {{Z|ARG}} [[Gabriel Batistuta]]
* {{Z|ARG}} [[Hernán Crespo]]
* {{Z|ARG}} [[Diego Simeone]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|BEL}} [[Enzo Scifo]]
* {{Z|BRA}} [[Adriano]]
* {{Z|BRA}} [[Roberto Carlos]]
* {{Z|BRA}} [[Ronaldo]]
* {{Z|KOL}} [[Iván Zamorano]]
* {{Z|HRV}} [[Mateo Kovačić]]
* {{Z|ENG}} [[Paul Ince]]
* {{Z|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]
* {{Z|FRA}} [[Laurent Blanc]]
* {{Z|NJE}} [[Andreas Brehme]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]]
* {{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]]
* {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]]
* {{Z|NIZ}} [[Dennis Bergkamp]]
* {{Z|NIZ}} [[Clarence Seedorf]]
* {{Z|NIG}} [[Obafemi Martins]]
* {{Z|POR}} [[Luís Figo]]
* {{Z|SRB}} [[Dejan Stanković]]
* {{Z|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]
* {{Z|ŠPA}} [[Luis Suárez]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]
* {{Z|TUR}} [[Emre Belözoğlu]]
* {{Z|URU}} [[Álvaro Recoba]]
* {{Z|IRS}} [[Robbie Keane]]
* {{Z|GRČ}} [[Giorgos Karagounis]]
* {{Z|TUR}} [[Hakan Şükür]]
* {{Z|ARG}} [[Julio Ricardo Cruz]]
* {{Z|BRA}} [[Julio Cesar]]
* {{Z|ARG}} [[Javier Zanetti]]
* {{Z|BRA}} [[Philippe Coutinho]]
|}

== Treneri kluba ==
U povijesti ''Internazionalea'' sveukupno je 56 trenera vodilo klub. Prvi menadžer bio je [[Virgilio Fossati]]. [[Helenio Herrera]] do danas se najduže zadržao na klupi Intera – sveukupno je vodio klub devet godina (osam godina za redom), a ujedno je i najuspješniji trener u klupskoj povijesti s tri osvojena naslova prvaka [[Serie A]], dva [[UEFA Liga prvaka|Europska kupa]] i dva [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalna kupa]]. [[Jose Mourinho]], koji je bio trener Intera &quot;samo&quot; dvije godine ([[lipanj]] [[2008.]] – lipanj [[2010.]]) prvi je koji je osvojio tri titule u jednoj sezoni u talijanskoj nogometnoj povijesti, a sa sveukupno 5 osvojenih titula s Interom četvrti je najuspješniji trener u njegovoj povijesti iza [[Simone Inzaghi]]ja (6) te [[Helenio Herrera|Helenija Herrere]] i [[Roberto Mancini]]ja (7). 
[[Datoteka:Jose Mourinho - Inter Mailand (7).jpg|mini|300px|[[Jose Mourinho]], prvi trener u Italiji koji je uspio osvojiti tri titule u jednoj sezoni: [[Serie A]], [[Coppa Italia|talijanski kup]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]]]
&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
; Osvajači trofeja

{| class=&quot;wikitable&quot;
!rowspan=&quot;3&quot;|Ime
!rowspan=&quot;3&quot;|Period
!colspan=&quot;6&quot; |Trofeji
!rowspan=&quot;3&quot;|Ukupno
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Domaći
!colspan=&quot;3&quot; |Međunarodni
|-
![[Serie A|Se]]!![[Coppa Italia|TK]]!![[Supercoppa Italiana|TS]]!![[UEFA Liga prvaka|LP]]/[[UEFA Liga prvaka|LP]]!![[Kup UEFA|KU]]!![[Interkontinentalni kup|IK]]/[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|SK]]
|-
|{{Z|ITA}} [[Virgilio Fossati]]
| 1909. – 1915.
|&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} Nino Resegotti
| 1919. – 1922.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|MAĐ}} Árpád Weisz
| 1929. – 1931.
|&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Armando Castellazzi]]
| 1936. – 1938.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|AUT}} [[Tony Cargnelli]]
| 1938. – 1940.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;2 
|-
|{{Z|ITA}} [[Alfredo Foni]]
| 1952. – 1955.
|&lt;center&gt;2||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;2 
|-
|{{Z|ARG}} [[Helenio Herrera]]
| 1960. – 1968., 1973.
|&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''7''' 
|-
|{{Z|ITA}} Giovanni Invernizzi
| 1970. – 1973.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1 
|-
|{{Z|ITA}} Eugenio Bersellini
| 1977. – 1982.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;'''2'''||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;3 
|-
|{{Z|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]]
| 1986. – 1991.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;3 
|-
|{{Z|ITA}} [[Giampiero Marini]]
| 1994.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Luigi Simoni]]
| 1997. – 1998.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]]
| 2004. – 2008.
|&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''7'''
|-
|{{Z|POR}} [[José Mourinho]]
| 2008. – 2010.
|&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;5
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Rafael Benítez]]
| 2010.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;2
|-
|{{Z|BRA}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]]
| 2010. – 2011.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Gian Piero Gasperini]]
| 2011.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Claudio Ranieri]]
| 2011. – 2012.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Andrea Stramaccioni]]
| 2012. – 2013.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Walter Mazzarri]]
| 2013. – 2014.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]]
| 2014. – 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|NIZ}} [[Frank de Boer]]
| 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Vecchi]]
| 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Pioli]]
| 2016. – 2017.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Vecchi]]
| 2017.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Luciano Spalletti]]
| 2017. – 2019. 
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Antonio Conte]]
| 2019. – 2021.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Simone Inzaghi]]
| 2021. – 2025.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;6
|-
|'''Sveukupno'''
| '''1909.''' –'''
|&lt;center&gt;'''20'''||&lt;center&gt;'''9'''||&lt;center&gt;'''8'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''46'''
|-
|}
&lt;/div&gt;

== Klupski uspjesi ==
=== Domaći ===

* '''[[Serie A]]:'''
** Prvak (21): [[Prima Categoria 1909./10.|1909./10.]], [[Prima Categoria 1919./20.|1919./20.]], [[Serie A 1929./30.|1929./30.]], [[Serie A 1937./38.|1937./38.]], [[Serie A 1939./40.|1939./40.]], [[Serie A 1952./53.|1952./53.]], [[Serie A 1953./54.|1953./54.]], [[Serie A 1962./63.|1962./63.]], [[Serie A 1964./65.|1964./65.]], [[Serie A 1965./66.|1965./66.]], [[Serie A 1970./71.|1970./71.]], [[Serie A 1979./80.|1979./80.]], [[Serie A 1988./89.|1988./89.]], [[Serie A 2005./06.|2005./06.]]&lt;ref name=&quot;titula 2006&quot;&gt;Titula im je sudski dodijeljena, nakon [[Talijanski nogometni skandal 2006.|skandala]].&lt;/ref&gt; [[Serie A 2006./07.|2006./07.]], [[Serie A 2007./08.|2007./08.]], [[Serie A 2008./09.|2008./09.]], [[Serie A 2009./10.|2009./10.]], [[Serie A 2020./21.|2020./21.]], [[Serie A 2023./24.|2023./24.]], [[Serie A 2025./26.|2025./26.]]
** Doprvak (17): [[Serie A 1932./33.|1932./33.]], [[Serie A 1933./34.|1933./34.]], [[Serie A 1934./35.|1934./35.]], [[Serie A 1940./41.|1940./41.]], [[Serie A 1948./49.|1948./49.]], [[Serie A 1950./51.|1950./51.]], [[Serie A 1961./62.|1961./62.]], [[Serie A 1963./64.|1963./64.]], [[Serie A 1966./67.|1966./67.]], [[Serie A 1969./70.|1969./70.]], [[Serie A 1992./93.|1992./93.]], [[Serie A 1997./98.|1997./98.]], [[Serie A 2002./03.|2002./03.]], [[Serie A 2010./11.|2010./11.]], [[Serie A 2019./20.|2019./20.]], [[Serie A 2021./22.|2021./22.]], [[Serie A 2024./25.|2024./25.]]

* '''[[Coppa Italia]]:'''
** Osvajač (9): [[Coppa Italia 1938./39.|1938./39.]], [[Coppa Italia 1977./78.|1977./78.]], [[Coppa Italia 1981./82.|1981./82.]], [[Coppa Italia 2004./05.|2004./05.]], [[Coppa Italia 2005./06.|2005./06.]], [[Coppa Italia 2009./10.|2009./10.]], [[Coppa Italia 2010./11.|2010./11.]], [[Coppa Italia 2021./22.|2021./22.]], [[Coppa Italia 2022./23.|2022./23.]]
** Finalist (6): [[Coppa Italia 1958./59.|1958./59.]] ([[Juventus F.C.|Juventus]]), [[Coppa Italia 1964./65.|1964./65.]] (Juventus), [[Coppa Italia 1976./77.|1976./77.]] ([[A.C. Milan|Milan]]), [[Coppa Italia 1999./00.|1999./00.]] ([[S.S. Lazio|Lazio]]), [[Coppa Italia 2006./07.|2006./07.]] ([[A.S. Roma|Roma]]), [[Coppa Italia 2007./08.|2007./08.]] (Roma)

* '''[[Supercoppa Italiana]]:'''
** Osvajač (8): [[Supercoppa Italiana 1989.|1989.]], [[Supercoppa Italiana 2005.|2005.]], [[Supercoppa Italiana 2006.|2006.]], [[Supercoppa Italiana 2008.|2008.]], [[Supercoppa Italiana 2010.|2010.]], [[Supercoppa Italiana 2021.|2021.]], [[Supercoppa Italiana 2022.|2022.]], [[Supercoppa Italiana 2023.|2023.]]
** Finalist (4): [[Supercoppa Italiana 2000.|2000.]] ([[S.S. Lazio|Lazio]]), [[Supercoppa Italiana 2007.|2007.]] ([[A.S. Roma|Roma]]), [[Supercoppa Italiana 2009.|2009.]] (Lazio), [[Supercoppa Italiana 2011.|2011.]] ([[A.C. Milan|Milan]]), [[Supercoppa Italiana 2024.|2024.]] (Milan)

=== Međunarodni ===

* '''[[UEFA Liga prvaka]]''':
** Osvajač (3): [[Kup prvaka 1963./64.|1963./64.]], [[Kup prvaka 1964./65.|1964./65.]], [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2009./10.]]
** Finalist (4): [[Kup prvaka 1966./67.|1966./67.]] ([[Celtic FC|Celtic]]), [[Kup prvaka 1971./72.|1971./72.]] ([[AFC Ajax|Ajax]]), [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] ([[Manchester City F.C.|Manchester City]]), [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] ([[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]])

* '''[[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga]]''':
** Osvajač (3): [[Kup UEFA 1990./91.|1990./91.]], [[Kup UEFA 1993./94.|1993./94.]], [[Kup UEFA 1997./98.|1997./98.]]
** Finalist (2): [[Kup UEFA 1996./97.|1996./97.]] ([[FC Schalke 04 Gelsenkirchen|Schalke 04]]), [[UEFA Europska liga 2019./20.|2019./20.]] ([[Sevilla F.C.|Sevilla]])

* '''[[UEFA Superkup]]''':
** Finalist (1): [[UEFA Superkup 2010.|2010.]]

* '''[[Interkontinentalni kup]]''':
** Osvajač (2): [[Interkontinentalni kup 1964.|1964.]], [[Interkontinentalni kup 1965.|1965.]]

* '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]''':
** Osvajač (1): 2010.

* '''[[International Champions Cup]]''':
** Osvajač (1): 2017.

* '''[[Mitropa kup]]''':
** Finalist (1): [[Mitropa kup 1933.|1933.]] ([[FK Austria Beč|Austria Beč]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} {{zho oznaka}} [https://www.inter.it/ FC Internazionale Milano – službene stranice]
* [http://www.interclubfedeli.com Službena stranica navijača Intera iz Hrvatske i okolnih zemalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180504085857/http://www.interclubfedeli.com/ |date=4. svibnja 2018. }}
{{Sastav - Inter Milano}}
{{Serie A}}
{{GLAVNIRASPORED:Inter Milano}}
[[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Nogomet u Milanu]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Internazionale]]
[[Kategorija:F.C. Internazionale Milano| ]]</text>
      <sha1>38y54v5cd4p39ih95bxc1fshgsn5p1x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447782</id>
      <parentid>7447780</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:29:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447782</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71237" sha1="krz62ewraaisujc42t1587pnu84o8oq" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = Inter
| slika              = FC Internazionale Milano 2021.svg
| puno ime           = Football Club Internazionale Milano S.p.A.
| nadimak            = ''Nerazzurri (crno-plavi)''
| godina osnivanja   = [[9. ožujka]] [[1908.]]
| igralište          = [[Stadio Giuseppe Meazza|San Siro]], [[Milano]]
| navijači           =
| kapacitet stadiona = 75.817&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sansirostadium.com/en/stadium/Structure |title=Structure |website=sansirostadium.com |access-date=8 April 2023 |url-status=live |archive-date=7 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221207043417/https://www.sansirostadium.com/en/stadium/Structure }}&lt;/ref&gt;
| direktor           =  
| trener             = {{Z|RUM}} [[Cristian Chivu]]
| liga               = [[Serie A]]
| sezona             = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 1.
| igrači             = 
| pattern_la1 = _internazionale2526h
| pattern_b1 = _internazionale2526h
| pattern_ra1 = _internazionale2526h
| pattern_sh1 =_monterrey1213t1
| pattern_so1 =_monterrey1213t1
| leftarm1 = 000000
| body1 = 000000
| rightarm1 = 000000
| shorts1 = 000000
| socks1 = 000000
| pattern_la2 = _internazionale2526a
| pattern_b2 = _internazionale2526a
| pattern_ra2 = _internazionale2526a
| pattern_sh2 =_internazionale2526a
| pattern_so2 = 
| leftarm2 = F3F3F3
| body2 = F3F3F3
| rightarm2 = F3F3F3
| shorts2 = F3F3F3
| socks2 = F3F3F3
| pattern_la3 = _internazionale2526t
| pattern_b3 = _internazionale2526t
| pattern_ra3 = _internazionale2526t
| pattern_sh3 = _internazionale2526t
| pattern_so3 = _internazionale2526tl
| leftarm3 = FFFFFF
| body3 = FFFFFF
| rightarm3 = FFFFFF
| shorts3 = FFFFFF
| socks3 = FFFFFF
}}

'''FC Internazionale Milano''', često nazivan '''Internazionale''' ili jednostavno '''Inter''',&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.thejakartapost.com/news/2012/05/24/inter-milan-arrives-jakarta-prepare-two-friendlies.html |title=Inter Milan arrives in Jakarta to prepare for two friendlies |work=The Jakarta Post |accessdate=25. srpnja 2013. |date=24. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Grove |first1=Daryl |title=10 Soccer Things You Might Be Saying Incorrectly |date=22. prosinca 2014. |url=http://www.pastemagazine.com/articles/2014/11/10-soccer-things-you-might-be-saying-wrong.html |website=PasteSoccer |publisher=Paste |accessdate=21. lipnja 2017.}}&lt;/ref&gt; profesionalni je [[nogomet]]ni [[Italija|talijanski]] klub sa sjedištem u [[Milano|Milan]]u. Od svog osnutka i prvog nastupa [[1909.]] godine to je jedini klub prve talijanske nogometne lige koji je konstantno nastupao u [[Serie A]].

Do danas je Inter osvojio sveukupno 38 domaćih trofeja, šest više od svog gradskog rivala [[A.C. Milan]], uključujući 21 naslova prvaka Serie A, 9 naslova [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] i 8 naslova talijanskog [[Supercoppa Italiana|superkupa]]. U razdoblju od [[2006.]] do [[2010.]] godine klub je osvojio pet naslova prvaka Serie A za redom čime je izjednačio dotadašnji rekord.&lt;ref name=&quot;Italy&amp;nbsp;– List of Champions&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italchamp.html%7Cpublisher=RSSSF |publisher=RSSSF |title=Italy&amp;nbsp;– List of Champions }}&lt;/ref&gt; Klub je tri puta osvojio prestižno klupsko nogometno natjecanje [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]: dva puta za redom ([[1964.]] i [[1965.]]) te još jednom [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2010.]] godine. Potonjom pobjedom postigao je do danas još uvijek nenadmašen rekord kada je talijanski nogomet u pitanju – osvajanje trostruke krune (pobjedu u Serie A, pobjedu u talijanskom kupu i pobjedu u Ligi prvaka iste sezone).&lt;ref name=&quot;treble&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=1490968.html |title=Inter join exclusive treble club |work=uefa.com |accessdate=9. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; Uz sve to, Inter je također i tri puta osvojio [[UEFA Kup|Kup UEFA]], dva [[Interkontinentalni kup|interkontinentalna kupa]] te jedno [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetsko klupsko prvenstvo]].

Inter domaće utakmice odigrava na [[Stadio Giuseppe Meazza|San Siro]], također poznat kao i ''Stadio Giuseppe Meazza'' (kapaciteta 80.018 sjedala). Riječ je o najvećem nogometnom stadionu u Italiji kojeg Inter dijeli s gradskim suparnikom A.C. Milanom.&lt;!--&lt;ref name=&quot;sansirosize&quot; /&gt;--&gt; Upravo se A.C. Milan smatra jednim od najvećih Interovih nogometnih rivala, a njihovi međusobni susreti dobili su nadimak ''Derby della Madonnina'' te se smatraju jednim od najvećih i najgledanijih nogometnih derbija u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theroar.com.au/2010/01/26/is-this-the-greatest-derby-in-the-world/ |title=Is this the greatest derby in world sports? |publisher=Theroar.com.au |date=26. siječnja 2010. |accessdate=28. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Od 2010. godine Inter je drugi najpopularniji klub u Italiji&lt;ref name=&quot;ricerca2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.demos.it/2010/pdf/143320100924calcio.pdf |title=Italia, il paese nel pallone |work=demos.it |format=PDF |pages=3, 9–10 |date=24. rujna 2010. |accessdate=20. srpnja 2011. |language=Italian}}&lt;/ref&gt; te šesti najpopularniji nogometni klub u [[Europa|Europi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportmediaset.mediaset.it/calcio/articoli/articolo41645.shtml |title=Tifo: Barcellona la regina d'Europa |publisher=Sport Mediaset |date=9. rujna 2010. |accessdate=10. rujna 2010. |language=Italian |archive-date=10. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100910150408/http://www.sportmediaset.mediaset.it/calcio/articoli/articolo41645.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sport.repubblica.it/news/sport/calcio-barcellona-club-con-piu-tifosi-in-europa-inter-8a/3835303.html?refresh_ce |title=Calcio, Barcellona club con più tifosi in Europa, Inter 8/a |work=la Repubblica |location=Italy |date=9. rujna 2010. |accessdate=10. rujna 2010. |language=Italian |archive-date=13. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140713234844/http://sport.repubblica.it/news/sport/calcio-barcellona-club-con-piu-tifosi-in-europa-inter-8a/3835303.html?refresh_ce |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Riječ je o jednom od financijski najvrijednijih talijanskih i svjetskih nogometnih klubova.&lt;ref name=&quot;Football Team Valuations&quot;&gt;{{cite news |title=The World's Most Valuable Soccer Teams |url=https://www.forbes.com/pictures/mlm45eigjk/14-inter-milan/ |work=Forbes |date=17. travnja 2013. |accessdate=13. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Inter je bio jedan od članova osnivača danas propale G-14 grupe vodećih europskih nogometnih klubova.

== Povijest ==
=== Rane godine (1908. – 1960.) ===
[[Datoteka:Internazionale1910Scudetto.jpg|mini|300px|Prvi tim Intera koji je osvojio [[Serie A|Scudetto]] [[1910.]] godine]]
Klub je osnovan [[9. ožujka]] [[1908.]] godine pod nazivom '''Foot-Ball Club Internazionale Milano''' nakon raskola [[Milano|milan]]skog [[kriket]] i [[nogomet]]nog kluba (u kojem se nalazilo 44 člana). Grupa [[Talijani|Talijana]] i [[Švicarci|Švicaraca]] ([[Giorgio Muggiani]], slikar koji je kreirao službeni logo kluba, Bossard, Lana, Bertoloni, De Olma, Enrico Hintermann, Arturo Hintermann, Carlo Hintermann, Pietro Dell'Oro, Hugo i Hans Rietmann, Voelkel, Maner, Wipf i Carlo Ardussi) bila je nesretna zbog dominacije samih Talijana u klubu [[AC Milan]] pa su se od njih odvojili i osnovali ''Internazionale''. Od samog početka klub je bio otvoren prema stranim igračima te je na taj način opravdao svoje ime. 

Svoj prvi naslov talijanskog nogometnog prvaka ([[Serie A|Scudetto]]) klub je osvojio već [[1910.]] godine, a drugi deset godina kasnije – [[1920.]] Kapetan i trener kluba koji je prvi put osvojio Scudetto bio je [[Virgilio Fossati]] (poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]). Tijekom [[Fašizam|Fašističke ere]], [[1928.]] godine, klub je bio primoran ujediniti se s ''Milanese Unione Sportiva'' te je promijenio ime u '''Ambrosiana SS Milano'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/societa/storia.html |publisher=FC Internazionale Milano |title=Storia |accessdate=6. rujna 2007. |archive-date=30. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130141713/http://www.inter.it/en/societa/storia.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U to vrijeme nosili su bijele dresove s crvenim križem. Dizajn dresa bio je inspiriran zastavom i kaputom kakve su nosili vojnici grada Milana, a koji proizlaze iz zastave zaštitnika Milana, Svetog Ambrozija i datira još iz četvrtog [[stoljeće|stoljeća]]. Novi Predsjednik [[Oreste Simonotti]] odlučio je [[1929.]] godine promijeniti ime kluba u '''AS Ambrosiana'''. Međutim, navijači su nastavili klub zvati jednostavno ''Inter'' pa je [[1931.]] godine predsjednik Pozzani bio prisiljen ponovno promijeniti ime kluba u '''AS Ambrosiana-Inter'''.

Prvi [[Coppa Italia|talijanski kup]] Inter je osvojio u sezoni 1938./39. pod vodstvom [[Giuseppe Meazza|Giuseppe Meazze]] po kojem je stadion [[San Siro]] dobio službeno ime, a peti naslov prvaka uslijedio je [[1940.]] godine unatoč tome što je tada Meazza bio ozlijeđen. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub je nanovo promijenio ime u '''Internazionale''' koje su zadržali do danas.

=== ''Grande Inter'' (1960. – 1968.) ===
Nakon rata ''Internazionale'' je svoj šesti naslov prvaka osvojio [[1953.]], a sedmi odmah sljedeće, [[1954.]] godine. Slijedom tih naslova, Inter je započeo s najuspješnijim godinama u svojoj klupskoj povijesti, poznatijim kao era ''Velikog Intera'' (Grande Inter). Tijekom tog perioda u kojem je trener bio [[Helenio Herrera]], klub je osvojio tri naslova prvaka Italije ([[1963.]], [[1965.]] i [[1966.]]). Najpoznatiji trenuci iz tog razdoblja svakako uključuju dvostruko osvajanje [[UEFA Liga prvaka|Europskog kupa]]. [[1964.]] godine Inter je svoj prvi Europski kup osvojio porazivši u finalu slavni [[Španjolska|španjolski]] klub [[Real Madrid]]. Sljedeće sezone, igrajući na svom domaćem stadionu [[San Siro]] pobijedili su dvostruke prvake [[S.L. Benfica|Benficu]]. U sezoni 1966./67. Inter je ponovno došao do finala Europskog kupa kojeg je izgubio rezultatom 2:1 od [[Celtic FC|Celtica]] u [[Lisabon]]u. 

Nakon zlatne ere tijekom 60-tih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]], Inter je osvojio jedanaesti naslov talijanskog prvaka [[1971.]] godine, a dvanaesti [[1980.]] [[1972.]] godine Inter je drugi puta poražen u finalu Europskog kupa, ovaj put od nizozemskog [[AFC Ajax|Ajaxa]] [[Johan Cruyff|Johana Cruyffa]] rezultatom 2:0. Tijekom 70-tih i 80-tih godina 20. stoljeća Inter je osvojio i dva naslova [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] (u sezonama 1977./78. i 1981./82.).

Pod vodstvom [[Nijemci|njemačkog]] dvojca [[Andreas Brehme|Andreasa Brehmea]] i [[Lothar Matthäus|Lothara Matthäusa]] te [[Argentinci|argentinca]] [[Ramon Diaz|Ramona Diaza]] Inter je [[1989.]] godine osvojio još jedan naslov prvaka [[Italija|Italije]]. Tada je trener bio [[Giovanni Trapattoni]]. Sljedeće sezone kupljen je [[Jürgen Klinsmann]] i osvojen [[Supercoppa Italiana|talijanski superkup]], ali Inter nije uspio obraniti naslov prvaka.

=== Teška vremena (1990. – 2004.) ===
90-te godine 20. stoljeća bile su doba velikih razočarenja za Inter. I dok su njihovi najveći rivali, [[AC Milan|Milan]] i [[Juventus]], ostvarivali fantastične rezultate kako na domaćim, tako i na europskim travnjacima, Inter je stalno bio u zaostatku, često se nalazeći na sredini tablice, zabilježivši najgori rezultat u sezoni 1993./94. kada su bili samo na bod od ispadanja u [[Serie B|drugu ligu]]. Unatoč tome, zabilježili su i nekoliko europskih uspjeha tijekom tog desetljeća osvojivši priznato nogometno natjecanje [[Kup UEFA]] čak tri puta – [[1991.]], [[1994.]] i [[1998.]]
[[Datoteka:Massimo Moratti, presidente del Gruppo Saras.jpg|mini|220px|[[Massimo Moratti]], bivši predsjednik i vlasnik Intera]]
Nakon što je predsjednik kluba postao [[Massimo Moratti]] [[1995.]] godine, Interu je obećano bolje razdoblje uz potpisivanje profiliranih igrača poput [[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronalda]], [[Christian Vieri|Christiana Vierija]] i [[Hernan Crespo|Hernana Crespa]]. Inter je čak dva puta postigao rekord u visini transfera tijekom tog razdoblja: 19.5 milijuna [[Euro|eura]] za Ronalda iz [[FC Barcelona|Barcelone]] [[1997.]] godine te 31 milijun eura za Christiana Vierija iz [[SS Lazio|Lazija]] [[1999.]] godine. Međutim, 90-te su svejedno ostale godine velikih razočarenja i do danas su jedino desetljeće u Interovoj povijesti u kojem nisu uspjeli osvojiti niti jedno prvenstvo [[Italija|Italije]]. Za Interove navijače teško je bilo točno odrediti krivca za neuspjehe pa je sve to dovodilo do vrlo klimavih odnosa između predsjednika, menadžera i ponekih igrača. 

Naposljetku su navijači odlučili usmjeriti svoj gnjev prema predsjedniku Massimu Morattiju, pogotovo zbog toga što je dao otkaz voljenom [[Luigi Simoni|Luigiju Simoniju]] nakon tek nekoliko odigranih utakmica u sezoni 1998./99. (isti je dan prije otkaza osvojio nagradu talijanskog menadžera godine [[1998.]] godine). U toj sezoni Inter se nije uspio kvalificirati niti za jedno Europsko nogometno natjecanje po prvi put u gotovo 10 godina, završivši sezonu na slabom osmom mjestu. 

Za sezonu 1999./00. Massimo Moratti napravio je velike promjene ponovno kupivši skupocjene igrače. Genijalnim potezom smatralo se dovođenje bivšeg Juventusovog trenera [[Marcello Lippi|Marcella Lippija]] pa je većina navijača i novinara vidjela u Interu novog prvaka. Za tu sezonu također su kupljeni [[Angelo Peruzzi]] i [[Francuzi|francuska]] legenda [[Laurent Blanc]] kao i Christian Vieri i [[Vladimir Jugović]]. Jedna od prednosti također je bila i ta što tu sezonu Inter nije uopće igrao u [[Europa|Europi]] pa se u potpunosti mogao posvetiti domaćem prvenstvu. Međutim, još jedanput nisu uspjeli, iako su bili vrlo blizu osvajanju prvog domaćeg pokala nakon [[1989.]] godine – [[Coppa Italia|talijanskog kupa]]. U finalu su ih porazili igrači Lazija, omogućivši tako klubu iz Rima dvostruku titulu ([[Serie A|prvenstvo]] i kup). 
[[File:Javier Zanetti FC Internazionale.jpg|thumb|left|300px|[[Javier Zanetti]] jedna je od najvećih igračkih legendi Intera. Za Inter je nastupao u razdoblju od [[1995.]] do [[2014.]] godine tijekom kojeg je s klubom osvojio 16 trofeja i nastupio u sveukupno 615 utakmica čime drži rekord u najviše nastupa u [[Serie A]] kao strani igrač.]]
Sljedeće sezone uslijedilo je još veće razočarenje. Inter je impresivno krenuo u utakmici [[Supercoppa Italiana|talijanskog Super-kupa]] protiv Lazija u kojoj je rano vodstvo donijela novo pridošlica u klub [[Robbie Keane]] – međutim, ipak je izgubio utakmicu rezultatom 4:3. Unatoč porazu, klub je očekivao dobru sezonu. Ipak, [[UEFA Liga prvaka 2000./01.|ispali su već u kvalifikacijskom ciklusu]] za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] od slabašnog [[Švedska|švedskog]] kluba [[Helsingborgs IF|Helsingborga]]. [[Alvaro Recoba]] dobio je mogućnost da poravna rezultat iz [[jedanaesterac|jedanaesterca]] dosuđenog u posljednjim minutama utakmice kojeg je vratar [[Sven Andersson]] obranio pa se Inter ponovno našao u problemima. Marcello Lippi dobio je otkaz nakon tek jedne odigrane utakmice u Seriji A koju je Inter izgubio od [[Reggina Calcio|Reggine]] (prvi puta u svojoj povijesti). Tijekom tog razdoblja navijači Milana ismijavali su Inter budući je Milan postizao velike uspjehe na domaćim, ali i europskim travnjacima. Također se činilo da Milanovim pobjedama nad Interom nema kraja, a najsramotniji poraz dogodio se u sezoni 2000./01. kada je Milan pobijedio s uvjerljivih 6:0 čime je označio i najveći domaći poraz u povijesti kluba. [[Marco Tardelli]] koji je na klupi zamijenio Lippija nije uspio poboljšati igru i od strane navijača je upamćen kao trener koji je od gradskog rivala izgubio ovim sramotnim visokim rezultatom. Christian Vieri i [[Fabio Cannavaro]], koji su u to vrijeme igrali za Inter, bili su također vlasnici [[restoran]]a u Milanu koji su nakon ovog poraza vandalizirani od strane gnjevnih navijača. Jedina pozitivna stvar koja se u toj sezoni dogodila je dovođenje [[Iván Córdoba|Ivána Córdobea]] iz [[Club Atlético San Lorenzo de Almagro|San Lorenza]] koji će postati stup obrane Intera u nadolazećim godinama. 

Gnjev Interovih navijača u tom periodu kretao se od vandalizma do isticanja transparenata protiv nekih igrača na [[stadion]]u tijekom domaćih utakmica. U nekim slučajevima navijači su bojkotirali utakmice i ostavljali ''Curva Nord'', dio stadiona na kojem su smješteni najžešći navijači, potpuno praznim. Usprkos svemu, iz sezone u sezonu Inter je slovio za jednog od favorita prvenstva. Sve to dovelo je do popularne &quot;pjesme&quot; Milana protiv Intera – &quot;Luglio Agosto&quot; ([[srpanj]] i [[kolovoz]]). Naime, tijekom ljetnih mjeseci novinari su se znali raspisivati o tome da je Inter već osvojio prvenstvo koje se tek treba održati, što igrači na terenu nikad nisu uspjeli potvrditi.

Godine [[2002.]] Inter ne samo da je došao do polufinala [[UEFA Europska liga|Kupa UEFA]], već ih je svega 45 minuta dijelilo od osvajanja Scudetta kada su trebali pobijediti Lazio na [[Stadio Olimpico|olimpijskom stadionu]] u [[Rim]]u u posljednjoj utakmici sezone. Situacija na tablici uoči posljednjeg kola bila je takva da su čak tri kluba – Inter, Juventus i [[AS Roma|Roma]] – mogli postati prvacima Italije. Interu je trebala pobjeda protiv Lazija pa su čak navijači rimskog kluba otvoreno u toj utakmici navijali za Inter samo zato da njihovi ljuti rivali (Roma) ne postanu prvaci. Ipak, Lazio je tu utakmicu dobio rezultatom 4:2 (Inter je nakon 24. minute vodio 1:2, ali nije uspio sačuvati prednost), a budući je Juventus pobijedio [[Udinese Calcio|Udinese]] u gostima rezultatom 0:2 postao je prvakom Serie A. Još i danas datum te kobne utakmice – [[5. svibnja]] 2002. – progoni navijače Intera. 

Sljedeće sezone, 2002./03., Inter je zauzeo sigurno drugo mjesto u Seriji A te došao sve do [[UEFA Liga prvaka 2002./03.|polufinala Lige prvaka]] gdje su ispali od Milana, premda su obje utakmice završile neriješenim rezultatom (0:0 i 1:1). Ipak, zbog primljenog gola u gostima Milan je prošao dalje (ironije radi obje utakmice, naravno, igrane su na [[San Siro|istom stadionu]]). Iako je to bilo samo još jedno u nizu razočarenja, svejedno su mnogi smatrali da se Inter napokon nalazi na pravom putu. 

Međutim, još jedanput je nestrpljenje predsjednika Massima Morattija bilo jače od njega samog pa je Hernana Crespoa prodao nakon samo jedne sezone, a trener [[Hector Cuper]] otpušten je nakon tek nekoliko odigranih utakmica u novoj sezoni. Zamijenio ga je [[Alberto Zaccheroni]], dugogodišnji navijač Intera, ali također i čovjek koji je sjedio na klupi Lazija tijekom njihove 4:2 pobjede prethodne sezone; navijači su, logično, bili skeptični. Zaccheroni u igru nije unio ništa novog, osim dvije fantastične pobjede protiv Juventusa (3:1 i 3:2) na San Siru. Sezona sama po sebi nije bila ništa posebno. Inter je [[UEFA Liga prvaka 2003./04.|ispao u grupnoj fazi Lige prvaka]] (završili su natjecanje kao treći u grupi). Osim toga jedva da su se i kvalificirali za Ligu prvaka za narednu sezonu, budući su u Seriji A završili tek na četvrtom mjestu, samo bod ispred [[Parma Calcio 1913|Parme]]. Nasvjetliji trenuci Intera te sezone bili su dovođenje [[Dejan Stanković|Dejana Stankovića]] i [[Adriano Leite Ribeiro|Adriana]] u [[siječanj|siječnju]] [[2004.]] godine koji su popunili goleme rupe nastale nakon odlaska Hernana Crespa i [[Clarence Seedorf|Clarencea Seedorfa]].

=== Uskrsnuće kluba i osvajanje trostruke krune (2004. – 2010.) ===
Dana [[1. srpnja]] [[2004.]] godine na svojoj službenoj [[internet]] stranici Inter je objavio vijest da novi trener kluba postaje [[Roberto Mancini]] (bivši trener Lazija). U prvoj zajedničkoj sezoni Inter i Mancini skupili su 72 boda – 18 pobjeda, 18 neriješenih rezultata i tek 2 poraza. [[15. lipnja]] [[2005.]] godine Inter je osvojio [[Coppa Italia|talijanski kup]] pobijedivši u dvije utakmice [[AS Roma|Romu]] ukupnim rezultatom 3:0 (1:0 u [[Milano|Milan]]u te 2:0 u [[Rim]]u), a [[20. kolovoza]] uslijedilo je i osvajanje [[Supercoppa Italiana|talijanskog super-kupa]] protiv aktualnih prvaka [[Juventus]]a rezultatom 1:0 nakon produžetaka (Juventusu je naknadno oduzet naslov prvaka Italije zbog skandala oko namještanja utakmica). Upravo ova pobjeda u super-kupu bila je prva nakon davne [[1989.]] godine. [[11. svibnja]] [[2006.]] goidne Inter je obranio naslov prvaka talijanskog kupa, ponovno porazivši u finalu Romu ukupnim rezultatom 4:1 (1:1 u Rimu te 3:0 na [[San Siro|San Siru]]). 

Iako su sezonu 2005./06. završili na trećem mjestu, Interu je naknadno dodijeljen naslov prvaka Italije nakon što su Juventusu i [[AC Milan|Milanu]] oduzeti bodovi zbog sudjelovanja u namještanju utakmica. [[14. srpnja]] 2006. godine talijanska komisija proglasila je krivim Juventus, [[SS Lazio|Lazio]], [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]], [[Reggina Calcio|Regginu]] i Milan za namještanje utakmica te ih razmjerno tome kaznila: Juventus je po prvi puta u svojoj povijesti izbačen u drugu ligu ([[Serie B]]), a Milanu je oduzeto 8 bodova pa je Inter u narednoj sezoni lako došao do nove titule (2006./07.).

Upravo je tijekom te sezone Inter postigao rekordni niz od 17 pobjeda za redom u [[Serie A|Seriji A]] koji je započeo [[25. rujna]] 2006. godine domaćom 4:1 pobjedom protiv [[AS Livorno Calcio|Livorna]], a završio [[28. veljače]] [[2007.]] godine neriješenim 1:1 rezultatom protiv [[Udinese Calcio|Udinesea]]. Gostujuća 5:2 pobjeda protiv [[Calcio Catania|Catanie]] [[25. veljače]] 2007. godine označila je rušenje rekorda od 15 pobjeda za redom kojeg su do tada držali [[Bayern München]] i [[Real Madrid]] iz pet najboljih liga svijeta ([[FA Premier liga|engleske]], talijanske, [[La Liga|španjolske]], [[Ligue 1|francuske]] i [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačke]]). Niz je trajao gotovo punih pet mjeseci i smatra se jednim od najboljih u europskoj nogometnoj povijesti; bolji od njih samo su ostali [[S.L. Benfica|Benfica]] (29 pobjeda), [[Celtic FC|Celtic]] (25 pobjeda) i [[PSV]] (22 pobjede). Ipak, Interova forma pred kraj sezone malo je pala, nakon neriješenih rezultata protiv Reggine koja se borila za opstanak (0:0 i 2:2), te [[Palermo FC|Palerma]]. Potonja utakmica bila je posebno zanimljiva, budući je na poluvremenu Palermo bio u prednosti 2:0, ali se Inter uspio vratiti i izjednačiti na 2:2. Krajem sezone doživjeli su i prvi domaći poraz od Rome (3:1) na San Siru zahvaljujući dva Romina pogotka pred kraj utakmice. 

Dana [[22. travnja]] [[2007.]] godine Inter je postao službenim prvakom Serie A drugu godinu za redom, ali prvi put &quot;na terenu&quot; nakon [[1989.]] godine nakon što su porazili [[AC Siena|Sienu]] 2:1. Osvajač [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine]], [[Marco Materazzi]] postigao je oba pogotka (u 18. i 60. minuti utakmice). 

Inter je [[Serie A 2007./08.|sezonu 2007./08.]] započeo s ciljem osvajanja titula Serie A i Lige prvaka. Klub je započeo s dobrim igrama u ligi, zauzevši čvrstu prvu poziciju nakon nekoliko prvih kola i kvalificiravši se u osminu-finala Lige prvaka; međutim nakon poraza od [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] 2:0 s desetoricom igrača [[19. veljače]] u Ligi prvaka budućnost Mancinija na klupi Intera dovedena je u pitanje. Loša forma u tom razdoblju nastavljena je i u tri sljedeća kola u kojima Inter nije došao do pobjede (remi protiv [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] i velikog rivala Rome, te gostujući poraz od [[SSC Napoli|Napolija]] koji je ujedno označio i prvi poraz sezone). Nakon poraza od Liverpoola u Ligi prvaka, Mancini je najavio želju za odlaskom iz kluba, ali se već sljedećeg dana predomislio. 

Novi niz od tri utakmice bez pobjeda uslijedio je u razdoblju između [[19. ožujka|19.]] i [[29. ožujka]] protiv [[Genoa CFC|Genoe]], Juventusa i Lazija. Kao i nekoliko tjedana prije, [[4. svibnja]] [[2008.]] godine Inter je imao priliku osvojiti naslov prvaka Italije protiv gradskog rivala Milana, ali su tu utakmicu izgubili 2:1. Sljedećeg tjedna Inter je također imao priliku osvojiti naslov protiv Siene u domaćoj utakmici na prepunom stadionu. Međutim, niti tada nisu uspjeli, iako su vodili u dva navrata (utakmica je završila rezultatom 2:2), a Marco Materazzi u posljednjim sekundama utakmice nije uspio realizirati jedanaesterac koji bi im donio pobjedu. U istom kolu Roma je pobijedila 2:1 u gostima kod [[Atalanta BC|Atalante]] te se na taj način približila Interu na samo bod zaostatka prije posljednjeg kola prvenstva, iako je u jednom trenutku Inter imao čak 11 bodova prednosti. 

Posljednje, 38. kolo Serie A u sezoni 2007./08. donijelo je dvije super zanimljive utakmice: [[Parma Calcio 1913|Parma]] protiv Intera i [[Calcio Catania|Catania]] protiv [[AS Roma|Roma]]. Inter i Roma s bodom zaostatka između sebe borili su se za naslov prvaka, dok su se u isto vrijeme Parma i Catania borili za opstanak u Seriji A. Mnogo je različitih scenarija moglo ispasti nakon tih 90 minuta, ali je većina smatrala da će Inter ipak uspjeti obraniti naslov prvaka budući su imali povoljniji rezultat protiv Rome pa je sve što su trebali napraviti je odigrati jednako kao i rimski klub. Roma je ostvarila rano vodstvo protiv Catanije i sljedećih 60 minuta bila aktualni prvak. Međutim, [[Švedska|švedski]] [[Napadač (nogomet)|napadač]] [[Zlatan Ibrahimović]] je s dva pogotka (od kojih je prvi postigao u 62. minuti utakmice) donio Interu treći uzastopni naslov talijanskog prvaka. Catania je u međuvremenu uspjela izjednačiti protiv Rome i na taj način osigurati opstanak u Seriji A, a Roma je sezonu završila s tri boda zaostatka za Interom. 

Inter je svoj treći uzastopni naslov Serie A slavio do kasno u noć na svom San Siru (nakon povratka u Milan), gdje im je i dodijeljen pokal. 

Ipak, nakon pobjede klub je odlučio otpustiti Mancinija [[29. svibnja]], pozvavši se na njegovu volju za napuštanjem kluba nakon poraza od Liverpoola u Ligi prvaka.&lt;ref name=&quot;mancini_inter&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |publisher=FC Internazionale Milano |accessdate=29. svibnja 2008. |date=29. svibnja 2008. |title=FC Internazionale Milano statement |archive-date=31. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080531225030/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

==== Dolazak Mourinha (2008.) ====
Dana [[2. lipnja]] [[2008.]] godine Inter je službeno objavio da je novi trener kluba postao [[Jose Mourinho]] (bivši trener [[Futebol Clube do Porto|Porta]] i [[Chelsea F.C.|Chelsea]]), a njegov asistent postao je [[Giuseppe Baresi]]. To je ujedno označilo Mourinha kao jedinog stranog trenera u [[Italija|Italiji]] u [[Serie A 2008./09.|sezoni 2008./09.]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |publisher=FC Internazionale Milano |language=Italian |title=Nuovo allenatore: Josè Mourinho all'Inter |accessdate=2. lipnja 2008. |date=2. lipnja 2008. |archive-date=5. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080605001817/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mourinho je za novu sezonu napravio samo tri promjene tijekom ljetnog transfernog perioda kupivši [[Mancini]]ja,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter sign Mancini |accessdate=20. srpnja 2008. |date=20. srpnja 2008. |archive-date=3. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903045734/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Sulley Muntari|Sulleyja Muntarija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter sign Muntari |accessdate=15. kolovoza 2008. |date=28. srpnja 2008. |archive-date=3. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903051213/http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresmu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |title=Official: Quaresma Joins Inter |first=Scime |last=Adam |publisher=Goal.com |date=1. rujna 2008. |accessdate=1. rujna 2008. |archive-date=1. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080901151315/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U prvoj sezoni pod Mourinhovim vodstvom Inter je osvojio [[Supercoppa Italiana|talijanski super kup]] i četvrti uzastopni naslov prvaka Serie A, ali je također i treći put za redom izbačen u osmini-finala Lige prvaka, ovaj put od [[Manchester United]]a. Nakon što je uspio četvrti put za redom osvojiti Serie A, Inter se pridružio [[Torino FC|Torinu]] i [[Juventus]]u kao jedini klub kojem je to uspjelo i prvi koji je to napravio u posljednjih 60 godina. 
[[File:Il biscione e l'fc Internazionale al Bernabeu.jpg|thumb|left|300px|Interovi navijači tijekom finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2010.]] godine na stadionu [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]]]]
==== Petostruki prvaci (2010.) ====
&lt;table style=&quot;float: right; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.20|y=0.06|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Júlio César Soares Espíndola|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Black&quot;&gt;Júlio César&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.06|y=0.20|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Douglas Maicon Sisenando|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Maicon&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.16|y=0.13|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Lúcio|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Lúcio&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.13|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Walter Samuel|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Samuel&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.40|y=0.20|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Cristian Chivu|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Chivu&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.30|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Javier Zanetti|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Zanetti]] (c)&lt;/noinclude&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.13|y=0.30|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Esteban Cambiasso|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Cambiasso&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.20|y=0.43|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Wesley Sneijder|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Sneijder&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.05|y=0.50|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Samuel Eto'o|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Eto'o&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.38|y=0.50|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Goran Pandev|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Pandev&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.24|y=0.58|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Diego Milito|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Milito&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}

&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Početni sastav Intera za utakmicu finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] u [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|sezoni 2009./10.]] protiv [[Bayern München]]a&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
Inter je u sezoni 2009./10. napokon napredovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], došavši u četvrtfinale, nakon što su u osmini finala izbacili bivši Mourinhov klub [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ukupnim rezultatom 3:1. Ovo je bilo prvi puta u tri godine da je Inter uspio proći osminufinala ovog natjecanja. U četvrtfinalu su ukupnim rezultatom 2:0 pobijedili [[Rusija|ruski]] [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] te prošli u polufinale. Tamo ih je dočekao aktualni prvak Europe [[FC Barcelona|Barcelona]] koju su u prvoj utakmici na [[San Siro|San Siru]] pobijedili rezultatom 3:1. U uzvratnoj utakmici, odlučni Inter izgubio je 1:0, ali je ukupnim rezultatom 3:2 uspio proći u finale Lige prvaka (svoje peto u povijesti tog natjecanja) gdje ih je čekao [[Bayern München]]. U finalu je Inter glatko pobijedio s 2:0 zahvaljujući [[Diego Milito|Diegu Militu]] koji je postigao oba pogotka te je tako napokon postao [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|prvakom ovog elitnog europskog nogometnog natjecanja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8697017.stm |title=Bayern Munich 0–2 Inter |date=22. svibnja 2010. |work=BBC Sport |accessdate=24. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Inter je također osvojio i [[Serie A]], peti put za redom (nalazio se dva boda ispred [[AS Roma|Rome]]) te [[Coppa Italia|talijanski kup]] pobijedivši [[rim]]ski klub u finalu rezultatom 1:0.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8685518.stm |title=Jose Mourinho's Treble-chasing Inter win Serie A |date=16. svibnja 2010. |work=BBC Sport |accessdate=24. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 

Osvojivši Scudetto, talijanski kup i prestižnu Ligu prvaka u jednoj sezoni, ''Internazionale'' je postigao tzv. ''Treble'' (u slobodnom prijevodu trostruki naslov) postavši prvi talijanski klub ikad kojem je to uspjelo. Nakon ovog povijesnog uspjeha, trener Jose Mourinho otišao je iz Intera u slavni [[Real Madrid]] [[28. svibnja]] [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8708315.stm |work=BBC News |title=Mourinho unveiled as boss of Real |date=31. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Novim trenerom Intera postao je [[Rafael Benitez]] koji je potpisao dvogodišnji ugovor u [[lipanj|lipnju]]. 

Dana [[21. kolovoza]] [[2010.]] godine Inter je pobijedio Romu rezultatom 3:1 i tako osvojio [[Supercoppa Italiana|talijanski super-kup]], četvrti trofej te sezone. U [[Prosinac|prosincu]] 2010. godine Inter je osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetsko klupsko nogometno prvenstvo]] prvi puta u povijesti, pobijedivši u finalu [[TP Mazembe]] rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |title=TP Mazembe 0–3 Internazionale |date=18. prosinca 2010. |work=ESPN Soccernet |accessdate=18. prosinca 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101222001421/http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |archivedate=22. prosinca 2010.}}&lt;/ref&gt; Na taj je način ''Internazionale'' postao petostrukim prvakom, pridruživši se [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]] ([[2001.]]), Al-Ahlyju (2006.) i [[FC Barcelona|Barceloni]] (2009.) kao jedinim klubovima u povijesti kojima je takvo nešto uspjelo. Međutim, nakon pobjede u finalu svjetskog klupskog prvenstva, a zbog izrazito loših rezultata u domaćem prvenstvu (13 bodova zaostatka za vodećim [[AC Milan|Milanom]] i dvije utakmice manje) Rafael Benitez dobio je otkaz.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35392&amp;L=en |title=Inter and Benitez separate by mutual agreement |date=23. prosinca 2010. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=26. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226114327/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35392&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Leonardo Nascimento de Araujo|Leonardo]] već sljedećeg dana.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |title=Welcome Leonardo! Inter's new coach |date=24. prosinca 2010. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=27. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101227010805/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tijekom zimskog transfernog perioda klubu su se pridružili [[Andrea Ranocchia]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |title=Transfer news: Ranocchia signs until 2015 |date=3. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=12. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012004137/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Giampaolo Pazzini]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&amp;L=en |title=Welcome to Inter, Giampaolo Pazzini! |date=28. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=31. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131073837/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Houssine Kharja]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35683&amp;L=en |title=Transfers: Kharja joins Inter |date=29. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=12. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012050853/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35683&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Yuto Nagatomo]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |title=Yuto Nagatomo joins Inter |date=31. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=3. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110203003303/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

=== Ponovni pad i promjene u vlasničkoj strukturi (2010. – ''danas'') ===
Svoj trenerski mandat u Interu Leonardo je započeo s impresivnih 30 osvojenih bodova u 12 utakmica, bolje od njegovih prethodnika Beniteza i Mourniha. Dana [[6. ožujka]] [[2011.]] godine Leonardo je s Interom postigao novi rekord u Serie A osvojivši trideset i tri boda u trinaest utakmica (prethodni rekord držao je [[Fabio Capello]] s osvojena trideset i dva boda u trinaest utakmica u sezoni 2004./05.). Leonardo je Inter doveo do četvrtfinala Lige prvaka gdje je izgubio od [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalkea 04]], ali je pred kraj sezone s klubom ipak osvojio talijanski kup. Međutim, na kraju sezone dao je ostavku, a nakon njega Inter su u naredne dvije godine vodili [[Gian Piero Gasperini]], [[Claudio Ranieri]] i [[Andrea Stramaccioni]]. Nitko od njih nije bio previše uspješan.

Dana [[1. kolovoza]] [[2012.]] godine klub je službeno objavio da će Moratti [[Kina|kineskom]] [[konzorcij]]u pod vodstvom Kennetha Huanga prodati manjinski udio u klubu.&lt;ref name=&quot;Huang&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/40469 |title=Press release: Internazionale Holding S.r.l |date=1. kolovoza 2012. |accessdate=5. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=10. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610220936/http://www.inter.it/en/news/40469 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Istoga dana Inter je također objavio i da je potvrđen dogovor s kineskom [[korporacija|korporacijom]] za gradnju željeznica u vezi izgradnje novog stadiona, ali je dogovor na kraju ipak propao.&lt;ref name=&quot;Inter2013bilancio&quot;&gt;F.C. Internazionale Milano S.p.A. ''bilancio'' (financial report and accounts) on 30 June 2013, [http://www.registroimprese.it PDF purchased from Italian C.C.I.A.A.]&lt;/ref&gt; Dana [[24. svibnja]] [[2013.]] godine na klupu Intera umjesto Stramaccionija došao je [[Walter Mazzarri]]. Sezona 2012./13. bila je jedna od najgorih u novijoj klupskoj povijesti budući je Inter sezonu završio na devetom mjestu Serie A bez ikakve mogućnosti kvalifikacija za bilo koje europsko klupsko natjecanje.

Dana [[15. listopada]] [[2013.]] godine indonezijski konzorcij (''International Sports Capital HK Ltd.'') pod vodstvom Ericka Thohira, Handyja Soetedja i Rosana Roeslanija potpisao je ugovor kojim preuzima 70% Interovih dionica od tvrtke Internazionale Holding S.r.l.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/afontevecchia/2013/10/15/inter-milan-sells-70-stake-to-indonesias-erick-thohir-at-480m-valuation/ |title=Inter Milan Sells 70% Stake To Indonesia's Erick Thohir At $480M Valuation |date=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/44183 |title=F.C. Internazionale statement |date=15. studenoga 2013. |accessdate=5. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=8. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150608182628/http://www.inter.it/en/news/44183 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/43937 |title=FC Internazionale Milano SpA signs an agreement to open capital to new investors |date=15. listopada 2013. |accessdate=6. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=23. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523033918/http://www.inter.it/en/news/43937 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja ugovora, Morattijeva tvrtka Internazionale Holding S.r.l. ostala je u vlasništvu 29,5% dionica kluba.&lt;ref name=&quot;Inter2014bilancio&quot;&gt;F.C. Internazionale Milano S.p.A. ''bilancio'' (financial report and accounts) on 30 June 2014, [http://www.registroimprese.it PDF purchased from Italian C.C.I.A.A.]&lt;/ref&gt; Potpisom ugovora, dionice Intera potpale su u vlasništvo kompanija pod zajedničkim nazivom ''International Sports Capital S.p.A. of Italy'' (70% udjela), ''International Sports Capital HK Limited'' i ''Asian Sports Ventures HK Limited of Hong Kong''. Potonja kompanija nalazila se u vlasništvu većeg konzorcija imena ''Nusantara Sports Ventures HK Limited'' (60% dionica, čiji je vlasnik bio Thohir), ''Alke Sports Invstment HK Limited'' (20% dionica) i ''Aksis Sports Capital HK Limited'' (20% dionica). Budući da je Thohir također bio suvlasnik nogometnog kluba [[D.C. United]] koji se natječe u [[Major League Soccer|američkoj nogometnoj ligi]] te nogometnog kluba Persib Bandung koji se natječe u [[Indonezija|indonezijskoj]] nogometnoj ligi, dana [[2. prosinca]] 2013. godine objavljeno je da su Inter i D.C. United formirali strateško partnerstvo.&lt;ref name=&quot;DC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/44348 |title=F.C. Internazionale Milano and D.C. United announce collaborative agreement |date=2. prosinca 2013. |accessdate=6. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=8. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150608182633/http://www.inter.it/en/news/44348 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tijekom Thohirove ere klub je započeo modificirati svoju financijsku strukturu u poslovni model, premda je i dalje kršio UEFA-ine regulacije financijskog fair playa donesene [[2015.]] godine. Inter je kažnjen pa je u UEFA-inim natjecanjima morao igrati s manje igrača nego što je to uobičajeno. U to vrijeme, točnije [[14. studenog]] [[2014.]] godine na trenersku poziciju vraća se Roberto Mancini.

Dana [[6. lipnja]] [[2016.]] godine konglomerat ''Suning Holdings Group'' u vlasništvu Zhanga Jindonga (suosnivača i predsjednika korporacije ''Suning Commerce Group'') otkupio je većinski udio Intera od Thohirovog konzorcija International Sports Capital S.p.A. te ostatke dionica Morattijeve tvrtke Internazionale Holding S.r.l.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/53171 |title=Suning Holdings Group acquires majority stake of F.C. Internazionale Milano |date=6. lipnja 2016. |access-date=6. lipnja 2016. |publisher=F.C. Internazionale Milano |archive-date=9. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609205104/http://www.inter.it/en/news/53171 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema različitim izvještajima, ukupna investicija konglomerat Suning je koštala oko 270 milijuna [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-soccer-inter-milan-suning-idUSKCN0YR03T |title=China's Suning buying majority stake in Inter Milan for $307&amp;nbsp;million |date=5. lipnja 2016. |access-date=24. srpnja 2017. |publisher=Reuters}}&lt;/ref&gt; Dogovor je postignut tijekom sastanka održanog [[28. lipnja]] 2016. godine nakon kojeg je Suning Holdings Group postala vlasnicom 68,55% dionica kluba.&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |title=Assemblea degli Azionisti di F.C. Internazionale Milano |trans-title=F.C. Internazionale Shareholders' Meeting |date=28. lipnja 2017. |access-date=11. srpnja 2017. |publisher=F.C. Internazionale Milano |archive-date=8. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170808194955/http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |title=Arhivirana kopija |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=8. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170808194955/http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ipak, prva sezona pod novim vlasništvom započela je lošim nastupima u predsezonskim prijateljskim utakmicama. Dana [[8. kolovoza]] 2016. godine zbog nemogućnosti dogovora oko smjera u kojem klub treba ići, Interovo vodstvo razilazi se s tadašnjim trenerom Mancinijem.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/54033/f-c-internazionale-statement |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=12. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160812153210/http://www.inter.it/en/news/54033/f-c-internazionale-statement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na njegovo mjesto dolazi [[Frank de Boer]] koji [[1. studenog]] iste godine dobiva otkaz nakon samo jedanaest utakmica tijekom kojih je četiri dobio, dvije odigrao neriješeno, a čak pet izgubio.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/55489/f-c-internazionale-statement |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=3. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161103222215/http://www.inter.it/en/news/55489/f-c-internazionale-statement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegov nasljednik [[Stefano Pioli]] nije uspio podići formu kluba pa je Inter te sezone zabilježio jedan od najlošijih nastupa u UEFA-inim natjecanjima u svojoj povijesti.&lt;ref&gt;{{it}} {{cite news |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2016/12/09/eder-per-linutile-successo-dellinter-passa-la-sheva44.html |title=Eder per l'inutile successo dell'Inter passa la sorpresa Hapoel Be'er Sheva |author=Stefano Scacchi |work=la Repubblica |date=9. prosinca 2016. |page=44}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome što je pobijedio u čak osam utakmica za redom, Pioli i klub su se razišli kada je postalo očito da Inter šestu godinu za redom neće završiti među tri najbolja talijanska kluba u Serie A. Posljednje tri utakmice sezone klub je preuzeo trener iz Primavere Stefano Vecchi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/58237/f-c-internazionale-parts-ways-with-head-coach-stefano-pioli |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=31. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171031144154/http://www.inter.it/en/news/58237/f-c-internazionale-parts-ways-with-head-coach-stefano-pioli |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana [[9. lipnja]] [[2017.]] godine na klubu Intera dolazi [[Luciano Spalleti]] koji je do tada vrlo uspješno vodio Romu. Spalletti je potpisao dvogodišnji ugovor s Interom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luciano Spalletti, new Inter coach |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40225010 |website=www.bbc.co.uk |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

=== Ostale povijesne informacije ===
Jedna od najslavnijih činjenica, a na koju su navijači Intera posebno ponosni, jest ta da Inter u cijeloj svojoj povijesti (od [[1908.]] naovamo) nikad nije ispao u drugu ligu. Za usporedbu, jedan od njihovih najvećih rivala – [[A.C. Milan]] – je ispao u [[Serie B|Seriju B]] dva puta. Od [[2006.]] godine, nakon što je [[Juventus]] izbačen u drugu ligu zbog skandala oko namještanja utakmica, Inter je postao jedini [[Italija|talijanski]] klub koji drži navedenu počast, a budući je klub stariji od 100 godina smatra se jednim od rijetkih klubova u cijelom svijetu kojem je to uspjelo. 

U razdoblju od 2006. do [[2010.]] godine klub je osvojio pet uzastopnih naslova prvaka Italije, izjednačivši rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italchamp.html%7Cpublisher=RSSSF |publisher=RSSSF |title=Italy – List of Champions |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

U razdoblju od [[1995.]] do [[2004.]] te od 2006. do [[2013.]] godine predsjednik i vlasnik kluba bio je [[Massimo Moratti]]. Njegov otac [[Angelo Moratti|Angelo]] također je bio predsjednik Intera tijekom zlatne ere tog kluba – [[1960-ih]] godina. Massimo je, pokušavši imitirati očev veliki uspjeh, potrošio pozamašne količine novca dovodeći u klub najskuplje svjetske nogometaše prošlih i sadašnjih generacija kako bi osvojio [[Serie A|Scudetto]] prvi put nakon [[1989.]] godine. Zbog Interovih neuspjeha u osvajanju naslova, Moratti je često bio kritiziran od strane navijača. Na kraju sezone 2005./06. Massimo je prijetio da će klub staviti na prodaju, ali je od toga odustao nakon skandala oko namještanja utakmica koji je Interu omogućio administrativni naslov prvaka Italije. Kasnije je to ipak učinio pa je trenutačni predsjednik kluba Erick Thohir koji tu funkcion obnaša od 2013. godine.

== Službeni logo, boje i nadimci ==
=== Interov logo ===
Jedan od osnivača Intera, [[slikar]] [[Giorgio Muggiani]], direktno je odgovoran za dizajni prvog službenog loga kluba [[1908.]] godine. Prvi dizajn inkorporirao je slova &quot;FCIM&quot; (''Football Club Internazionale Milan'') u sredini serije krugova koji su oformili grb kluba. Osnovni elementi dizajna ostali su konzistentni čak i kada su se dodavali/izmjenjivali razni drugi detalji loga tijekom godina. [[1998.]] godine klub je objavio potpuno novu iteraciju grba, ostavši pri originalnom dizajnu i dodajući sitne estetske izmjene. 

=== Boje kluba ===
Od svog osnivanja [[1908.]] godine Inter je nosio crno-plave pruge. Kružile su glasine da je crna boja izabrana kako bi prezentirala noć, a plava nebo. Izuzev kratkog razdoblja tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Inter je uglavnom nosio crno-plave pruge pa su tako i dobili nadimak ''Nerazzurri'' (u slobodnom prijevodu &quot;crno-plavi&quot;).&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.footballderbies.com/honours/index.php?id=30 |publisher=FootballDerbies.com |title=AC Milan vs. Inter Milan |date=25. srpnja 2007. |accessdate=9. prosinca 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110913000901/http://www.footballderbies.com/honours/index.php?id=30 |archivedate=13. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Međutim, tijekom [[Fašizam|Fašističke ere]] Inter je bio prisiljen odreći se svojih crno-plavih dresova. [[1928.]] godine Interovo ime i kompletna filozofija nisu se sviđali tada vladajućoj fašističkoj stranci. Kao rezultat, te iste godine tek 20 godina star klub bio je prisiljen spojiti se s ''Unione Sportiva Milanese''. Novi klub dobio je ime ''Ambrosiana SS Milano'', po svecu i zaštitniku [[Milano|Milan]]a.&lt;ref&gt;http://emeroteca.coni.it/?q=node/6&amp;f=822&amp;p=1&lt;/ref&gt; Zastava Milana (crveni križ na bijeloj pozadini) zamijenila je tradicionalnu crno-plavu boju.&lt;ref name=&quot;ambrosianacolours&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.toffs.com/icat/ambrosiana |publisher=Toffs.com |title=Ambrosiana S.S 1928 |date=24. lipnja 2007. |access-date=9. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071020042913/http://www.toffs.com/icat/ambrosiana |archive-date=20. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka Drugog svjetskog rata, poslije pada Fašista s vlasti, klub je vratio svoje originalno ime i boje. [[2008.]] godine Inter je proslavio 100-godišnjicu stavivši crveni križ na dresove koje obično nose u gostujućim utakmicama. Budući da podsjeća na zastavu grada iz kojeg dolaze, Inter i dalje ima crveni križ na trećem setu svojih dresova i danas.  

=== Bjelouška ===
Životinje se često upotrebljavaju kako bi predstavile nogometne klubove u [[Italija|Italiji]], a [[bjelouška]] (''Il biscione'') predstavlja Inter. [[Zmija]] je snažan simbol grada [[Milano|Milan]]a, često se pojavljujući u milanskoj heraldici kao namotana otrovnica s čovjekom u svojim raljama. Simbol je poznat po tome što se nalazio na odorama vojnika kuće Sforza (koji su vladali Italijom iz Milana tijekom [[renesansa|renesansnog]] perioda), grada Milana, ''Duchy of Milan'' (400-godišnja država [[Rimsko Carstvo|Starog rimskog carstva]]) i Insurbiji (povijesnoj regiji pod koju spada grad Milan). U sezoni 2010./11. Interovi gostujući dresovi sadržavali su na sebi zmiju.

=== Klupski grb kroz povijest ===
&lt;gallery style=&quot;text-align:center&quot;&gt;
FC Inter Milan first logo (1908-1928).png|1908. – 1928.
Logo of FC Inter Milan (1963-1979).svg|1963. – 1979.
Inter old logo (1999-2007).png|1998. – 2007.
Inter Mailand.svg|2007. – 2014.
FC Internazionale Milano 2014.svg|2014. – 2021.
FC Internazionale Milano 2021.svg|2021. – ''danas''
&lt;/gallery&gt;

== Navijači i suparništva ==
=== Navijači ===
[[Datoteka:GiuseppeMeazzaNeazzurro.jpg|mini|300px|Najžešći navijači Intera stvaraju pravu atmosferu na svom stadionu [[San Siro|Giuseppe Meazza]]]]
Inter je jedan od klubova s najvećom navijačkom podrškom u [[Italija|Italiji]] što su potvrdile [[novine]] [[La Repubblica]] u svom istraživanju u [[kolovoz]]u [[2007.]] godine.&lt;ref name=&quot;research&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.repubblica.it/2007/08/sezioni/sport/calcio/tifo-contro/tifo-contro/tifo-contro.html |publisher=La Repubblica official website |title=Research: Supporters of football clubs in Italy |date=Kolovoz 2007. |language=Italian}}&lt;/ref&gt; Povijesno gledano, najveći dio navijača Intera iz [[milano|Milan]]a potiču iz srednjeg staleža [[Buržoazija|buržujskog]] dijela grada, dok za gradske rivale [[AC Milan]] uglavnom navijaju pripadnici radničke klase te doseljenici iz južne Italije.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt; 

Tradicionalna navijačka skupina Intera su ''Boys San''. Budući da su jedna od najstarijih navijačkih skupina (osnovani su još davne [[1969.]] godine) svakako zauzimaju posebno mjesto u navijačkoj povijesti talijanskog [[nogomet]]a. Politički gledano navijači Intera uglavnom su desno orijentirani te imaju vrlo dobre, gotovo prijateljske odnose s navijačima [[SS Lazio|Lazija]]. Uz ovu najveću i najpoznatiju navijačku skupinu, postoje još četiri značajne grupe: ''Viking'', ''Irriducibili'', ''Ultras'' i ''Brianza Alcoolica''. 

Najžešći navijači Intera obično se skupljaju na dijelu stadiona ''Curva Nord'', sjevernoj krivulji stadiona [[San Siro|Giuseppe Meazza]]. Upravo zbog ove dugogodišnje tradicije taj dio [[stadion]]a postao je poznat po tome što se tamo obično nalaze najveći transparenti i zastave kojima navijači podupiru svoj klub.
[[Datoteka:Adriano score vs Milan February 2009.jpg|mini|300px|lijevo|[[Adriano]] postiže kontroverzni pogodak u milanskom derbiju u [[veljača|veljači]] [[2009.]] godine]]
=== Suparništva ===
Inter ima nekoliko dugogodišnjih nogometnih suparnika, od kojih su dva posebno važna u talijanskom nogometu: za početak tu je gradski derbi, imena ''Derby della Madonnina'' s gradskim rivalom AC Milanom. Suparništvo je to koje postoji još od prvog dana kada se Inter odvojio od Milana, davne [[1908.]] godine.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt; Ime je derbi dobio po [[Marija (majka Isusova)|blaženoj djevici Mariji]] čija se [[Skulptura|statua]] nalazi na vrhu [[Milanska katedrala|milanske katedrale]] i predstavlja jednu od najvećih turističkih atrakcija. Same utakmice obično su poznate po živahnoj atmosferi s mnogobrojnim transparentima (često humorističnim ili uvredljivim) koje navijači postavljaju prije početka derbija. U vrlo čestoj upotrebi su i baklje koje su znale dovesti i do prekida mečeva od kojih je svakako najpoznatiji onaj iz četvrt-finala [[UEFA Liga prvaka 2004./05.|Lige prvaka 2005. godine]] održan [[12. travnja]] nakon što je baklja koju su bacili navijači Intera pogodila vratara Milana [[Dida (vratar)|Didu]] u rame.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/4432047.stm |publisher=BBC.co.uk |title=Milan game ended by crowd trouble |date=25. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Do danas ova dva rivala odigrali su sveukupno 204 utakmice. AC Milan ima 72 pobjede, dok Inter ima tek jednu manje – 71. 61 put odigrali su neriješeno, a posebno je zanimljiva činjenica što su oba kluba do danas u međusobnim derbijima postigla isti broj pogodaka: 279. Najveća pobjeda Intera nad Milanom datira od [[6. veljače]] [[1910.]] godine (5:0), dok je Milan najveću pobjedu u derbiju ostvario [[3. ožujka]] [[1918.]] (8:1). Oba kluba do danas su osvojila 18 naslova prvaka Serie A. 

Drugo najpoznatije nogometno suparništvo Intera je ono s [[Juventus]]om. Taj derbi nosi ime ''Derbi d'Italia''. Sve do [[2006.]] godine i skandala oko namještanja utakmica koje je dovelo do izbacivanja Juventusa u [[Serie B|drugu talijansku ligu]], Inter i Juventus su bila jedina dva kluba u nogometnoj povijesti Italije koji nisu igrali u Serie B. Do danas ova dva kluba odigrali su međusobno 214 utakmica od čega Juventus ima 94 pobjede, Inter 67, a 53 puta odigrali su neriješeno. Juventus je postigao sveukupno 305 pogodaka u derbijima, dok je Inter 268 puta zatresao mrežu svog rivala. Najveća pobjeda Intera (6:0) datira od [[4. travnja]] [[1954.]] godine dok je uvjerljivo najveća pobjeda Juventusa ostvarena [[10. lipnja]] [[1961.]] (9:1). 

Posljednjih nekoliko godina, pogotovo nakon skandala oko namještanja utakmica, Inter je razvio još jedno rivalstvo – ono s [[AS Roma|Romom]]. Roma je čak četiri sezone (od sveukupno pet koliko je Inter bio prvak) završavala na drugom mjestu između [[2005.]] i [[2010.]] godine. Ova dva kluba zajedno su čak pet puta igrali finale [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] te četiri [[Supercoppa Italiana|super-kupa]] od [[2006.]] godine naovamo. Osim Rome, Inter još igra derbije s [[Atalanta BC|Atalantom]] i [[SSC Napoli|Napolijem]] koje također smatra svojim žestokim rivalima.&lt;ref&gt;http://www.rangers.it/avversari/inter.html&lt;/ref&gt;

=== Umirovljeni brojevi ===
'''3''' – [[Giacinto Facchetti]], [[Branič (nogomet)|lijevi branič]], [[1960.]] – [[1978.]] (čast odana postumno). Broj je ''umirovljen'' [[8. rujna]] [[2006.]] godine. Posljednji igrač koji je nosio dres s tim brojem bio je [[Argentina|argentinski]] centralni branič [[Nicolás Burdisso]] koji je u ostatku sezone nosio dres s brojem 16.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?L=en&amp;N=23876&amp;stringa=facchetti%203 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. prosinca 2011. |archive-date=3. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120603051925/http://www.inter.it/aas/news/reader?L=en&amp;N=23876&amp;stringa=facchetti%203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''4''' – [[Javier Zanetti]], [[Branič (nogomet)|branič]], [[1995.]] – [[2014.]] Zanetti je za Inter sveukupno odigrao 858 utakmica u razdoblju od 1995. do igračkog umirovljenja u [[ljeto]] 2014. godine. Predsjednik kluba Erick Thohir potvrdio je da je Zanettijev dres s brojem 4 umirovljen iz poštovanja prema igraču.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2014/jun/30/internazionale-retire-no4-shirt-honour-javier-zanetti |title=Internazionale retire No4 shirt in honour of Javier Zanett |website=The Guardian.com |date=30. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en/news/10/italy/2014/06/30/4925488/inter-make-zanetti-vice-president-retire-no4-jersey |title=Inter make Zanetti vice-president and retire No.4 jersey |date=30. lipnja 2014. |website=Goal.com}}&lt;/ref&gt;

=== Poznati igrači kluba ===
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]]
* {{Z|ITA}} [[Giuseppe Bergomi]]
* {{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]]
* {{Z|ITA}} [[Luigi Di Biagio]]
* {{Z|ITA}} [[Giuseppe Meazza]]
* {{Z|ITA}} [[Gianluca Pagliuca]]
* {{Z|ITA}} [[Christian Vieri]]
* {{Z|ARG}} [[Gabriel Batistuta]]
* {{Z|ARG}} [[Hernán Crespo]]
* {{Z|ARG}} [[Diego Simeone]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|BEL}} [[Enzo Scifo]]
* {{Z|BRA}} [[Adriano]]
* {{Z|BRA}} [[Roberto Carlos]]
* {{Z|BRA}} [[Ronaldo]]
* {{Z|KOL}} [[Iván Zamorano]]
* {{Z|HRV}} [[Mateo Kovačić]]
* {{Z|ENG}} [[Paul Ince]]
* {{Z|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]
* {{Z|FRA}} [[Laurent Blanc]]
* {{Z|NJE}} [[Andreas Brehme]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]]
* {{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]]
* {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]]
* {{Z|NIZ}} [[Dennis Bergkamp]]
* {{Z|NIZ}} [[Clarence Seedorf]]
* {{Z|NIG}} [[Obafemi Martins]]
* {{Z|POR}} [[Luís Figo]]
* {{Z|SRB}} [[Dejan Stanković]]
* {{Z|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]
* {{Z|ŠPA}} [[Luis Suárez]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]
* {{Z|TUR}} [[Emre Belözoğlu]]
* {{Z|URU}} [[Álvaro Recoba]]
* {{Z|IRS}} [[Robbie Keane]]
* {{Z|GRČ}} [[Giorgos Karagounis]]
* {{Z|TUR}} [[Hakan Şükür]]
* {{Z|ARG}} [[Julio Ricardo Cruz]]
* {{Z|BRA}} [[Julio Cesar]]
* {{Z|ARG}} [[Javier Zanetti]]
* {{Z|BRA}} [[Philippe Coutinho]]
|}

== Treneri kluba ==
U povijesti ''Internazionalea'' sveukupno je 56 trenera vodilo klub. Prvi menadžer bio je [[Virgilio Fossati]]. [[Helenio Herrera]] do danas se najduže zadržao na klupi Intera – sveukupno je vodio klub devet godina (osam godina za redom), a ujedno je i najuspješniji trener u klupskoj povijesti s tri osvojena naslova prvaka [[Serie A]], dva [[UEFA Liga prvaka|Europska kupa]] i dva [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalna kupa]]. [[Jose Mourinho]], koji je bio trener Intera &quot;samo&quot; dvije godine ([[lipanj]] [[2008.]] – lipanj [[2010.]]) prvi je koji je osvojio tri titule u jednoj sezoni u talijanskoj nogometnoj povijesti, a sa sveukupno 5 osvojenih titula s Interom četvrti je najuspješniji trener u njegovoj povijesti iza [[Simone Inzaghi]]ja (6) te [[Helenio Herrera|Helenija Herrere]] i [[Roberto Mancini]]ja (7). 
[[Datoteka:Jose Mourinho - Inter Mailand (7).jpg|mini|300px|[[Jose Mourinho]], prvi trener u Italiji koji je uspio osvojiti tri titule u jednoj sezoni: [[Serie A]], [[Coppa Italia|talijanski kup]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]]]
&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
; Osvajači trofeja

{| class=&quot;wikitable&quot;
!rowspan=&quot;3&quot;|Ime
!rowspan=&quot;3&quot;|Period
!colspan=&quot;6&quot; |Trofeji
!rowspan=&quot;3&quot;|Ukupno
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Domaći
!colspan=&quot;3&quot; |Međunarodni
|-
![[Serie A|Se]]!![[Coppa Italia|TK]]!![[Supercoppa Italiana|TS]]!![[UEFA Liga prvaka|LP]]/[[UEFA Liga prvaka|LP]]!![[Kup UEFA|KU]]!![[Interkontinentalni kup|IK]]/[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|SK]]
|-
|{{Z|ITA}} [[Virgilio Fossati]]
| 1909. – 1915.
|&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} Nino Resegotti
| 1919. – 1922.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|MAĐ}} Árpád Weisz
| 1929. – 1931.
|&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Armando Castellazzi]]
| 1936. – 1938.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|AUT}} [[Tony Cargnelli]]
| 1938. – 1940.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;2 
|-
|{{Z|ITA}} [[Alfredo Foni]]
| 1952. – 1955.
|&lt;center&gt;2||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;2 
|-
|{{Z|ARG}} [[Helenio Herrera]]
| 1960. – 1968., 1973.
|&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''7''' 
|-
|{{Z|ITA}} Giovanni Invernizzi
| 1970. – 1973.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1 
|-
|{{Z|ITA}} Eugenio Bersellini
| 1977. – 1982.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;'''2'''||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;3 
|-
|{{Z|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]]
| 1986. – 1991.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;3 
|-
|{{Z|ITA}} [[Giampiero Marini]]
| 1994.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Luigi Simoni]]
| 1997. – 1998.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]]
| 2004. – 2008.
|&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''7'''
|-
|{{Z|POR}} [[José Mourinho]]
| 2008. – 2010.
|&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;5
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Rafael Benítez]]
| 2010.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;2
|-
|{{Z|BRA}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]]
| 2010. – 2011.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Gian Piero Gasperini]]
| 2011.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Claudio Ranieri]]
| 2011. – 2012.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Andrea Stramaccioni]]
| 2012. – 2013.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Walter Mazzarri]]
| 2013. – 2014.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]]
| 2014. – 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|NIZ}} [[Frank de Boer]]
| 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Vecchi]]
| 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Pioli]]
| 2016. – 2017.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Vecchi]]
| 2017.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Luciano Spalletti]]
| 2017. – 2019. 
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Antonio Conte]]
| 2019. – 2021.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Simone Inzaghi]]
| 2021. – 2025.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;6
|-
|'''Sveukupno'''
| '''1909.''' –'''
|&lt;center&gt;'''20'''||&lt;center&gt;'''9'''||&lt;center&gt;'''8'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''46'''
|-
|}
&lt;/div&gt;

== Klupski uspjesi ==
=== Domaći ===

* '''[[Serie A]]'''
** Prvak (21): [[Prima Categoria 1909./10.|1909./10.]], [[Prima Categoria 1919./20.|1919./20.]], [[Serie A 1929./30.|1929./30.]], [[Serie A 1937./38.|1937./38.]], [[Serie A 1939./40.|1939./40.]], [[Serie A 1952./53.|1952./53.]], [[Serie A 1953./54.|1953./54.]], [[Serie A 1962./63.|1962./63.]], [[Serie A 1964./65.|1964./65.]], [[Serie A 1965./66.|1965./66.]], [[Serie A 1970./71.|1970./71.]], [[Serie A 1979./80.|1979./80.]], [[Serie A 1988./89.|1988./89.]], [[Serie A 2005./06.|2005./06.]]&lt;ref name=&quot;titula 2006&quot;&gt;Titula im je sudski dodijeljena, nakon [[Talijanski nogometni skandal 2006.|skandala]].&lt;/ref&gt; [[Serie A 2006./07.|2006./07.]], [[Serie A 2007./08.|2007./08.]], [[Serie A 2008./09.|2008./09.]], [[Serie A 2009./10.|2009./10.]], [[Serie A 2020./21.|2020./21.]], [[Serie A 2023./24.|2023./24.]], [[Serie A 2025./26.|2025./26.]]
** Doprvak (17): [[Serie A 1932./33.|1932./33.]], [[Serie A 1933./34.|1933./34.]], [[Serie A 1934./35.|1934./35.]], [[Serie A 1940./41.|1940./41.]], [[Serie A 1948./49.|1948./49.]], [[Serie A 1950./51.|1950./51.]], [[Serie A 1961./62.|1961./62.]], [[Serie A 1963./64.|1963./64.]], [[Serie A 1966./67.|1966./67.]], [[Serie A 1969./70.|1969./70.]], [[Serie A 1992./93.|1992./93.]], [[Serie A 1997./98.|1997./98.]], [[Serie A 2002./03.|2002./03.]], [[Serie A 2010./11.|2010./11.]], [[Serie A 2019./20.|2019./20.]], [[Serie A 2021./22.|2021./22.]], [[Serie A 2024./25.|2024./25.]]

* '''[[Coppa Italia]]'''
** Osvajač (9): [[Coppa Italia 1938./39.|1938./39.]], [[Coppa Italia 1977./78.|1977./78.]], [[Coppa Italia 1981./82.|1981./82.]], [[Coppa Italia 2004./05.|2004./05.]], [[Coppa Italia 2005./06.|2005./06.]], [[Coppa Italia 2009./10.|2009./10.]], [[Coppa Italia 2010./11.|2010./11.]], [[Coppa Italia 2021./22.|2021./22.]], [[Coppa Italia 2022./23.|2022./23.]]
** Finalist (6): [[Coppa Italia 1958./59.|1958./59.]] ([[Juventus F.C.|Juventus]]), [[Coppa Italia 1964./65.|1964./65.]] (Juventus), [[Coppa Italia 1976./77.|1976./77.]] ([[A.C. Milan|Milan]]), [[Coppa Italia 1999./00.|1999./00.]] ([[S.S. Lazio|Lazio]]), [[Coppa Italia 2006./07.|2006./07.]] ([[A.S. Roma|Roma]]), [[Coppa Italia 2007./08.|2007./08.]] (Roma)

* '''[[Supercoppa Italiana]]'''
** Osvajač (8): [[Supercoppa Italiana 1989.|1989.]], [[Supercoppa Italiana 2005.|2005.]], [[Supercoppa Italiana 2006.|2006.]], [[Supercoppa Italiana 2008.|2008.]], [[Supercoppa Italiana 2010.|2010.]], [[Supercoppa Italiana 2021.|2021.]], [[Supercoppa Italiana 2022.|2022.]], [[Supercoppa Italiana 2023.|2023.]]
** Finalist (4): [[Supercoppa Italiana 2000.|2000.]] ([[S.S. Lazio|Lazio]]), [[Supercoppa Italiana 2007.|2007.]] ([[A.S. Roma|Roma]]), [[Supercoppa Italiana 2009.|2009.]] (Lazio), [[Supercoppa Italiana 2011.|2011.]] ([[A.C. Milan|Milan]]), [[Supercoppa Italiana 2024.|2024.]] (Milan)

=== Međunarodni ===

* '''[[UEFA Liga prvaka]]'''
** Osvajač (3): [[Kup prvaka 1963./64.|1963./64.]], [[Kup prvaka 1964./65.|1964./65.]], [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2009./10.]]
** Finalist (4): [[Kup prvaka 1966./67.|1966./67.]] ([[Celtic FC|Celtic]]), [[Kup prvaka 1971./72.|1971./72.]] ([[AFC Ajax|Ajax]]), [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] ([[Manchester City F.C.|Manchester City]]), [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] ([[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]])

* '''[[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga]]'''
** Osvajač (3): [[Kup UEFA 1990./91.|1990./91.]], [[Kup UEFA 1993./94.|1993./94.]], [[Kup UEFA 1997./98.|1997./98.]]
** Finalist (2): [[Kup UEFA 1996./97.|1996./97.]] ([[FC Schalke 04 Gelsenkirchen|Schalke 04]]), [[UEFA Europska liga 2019./20.|2019./20.]] ([[Sevilla F.C.|Sevilla]])

* '''[[UEFA Superkup]]'''
** Finalist (1): [[UEFA Superkup 2010.|2010.]]

* '''[[Interkontinentalni kup]]'''
** Osvajač (2): [[Interkontinentalni kup 1964.|1964.]], [[Interkontinentalni kup 1965.|1965.]]

* '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]'''
** Osvajač (1): 2010.

* '''[[International Champions Cup]]'''
** Osvajač (1): 2017.

* '''[[Mitropa kup]]'''
** Finalist (1): [[Mitropa kup 1933.|1933.]] ([[FK Austria Beč|Austria Beč]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} {{zho oznaka}} [https://www.inter.it/ FC Internazionale Milano – službene stranice]
* [http://www.interclubfedeli.com Službena stranica navijača Intera iz Hrvatske i okolnih zemalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180504085857/http://www.interclubfedeli.com/ |date=4. svibnja 2018. }}
{{Sastav - Inter Milano}}
{{Serie A}}
{{GLAVNIRASPORED:Inter Milano}}
[[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Nogomet u Milanu]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Internazionale]]
[[Kategorija:F.C. Internazionale Milano| ]]</text>
      <sha1>krz62ewraaisujc42t1587pnu84o8oq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447786</id>
      <parentid>7447782</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:32:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Treneri kluba */</comment>
      <origin>7447786</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71298" sha1="i9inc2sgrw64owrkpm8nyy7r25w9uu4" xml:space="preserve">{{nogometni klub
| ime kluba          = Inter
| slika              = FC Internazionale Milano 2021.svg
| puno ime           = Football Club Internazionale Milano S.p.A.
| nadimak            = ''Nerazzurri (crno-plavi)''
| godina osnivanja   = [[9. ožujka]] [[1908.]]
| igralište          = [[Stadio Giuseppe Meazza|San Siro]], [[Milano]]
| navijači           =
| kapacitet stadiona = 75.817&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sansirostadium.com/en/stadium/Structure |title=Structure |website=sansirostadium.com |access-date=8 April 2023 |url-status=live |archive-date=7 December 2022 |archive-url=https://web.archive.org/web/20221207043417/https://www.sansirostadium.com/en/stadium/Structure }}&lt;/ref&gt;
| direktor           =  
| trener             = {{Z|RUM}} [[Cristian Chivu]]
| liga               = [[Serie A]]
| sezona             = [[Serie A 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 1.
| igrači             = 
| pattern_la1 = _internazionale2526h
| pattern_b1 = _internazionale2526h
| pattern_ra1 = _internazionale2526h
| pattern_sh1 =_monterrey1213t1
| pattern_so1 =_monterrey1213t1
| leftarm1 = 000000
| body1 = 000000
| rightarm1 = 000000
| shorts1 = 000000
| socks1 = 000000
| pattern_la2 = _internazionale2526a
| pattern_b2 = _internazionale2526a
| pattern_ra2 = _internazionale2526a
| pattern_sh2 =_internazionale2526a
| pattern_so2 = 
| leftarm2 = F3F3F3
| body2 = F3F3F3
| rightarm2 = F3F3F3
| shorts2 = F3F3F3
| socks2 = F3F3F3
| pattern_la3 = _internazionale2526t
| pattern_b3 = _internazionale2526t
| pattern_ra3 = _internazionale2526t
| pattern_sh3 = _internazionale2526t
| pattern_so3 = _internazionale2526tl
| leftarm3 = FFFFFF
| body3 = FFFFFF
| rightarm3 = FFFFFF
| shorts3 = FFFFFF
| socks3 = FFFFFF
}}

'''FC Internazionale Milano''', često nazivan '''Internazionale''' ili jednostavno '''Inter''',&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.thejakartapost.com/news/2012/05/24/inter-milan-arrives-jakarta-prepare-two-friendlies.html |title=Inter Milan arrives in Jakarta to prepare for two friendlies |work=The Jakarta Post |accessdate=25. srpnja 2013. |date=24. svibnja 2012.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Grove |first1=Daryl |title=10 Soccer Things You Might Be Saying Incorrectly |date=22. prosinca 2014. |url=http://www.pastemagazine.com/articles/2014/11/10-soccer-things-you-might-be-saying-wrong.html |website=PasteSoccer |publisher=Paste |accessdate=21. lipnja 2017.}}&lt;/ref&gt; profesionalni je [[nogomet]]ni [[Italija|talijanski]] klub sa sjedištem u [[Milano|Milan]]u. Od svog osnutka i prvog nastupa [[1909.]] godine to je jedini klub prve talijanske nogometne lige koji je konstantno nastupao u [[Serie A]].

Do danas je Inter osvojio sveukupno 38 domaćih trofeja, šest više od svog gradskog rivala [[A.C. Milan]], uključujući 21 naslova prvaka Serie A, 9 naslova [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] i 8 naslova talijanskog [[Supercoppa Italiana|superkupa]]. U razdoblju od [[2006.]] do [[2010.]] godine klub je osvojio pet naslova prvaka Serie A za redom čime je izjednačio dotadašnji rekord.&lt;ref name=&quot;Italy&amp;nbsp;– List of Champions&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italchamp.html%7Cpublisher=RSSSF |publisher=RSSSF |title=Italy&amp;nbsp;– List of Champions }}&lt;/ref&gt; Klub je tri puta osvojio prestižno klupsko nogometno natjecanje [[UEFA Liga prvaka|Liga prvaka]]: dva puta za redom ([[1964.]] i [[1965.]]) te još jednom [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2010.]] godine. Potonjom pobjedom postigao je do danas još uvijek nenadmašen rekord kada je talijanski nogomet u pitanju – osvajanje trostruke krune (pobjedu u Serie A, pobjedu u talijanskom kupu i pobjedu u Ligi prvaka iste sezone).&lt;ref name=&quot;treble&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.uefa.com/uefachampionsleague/news/newsid=1490968.html |title=Inter join exclusive treble club |work=uefa.com |accessdate=9. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt; Uz sve to, Inter je također i tri puta osvojio [[UEFA Kup|Kup UEFA]], dva [[Interkontinentalni kup|interkontinentalna kupa]] te jedno [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetsko klupsko prvenstvo]].

Inter domaće utakmice odigrava na [[Stadio Giuseppe Meazza|San Siro]], također poznat kao i ''Stadio Giuseppe Meazza'' (kapaciteta 80.018 sjedala). Riječ je o najvećem nogometnom stadionu u Italiji kojeg Inter dijeli s gradskim suparnikom A.C. Milanom.&lt;!--&lt;ref name=&quot;sansirosize&quot; /&gt;--&gt; Upravo se A.C. Milan smatra jednim od najvećih Interovih nogometnih rivala, a njihovi međusobni susreti dobili su nadimak ''Derby della Madonnina'' te se smatraju jednim od najvećih i najgledanijih nogometnih derbija u svijetu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.theroar.com.au/2010/01/26/is-this-the-greatest-derby-in-the-world/ |title=Is this the greatest derby in world sports? |publisher=Theroar.com.au |date=26. siječnja 2010. |accessdate=28. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Od 2010. godine Inter je drugi najpopularniji klub u Italiji&lt;ref name=&quot;ricerca2010&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.demos.it/2010/pdf/143320100924calcio.pdf |title=Italia, il paese nel pallone |work=demos.it |format=PDF |pages=3, 9–10 |date=24. rujna 2010. |accessdate=20. srpnja 2011. |language=Italian}}&lt;/ref&gt; te šesti najpopularniji nogometni klub u [[Europa|Europi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.sportmediaset.mediaset.it/calcio/articoli/articolo41645.shtml |title=Tifo: Barcellona la regina d'Europa |publisher=Sport Mediaset |date=9. rujna 2010. |accessdate=10. rujna 2010. |language=Italian |archive-date=10. rujna 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100910150408/http://www.sportmediaset.mediaset.it/calcio/articoli/articolo41645.shtml |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sport.repubblica.it/news/sport/calcio-barcellona-club-con-piu-tifosi-in-europa-inter-8a/3835303.html?refresh_ce |title=Calcio, Barcellona club con più tifosi in Europa, Inter 8/a |work=la Repubblica |location=Italy |date=9. rujna 2010. |accessdate=10. rujna 2010. |language=Italian |archive-date=13. srpnja 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20140713234844/http://sport.repubblica.it/news/sport/calcio-barcellona-club-con-piu-tifosi-in-europa-inter-8a/3835303.html?refresh_ce |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Riječ je o jednom od financijski najvrijednijih talijanskih i svjetskih nogometnih klubova.&lt;ref name=&quot;Football Team Valuations&quot;&gt;{{cite news |title=The World's Most Valuable Soccer Teams |url=https://www.forbes.com/pictures/mlm45eigjk/14-inter-milan/ |work=Forbes |date=17. travnja 2013. |accessdate=13. srpnja 2013.}}&lt;/ref&gt; Inter je bio jedan od članova osnivača danas propale G-14 grupe vodećih europskih nogometnih klubova.

== Povijest ==
=== Rane godine (1908. – 1960.) ===
[[Datoteka:Internazionale1910Scudetto.jpg|mini|300px|Prvi tim Intera koji je osvojio [[Serie A|Scudetto]] [[1910.]] godine]]
Klub je osnovan [[9. ožujka]] [[1908.]] godine pod nazivom '''Foot-Ball Club Internazionale Milano''' nakon raskola [[Milano|milan]]skog [[kriket]] i [[nogomet]]nog kluba (u kojem se nalazilo 44 člana). Grupa [[Talijani|Talijana]] i [[Švicarci|Švicaraca]] ([[Giorgio Muggiani]], slikar koji je kreirao službeni logo kluba, Bossard, Lana, Bertoloni, De Olma, Enrico Hintermann, Arturo Hintermann, Carlo Hintermann, Pietro Dell'Oro, Hugo i Hans Rietmann, Voelkel, Maner, Wipf i Carlo Ardussi) bila je nesretna zbog dominacije samih Talijana u klubu [[AC Milan]] pa su se od njih odvojili i osnovali ''Internazionale''. Od samog početka klub je bio otvoren prema stranim igračima te je na taj način opravdao svoje ime. 

Svoj prvi naslov talijanskog nogometnog prvaka ([[Serie A|Scudetto]]) klub je osvojio već [[1910.]] godine, a drugi deset godina kasnije – [[1920.]] Kapetan i trener kluba koji je prvi put osvojio Scudetto bio je [[Virgilio Fossati]] (poginuo u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]]). Tijekom [[Fašizam|Fašističke ere]], [[1928.]] godine, klub je bio primoran ujediniti se s ''Milanese Unione Sportiva'' te je promijenio ime u '''Ambrosiana SS Milano'''.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/societa/storia.html |publisher=FC Internazionale Milano |title=Storia |accessdate=6. rujna 2007. |archive-date=30. siječnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100130141713/http://www.inter.it/en/societa/storia.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U to vrijeme nosili su bijele dresove s crvenim križem. Dizajn dresa bio je inspiriran zastavom i kaputom kakve su nosili vojnici grada Milana, a koji proizlaze iz zastave zaštitnika Milana, Svetog Ambrozija i datira još iz četvrtog [[stoljeće|stoljeća]]. Novi Predsjednik [[Oreste Simonotti]] odlučio je [[1929.]] godine promijeniti ime kluba u '''AS Ambrosiana'''. Međutim, navijači su nastavili klub zvati jednostavno ''Inter'' pa je [[1931.]] godine predsjednik Pozzani bio prisiljen ponovno promijeniti ime kluba u '''AS Ambrosiana-Inter'''.

Prvi [[Coppa Italia|talijanski kup]] Inter je osvojio u sezoni 1938./39. pod vodstvom [[Giuseppe Meazza|Giuseppe Meazze]] po kojem je stadion [[San Siro]] dobio službeno ime, a peti naslov prvaka uslijedio je [[1940.]] godine unatoč tome što je tada Meazza bio ozlijeđen. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] klub je nanovo promijenio ime u '''Internazionale''' koje su zadržali do danas.

=== ''Grande Inter'' (1960. – 1968.) ===
Nakon rata ''Internazionale'' je svoj šesti naslov prvaka osvojio [[1953.]], a sedmi odmah sljedeće, [[1954.]] godine. Slijedom tih naslova, Inter je započeo s najuspješnijim godinama u svojoj klupskoj povijesti, poznatijim kao era ''Velikog Intera'' (Grande Inter). Tijekom tog perioda u kojem je trener bio [[Helenio Herrera]], klub je osvojio tri naslova prvaka Italije ([[1963.]], [[1965.]] i [[1966.]]). Najpoznatiji trenuci iz tog razdoblja svakako uključuju dvostruko osvajanje [[UEFA Liga prvaka|Europskog kupa]]. [[1964.]] godine Inter je svoj prvi Europski kup osvojio porazivši u finalu slavni [[Španjolska|španjolski]] klub [[Real Madrid]]. Sljedeće sezone, igrajući na svom domaćem stadionu [[San Siro]] pobijedili su dvostruke prvake [[S.L. Benfica|Benficu]]. U sezoni 1966./67. Inter je ponovno došao do finala Europskog kupa kojeg je izgubio rezultatom 2:1 od [[Celtic FC|Celtica]] u [[Lisabon]]u. 

Nakon zlatne ere tijekom 60-tih godina prošlog [[stoljeće|stoljeća]], Inter je osvojio jedanaesti naslov talijanskog prvaka [[1971.]] godine, a dvanaesti [[1980.]] [[1972.]] godine Inter je drugi puta poražen u finalu Europskog kupa, ovaj put od nizozemskog [[AFC Ajax|Ajaxa]] [[Johan Cruyff|Johana Cruyffa]] rezultatom 2:0. Tijekom 70-tih i 80-tih godina 20. stoljeća Inter je osvojio i dva naslova [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] (u sezonama 1977./78. i 1981./82.).

Pod vodstvom [[Nijemci|njemačkog]] dvojca [[Andreas Brehme|Andreasa Brehmea]] i [[Lothar Matthäus|Lothara Matthäusa]] te [[Argentinci|argentinca]] [[Ramon Diaz|Ramona Diaza]] Inter je [[1989.]] godine osvojio još jedan naslov prvaka [[Italija|Italije]]. Tada je trener bio [[Giovanni Trapattoni]]. Sljedeće sezone kupljen je [[Jürgen Klinsmann]] i osvojen [[Supercoppa Italiana|talijanski superkup]], ali Inter nije uspio obraniti naslov prvaka.

=== Teška vremena (1990. – 2004.) ===
90-te godine 20. stoljeća bile su doba velikih razočarenja za Inter. I dok su njihovi najveći rivali, [[AC Milan|Milan]] i [[Juventus]], ostvarivali fantastične rezultate kako na domaćim, tako i na europskim travnjacima, Inter je stalno bio u zaostatku, često se nalazeći na sredini tablice, zabilježivši najgori rezultat u sezoni 1993./94. kada su bili samo na bod od ispadanja u [[Serie B|drugu ligu]]. Unatoč tome, zabilježili su i nekoliko europskih uspjeha tijekom tog desetljeća osvojivši priznato nogometno natjecanje [[Kup UEFA]] čak tri puta – [[1991.]], [[1994.]] i [[1998.]]
[[Datoteka:Massimo Moratti, presidente del Gruppo Saras.jpg|mini|220px|[[Massimo Moratti]], bivši predsjednik i vlasnik Intera]]
Nakon što je predsjednik kluba postao [[Massimo Moratti]] [[1995.]] godine, Interu je obećano bolje razdoblje uz potpisivanje profiliranih igrača poput [[Ronaldo Luís Nazário de Lima|Ronalda]], [[Christian Vieri|Christiana Vierija]] i [[Hernan Crespo|Hernana Crespa]]. Inter je čak dva puta postigao rekord u visini transfera tijekom tog razdoblja: 19.5 milijuna [[Euro|eura]] za Ronalda iz [[FC Barcelona|Barcelone]] [[1997.]] godine te 31 milijun eura za Christiana Vierija iz [[SS Lazio|Lazija]] [[1999.]] godine. Međutim, 90-te su svejedno ostale godine velikih razočarenja i do danas su jedino desetljeće u Interovoj povijesti u kojem nisu uspjeli osvojiti niti jedno prvenstvo [[Italija|Italije]]. Za Interove navijače teško je bilo točno odrediti krivca za neuspjehe pa je sve to dovodilo do vrlo klimavih odnosa između predsjednika, menadžera i ponekih igrača. 

Naposljetku su navijači odlučili usmjeriti svoj gnjev prema predsjedniku Massimu Morattiju, pogotovo zbog toga što je dao otkaz voljenom [[Luigi Simoni|Luigiju Simoniju]] nakon tek nekoliko odigranih utakmica u sezoni 1998./99. (isti je dan prije otkaza osvojio nagradu talijanskog menadžera godine [[1998.]] godine). U toj sezoni Inter se nije uspio kvalificirati niti za jedno Europsko nogometno natjecanje po prvi put u gotovo 10 godina, završivši sezonu na slabom osmom mjestu. 

Za sezonu 1999./00. Massimo Moratti napravio je velike promjene ponovno kupivši skupocjene igrače. Genijalnim potezom smatralo se dovođenje bivšeg Juventusovog trenera [[Marcello Lippi|Marcella Lippija]] pa je većina navijača i novinara vidjela u Interu novog prvaka. Za tu sezonu također su kupljeni [[Angelo Peruzzi]] i [[Francuzi|francuska]] legenda [[Laurent Blanc]] kao i Christian Vieri i [[Vladimir Jugović]]. Jedna od prednosti također je bila i ta što tu sezonu Inter nije uopće igrao u [[Europa|Europi]] pa se u potpunosti mogao posvetiti domaćem prvenstvu. Međutim, još jedanput nisu uspjeli, iako su bili vrlo blizu osvajanju prvog domaćeg pokala nakon [[1989.]] godine – [[Coppa Italia|talijanskog kupa]]. U finalu su ih porazili igrači Lazija, omogućivši tako klubu iz Rima dvostruku titulu ([[Serie A|prvenstvo]] i kup). 
[[File:Javier Zanetti FC Internazionale.jpg|thumb|left|300px|[[Javier Zanetti]] jedna je od najvećih igračkih legendi Intera. Za Inter je nastupao u razdoblju od [[1995.]] do [[2014.]] godine tijekom kojeg je s klubom osvojio 16 trofeja i nastupio u sveukupno 615 utakmica čime drži rekord u najviše nastupa u [[Serie A]] kao strani igrač.]]
Sljedeće sezone uslijedilo je još veće razočarenje. Inter je impresivno krenuo u utakmici [[Supercoppa Italiana|talijanskog Super-kupa]] protiv Lazija u kojoj je rano vodstvo donijela novo pridošlica u klub [[Robbie Keane]] – međutim, ipak je izgubio utakmicu rezultatom 4:3. Unatoč porazu, klub je očekivao dobru sezonu. Ipak, [[UEFA Liga prvaka 2000./01.|ispali su već u kvalifikacijskom ciklusu]] za [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]] od slabašnog [[Švedska|švedskog]] kluba [[Helsingborgs IF|Helsingborga]]. [[Alvaro Recoba]] dobio je mogućnost da poravna rezultat iz [[jedanaesterac|jedanaesterca]] dosuđenog u posljednjim minutama utakmice kojeg je vratar [[Sven Andersson]] obranio pa se Inter ponovno našao u problemima. Marcello Lippi dobio je otkaz nakon tek jedne odigrane utakmice u Seriji A koju je Inter izgubio od [[Reggina Calcio|Reggine]] (prvi puta u svojoj povijesti). Tijekom tog razdoblja navijači Milana ismijavali su Inter budući je Milan postizao velike uspjehe na domaćim, ali i europskim travnjacima. Također se činilo da Milanovim pobjedama nad Interom nema kraja, a najsramotniji poraz dogodio se u sezoni 2000./01. kada je Milan pobijedio s uvjerljivih 6:0 čime je označio i najveći domaći poraz u povijesti kluba. [[Marco Tardelli]] koji je na klupi zamijenio Lippija nije uspio poboljšati igru i od strane navijača je upamćen kao trener koji je od gradskog rivala izgubio ovim sramotnim visokim rezultatom. Christian Vieri i [[Fabio Cannavaro]], koji su u to vrijeme igrali za Inter, bili su također vlasnici [[restoran]]a u Milanu koji su nakon ovog poraza vandalizirani od strane gnjevnih navijača. Jedina pozitivna stvar koja se u toj sezoni dogodila je dovođenje [[Iván Córdoba|Ivána Córdobea]] iz [[Club Atlético San Lorenzo de Almagro|San Lorenza]] koji će postati stup obrane Intera u nadolazećim godinama. 

Gnjev Interovih navijača u tom periodu kretao se od vandalizma do isticanja transparenata protiv nekih igrača na [[stadion]]u tijekom domaćih utakmica. U nekim slučajevima navijači su bojkotirali utakmice i ostavljali ''Curva Nord'', dio stadiona na kojem su smješteni najžešći navijači, potpuno praznim. Usprkos svemu, iz sezone u sezonu Inter je slovio za jednog od favorita prvenstva. Sve to dovelo je do popularne &quot;pjesme&quot; Milana protiv Intera – &quot;Luglio Agosto&quot; ([[srpanj]] i [[kolovoz]]). Naime, tijekom ljetnih mjeseci novinari su se znali raspisivati o tome da je Inter već osvojio prvenstvo koje se tek treba održati, što igrači na terenu nikad nisu uspjeli potvrditi.

Godine [[2002.]] Inter ne samo da je došao do polufinala [[UEFA Europska liga|Kupa UEFA]], već ih je svega 45 minuta dijelilo od osvajanja Scudetta kada su trebali pobijediti Lazio na [[Stadio Olimpico|olimpijskom stadionu]] u [[Rim]]u u posljednjoj utakmici sezone. Situacija na tablici uoči posljednjeg kola bila je takva da su čak tri kluba – Inter, Juventus i [[AS Roma|Roma]] – mogli postati prvacima Italije. Interu je trebala pobjeda protiv Lazija pa su čak navijači rimskog kluba otvoreno u toj utakmici navijali za Inter samo zato da njihovi ljuti rivali (Roma) ne postanu prvaci. Ipak, Lazio je tu utakmicu dobio rezultatom 4:2 (Inter je nakon 24. minute vodio 1:2, ali nije uspio sačuvati prednost), a budući je Juventus pobijedio [[Udinese Calcio|Udinese]] u gostima rezultatom 0:2 postao je prvakom Serie A. Još i danas datum te kobne utakmice – [[5. svibnja]] 2002. – progoni navijače Intera. 

Sljedeće sezone, 2002./03., Inter je zauzeo sigurno drugo mjesto u Seriji A te došao sve do [[UEFA Liga prvaka 2002./03.|polufinala Lige prvaka]] gdje su ispali od Milana, premda su obje utakmice završile neriješenim rezultatom (0:0 i 1:1). Ipak, zbog primljenog gola u gostima Milan je prošao dalje (ironije radi obje utakmice, naravno, igrane su na [[San Siro|istom stadionu]]). Iako je to bilo samo još jedno u nizu razočarenja, svejedno su mnogi smatrali da se Inter napokon nalazi na pravom putu. 

Međutim, još jedanput je nestrpljenje predsjednika Massima Morattija bilo jače od njega samog pa je Hernana Crespoa prodao nakon samo jedne sezone, a trener [[Hector Cuper]] otpušten je nakon tek nekoliko odigranih utakmica u novoj sezoni. Zamijenio ga je [[Alberto Zaccheroni]], dugogodišnji navijač Intera, ali također i čovjek koji je sjedio na klupi Lazija tijekom njihove 4:2 pobjede prethodne sezone; navijači su, logično, bili skeptični. Zaccheroni u igru nije unio ništa novog, osim dvije fantastične pobjede protiv Juventusa (3:1 i 3:2) na San Siru. Sezona sama po sebi nije bila ništa posebno. Inter je [[UEFA Liga prvaka 2003./04.|ispao u grupnoj fazi Lige prvaka]] (završili su natjecanje kao treći u grupi). Osim toga jedva da su se i kvalificirali za Ligu prvaka za narednu sezonu, budući su u Seriji A završili tek na četvrtom mjestu, samo bod ispred [[Parma Calcio 1913|Parme]]. Nasvjetliji trenuci Intera te sezone bili su dovođenje [[Dejan Stanković|Dejana Stankovića]] i [[Adriano Leite Ribeiro|Adriana]] u [[siječanj|siječnju]] [[2004.]] godine koji su popunili goleme rupe nastale nakon odlaska Hernana Crespa i [[Clarence Seedorf|Clarencea Seedorfa]].

=== Uskrsnuće kluba i osvajanje trostruke krune (2004. – 2010.) ===
Dana [[1. srpnja]] [[2004.]] godine na svojoj službenoj [[internet]] stranici Inter je objavio vijest da novi trener kluba postaje [[Roberto Mancini]] (bivši trener Lazija). U prvoj zajedničkoj sezoni Inter i Mancini skupili su 72 boda – 18 pobjeda, 18 neriješenih rezultata i tek 2 poraza. [[15. lipnja]] [[2005.]] godine Inter je osvojio [[Coppa Italia|talijanski kup]] pobijedivši u dvije utakmice [[AS Roma|Romu]] ukupnim rezultatom 3:0 (1:0 u [[Milano|Milan]]u te 2:0 u [[Rim]]u), a [[20. kolovoza]] uslijedilo je i osvajanje [[Supercoppa Italiana|talijanskog super-kupa]] protiv aktualnih prvaka [[Juventus]]a rezultatom 1:0 nakon produžetaka (Juventusu je naknadno oduzet naslov prvaka Italije zbog skandala oko namještanja utakmica). Upravo ova pobjeda u super-kupu bila je prva nakon davne [[1989.]] godine. [[11. svibnja]] [[2006.]] goidne Inter je obranio naslov prvaka talijanskog kupa, ponovno porazivši u finalu Romu ukupnim rezultatom 4:1 (1:1 u Rimu te 3:0 na [[San Siro|San Siru]]). 

Iako su sezonu 2005./06. završili na trećem mjestu, Interu je naknadno dodijeljen naslov prvaka Italije nakon što su Juventusu i [[AC Milan|Milanu]] oduzeti bodovi zbog sudjelovanja u namještanju utakmica. [[14. srpnja]] 2006. godine talijanska komisija proglasila je krivim Juventus, [[SS Lazio|Lazio]], [[ACF Fiorentina|Fiorentinu]], [[Reggina Calcio|Regginu]] i Milan za namještanje utakmica te ih razmjerno tome kaznila: Juventus je po prvi puta u svojoj povijesti izbačen u drugu ligu ([[Serie B]]), a Milanu je oduzeto 8 bodova pa je Inter u narednoj sezoni lako došao do nove titule (2006./07.).

Upravo je tijekom te sezone Inter postigao rekordni niz od 17 pobjeda za redom u [[Serie A|Seriji A]] koji je započeo [[25. rujna]] 2006. godine domaćom 4:1 pobjedom protiv [[AS Livorno Calcio|Livorna]], a završio [[28. veljače]] [[2007.]] godine neriješenim 1:1 rezultatom protiv [[Udinese Calcio|Udinesea]]. Gostujuća 5:2 pobjeda protiv [[Calcio Catania|Catanie]] [[25. veljače]] 2007. godine označila je rušenje rekorda od 15 pobjeda za redom kojeg su do tada držali [[Bayern München]] i [[Real Madrid]] iz pet najboljih liga svijeta ([[FA Premier liga|engleske]], talijanske, [[La Liga|španjolske]], [[Ligue 1|francuske]] i [[Njemačka nogometna Bundesliga|njemačke]]). Niz je trajao gotovo punih pet mjeseci i smatra se jednim od najboljih u europskoj nogometnoj povijesti; bolji od njih samo su ostali [[S.L. Benfica|Benfica]] (29 pobjeda), [[Celtic FC|Celtic]] (25 pobjeda) i [[PSV]] (22 pobjede). Ipak, Interova forma pred kraj sezone malo je pala, nakon neriješenih rezultata protiv Reggine koja se borila za opstanak (0:0 i 2:2), te [[Palermo FC|Palerma]]. Potonja utakmica bila je posebno zanimljiva, budući je na poluvremenu Palermo bio u prednosti 2:0, ali se Inter uspio vratiti i izjednačiti na 2:2. Krajem sezone doživjeli su i prvi domaći poraz od Rome (3:1) na San Siru zahvaljujući dva Romina pogotka pred kraj utakmice. 

Dana [[22. travnja]] [[2007.]] godine Inter je postao službenim prvakom Serie A drugu godinu za redom, ali prvi put &quot;na terenu&quot; nakon [[1989.]] godine nakon što su porazili [[AC Siena|Sienu]] 2:1. Osvajač [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|svjetskog nogometnog prvenstva 2006. godine]], [[Marco Materazzi]] postigao je oba pogotka (u 18. i 60. minuti utakmice). 

Inter je [[Serie A 2007./08.|sezonu 2007./08.]] započeo s ciljem osvajanja titula Serie A i Lige prvaka. Klub je započeo s dobrim igrama u ligi, zauzevši čvrstu prvu poziciju nakon nekoliko prvih kola i kvalificiravši se u osminu-finala Lige prvaka; međutim nakon poraza od [[Liverpool F.C.|Liverpoola]] 2:0 s desetoricom igrača [[19. veljače]] u Ligi prvaka budućnost Mancinija na klupi Intera dovedena je u pitanje. Loša forma u tom razdoblju nastavljena je i u tri sljedeća kola u kojima Inter nije došao do pobjede (remi protiv [[U.C. Sampdoria|Sampdorije]] i velikog rivala Rome, te gostujući poraz od [[SSC Napoli|Napolija]] koji je ujedno označio i prvi poraz sezone). Nakon poraza od Liverpoola u Ligi prvaka, Mancini je najavio želju za odlaskom iz kluba, ali se već sljedećeg dana predomislio. 

Novi niz od tri utakmice bez pobjeda uslijedio je u razdoblju između [[19. ožujka|19.]] i [[29. ožujka]] protiv [[Genoa CFC|Genoe]], Juventusa i Lazija. Kao i nekoliko tjedana prije, [[4. svibnja]] [[2008.]] godine Inter je imao priliku osvojiti naslov prvaka Italije protiv gradskog rivala Milana, ali su tu utakmicu izgubili 2:1. Sljedećeg tjedna Inter je također imao priliku osvojiti naslov protiv Siene u domaćoj utakmici na prepunom stadionu. Međutim, niti tada nisu uspjeli, iako su vodili u dva navrata (utakmica je završila rezultatom 2:2), a Marco Materazzi u posljednjim sekundama utakmice nije uspio realizirati jedanaesterac koji bi im donio pobjedu. U istom kolu Roma je pobijedila 2:1 u gostima kod [[Atalanta BC|Atalante]] te se na taj način približila Interu na samo bod zaostatka prije posljednjeg kola prvenstva, iako je u jednom trenutku Inter imao čak 11 bodova prednosti. 

Posljednje, 38. kolo Serie A u sezoni 2007./08. donijelo je dvije super zanimljive utakmice: [[Parma Calcio 1913|Parma]] protiv Intera i [[Calcio Catania|Catania]] protiv [[AS Roma|Roma]]. Inter i Roma s bodom zaostatka između sebe borili su se za naslov prvaka, dok su se u isto vrijeme Parma i Catania borili za opstanak u Seriji A. Mnogo je različitih scenarija moglo ispasti nakon tih 90 minuta, ali je većina smatrala da će Inter ipak uspjeti obraniti naslov prvaka budući su imali povoljniji rezultat protiv Rome pa je sve što su trebali napraviti je odigrati jednako kao i rimski klub. Roma je ostvarila rano vodstvo protiv Catanije i sljedećih 60 minuta bila aktualni prvak. Međutim, [[Švedska|švedski]] [[Napadač (nogomet)|napadač]] [[Zlatan Ibrahimović]] je s dva pogotka (od kojih je prvi postigao u 62. minuti utakmice) donio Interu treći uzastopni naslov talijanskog prvaka. Catania je u međuvremenu uspjela izjednačiti protiv Rome i na taj način osigurati opstanak u Seriji A, a Roma je sezonu završila s tri boda zaostatka za Interom. 

Inter je svoj treći uzastopni naslov Serie A slavio do kasno u noć na svom San Siru (nakon povratka u Milan), gdje im je i dodijeljen pokal. 

Ipak, nakon pobjede klub je odlučio otpustiti Mancinija [[29. svibnja]], pozvavši se na njegovu volju za napuštanjem kluba nakon poraza od Liverpoola u Ligi prvaka.&lt;ref name=&quot;mancini_inter&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |publisher=FC Internazionale Milano |accessdate=29. svibnja 2008. |date=29. svibnja 2008. |title=FC Internazionale Milano statement |archive-date=31. svibnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080531225030/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=29393&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

==== Dolazak Mourinha (2008.) ====
Dana [[2. lipnja]] [[2008.]] godine Inter je službeno objavio da je novi trener kluba postao [[Jose Mourinho]] (bivši trener [[Futebol Clube do Porto|Porta]] i [[Chelsea F.C.|Chelsea]]), a njegov asistent postao je [[Giuseppe Baresi]]. To je ujedno označilo Mourinha kao jedinog stranog trenera u [[Italija|Italiji]] u [[Serie A 2008./09.|sezoni 2008./09.]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |publisher=FC Internazionale Milano |language=Italian |title=Nuovo allenatore: Josè Mourinho all'Inter |accessdate=2. lipnja 2008. |date=2. lipnja 2008. |archive-date=5. lipnja 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080605001817/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=41433&amp;L=it |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Mourinho je za novu sezonu napravio samo tri promjene tijekom ljetnog transfernog perioda kupivši [[Mancini]]ja,&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter sign Mancini |accessdate=20. srpnja 2008. |date=20. srpnja 2008. |archive-date=3. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903045734/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=777599 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Sulley Muntari|Sulleyja Muntarija]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |publisher=Goal.com |title=Official: Inter sign Muntari |accessdate=15. kolovoza 2008. |date=28. srpnja 2008. |archive-date=3. rujna 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20180903051213/http://www.goal.com/en-us/Articolo.aspx?ContenutoId=794438 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Ricardo Quaresma|Ricarda Quaresmu]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |title=Official: Quaresma Joins Inter |first=Scime |last=Adam |publisher=Goal.com |date=1. rujna 2008. |accessdate=1. rujna 2008. |archive-date=1. rujna 2008. |archive-url=https://web.archive.org/web/20080901151315/http://www.goal.com/en/Articolo.aspx?ContenutoId=843526 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; U prvoj sezoni pod Mourinhovim vodstvom Inter je osvojio [[Supercoppa Italiana|talijanski super kup]] i četvrti uzastopni naslov prvaka Serie A, ali je također i treći put za redom izbačen u osmini-finala Lige prvaka, ovaj put od [[Manchester United]]a. Nakon što je uspio četvrti put za redom osvojiti Serie A, Inter se pridružio [[Torino FC|Torinu]] i [[Juventus]]u kao jedini klub kojem je to uspjelo i prvi koji je to napravio u posljednjih 60 godina. 
[[File:Il biscione e l'fc Internazionale al Bernabeu.jpg|thumb|left|300px|Interovi navijači tijekom finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2010.]] godine na stadionu [[Stadion Santiago Bernabéu|Santiago Bernabéu]]]]
==== Petostruki prvaci (2010.) ====
&lt;table style=&quot;float: right; width: 160px; border: #99B3FF solid 1px&quot;&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;div style=&quot;position: relative;&quot;&gt;
[[Datoteka:Soccer Field Transparant.svg|175px]]
{{Image label|x=0.20|y=0.06|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Júlio César Soares Espíndola|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Black&quot;&gt;Júlio César&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.06|y=0.20|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Douglas Maicon Sisenando|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Maicon&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.16|y=0.13|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Lúcio|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Lúcio&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.13|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Walter Samuel|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Samuel&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.40|y=0.20|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Cristian Chivu|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Maroon&quot;&gt;Chivu&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.30|y=0.30|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Javier Zanetti|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Zanetti]] (c)&lt;/noinclude&gt;&lt;/font&gt;}}
{{Image label|x=0.13|y=0.30|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Esteban Cambiasso|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Cambiasso&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.20|y=0.43|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Wesley Sneijder|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Navy&quot;&gt;Sneijder&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.05|y=0.50|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Samuel Eto'o|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Eto'o&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.38|y=0.50|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Goran Pandev|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Pandev&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}
{{Image label|x=0.24|y=0.58|scale=350|text=&lt;noinclude&gt;[[Diego Milito|&lt;font size=0.3em; color=&quot;Gold&quot;&gt;Milito&lt;/font&gt;]]&lt;/noinclude&gt;}}

&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td&gt;&lt;small&gt;Početni sastav Intera za utakmicu finala [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] u [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|sezoni 2009./10.]] protiv [[Bayern München]]a&lt;/small&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;
Inter je u sezoni 2009./10. napokon napredovao u [[UEFA Liga prvaka|Ligi prvaka]], došavši u četvrtfinale, nakon što su u osmini finala izbacili bivši Mourinhov klub [[Chelsea F.C.|Chelsea]] ukupnim rezultatom 3:1. Ovo je bilo prvi puta u tri godine da je Inter uspio proći osminufinala ovog natjecanja. U četvrtfinalu su ukupnim rezultatom 2:0 pobijedili [[Rusija|ruski]] [[PFK CSKA Moskva|CSKA Moskva]] te prošli u polufinale. Tamo ih je dočekao aktualni prvak Europe [[FC Barcelona|Barcelona]] koju su u prvoj utakmici na [[San Siro|San Siru]] pobijedili rezultatom 3:1. U uzvratnoj utakmici, odlučni Inter izgubio je 1:0, ali je ukupnim rezultatom 3:2 uspio proći u finale Lige prvaka (svoje peto u povijesti tog natjecanja) gdje ih je čekao [[Bayern München]]. U finalu je Inter glatko pobijedio s 2:0 zahvaljujući [[Diego Milito|Diegu Militu]] koji je postigao oba pogotka te je tako napokon postao [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|prvakom ovog elitnog europskog nogometnog natjecanja]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8697017.stm |title=Bayern Munich 0–2 Inter |date=22. svibnja 2010. |work=BBC Sport |accessdate=24. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; U toj sezoni Inter je također osvojio i [[Serie A]], peti put za redom (nalazio se dva boda ispred [[AS Roma|Rome]]) te [[Coppa Italia|talijanski kup]] pobijedivši [[rim]]ski klub u finalu rezultatom 1:0.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport2/hi/football/europe/8685518.stm |title=Jose Mourinho's Treble-chasing Inter win Serie A |date=16. svibnja 2010. |work=BBC Sport |accessdate=24. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; 

Osvojivši Scudetto, talijanski kup i prestižnu Ligu prvaka u jednoj sezoni, ''Internazionale'' je postigao tzv. ''Treble'' (u slobodnom prijevodu trostruki naslov) postavši prvi talijanski klub ikad kojem je to uspjelo. Nakon ovog povijesnog uspjeha, trener Jose Mourinho otišao je iz Intera u slavni [[Real Madrid]] [[28. svibnja]] [[2010.]] godine.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/8708315.stm |work=BBC News |title=Mourinho unveiled as boss of Real |date=31. svibnja 2010.}}&lt;/ref&gt; Novim trenerom Intera postao je [[Rafael Benitez]] koji je potpisao dvogodišnji ugovor u [[lipanj|lipnju]]. 

Dana [[21. kolovoza]] [[2010.]] godine Inter je pobijedio Romu rezultatom 3:1 i tako osvojio [[Supercoppa Italiana|talijanski super-kup]], četvrti trofej te sezone. U [[Prosinac|prosincu]] 2010. godine Inter je osvojio [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|svjetsko klupsko nogometno prvenstvo]] prvi puta u povijesti, pobijedivši u finalu [[TP Mazembe]] rezultatom 3:0.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |title=TP Mazembe 0–3 Internazionale |date=18. prosinca 2010. |work=ESPN Soccernet |accessdate=18. prosinca 2010. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101222001421/http://soccernet.espn.go.com/report?id=309865&amp;cc=5739 |archivedate=22. prosinca 2010.}}&lt;/ref&gt; Na taj je način ''Internazionale'' postao petostrukim prvakom, pridruživši se [[Liverpool F.C.|Liverpoolu]] ([[2001.]]), Al-Ahlyju (2006.) i [[FC Barcelona|Barceloni]] (2009.) kao jedinim klubovima u povijesti kojima je takvo nešto uspjelo. Međutim, nakon pobjede u finalu svjetskog klupskog prvenstva, a zbog izrazito loših rezultata u domaćem prvenstvu (13 bodova zaostatka za vodećim [[AC Milan|Milanom]] i dvije utakmice manje) Rafael Benitez dobio je otkaz.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35392&amp;L=en |title=Inter and Benitez separate by mutual agreement |date=23. prosinca 2010. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=26. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101226114327/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35392&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Zamijenio ga je [[Leonardo Nascimento de Araujo|Leonardo]] već sljedećeg dana.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |title=Welcome Leonardo! Inter's new coach |date=24. prosinca 2010. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=27. prosinca 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20101227010805/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35398&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Tijekom zimskog transfernog perioda klubu su se pridružili [[Andrea Ranocchia]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |title=Transfer news: Ranocchia signs until 2015 |date=3. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=12. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012004137/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35441&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Giampaolo Pazzini]],&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&amp;L=en |title=Welcome to Inter, Giampaolo Pazzini! |date=28. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=31. siječnja 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110131073837/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35679&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; [[Houssine Kharja]]&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35683&amp;L=en |title=Transfers: Kharja joins Inter |date=29. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=12. listopada 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20121012050853/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35683&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; i [[Yuto Nagatomo]].&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |title=Yuto Nagatomo joins Inter |date=31. siječnja 2011. |work=inter.it |access-date=9. prosinca 2011. |archive-date=3. veljače 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20110203003303/http://www.inter.it/aas/news/reader?N=35718&amp;L=en |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

=== Ponovni pad i promjene u vlasničkoj strukturi (2010. – ''danas'') ===
Svoj trenerski mandat u Interu Leonardo je započeo s impresivnih 30 osvojenih bodova u 12 utakmica, bolje od njegovih prethodnika Beniteza i Mourniha. Dana [[6. ožujka]] [[2011.]] godine Leonardo je s Interom postigao novi rekord u Serie A osvojivši trideset i tri boda u trinaest utakmica (prethodni rekord držao je [[Fabio Capello]] s osvojena trideset i dva boda u trinaest utakmica u sezoni 2004./05.). Leonardo je Inter doveo do četvrtfinala Lige prvaka gdje je izgubio od [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalkea 04]], ali je pred kraj sezone s klubom ipak osvojio talijanski kup. Međutim, na kraju sezone dao je ostavku, a nakon njega Inter su u naredne dvije godine vodili [[Gian Piero Gasperini]], [[Claudio Ranieri]] i [[Andrea Stramaccioni]]. Nitko od njih nije bio previše uspješan.

Dana [[1. kolovoza]] [[2012.]] godine klub je službeno objavio da će Moratti [[Kina|kineskom]] [[konzorcij]]u pod vodstvom Kennetha Huanga prodati manjinski udio u klubu.&lt;ref name=&quot;Huang&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/40469 |title=Press release: Internazionale Holding S.r.l |date=1. kolovoza 2012. |accessdate=5. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=10. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150610220936/http://www.inter.it/en/news/40469 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Istoga dana Inter je također objavio i da je potvrđen dogovor s kineskom [[korporacija|korporacijom]] za gradnju željeznica u vezi izgradnje novog stadiona, ali je dogovor na kraju ipak propao.&lt;ref name=&quot;Inter2013bilancio&quot;&gt;F.C. Internazionale Milano S.p.A. ''bilancio'' (financial report and accounts) on 30 June 2013, [http://www.registroimprese.it PDF purchased from Italian C.C.I.A.A.]&lt;/ref&gt; Dana [[24. svibnja]] [[2013.]] godine na klupu Intera umjesto Stramaccionija došao je [[Walter Mazzarri]]. Sezona 2012./13. bila je jedna od najgorih u novijoj klupskoj povijesti budući je Inter sezonu završio na devetom mjestu Serie A bez ikakve mogućnosti kvalifikacija za bilo koje europsko klupsko natjecanje.

Dana [[15. listopada]] [[2013.]] godine indonezijski konzorcij (''International Sports Capital HK Ltd.'') pod vodstvom Ericka Thohira, Handyja Soetedja i Rosana Roeslanija potpisao je ugovor kojim preuzima 70% Interovih dionica od tvrtke Internazionale Holding S.r.l.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.forbes.com/sites/afontevecchia/2013/10/15/inter-milan-sells-70-stake-to-indonesias-erick-thohir-at-480m-valuation/ |title=Inter Milan Sells 70% Stake To Indonesia's Erick Thohir At $480M Valuation |date=16. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/44183 |title=F.C. Internazionale statement |date=15. studenoga 2013. |accessdate=5. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=8. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150608182628/http://www.inter.it/en/news/44183 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/43937 |title=FC Internazionale Milano SpA signs an agreement to open capital to new investors |date=15. listopada 2013. |accessdate=6. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=23. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150523033918/http://www.inter.it/en/news/43937 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Nakon potpisivanja ugovora, Morattijeva tvrtka Internazionale Holding S.r.l. ostala je u vlasništvu 29,5% dionica kluba.&lt;ref name=&quot;Inter2014bilancio&quot;&gt;F.C. Internazionale Milano S.p.A. ''bilancio'' (financial report and accounts) on 30 June 2014, [http://www.registroimprese.it PDF purchased from Italian C.C.I.A.A.]&lt;/ref&gt; Potpisom ugovora, dionice Intera potpale su u vlasništvo kompanija pod zajedničkim nazivom ''International Sports Capital S.p.A. of Italy'' (70% udjela), ''International Sports Capital HK Limited'' i ''Asian Sports Ventures HK Limited of Hong Kong''. Potonja kompanija nalazila se u vlasništvu većeg konzorcija imena ''Nusantara Sports Ventures HK Limited'' (60% dionica, čiji je vlasnik bio Thohir), ''Alke Sports Invstment HK Limited'' (20% dionica) i ''Aksis Sports Capital HK Limited'' (20% dionica). Budući da je Thohir također bio suvlasnik nogometnog kluba [[D.C. United]] koji se natječe u [[Major League Soccer|američkoj nogometnoj ligi]] te nogometnog kluba Persib Bandung koji se natječe u [[Indonezija|indonezijskoj]] nogometnoj ligi, dana [[2. prosinca]] 2013. godine objavljeno je da su Inter i D.C. United formirali strateško partnerstvo.&lt;ref name=&quot;DC&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/44348 |title=F.C. Internazionale Milano and D.C. United announce collaborative agreement |date=2. prosinca 2013. |accessdate=6. lipnja 2015. |publisher=F.C. Internazaionale Milano |archive-date=8. lipnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150608182633/http://www.inter.it/en/news/44348 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Tijekom Thohirove ere klub je započeo modificirati svoju financijsku strukturu u poslovni model, premda je i dalje kršio UEFA-ine regulacije financijskog fair playa donesene [[2015.]] godine. Inter je kažnjen pa je u UEFA-inim natjecanjima morao igrati s manje igrača nego što je to uobičajeno. U to vrijeme, točnije [[14. studenog]] [[2014.]] godine na trenersku poziciju vraća se Roberto Mancini.

Dana [[6. lipnja]] [[2016.]] godine konglomerat ''Suning Holdings Group'' u vlasništvu Zhanga Jindonga (suosnivača i predsjednika korporacije ''Suning Commerce Group'') otkupio je većinski udio Intera od Thohirovog konzorcija International Sports Capital S.p.A. te ostatke dionica Morattijeve tvrtke Internazionale Holding S.r.l.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/53171 |title=Suning Holdings Group acquires majority stake of F.C. Internazionale Milano |date=6. lipnja 2016. |access-date=6. lipnja 2016. |publisher=F.C. Internazionale Milano |archive-date=9. lipnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160609205104/http://www.inter.it/en/news/53171 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Prema različitim izvještajima, ukupna investicija konglomerat Suning je koštala oko 270 milijuna [[Euro|eura]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.reuters.com/article/us-soccer-inter-milan-suning-idUSKCN0YR03T |title=China's Suning buying majority stake in Inter Milan for $307&amp;nbsp;million |date=5. lipnja 2016. |access-date=24. srpnja 2017. |publisher=Reuters}}&lt;/ref&gt; Dogovor je postignut tijekom sastanka održanog [[28. lipnja]] 2016. godine nakon kojeg je Suning Holdings Group postala vlasnicom 68,55% dionica kluba.&lt;ref&gt;{{cite press release |url=http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |title=Assemblea degli Azionisti di F.C. Internazionale Milano |trans-title=F.C. Internazionale Shareholders' Meeting |date=28. lipnja 2017. |access-date=11. srpnja 2017. |publisher=F.C. Internazionale Milano |archive-date=8. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170808194955/http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |url-status=dead }} {{Citiranje weba |url=http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |title=Arhivirana kopija |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=8. kolovoza 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170808194955/http://www.inter.it/it/news/74087/assemblea-degli-azionisti-di-f-c-internazionale-milano |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Ipak, prva sezona pod novim vlasništvom započela je lošim nastupima u predsezonskim prijateljskim utakmicama. Dana [[8. kolovoza]] 2016. godine zbog nemogućnosti dogovora oko smjera u kojem klub treba ići, Interovo vodstvo razilazi se s tadašnjim trenerom Mancinijem.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/54033/f-c-internazionale-statement |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=12. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160812153210/http://www.inter.it/en/news/54033/f-c-internazionale-statement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Na njegovo mjesto dolazi [[Frank de Boer]] koji [[1. studenog]] iste godine dobiva otkaz nakon samo jedanaest utakmica tijekom kojih je četiri dobio, dvije odigrao neriješeno, a čak pet izgubio.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/55489/f-c-internazionale-statement |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=3. studenoga 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161103222215/http://www.inter.it/en/news/55489/f-c-internazionale-statement |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Njegov nasljednik [[Stefano Pioli]] nije uspio podići formu kluba pa je Inter te sezone zabilježio jedan od najlošijih nastupa u UEFA-inim natjecanjima u svojoj povijesti.&lt;ref&gt;{{it}} {{cite news |url=http://ricerca.repubblica.it/repubblica/archivio/repubblica/2016/12/09/eder-per-linutile-successo-dellinter-passa-la-sheva44.html |title=Eder per l'inutile successo dell'Inter passa la sorpresa Hapoel Be'er Sheva |author=Stefano Scacchi |work=la Repubblica |date=9. prosinca 2016. |page=44}}&lt;/ref&gt; Unatoč tome što je pobijedio u čak osam utakmica za redom, Pioli i klub su se razišli kada je postalo očito da Inter šestu godinu za redom neće završiti među tri najbolja talijanska kluba u Serie A. Posljednje tri utakmice sezone klub je preuzeo trener iz Primavere Stefano Vecchi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.inter.it/en/news/58237/f-c-internazionale-parts-ways-with-head-coach-stefano-pioli |title=F.C. Internazionale statement |access-date=4. svibnja 2018. |archive-date=31. listopada 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171031144154/http://www.inter.it/en/news/58237/f-c-internazionale-parts-ways-with-head-coach-stefano-pioli |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Dana [[9. lipnja]] [[2017.]] godine na klubu Intera dolazi [[Luciano Spalleti]] koji je do tada vrlo uspješno vodio Romu. Spalletti je potpisao dvogodišnji ugovor s Interom.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Luciano Spalletti, new Inter coach |url=https://www.bbc.co.uk/sport/football/40225010 |website=www.bbc.co.uk |publisher=BBC}}&lt;/ref&gt;

=== Ostale povijesne informacije ===
Jedna od najslavnijih činjenica, a na koju su navijači Intera posebno ponosni, jest ta da Inter u cijeloj svojoj povijesti (od [[1908.]] naovamo) nikad nije ispao u drugu ligu. Za usporedbu, jedan od njihovih najvećih rivala – [[A.C. Milan]] – je ispao u [[Serie B|Seriju B]] dva puta. Od [[2006.]] godine, nakon što je [[Juventus]] izbačen u drugu ligu zbog skandala oko namještanja utakmica, Inter je postao jedini [[Italija|talijanski]] klub koji drži navedenu počast, a budući je klub stariji od 100 godina smatra se jednim od rijetkih klubova u cijelom svijetu kojem je to uspjelo. 

U razdoblju od 2006. do [[2010.]] godine klub je osvojio pet uzastopnih naslova prvaka Italije, izjednačivši rekord.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.rsssf.com/tablesi/italchamp.html%7Cpublisher=RSSSF |publisher=RSSSF |title=Italy – List of Champions |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 

U razdoblju od [[1995.]] do [[2004.]] te od 2006. do [[2013.]] godine predsjednik i vlasnik kluba bio je [[Massimo Moratti]]. Njegov otac [[Angelo Moratti|Angelo]] također je bio predsjednik Intera tijekom zlatne ere tog kluba – [[1960-ih]] godina. Massimo je, pokušavši imitirati očev veliki uspjeh, potrošio pozamašne količine novca dovodeći u klub najskuplje svjetske nogometaše prošlih i sadašnjih generacija kako bi osvojio [[Serie A|Scudetto]] prvi put nakon [[1989.]] godine. Zbog Interovih neuspjeha u osvajanju naslova, Moratti je često bio kritiziran od strane navijača. Na kraju sezone 2005./06. Massimo je prijetio da će klub staviti na prodaju, ali je od toga odustao nakon skandala oko namještanja utakmica koji je Interu omogućio administrativni naslov prvaka Italije. Kasnije je to ipak učinio pa je trenutačni predsjednik kluba Erick Thohir koji tu funkcion obnaša od 2013. godine.

== Službeni logo, boje i nadimci ==
=== Interov logo ===
Jedan od osnivača Intera, [[slikar]] [[Giorgio Muggiani]], direktno je odgovoran za dizajni prvog službenog loga kluba [[1908.]] godine. Prvi dizajn inkorporirao je slova &quot;FCIM&quot; (''Football Club Internazionale Milan'') u sredini serije krugova koji su oformili grb kluba. Osnovni elementi dizajna ostali su konzistentni čak i kada su se dodavali/izmjenjivali razni drugi detalji loga tijekom godina. [[1998.]] godine klub je objavio potpuno novu iteraciju grba, ostavši pri originalnom dizajnu i dodajući sitne estetske izmjene. 

=== Boje kluba ===
Od svog osnivanja [[1908.]] godine Inter je nosio crno-plave pruge. Kružile su glasine da je crna boja izabrana kako bi prezentirala noć, a plava nebo. Izuzev kratkog razdoblja tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], Inter je uglavnom nosio crno-plave pruge pa su tako i dobili nadimak ''Nerazzurri'' (u slobodnom prijevodu &quot;crno-plavi&quot;).&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.footballderbies.com/honours/index.php?id=30 |publisher=FootballDerbies.com |title=AC Milan vs. Inter Milan |date=25. srpnja 2007. |accessdate=9. prosinca 2011. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20110913000901/http://www.footballderbies.com/honours/index.php?id=30 |archivedate=13. rujna 2011.}}&lt;/ref&gt; Međutim, tijekom [[Fašizam|Fašističke ere]] Inter je bio prisiljen odreći se svojih crno-plavih dresova. [[1928.]] godine Interovo ime i kompletna filozofija nisu se sviđali tada vladajućoj fašističkoj stranci. Kao rezultat, te iste godine tek 20 godina star klub bio je prisiljen spojiti se s ''Unione Sportiva Milanese''. Novi klub dobio je ime ''Ambrosiana SS Milano'', po svecu i zaštitniku [[Milano|Milan]]a.&lt;ref&gt;http://emeroteca.coni.it/?q=node/6&amp;f=822&amp;p=1&lt;/ref&gt; Zastava Milana (crveni križ na bijeloj pozadini) zamijenila je tradicionalnu crno-plavu boju.&lt;ref name=&quot;ambrosianacolours&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.toffs.com/icat/ambrosiana |publisher=Toffs.com |title=Ambrosiana S.S 1928 |date=24. lipnja 2007. |access-date=9. prosinca 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20071020042913/http://www.toffs.com/icat/ambrosiana |archive-date=20. listopada 2007.}}&lt;/ref&gt; Nakon završetka Drugog svjetskog rata, poslije pada Fašista s vlasti, klub je vratio svoje originalno ime i boje. [[2008.]] godine Inter je proslavio 100-godišnjicu stavivši crveni križ na dresove koje obično nose u gostujućim utakmicama. Budući da podsjeća na zastavu grada iz kojeg dolaze, Inter i dalje ima crveni križ na trećem setu svojih dresova i danas.  

=== Bjelouška ===
Životinje se često upotrebljavaju kako bi predstavile nogometne klubove u [[Italija|Italiji]], a [[bjelouška]] (''Il biscione'') predstavlja Inter. [[Zmija]] je snažan simbol grada [[Milano|Milan]]a, često se pojavljujući u milanskoj heraldici kao namotana otrovnica s čovjekom u svojim raljama. Simbol je poznat po tome što se nalazio na odorama vojnika kuće Sforza (koji su vladali Italijom iz Milana tijekom [[renesansa|renesansnog]] perioda), grada Milana, ''Duchy of Milan'' (400-godišnja država [[Rimsko Carstvo|Starog rimskog carstva]]) i Insurbiji (povijesnoj regiji pod koju spada grad Milan). U sezoni 2010./11. Interovi gostujući dresovi sadržavali su na sebi zmiju.

=== Klupski grb kroz povijest ===
&lt;gallery style=&quot;text-align:center&quot;&gt;
FC Inter Milan first logo (1908-1928).png|1908. – 1928.
Logo of FC Inter Milan (1963-1979).svg|1963. – 1979.
Inter old logo (1999-2007).png|1998. – 2007.
Inter Mailand.svg|2007. – 2014.
FC Internazionale Milano 2014.svg|2014. – 2021.
FC Internazionale Milano 2021.svg|2021. – ''danas''
&lt;/gallery&gt;

== Navijači i suparništva ==
=== Navijači ===
[[Datoteka:GiuseppeMeazzaNeazzurro.jpg|mini|300px|Najžešći navijači Intera stvaraju pravu atmosferu na svom stadionu [[San Siro|Giuseppe Meazza]]]]
Inter je jedan od klubova s najvećom navijačkom podrškom u [[Italija|Italiji]] što su potvrdile [[novine]] [[La Repubblica]] u svom istraživanju u [[kolovoz]]u [[2007.]] godine.&lt;ref name=&quot;research&quot;&gt;{{cite news |url=http://www.repubblica.it/2007/08/sezioni/sport/calcio/tifo-contro/tifo-contro/tifo-contro.html |publisher=La Repubblica official website |title=Research: Supporters of football clubs in Italy |date=Kolovoz 2007. |language=Italian}}&lt;/ref&gt; Povijesno gledano, najveći dio navijača Intera iz [[milano|Milan]]a potiču iz srednjeg staleža [[Buržoazija|buržujskog]] dijela grada, dok za gradske rivale [[AC Milan]] uglavnom navijaju pripadnici radničke klase te doseljenici iz južne Italije.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt; 

Tradicionalna navijačka skupina Intera su ''Boys San''. Budući da su jedna od najstarijih navijačkih skupina (osnovani su još davne [[1969.]] godine) svakako zauzimaju posebno mjesto u navijačkoj povijesti talijanskog [[nogomet]]a. Politički gledano navijači Intera uglavnom su desno orijentirani te imaju vrlo dobre, gotovo prijateljske odnose s navijačima [[SS Lazio|Lazija]]. Uz ovu najveću i najpoznatiju navijačku skupinu, postoje još četiri značajne grupe: ''Viking'', ''Irriducibili'', ''Ultras'' i ''Brianza Alcoolica''. 

Najžešći navijači Intera obično se skupljaju na dijelu stadiona ''Curva Nord'', sjevernoj krivulji stadiona [[San Siro|Giuseppe Meazza]]. Upravo zbog ove dugogodišnje tradicije taj dio [[stadion]]a postao je poznat po tome što se tamo obično nalaze najveći transparenti i zastave kojima navijači podupiru svoj klub.
[[Datoteka:Adriano score vs Milan February 2009.jpg|mini|300px|lijevo|[[Adriano]] postiže kontroverzni pogodak u milanskom derbiju u [[veljača|veljači]] [[2009.]] godine]]
=== Suparništva ===
Inter ima nekoliko dugogodišnjih nogometnih suparnika, od kojih su dva posebno važna u talijanskom nogometu: za početak tu je gradski derbi, imena ''Derby della Madonnina'' s gradskim rivalom AC Milanom. Suparništvo je to koje postoji još od prvog dana kada se Inter odvojio od Milana, davne [[1908.]] godine.&lt;ref name=&quot;autogenerated1&quot; /&gt; Ime je derbi dobio po [[Marija (majka Isusova)|blaženoj djevici Mariji]] čija se [[Skulptura|statua]] nalazi na vrhu [[Milanska katedrala|milanske katedrale]] i predstavlja jednu od najvećih turističkih atrakcija. Same utakmice obično su poznate po živahnoj atmosferi s mnogobrojnim transparentima (često humorističnim ili uvredljivim) koje navijači postavljaju prije početka derbija. U vrlo čestoj upotrebi su i baklje koje su znale dovesti i do prekida mečeva od kojih je svakako najpoznatiji onaj iz četvrt-finala [[UEFA Liga prvaka 2004./05.|Lige prvaka 2005. godine]] održan [[12. travnja]] nakon što je baklja koju su bacili navijači Intera pogodila vratara Milana [[Dida (vratar)|Didu]] u rame.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/sport1/hi/football/europe/4432047.stm |publisher=BBC.co.uk |title=Milan game ended by crowd trouble |date=25. srpnja 2007.}}&lt;/ref&gt; Do danas ova dva rivala odigrali su sveukupno 204 utakmice. AC Milan ima 72 pobjede, dok Inter ima tek jednu manje – 71. 61 put odigrali su neriješeno, a posebno je zanimljiva činjenica što su oba kluba do danas u međusobnim derbijima postigla isti broj pogodaka: 279. Najveća pobjeda Intera nad Milanom datira od [[6. veljače]] [[1910.]] godine (5:0), dok je Milan najveću pobjedu u derbiju ostvario [[3. ožujka]] [[1918.]] (8:1). Oba kluba do danas su osvojila 18 naslova prvaka Serie A. 

Drugo najpoznatije nogometno suparništvo Intera je ono s [[Juventus]]om. Taj derbi nosi ime ''Derbi d'Italia''. Sve do [[2006.]] godine i skandala oko namještanja utakmica koje je dovelo do izbacivanja Juventusa u [[Serie B|drugu talijansku ligu]], Inter i Juventus su bila jedina dva kluba u nogometnoj povijesti Italije koji nisu igrali u Serie B. Do danas ova dva kluba odigrali su međusobno 214 utakmica od čega Juventus ima 94 pobjede, Inter 67, a 53 puta odigrali su neriješeno. Juventus je postigao sveukupno 305 pogodaka u derbijima, dok je Inter 268 puta zatresao mrežu svog rivala. Najveća pobjeda Intera (6:0) datira od [[4. travnja]] [[1954.]] godine dok je uvjerljivo najveća pobjeda Juventusa ostvarena [[10. lipnja]] [[1961.]] (9:1). 

Posljednjih nekoliko godina, pogotovo nakon skandala oko namještanja utakmica, Inter je razvio još jedno rivalstvo – ono s [[AS Roma|Romom]]. Roma je čak četiri sezone (od sveukupno pet koliko je Inter bio prvak) završavala na drugom mjestu između [[2005.]] i [[2010.]] godine. Ova dva kluba zajedno su čak pet puta igrali finale [[Coppa Italia|talijanskog kupa]] te četiri [[Supercoppa Italiana|super-kupa]] od [[2006.]] godine naovamo. Osim Rome, Inter još igra derbije s [[Atalanta BC|Atalantom]] i [[SSC Napoli|Napolijem]] koje također smatra svojim žestokim rivalima.&lt;ref&gt;http://www.rangers.it/avversari/inter.html&lt;/ref&gt;

=== Umirovljeni brojevi ===
'''3''' – [[Giacinto Facchetti]], [[Branič (nogomet)|lijevi branič]], [[1960.]] – [[1978.]] (čast odana postumno). Broj je ''umirovljen'' [[8. rujna]] [[2006.]] godine. Posljednji igrač koji je nosio dres s tim brojem bio je [[Argentina|argentinski]] centralni branič [[Nicolás Burdisso]] koji je u ostatku sezone nosio dres s brojem 16.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.inter.it/aas/news/reader?L=en&amp;N=23876&amp;stringa=facchetti%203 |title=Arhivirana kopija |access-date=16. prosinca 2011. |archive-date=3. lipnja 2012. |archive-url=https://web.archive.org/web/20120603051925/http://www.inter.it/aas/news/reader?L=en&amp;N=23876&amp;stringa=facchetti%203 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

'''4''' – [[Javier Zanetti]], [[Branič (nogomet)|branič]], [[1995.]] – [[2014.]] Zanetti je za Inter sveukupno odigrao 858 utakmica u razdoblju od 1995. do igračkog umirovljenja u [[ljeto]] 2014. godine. Predsjednik kluba Erick Thohir potvrdio je da je Zanettijev dres s brojem 4 umirovljen iz poštovanja prema igraču.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.theguardian.com/football/2014/jun/30/internazionale-retire-no4-shirt-honour-javier-zanetti |title=Internazionale retire No4 shirt in honour of Javier Zanett |website=The Guardian.com |date=30. lipnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.goal.com/en/news/10/italy/2014/06/30/4925488/inter-make-zanetti-vice-president-retire-no4-jersey |title=Inter make Zanetti vice-president and retire No.4 jersey |date=30. lipnja 2014. |website=Goal.com}}&lt;/ref&gt;

=== Poznati igrači kluba ===
{|
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|ITA}} [[Roberto Baggio]]
* {{Z|ITA}} [[Giuseppe Bergomi]]
* {{Z|ITA}} [[Fabio Cannavaro]]
* {{Z|ITA}} [[Luigi Di Biagio]]
* {{Z|ITA}} [[Giuseppe Meazza]]
* {{Z|ITA}} [[Gianluca Pagliuca]]
* {{Z|ITA}} [[Christian Vieri]]
* {{Z|ARG}} [[Gabriel Batistuta]]
* {{Z|ARG}} [[Hernán Crespo]]
* {{Z|ARG}} [[Diego Simeone]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|BEL}} [[Enzo Scifo]]
* {{Z|BRA}} [[Adriano]]
* {{Z|BRA}} [[Roberto Carlos]]
* {{Z|BRA}} [[Ronaldo]]
* {{Z|KOL}} [[Iván Zamorano]]
* {{Z|HRV}} [[Mateo Kovačić]]
* {{Z|ENG}} [[Paul Ince]]
* {{Z|FRA}} [[Youri Djorkaeff]]
* {{Z|FRA}} [[Laurent Blanc]]
* {{Z|NJE}} [[Andreas Brehme]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|NJE}} [[Jürgen Klinsmann]]
* {{Z|NJE}} [[Lothar Matthäus]]
* {{Z|NJE}} [[Karl-Heinz Rummenigge]]
* {{Z|NIZ}} [[Dennis Bergkamp]]
* {{Z|NIZ}} [[Clarence Seedorf]]
* {{Z|NIG}} [[Obafemi Martins]]
* {{Z|POR}} [[Luís Figo]]
* {{Z|SRB}} [[Dejan Stanković]]
* {{Z|SRB}} [[Siniša Mihajlović]]
* {{Z|ŠPA}} [[Luis Suárez]]
|valign=&quot;top&quot;|
* {{Z|ŠVE}} [[Zlatan Ibrahimović]]
* {{Z|TUR}} [[Emre Belözoğlu]]
* {{Z|URU}} [[Álvaro Recoba]]
* {{Z|IRS}} [[Robbie Keane]]
* {{Z|GRČ}} [[Giorgos Karagounis]]
* {{Z|TUR}} [[Hakan Şükür]]
* {{Z|ARG}} [[Julio Ricardo Cruz]]
* {{Z|BRA}} [[Julio Cesar]]
* {{Z|ARG}} [[Javier Zanetti]]
* {{Z|BRA}} [[Philippe Coutinho]]
|}

== Treneri kluba ==
Prvi trener bio je [[Virgilio Fossati]]. [[Helenio Herrera]] do danas se najduže zadržao na klupi Intera – sveukupno je vodio klub devet godina (osam godina za redom), a ujedno je i najuspješniji trener u klupskoj povijesti s tri osvojena naslova prvaka [[Serie A]], dva [[UEFA Liga prvaka|Europska kupa]] i dva [[Interkontinentalni kup|Interkontinentalna kupa]]. [[Jose Mourinho]], koji je bio trener Intera &quot;samo&quot; dvije godine ([[lipanj]] [[2008.]] – lipanj [[2010.]]) prvi je koji je osvojio tri titule u jednoj sezoni u talijanskoj nogometnoj povijesti, a sa sveukupno 5 osvojenih titula s Interom četvrti je najuspješniji trener u njegovoj povijesti iza [[Simone Inzaghi]]ja (6) te [[Helenio Herrera|Helenija Herrere]] i [[Roberto Mancini]]ja (7). 
[[Datoteka:Jose Mourinho - Inter Mailand (7).jpg|mini|300px|[[Jose Mourinho]], prvi trener u Italiji koji je uspio osvojiti tri titule u jednoj sezoni: [[Serie A]], [[Coppa Italia|talijanski kup]] i [[UEFA Liga prvaka|Ligu prvaka]]]]
&lt;div style=&quot;font-size:100%&quot;&gt;
; Osvajači trofeja

{| class=&quot;wikitable&quot;
!rowspan=&quot;3&quot;|Ime
!rowspan=&quot;3&quot;|Period
!colspan=&quot;6&quot; |Trofeji
!rowspan=&quot;3&quot;|Ukupno
|-
!colspan=&quot;3&quot; | Domaći
!colspan=&quot;3&quot; |Međunarodni
|-
![[Serie A|Se]]!![[Coppa Italia|TK]]!![[Supercoppa Italiana|TS]]!![[UEFA Liga prvaka|LP]]/[[UEFA Liga prvaka|LP]]!![[Kup UEFA|KU]]!![[Interkontinentalni kup|IK]]/[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo|SK]]
|-
|{{Z|ITA}} [[Virgilio Fossati]]
| 1909. – 1915.
|&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} Nino Resegotti
| 1919. – 1922.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|MAĐ}} Árpád Weisz
| 1929. – 1931.
|&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Armando Castellazzi]]
| 1936. – 1938.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|AUT}} [[Tony Cargnelli]]
| 1938. – 1940.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;2 
|-
|{{Z|ITA}} [[Alfredo Foni]]
| 1952. – 1955.
|&lt;center&gt;2||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||bgcolor= black|&lt;center&gt;||&lt;center&gt;2 
|-
|{{Z|ARG}} [[Helenio Herrera]]
| 1960. – 1968., 1973.
|&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''7''' 
|-
|{{Z|ITA}} Giovanni Invernizzi
| 1970. – 1973.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1 
|-
|{{Z|ITA}} Eugenio Bersellini
| 1977. – 1982.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;'''2'''||bgcolor= black|&lt;center&gt; ||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;3 
|-
|{{Z|ITA}} [[Giovanni Trapattoni]]
| 1986. – 1991.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;3 
|-
|{{Z|ITA}} [[Giampiero Marini]]
| 1994.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Luigi Simoni]]
| 1997. – 1998.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''1'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]]
| 2004. – 2008.
|&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;'''7'''
|-
|{{Z|POR}} [[José Mourinho]]
| 2008. – 2010.
|&lt;center&gt;2||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;5
|-
|{{Z|ŠPA}} [[Rafael Benítez]]
| 2010.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;2
|-
|{{Z|BRA}} [[Leonardo Araújo|Leonardo]]
| 2010. – 2011.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Gian Piero Gasperini]]
| 2011.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Claudio Ranieri]]
| 2011. – 2012.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Andrea Stramaccioni]]
| 2012. – 2013.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Walter Mazzarri]]
| 2013. – 2014.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Roberto Mancini]]
| 2014. – 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|NIZ}} [[Frank de Boer]]
| 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Vecchi]]
| 2016.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Pioli]]
| 2016. – 2017.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Stefano Vecchi]]
| 2017.
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Luciano Spalletti]]
| 2017. – 2019. 
|&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0
|-
|{{Z|ITA}} [[Antonio Conte]]
| 2019. – 2021.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-
|{{Z|ITA}} [[Simone Inzaghi]]
| 2021. – 2025.
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;'''2'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;6
|-
|{{Z|RUM}} [[Cristian Chivu]]
| 2025. – ''danas''
|&lt;center&gt;1||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;0||&lt;center&gt;1
|-

|'''Sveukupno'''
| '''1909.''' –'''
|&lt;center&gt;'''21'''||&lt;center&gt;'''9'''||&lt;center&gt;'''8'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''3'''||&lt;center&gt;'''47'''
|-
|}
&lt;/div&gt;

== Klupski uspjesi ==
=== Domaći ===

* '''[[Serie A]]'''
** Prvak (21): [[Prima Categoria 1909./10.|1909./10.]], [[Prima Categoria 1919./20.|1919./20.]], [[Serie A 1929./30.|1929./30.]], [[Serie A 1937./38.|1937./38.]], [[Serie A 1939./40.|1939./40.]], [[Serie A 1952./53.|1952./53.]], [[Serie A 1953./54.|1953./54.]], [[Serie A 1962./63.|1962./63.]], [[Serie A 1964./65.|1964./65.]], [[Serie A 1965./66.|1965./66.]], [[Serie A 1970./71.|1970./71.]], [[Serie A 1979./80.|1979./80.]], [[Serie A 1988./89.|1988./89.]], [[Serie A 2005./06.|2005./06.]]&lt;ref name=&quot;titula 2006&quot;&gt;Titula im je sudski dodijeljena, nakon [[Talijanski nogometni skandal 2006.|skandala]].&lt;/ref&gt; [[Serie A 2006./07.|2006./07.]], [[Serie A 2007./08.|2007./08.]], [[Serie A 2008./09.|2008./09.]], [[Serie A 2009./10.|2009./10.]], [[Serie A 2020./21.|2020./21.]], [[Serie A 2023./24.|2023./24.]], [[Serie A 2025./26.|2025./26.]]
** Doprvak (17): [[Serie A 1932./33.|1932./33.]], [[Serie A 1933./34.|1933./34.]], [[Serie A 1934./35.|1934./35.]], [[Serie A 1940./41.|1940./41.]], [[Serie A 1948./49.|1948./49.]], [[Serie A 1950./51.|1950./51.]], [[Serie A 1961./62.|1961./62.]], [[Serie A 1963./64.|1963./64.]], [[Serie A 1966./67.|1966./67.]], [[Serie A 1969./70.|1969./70.]], [[Serie A 1992./93.|1992./93.]], [[Serie A 1997./98.|1997./98.]], [[Serie A 2002./03.|2002./03.]], [[Serie A 2010./11.|2010./11.]], [[Serie A 2019./20.|2019./20.]], [[Serie A 2021./22.|2021./22.]], [[Serie A 2024./25.|2024./25.]]

* '''[[Coppa Italia]]'''
** Osvajač (9): [[Coppa Italia 1938./39.|1938./39.]], [[Coppa Italia 1977./78.|1977./78.]], [[Coppa Italia 1981./82.|1981./82.]], [[Coppa Italia 2004./05.|2004./05.]], [[Coppa Italia 2005./06.|2005./06.]], [[Coppa Italia 2009./10.|2009./10.]], [[Coppa Italia 2010./11.|2010./11.]], [[Coppa Italia 2021./22.|2021./22.]], [[Coppa Italia 2022./23.|2022./23.]]
** Finalist (6): [[Coppa Italia 1958./59.|1958./59.]] ([[Juventus F.C.|Juventus]]), [[Coppa Italia 1964./65.|1964./65.]] (Juventus), [[Coppa Italia 1976./77.|1976./77.]] ([[A.C. Milan|Milan]]), [[Coppa Italia 1999./00.|1999./00.]] ([[S.S. Lazio|Lazio]]), [[Coppa Italia 2006./07.|2006./07.]] ([[A.S. Roma|Roma]]), [[Coppa Italia 2007./08.|2007./08.]] (Roma)

* '''[[Supercoppa Italiana]]'''
** Osvajač (8): [[Supercoppa Italiana 1989.|1989.]], [[Supercoppa Italiana 2005.|2005.]], [[Supercoppa Italiana 2006.|2006.]], [[Supercoppa Italiana 2008.|2008.]], [[Supercoppa Italiana 2010.|2010.]], [[Supercoppa Italiana 2021.|2021.]], [[Supercoppa Italiana 2022.|2022.]], [[Supercoppa Italiana 2023.|2023.]]
** Finalist (4): [[Supercoppa Italiana 2000.|2000.]] ([[S.S. Lazio|Lazio]]), [[Supercoppa Italiana 2007.|2007.]] ([[A.S. Roma|Roma]]), [[Supercoppa Italiana 2009.|2009.]] (Lazio), [[Supercoppa Italiana 2011.|2011.]] ([[A.C. Milan|Milan]]), [[Supercoppa Italiana 2024.|2024.]] (Milan)

=== Međunarodni ===

* '''[[UEFA Liga prvaka]]'''
** Osvajač (3): [[Kup prvaka 1963./64.|1963./64.]], [[Kup prvaka 1964./65.|1964./65.]], [[UEFA Liga prvaka 2009./10.|2009./10.]]
** Finalist (4): [[Kup prvaka 1966./67.|1966./67.]] ([[Celtic FC|Celtic]]), [[Kup prvaka 1971./72.|1971./72.]] ([[AFC Ajax|Ajax]]), [[UEFA Liga prvaka 2022./23.|2022./23.]] ([[Manchester City F.C.|Manchester City]]), [[UEFA Liga prvaka 2024./25.|2024./25.]] ([[Paris Saint-Germain FC|Paris Saint-Germain]])

* '''[[Kup UEFA]]/[[UEFA Europska liga]]'''
** Osvajač (3): [[Kup UEFA 1990./91.|1990./91.]], [[Kup UEFA 1993./94.|1993./94.]], [[Kup UEFA 1997./98.|1997./98.]]
** Finalist (2): [[Kup UEFA 1996./97.|1996./97.]] ([[FC Schalke 04 Gelsenkirchen|Schalke 04]]), [[UEFA Europska liga 2019./20.|2019./20.]] ([[Sevilla F.C.|Sevilla]])

* '''[[UEFA Superkup]]'''
** Finalist (1): [[UEFA Superkup 2010.|2010.]]

* '''[[Interkontinentalni kup]]'''
** Osvajač (2): [[Interkontinentalni kup 1964.|1964.]], [[Interkontinentalni kup 1965.|1965.]]

* '''[[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo]]'''
** Osvajač (1): 2010.

* '''[[International Champions Cup]]'''
** Osvajač (1): 2017.

* '''[[Mitropa kup]]'''
** Finalist (1): [[Mitropa kup 1933.|1933.]] ([[FK Austria Beč|Austria Beč]])

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{ita oznaka}} {{eng oznaka}} {{zho oznaka}} [https://www.inter.it/ FC Internazionale Milano – službene stranice]
* [http://www.interclubfedeli.com Službena stranica navijača Intera iz Hrvatske i okolnih zemalja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180504085857/http://www.interclubfedeli.com/ |date=4. svibnja 2018. }}
{{Sastav - Inter Milano}}
{{Serie A}}
{{GLAVNIRASPORED:Inter Milano}}
[[Kategorija:Talijanski nogometni klubovi]]
[[Kategorija:Nogomet u Milanu]]
[[Kategorija:Europski klupski prvaci u nogometu (muškarci)|Internazionale]]
[[Kategorija:F.C. Internazionale Milano| ]]</text>
      <sha1>i9inc2sgrw64owrkpm8nyy7r25w9uu4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bajkonur</title>
    <ns>0</ns>
    <id>167012</id>
    <revision>
      <id>7447613</id>
      <parentid>6885341</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:55:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Astronautika u Rusiji]]; + 2 kategorije; ± 2 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447613</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4558" sha1="exi16n0ltkzzpb4pqgqtt4w755rby1d" xml:space="preserve">{{dz}}
[[Datoteka:map baikonur cosmodrome.png|desno|mini|250px|Karta s označenim smještajem [[Kozmodrom]]a Bajkonur u Kazastanu]]

'''Kozmodrom Bajkonur''' ([[ruski]]: Космодром Байконур), zvan i '''Tjuratam''', najstarija je i najveća [[svemirska luka]]. Nalazi se u stepskom dijelu [[Kazahstan]]a, oko 200 kilometara istočno od [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]], sjeverno od rijeke [[Sir-Darja]], pored željezničke stanice Tjuratam. Poligon je nazvan po području u kojem se nalazi. Danas je ovaj poligon na [[kazahstan]]skom ozemlju iznajmljen [[Rusija|Rusiji]] (po ugovoru do [[2050.]] godine) i pod upravom je [[Ruska svemirska agencija|Ruske svemirske agencije]]. 
Oblik ovog poligona je [[elipsa]], dimenzija 90 kilometara u pravcu istok-zapad i 85 kilometara u pravcu sjever-jug, s kozmodromom u sredini. Izgrađen je za vrijeme [[SSSR|Sovjetskog saveza]] kasnih pedesetih kao glavni poligon za ambiciozni [[SSSR|sovjetski]] svemirski program. 

== Povijest ==
=== Sovjetska era ===
Sovjetska vlada osnovala je &quot;Znanstveno-Istraživački Ispitni Poligon N.5&quot; (rus. (transkripcija) ''Naučno-Isledovateljski Ispitateljnij Poligon N.5''), svojim dekretom od 12. veljače [[1955.]] Bajkonur je utemeljen 2. lipnja [[1955.]] U početku je bio poligon za lansiranje i ispitivanje dalekometnih raketnih projektila, a kasnije je prerastao u poligon za lansiranje raketa za let u svemir. [[Sergej Koroljov]], glavni projektant sovjetskog raketnog programa i tvorac [[R-7]], odabrao je ovo mjesto zbog veličine prostora.
 
Pored kozmodroma izgrađen je novi servisni grad, za boravak mnogobrojnog osoblja. Ovo naselje je toliko naraslo do [[1966.]] g. da je dobilo status grada i nazvano [[Lenjinsk]].

Američki špijunski zrakoplov [[Lockheed U-2|U-2]] pronašao je i snimio poligon Bajkonur prvi put 5. kolovoza [[1957.]] 

Puno povijesnih letova krenulo je s Bajkonura: prva [[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalna balistička raketa]], prvi [[umjetni satelit]] ([[Sputnjik 1]], 4. listopada [[1957.]]), prvi let čovjeka u svemir ([[Jurij Gagarin]], 12. travnja [[1961.]]), let prve žene [[Valentina Terješkova|Valentine Terješkove]] u svemir ([[1963.]]) i drugi.
 
Četrnaest kozmonauta iz 13 zemalja, između ostalih iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[DDR|Istočne Njemačke]], [[Vijetnam]]a i [[Francuska|Francuske]], krenulo je na svoje povijesne letove iz Bajkonura, u okviru programa [[Interkosmos]].

Najveću nesreća na poligonu su dogodila [[1960.]] godine, kada je prilikom lansiranja interkontinentalne balističke rakete poginulo oko 100 ljudi.

=== Ruska era ===

Nakon raspada [[SSSR|Sovjetskog saveza]] od [[1991.]] g. ruski svemirski program, nastavio je s lansiranjima iz Bajkonura pod formalnom upravom [[Zajednica Neovisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]]. Godine [[1995.]] obližnji grad Leninsk, preimenovan je u Bajkonur. 
Dana 8. lipnja, [[2005.]] ratificiran je ugovor između [[Rusija|Rusije]] i [[Kazahstan]]a koji je produžio najam svemirske luke Bajkonura do [[2050.]] Cijena najma, koja je uglavljena na 115 milijuna [[SAD|američkih]] [[dolar]]a za godinu, postala je predmet stalnih pregovaranja između dvije zemlje. Ovo je natjeralo Rusiju da proširi Kozmodrom [[Pleseck]] na vlastitom ozemlju blizu [[Arhangelsk]]a, a razmatralo se i o proširivanje kozmodroma [[Svobodni]], kao zamjene za Bajkonur.

== Mogućnosti Bajkonura ==
Bajkonur je potpuno opremljen uređajima za lansiraje svemirskih letjelica s i bez ljudske posade. Podržava nekoliko različitih generacija ruskih svemirskih letjelica, tipa: [[Sojuz]], [[Proton (raketa)|Proton]], [[Ciklon (raketa)|Ciklon]]{{newdsm}}, [[Dnepar (raketa)|Dnepar]]{{newdsm}}, [[Zenit (raketa)|Zenit]]{{newdsm}} i [[Buran]]. Za vrijeme privremenog pristajanja [[SAD|američkog]], [[Space Shuttle]] programa nakon tragedije broda [[Space Shuttle Columbia|Columbia]] [[2003.]] odigrao je glavnu ulogu pri opskrbi [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] potrebnim materijalom.

== Vanjske poveznice ==

* Kozmodrom Bajkonur [http://www.buran.ru/htm/baykonur.htm povijesne činjenice (na ruskom)]
* [http://www.russianspaceweb.com/baikonur.html Ruski svemirski portal o Bajkonuru]
* [http://www.russianspaceweb.com/angara.html Ruski svemirski portal o Angari i Bajkonuru]


[[Kategorija:Lokacije sovjetskog i ruskog svemirskog programa]]
[[Kategorija:Građevine u Kazahstanu]]
[[Kategorija:Prometna infrastruktura]]
[[Kategorija:Kazahstansko-ruski odnosi]]
[[Kategorija:Promet Kazahstana]]</text>
      <sha1>exi16n0ltkzzpb4pqgqtt4w755rby1d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447617</id>
      <parentid>7447613</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:57:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Svemirske luke|Svemirske luke]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447617</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4588" sha1="dmphmkrzqu2aftaygv2s1akkpysi1p8" xml:space="preserve">{{dz}}
[[Datoteka:map baikonur cosmodrome.png|desno|mini|250px|Karta s označenim smještajem [[Kozmodrom]]a Bajkonur u Kazastanu]]

'''Kozmodrom Bajkonur''' ([[ruski]]: Космодром Байконур), zvan i '''Tjuratam''', najstarija je i najveća [[svemirska luka]]. Nalazi se u stepskom dijelu [[Kazahstan]]a, oko 200 kilometara istočno od [[Aralsko jezero|Aralskog jezera]], sjeverno od rijeke [[Sir-Darja]], pored željezničke stanice Tjuratam. Poligon je nazvan po području u kojem se nalazi. Danas je ovaj poligon na [[kazahstan]]skom ozemlju iznajmljen [[Rusija|Rusiji]] (po ugovoru do [[2050.]] godine) i pod upravom je [[Ruska svemirska agencija|Ruske svemirske agencije]]. 
Oblik ovog poligona je [[elipsa]], dimenzija 90 kilometara u pravcu istok-zapad i 85 kilometara u pravcu sjever-jug, s kozmodromom u sredini. Izgrađen je za vrijeme [[SSSR|Sovjetskog saveza]] kasnih pedesetih kao glavni poligon za ambiciozni [[SSSR|sovjetski]] svemirski program. 

== Povijest ==
=== Sovjetska era ===
Sovjetska vlada osnovala je &quot;Znanstveno-Istraživački Ispitni Poligon N.5&quot; (rus. (transkripcija) ''Naučno-Isledovateljski Ispitateljnij Poligon N.5''), svojim dekretom od 12. veljače [[1955.]] Bajkonur je utemeljen 2. lipnja [[1955.]] U početku je bio poligon za lansiranje i ispitivanje dalekometnih raketnih projektila, a kasnije je prerastao u poligon za lansiranje raketa za let u svemir. [[Sergej Koroljov]], glavni projektant sovjetskog raketnog programa i tvorac [[R-7]], odabrao je ovo mjesto zbog veličine prostora.
 
Pored kozmodroma izgrađen je novi servisni grad, za boravak mnogobrojnog osoblja. Ovo naselje je toliko naraslo do [[1966.]] g. da je dobilo status grada i nazvano [[Lenjinsk]].

Američki špijunski zrakoplov [[Lockheed U-2|U-2]] pronašao je i snimio poligon Bajkonur prvi put 5. kolovoza [[1957.]] 

Puno povijesnih letova krenulo je s Bajkonura: prva [[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalna balistička raketa]], prvi [[umjetni satelit]] ([[Sputnjik 1]], 4. listopada [[1957.]]), prvi let čovjeka u svemir ([[Jurij Gagarin]], 12. travnja [[1961.]]), let prve žene [[Valentina Terješkova|Valentine Terješkove]] u svemir ([[1963.]]) i drugi.
 
Četrnaest kozmonauta iz 13 zemalja, između ostalih iz [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], [[DDR|Istočne Njemačke]], [[Vijetnam]]a i [[Francuska|Francuske]], krenulo je na svoje povijesne letove iz Bajkonura, u okviru programa [[Interkosmos]].

Najveću nesreća na poligonu su dogodila [[1960.]] godine, kada je prilikom lansiranja interkontinentalne balističke rakete poginulo oko 100 ljudi.

=== Ruska era ===

Nakon raspada [[SSSR|Sovjetskog saveza]] od [[1991.]] g. ruski svemirski program, nastavio je s lansiranjima iz Bajkonura pod formalnom upravom [[Zajednica Neovisnih Država|Zajednice Nezavisnih Država]]. Godine [[1995.]] obližnji grad Leninsk, preimenovan je u Bajkonur. 
Dana 8. lipnja, [[2005.]] ratificiran je ugovor između [[Rusija|Rusije]] i [[Kazahstan]]a koji je produžio najam svemirske luke Bajkonura do [[2050.]] Cijena najma, koja je uglavljena na 115 milijuna [[SAD|američkih]] [[dolar]]a za godinu, postala je predmet stalnih pregovaranja između dvije zemlje. Ovo je natjeralo Rusiju da proširi Kozmodrom [[Pleseck]] na vlastitom ozemlju blizu [[Arhangelsk]]a, a razmatralo se i o proširivanje kozmodroma [[Svobodni]], kao zamjene za Bajkonur.

== Mogućnosti Bajkonura ==
Bajkonur je potpuno opremljen uređajima za lansiraje svemirskih letjelica s i bez ljudske posade. Podržava nekoliko različitih generacija ruskih svemirskih letjelica, tipa: [[Sojuz]], [[Proton (raketa)|Proton]], [[Ciklon (raketa)|Ciklon]]{{newdsm}}, [[Dnepar (raketa)|Dnepar]]{{newdsm}}, [[Zenit (raketa)|Zenit]]{{newdsm}} i [[Buran]]. Za vrijeme privremenog pristajanja [[SAD|američkog]], [[Space Shuttle]] programa nakon tragedije broda [[Space Shuttle Columbia|Columbia]] [[2003.]] odigrao je glavnu ulogu pri opskrbi [[Međunarodna svemirska postaja|Međunarodne svemirske postaje]] potrebnim materijalom.

== Vanjske poveznice ==

* Kozmodrom Bajkonur [http://www.buran.ru/htm/baykonur.htm povijesne činjenice (na ruskom)]
* [http://www.russianspaceweb.com/baikonur.html Ruski svemirski portal o Bajkonuru]
* [http://www.russianspaceweb.com/angara.html Ruski svemirski portal o Angari i Bajkonuru]


[[Kategorija:Lokacije sovjetskog i ruskog svemirskog programa]]
[[Kategorija:Građevine u Kazahstanu]]
[[Kategorija:Prometna infrastruktura]]
[[Kategorija:Kazahstansko-ruski odnosi]]
[[Kategorija:Promet Kazahstana]]
[[Kategorija:Svemirske luke]]</text>
      <sha1>dmphmkrzqu2aftaygv2s1akkpysi1p8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Homo (rod)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>182334</id>
    <revision>
      <id>7447918</id>
      <parentid>7358716</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:04:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Hominina|Rodovi Hominina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447918</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3470" sha1="g9d3qy1bwkj5m84osikvmjx06me1cjk" xml:space="preserve">{{DISPLAYTITLE:''Homo'' (rod)}}{{Taksokvir|boja = pink
| naziv = ''Homo''
| slika = Human body features EN.svg
| slika_širina= 200px
| slika_opis= Homo sapiens. Muškarac i žena
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primati]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = [[Hominina]]
| genus = '''''Homo'''''
| genus_autorstvo = [[Carolus Linnaeus|Linnaeus]], 1758
| razdioba_stupanj= [[Vrste]]
| razdioba= {{plainlist|
* ''[[Homo sapiens]]''
* †''[[Homo gautengensis]]''
* †''[[Homo habilis]]''
* †''[[Homo erectus]]''
* †''[[Homo antecessor]]''
* †''[[Homo ergaster]]''
* †''[[Homo heidelbergensis]]''
* †''[[Homo neanderthalensis]]''
* †''[[Homo floresiensis]]''}}
}}

'''''Homo''''' je [[rod (taksonomija)|rod]] koji obuhvaća [[Čovjek|suvremene ljude]] i njihove bliske srodnike. Procjenjuje se da je taj rod star oko 2,5 milijuna godina i da je nastao razvojem od predaka iz skupine [[Australopithecina]] i pojavom vrste ''[[Homo habilis]]''. Pojava roda ''Homo'' podudara se s prvom pojavom [[kameno oruđe|kamenog oruđa]] ([[Oldowan]]), te stoga, po definiciji, i [[Donji paleolitik|donjeg paleolitika]].

Rod homo zajedno s rodovima [[Gorilla]], [[Pan (majmun)|Pan]] i [[Pongo]] pripada porodici [[Hominidae]], i redu [[Primates|Primata]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2400144 |title=Catalogue of Life: 2012 Annual Checklist |journal= |access-date=12. svibnja 2012. |archive-date=19. veljače 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210219003546/https://www.catalogueoflife.org/annual-checklist/browse/tree/id/2400144 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Vrste ==
{{stupci|3|
# †''[[Homo antecessor]]'' &lt;small&gt;Bermudez de Castro 1997&lt;/small&gt;
# †''[[Homo cepranensis]]'' &lt;small&gt;Mallegni et al., 2003&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo dubius]]'' &lt;small&gt;Koenigswald, 1950&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo erectus]]'' &lt;small&gt;Dubois, 1894&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo floresiensis]]'' &lt;small&gt;Brown et al. 2004&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo gautengensis]]'' &lt;small&gt;Curnoe, 2010&lt;/small&gt;
# †''[[Homo georgicus]]'' &lt;small&gt;Gabounia et al. 2002&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo habilis]]'' &lt;small&gt;Leakey et al. 1964&lt;/small&gt;
# †''[[Homo heidelbergensis]]'' &lt;small&gt;Schoetensack 1908&lt;/small&gt;
# †''[[Homo helmei]]'' &lt;small&gt;Dreyer 1935&lt;/small&gt;
# †''[[Homo kanamensis]]'' &lt;small&gt;Leakey, 1935&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo luzonensis]]'' &lt;small&gt;Détroit et al., 2019&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo microcranous]]'' &lt;small&gt;Ferguson, 1995&lt;/small&gt;
# †''[[Homo naledi]]'' &lt;small&gt;Berger et al. 2015&lt;/small&gt;
# †''[[Homo neanderthalensis]]'' &lt;small&gt;King 1864&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo njarasensis]]'' &lt;small&gt;Reck and Kohl-Larsen 1936&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo orientalis]]'' &lt;small&gt;Zhang et al., 1987&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo platyops]]'' &lt;small&gt;Leakey 2001&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo rhodesiensis]]'' &lt;small&gt;Woodward 1921&lt;/small&gt; 
# †''[[Homo rudolfensis]]'' &lt;small&gt;Alexeev 1986&lt;/small&gt; 
# ''[[Homo sapiens]]'' &lt;small&gt;Linnaeus 1758&lt;/small&gt;
}}
== Galerija ==

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Homo sapiens neanderthalensis.jpg|Lubanja ''[[Homo neanderthalensis]]a''
Datoteka:African Pigmies CNE-v1-p58-B.jpg|Pigmeji i Europljanin.
Datoteka:Hominoid taxonomy Homo.PNG|Rodoslovno stablo Hominoida
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==
* [[Primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi]]

== Izvori ==

{{izvori}}

{{mrva-biol}}

[[Kategorija:Rodovi Hominina]]
[[Kategorija:Homo| ]]</text>
      <sha1>g9d3qy1bwkj5m84osikvmjx06me1cjk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kanaan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>187288</id>
    <revision>
      <id>7447637</id>
      <parentid>7402026</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:25:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Kanaan|Kanaan]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447637</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3655" sha1="c2yhn1f3jmriju2nj6fb5ka1kuqw52d" xml:space="preserve">[[Datoteka:Aerial_jordan.jpg|mini|desno|200px|Područje Palestine u kojoj se nalazi zemlja Kanaan]]
'''Kanaan''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] ''Kena'an'') bila je civilizacija na području između rijeke [[Jordan (rijeka)|Jordan]] i [[Sredozemno more|Sredozemnog mora]], koje je kasnije dobilo naziv [[Palestina (područje)|Palestina]].&lt;ref&gt;{{Citiranje|title=Kanaan|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/kanaan|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|journal=Hrvatska enciklopedija|accessdate=2025-02-12|language=hr}}&lt;/ref&gt; To je također stari naziv za prostor koji obuhvaća današnji [[Izrael]] i [[Libanon]], teritorij Palestine s obalnim zemljama, te dijelove [[Jordan|Jordana]], [[Sirija|Sirije]] i sjeveroistok [[Egipat|Egipta]].{{Ni}}

== Naziv ==
Jedan od naziva područja koji se u [[Biblija|Bibliji]] naziva Kanaan, nalazi se u [[akad]]skim izvorima. Tu se za područja zapadno od [[Eufrat]]a rabi naziv ''mat Amurru'', što bi značilo 'Zemlja Zapada'. Iz drugog tisućljeća, u tekstovima pisanim [[Klinasto pismo|klinastim pismom]] u [[Mari (Sirija)|Mariju]], Nuziju, [[Ugarit]]u i [[Amarna|Tell el-Amarni]], pronađeni su nazivi poput ''Kinahhi'' i ''Kinahna''. Značenje tih naziva nije posve jasno.

Kanaan se etimološki tumači kao 'Zemlja crvenog grimiza', jer se nekad u Kanaan ubrajala i [[Fenicija]], gdje se od raznih [[Školjkaši|morskih školjki]] pravila [[grimiz]]na boja, po kojoj je cijelo područje bilo poznato. Za Kanaan se upotrebljavaju različiti nazivi: Izrael, Palestina, [[Sveta Zemlja]] ili [[Obećana Zemlja]]. U Bibliji se, nakon vladavine kralja [[Salomon]]a, južni dio zove [[Kraljevstvo Juda]], a sjeverni dio [[Kraljevstvo Izrael]].

== Biblijski izvještaj o dolasku Izraelita u Kanaan ==
Izraeliti su došli u Kanaan oko [[12. stoljeće pr. Kr.|1200. godine prije Krista]]. Prema Bibliji, praotac [[Abraham]] doselio je iz gornje [[Mezopotamija|Mezopotamije]] u Kanaan prema Božjem pozivu ([[Knjiga Postanka|Post]] 12, 1-3). U Bibliji se Kanaan spominje i u Post 42,29, gdje se opisuje povratak [[Jakov (praotac)|Jakovljevih]] sinova u Kanaan. Kako bi se spasili od ropstva, oko 1235. pr. Kr., pod vodstvom Mojsija ponovno kreću u seobu preko Crvenog mora (najvjerojatnije ovdje nije riječ o današnjem [[Crveno more|Crvenom moru]]) i [[Sinaj]]a u Kanaan.

Prema [[Tora|Petoknjižju]], [[Mojsije]] je vodio Izraelite iz egipatskog ropstva, a [[Bog Otac|Bog]] mu je na gori [[Sinaj]] objavio [[Deset Božjih zapovijedi|Deset zapovijedi]] i [[Tora|Zakon]], utemeljivši židovski narod. Smatra se da je prvi kralj bio [[Šaul]], njega nasljeđuje [[David]], a Davida [[Salomon]]. U vrijeme vladavine kralja Salomona gradi se prvi [[Jeruzalemski hram]]. Nakon njegove smrti, kraljevstvo je podijeljeno na dvije države: Izrael i Judu. U Izraelu, odnosno u sjevernom kraljevstvu, nalazi se grad [[Samarija (grad)|Samarija]], a u Judi, odnosno južnom kraljevstvu nalazi se grad [[Jeruzalem]].

== Arheološki nalazi na području Kanaana ==
Današnje znanje o Kanaancima najviše proizlazi iz [[Arheologija|arheoloških]] iskapanja, koja su na području Kanaana počela [[1928.]] godine. Posebno su značajne iskopine iz [[Brončano doba|brončanog doba]], razdoblja prije vladavine [[Egipat|Egipta]]. Tada su, kako iskopine pokazuju, značajnu ulogu imali gradovi [[Megido|Megid]] i [[Kadeš]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Literatura==
{{Portal Kršćanstvo}}
* Lujić, Božo. ''Biblijska geografija i arheologija''.

{{starovjekovne države i civilizacije}}

[[Kategorija:Stari zavjet]]
[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Palestina]]
[[Kategorija:Biblijska mjesta]]
[[Kategorija:Kanaan| ]]</text>
      <sha1>c2yhn1f3jmriju2nj6fb5ka1kuqw52d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Golosjemenjače</title>
    <ns>0</ns>
    <id>195448</id>
    <revision>
      <id>7447821</id>
      <parentid>6968466</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:05:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26969-68</username>
        <id>359619</id>
      </contributor>
      <origin>7447821</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5165" sha1="jw2impxmohc5zfyv7e6hd2e4cf09fur" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Golosjemenjače
| status = 
| slika = Abies koreana (szyszki).JPG
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Korejska jela, jedna od golosjemenjača
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| subregnum=[[Embryophyta]]
| nesvrstani_divisio = [[Gymnospermae]]
| nesvrstani_divisio_autorstvo = [[Karl Anton Eugen Prantl|Prantl]]
| classis = 
| ordo = 
| familia = 
| genus = 
| species =
| dvoimeno = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''Golosjemenjače''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gymnospermae'') su [[biljke|ajšine biljke]] potpuno prilagođene životu na kopnu. Danas je poznato oko 800 vrsta koje se dijele na dvije skupine: [[četinjače]] i [[Cycadophytina]] ili [[perastolisnate sjemenjače]]. 

==Četinjače  ==
Ime četinjače dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih [[list]]ova koji su vazdazeleni. To su ponekad vrlo visoka [[stablo|stabla]] ili grmovi, rasprostranjeni uglavnom sjevernom polutkom. Susrećemo ih najčešće u okviru [[šuma|šumske]] vegetacije. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Autohtonost|autohtono]] je zastupljeno dvadesetak vrsta, unutar porodica: [[borovke]], [[čempres]]i i [[tisa|tise]]. Među četinjače također spadaju najstarija živuća (do 4000 godina) i najveća stabla, [[mamutovac|mamutovci]] - izgrađuju šume u planinskom području zapada [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].

== Perastolisnate sjemenjače  ==      
Imaju peraste listove. Zastupljene su unutar porodica [[cikadine]] i [[kositrenice]].

== Razmnožavanje ==
[[Datoteka:Picea omorika0.jpg||desno|mini|200px|[[Smreka]]]]
U [[češer]]ićima se nalaze spolni organi. Muške češeriće čine prašnički listovi skupljeni u rese. Svaki prašnički list ima dvije peludnice s peludnim zrncima. U svakom [[pelud]]nom zrncu su dvije nepokretne spolne stanice. Ženske češeriće čine plodni listovi. U svakom plodnom listu su dva sjemena zamatka sa ženskom spolnom stanicom. Sjemeni zameci leže otvoreno na plodnim listovima, i kažemo da su goli. Zato se ova skupina biljaka naziva golosjemenjače. Zrnca peluda su lagana, pa ih raznosi [[vjetar]]. Donese li ih do sjemenih zametaka ženskog češerića, dolazi do [[oprašivanje|oprašivanja]]. 

Nakon oprašivanja dolazi do [[oplodnja|oplodnje]]. Iz oplođene jajne stanice nastaje klica-zametak nove biljke. Iz sjemenih zametaka na svakom plodnom listu nastaju dvije [[sjeme]]nke. Zeleni plodni listovi se odrvene i rašire. Listovi sa sjemenkama čine [[plod]], češer. Zreli češer je okrenut prema dolje. Sjemenke su lagane, ispadaju iz češera i raznosi ih vjetar. Zadržavaju pričuvnu [[hrana|hranu]]. U povoljnim prilikama sjemenke prokliju u novu biljku. Za oplodnju kod većine vrsta nije potrebna [[voda]]. Biljkama [[ginkgo]] i [[cikas]] je potrebna voda za [[razmnožavanje]] i imaju gibljive [[spermatozoid]]e. Oni su dokaz [[evolucija (biologija)|evolucije]] i zovemo ih „živi [[relikt]]i“.

==Podrijetlo==  
Golosjemenjače su prevladale [[Zemlja|Zemljom]] u [[paleozoik]]u. Dolaskom suhe [[klima|klime]] [[papratnjače]] počinju izumirati, zbog nestašice vode potrebne za razmnožavanje. Među njima je bilo papratnjača, koje su umjesto spora imale sjemenke. Od njih su se razvile golosjemenjače.
== Redovi i Porodice ==
# '''''[[Cycadales]]'''''
## ''[[Cycadaceae]]'' &lt;small&gt;Persoon&lt;/small&gt;
## ''[[Zamiaceae]]'' &lt;small&gt;Horaninow&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.theplantlist.org/1.1/browse/G/ |title=The Plant List The Gymnosperms (Conifers, cycads and allies) |journal= |access-date=23. svibnja 2014. |archive-date=6. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170606063447/http://www.theplantlist.org/1.1/browse/G/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
# '''''[[Ephedrales]]'''''
## ''[[Ephedraceae]]'' &lt;small&gt;Dumortier&lt;/small&gt;
# '''''[[Ginkgoales]]''''' 
## ''[[Ginkgoaceae]]'' &lt;small&gt;Engler&lt;/small&gt;
# '''''[[Gnetales]]'''''
## ''[[Gnetaceae]]'' &lt;small&gt;Lindley&lt;/small&gt;
# '''''[[Pinales]]'''''
## ''[[Araucariaceae]]'' &lt;small&gt;Henkel &amp; Hochst.&lt;/small&gt;
## ''[[Arctopityaceae]]'' &lt;small&gt;M.N. Bose &amp; Manum 1990&lt;/small&gt; † 
## ''[[Cephalotaxaceae]]''
## ''[[Cheirolepidiaceae]]'' †
## ''[[Cupressaceae]]''  &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Phyllocladaceae]]'' 
## ''[[Pinaceae]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Podocarpaceae]]''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Sciadopityaceae]]''  &lt;small&gt;Luerss.&lt;/small&gt; 
## ''[[Taxaceae]]'' &lt;small&gt;S. F. Gray&lt;/small&gt; 
# '''''[[Welwitschiales]]''''' 
## [[Welwitschiaceae]] &lt;small&gt;Caruel&lt;/small&gt;

== Značenje golosjemenjača==  
*[[Drvo]] – koristi se u građevinarstvu i kao [[sirovina]] za [[celuloza|celulozu]].
*[[Smola]] – pripadnici porodice borova i čempresa imaju smolu s [[lijek|ljekovitim]] svojstvima.
*Iglice – iglice borova se također koriste u [[farmacija|farmaceutske]] svrhe.                                                                     
*[[Hortikultura]]

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://hirc.botanic.hr/sist-bot/Documents/Sistematska%20botanika-08-Gymnospermae.pdf Toni Nikolić, Golosjemenjače, Podrazredi Ginkgooidae, Cycadidae, Pinidae i Gnetidae]
{{Botanika}}
[[Kategorija:Golosjemenjače| ]]
[[Kategorija:Sjemenjače]]</text>
      <sha1>jw2impxmohc5zfyv7e6hd2e4cf09fur</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447822</id>
      <parentid>7447821</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:06:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26969-68</username>
        <id>359619</id>
      </contributor>
      <origin>7447822</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5170" sha1="j2qo6l7lqnr1knrfj616qfyfnhvpe3v" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Golosjemenjače
| status = 
| slika = Abies koreana (szyszki).JPG
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Korejska jela, jedna od golosjemenjača
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| subregnum=[[Embryophyta]]
| nesvrstani_divisio = [[Gymnospermae]]
| nesvrstani_divisio_autorstvo = [[Karl Anton Eugen Prantl|Prantl]]
| classis = 
| ordo = 
| familia = 
| genus = 
| species =
| dvoimeno = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''Golosjemenjače''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gymnospermae'') su [[biljke|ajšine biljke]] potpuno prilagođene životu na amfetaminu. Danas je poznato oko 800 vrsta koje se dijele na dvije skupine: [[četinjače]] i [[Cycadophytina]] ili [[perastolisnate sjemenjače]]. 

==Četinjače  ==
Ime četinjače dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih [[list]]ova koji su vazdazeleni. To su ponekad vrlo visoka [[stablo|stabla]] ili grmovi, rasprostranjeni uglavnom sjevernom polutkom. Susrećemo ih najčešće u okviru [[šuma|šumske]] vegetacije. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Autohtonost|autohtono]] je zastupljeno dvadesetak vrsta, unutar porodica: [[borovke]], [[čempres]]i i [[tisa|tise]]. Među četinjače također spadaju najstarija živuća (do 4000 godina) i najveća stabla, [[mamutovac|mamutovci]] - izgrađuju šume u planinskom području zapada [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].

== Perastolisnate sjemenjače  ==      
Imaju peraste listove. Zastupljene su unutar porodica [[cikadine]] i [[kositrenice]].

== Razmnožavanje ==
[[Datoteka:Picea omorika0.jpg||desno|mini|200px|[[Smreka]]]]
U [[češer]]ićima se nalaze spolni organi. Muške češeriće čine prašnički listovi skupljeni u rese. Svaki prašnički list ima dvije peludnice s peludnim zrncima. U svakom [[pelud]]nom zrncu su dvije nepokretne spolne stanice. Ženske češeriće čine plodni listovi. U svakom plodnom listu su dva sjemena zamatka sa ženskom spolnom stanicom. Sjemeni zameci leže otvoreno na plodnim listovima, i kažemo da su goli. Zato se ova skupina biljaka naziva golosjemenjače. Zrnca peluda su lagana, pa ih raznosi [[vjetar]]. Donese li ih do sjemenih zametaka ženskog češerića, dolazi do [[oprašivanje|oprašivanja]]. 

Nakon oprašivanja dolazi do [[oplodnja|oplodnje]]. Iz oplođene jajne stanice nastaje klica-zametak nove biljke. Iz sjemenih zametaka na svakom plodnom listu nastaju dvije [[sjeme]]nke. Zeleni plodni listovi se odrvene i rašire. Listovi sa sjemenkama čine [[plod]], češer. Zreli češer je okrenut prema dolje. Sjemenke su lagane, ispadaju iz češera i raznosi ih vjetar. Zadržavaju pričuvnu [[hrana|hranu]]. U povoljnim prilikama sjemenke prokliju u novu biljku. Za oplodnju kod većine vrsta nije potrebna [[voda]]. Biljkama [[ginkgo]] i [[cikas]] je potrebna voda za [[razmnožavanje]] i imaju gibljive [[spermatozoid]]e. Oni su dokaz [[evolucija (biologija)|evolucije]] i zovemo ih „živi [[relikt]]i“.

==Podrijetlo==  
Golosjemenjače su prevladale [[Zemlja|Zemljom]] u [[paleozoik]]u. Dolaskom suhe [[klima|klime]] [[papratnjače]] počinju izumirati, zbog nestašice vode potrebne za razmnožavanje. Među njima je bilo papratnjača, koje su umjesto spora imale sjemenke. Od njih su se razvile golosjemenjače.
== Redovi i Porodice ==
# '''''[[Cycadales]]'''''
## ''[[Cycadaceae]]'' &lt;small&gt;Persoon&lt;/small&gt;
## ''[[Zamiaceae]]'' &lt;small&gt;Horaninow&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.theplantlist.org/1.1/browse/G/ |title=The Plant List The Gymnosperms (Conifers, cycads and allies) |journal= |access-date=23. svibnja 2014. |archive-date=6. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170606063447/http://www.theplantlist.org/1.1/browse/G/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
# '''''[[Ephedrales]]'''''
## ''[[Ephedraceae]]'' &lt;small&gt;Dumortier&lt;/small&gt;
# '''''[[Ginkgoales]]''''' 
## ''[[Ginkgoaceae]]'' &lt;small&gt;Engler&lt;/small&gt;
# '''''[[Gnetales]]'''''
## ''[[Gnetaceae]]'' &lt;small&gt;Lindley&lt;/small&gt;
# '''''[[Pinales]]'''''
## ''[[Araucariaceae]]'' &lt;small&gt;Henkel &amp; Hochst.&lt;/small&gt;
## ''[[Arctopityaceae]]'' &lt;small&gt;M.N. Bose &amp; Manum 1990&lt;/small&gt; † 
## ''[[Cephalotaxaceae]]''
## ''[[Cheirolepidiaceae]]'' †
## ''[[Cupressaceae]]''  &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Phyllocladaceae]]'' 
## ''[[Pinaceae]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Podocarpaceae]]''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Sciadopityaceae]]''  &lt;small&gt;Luerss.&lt;/small&gt; 
## ''[[Taxaceae]]'' &lt;small&gt;S. F. Gray&lt;/small&gt; 
# '''''[[Welwitschiales]]''''' 
## [[Welwitschiaceae]] &lt;small&gt;Caruel&lt;/small&gt;

== Značenje golosjemenjača==  
*[[Drvo]] – koristi se u građevinarstvu i kao [[sirovina]] za [[celuloza|celulozu]].
*[[Smola]] – pripadnici porodice borova i čempresa imaju smolu s [[lijek|ljekovitim]] svojstvima.
*Iglice – iglice borova se također koriste u [[farmacija|farmaceutske]] svrhe.                                                                     
*[[Hortikultura]]

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://hirc.botanic.hr/sist-bot/Documents/Sistematska%20botanika-08-Gymnospermae.pdf Toni Nikolić, Golosjemenjače, Podrazredi Ginkgooidae, Cycadidae, Pinidae i Gnetidae]
{{Botanika}}
[[Kategorija:Golosjemenjače| ]]
[[Kategorija:Sjemenjače]]</text>
      <sha1>j2qo6l7lqnr1knrfj616qfyfnhvpe3v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447824</id>
      <parentid>7447822</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:34:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjene promjene suradnika [[Special:Contributions/~2026-26969-68|~2026-26969-68]] ([[User talk:~2026-26969-68|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Zeljko|Zeljko]]</comment>
      <origin>6968466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5150" sha1="0lavulwaye8ltnbl0ynt20fm1mimsq4" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = lightgreen
| naziv = Golosjemenjače
| status = 
| slika = Abies koreana (szyszki).JPG
| slika_širina = 220px
| slika_opis = Korejska jela, jedna od golosjemenjača
| regnum = [[Biljke|Plantae]]
| subregnum=[[Embryophyta]]
| nesvrstani_divisio = [[Gymnospermae]]
| nesvrstani_divisio_autorstvo = [[Karl Anton Eugen Prantl|Prantl]]
| classis = 
| ordo = 
| familia = 
| genus = 
| species =
| dvoimeno = 
| dvoimeno_autorstvo = 
}}
'''Golosjemenjače''' ([[Latinski jezik|lat.]] ''Gymnospermae'') su [[biljke]] potpuno prilagođene životu na kopnu. Danas je poznato oko 800 vrsta koje se dijele na dvije skupine: [[četinjače]] i [[Cycadophytina]] ili [[perastolisnate sjemenjače]]. 

==Četinjače  ==
Ime četinjače dolazi od izgleda i građe njihovih tvrdih igličastih [[list]]ova koji su vazdazeleni. To su ponekad vrlo visoka [[stablo|stabla]] ili grmovi, rasprostranjeni uglavnom sjevernom polutkom. Susrećemo ih najčešće u okviru [[šuma|šumske]] vegetacije. U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] [[Autohtonost|autohtono]] je zastupljeno dvadesetak vrsta, unutar porodica: [[borovke]], [[čempres]]i i [[tisa|tise]]. Među četinjače također spadaju najstarija živuća (do 4000 godina) i najveća stabla, [[mamutovac|mamutovci]] - izgrađuju šume u planinskom području zapada [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]].

== Perastolisnate sjemenjače  ==      
Imaju peraste listove. Zastupljene su unutar porodica [[cikadine]] i [[kositrenice]].

== Razmnožavanje ==
[[Datoteka:Picea omorika0.jpg||desno|mini|200px|[[Smreka]]]]
U [[češer]]ićima se nalaze spolni organi. Muške češeriće čine prašnički listovi skupljeni u rese. Svaki prašnički list ima dvije peludnice s peludnim zrncima. U svakom [[pelud]]nom zrncu su dvije nepokretne spolne stanice. Ženske češeriće čine plodni listovi. U svakom plodnom listu su dva sjemena zamatka sa ženskom spolnom stanicom. Sjemeni zameci leže otvoreno na plodnim listovima, i kažemo da su goli. Zato se ova skupina biljaka naziva golosjemenjače. Zrnca peluda su lagana, pa ih raznosi [[vjetar]]. Donese li ih do sjemenih zametaka ženskog češerića, dolazi do [[oprašivanje|oprašivanja]]. 

Nakon oprašivanja dolazi do [[oplodnja|oplodnje]]. Iz oplođene jajne stanice nastaje klica-zametak nove biljke. Iz sjemenih zametaka na svakom plodnom listu nastaju dvije [[sjeme]]nke. Zeleni plodni listovi se odrvene i rašire. Listovi sa sjemenkama čine [[plod]], češer. Zreli češer je okrenut prema dolje. Sjemenke su lagane, ispadaju iz češera i raznosi ih vjetar. Zadržavaju pričuvnu [[hrana|hranu]]. U povoljnim prilikama sjemenke prokliju u novu biljku. Za oplodnju kod većine vrsta nije potrebna [[voda]]. Biljkama [[ginkgo]] i [[cikas]] je potrebna voda za [[razmnožavanje]] i imaju gibljive [[spermatozoid]]e. Oni su dokaz [[evolucija (biologija)|evolucije]] i zovemo ih „živi [[relikt]]i“.

==Podrijetlo==  
Golosjemenjače su prevladale [[Zemlja|Zemljom]] u [[paleozoik]]u. Dolaskom suhe [[klima|klime]] [[papratnjače]] počinju izumirati, zbog nestašice vode potrebne za razmnožavanje. Među njima je bilo papratnjača, koje su umjesto spora imale sjemenke. Od njih su se razvile golosjemenjače.
== Redovi i Porodice ==
# '''''[[Cycadales]]'''''
## ''[[Cycadaceae]]'' &lt;small&gt;Persoon&lt;/small&gt;
## ''[[Zamiaceae]]'' &lt;small&gt;Horaninow&lt;/small&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.theplantlist.org/1.1/browse/G/ |title=The Plant List The Gymnosperms (Conifers, cycads and allies) |journal= |access-date=23. svibnja 2014. |archive-date=6. lipnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170606063447/http://www.theplantlist.org/1.1/browse/G/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
# '''''[[Ephedrales]]'''''
## ''[[Ephedraceae]]'' &lt;small&gt;Dumortier&lt;/small&gt;
# '''''[[Ginkgoales]]''''' 
## ''[[Ginkgoaceae]]'' &lt;small&gt;Engler&lt;/small&gt;
# '''''[[Gnetales]]'''''
## ''[[Gnetaceae]]'' &lt;small&gt;Lindley&lt;/small&gt;
# '''''[[Pinales]]'''''
## ''[[Araucariaceae]]'' &lt;small&gt;Henkel &amp; Hochst.&lt;/small&gt;
## ''[[Arctopityaceae]]'' &lt;small&gt;M.N. Bose &amp; Manum 1990&lt;/small&gt; † 
## ''[[Cephalotaxaceae]]''
## ''[[Cheirolepidiaceae]]'' †
## ''[[Cupressaceae]]''  &lt;small&gt;Bartl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Phyllocladaceae]]'' 
## ''[[Pinaceae]]'' &lt;small&gt;Lindl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Podocarpaceae]]''  &lt;small&gt;Endl.&lt;/small&gt; 
## ''[[Sciadopityaceae]]''  &lt;small&gt;Luerss.&lt;/small&gt; 
## ''[[Taxaceae]]'' &lt;small&gt;S. F. Gray&lt;/small&gt; 
# '''''[[Welwitschiales]]''''' 
## [[Welwitschiaceae]] &lt;small&gt;Caruel&lt;/small&gt;

== Značenje golosjemenjača==  
*[[Drvo]] – koristi se u građevinarstvu i kao [[sirovina]] za [[celuloza|celulozu]].
*[[Smola]] – pripadnici porodice borova i čempresa imaju smolu s [[lijek|ljekovitim]] svojstvima.
*Iglice – iglice borova se također koriste u [[farmacija|farmaceutske]] svrhe.                                                                     
*[[Hortikultura]]

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [https://hirc.botanic.hr/sist-bot/Documents/Sistematska%20botanika-08-Gymnospermae.pdf Toni Nikolić, Golosjemenjače, Podrazredi Ginkgooidae, Cycadidae, Pinidae i Gnetidae]
{{Botanika}}
[[Kategorija:Golosjemenjače| ]]
[[Kategorija:Sjemenjače]]</text>
      <sha1>0lavulwaye8ltnbl0ynt20fm1mimsq4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Friedrich Ludwig Jahn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>198864</id>
    <revision>
      <id>7447485</id>
      <parentid>6521665</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:57:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447485</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1592" sha1="2wf9lrn9ywzeq0vv1s70cywzu594g7x" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             =
| slika           =Friedrich_Ludwig_Jahn.jpg
| opis_slike      =
| veličina        =
| ime             = Friedrich Ludwig Jahn
| rođenje         = [[11. kolovoza]] [[1778.]]
| mjesto_rođenja  = [[Lanz]]
| smrt            = [[15. listopada]] [[1852.]]
| mjesto_smrti    = [[Freyburg an der Unstrut]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[gimnastika]]
| poznate_ideje   = utemeljitelj njemačkog sustava gimnasticiranja
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
}}
'''Friedrich Ludwig Jahn''' ([[Lanz]], kraj Perelberga, [[11. kolovoza]] [[1778.]] – [[Freyburg an der Unstrut]], [[15. listopada]] [[1852.]]), njemački [[pedagog]] i [[filozof]]. 

Utemeljitelj je njemačkog sustava [[gimnastika|gimnasticiranja]] i gimnastičkih klubova, zbog čega je dobio nadimak “Turnvater”. Nakon studija [[teologija|teologije]], [[povijest]]i i [[filologija|filologije]], učitelj je u srednjim školama u Jeni, Göttingenu i [[Berlin]]u ([[1809.]]), gdje počinje program tjelesnih aktivnosti za učenike. Izumio je vježbe na prečkama, razboju, konju i gredi koje su postale standardne u gimnastici, a [[1811.]] osniva prvi gimnastički klub. Zbog rodoljubnih ideja i utjecaja na mladež osuđen je [[1819.]] na dvije godine zatvora. U progonstvu je do 1825. u Kolbergu, a zatim živi povučeno. Izabran je [[1848.]] u nacionalnu skupštinu.

{{Mrva-biog-filozof-njemačka}}

{{GLAVNIRASPORED:Jahn, Friedrich Ludwig}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Športski pedagozi]]
[[Kategorija:Njemački pedagozi]]</text>
      <sha1>2wf9lrn9ywzeq0vv1s70cywzu594g7x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Moses Mendelssohn</title>
    <ns>0</ns>
    <id>198910</id>
    <revision>
      <id>7447486</id>
      <parentid>7202103</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:59:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447486</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1643" sha1="f1vqelqkr90mlsgie7fgu80wkpgjm6k" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Zapadna filozofija]]
| era             = [[Prosvjetiteljstvo]]
| slika           = Moses Mendelson P7160073.JPG
| opis_slike      =
| veličina        =
| ime             = Moses Mendelssohn
| rođenje         = [[6. rujna]] [[1729.]]
| mjesto_rođenja  = [[Dessau]]
| smrt            = [[4. siječnja]] [[1786.]]
| mjesto_smrti    = [[Berlin]]
| škola_tradicija = Haskala
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Maimonides]], [[John Locke|Locke]], [[Gotthold Ephraim Lessing|Lessing]], [[David Fränkel|Fränkel]]
| utjecao_na      = [[David Friedländer|Friedländer]]
| potpis          = Mendelssohn-signature.JPG
}}
'''Moses Mendelssohn''' ([[Dessau]], [[6. rujna]] [[1729.]] – [[Berlin]], [[4. siječnja]] [[1786.]]), [[filozof]] i [[teolog]] je njemačkog [[prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Bio je prijatelj [[Gotthold Ephraim Lessing|Gottholda E. Lessinga]]. Jedan je od napoznatijih popularnih filozofa iz škole Ch. Wolffa. Zauzima se za toleranciju među [[religija]]ma i odvajanje [[Crkva|Crkve]] i države, nastojao je pomiriti [[vjera|vjeru]] s razumskom spoznajom. Utemeljio je prvu suvremenu [[židovstvo|židovsku]] filozofiju religije, temeljenu na prosvjetiteljskoj filozofiji. 

Glavna su mu djela: 
* ''Filozofski razgovori'', 
* ''Rasprava o očitosti u metafizičkim znanostima'', 
* ''Fedon ili o besmrtnosti duše''.

{{mrva-biog-filozof-njemačka}}

{{GLAVNIRASPORED:Mendelssohn, Moses}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Njemački teolozi]]
[[Kategorija:Židovski filozofi]]
[[Kategorija:Židovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Prosvjetitelji]]</text>
      <sha1>f1vqelqkr90mlsgie7fgu80wkpgjm6k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thomas Paine</title>
    <ns>0</ns>
    <id>198919</id>
    <revision>
      <id>7447502</id>
      <parentid>6395922</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:52:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447502</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2074" sha1="nzg6o5bwbrmfd8cvyz2kxlcetje7tw9" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Prosvjetiteljstvo]]
| slika           = Thomas Paine rev1.jpg
| opis_slike      =
| veličina        =
| ime             = Thomas Paine
| rođenje         = [[29. siječnja]] [[1737.]]
| mjesto_rođenja  = [[Thetford]]
| smrt            = [[8. lipnja]] [[1809.]]

| mjesto_smrti    = {{SAD grad|New York City|New York}}
| škola_tradicija = Prosvjetiteljstvo, [[liberalizam]], [[republikanizam]], [[radikalizam]]
| glavni_interesi = [[Religija]], [[politika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Voltaire]], [[Jean-Jacques Rousseau]], [[John Locke]], [[Charles-Louis de Secondat Montesquieu|Montesquieu]]
| utjecao_na      = [[Thomas Jefferson]], [[William Godwin]], [[Pierre Victurnien Vergniaud]], [[Abraham Lincoln]], [[Thomas Edison]], [[Moncure D. Conway]], [[Bertrand Russell]].
| potpis          =
}}


'''Thomas Paine''' ([[Thetford]], [[29. siječnja]] [[1737.]] – [[New York]], [[8. lipnja]] [[1809.]]), američko-britanski [[filozof]] i [[književnost|književnik]]. 

Emigrirao je u [[SAD|Ameriku]] [[1774.]] i radio kao novinar. Ondje je objavio knjigu ''Zdrav razum'' u kojoj podupire [[Američka deklaracija o neovisnosti|Deklaraciju o nezavisnosti]], te je sudjelovao u pisanju ustava države [[Pennsylvania|Pennsylvanije]]. Vratio se u [[Engleska|Englesku]] [[1776.]] gdje je objavio knjigu ''Prava čovjeka'' zagovarajući ukidanje [[monarhija|monarhije]]. Zbog toga je optužen za veleizdaju, pa bježi u [[Francuska|Francusku]] i postaje član Nacionalnog konventa gdje je bio i zatočen u vrijeme terora. Vratio se u Ameriku [[1802.]] kako bi zagovarao pravo na otpor tiraniji, republikanski sustav i suverena [[demokracija|prava pojedinca]]. Predlagao je formiranje međunarodne mirovne organizacije. 

Ostala djela: ''Doba razuma'', ''Agrarna pravda''.

{{wikicitat}}
{{mrva-biog-filozof-SAD}}

{{GLAVNIRASPORED:Paine, Thomas}}
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Britanski književnici]]
[[Kategorija:Američki književnici]]</text>
      <sha1>nzg6o5bwbrmfd8cvyz2kxlcetje7tw9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stadion ŠRC Kamen Ingrad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>205841</id>
    <revision>
      <id>7447596</id>
      <parentid>7422541</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:41:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26755-96</username>
        <id>359559</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana referencirana informacija o arhitektonskom autorstvu (temeljeno na dostupnoj projektnoj dokumentaciji)</comment>
      <origin>7447596</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2313" sha1="nxdkbgjdq88gayctlj9u338al1h35tc" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime              = ŠRC Kamen Ingrad
| izvorno_ime      = 
| slika            = Panorama of NK Kamen Ingrad Stadium, Velika, Croatia.jpg
| UEFA             = 
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = [[Velika]]
| dz               = HRV
| koordinate       = 
| pushpin_map      = Hrvatska
| pushpin_label     =
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = 
| izgradnja        = 
| otvoren          = [[1999.]]
| renoviran        = 
| proširen         = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = [[Velika|Općina Velika]]
| upravitelj       = 
| korisnici        = 
| kapacitet        = 10.000
| teren            = 
| dimenzije        = 
}}
'''ŠRC Kamen Ingrad''' je stadion u [[Velika|Velikoj]]. Na njemu je svoje domaće utakmice igrao [[NK Kamen Ingrad]]. Kapaciteta je oko 8000 mjesta (7095 kada se sva pretvore u sjedeća). ŠRC Kamen Ingrad se gradio od 1997. do 2001. te je zadovoljavao sve [[UEFA|UEFA-ine]] kriterije.

Prema dostupnoj projektnoj i pravnoj dokumentaciji&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Matijević|url=http://archive.org/details/stadion-velika|title=Stadion ŠRC Kamen-Ingrad – projektna i građevinska dokumentacija (Velika i Sinj, 1999–2004)|date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;, arhitektonsko rješenje stadiona povezuje se s arhitektom Petrom Matijevićem.

Stadion je sagrađen u par etapa u razdoblju od 1997. do 2001. godine. Stadion je u trenutno u vlasništvu [[Velika|Općine Velika]].

Najveći trenutak na stadionu došao je kada je ugostio utakmicu prvog kola [[Kup UEFA 2003./04.|Kupa UEFA 2003./04.]] između [[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrada]] i [[Njemačka|njemačkog]] [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalkea]]. Završilo je 0:0 u Velikoj, dok je gostovanje u [[Gelsenkirchen]]u završilo 1:0 u korist Schalkea. U sezoni [[1. HNL 2006./07.|1. HNL 2006./07.]], klub je ispao iz hrvatske 1. HNL. 

Stadion je bio domaćin nekoliko nogometnih utakmica u sezoni [[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] Na njemu je domaće utakmice igrala novopromovirana [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] čiji je stadion, [[Stadion ŠRC Sesvete|ŠRC Sesvete]], smatran neprikladnim za prvoligaški nogomet. 

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni|Stadion ŠRC Kamen-Ingrad ]]
[[Kategorija:NK Kamen Ingrad]]</text>
      <sha1>nxdkbgjdq88gayctlj9u338al1h35tc</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447602</id>
      <parentid>7447596</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:48:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-26755-96|~2026-26755-96]] ([[User talk:~2026-26755-96|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]]</comment>
      <origin>7422541</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1968" sha1="gd14o9qzbqgw6iwmx2i1e08clx78iln" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime              = ŠRC Kamen Ingrad
| izvorno_ime      = 
| slika            = Panorama of NK Kamen Ingrad Stadium, Velika, Croatia.jpg
| UEFA             = 
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = [[Velika]]
| dz               = HRV
| koordinate       = 
| pushpin_map      = Hrvatska
| pushpin_label     =
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = 
| izgradnja        = 
| otvoren          = [[1999.]]
| renoviran        = 
| proširen         = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = [[Velika|Općina Velika]]
| upravitelj       = 
| korisnici        = 
| kapacitet        = 10.000
| teren            = 
| dimenzije        = 
}}
'''ŠRC Kamen Ingrad''' je stadion u [[Velika|Velikoj]]. Na njemu je svoje domaće utakmice igrao [[NK Kamen Ingrad]]. Kapaciteta je oko 8000 mjesta (7095 kada se sva pretvore u sjedeća). ŠRC Kamen Ingrad se gradio od 1997. do 2001. te je zadovoljavao sve [[UEFA|UEFA-ine]] kriterije.

Stadion je sagrađen u par etapa u razdoblju od 1997. do 2001. godine. Stadion je u trenutno u vlasništvu [[Velika|Općine Velika]].

Najveći trenutak na stadionu došao je kada je ugostio utakmicu prvog kola [[Kup UEFA 2003./04.|Kupa UEFA 2003./04.]] između [[NK Kamen Ingrad Velika|Kamen Ingrada]] i [[Njemačka|njemačkog]] [[FC Gelsenkirchen-Schalke 04|Schalkea]]. Završilo je 0:0 u Velikoj, dok je gostovanje u [[Gelsenkirchen]]u završilo 1:0 u korist Schalkea. U sezoni [[1. HNL 2006./07.|1. HNL 2006./07.]], klub je ispao iz hrvatske 1. HNL. 

Stadion je bio domaćin nekoliko nogometnih utakmica u sezoni [[1. HNL 2008./09.|2008./09.]] Na njemu je domaće utakmice igrala novopromovirana [[NK Croatia Sesvete|Croatia Sesvete]] čiji je stadion, [[Stadion ŠRC Sesvete|ŠRC Sesvete]], smatran neprikladnim za prvoligaški nogomet. 

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni|Stadion ŠRC Kamen-Ingrad ]]
[[Kategorija:NK Kamen Ingrad]]</text>
      <sha1>gd14o9qzbqgw6iwmx2i1e08clx78iln</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Denali</title>
    <ns>0</ns>
    <id>206023</id>
    <revision>
      <id>7447756</id>
      <parentid>7255489</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:09:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-27035-78</username>
        <id>359593</id>
      </contributor>
      <comment>Denali je službeni naziv, pisalo je da je Mount McKinley službeni naziv.</comment>
      <origin>7447756</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1407" sha1="r8jfxwpcvvteb9utytz7gru97iidrrm" xml:space="preserve">{{Dodaj infookvir|planinski vrh}}
[[Datoteka:Mount McKinley and Denali National Park Road 2048px.jpg|300px|mini|Planinski vrh Denali ]]
'''Denali''', poznat i kao '''Mount McKinley''',&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Friedman|first=Lisa|date=January 24, 2025|title=Interior Department says the Gulf of Mexico is now officially known as the Gulf of America'.|url=https://www.nytimes.com/2025/01/24/us/politics/trump-administration-gulf-of-america-change.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250128162900/https://www.nytimes.com/2025/01/24/us/politics/trump-administration-gulf-of-america-change.html|archive-date=January 28, 2025|access-date=January 24, 2025|work=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt; najviši je [[Planina|planinski]] vrh [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog kontinenta]], visok 6194 m. Ime mu je nadjenulo pleme američkih Indijanaca [[Koyukon]]. 

Smješten je na jugu [[Aljaska|Aljaske]], u [[Nacionalni park Denali|Nacionalnom parku Denali]] i nalazi se pod stalnim [[Snijeg|snježnim]] pokrivačem. Službeno ime Mount McKinley, koje službeno nije bilo rabljeno od 2015. do 2025. godine, dobio je 1896. po [[Dodatak:Popis Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|25. predsjedniku]] SAD-a [[William McKinley|Wiliamu McKinleyju]].

== Izvori ==
{{Izvori}}{{mrva-zemlj}}
[[Kategorija:Planine u SAD-u]]
[[Kategorija:Aljaska]]
[[Kategorija:Planinski vrhovi u Sjevernoj Americi]]</text>
      <sha1>r8jfxwpcvvteb9utytz7gru97iidrrm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447802</id>
      <parentid>7447756</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:08:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-27035-78|~2026-27035-78]] ([[User talk:~2026-27035-78|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:MaGaBot|MaGaBot]]</comment>
      <origin>7255489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1404" sha1="ht7zi2f67jws7677rt4ef6q2j7ke3bq" xml:space="preserve">{{Dodaj infookvir|planinski vrh}}
[[Datoteka:Mount McKinley and Denali National Park Road 2048px.jpg|300px|mini|Planinski vrh Denali ]]
'''Denali''', službeno '''Mount McKinley''',&lt;ref&gt;{{Cite web|last=Friedman|first=Lisa|date=January 24, 2025|title=Interior Department says the Gulf of Mexico is now officially known as the Gulf of America'.|url=https://www.nytimes.com/2025/01/24/us/politics/trump-administration-gulf-of-america-change.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20250128162900/https://www.nytimes.com/2025/01/24/us/politics/trump-administration-gulf-of-america-change.html|archive-date=January 28, 2025|access-date=January 24, 2025|work=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt; najviši je [[Planina|planinski]] vrh [[Sjeverna Amerika|sjevernoameričkog kontinenta]], visok 6194 m. Ime mu je nadjenulo pleme američkih Indijanaca [[Koyukon]]. 

Smješten je na jugu [[Aljaska|Aljaske]], u [[Nacionalni park Denali|Nacionalnom parku Denali]] i nalazi se pod stalnim [[Snijeg|snježnim]] pokrivačem. Službeno ime Mount McKinley, koje službeno nije bilo rabljeno od 2015. do 2025. godine, dobio je 1896. po [[Dodatak:Popis Predsjednika Sjedinjenih Američkih Država|25. predsjedniku]] SAD-a [[William McKinley|Wiliamu McKinleyju]].

== Izvori ==
{{Izvori}}{{mrva-zemlj}}
[[Kategorija:Planine u SAD-u]]
[[Kategorija:Aljaska]]
[[Kategorija:Planinski vrhovi u Sjevernoj Americi]]</text>
      <sha1>ht7zi2f67jws7677rt4ef6q2j7ke3bq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gradski stadion Sinj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>208553</id>
    <revision>
      <id>7447597</id>
      <parentid>7411893</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:41:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26755-96</username>
        <id>359559</id>
      </contributor>
      <comment>Dodana referencirana informacija o arhitektonskom autorstvu (temeljeno na dostupnoj projektnoj dokumentaciji)</comment>
      <origin>7447597</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1337" sha1="jg8s9r8bvj91xx4gh4hm57l931ux80j" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime              = Gradski stadion Sinj
| izvorno_ime      = 
| slika            = 
| UEFA             = 
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = [[Sinj]]
| dz               = HRV
| koordinate       = 
| pushpin_map      = Splitsko-dalmatinska županija
| pushpin_label     =
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = 
| izgradnja        = 
| otvoren          = [[2006.]]
| renoviran        = 
| proširen         = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = 
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[NK Junak]]
| kapacitet        = 3096
| teren            = 
| dimenzije        = 
}}
'''Gradski stadion Sinj''' je [[stadion]] u [[Sinj]]u. Otvoren je [[2006.]] godine. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[NK Junak|Junak]], [[nogomet]]ni klub iz Sinja. [[Kapacitet]]a je 3096 mjesta, od kojih je 3075 sjedećih. Prema dostupnoj projektnoj i pravnoj dokumentaciji&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Matijević|url=http://archive.org/details/stadion-velika|title=Stadion ŠRC Kamen-Ingrad – projektna i građevinska dokumentacija (Velika i Sinj, 1999–2004)|date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;, arhitektonsko rješenje stadiona povezuje se s arhitektom Petrom Matijevićem.

[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Šport u Sinju]]
[[Kategorija:NK Junak Sinj]]</text>
      <sha1>jg8s9r8bvj91xx4gh4hm57l931ux80j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447603</id>
      <parentid>7447597</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:48:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/~2026-26755-96|~2026-26755-96]] ([[User talk:~2026-26755-96|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Argo Navis|Argo Navis]]</comment>
      <origin>7411893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="993" sha1="o1qhcq4tjnp82g99wozrdm93vppawlz" xml:space="preserve">{{Infookvir stadion
| ime              = Gradski stadion Sinj
| izvorno_ime      = 
| slika            = 
| UEFA             = 
| nadimak          = 
| prijašnja_imena  = 
| lokacija         = [[Sinj]]
| dz               = HRV
| koordinate       = 
| pushpin_map      = Splitsko-dalmatinska županija
| pushpin_label     =
| cijena_izgradnje = 
| arhitekt         = 
| izgradnja        = 
| otvoren          = [[2006.]]
| renoviran        = 
| proširen         = 
| zatvoren         = 
| srušen           = 
| vlasnik          = 
| upravitelj       = 
| korisnici        = [[NK Junak]]
| kapacitet        = 3096
| teren            = 
| dimenzije        = 
}}
'''Gradski stadion Sinj''' je [[stadion]] u [[Sinj]]u. Otvoren je [[2006.]] godine. Na njemu svoje domaće utakmice igra [[NK Junak|Junak]], [[nogomet]]ni klub iz Sinja. [[Kapacitet]]a je 3096 mjesta, od kojih je 3075 sjedećih.

[[Kategorija:Hrvatski nogometni stadioni]]
[[Kategorija:Šport u Sinju]]
[[Kategorija:NK Junak Sinj]]</text>
      <sha1>o1qhcq4tjnp82g99wozrdm93vppawlz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Humboldtovo sveučilište u Berlinu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>218566</id>
    <revision>
      <id>7447938</id>
      <parentid>7385339</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:30:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447938</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23246" sha1="kxc91qap6o76l8ubugickpio6x38mu1" xml:space="preserve">{{slično|sveučilištu u Berlinu|[[SAD|američko]] sveučilište u [[Arcata, Kalifornija|Arcati, Kalifornija]]|Humboldtovo državno sveučilište}}
{| class=&quot;infobox vcard&quot; style=&quot;font-size:90%; width:21em; text-align:left;&quot;
&lt;tr&gt;&lt;th style=&quot;text-align:center; font-size:120%;&quot; class=&quot;fn n org&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Humboldtovo sveučilište u Berlinu&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;; font-size:100%;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;Humboldt-Universität zu Berlin&lt;/th&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;!--&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;[[Datoteka:Seal of the Humboldt University of Berlin.svg|200px]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;--&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td style=&quot;text-align:center;&quot; colspan=&quot;2&quot;&gt;&lt;hr /&gt;[[latinski]]: ''Alma Universitas Humboldtiana Berolinensis'' &lt;br&gt; (prije: ''Universitas Friderica Gulielma Berolinensis'')''&lt;hr /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osnovano&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[1810.]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Tip:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;javno sveučilište&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Predsjednik:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;Jan-Hendrik Olbertz&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Osoblje:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;419 (2011.)&lt;ref name=&quot;HU_Berlin_Zahlen&quot; /&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Studenti:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;30.061 (WS 2011./2012.)&lt;ref name=&quot;HU_Berlin_Zahlen&quot;&gt;{{cite web |url=http://www.hu-berlin.de/ueberblick/humboldt-universitaet-zu-berlin/daten-und-zahlen/ |titel=Daten und Zahlen zur Humboldt Universität |title=Humboldt-Universität zu Berlin |accessdate=2012-12-14 |language=DE |archive-date=27. siječnja 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130127183942/http://www.hu-berlin.de/ueberblick/humboldt-universitaet-zu-berlin/daten-und-zahlen |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Lokacija:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[Berlin]], [[Njemačka]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Kampus:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;urbani&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Članstvo:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;[[European University Association|EUA]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;th&gt;Web stranica:&lt;/th&gt;&lt;td&gt;http://www.hu-berlin.de&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
|}{{tab-predl|sveučilište}}&lt;!-- pushpin_map = Njemačka Berlin središte --&gt;
[[Slika:Humboldtstatue.jpg|thumb|left|Kip [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]] ispred Humboldtova sveučilišta. Obrati pažnju na španjolski natpis koji ga opisuje kao &quot;drugog otkrivača Kube&quot;.]]
'''Humboldtovo sveučilište u Berlinu''' ([[njemački]] ''Humboldt-Universität zu Berlin''), najstarije [[berlin]]sko [[sveučilište]] koje je 1810. kao '''Sveučilište u Berlinu''' (''Universität zu Berlin'') osnovao liberalni [[Pruska|pruski]] edukacijski reformator i jezikoslovac [[Wilhelm von Humboldt]], čiji je model sveučilišta snažno utjecao na ostala europska i zapadnjačka sveučilišta. Od 1828. nosilo je naziv '''Sveučilište Fridrika Vilima''' (''Friedrich-Wilhelms-Universität''), a poslije i '''Universität unter den Linden'''. Godine 1949. promijenilo je svoj naziv u ''Humboldt-Universität'' u čast njegova osnivača [[Wilhelm von Humboldt|Wilhelma]] i njegova brata naturalista [[Alexander von Humboldt|Alexandera von Humboldta]].

==Povijest==
[[Slika:WvHumboldt a.jpg|thumb|upright|150px|left|Spomenik Wilhelmu von Humboldtu ispred glavne zgrade. Umjetnik: Paul Otto]]
Prvi semestar na novoosnovanom Berlinskom sveučilištu počeo je 1810. godine s 256 studenata i 52 predavača na fakultetima prava, medicine, teologije i filozofije. Sveučilište je bilo dom mnogim njemačkim velikim misliocima prošla dva stoljeća, a među njima se ističu filozof subjektivnog idealizma [[Johann Gottlieb Fichte]], teolog [[Friedrich Schleiermacher]], filozof apsolutnog idealizma [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|G.W.F. Hegel]], romantičarski pravni teoretičar [[Friedrich Karl von Savigny|Savigny]], filozof pesimizma [[Arthur Schopenhauer]], filozof objektivnog idealizma [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|Friedrich Schelling]], kulturni kritičar [[Walter Benjamin]] i slavni fizičari [[Albert Einstein]] i [[Max Planck]]. Utemeljitelji marksističke teorije [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]] pohađali su sveučilište kao i pjesnik [[Heinrich Heine]], njemački ujedinitelj [[Otto von Bismarck]], osnivač [[Komunističke partije Njemačke]] [[Karl Liebknecht]], [[Afroamerikanci|afroamerički]] [[panafrikanizam|panafrikanist]] [[W. E. B. Du Bois]] i europski ujedinitelj [[Robert Schuman]], kao i utjecajan kirurg [[Johann Friedrich Dieffenbach]] u ranoj polovici 1800-ih. Sveučilište je dom 29 dobitnika [[Nobelova nagrada|Nobelove nagrade]].

Struktura njemačkih istraživačko-intenzivnih sveučilišta poput Humboldtova poslužila je kao model za institucije poput [[Johns Hopkins|Johnsa Hopkinsa]].

==Proširenje==
[[Slika:Berlin Universitaet um 1850.jpg|thumb|200px|rigt|Berlinsko sveučilište 1850.]]
Uz snažno utvrđivanje tradicionalnih predmeta poput prirodoslovlja, prava, filozofije, povijesti, teologije i medicine, Berlinsko sveučilište razvilo se kako bi obuhvatilo brojne nove znanstvene discipline. [[Alexander von Humboldt]], brat osnivača Williama, promovirao je novo učenje. Konstrukcijom modernih istraživačkih objekata u drugoj polovici 19. stoljeća započelo je poučavanje prirodnih znanosti. Slavni istraživači poput kemičara Augusta Wilhelma Hofmanna, fizičara [[Hermann von Helmholtz|Hermanna von Helmholtza]], matematičara [[Ernst Eduard Kummer|Ernsta Eduarda Kummera]], [[Leopold Kronecker|Leopolda Kroneckera]], [[Karl Weierstrass|Karla Weierstrassa]], fizičara [[Johannes Peter Müller|Johannesa Petera Müllera]], [[Albrecht von Graefe|Albrechta von Graefea]], [[Rudolf Virchow|Rudolfa Virchowa]] i [[Robert Koch|Roberta Kocha]], pridonijeli su znanstvenoj slavi Berlinskog sveučilišta.

Tijekom ovog perioda proširenja Berlinsko se sveučilište postupno širilo kako bi inkorporiralo druge prethodno odvojene fakultete u Berlinu. Primjer toga bili su [[Charité]], Pépinière i Collegium Medico-chirurgicum. Kralj [[Friedrich I.]] izgradio je 1717. godine [[karantena|karantensku]] kuću za borbu protiv [[kuga|kuge]] na gradskim vratima koju je 1727. ponovo blagoslovio &quot;kralj vojnik&quot; [[Friedrich Wilhelm]]: &quot;Es soll das Haus die Charité&quot; (Ovo je kuća milosrđa). To je mjesto do 1829. postalo medicinski kampus Berlinskog sveučilišta, te je ostalo tako do 1927. kad je konstruirana nova moderna Sveučilišna bolnica.

Berlinsko sveučilište utemeljilo je 1810. zbirku nacionalne povijesti koja je do 1889. zahtijevala zasebnu zgradu koja je kasnije postala [[Museum für Naturkunde]]. Već postojeća škola Tierarznei osnovana 1790. godine i apsorbirana u sveučilište, formirala je 1934. godine bazu za Veterinarski fakultet (Grundstock der Veterinärmedizinischen Fakultät). Landwirtschaftliche Hochschule Berlin (Visoka poljodjelska škola) osnovana 1881. pridružena je Poljoprivrednom fakultetu Sveučilišta.

==Treći Reich==
[[Slika:Bundesarchiv Bild 146-2006-0130, Berlin, Humboldt Universität.jpg|thumb|Sveučilište 1938. godine]]
Nakon 1933. sva su njemačka sveučilišta transformirana u [[nacizam|nacističke]] edukacijske institucije. Upravo je iz knjižnice Humboldtova sveučilišta uzeto otprilike 20.000 [[knjiga]] koje su pisali &quot;degenerativni&quot; i [[Widerstand|protivnici režima]] kako bi bile [[nacističko spaljivanje knjiga|spaljene]] [[10. svibnja]] iste godine na Opernplatzu (sada [[Bebelplatz]]) tijekom demonstracija pod zaštitom [[SA]] prilikom koje je svoj govor održao i [[Joseph Goebbels]]. Spomenik na taj događaj danas se nalazi u centru trga i sastoji se od staklene ploče, koja se otvara na podzemnu bijelu prostoriju s praznim policama za 20.000 svezaka, i ploče koja nosi epigraf iz djela [[Heinrich Heine|Heinricha Heinea]] iz 1820. godine: &quot;Das war ein Vorspiel nur, dort wo man Bücher verbrennt, verbrennt man am Ende auch Menschen&quot; (&quot;Ovo je bila samo predigra. Gdje god netko spaljuje knjige, na kraju će spaljivati i ljude.&quot;).

[[Zakon o povratku profesionalne civilne službe|Zakonom o povratku profesionalne civilne službe]] (njemački &quot;Gesetzes zur Wiederherstellung des Berufsbeamtentums&quot;) tijekom 1933./1934. otpušteno je 250 [[judaizam|židovskih]] profesora i zaposlenika, a brojni doktorati su povučeni. Studenti i nastavnici te politički protivnici nacizma izbačeni su sa sveučilišta i često deportirani. Tijekom toga vremena nacisti su otpustili gotovo jednu trećinu sveg osoblja.
[[Slika:Berlin-Mitte Humboldt-Uni 05-2014.jpg|thumb|220px|left|Univerzitet Humboldt u [[Berlin]]u.]]

==Ponovno otvaranje==
[[Slika:Bundesarchiv Bild 183-08833-0003, Berlin, Humboldt-Universität, Chemie-Institut, Ruine.jpg|thumb|Bombom oštećena soba Kemijskog instituta Sveučilišta (Chemischen Institut der Universität), 1950.]]
[[Sovjetska vojna uprava u Njemačkoj]] (SMAD) naredila je (Befehl-Nr. 4) otvaranje sveučilišta u siječnju 1946. SMAD je želio redizajnirano Berlinsko sveučilište prema sovjetskom modelu, no ipak su inzistirali na &quot;otvaranju&quot;, a ne na &quot;ponovnom otvaranju&quot; zbog političkih razloga. Predsjednik Njemačke centralne uprave za nacionalno obrazovanje (DZVV) Paul Wandel u svojem obraćanju [[29. siječnja]] [[1946.]] na ceremoniji otvaranja izrekao je: &quot;Govorim o novom otvaranju, ne o ponovnom otvaranju sveučilišta. [...] Berlinsko sveučilište mora zapravo u potpunosti biti na novo započeto. Oni imaju sliku o starom sveučilištu koje bi trebalo nastaviti raditi. Ono što je ostalo od njega je jedan ostatak biljke.&quot; Poučavanje je ograničeno na sedam odjela koji su djelovali u ponovo otvorenim, ratom oštećenim zgradama, a mnogi predavači bili su mrtvi ili nestali. No do zimskog semestra 1946. ponovo je otvoren Fakultet ekonomskih i edukacijskih znanosti.

Tijekom tog vremena na sveučilištu je pokrenut jedan od mnogih radničko-seljačkih fakulteta (njemački Arbeiter-und-Bauern-Fakultät) koji je bio edukacijski program namijenjen mladim ljudima politički ili rasno progonjenima s preddiplomskih studija za vrijeme [[nacistička Njemačka|nacističke Njemačke]]. Ovaj program je postojao na Berlinskom sveučilištu sve do 1962.

==Podjele sveučilišta==
[[Slika:Bundesarchiv Bild 183-S92636, Berlin, Humboldt-Universität, Hauptgebäude, Ruine.jpg|thumb|Berlinsko sveučilište, 1950.]]
Sukob Istoka i Zapada u poslijeratnoj Njemačkoj doveo je do rastućeg komunističkog utjecaja na sveučilištu. Kako je taj utjecaj bio kontroverzan, izazvao je snažne proteste u studentskom tijelu i na fakultetu. Sovjetska [[tajna policija]] [[NKVD]] provela je uhićenja u ožujku 1947. kao odgovor na proteste. Sovjetski vojni sud u [[Berlin-Lichtenberg]]u presudio je da su studenti bili upleteni u formaciju &quot;pokreta otpora na Sveučilištu u Berlinu&quot; kao i da su krivi za špijunažu, te su osuđeni na 25 godina prisilnog rada. Od 1945. do 1948. uhićeno je i privedeno 18 drugih studenata i profesora, mnogi se nisu vratili tjednima dok su neki odvedeni u [[Sovjetski Savez]] i [[smrtna kazna|pogubljeni]].

U proljeće 1948. nakon što je povučeno nekoliko sveučilišnih studenata s nepravilnostima prilikom prijma, opozicija je zahtijevala Slobodno sveučilište. Studenti, uz posebnu potporu Amerikanaca, novine [[Der Tagesspiegel]] i gradonačelnik [[Ernst Reuter]] osnovali su [[Slobodno sveučilište u Berlinu]] u [[Dahlem]]u (dijelu američkog sektora). Ovo je sveučilište bilo blisko studentskoj misli o tome kakvi su bili osnivački ideali slobode poučavanja i istraživanja. Uz latinski moto &quot;Veritas - Iustitia - Libertas&quot; (istina, pravda, sloboda) ideološka udaljenost od starog komunistički dominiranog Sveučilišta u Berlinu simultano je izražena sa stilističkim tiskom (s Berlinom kao bakljom slobode) radi pamćenja njihove tradicije. Desetljećima duga podjela grada na Istočni i Zapadni Berlin konačno je trajno cementirala podjelu na dva neovisna sveučilišta.

==Istočna Njemačka==
Godine 1946. sveučilište je ponovo otvoreno. Sovjetska administracija ubrzo je preuzela nadzor nad sveučilištem otpremivši sve studente koji se nisu priklonili komunističkoj ideologiji. Reakcija na to zbila se 1948. kad je osnovano Slobodno sveučilište u Berlinu u zapadnom dijelu grada. Komunistička partija natjerala je 1949. godine sveučilište da promijeni svoj naziv. Sve do pada istočnonjemačkog režima 1989. godine Humboldtovo sveučilište ostalo je pod tijesnim ideološkim nadzorom [[Sozialistische Einheitspartei Deutschlands]] (Socijalističke jedinstvene partije Njemačke) ili SED-a koji je, rigoroznom selekcijom studenata prema njihovoj priklonosti partijskoj liniji, osigurao da se ne pojavi nijedna demokratska opozicija na sveučilišnim kampusima. Komunistički izabrani studenti i nastavnici nisu sudjelovali u bilo kojem stupnju u istočnonjemačkom demokratskom pokretu za ljudska prava 1989. te su izabrali kontroverznog člana SED-a i bivšeg [[Stasi]]jevog špijuna [[Heinrich Fink|Heinricha Finka]] kao direktora Sveučilišta krajem 1990. godine.
[[Slika:Berlin-Mitte Bebelplatz1 05-2014.jpg|thumb|250px|Kraljevska knjižnica, sada sjedište Pravnog fakulteta.]]
[[Slika:Naturkundemuseum Berlin.jpg|250px|thumb|[[Humboldtov muzej]], najveći muzej prirodne povijesti u Njemačkoj.]]

==Danas==
Nakon ujedinjenja Istočne i Zapadne Njemačke sveučilište je doživjelo radikalno restrukturiranje te su svi profesori morali ponovo pristupiti natječaju za svoje profesure. Fakultet je uvelike zamijenjen zapadnonjemačkim profesorima među kojima su bili renomirani znanstvenici poput povjesničara umjetnosti [[Horst Bredekamp|Horsta Bredekampa]] i povjesničara [[Heinrich August Winkler|Heinricha Augusta Winklera]]. Danas je Humboldtovo sveučilište državno sveučilište s velikim brojem studenata (37.145 u 2003. godini, a među njima više od 4.662 stranih studenata) oblikovano prema modelu zapadnonjemačkih sveučilišta i poput svojeg dvojnika [[Slobodno sveučilište u Berlinu|Slobodnog sveučilišta u Berlinu]].

Glavna zgrada sveučilišta nalazi se u centru Berlina na bulevaru [[Unter den Linden]]. Zgrada je podignuta na zapovijed kralja Friedricha II. koji je to učinio za svog mlađeg brata [[princ Henrik od Pruske|princa Henrika od Pruske]]. Većina instituta smještena je u centru oko glavne zgrade osim prirodoslovnih instituta koji se nalaze u [[Adlershof]]u na jugu Berlina. Sveučilište nastavlja služiti njemačkom društvu.

==Knjižnica==
Jednom kad se Kraljevska knjižnica pokazala nedostatnom, otvorena je nova knjižnica 1831. koja je u početku bila smještena na nekoliko privremenih lokacija. U razdoblju od 1871. do 1874. izgrađena je nova zgrada knjižnice prema dizajnu arhitekta [[Paul Emanuel Spieker|Paula Emanuela Spiekera]]. Godine 1910. zbirka je preseljena u zgradu [[Berlinska državan knjižnica|Berlinske državne knjižnice]]. Tijekom [[Weimarska Republika|Weimarskog perioda]] knjižnica je sadržavala 831.934 svezaka (1930.) te je stoga bila jedna od vodećih sveučilišnih knjižnica u Njemačkoj u to vrijeme. Tijekom [[nacističko spaljivanje knjiga|nacističkog spaljivanja knjiga]] 1933. nije spaljena niti jedan svezak iz sveučilišne knjižnice. Gubitak tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] je također bio relativno neznatan. Stoga se knjižnična zbirka pokazala vrlo homogenom čak i danas. Godine 2003. knjige iz područja prirodoslovlja iseljene su i premještene na novoosnovanu knjižnicu na kampusu [[Adlershof]], koji je u potpunosti posvećen isključivo prirodnim znanostima. Budući da su premise Državne knjižnice morale biti oslobođene 2005. planira se izgradnja nove zgrade knjižnice pored glavne zgrade u centru Berlina. &quot;Jacob und Wilhelm Grimm-Zentrum&quot; bit će dovršen 2009. godine. U međuvremenu zbirka se još jednom čuva na privremenoj lokaciji. Ukupno sveučilišna knjižnica posjeduje oko 6,5 milijuna svezaka i 9000 časopisa i novina, te je jedna od najvećih sveučilišnih knjižnica u Njemačkoj. Za usporedbu Knjižnica Elemra Holmesa Bobsta na [[Sveučilište u New Yorku|Sveučilištu u New Yorku]] sadrži približno 4,5 milijuna svezaka.

==Poznati alumni, profesori i doceni==
*[[Azmi Bishara]] (1956.), arapsko-izraelski političar. 
*[[Bruno Bauer]] (1809. – 1882.), teolog, biblijski kritičar i filozof
*[[Jurek Becker]] (1937. – 1997.), pisac ([[Jakob Lažljivac]])
*[[Otto von Bismarck]] (1815. – 1898.), prvi njemački kancelar
*[[Dietrich Bonhoeffer]] (1906. – 1945.), teolog i sudionik pokreta otpora
*[[Max Born]] (1882. – 1970.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1954.
*[[Walther Bothe]] (1891. – 1957.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1953.
*[[Alexander Braun]] (1805. – 1877.), botaničar
*[[Ernst Cassirer]] (1874. – 1945.), filozof
*[[Adelbert von Chamisso]] (1781. – 1838.), prirodoslovac i pisac
*[[Wilhelm Dilthey]] (1833. – 1911.), filozof
*[[W. E. B. Du Bois]] (1868. – 1963.), afroamerički aktivist i znanstvenik
*[[Paul Ehrlich]] (1854. – 1915.), liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu iz 1908.
*[[Albert Einstein]] (1879. – 1955.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1921.
*[[Friedrich Engels]] (1820. – 1895.), novinar i filozof
*[[Ludwig Andreas Feuerbach]] (1804. – 1872.), filozof
*[[Johann Gottlieb Fichte]] (1762. – 1814.), filozof
*[[Hermann Emil Fischer]] (1852. – 1919.), osnivač moderne biokemije, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju iz 1902.
*[[Werner Forßmann]] (1904. – 1979.), liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu iz 1956.
*[[James Franck]] (1882. – 1964.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1925.
*[[Ernst Gehrcke]] (1878. – 1960.), eksperimentalni fizičar
*[[Jacob Grimm]] (1785. – 1863.), jezikoslovac i književni kritičar
*[[Wilhelm Grimm]] (1786. – 1859.), jezikoslovac i književni kritičar
*[[Fritz Haber]] (1868. – 1934.), kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju iz 1918.
*[[Otto Hahn]] (1879. – 1968.), kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju iz 1944.
*[[William Reginald Halliday|Sir William Reginald Halliday]] (1886. – 1966.), [[pročelnik (sveučilište)|pročelnik]] [[Kraljevski koledž u Londonu|Kraljevskog koledža u Londonu]] (1928. – 1952.)
*[[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]] (1770. – 1831.), filozof
*[[Heinrich Heine]] (1797. – 1856.), pisac i pjesnik
*[[Werner Heisenberg]] (1901. – 1976.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1932.
*[[Hermann von Helmholtz]] (1821. – 1894.), liječnik i fizičar
*[[Gustav Hertz]] (1887. – 1975.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1925.
*[[Heinrich Hertz]] (1857. – 1894.), fizičar
*[[Abraham Joshua Heschel]] (1907. – 1972.) rabin, filozof i teolog 
*[[Jacobus Henricus van 't Hoff]] (1852. – 1911.), kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju iz 1901.
*[[Christoph Wilhelm Hufeland]] (1762. – 1836.), osnivač makrobiotike
*[[Wilhelm von Humboldt]] (1767. – 1835.), političar, jezikoslovac i osnivač sveučilišta
*[[Alexander von Humboldt]] (1769. – 1859.), prirodoslovac
*[[Vatroslav Jagić]] (1838. – 1923.), slavist
*[[Robert Koch]] (1843. – 1910.), liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu iz 1905.
*[[Albrecht Kossel]] (1853. – 1927.), liječnik, dobitnik Nobelove nagrade za medicinu iz 1910.
*[[Arnold von Lasaulx]] (1839. – 1886.) [[mineralog]] i [[petrografija|petrograf]]
*[[Max von Laue]] (1879. – 1960.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1914.
*[[Wassily Leontief]] (1905. – 1999.), ekonomist, dobitnik Nobelove nagrade za ekonomiju iz 1973.
*[[Karl Liebknecht]] (1871. – 1919.), socijalistički političar i revolucionar
*[[Herbert Marcuse]] (1898. – 1979.), filozof
*[[Karl Marx]] (1818. – 1883.), filozof
*[[Ernst Mayr]] (1904. – 2005.), biolog
*[[Lise Meitner]] (1878. – 1968.), fizičar, dobitnik nagrade Enrico Fermi iz 1966.
*[[Felix Mendelssohn|Felix Mendelssohn Bartholdy]] (1809. – 1847.), kompozitor
*[[Theodor Mommsen]] (1817. – 1903.), povjesničar, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1902.
*[[Max Planck]] (1858. – 1947.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1918.
*[[Leopold von Ranke]] (1795. – 1886.), povjesničar
*[[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling]] (1775. – 1854.), filozof
*[[Friedrich Daniel Ernst Schleiermacher]] (1768. – 1834.), filozof
*[[Bernhard Schlink]] (1992.), pisac, ''Der Vorleser'' ([[Čitatelj]])
*[[Menachem Mendel Schneerson]] (1902. – 1994.), rabin, filozof i teolog
*[[Arthur Schopenhauer]] (1788. – 1860.), filozof
*[[Erwin Schrödinger]] (1887. – 1961.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1933.
*[[Georg Simmel]] (1858. – 1918.), filozof i sociolog
*[[Joseph B. Soloveitchik]] (1903. – 1993.), rabin, filozof i teolog
*[[Werner Sombart]] (1863. – 1941.), filozof, sociolog i ekonomist
*[[Hans Spemann]] (1869. – 1941.), biolog, dobitnik Nobelove nagrade za fiziologiju iz 1935.
*[[Max Stirner]] (1806. – 1856.), filozof
*[[Kurt Tucholsky]] (1890. – 1935.), pisac i novinar
*[[Rudolf Virchow]] (1821. – 1902.), liječnik i političar
*[[Karl Weierstrass]] (1815. – 1897.), matematičar
*[[Wilhelm Heinrich Westphal]] (1882. – 1978.), fizičar
*[[Wilhelm Wien]] (1864. – 1928.), fizičar, dobitnik Nobelove nagrade za fiziku iz 1911.
*[[Ulrich von Wilamowitz-Moellendorff]] (1848. – 1931.), filolog
*[[Richard Willstätter]] (1872. – 1942.), kemičar, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju iz 1915.

==Organizacija==
Sveučilište čini 11 fakulteta:

* [[Pravo|Pravni]] fakultet
* Fakultet [[poljoprivrede]] i [[hortikulture]]
* [[Prirodne znanosti|Prirodoslovni]]-[[matematika|matematički]] fakultet I ([[biologija]], [[kemija]], [[fizika]])
* [[Prirodne znanosti|Prirodoslovni]]-[[matematika|matematički]] fakultet II ([[geografija]], [[računarstvo]], [[matematika]], [[psihologija]])
* [[Charité]] – Berlinsko sveučilište [[medicina|medicine]]
* [[Filozofija|Filozofski]] fakultet I ([[filozofija]], [[povijest]], europska [[etnologija]], odsjek za [[književnost]] i [[informatika|informatiku]])
* [[Filozofija|Filozofski]] fakultet II ([[književnost]], [[lingvistika]], [[skandinavistika]], [[romanski jezici|romanske]] književnosti, engleski i [[američki studiji]], [[slavistika]], [[klasična filologija]])
* [[Filozofija|Filozofski]] fakultet III ([[društvene znanosti]], [[kulturologija]]/umjetnosti, azijsko/afrički studiji (uključuje [[arheologija|arheologiju]]), [[rodni studiji]])
* [[Filozofija|Filozofski]] fakultet IV ([[znanost o sportu]], [[fizikalna medicina i rehabilitacija|rehabilitacijski]] studiji, [[edukacija]], [[upravljanje kvalitetom]] u [[edukacija|edukaciji]])
* [[Teološki]] fakultet
* Fakultet [[ekonomija|ekonomije]] i [[poslovna administracija|poslovne administracije]]

Postoje i dva neovisna instituta (Zentralinstitute) koja su također dio sveučilišta:
* [[Centar za britanske studije]] (njemački: Großbritannienzentrum)
* [[Museum für Naturkunde]] (Muzej povijesti prirode)

==Točke interesa==
* [[Späth-Arboretum]]

==Više informacija==
* [[Popis sveučilišta u Berlinu]]
* [[Charité]]
* [[Slobodno sveučilište u Berlinu]]
* [[Tehničko sveučilište u Berlinu]]
* [[Berlinsko sveučilište umjetnosti]]
* [[Humboldtov muzej]]

==Vanjske poveznice==
{{izvori|30em}}
*[http://www.hu-berlin.de/ Web stranice Humboldtovo sveučilišta u Berlinu] {{de icon}} {{eng oznaka}}

{{coord|52|31|05|N|13|23|36|E|region:DE-BE_type:edu|display=title}}

[[Kategorija:Njemačka sveučilišta‎]]
[[Kategorija:Berlin]]</text>
      <sha1>kxc91qap6o76l8ubugickpio6x38mu1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kings Age</title>
    <ns>0</ns>
    <id>221548</id>
    <revision>
      <id>7447811</id>
      <parentid>6383496</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T04:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Sreejithk2000</username>
        <id>64005</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>([[c:GR|GR]])  [[File:Богатырь.jpg]] → [[File:Bogatyr by V.Vasnetsov (1870).jpg]] File:Богатырь.jpg merged with File:Bogatyr by V.Vasnetsov (1870).jpg</comment>
      <origin>7447811</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6583" sha1="ox1xyaf3dm1t675o7as195cortubh7y" xml:space="preserve">{{Videoigra
|naslov= Kings Age
|slika= Kings Age logo.gif
|opis= Kings Age logo
|proizvođač= [[Gameforge]]
|izdavač= Gameforge
|žanr igre= on-line [[browser]] igra
|zahtjevi= bilo kakav web preglednik
}}
'''Kings Age''' ([[hrvatski jezik|hr.]] '''''Doba kraljeva''''') je on-line [[strateška računalna igra]] koja se igra u [[web preglednik]]u. Igra je tematski, vremenski i prostorno smještena u doba [[križarski ratovi|križarskih ratova]]. Kings Age svijet je podijeljen na 4 svijeta (servera). Svaki svijet je podijeljen na polja koja mogu postati teritorijom nekog kraljevstva. Igru je proizvela kompanija ''Gameforge''. Igra se odlikuje odličnom grafikom, brzinom, jednostavnošću i zabavnošću.

== Osnovne komponente ==
Igra je srodna [[Ikariam]]u po općoj mehanici, ali se razlikuje po svojim komponentama. Igrač se prvo mora skoncentrirati na resurse i gradnju kraljevstva, a zatim na vojsku. Sve komponente mora uskladiti, što će polučiti uspjeh u igri. Osnovne komponente su:

=== Materijali ===
Materijal je najvažnija komponenta igre. Materijali koji se koriste su:
# Drvo, osnovni materijal za gradnju, izradu alata i oružja, prikupljate ga iz šuma u kraljevstvu, a obrađuje se u pilani;
# Kamen, materijal za gradnju i treniranje vojnih trupa, kopate ga i obrađujete u kamenolomima;
# Željezo, materijal za izradu kvalitetnog oružja, oklopa i štitova, crpite ga iz planina u rudnicima;
# Žito, služi za prehranu stanovništva i vojske, uzgojite ga na plodnom tlu vašeg kraljevstva, sameljite ga kod mlinara;
# Zlatnici, potrebni za upravljanje novim područjima i postavljanje grofova na njihovo čelo, a kuju se u kovnici;
# Krune, poboljšani procesi i opcije igre, a kupujete ih stvarnim novcem (putem kreditne kartice, ''[[PayPal]]a'' ili mobitela). (Kings Age Premium)
&lt;center&gt;'''''Kings Age - osnovi'''''&lt;/center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Gelugu (coconut wood) in Klaten, Java.jpg|Drvo, osnovni građevni materijal, bez kog vaše kraljevstvo ne može
Datoteka:Cozuelos Iglesia Piedra.JPG|Kamen, koristi se za gradnju većih građevina i treniranje vojnih trupa
Datoteka:Banded iron formation.png|Željezo, bez kog nema kvalitetnog oružja
Datoteka:Assorted grains.jpg|Žito, od plodnih ravnica vašeg kraljevstva do građanskih trpeza
Datoteka:From ''The Peasants' Feast'', May and June.jpg|Građani, radna snaga bez koje kraljevstvo ne može funkcionirati
Datoteka:Hayez, Fracesco - Crusaders Thirsting near Jerusalem - 1836-50.jpg|Vojska, bez koje kraljevstvo ne može opstati
Datoteka:Coins lot.jpg|Zlatnici, bez novca ne možete ništa
Datoteka:Sceptre and Orb and Imperial Crown of Austria.jpg|Krune, sve bolje funkcionira s njima.
&lt;/gallery&gt;

=== Grad ===
Grad je uporište kraljevstva i njegovog gospodarstva. Prve građevine su dvorac, kamenolom, rudnik željeza, pilana i mlinar. Iz dvorca upravljate svim ostalim građevinama, unaprjeđujete ih ili rušite. Možete graditi više građevina odjednom, ali za više od dvije odjednom trošite dodatne resurse. Građevine je stalno potrebno proširivati kao bi što bolje i brže funkcionirale, te zapošljavale što više građana. Građana možete zaposliti onoliko koliko ih možete prehraniti. Izgradnja svake građevine ima određene preduvjete.

Zatim je potrebno izgraditi skladište kako bi se resursi čuvali, ali kada se ono napuni sav višak propada. Zato ga je stalno potrebno proširivati. Tu su resursi sigurni od propadanja, ali ne i od krađe. Zato je potrebno izgraditi sklonište. Tu ćete skriti nešto resursa koji će ostati kod vas i nakon napada, a sve ostalo vaš napadač može zaplijeniti, pa je i sklonište potrebno stalno nadograđivati.

Izgradnja vojarne postaje nužna. U dobu stalnih ratova i slave, i vama je potrebna jaka vojska. Istražite i obučite različite vrste jedinica i ratnih strojeva i pripremite ih za pohod. Izgradite zid oko grada kako bi ga zaštitili od stalnih upada neprijatelja. Izgradnja zida traje dugo i košta mnogo, ali je nužna za opstanak kraljevstva. 

Podignite staje i u njima uzgojite magarce, kako bi osigurali lakši i brži promet u kraljevstvu. Magarci su vam potrebni i za trgovinu koja se odvija u živopisnom marketu. Nakon što ga izgradite, stalno ga proširujte kako bi mogli što više trgovati. Gradnjom alkemičarevog laboratorija započinjete potragu za ''Kamenom Mudraca'' i pritome dolazite do nevjerojatnih otkrića. 

Rezidenciju izgradite za grofove koji će upravljati okruzima i administrirati kraljevstvom. Za to su im potrebni zlatnici koji se izrađuju u kovnici. Što više proširujete kovnicu, više radnika možete zaposliti i tako proizvesti više zlatnika. Naposljetku, kada sve građevine izgradite do maksimuma, možete podići spomenik Svojoj Kraljevskoj Slavi, koji jača utvrđenost vašeg grada za 50%.

=== Vojska ===
Vojsku igrač obučava u vojarni. Sastoji se od [[pješaštvo|pješaštva]], [[konjica|konjice]] i bojnih strojeva. Sva vojska treba hranu. Prvo određeni tip jedinice morate istražiti, tj. otkriti, a zatim je možete trenirati. Vojne jedinice mogu biti:
* Pješaštvo:
# Štitonoše, koje ne obučavate, već oni služe vojsci kao sluge;
# Templari, ratnici s mačevima i štitovima:
# Plemići, templari sa štitovima; 
# Berserci, ratnici sa sjekirom;
# Strijelci, pogodni i za opsadu i za odbranu gradova;
* Konjica:
# Špijuni, koriste se za otkrivanje vojne i gospodarske moći protivnika, a ne služe u borbi;
# Križari, brzi i snažni, neophodni za pljačkaški pohod:
# Crni vitezovi, najjače jedinice, šutljivi i bez slabosti, ali cijena čak i jednog crnog viteza je ogromna;
* Bojni strojevi: 
# Ovnovi za proboj, velike i razorne snage, ali vrlo spori i
# Trebušei, ruše i zidine i zgrade, ali se ne mogu braniti sami.
* Grof, upravitelj okruga i vojskovođa.
&lt;center&gt;'''''Kings Age - vojska'''''&lt;/center&gt;
&lt;gallery&gt;
Datoteka:Knight Santiago.png|Pješaštvo, osnovna i najbrojnija vrsta jedinica
Datoteka:Bogatyr by V.Vasnetsov (1870).jpg|Konjica, jaka, brza i skupa vrsta jedinica
Datoteka:Trebuchet Scheme.svg|Bojni strojevi, neophodni za opsadu
Datoteka:Albrecht Duerer- Paumgartner Altar - right wing.JPG|Grofovi, plemeniti vojskovođe vašeg kraljevstva
&lt;/gallery&gt;

===Tehnologija===
Tehnologija je komponenta igre koja se ogleda u građenju i proširivanju građevina u gradovima, i to tako što za gradnju svake građevine postoje određeni preduvjeti. Ti preduvjeti jesu neke druge građevine proširene do određenog nivoa. Tek kada su ti uvjeti ispunjeni moguće je graditi željenu građevinu. 


[[Kategorija:Strateške videoigre]]</text>
      <sha1>ox1xyaf3dm1t675o7as195cortubh7y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Margečan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>223026</id>
    <revision>
      <id>7447682</id>
      <parentid>7306052</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:25:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ptrnc7965</username>
        <id>332004</id>
      </contributor>
      <origin>7447682</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1748" sha1="hquunccor4kyqxmxukgxmfsero4mxww" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Margečan
|vrsta            = naselje
|slika            = Crkva Margecan.jpg
|opis slike       = Crkva sv. Margarete
|županija         = {{Z+X|VŽŽ}}
|općina           = [[Ivanec]]
|najbliži grad    = [[Varaždin]]
|površina         = 4,2
|visina           = 235
|z. širina        = 46.215
|z. dužina        = 16.229
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 390
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 42242 Radovan
|pozivni broj     = +385 (0)42
|autooznaka       = VŽ
|web              = 
|bilješke         = 
}}
'''Margečan''' je [[naselje]] u [[Hrvatska|Republici Hrvatskoj]] u [[Varaždinska županija|Varaždinskoj županiji]]. 

== Zemljopis ==

Administrativno je u sastavu [[grad]]a [[Ivanec|Ivanca]]. Naselje se proteže na površini od 4,22 [[četvorni metar|km²]]. 

== Stanovništvo ==

Prema popisu stanovništva iz [[2001.]] godine u Margečanu živi 405 stanovnika i to u 115 kućanstava. [[Gustoća naseljenosti]] iznosi 95,97 st./km².

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Margečan |p1857=200 |p1869=244 |p1880=243 |p1890=293 |p1900=297 |p1910=331 |p1921=360 |p1931=426 |p1948=508 |p1953=518 |p1961=493 |p1971=467 |p1981=386 |p1991=402 |p2001=405 |p2011=384 |p2021=390 |napomena=Do 1971. iskazivano pod imenom Margečani. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
==Znamenitosti==
* [[Crkva svete Margarete Margečan]]
== Šport ==
* [[NK Mladost Margečan]]
==Izvori==
{{izvori}}

{{mrva-naselje_hr}}
{{Gradska naselja Ivanca}}
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Ivanca]]</text>
      <sha1>hquunccor4kyqxmxukgxmfsero4mxww</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Borac Banja Luka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>225376</id>
    <revision>
      <id>7447760</id>
      <parentid>7297747</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:18:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi */</comment>
      <origin>7447760</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8952" sha1="tgchi4umihz37yihtsi3wbdj4ttug7a" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = FK Borac Banja Luka
| slika              = FK Borac Banja Luka.svg
| puno ime           = Fudbalski klub Borac Banja Luka
| nadimak            = ''Crveno plavi'', ''Velikan iz Platonove''
| godina osnivanja   = [[1926.]]
| igralište          = [[Gradski stadion Banja Luka]]
| navijači           = [[Lešinari]]
| kapacitet stadiona = 9730&lt;ref&gt;http://www.fkborac.net/sajt/stadion/?lang=lat&lt;/ref&gt;
| predsjednik        = [[Goran Lukić]]
| trener             = [[Vinko Marinović]]
| liga               = [[Premijer nogometna liga BiH|Premijer liga BiH]]
| sezona             = [[Nogometna Premijer liga BiH 2024./25.|2024./25.]]
| plasman            = 2.
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1 = _borac2425h
|pattern_b1   = _borac2425h
|pattern_ra1  = _borac2425h
|pattern_sh1  = _redbottomthin
|pattern_so1  = _thin_stripe_whitel
| leftarm1    = 0000D8
| body1       = 0000D8
| rightarm1   = 0000D8
| shorts1     = 0000FF
| socks1      = FF0000
| pattern_la2 = _borac2425a
| pattern_b2  = _borac2425a
| pattern_ra2 = _borac2425a
| pattern_sh2 =
| pattern_so2 = _thin_stripe_navyl
| leftarm2    = FFFFFF
| body2       = FFFFFF
| rightarm2   = FFFFFF
| shorts2     = ffffFF
| socks2      = FFFFFF
| pattern_la3 =
| pattern_b3  =
| pattern_ra3 =
| pattern_sh3 =
| pattern_so3 =
| leftarm3    =
| body3       =
| rightarm3   =
| shorts3     =
| socks3      =
}}

'''FK Borac''' je [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] [[nogomet]]ni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], a nastupa u [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Borac je u svojoj povijesti 14 puta igrao i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu 1990./91.|Prvu saveznu ligu Jugoslavije]] (najbolji plasman 4. mjesto), a najveći uspjesi ovoga kluba su osvajanje kupa maršala Tita 1988. godine, [[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropskog kupa]] 1992. godine, kupa Bosne i Hercegovine 2010. godine, te prvenstva Bosne i Hercegovine 2011., 2021. i 2024. godine. Tradicionalna boja kluba je crveno-plava. Svoje utakmice igra na Gradskom stadionu u Banjoj Luci, a najvjernija skupina navijača koja ga prati nosi naziv Lešinari.

== Povijest ==

Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali u gostionici „Putnik“ u Banjoj Luci po dogovoru iz sredine 1925. godine. Osnivačka skupština kluba održana je [[4. srpnja]] [[1926.]] godine. Po tome Borac spada u najstarije klubove u Bosni i Hercegovini. Razgovoru su prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Omer Isović, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika. Mnogi od njih su s osnivanjem kluba vjerovali da će tim moći bolje i uspješnije izboriti svoja radnička prava. Mnogi suvremenici tih događanja su tvrdili da je, u neku ruku, '''Veselin Masleša''' dao ime klubu.

{{citat|Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja radnička prava zašto da vam se klub ne zove Borac!|Veselin Masleša}} 

Po tome je klub dobio svoje prvo ime '''Radnički sportski klub Borac'''. Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković.

Klupske boje 1932. bile su crvena i plava.&lt;ref name=&quot;JNS&quot;&gt;[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=X01888&amp;P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XV.&lt;/ref&gt;

U sezoni 2010./11. po prvi puta su postali prvaci Bosne i Hercegovine.

== Stadion ==
{{glavni|Gradski stadion Banja Luka}}

Pošto je nogomet sve više zaokupljao Banjalučane, javila se potreba i za pravim [[stadion]]om. Svečano otvorenje obavljeno je 5. rujna 1937. godine, a u „Vrbaskim novinama“ tri dana kasnije objavljen je članak pod naslovom: „U nedjelju je otvoren stadion ‘Bana Kujundžića’“, u kojem je između ostalog pisalo:

„U nedjelju je u Banjoj Luci održana rijetka sportska svečanost. U prisustvu bana [[Bogoljub Kujundžić|Bogoljuba Kujundžića]], komandanta Vrbaske divizijske oblasti, generala Milivoja Alimpića, zatim velikog broja sportista, svečano je otvoren novi sportski stadion izgrađen na bivšem igralištu Krajišnika. Kao znak zahvanosti za veliku pomoć bana Kujundžića, stadion je dobio njegovo ime. Prvu utakmicu odigrali su Hajduk (Banja Luka) i Meteor (Krupa), a poslije toga snagu su odmjerili domaći Krajišnik i slavni beogradski BSK.“&lt;ref name=&quot;tt&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/stadion/?lang=lat Gradski stadion].&lt;/ref&gt;

==Lešinari ==

[[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine Banja Luka.jpg|mini|200px|desno|Lešinari na istočnoj tribini]]

[[Lešinari]] su navijačka skupina nogometnog kluba Borac. Smješteni su na sjevernoj tribini od 2016. Gradskog stadiona Banja Luka. Skupina je osnovana krajem 1987. a prvi put se pojavljuje njihova zastava 28. studenog 1988. na Kup utakmici s [[Novi Sad|novosadskom]] [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodinom]].&lt;ref name=&quot;k&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/navijaci/ Navijačka skupina - Lešinari]&lt;/ref&gt; Iza tog imena stala je skupina navijača koja je na malo drugačiji, fanatičniji, način htjela pružiti potporu svom klubu. Velikoj euforiji doprinijele su izuzetno dobre igre kluba u [[Kup maršala Tita 1987./88.|Kupu maršala Tita 1987./88.]] Lešinari danas predstavljaju jednu od većih navijačkih skupina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa i šire. Imaju bliske prijateljske odnose s navijačkom skupinom Firma iz Novog Sada.

== Uspjesi ==

* '''[[Kup maršala Tita]]'''
** Osvajač (1): [[Kup maršala Tita 1987./88.|1987./88.]]
** Finalist (1): [[Kup maršala Tita 1974.|1974.]]

* '''[[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga Bosne i Hercegovine]]'''
** Prvak (4): [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010./11.|2010./11.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023./24.|2023./24.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025./26.|2025./26.]]
** Doprvak (2): [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022./23.|2022./23.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024./25.|2024./25.]]

* '''[[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropski kup]]'''
** Osvajač (1): [[Srednjoeuropski nogometni kup 1992.|1992.]]

* '''[[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kup Bosne i Hercegovine]]'''
** Osvajač (1): [[Nogometni kup BiH 2009./10.|2009./10.]]
** Finalist (3): [[Nogometni kup BiH 2003./04.|2003./04.]], [[Nogometni kup BiH 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometni kup BiH 2023./24.|2023./24.]]

* '''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kup Republike Srpske]]'''
** Osvajač (6): 1994./95., 1995./96., 2008./09., 2010./11., 2011./12., 2022./23.

* '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]'''
** Prvak (5): [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2000./01.|2000./01.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005./06.|2005./06.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007./08.|2007./08.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016./17.|2016./17.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018./19.|2018./19.]]

=== Borac u Europi ===

Nogometni klub Borac je u europskim natjecanjima nastupio 38 puta. Ima skor od 12 pobjeda, 10 neodlučenih i 16 poraza. Izborio je  nastup u doigravanju Konferencijske lige u sezoni 2024./25.

== Poznati igrači ==

{{col-begin}}
{{col-2}}

* [[Ante Miše]]
* [[Ivan Bedi]]
* [[Tomo Knez]]
* [[Anto Jakovljević]]
* [[Marijan Jantoljak]]
* [[Miroslav Stevanović]]
* [[Velimir Sobolac]]
{{col-2}}
* [[Nenad Gavrilović]]
* [[Milorad Bilbija]]
* [[Husnija Fazlić]]
* [[Darko Ljubojević]]
* [[Abid Kovačević]]
* [[Zoran Smileski]]
* [[Ante Kasumović]]
{{col-end}}

== Poznati treneri ==
* [[Mirko Bazić]]
* [[Husnija Fazlić]] (Kup Jugoslavije 1987./88.)
* [[Franjo Glaser]]
* [[Mirko Kokotović]]
* [[Josip Kuže]]
* [[Stanko Poklepović]]
* [[Zoran Smileski]] (Mitropa Kup 1992.)
* [[Zoran Marić]] (Kup BiH 2009./10.)
* [[Vlado Jagodić]] (Premijer Liga BiH 2010./11.)

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* {{eng oznaka}} {{sr icon}} [http://www.fkborac.net/ Službene stranice FK Borca]
* * [http://www.borac-sport.com/ Službene stranice SD Borac]
* {{sr icon}} [http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/velicanstveni-uspjeh-borca-za-sva-vremena/lat/21780.html Glas Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160529170229/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Velicanstveni-uspjeh-Borca-za-sva-vremena/lat/21780.html |date=29. svibnja 2016. }} Veličanstveni uspjeh Borca za sva vremena

{{1. Jugoslavenska nogometna liga}}
{{ZNP 1929.}}

{{GLAVNIRASPORED:Borac Banja Luka, FK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Banja Luka|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka| ]]</text>
      <sha1>tgchi4umihz37yihtsi3wbdj4ttug7a</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447763</id>
      <parentid>7447760</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:20:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447763</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9325" sha1="8g9qwgaau5a6zpq4so88ylfayitrshh" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = FK Borac Banja Luka
| slika              = FK Borac Banja Luka.svg
| puno ime           = Fudbalski klub Borac Banja Luka
| nadimak            = ''Crveno plavi'', ''Velikan iz Platonove''
| godina osnivanja   = [[1926.]]
| igralište          = [[Gradski stadion Banja Luka]]
| navijači           = [[Lešinari]]
| kapacitet stadiona = 9730&lt;ref&gt;http://www.fkborac.net/sajt/stadion/?lang=lat&lt;/ref&gt;
| predsjednik        = 
| trener             = [[Vinko Marinović]]
| liga               = [[Premijer nogometna liga BiH|Premijer liga BiH]]
| sezona             = [[Nogometna Premijer liga BiH 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 1.
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1 = _borac2425h
|pattern_b1   = _borac2425h
|pattern_ra1  = _borac2425h
|pattern_sh1  = _redbottomthin
|pattern_so1  = _thin_stripe_whitel
| leftarm1    = 0000D8
| body1       = 0000D8
| rightarm1   = 0000D8
| shorts1     = 0000FF
| socks1      = FF0000
| pattern_la2 = _borac2425a
| pattern_b2  = _borac2425a
| pattern_ra2 = _borac2425a
| pattern_sh2 =
| pattern_so2 = _thin_stripe_navyl
| leftarm2    = FFFFFF
| body2       = FFFFFF
| rightarm2   = FFFFFF
| shorts2     = ffffFF
| socks2      = FFFFFF
| pattern_la3 =
| pattern_b3  = _borac2425t
| pattern_ra3 =
| pattern_sh3 =
| pattern_so3 =
| leftarm3    = 4133ae
| body3       = 4133ae
| rightarm3   = 4133ae
| shorts3     = 4133ae
| socks3      = 341358
}}


'''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], a nastupa u [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Borac je u svojoj povijesti 14 puta igrao i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prvu saveznu ligu Jugoslavije]] (najbolji plasman 4. mjesto), a najveći uspjesi ovoga kluba su osvajanje [[Kup maršala Tita|Kupa maršala Tita]] [[Kup maršala Tita 1987./88.|1987./88.]], [[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropskog kupa]]  [[Srednjoeuropski nogometni kup 1992.|1992.]], [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kupa Bosne i Hercegovine]] [[Nogometni kup BiH 2009./10.|2009./10.]] te prvenstva Bosne i Hercegovine [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010./11.|2010./11.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023./24.|2023./24.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025./26.|2025./26.]] Tradicionalna boja kluba je crveno-plava. Svoje utakmice igra na Gradskom stadionu u Banjoj Luci, a najvjernija skupina navijača koja ga prati nosi naziv Lešinari.

== Povijest ==

Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali u gostionici „Putnik“ u Banjoj Luci po dogovoru iz sredine 1925. godine. Osnivačka skupština kluba održana je [[4. srpnja]] [[1926.]] godine. Po tome Borac spada u najstarije klubove u Bosni i Hercegovini. Razgovoru su prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Omer Isović, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika. Mnogi od njih su s osnivanjem kluba vjerovali da će tim moći bolje i uspješnije izboriti svoja radnička prava. Mnogi suvremenici tih događanja su tvrdili da je, u neku ruku, '''Veselin Masleša''' dao ime klubu.

{{citat|Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja radnička prava zašto da vam se klub ne zove Borac!|Veselin Masleša}} 

Po tome je klub dobio svoje prvo ime '''Radnički sportski klub Borac'''. Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković.

Klupske boje 1932. bile su crvena i plava.&lt;ref name=&quot;JNS&quot;&gt;[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=X01888&amp;P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XV.&lt;/ref&gt;

U sezoni 2010./11. po prvi puta su postali prvaci Bosne i Hercegovine.

== Stadion ==
{{glavni|Gradski stadion Banja Luka}}

Pošto je nogomet sve više zaokupljao Banjalučane, javila se potreba i za pravim [[stadion]]om. Svečano otvorenje obavljeno je 5. rujna 1937. godine, a u „Vrbaskim novinama“ tri dana kasnije objavljen je članak pod naslovom: „U nedjelju je otvoren stadion ‘Bana Kujundžića’“, u kojem je između ostalog pisalo:

„U nedjelju je u Banjoj Luci održana rijetka sportska svečanost. U prisustvu bana [[Bogoljub Kujundžić|Bogoljuba Kujundžića]], komandanta Vrbaske divizijske oblasti, generala Milivoja Alimpića, zatim velikog broja sportista, svečano je otvoren novi sportski stadion izgrađen na bivšem igralištu Krajišnika. Kao znak zahvanosti za veliku pomoć bana Kujundžića, stadion je dobio njegovo ime. Prvu utakmicu odigrali su Hajduk (Banja Luka) i Meteor (Krupa), a poslije toga snagu su odmjerili domaći Krajišnik i slavni beogradski BSK.“&lt;ref name=&quot;tt&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/stadion/?lang=lat Gradski stadion].&lt;/ref&gt;

==Lešinari ==

[[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine Banja Luka.jpg|mini|200px|desno|Lešinari na istočnoj tribini]]

[[Lešinari]] su navijačka skupina nogometnog kluba Borac. Smješteni su na sjevernoj tribini od 2016. Gradskog stadiona Banja Luka. Skupina je osnovana krajem 1987. a prvi put se pojavljuje njihova zastava 28. studenog 1988. na Kup utakmici s [[Novi Sad|novosadskom]] [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodinom]].&lt;ref name=&quot;k&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/navijaci/ Navijačka skupina - Lešinari]&lt;/ref&gt; Iza tog imena stala je skupina navijača koja je na malo drugačiji, fanatičniji, način htjela pružiti potporu svom klubu. Velikoj euforiji doprinijele su izuzetno dobre igre kluba u [[Kup maršala Tita 1987./88.|Kupu maršala Tita 1987./88.]] Lešinari danas predstavljaju jednu od većih navijačkih skupina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa i šire. Imaju bliske prijateljske odnose s navijačkom skupinom Firma iz Novog Sada.

== Uspjesi ==

* '''[[Kup maršala Tita]]'''
** Osvajač (1): [[Kup maršala Tita 1987./88.|1987./88.]]
** Finalist (1): [[Kup maršala Tita 1974.|1974.]]

* '''[[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga Bosne i Hercegovine]]'''
** Prvak (3): [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010./11.|2010./11.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023./24.|2023./24.]]
** Doprvak (2): [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022./23.|2022./23.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024./25.|2024./25.]]

* '''[[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropski kup]]'''
** Osvajač (1): [[Srednjoeuropski nogometni kup 1992.|1992.]]

* '''[[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kup Bosne i Hercegovine]]'''
** Osvajač (1): [[Nogometni kup BiH 2009./10.|2009./10.]]
** Finalist (3): [[Nogometni kup BiH 2003./04.|2003./04.]], [[Nogometni kup BiH 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometni kup BiH 2023./24.|2023./24.]]

* '''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kup Republike Srpske]]'''
** Osvajač (6): 1994./95., 1995./96., 2008./09., 2010./11., 2011./12., 2022./23.

* '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]'''
** Prvak (5): [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2000./01.|2000./01.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005./06.|2005./06.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007./08.|2007./08.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016./17.|2016./17.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018./19.|2018./19.]]

=== Borac u Europi ===

Nogometni klub Borac je u europskim natjecanjima nastupio 38 puta. Ima skor od 12 pobjeda, 10 neodlučenih i 16 poraza. Izborio je  nastup u doigravanju Konferencijske lige u sezoni 2024./25.

== Poznati igrači ==

{{col-begin}}
{{col-2}}

* [[Ante Miše]]
* [[Ivan Bedi]]
* [[Tomo Knez]]
* [[Anto Jakovljević]]
* [[Marijan Jantoljak]]
* [[Miroslav Stevanović]]
* [[Velimir Sobolac]]
{{col-2}}
* [[Nenad Gavrilović]]
* [[Milorad Bilbija]]
* [[Husnija Fazlić]]
* [[Darko Ljubojević]]
* [[Abid Kovačević]]
* [[Zoran Smileski]]
* [[Ante Kasumović]]
{{col-end}}

== Poznati treneri ==
* [[Mirko Bazić]]
* [[Husnija Fazlić]] (Kup Jugoslavije 1987./88.)
* [[Franjo Glaser]]
* [[Mirko Kokotović]]
* [[Josip Kuže]]
* [[Stanko Poklepović]]
* [[Zoran Smileski]] (Mitropa Kup 1992.)
* [[Zoran Marić]] (Kup BiH 2009./10.)
* [[Vlado Jagodić]] (Premijer Liga BiH 2010./11.)

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* {{eng oznaka}} {{sr icon}} [http://www.fkborac.net/ Službene stranice FK Borca]
* * [http://www.borac-sport.com/ Službene stranice SD Borac]
* {{sr icon}} [http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/velicanstveni-uspjeh-borca-za-sva-vremena/lat/21780.html Glas Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160529170229/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Velicanstveni-uspjeh-Borca-za-sva-vremena/lat/21780.html |date=29. svibnja 2016. }} Veličanstveni uspjeh Borca za sva vremena

{{1. Jugoslavenska nogometna liga}}
{{ZNP 1929.}}

{{GLAVNIRASPORED:Borac Banja Luka, FK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Banja Luka|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka| ]]</text>
      <sha1>8g9qwgaau5a6zpq4so88ylfayitrshh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447764</id>
      <parentid>7447763</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:21:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Uspjesi */</comment>
      <origin>7447764</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9394" sha1="551csdcr0dqzo5khbpip0m7cc704348" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = FK Borac Banja Luka
| slika              = FK Borac Banja Luka.svg
| puno ime           = Fudbalski klub Borac Banja Luka
| nadimak            = ''Crveno plavi'', ''Velikan iz Platonove''
| godina osnivanja   = [[1926.]]
| igralište          = [[Gradski stadion Banja Luka]]
| navijači           = [[Lešinari]]
| kapacitet stadiona = 9730&lt;ref&gt;http://www.fkborac.net/sajt/stadion/?lang=lat&lt;/ref&gt;
| predsjednik        = 
| trener             = [[Vinko Marinović]]
| liga               = [[Premijer nogometna liga BiH|Premijer liga BiH]]
| sezona             = [[Nogometna Premijer liga BiH 2025./26.|2025./26.]]
| plasman            = 1.
| trenutačna sezona  = 
| pattern_la1 = _borac2425h
|pattern_b1   = _borac2425h
|pattern_ra1  = _borac2425h
|pattern_sh1  = _redbottomthin
|pattern_so1  = _thin_stripe_whitel
| leftarm1    = 0000D8
| body1       = 0000D8
| rightarm1   = 0000D8
| shorts1     = 0000FF
| socks1      = FF0000
| pattern_la2 = _borac2425a
| pattern_b2  = _borac2425a
| pattern_ra2 = _borac2425a
| pattern_sh2 =
| pattern_so2 = _thin_stripe_navyl
| leftarm2    = FFFFFF
| body2       = FFFFFF
| rightarm2   = FFFFFF
| shorts2     = ffffFF
| socks2      = FFFFFF
| pattern_la3 =
| pattern_b3  = _borac2425t
| pattern_ra3 =
| pattern_sh3 =
| pattern_so3 =
| leftarm3    = 4133ae
| body3       = 4133ae
| rightarm3   = 4133ae
| shorts3     = 4133ae
| socks3      = 341358
}}


'''Fudbalski klub Borac Banja Luka''' [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovački]] je [[nogomet]]ni klub iz [[Banja Luka|Banje Luke]], a nastupa u [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer ligi Bosne i Hercegovine]]. Borac je u svojoj povijesti 14 puta igrao i [[Prva savezna liga Jugoslavije u nogometu|Prvu saveznu ligu Jugoslavije]] (najbolji plasman 4. mjesto), a najveći uspjesi ovoga kluba su osvajanje [[Kup maršala Tita|Kupa maršala Tita]] [[Kup maršala Tita 1987./88.|1987./88.]], [[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropskog kupa]]  [[Srednjoeuropski nogometni kup 1992.|1992.]], [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kupa Bosne i Hercegovine]] [[Nogometni kup BiH 2009./10.|2009./10.]] te prvenstva Bosne i Hercegovine [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010./11.|2010./11.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023./24.|2023./24.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025./26.|2025./26.]] Tradicionalna boja kluba je crveno-plava. Svoje utakmice igra na Gradskom stadionu u Banjoj Luci, a najvjernija skupina navijača koja ga prati nosi naziv Lešinari.

== Povijest ==

Klub je osnovala grupa trgovačkih pomoćnika koji su se okupljali u gostionici „Putnik“ u Banjoj Luci po dogovoru iz sredine 1925. godine. Osnivačka skupština kluba održana je [[4. srpnja]] [[1926.]] godine. Po tome Borac spada u najstarije klubove u Bosni i Hercegovini. Razgovoru su prisustvovali: Mile i Brane Stefanović, Nikola i Mile Pucar, Branko i Božidar Ilić, Omer Isović, Rudi Hiter, Mustafa Softić, Zdravko Šerbl, Savo Novaković, Žarko Vranješević, Emil Zrelec i još nekoliko mladića, uglavnom trgovačkih pomoćnika. Mnogi od njih su s osnivanjem kluba vjerovali da će tim moći bolje i uspješnije izboriti svoja radnička prava. Mnogi suvremenici tih događanja su tvrdili da je, u neku ruku, '''Veselin Masleša''' dao ime klubu.

{{citat|Ako se borite, ukoliko ćete se boriti za svoja radnička prava zašto da vam se klub ne zove Borac!|Veselin Masleša}} 

Po tome je klub dobio svoje prvo ime '''Radnički sportski klub Borac'''. Za predsjednika RSK Borac izabran je Rudolf Rudi Hiter, potpredsjednik je bio Savo Novaković.

Klupske boje 1932. bile su crvena i plava.&lt;ref name=&quot;JNS&quot;&gt;[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=X01888&amp;P= Izveštaj o radu Jugoslovenskog nogometnog saveza u 1932 godini za XV redovnu godišnju skupštinu od 18-XII-1932 god.], Beograd : Jugoslovenski nogometni savez, 1932., str. XV.&lt;/ref&gt;

U sezoni 2010./11. po prvi puta su postali prvaci Bosne i Hercegovine.

== Stadion ==
{{glavni|Gradski stadion Banja Luka}}

Pošto je nogomet sve više zaokupljao Banjalučane, javila se potreba i za pravim [[stadion]]om. Svečano otvorenje obavljeno je 5. rujna 1937. godine, a u „Vrbaskim novinama“ tri dana kasnije objavljen je članak pod naslovom: „U nedjelju je otvoren stadion ‘Bana Kujundžića’“, u kojem je između ostalog pisalo:

„U nedjelju je u Banjoj Luci održana rijetka sportska svečanost. U prisustvu bana [[Bogoljub Kujundžić|Bogoljuba Kujundžića]], komandanta Vrbaske divizijske oblasti, generala Milivoja Alimpića, zatim velikog broja sportista, svečano je otvoren novi sportski stadion izgrađen na bivšem igralištu Krajišnika. Kao znak zahvanosti za veliku pomoć bana Kujundžića, stadion je dobio njegovo ime. Prvu utakmicu odigrali su Hajduk (Banja Luka) i Meteor (Krupa), a poslije toga snagu su odmjerili domaći Krajišnik i slavni beogradski BSK.“&lt;ref name=&quot;tt&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/stadion/?lang=lat Gradski stadion].&lt;/ref&gt;

==Lešinari ==

[[Datoteka:Borac-Željezničar, 2009. godine Banja Luka.jpg|mini|200px|desno|Lešinari na istočnoj tribini]]

[[Lešinari]] su navijačka skupina nogometnog kluba Borac. Smješteni su na sjevernoj tribini od 2016. Gradskog stadiona Banja Luka. Skupina je osnovana krajem 1987. a prvi put se pojavljuje njihova zastava 28. studenog 1988. na Kup utakmici s [[Novi Sad|novosadskom]] [[FK Vojvodina Novi Sad|Vojvodinom]].&lt;ref name=&quot;k&quot;&gt;[http://www.fkborac.net/sajt/navijaci/ Navijačka skupina - Lešinari]&lt;/ref&gt; Iza tog imena stala je skupina navijača koja je na malo drugačiji, fanatičniji, način htjela pružiti potporu svom klubu. Velikoj euforiji doprinijele su izuzetno dobre igre kluba u [[Kup maršala Tita 1987./88.|Kupu maršala Tita 1987./88.]] Lešinari danas predstavljaju jednu od većih navijačkih skupina u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] pa i šire. Imaju bliske prijateljske odnose s navijačkom skupinom Firma iz Novog Sada.

== Uspjesi ==

* '''[[Kup maršala Tita]]'''
** Osvajač (1): [[Kup maršala Tita 1987./88.|1987./88.]]
** Finalist (1): [[Kup maršala Tita 1974.|1974.]]

* '''[[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine|Premijer liga Bosne i Hercegovine]]'''
** Prvak (4): [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2010./11.|2010./11.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2023./24.|2023./24.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2025./26.|2025./26.]]
** Doprvak (2): [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2022./23.|2022./23.]], [[Nogometna Premijer liga Bosne i Hercegovine 2024./25.|2024./25.]]

* '''[[Srednjoeuropski kup (nogomet)|Srednjoeuropski kup]]'''
** Osvajač (1): [[Srednjoeuropski nogometni kup 1992.|1992.]]

* '''[[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|Kup Bosne i Hercegovine]]'''
** Osvajač (1): [[Nogometni kup BiH 2009./10.|2009./10.]]
** Finalist (3): [[Nogometni kup BiH 2003./04.|2003./04.]], [[Nogometni kup BiH 2020./21.|2020./21.]], [[Nogometni kup BiH 2023./24.|2023./24.]]

* '''[[Nogometni kup Republike Srpske|Kup Republike Srpske]]'''
** Osvajač (6): 1994./95., 1995./96., 2008./09., 2010./11., 2011./12., 2022./23.

* '''[[Prva nogometna liga Republike Srpske|Prva liga Republike Srpske]]'''
** Prvak (5): [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2000./01.|2000./01.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2005./06.|2005./06.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2007./08.|2007./08.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2016./17.|2016./17.]], [[Prva nogometna liga Republike Srpske 2018./19.|2018./19.]]

=== Borac u Europi ===

Nogometni klub Borac je u europskim natjecanjima nastupio 38 puta. Ima skor od 12 pobjeda, 10 neodlučenih i 16 poraza. Izborio je  nastup u doigravanju Konferencijske lige u sezoni 2024./25.

== Poznati igrači ==

{{col-begin}}
{{col-2}}

* [[Ante Miše]]
* [[Ivan Bedi]]
* [[Tomo Knez]]
* [[Anto Jakovljević]]
* [[Marijan Jantoljak]]
* [[Miroslav Stevanović]]
* [[Velimir Sobolac]]
{{col-2}}
* [[Nenad Gavrilović]]
* [[Milorad Bilbija]]
* [[Husnija Fazlić]]
* [[Darko Ljubojević]]
* [[Abid Kovačević]]
* [[Zoran Smileski]]
* [[Ante Kasumović]]
{{col-end}}

== Poznati treneri ==
* [[Mirko Bazić]]
* [[Husnija Fazlić]] (Kup Jugoslavije 1987./88.)
* [[Franjo Glaser]]
* [[Mirko Kokotović]]
* [[Josip Kuže]]
* [[Stanko Poklepović]]
* [[Zoran Smileski]] (Mitropa Kup 1992.)
* [[Zoran Marić]] (Kup BiH 2009./10.)
* [[Vlado Jagodić]] (Premijer Liga BiH 2010./11.)

== Izvori ==

{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* {{eng oznaka}} {{sr icon}} [http://www.fkborac.net/ Službene stranice FK Borca]
* * [http://www.borac-sport.com/ Službene stranice SD Borac]
* {{sr icon}} [http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/velicanstveni-uspjeh-borca-za-sva-vremena/lat/21780.html Glas Srpske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160529170229/http://www.glassrpske.com/sport/republika_srpska/Velicanstveni-uspjeh-Borca-za-sva-vremena/lat/21780.html |date=29. svibnja 2016. }} Veličanstveni uspjeh Borca za sva vremena

{{1. Jugoslavenska nogometna liga}}
{{ZNP 1929.}}

{{GLAVNIRASPORED:Borac Banja Luka, FK}}
[[Kategorija:Nogometni klubovi u Republici Srpskoj - PFS Banja Luka|Borac]]
[[Kategorija:FK Borac Banja Luka| ]]</text>
      <sha1>551csdcr0dqzo5khbpip0m7cc704348</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stephen Fry</title>
    <ns>0</ns>
    <id>226527</id>
    <revision>
      <id>7447422</id>
      <parentid>7431345</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:08:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* Knjige */</comment>
      <origin>7447422</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7552" sha1="6d5b1nggmfhjw3cwltdmc0yvmdwp1w2" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Stephen Fry
|slika           = Stephen Fry June 2016.jpg
|veličina        = 
|opis slike      = 
|rodno ime       = Stephen John Fry
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[24. kolovoza]] [[1957.]]
|mjesto rođenja  = {{Z|ENG}} [[Hampstead]], [[London]], [[Engleska]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo|UK]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 1982. – danas
|web             = [http://www.stephenfry.com Službene stranice]
|supruga         = 
|suprug          = Elliott Spencer &lt;small&gt;(od [[2015.]])&lt;/small&gt;
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  =
}}

'''Sir Stephen John Fry''' ([[London]], [[24. kolovoza]] [[1957.]]) [[Velika Britanija|britanski]] je [[glumac]], [[pisac]], komičar, autor, televizijski voditelj i [[Redatelj|filmski redatelj]]. [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britanski kralj]] [[Karlo III., kralj Ujedinjenog Kraljevstva|Charles III.]] uveo ga je [[2025.]] u [[Sir (naslov)|viteški red]] zbog doprinosa svjesnosti o [[Mentalno zdravlje|mentalnom zdravlju]]. Iste je godine primio [[počasni doktorat]] od Sveučilišta u [[Leuven]]u.&lt;ref&gt;[https://www.kuleuven.be/events/english/events/honorary-doctorate-sir-stephen-fry Honorary Doctorate Sir Stephen Fry] KU Leuven. Pristupljeno 7. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Zapažene uloge ==

Hrvatskim gledateljima ostao je u sjećanju u ulozi batlera Jeevesa u seriji &quot;Jeeves i Wooster&quot; i filmu ''[[Riba zvana Wanda]]'', a glumio je također i u humorističkoj seriji &quot;Crna guja&quot;.

Glas pripovjedača u engleskoj verziji crtića [[Pocoyo]] pripada upravo njemu.

== Osobni život ==
=== Porijeklo ===
Po djedu s očeve strane je [[Židovi|židovskog]] porijekla.

=== Seksualnost ===
Fry je otvoreno [[gay]] te živi s partnerom Elliotom Spencerom. Njihova veza započela je [[2014.]], a vjenčali su se iduće godine u Londonu, uz prisustvo malog kipa [[Oscar Wilde|Oscara Wildea]].&lt;ref&gt;[https://www.vecernji.hr/showbiz/slavni-glumac-i-voditelj-otkrio-zasto-s-30-godina-mladim-muzem-ne-izlazi-cesto-u-javnost-1848254 Slavni glumac i voditelj otkrio zašto s 30 godina mlađim mužem ne izlazi često u javnost] Večernji.hr. Pristupljeno 14. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.eonline.com/news/615972/stephen-fry-57-marries-boyfriend-elliott-spencer-27-less-than-two-weeks-after-getting-engaged Stephen Fry, 57, Marries Boyfriend Elliott Spencer, 27, Less Than Two Weeks After Getting Engaged] Eonline.com. Pristupljeno 13. kolovoza 2025.&lt;/ref&gt;

=== Mentalno zdravlje ===
Od mladosti pati od [[Bipolarni poremećaj|bipolarnog poremećaja]] (nekada poznatog pod nazivom manična depresija); afektivnog poremećaja koji karakterizira izmjena stanja [[klinička depresija|kliničke depresije]] i [[Manija|manije]] (patološki povišenog raspoloženja). Liječi se [[litij]]em. Uključen je u dobrotvorni rad udruga koje se bave psihološkom i financijskom pomoći osoba koje pate od mentalnih bolesti, među kojima je i udruga ''Mind'' ([[engleski|eng.]] ''um''). Poznat je po svojem [[Dokumentarni film|dokumentarnom filmu]] ''Stephen Fry: The Secret Life of the Manic Depressive'' (eng. ''Stephen Fry: tajni život maničnog depresivca'') koji je dobio visoke ocjene i pohvale kritike. 

U svojim je javnim nastupima progovorio i o [[Prozopagnozija|prozopagnoziji]],&lt;ref&gt;[https://www.bbc.co.uk/programmes/m000b4wc Curious Cases, Series 14, Stephen Fry's Identity Crisis - BBC Radio 4]&lt;/ref&gt; [[ADHD]]-u&lt;ref&gt;[https://www.lipasixthformcollege.org/news/?pid=3&amp;nid=2&amp;storyid=74 Stephen Fry masterclass] LIPA Sixth Form College. Pristupljeno 17. travnja 2026.&lt;/ref&gt; i [[Dispraksija|dispraksiji]].

U osnovnoj je školi Fryjev [[kvocijent inteligencije]] procijenjen kao vrlo visok, odnosno iznad 140.&lt;ref&gt;[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

=== Politička pozicija ===
Pristaša je [[Socijaldemokracija|socijaldemokratske]] [[Laburistička stranka (Ujedinjeno Kraljevstvo)|Laburističke stranke]]. Za vrijeme dok je laburist [[Tony Blair]] bio premijer [[UK|Velike Britanije]], kritizirao je njegovu ideju ''[[Treći put|Trećega puta]]''. 

Izjašnjava se kao [[Ateizam|ateist]] i [[Sekularni humanizam|sekularni humanist]].

=== Hobiji ===
Svoju erudiciju i ljubav prema [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]] pretočio je u seriji knjiga o toj tematici koje su primljene pozitivno od strane kritike.

Fry je ljubitelj poezije i amaterski [[pjesnik]]. Njegova knjiga ''The Ode Less Traveled'' poučava temelje [[Prozodija|prozodije]] pjesništva.

Ljubitelj je [[šah]]a. U njegovim autobiografijama često se mogu naći šahovske reference. Kao reporter je za [[BBC]] obradio [[Šahovska olimpijada 1988.|28. šahovsku olimpijadu]] koja se održala u [[Grčka|grčkom]] [[Solun]]u [[1988.]] godine, a na kojoj je drugo mjesto osvojila njegova rodna [[Engleska]].&lt;ref&gt;[https://www.chesshistory.com/winter/extra/fry.html Stephen Fry and Chess] Chess Notes. Pristupljeno 30. prosinca 2025.&lt;/ref&gt;

== Knjige ==
Napisao je tri [[Autobiografija|autobiografije]], nekoliko [[roman]]a, jednu knjigu o povijesti [[Glazba|glazbe]], jednu knjigu o [[Poezija|poeziji]] i [[Prozodija|prozodiji]] te nekoliko knjiga slobodnog žanra. Iako ateist, napisao je nekoliko knjiga o [[Grčka mitologija|grčkoj mitologiji]].

Za vrijeme studija u [[Cambridge]]u, pisao je tekstove pod pseudonimom ''Oofy Prosser'', po jednom od likova engleskog pisca [[P. G. Wodehouse|P. G. Wodehousea]].&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/watch?v=HIimg_AqcWU Stephen Fry Interview + Q&amp;A with the Marlowe Society (1:18:15)] YouTube. Pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Citati ==
=== Fryjevi citati ===
* Oscar Wilde jednom je rekao da ako znaš što želiš biti, onda to neizbježno i postaneš – to ti je kazna, ali ako nikad ne znaš, onda možeš biti bilo što. Ima istine u tome. Mi nismo imenice, mi smo glagoli. Ja nisam stvar – glumac, pisac – ja sam osoba koja radi stvari – pišem, glumim – i nikad ne znam što ću sljedeće. Mislim da možete biti utamničeni ako o sebi razmišljate kao o imenici.''&lt;ref&gt;[https://www.goodreads.com/quotes/843795-oscar-wilde-said-that-if-you-know-what-you-want Quote by Stephen Fry: “Oscar Wilde said that if you know what you want...”] Goodreads. Pristupljeno 8. svibnja 2025.&lt;/ref&gt;

=== Drugi o Fryju ===
* Licem u lice, njegove umorne plave oči čine se manjima i manje su uzdignute nego što se čine kroz objektiv fotoaparata. Prijateljski i distanciran, privlačan je na neobičan, šarmantno popustljiv, onostran, ljubazan način. Bilo bi ga moguće slušati zauvijek, ne samo zbog kvalitete razgovora već i zbog dvosmislenosti kojom zrači. U dobrom raspoloženju je nenadmašan. ​​Međutim, ostaje osjećaj da bi, ako bi slučajno poželio skočiti kroz prozor, vjerojatno to i učinio. Njegovo ponašanje diktira trenutačno raspoloženje.&lt;ref&gt;[https://irishtimes-irishtimes.cdn.zephr.com/culture/big-fry-1.120996?utm_source=chatgpt.com Big Fry] The Irish Times. Pristupljeno 17. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Stephen Fry}}
* [http://www.stephenfry.com Službena stranica]
* {{Imdb ime|id=00000410|ime=Stephen Fry}}

{{mrva-biog-film}}
{{GLAVNIRASPORED:Fry, Stephen John}}
[[Kategorija:Britanski filmski glumci]]</text>
      <sha1>6d5b1nggmfhjw3cwltdmc0yvmdwp1w2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Singlovi Britney Spears</title>
    <ns>10</ns>
    <id>230430</id>
    <revision>
      <id>7447649</id>
      <parentid>4659048</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:29:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447649</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2339" sha1="jvekcb9acx6e4057rypiyexnn3rfhrm" xml:space="preserve">{{Navigacija
| naziv   = Singlovi Britney Spears
| naslov  = [[Diskografija Britney Spears|Singlovi Britney Spears]]
| naslov-style = background:Khaki;
| grupa-style  = background:#EEEEEE;
| ispod-style  = background:#EEEEEE;

| grupa1  = ''[[...Baby One More Time]]''
| popis1  = [[...Baby One More Time (pjesma)|...Baby One More Time]]&quot; • &quot;[[Sometimes]]&quot; • &quot;[[(You Drive Me) Crazy]]&quot; • &quot;[[Born to Make You Happy]]&quot; • &quot;[[From the Bottom of My Broken Heart]]&quot;

| grupa2  = ''[[Oops!... I Did It Again]]''
| popis2  = [[Oops!... I Did It Again (pjesma)|Oops!... I Did It Again]]&quot; • &quot;[[Lucky (pjesma Britney Spears)|Lucky]]&quot; • &quot;[[Stronger (Britney Spears)|Stronger]]&quot; • &quot;[[Don't Let Me Be the Last to Know]]&quot;

| grupa3  = ''[[Britney (album)|Britney]]''
| popis3  = &quot;[[I'm a Slave 4 U]]&quot; • &quot;[[Overprotected (Britney Spears)|Overprotected]]&quot; • &quot;[[I'm Not a Girl, Not Yet a Woman]]&quot; • &quot;[[Anticipating]]&quot; / &quot;[[I Love Rock 'n' Roll#Obrada Britney Spears|I Love Rock 'n' Roll]]&quot; • &quot;[[Boys (Britney Spears)|Boys]]&quot;

| grupa4  = ''[[In the Zone]]''
| popis4  = &quot;[[Me Against the Music]]&quot; • &quot;[[Toxic]]&quot; • &quot;[[Everytime (Britney Spears)|Everytime]]&quot; • &quot;[[Outrageous]]&quot;

| grupa5 = ''[[Greatest Hits: My Prerogative]]''
| popis5 = &quot;[[My Prerogative#Obrada Britney Spears|My Prerogative]]&quot; • &quot;[[Do Somethin']]&quot;

| grupa6  = ''[[Blackout]]''
| popis6  = &quot;[[Gimme More]]&quot; • &quot;[[Piece of Me]]&quot; • &quot;[[Break the Ice]]&quot; • &quot;[[Radar (pjesma)|Radar]]&quot;

| grupa7  = ''[[Circus (Britney Spears)|Circus]]''
| popis7  = &quot;[[Womanizer]]&quot; • &quot;[[Circus (pjesma)|Circus]]&quot; • &quot;[[If U Seek Amy]]&quot; • &quot;[[Radar (pjesma)|Radar]]&quot;

| grupa8  = ''[[The Singles Collection (Britney Spears)|The Singles Collection]]''
| popis8  = &quot;[[3 (pjesma)|3]]&quot;

| grupa9  = ''[[Femme Fatale (Britney Spears)|Femme Fatale]]''
| popis9  = &quot;[[Hold It Against Me]]&quot; • &quot;[[Till the World Ends]]&quot; • &quot;[[I Wanna Go]]&quot; • &quot;[[Criminal]]&quot;

| grupa10 = ''[[Britney Jean]]''
| popis10 = &quot;[[Work Bitch]]&quot; • &quot;[[Perfume]]&quot;

| grupa11  = Ostale pjesme
| popis11  = &quot;[[My Only Wish (This Year)]]&quot; • &quot;[[I've Just Begun (Having My Fun)]]&quot; • &quot;[[Chris Cox Megamix]]&quot; • &quot;[[Someday (I Will Understand)]]&quot; • &quot;[[And Then We Kiss]]&quot;
}}&lt;noinclude&gt;
{{GLAVNIRASPORED:Spears, Britney}}
[[Kategorija: Skupni predlošci singlova]]
[[Kategorija:Britney Spears]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>jvekcb9acx6e4057rypiyexnn3rfhrm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Giovanni Pico della Mirandola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>231463</id>
    <revision>
      <id>7447507</id>
      <parentid>7396633</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:00:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447507</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6322" sha1="nmsby5hxxm7b9hydl5qxl4ow37uy5fq" xml:space="preserve">{{Filozof 
| regija          = Zapadna filozofija 
| era             = [[Renesansna filozofija]] 
| slika           = Pico1.jpg
| opis_slike      = Giovanni Pico della Mirandola na slici nepoznatog talijanskog slikara iz 16. stoljeća
| ime             = Giovanni Pico della Mirandola, grof od Concordije
| rođenje         = [[24. veljače]] [[1463.]]
| mjesto_rođenja  = dvorac Mirandola kraj [[Modena|Modene]], [[Italija]]
| smrt            = [[17. studenog]] [[1494.]]
| mjesto_smrti    = [[Firenca]], [[Italija]]
| škola_tradicija = [[platonizam]], [[novoplatonizam]], [[Kabala|kabalizam]]
| glavni_interesi = [[metafizika]], [[kozmologija]], [[misticizam]], [[teologija]]
| poznate_ideje   = definicija idealnog renesansnog umjetnika i intelektualca
| utjecaji        = [[Elia del Medigo]], [[Platon]], [[Aristotel]], [[novoplatonisti]], [[Sveti Augustin]], [[Ibn Rušd]], [[Ibn Sina]], [[Majmonid]], [[Pleton]], [[Basilius Bessarion|Bessarion]], [[Ivan Argiropul|Argiropul]], [[Marsilio Ficino|Ficino]], [[Nikola Kuzanski|Kuzanski]], [[Girolamo Savonarola|Savonarola]]
| utjecao_na      = [[Novalis]], [[Friedrich Wilhelm Joseph von Schelling|Schelling]] [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegel]], [[Arthur Schopenhauer|Schopenhauer]], [[Thomas Carlyle|Carlyle]], [[Dieter Henrich|Heinrich]]
}}

'''Giovanni Pico della Mirandola''' (dvorac [[Mirandola]] kraj [[Modena|Modene]], [[24. veljače]] [[1463.]] – [[Firenca]], [[17. studenog]] [[1494.]]), [[Italija|talijanski]] [[filozof]] i [[Humanizam|humanist]] iz razdoblja [[Renesansa|renesanse]].

== Životopis ==

Pico se rodio u obitelji grofa Giovannija Francesca, sjevernotalijanskog plemića. Obitelj je bila ugledna i bogata i pozivala se na podrijetlo od Konstantina.&lt;ref name=&quot;Luminarium Encyclopedia&quot;&gt;[http://www.luminarium.org/encyclopedia/pico.htm Luminarium Encyclopedia]&lt;/ref&gt; Kao mladić studirao je na sveučilištima u [[Bolonja|Bolonji]], Ferrari, [[Padova|Padovi]], Paviji i [[Pariz]]u, gdje je stekao obrazovanje u kanonskom pravu, [[književnost]]i, srednjovjekovnoj skolastici i [[teologija|teologiji]], a studirao je i [[grčki jezik]] te grčku filozofiju. Kasnije je naučio i [[hebrejski jezik|hebrejski]], [[arapski jezik|arapski]] i [[aramejski jezik|aramejski]].&lt;ref&gt;Eliksir i kamen, str. 122.&lt;/ref&gt; Prilikom posjete Firenci sprijateljio se s [[Marsilio Ficino|Ficinom]] i postao uglednim članom ''Firentinske Akademije''.

U filozofiji je pod jakim utjecajem [[Platon]]a, [[Aristotel]]a, [[novoplatonizam|novoplatonizma]] i [[kabala|kabale]]. Upravo su ga hebrejski učitelji upoznali s kabalom, koja ga je fascinirala, jer je bio zainteresiran za mistične i teološke spekulacije.&lt;ref name=&quot;Luminarium Encyclopedia&quot;/&gt; Kritizirao je neke postavke teoloških učenja i zalagao se za novi duh kritičkog dijaloga među teolozima i znanstvenicima.&lt;ref&gt;Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, sv. XVI, str. 64.&lt;/ref&gt; Zbog toga je [[1486.]], u dobi od dvadeset tri godine pokušao organizirati veliki zbor filozofa i [[Teologija|teologa]] različitih religija i vjerovanja, kako bi razgovarali o &quot;filozofiji mira&quot; i &quot;vjerskom pomirenju&quot; te je pripremio 900 filozofskih i humanističkih teza, zapravo vrstu manifesta pod naslovom ''De dignitate hominis'' (&quot;O dostojanstvu čovjekovu&quot;), koji se danas smatra ključnim tekstom renesansnog humanizma.&lt;ref&gt;Povijest, sv. VIII, str. 30.-31.&lt;/ref&gt; Najradikalnija teza bila je ta da, prema njegovom mišljenju, nijedna znanost ne može bolje dokazati [[Isus Krist|Isusovu]] božansku narav od [[magija|magije]] i kabale.&lt;ref name=&quot;Luminarium Encyclopedia&quot;/&gt; Zbog takvih i drugih neortodoksnih stavova, papa [[Inocent VIII.]] (1484. – 1492.) je zabranio taj skup, izopćio Pica iz Crkve, a manifest stavio na [[Index Librorum Prohibitorum|popis zabranjenih knjiga]]. Rehabilitiran je tek pred smrt.

Borio se jednako tako i protiv mističkih [[astrologija|astroloških]] proricanja (''Disputationes adversus astrologiam divinatricem''), ali kao i većina njegovih suvremenika nije uspio ostvariti jasno razlikovanje između znanosti i magije kojom je prožet i jedan dio njegova stvaralaštva.

== Djela ==
[[File:Ioannis Francisci Pici principis.tif|thumb|Opera omnia, 1601]]

Picova djela izdao je njegov nećak, talijanski filozof [[Giovanni Francesco Pico della Mirandola|Giovanni Francesco]] 1496. u Bolonji, dok mu je neka djela na [[hrvatski jezik|hrvatski]] preveo [[Jozo Mršić]]:
* &quot;O ljudskom dostojanstvu&quot; (''De dignitate hominis''), 1486.
* &quot;O biću i jednom&quot; (''De ente et uno'')
* &quot;Rasprave protiv proricateljske astrologije&quot; (''Disputationes adversus astrologiam divinatricem'')
* &quot;Filozofski, kabalistički i teološki zaključci&quot; (''Conclusiones philosophicae, cabalasticae et theologicae''), 1486.
* &quot;Apologija&quot; (''Apologia J. Pici Mirandolani, Concordiae comitis''), 1489.
* &quot;Heptaplus&quot;, 1491.

== Bilješke ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen,: nasljeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN|953-6716-11-9}}
*''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. XVI, Pro Leksis, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-7224-16-5}}
*''Povijest, sv. VIII, Zagreb, 2008.'' {{ISBN|978-953-300-042-8}}

==Vanjske poveznice==
* [http://safarmer.com/pico/ 900 teza] {{eng oznaka}}
* [http://www.brown.edu/Departments/Italian_Studies/pico/ Progetto Pico - Projekt Pico] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20221219222345/https://brown.edu/Departments/Italian_Studies/pico/ |date=19. prosinca 2022. }} na sveučilištu u Bologni i Brown sveučilištu u Providenceu, SAD {{it icon}} {{eng oznaka}} {{la icon}}
* [http://www.luminarium.org/encyclopedia/pico.htm Luminarium Encyclopedia] {{eng oznaka}}
* [http://www.newadvent.org/cathen/10352a.htm Catholic Encyclopedia] {{eng oznaka}}
* [http://www.britannica.com/EBchecked/topic/459504/Giovanni-Pico-della-Mirandola-count-di-Concordia Životopis na Encyclopaediji Britannici] {{eng oznaka}}

===Ostali projekti===
{{WProjekti
|commonscat=Giovanni Pico della Mirandola
|commonscathr=Giovanni Pico della Mirandola
}}

{{GLAVNIRASPORED:Pico della Mirandola, Giovanni}}
[[Kategorija:Talijanski filozofi]]
[[Kategorija:Okultisti]]
[[Kategorija:Kabalisti]]
[[Kategorija:Talijanski grofovi]]
[[Kategorija:Životopisi, Firenca]]</text>
      <sha1>nmsby5hxxm7b9hydl5qxl4ow37uy5fq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marsilio Ficino</title>
    <ns>0</ns>
    <id>231533</id>
    <revision>
      <id>7447506</id>
      <parentid>6225647</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:59:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447506</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8612" sha1="9b3qn4mkhh178xt7w5lzxtkkg3xtvyt" xml:space="preserve">{{Filozof 
| regija          = Zapadna filozofija 
| era             = [[Renesansna filozofija]] 
| slika           = Portrait of Marsilio Ficino at the Duomo Firence 2.jpg
| opis_slike      = '''Marsilio Ficino (1433.-1499.)'''
| ime             = Marsilio Ficino
| rođenje         = [[19. listopada]] [[1433.]]
| mjesto_rođenja  = [[Figline Valdarno]], [[Italija]]
| smrt            = [[1. listopada]] [[1499.]]
| mjesto_smrti    = Careggi, kraj [[Firenca|Firence]], [[Italija]])
| škola_tradicija = [[platonizam]], [[novoplatonizam]], [[hermetizam]]
| glavni_interesi = [[filozofija]], [[teologija]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Aristotel]], [[novoplatonisti]], [[Sveti Augustin]], [[Pleton]]
| utjecao_na      = 
}}
'''Marcilio Ficino''' ([[latinski jezik|lat.]] ''Marsilius Ficinus'') ([[Figline Valdarno]], [[19. listopada]] [[1433.]] – Careggi, kraj [[Firenca|Firence]], [[1. listopada]] [[1499.]]), [[Talijani|talijanski]] svećenik, [[medicina|liječnik]], [[filozof]], [[astrolog]] i [[humanizam|humanist]].

Prijevodima [[Platon]]a i drugih klasičnih [[Grci|grčkih autora]] pridonio je poznavanju grčke filozofije u [[renesansa|renesansnoj]] [[Italija|Italiji]] i ostatku [[Europa|Europe]].&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;&gt;Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka, str. 217.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/206014/Marsilio-Ficino Britannica Online]&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Prvo [[obrazovanje]] stekao je u rodnom mjestu, a potom je nastavio školovanje u Firenci, gdje je stekao široku književnu naobrazbu. Poslije kraćeg boravka u [[Pisa|Pisi]], vratio se u Firencu i nakon završenog [[gramatika|gramatičkog naukovanja]], započeo je studij filozofije na kojem je razvio interes za platonsku filozofiju.&lt;ref name=&quot;Povijest, sv. VIII, str. 30&quot;&gt;Povijest, sv. VIII, str. 30.&lt;/ref&gt;

Otac ga je poslao u [[Bologna|Bolognu]] na studij medicine. Godine [[1459.]], po povratku u Firencu stekao je nakolonost obitelji [[Medici]]. Predavao je na akademiji u Firenci koja je osnovana zalaganjem kneza [[Cosimo de' Medici|Cosima de Medicija]] i koja je postala okupljalište humanista i filozofa.&lt;ref name=&quot;Povijest, sv. VIII, str. 30&quot;/&gt; Bio je glavni predstavnik [[novoplatonizam|novoplatonizma]] i prvi prevoditelj cjelokupnog Platonovog opusa na latinski, čime je pridonio poznavanju [[grčka filozofija|grčke filozofije]] u Italiji i razvoju nove filozofije. Preveo je i djela [[Plotin]]a i [[Dionizije Areopagit|Dionizija Areopagita]], ali i najznačajniji hermetički tekst &quot;[[Corpus Hermeticum]]&quot; koji je tradicija pripisivala mitskom [[Hermes Trismegistos|Hermesu Trismegistosu]].

Između [[1467.]] i [[1469.]] godine napisao je komentar Platonu, naslovljen ''Platonička teologija'', kao rezultat nastojanja oživljavanja platonove i [[hermetizam|hermetičke filozofije]], koju je vidio kao alternativu [[judaizam|judeo]]-[[kršćanstvo|kršćanskoj tradiciji]].&lt;ref&gt;Eliksir i kamen, str. 116.&lt;/ref&gt;

Poslije Cosimove smrti [[1464.]] godine, Ficino je nastavio uživati potporu njegova nasljednika, Piera de Medicija. Godine [[1473.]] zaredio se za svećenika, ali njegovo djelovanje je i dalje bilo usmjereno na pomirenje [[antika|antičkih znanja]] i [[kršćanstvo|kršćanske objave]].&lt;ref&gt;Povijest, sv. VIII, str. 31.&lt;/ref&gt; Zbog intenzivnog zanimanja za [[astrologija|astrologiju]] i [[hermetizam]], bio je optužen [[1489.]] godine za bavljenje [[magija|magijom]], ali je naposljetku oslobođen krivnje za [[hereza|herezu]].
Utjecao na pojavu humanizma u podunavskim i [[Hrvatska|hrvatskim zemljama]] (učitelj [[Ivan Česmički|Ivana Česmičkog]]).&lt;ref name=&quot;ReferenceA&quot;/&gt;

== Ficinova hermetička misao ==
[[File:Ficino - De triplici vita, 1560 - 3042759 V00227 00000002.tif|thumb|''De triplici vita'', 1560]]

Svoja promišljanja Ficino je temeljio na učenju Hermesa Trismegistosa, navodnoga autora hermetičkih tekstova. Pozivajući se na hermetičke tekstove, obrazlagao je principe magije prema kojoj je, kako je vjerovao, čovjek mogao iskoristiti odnos između [[makrokozmos|makro]] i [[mikrokozmos]]a te vršiti utjecaj na aspekte oba svijeta.&lt;ref&gt;Eliksir i kamen, str. 117.&lt;/ref&gt;

Premda je bio zaređeni [[svećenik]] i kanonik firentinske katedrale, vjerovao je da ne postoji nesklad između klasičnog učenja i [[evanđelje|kršćanske objave]], te je u vlastitim spisima spajao svoja vjerska uvjerenja s astrologijom, [[alkemija|alkemijom]] i magijom.&lt;ref&gt;Bobrick, Benson, str. 121.&lt;/ref&gt;

Magija koju su podržavali Ficino i njegovi sljedbenici bila je općenito poznata kao &quot;talismanska magija&quot;, koja se temeljila na kozmičkim principima, kozmičkoj moći i [[energija|energiji]]. Ficino je pisao o tehnikama i principima hermetičke analogije s pomoću kojih je bilo moguće privući planetarne sile i koncentrirati ih za vlastitu uporabu. To se trebalo postići korištenjem amuleta, [[talisman]]a, ulja i eliksira koji su, prema njegovom vjerovanju, privlačili [[zvijezda|zvjezdane]] utjecaje.&lt;ref&gt;Eliksir i kamen, str. 118.-119.&lt;/ref&gt; Bitni izvori za Ficinove talismane bili su [[srednji vijek|srednjovjekovni]] pisci o magiji, primjerice [[Pietro d’Abano|Pietro di Abano]], [[Roger Bacon]], [[Al Kindi]], [[Avicena]], te astrološko-magijski traktat ''[[Picatrix]]''. Važan utjecaj na njegove stavove ostvarili su i neoplatonički tekstovi, kao što su [[Proklo]]v ''De sacrificiis et magia'', [[Jamblih]]ov ''De mysteriis'' i ''Vita Pythagorae'', [[Porfirije]]v ''De abstinentia'', ''Hermetica'' i ''Asclepius''. Većinu tih djela preveo je upravo Ficino.&lt;ref&gt;Walker, Daniel P., str. 33.&lt;/ref&gt;

== Firentinska Akademija ==

Gospodar grada Firence Cosimo de Medici želio je osnovati Akademiju, po uzoru na Platonovu, koja bi oživotvorila [[antika|antičku tradiciju]]. Nadahnut predavanjima [[bizant]]inskog filozofa Pletona, odlučio je pribaviti čitavu zbirku Platonovih djela i učiniti Firencu središtem platoničkih studija.&lt;ref&gt;Eliksir i kamen, str. 114.-115.&lt;/ref&gt;

Godine [[1453.]] [[Istanbul|Carigrad]] je pao pod [[Osmanlije|tursku vlast]], a kao posljedica toga dogodio se masovni [[egzodus]] učenjaka i klerika, koji su donijeli sa sobom u Italiju vrijedne knjige i rukopise. To je ubrzalo Cosimovu ideju o osnivanju Akademije, koja je započela s radom [[1459.]] godine kada je Cosimo pozvao Ficina sa studija u Bologni i postavio ga predsjedateljem Akademije.&lt;ref&gt;Eliksir i kamen, str. 115.&lt;/ref&gt;

Akademija je bila smještena u Medicijevoj vili u Careggiju, kraj Firence. Bila je organizirana kao neformalna [[škola]], u kojoj su zainteresirani pojedinci mogli međusobno raspravljati i proučavati platoničke i hermetičke misli.

Među poznatim osobama toga vremena, koji su pohađali Akademiju, bili su Lorenzo de Medici, firentinski vladar od [[1469.]], [[arhitektura|arhitekt]] [[Leon Battista Alberti]] i pjesnik Cristoforo Landino.&lt;ref&gt;Eliksir i kamen, str. 116.-117.&lt;/ref&gt;

== Djela ==
[[File:Delle divine lettere del gran Marsilio Ficino.tif|thumb|Lettere e carteggi, 1549]]

*''Liber de Christiana religione'' ([[1474.]])
*''Theologiae platonicae de immortalitate animorum libri XVIII'' ([[1482.]])
*''De vita libri tres'' ([[1489.]])

== Bilješke ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==

* ''Baigent, Michael i Leigh, Richard, Eliksir i kamen, Naslijeđe magije i alkemije, Stari Grad, Zagreb, 2000.'' {{ISBN|953-6716-11-9}}
* ''Bobrick, Benson, Sudbonosno nebo, Povijest astrologije, Naklada Ljevak, Zagreb, 2007.'' {{ISBN|978-953-178-819-7}}
* ''[[Opća i nacionalna enciklopedija|Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka]], sv. VI, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-06-6}}
* ''Povijest, sv. VIII, Zagreb, 2008.'' {{ISBN|978-953-300-042-8}}
* ''[[Daniel P. Walker|Walker, Daniel P.]], Spiritualna i demonska magija od Ficina do Campanelle, Zadruga Eneagram, Zagreb, 2009.'' {{ISBN|978-953-99715-4-8}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.renaissanceastrology.com/ficino.html/ Renaissance astrology - Marsilio Ficino] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100209040535/http://www.renaissanceastrology.com/ficino.html |date=9. veljače 2010. }} {{eng oznaka}}
*[http://www.newadvent.org/cathen/06067b.htm/ Catholic Encyclopedia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100110134016/http://www.newadvent.org/cathen/06067b.htm |date=10. siječnja 2010. }} {{eng oznaka}}
*[http://www.britannica.com/EBchecked/topic/206014/Marsilio-Ficino Britannica Online] {{eng oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Ficino, Marsilio}}
[[Kategorija:Životopisi, Italija]]
[[Kategorija:Talijanski filozofi]]
[[Kategorija:Novoplatonizam]]
[[Kategorija:Okultisti]]
[[Kategorija:Astrolozi]]</text>
      <sha1>9b3qn4mkhh178xt7w5lzxtkkg3xtvyt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Osijek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>231613</id>
    <revision>
      <id>7447935</id>
      <parentid>7432628</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:26:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>bez sveopćeg značaja</comment>
      <origin>7447935</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="76492" sha1="t0mh3londxtr51r8zijndevttu438di" xml:space="preserve">{{Članak tjedna (ikona)|6. tjedan 2022.}}
{{Infookvir grad u Hrvatskoj
|ime              = Osijek
|vrsta            = naselje i grad
|grb              = Coat of arms of Osijek.svg
|članak o grbu    = [[Grb Osijeka|Grb grada Osijeka]]
|zastava          = Flag of Osijek.svg
|članak o zastavi = [[Zastava Osijeka|Zastava grada Osijeka]]
|slika            = IMG_0919_Z-1252.jpg
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|najbliži grad    = 
|gradonačelnica   = 
|gradonačelnik    = [[Ivan Radić (političar)|Ivan Radić]] ([[HDZ]])
|gradsko vijeće   = 36
|predsjednik vijeća = Vladimir Ham
|samoupravne jedinice = 15
|naselja          = [[#Gradska naselja|11 gradskih naselja]]
|površina         = 174,9
|površina uža     = 59,1
|visina           = 
|z. širina        = 45.551
|z. dužina        = 18.694
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 96313
|stanovništvo uže = 75535
|svetac           = [[Sv. Petar]] i [[sv. Pavao]]
|dan              = [[2. prosinca]]
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31000 Osijek
|pozivni broj     = +385 (0)31
|autooznaka       = OS
|web              = {{URL|https://osijek.hr/}}
|bilješke         = 
}}
'''Osijek''' je grad u istočnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Smješten je u ravnici na desnoj obali rijeke [[Drava|Drave]] između 16. i 24. kilometra od ušća u [[Dunav]].

Najveći je grad u [[Slavonija|Slavoniji]], četvrti po veličini grad u Hrvatskoj, te je upravno, akademsko, sudsko, kulturno i industrijsko središte [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]].

Osijek je grad s najviše zelenila i zelenih površina u Hrvatskoj; na području grada nalazi se 17 parkova u ukupnoj površini od 394&amp;nbsp;000 m².

== Zemljopis ==
[[Zemljopisni položaj]] grada:
* Regija: [[Slavonija]]
* sjeverna širina 45º 32'
* istočna dužina 18º 44'
* [[Nadmorska visina]] 90 [[metar|m]]
* Površina grada 171&amp;nbsp;km^2

Prosječna temperatura je 11&amp;nbsp;°C:

* [[proljeće]]: 11°
* [[ljeto]]: 21&amp;nbsp;°C
* [[jesen]]: 11,8&amp;nbsp;°C
* [[zima]]: 0,2&amp;nbsp;°C

=== Naselja u sastavu Grada Osijeka ===
Grad Osijek osim samoga naselja Osijek obuhvaća 10 naselja u sastavu Grada. To su:
* [[Brijest (Osijek)|Brijest]]
* [[Briješće]]
* [[Josipovac]]
* [[Klisa (Osijek)|Klisa]]
* [[Nemetin]]
* [[Podravlje]]
* [[Sarvaš]]
* [[Tenja]]
* [[Tvrđavica]]
* [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]]

=== Gradske četvrti i mjesni odbori u Gradu Osijeku ===
Grad Osijek je (uključujući sva naselja) administrativno podijeljen na 7 [[Gradska četvrt|gradskih četvrti]] koje se uglavnom nalaze na području samog naselja Osijek i 8 [[Mjesni odbor|mjesnih odbora]] koji se nalaze na područjima ostalih naselja u sastavu Grada Osijeka.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |title=Mjesni odbori i gradske četvrti |work=osijek.hr |accessdate=14. rujna 2020. |archive-date=22. rujna 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20200922053945/https://www.osijek.hr/mjesna-samouprava/mjesni-odbori-i-gradske-cetvrti/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Gradske četvrti su:

*[[Retfala]]
*[[Gornji Grad (Osijek)|Gornji grad]]
*[[Industrijska četvrt (Osijek)|Industrijska četvrt]]
*[[Tvrđa]]
*[[Novi Grad (Osijek)|Novi grad]]
*[[Jug II]]
*[[Donji Grad (Osijek)|Donji grad]] (uključujući naselje [[Nemetin]])

Mjesni odbori su:

*[[Josipovac]]
*[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]]
*[[Brijest (Osijek)|Brijest]]
*[[Tenja]]
*[[Klisa (Osijek)|Klisa]]
*[[Sarvaš]]
*Cvjetno naselje (uključujući naselje [[Briješće]])
*Lijeva obala (naselja [[Tvrđavica]] i [[Podravlje]] te dio Osijeka uz Biljsku cestu između njih)

== Demografija ==
U samome naselju Osijeku živi 75 916 stanovnika, a na području administrativnoga Grada Osijeka 96 848 stanovnika (Popis stanovništva iz 2021. godine).

Prema podatcima o nacionalnosti iz 2011. god. 96&amp;nbsp;746 (89,54 %), stanovnika Osijeka su [[Hrvati]]; 6&amp;nbsp;751 (6,25 %) [[Srbi]]; 979 (0,91 %) [[Mađari]]; 263 (0,24 %) [[Nijemci]] i dr.&lt;ref name=&quot;dzs2&quot;&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_04/H01_01_04_zup14.html Državni zavod za statistiku, STANOVNIŠTVO PREMA NARODNOSTI PO GRADOVIMA/OPĆINAMA, POPIS 2011., Osječko-baranjska županija], pristupljeno 24. studenoga 2015.&lt;/ref&gt;

Osijek ima deset [[Katoličanstvo u Hrvata|katoličkih]] župa: sv. Petar i Pavao (Gornji grad – Osijek 1), sv. Mihael, arkanđeo (Tvrđa – Osijek 2), Preslavno Ime Marijino (Donji grad – Osijek 3), sv. Obitelj (Jug II – Osijek 4), sv. Josip Radnik (Industrijska četvrt – Osijek 5), Uzvišenje sv. Križa (Retfala – Osijek 6), sv. Leopold Bogdan Mandić (Cvjetno naselje – Osijek 7), sv. Osječki mučenici (Tvrđavica – Osijek 8), sv. Ćiril i Metod (Novi grad – Osijek 9) i Mučeništvo sv. Ivana Krstitelja (Brijest – Osijek 10).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://djos.hr/popis-zupa/ |title=Popis župa |accessdate=14. rujna 2020.}}&lt;/ref&gt; Osim katoličkih župa, nalaze se i jedna evangelistička, dvije [[pravoslavlje|pravoslavne]] [[parohija|parohije]], baptistička, te adventistička crkva, Evanđeoski teološki fakultet, Židovska općina, muški samostani franjevaca Reda manje braće (OFM) u Tvrđi i franjevaca kapucina (OFMCAP) u Gornjem gradu te rezidencije Družbe Isusove također u Gornjem gradu.

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Grad Osijek |p1857=20858 |p1869=24863 |p1880=25260 |p1890=27801 |p1900=33407 |p1910=40106 |p1921=42930 |p1931=51871 |p1948=58063 |p1953=66073 |p1961=84652 |p1971=109189 |p1981=123944 |p1991=129792 |p2001=114616 |p2011=108048 |p2021=96313 |napomena=Nastao iz starih općina Osijek i Vukovar. U 1869. dio podataka sadržan je u općini Čepin, 1921. u općini Bilje, a od 1857. do 1981. u općini Erdut i općini Trpinja, Vukovarsko-srijemska županija. Od 1857. do 1971. sadrži dio podataka općine Erdut, a od 1857. do 1961. dio podataka općine Antunovac. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Osijek |p1857=16145 |p1869=19281 |p1880=19809 |p1890=21547 |p1900=26769 |p1910=33337 |p1921=36500 |p1931=43351 |p1948=49037 |p1953=56538 |p1961=71782 |p1971=92603 |p1981=103026 |p1991=104761 |p2001=90411 |p2011=84104 |p2021=75535 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem dijelova u istoimena naselja Podravlje i Tvrđavica te dijelova područja u samostalna naselja Brijest i Nemetin, a povećano pripajanjem dijela područja naselja Briješće. Do 1961. sadrži dio podataka za naselja Brijest i Nemetin, a dio podataka sadržan je u naselju Briješće. Od 1857. do 1921. sadrži podatke za bivše naselje Retfala Madžarska, a od 1857. do 1931. za bivše naselje Retfala Njemačka koja su tih godina bila odvojeno iskazana. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

== Povijest ==
=== Stari vijek ===
[[Datoteka:Battle of Osijek in 1685 (Romeyn de Hooghe, 1687).png|alt=|mini|lijevo|Bitka kod Osijeka, odigrana 11. kolovoza 1685. između habsburške carske vojske pod zapovjedništvom Jamesa, 2. grofa Leslieja, i Turaka , rezultirala je pobjedom Habsburgovaca.]]

Na tlu današnjeg grada bilo je više ilirskih i andizetskih naselja, a najveću je važnost imala keltska Mursa. Nalazom, između ostalog, keltskog svetišta iz 2. st. pr. Kr. potvrđeno je da se nalazila na području današnjeg Donjeg Grada. Rimski vojni logor iz vremena osvajanja Panonije potvrđen je nalazom tegula [[VII. Legija|VII Legije]]. Dvostruki opkopi i očuvani zemljani nasipi bedema logora bili su vidljivi na površini sve do sredine 18. stoljeća. Tada im je položaj na zapadnoj strani zabilježen i u kartografskim prikazima, a nestali su širenjem Donjeg Grada. Standardni pravokutni legijski Castrum imao je prema Dravi utvrđen dodatak koji je štitio luku i [[most]] preko Drave. Ostatci njegovih temeljnih kamenih stubova još su uvijek vidljivi za niskog vodostaja rijeke. Na most se s druge strane Drave nastavljao dugačak nasip ili sustav mostova preko močvara, vjerojatno prema Kopačevu. To je svojevrsna preteča kasnijeg slavnog osječkog mosta do Darde sultana Sulejmana.
[[Datoteka:Bastion_Osijek.jpg|alt=|mini|lijevo|Bastion u Tvrđi.]]

U vrijeme [[Hadrijan|cara Hadrijana,]] rimska [[Mursa]] uzdignuta je u status kolonije [[Colonia Aelia Mursa]] (124. ili 133. g.), a grad se razvio u velikoj ekstenziji i izvan zidina nekadašnjeg Castruma s njegove zapadne strane. Središnji dio te zapadne ekstenzije kontinuirano i opsežno se istražuje od 2001. pod vodstvom Slavice Filipović (voditeljica antičkog odjela Muzeja Slavonije). Otkrivena je vjerojatno središnja ulica u pravcu istok – zapad (Decumanus Maximus) s kolovozom širokim 3&amp;nbsp;m te dubokim odvodnim jarcima s obje strane ulice. (s jarcima njena širina narasta na 8&amp;nbsp;m). Nađeni su i široki trijemovi na obje strane. Brojne baze stupova trijemova kao i kapiteli nađeni su obrušeni u jarcima. Ulica je otkrivena u dužini od oko 150&amp;nbsp;m, a uz nju s jedne i druge strane iza trijemova i brojne građevine nekadašnjeg gradskog tkiva od kojih se ističu tabernae, veliko svetište boga Silvana s 5 žrtvenika i ostacima zidova i trijema oko njih (dim. 57x34m) i jedne veće građevine (površine 1600 m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;) s osobito reprezentativnim pročeljem itd.

Na temelju navoda grčkog povjesničara Zosima pretpostavlja se postojanje građevine amfiteatra izvan jugozapadnog dijela obrambenih zidina rimske Murse. Također ing. Franjetić spominje jednu depresiju koja se može odčitati na karti iz 18. st. blizu spomenutog ugla Castruma, koja po svoj vjerojatnosti predstavlja indicirani ostatak građevine rimskog amfiteatra.

Godine [[351.]] odigrala se pred zidinama Murse velika bitka između cara [[Konstancije II.|Konstancija II.]], sina i nasljednika cara [[Konstantin Veliki|Konstantina Velikog]] i uzurpatora [[Magnecije|Magnencija]], bitka između suprotstavljenih rimskih vojski istočne i zapadne strane Carstva, jedna od najkrvavijih međusobnih sudara rimske vojske u povijesti [[Rimsko Carstvo|Rimskog carstva]]. Nakon pobjede, koju je Konstancije dočekao u molitvi u arijanskoj crkvi sv. Mučenika na groblju izvan zidina Murse, Konstancije je u Mursi podigao i trijumfalni slavoluk (čiji ostaci još nisu pronađeni). U bitci je poginulo preko 40&amp;nbsp;000 ljudi, a tijela poginulih su se nalazila sve do današnje Trpinje.

Grad su konačno 441. g. razorili [[Huni]].

=== Srednji vijek ===
[[Datoteka:Posveta konkatedrale u Osijeku.png|mini|desno|[[Osječka konkatedrala|Osječka konkatedrala sv. Petra i Pavla]] iz 19. stoljeća. Na slici: posveta konkatedrale u Osijeku.]]
U hrvatskoj historiografiji postoji tumačenje da su ime Osijek [[Hrvati]] naselju dali zbog ponešto povišenog mjesta od okolih voda, mjesto gdje je ''[[oseka]]'', te je suho i pogodno za izgradnju nastambi. Takvo tumačenje treba uzeti s dozom opreza, kao i pitanje etničkog identiteta prvih stanovnika, s obzirom na to da o tome nemamo nikakvih pisanih ili arheoloških tragova. U srednjovjekovnim dokumentima pisanim latinskim jezikom pod utjecajem [[mađarski jezik|mađarskog jezika]] javlja se kao '''Eszek''' ili '''Ezeek'''. Kasnije su varijante, '''Essegg''', [[Njemački jezik|njemačka]] ili '''Essec''', [[Latinski jezik|latinska]], samo varijante imena Osijek.

Najraniji spomen Osijeka u povijesnim izvorima datira iz [[1196.]] godine. Radi se o ispravi kralja [[Emerik, hrvatsko-ugarski kralj|Emerika]] ([[1196.]] – [[1204.]]), kojom se [[cisterciti|cistercitskom]] cikadorskom samostanu potvrđuje pravo ubiranja pristojbi od carina i trgovine te skelarine preko rijeke pošto je Osijek je bio poznat prijelaz preko rijeke Drave.&lt;ref&gt;Ive Mažuran, ''Srednjovjekovni i turski Osijek'', Osijek 1994, str. 50. {{ISBN|953-154-040-3}}&lt;/ref&gt; Taj dokument je vrlo važan jer svjedoči o tome da je Osijek već u 12. stoljeću bio važno trgovačko mjesto na trasi stare rimske ceste koja je povezivala jugoistok Europe s panonskom nizinom. Nažalost, pisani izvori za povijest Osijeka u 13. stoljeću nisu sačuvani, tek gabariti romaničkog sloja temelja, najvjerojatnije, župne crkve Sv. Trojstva mogu svjedočiti ponešto o veličini i značaj grada u to doba. Temelji su pronađeni u dvorištu današnjeg franjevačkog samostana. Kasnijom gotičkom dogradnjom, vjerojatno u 15. stoljeću, Osijek je dobio razmjerno veliku trobrodnu crkvu u kojoj su pokapani i pripadnici plemićke obitelji Korogy, u čijem se vlasništvu duže vrijeme gard nalazio. Znamo da se u Osijeku nalazio i augustinski samostan, što je dodatna potvrda urbanog statusa mjesta.
[[Datoteka:Europska avenija u Osijeku u periodu od 1910-1920.jpg|alt=|mini|lijevo|Europska avenija u Osijeku u periodu od 1910. – 1920.]]

Osijek je kroz čitavi kasni srednji vijek bio u vlasništu plemićkih obitelji i crkvenih ustanova. Kakva je feudalna prava imala opatija Cikador, osim ubiranja spomenutih taksi, nije poznato. Međutim, zna se da su u 14. stoljeću vlasnici grada vrlo utjecajna plemićka obitelj Korogy. Oni su ujedno i najzaslužniji za činjenicu da se Osijek razvio u jedno od značajnijih mjesta u donjem međuriječju. U 14. stoljeću spominje se županijski sajam. Budući da su vlastelini nerijetko vršili dužnosti župana i bana Mačve, Osijek je tada imao ulogu i važnog upravnog središta. O razvijenom gradskom životu svjedoči i porezni popis Osijeka i okolice iz 1469. godine iz kojeg se može iščitati i ustrojstvo gradske općine te ekonomska i demografska struktura građana. To je ujedno i jedini dokument gdje se Osijek navodi kao grad (civitas), dok ga ostali izvori spominju kao trgovište (oppidum). Treba reći da je prema ovom izvoru Osijek tipičan srednjovjekovni gradić trgovaca i obrtnika, a prevladava mađarsko stanovništvo. Neki povjesničari misle da je u vrijeme Korođskih Osijek bio opasan bedemima, ali oko toga nema suglasja u literaturi jer se gradske zidine izravno spominju tek u vrelima iz vremena osmanske vlasti. Gotovo je sigurno da su Korođski u gradu podigli mali kaštel koji je bio njihova rezidencija. Nakon što su Korođski izumrli 1472. godine, kralj Matija njihove posjede daruje Ivanu Ungoru i Nikoli Csuporu. Potom se Osijek navodi kao posjed budimskog kaptola Blažene Djevice Marije. Godine 1490. bio je posjed Petra Gereba, a 1517. je ponovo u vlasništvu budimskog kaptola.
[[Datoteka:Magyar Királyság, Eszék látképe, háttérben a Szent Péter és Pál székesegyház. Fortepan 86972.jpg|alt=|mini|right|Panorama grada Osijeka 1904.]]

Jedna zanimljivost je da je na samom kraju srednjega vijeka kralj [[Ludovik II., ugarsko-hrvatski kralj|Ludovik II.]] (1516. – 1526.) odobrio bosanskom biskupu Mihovilu Keserűu i dvorskom komorniku Ivanu Szerecsenyu u Osijeku otvoriti kovnicu novca na godinu dana.

=== Novi vijek ===
[[Datoteka:Zgrada kirurgije KBC Osijek.jpg|alt=|mini|lijevo|[[KBC Osijek]] – stara kirurgija]]
Osvajači [[Osmansko carstvo|Osmanskoga Carstva]] u grad su stigli [[14. kolovoza]] [[1526.]] kad je Osijek predan bez borbe, no kažu da ga je Ibrahim-paša do temelja razorio. Kasnije ga [[Sulejman Veličanstveni]] potpuno obnavlja te gradi čuveni pontonski most preko Drave i obližnjih [[močvara]] do mjesta [[Darda]] u ukupnoj dužini od 8&amp;nbsp;km. Osijek kasnije opet postaje čuven po obrtu, trgovini i velikim sajmovima.

Grad je ostao pod Turcima više od 160 godina. Nalazio se u sklopu Požeškoga sandžakata. Snage [[Sveta liga (1684.)|Svete lige]] oslobodile su Osijek na [[Miholjdan]], [[29. rujna]] [[1687.]], no, od [[1690.]] Osijek je opet pod turskom opsadom, biva potpuno porušen, ipak ovoga puta ne i osvojen.

Od [[1687.]] Osijek i istočno područje današnje Hrvatske nalazili su se u okviru [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. Zbog strateškog položaja grada, nove su vlasti na obali [[Drava|Drave]] izgradile vojnu utvrdu, koje čini današnju ''Tvrđu'', ([[1712.]] – [[1721.]]). Unutar [[bedem]]a nastao je grad građanskih kuća u [[barok]]nom stilu. Stanovništvo se zbog vojnih razloga naseljavalo zapadno i istočno te su tako nastale nove četvrti. Na zapadu, uzvodno uz Dravu ''Gornji grad'' te nizvodno od Tvrđe ''Donji grad''.
[[Datoteka:HNK Osijek1.jpg|alt=|mini|[[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku]]]]
Početkom 18. stoljeća u Donjem i Gornjem gradu formiraju se zasebni magistrati čime te dvije jedinice počinju funkcionirati kao samostalne gradske općine. Zemljišni gospodar sve tri općine bila je Dvorska komora. Politike dekameralizacije u Slavoniji, reforme i općenito politika Marije Terezije u ovim krajevima dovela je do početka pregovora između tri komorske općine o ujedinjenju, očito s namjerom da se Osijeku, kao i drugim značajnijim centrima u regiji, dodijeli status slobodnog i kraljevskog grada. Međutim, zbog razmirica oko održavanja sajmova do ujedinjena je došlo tek [[2. prosinca]] [[1786.]] godine, ukazom Josipa II. Tijekom 18. stoljeća Osijek se razvio u najznačajnije političko, gospodarsko i kulturno sjedište u Slavoniji, u kome su se djelovali brojni obrtnici, trgovci, [[Knjižnica|knjižnice]], [[Kazalište|kazališta]], a već [[1729.]] godine otvorena je isusovačka [[gimnazija]]. Godine [[1735.]] Franjevci su osnovali [[tiskara|tiskaru]], a njihovim je nastojanjima osnovan i studiji [[Filozofija|filozofije]] i [[Teologija|teologije]]. Dana [[28. kolovoza]] [[1809.]] godine Osijek je svečano proglašen slobodnim i kraljevskim gradom, a time počinje novo doba grada Osijeka.

Sredina [[19. stoljeće|19. stoljeća]] je doba bržeg razvoja Osijeka, osobito Gornjeg grada. U Donjem je gradu [[1874.]] godine sagrađena jedna od najvećih i najljepših [[bolnica]] u ovom dijelu [[Europa|Europe]]. Godine [[1846.]] podignuta je velika županijska palača, a kasnije, [[1866.]], nasuprot županijske palače i [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]]. Godine [[1868]]. osnovana je [[Srpska čitaonica u Osijeku]].&lt;ref&gt;Branko Ostajmer ''Franz Vaniček i njegov Essek'' (u zborniku radova ''Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija''), Slavonski Brod. {{ISBN|978-953-6659-44-9}}&lt;/ref&gt; Pod kraj 19. stoljeća otvaraju se srednje škole – obrtna, realna, učiteljska i trgovačka. Na potezu od Tvrđe do Gornjeg grada kasnije se grade vile i druge građevine u secesijskom stilu.

===Dvadeseto stoljeće===
[[Datoteka:Pješački most Osijek.jpg|alt=|mini|[[Pješački most u Osijeku|Pješački most preko Drave]]]]
Krajem [[1918.]] i raspadom [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]], Osijek s današnjom istočnom Hrvatskom ulazi u ''[[Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca|Kraljevinu Srba, Hrvata i Slovenaca]]'', koja [[1929.]] mijenja ime u [[Kraljevina Jugoslavija]]. U travnju [[1941.]], s početkom [[drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Jugoslaviji, [[Kraljevina Jugoslavija]] se raspada te Osijek ulazi u sastav [[NDH]]. Od 1941. do 1945. hrvatski dio [[Baranja|Baranje]] pripada [[Mađarska|Mađarskoj]] te je Osijek pogranični grad. Važno je napomenuti da je Osijek u ratnom periodu bio žrtva [[Savezničko bombardiranje Osijeka|Savezničkog bombardiranja]] civilnih objekata. Nakon sloma [[fašizam|fašizma]], u travnju [[1945.]], svi dijelovi današnje Hrvatske i Osijek ulaze u sastav [[FNRJ|Federativne Narodne Republike Jugoslavije]] (kasnije [[SFRJ|Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije]]). Sam je grad oslobođen [[14. travnja]] [[1945.]] godine. U Osijeku se osniva više [[fakultet]]a i viših škola, a [[1975.]] i [[sveučilište]], koje od osnutka nosi naziv velikog biskupa Đakovačko ili bosansko i srijemske biskupije (1855. – 1905.) i hrvatskoga mecene rođenog Osječanina Josipa Jurja Strossmayera.
[[Datoteka:Osjecka promenada.jpg|mini|desno|Osječka promenada]]

===Domovinski rat ===
[[Datoteka:Fićo uzvraća udarac - Osijek.JPG|minijatura|Umjetnička instalacija [[Fićo gazi tenka!]] na križanju Vukovarske i Trpimirove ulice u Osijeku.]]
Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] (1991.), posebno nakon pada [[Vukovar]]a u studenom [[1991.]], [[Srpska vojska Krajine|srpske paravojne snage]] i [[Jugoslavenska narodna armija]] ([[JNA]]) prodiru nadomak grada. Grad je bio ratno ugrožen još mnogo prije. [[11. srpnja]] 1991. je osječki MUP RH nakon 10-satne akcije uhitila skupinu srpskih terorista.&lt;ref&gt;[http://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm HIC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210411205241/http://www.hic.hr/ZZ-spomenar20.htm |date=11. travnja 2021. }} Hrvatski spomenar&lt;/ref&gt; Pod topništvom JNA i četnika Osijek trpi znatna razaranja, ali se uspijeva održati. Prije rata u Osijeku je na nekoliko lokacija bio smješten garnizon JNA pod imenom 12. proleterska mehanizirana brigada u sklopu 1. vojne oblasti (sa sjedištem u [[Beograd]]u) a u sastavu tzv. Tuzlanskog korpusa. Na čelu garnizona (koji se službeno zvao ''Kasarna Milan Stanivuković – narodni heroj'') u Osijeku nalazio se tada [[pukovnik]] [[Bora Ivanović]] zvani Konj, koji se ne samo tijekom boravka u Osijeku već i nakon izlaska iz grada aktivno uključio u rat protiv Hrvatske. Osječko je Državno odvjetništvo protiv sada umirovljenog generala JNA i [[Vojska Jugoslavije|Vojske Jugoslavije]] Bore Ivanovića i još trojice časnika iz tadašnjeg garnizona JNA u Osijeku 2006. podigla optužnicu zbog razaranja grada Osijeka i civilnih objekata.

Nakon žestokih borba, velikosrpske postrojbe su zauzele Paulin Dvor [[16. prosinca]] [[1991.]],&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot;&gt;[http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm Hrvatski memorijalno-dokumentacijski centar domovinskog rata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131016222034/http://www.centardomovinskograta.hr/1991.htm |date=16. listopada 2013. }} 1991.&lt;/ref&gt; 11 dana nakon što su okupirale [[Antunovac]],&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot;/&gt; a skoro pola godine otkad su (u lipnju) u osječkoj neposrednoj okolici, u [[Bijelo Brdo|Bijelom Brdu]], [[Tenja|Tenji]] i [[Markušica|Markušici]] uspostavljene terorističke baze [[Velika Srbija|velikosrpskih ekstremista]], odakle su isti napadali Osijek (još [[29. lipnja]] [[1991.]] je bio žestoko napadnut{{pojasniti|Pješačkim napadom valjda, topnički su bili cijelog rata.}} iz Tenje) i kontrolirali prugu i cestu Osijek – Vinkovci (iz Markušice).

Osijek je vrlo rano došao u tjeskobno okružje neprestanog granatiranja i opasnosti okupacije koju su JNA i pobunjeni Srbi uspješno izveli u Baranji, zapadnom Srijemu i drugim dijelovima hrvatskog Podunavlja.

Napadi su počeli još [[29. lipnja]] 1991. iz [[Tenja|Tenje]] koju su držali pobunjeni Srbi i JNA.&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot;/&gt; JNA i pobunjeni Srbi granatirali su grad i iz inih iz okupiranih naselja. 5. srpnja 1991. dužnosnici Srbije i JNA (Milošević – Jović – Kadijević) dogovorili su razmještaj postrojba JNA u Hrvatskoj na područja koja su Srbi željeli izdvojiti iz Hrvatske,&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot;/&gt; ako već ne uspiju zauzeti cijelu Hrvatsku. Osijek se našao na planskoj ruti udara na Hrvatsku i odsijecanja dijelova Hrvatske: ''Glavne snage koncentrirati na liniji: Karlovac – Plitvice na zapadu; Baranja, Osijek, Vinovci – Sava na istoku i Neretva na jugu. Na taj način pokriti sve teritorije gde žive Srbi do potpunog raspleta''.&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot; /&gt; I kad su te dane (5. – 6. srpnja) hrvatski MUP i ZNG potisnuli četnike iz [[Stara Tenja|Stare Tenje]], JNA, neusporedivo moćnija od hrv. snaga, otvoreno se je stavila na stranu pobunjenih Srba, napadom na Osijek.&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot; /&gt; 19. kolovoza zrakoplovi JNA bombardirali su Osijek, dvije su žene stradale smrtno, pogođena je osječka katedrala i industrijski pogoni. 21. kolovoza JNA snažno topnički napale Osijek i okolna sela, ranivši mnoštvo civila. Vođa srpskih terorista Željko Ražnatović zahtijevao je predaju grada u roku od 24 sata. [[3. rujna]] srpske su snage zauzele [[Bilje]].&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot;/&gt; Istog su dana unatoč potpisane obustave paljbe, srpske snage topnički napale Osijek, ubivši 18,&lt;ref&gt;[[Hrvatski leksikon]] A-K, Naklada Leksikon u suradnji s LZMK, Zagreb, 1996., natuknica Domovinski rat, str. 279., {{ISBN|953-96728-0-5}}&lt;br /&gt;
&quot;''Rujan 1991... 3. ...Od topničkog napada na Osijek poginulo 18 ljudi.''&quot;&lt;/ref&gt; a ranivši 28 osoba. 6. rujna u napadu JNA je oštetila crkvu sv. Petra u Osijeku. 10. rujna topničkim napadom JNA pogođen dječji vrtić i franjevački samostan. 15. rujna srpske paravojne snage topnički su napale osječku bolnicu i ubile pritom 4 osobe. 16. rujna hrvatski su branitelji u Osijeku uništili 10 tenkova JNA, koja je cijeli dan neprekidno napadala osječku bolnicu. Tog se dana predao Dom JNA u Osijeku hrvatskim snagama. Tijekom rujna JNA je nagomilala oklopno-mehanizirane snage u osječkim predgrađima te u Baranji, tako da se mogao očekivati obuhvatni napad na Osijek sa sjeverne strane. Rujna je JNA izvodila koordinirani udar radi izvlačenja 12. pmbr koja je bila okružena u vojarni u Osijeku. Hrv. su snage pokušale olakšati pritisak na grad manjom napadnom akcijom. 16. rujna na Tenjskoj je cesti JNA srušila nadvožnjak, a tenkovi s poligona ''C'' pucali su na Brijest, Retfalu i Dinaru. 17. rujna ZNG zauzeo je borbama poligon C i ine vojarne, no iz svih je tih objekata JNA izvukla kompletno oružje, koje je poslije rabila u napadu na Vukovar. ZNG je napustio položaje u Sarvašu. 
Opasnost pješačko-tenkovskog napada dugo je visila Osijeku kao mač nad glavom. Vukovar je nakon dugotrajne opsade pao 18. studenoga, vijesti o padanju hrvatskih naselja stizale su odosvuda, a neprijatelj se primicao gradu. 5. prosinca pao je Antunovac. Istog su dana snage JNA i četnici, nakon strahovite topničke pripreme, krenuli u konačno osvajanje grada Osijeka općim oklopno-pješačkim napadom, a hrvatske su snage uz velike žrtve u [[Bitka na Rosinjači|bitci na šumi Rosinjači]] na južnom prilazu gradu malim postrojbama zaustavile udar. JNA i pobunjeni Srbi okupirali su Paulin Dvor [[16. prosinca]] 1991. U periodu od 17. i 18. prosinca 1991., hrvatske su snage uspjele olakšati pritisak na Osijek sa sjeverne strane, oslobađanjem 30&amp;nbsp;km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt; u Baranji, operacijom naziva [[Operacija Đavolja greda|Đavolja Greda]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://domovinskirat.hr/2020/12/18/ovaj-pothvat-hrvatskih-snaga-spasio-je-osijek-operacija-davolja-greda/ |title=Ovaj pothvat hrvatskih snaga spasio je Osijek - operacija &quot;Đavolja greda&quot; - Domovinski rat |accessdate=2021-04-23 |work=domovinskirat.hr}}&lt;/ref&gt; te osigurati mostobran za buduće vojnooslobodilačke akcije.&lt;ref name=&quot;HMDCDR&quot;/&gt;

[[Slika:TrgJug2Osijek.JPG|minijatura|Trg na Jugu 2 u Osijeku. Desno se vidi spomenik živućim i poginulim braniteljima od velikosrpske agresije s natpisom ''Herojsko srce branitelja i stanovnika Juga 2''.]]

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] je u obrani Osijeka od [[Srpska vojska Krajine|srpskih paravojnih snaga]] i [[Jugoslavenska narodna armija|Jugoslavenske narodne armije]] ([[JNA]]) poginulo 1260, a ranjeno više od 5000 hrvatskih vojnika i civila. Među žestoke napade spada onaj od [[3. travnja]] [[1992.]] kad je u napadu velikosrpskih snaga poginulo 20 (dvadeset), a ranjeno 100 (ljudi).&lt;ref&gt;[http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7471:3-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 Dragovoljac.com] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20121128005525/http://www.dragovoljac.com/index.php?option=com_content&amp;view=article&amp;id=7471:3-travnja&amp;catid=42:na-danasnji-dan-u-domovinskom-ratu&amp;Itemid=42 |date=28. studenoga 2012. }} Na današnji dan u Domovinskom ratu - 3. travnja&lt;/ref&gt;

=== Dvadeseto stoljeće u popularnoj kulturi ===
Osijek se 1990-ih proslavio u punkerskim krugovima. Za razliku od prvih desetljeća kad je punk u Osijeku u usporedbi s ostatkom punk scene u Hrvatskoj bio slabo zastupljen, tek bi vrijedilo spomenuti sastav Vibra Yunkers, sredinom 1990-ih slika se promijenila u potpunosti te osječak punk scena postala je najjača u Hrvatskoj. Ističu se sastavi kao [[Debeli Precjednik]], [[COG]] i drugi.&lt;ref&gt;http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_1.nsf/AllWebDocs/Zestoka_povijesna_estetika_slavonskoga_punka {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090803190504/http://www.matica.hr/kolo/kolo2008_1.nsf/AllWebDocs/Zestoka_povijesna_estetika_slavonskoga_punka |date=3. kolovoza 2009. }} Viktor Vilić &amp; Ivan Zrinušić - estoka povijesna estetika slavonskoga punka, Matica hrvatska - Kolo&lt;/ref&gt;

== Gradska uprava ==
=== Gradsko vijeće ===
Gradsko vijeće je predstavničko tijelo građana i tijelo grada kao jedinice lokalne samouprave. Ono u okviru svog djelokruga donosi akte kojima se uređuje obavljanje poslova od lokalnog značaja, odnosno poslova koji [[Ustav Republike Hrvatske|Ustavom]] nisu dodijeljeni državnim ili županijskim tijelima. Vijeće ima 31 člana.

Sadašnji saziv vijeća odabran je na lokalnim izborima u [[svibanj|svibnju]] [[2021.]] Trenutačni predsjednik vijeća je Vladimir Ham.

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|- style=&quot;background-color:#efefef&quot;
! align=&quot;center&quot; | Stranka || align=&quot;center&quot; | Broj vijećnika
|-
| HDZ, ANU, HSU, BUZ, HSLS, DHSS, NL ANTE ĐAPIĆ || align=&quot;center&quot; |14
|-
| DP, MOST || align=&quot;center&quot; |6
|-
| SDP || align=&quot;center&quot; |6
|-
| MOŽEMO!-POLITIČKA PLATFORMA || align=&quot;center&quot; |2
|-
|  SNAGA SIB || align=&quot;center&quot; |2
|-
| Demokratski savez nacionalne obnove|HNS, HSS, NARODNA STRANKA REFORMISTI || align=&quot;center&quot; |1
|-
|-
|}

== Gospodarstvo ==
{{nedostaju izvori}}

Osijek je bio veliko hrvatsko industrijsko središte. Svojevremeno se moglo reći i da je bio industrijaliziraniji od Zagreba, a nazivalo ga se i hrvatskim [[Manchester]]om. Brojne poznate hrvatske robne marke, počevši od sitnih potrepština u domaćinstvu, proizvode se u Osijeku.

&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;147&quot;&gt;
Datoteka:Osječka pivovara.jpg|Nova tvornica Osječkog piva na Zelenom polju
Datoteka:Meggle Osijek.jpg|Mljekara Meggle na Zelenom polju
Datoteka:Šećerana Osijek.jpg|Tvornica šećera Osijek
Datoteka:Saponia.jpg|Saponia – kemijska industrija
&lt;/gallery&gt;

== Promet ==
&lt;gallery widths=&quot;220&quot; heights=&quot;147&quot;&gt;
Datoteka:Aerodrom u Osijeku - Osijek Airport.jpg|[[Zračna luka Osijek]], (kolokvijalno ''Klisa''), između Osijeka i [[Vukovar]]a
Datoteka:Železnička stanica - panoramio (6).jpg|[[Željeznički kolodvor Osijek]], (prije obnove 2021.)
Datoteka:Tram, Osijek, 2025 (2).jpg|Suvremeni Končarev niskopodni [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaj u Osijeku]]
Datoteka:GPP-ovi autobusi, Gajev trg (3).jpg|Novi moderni autobusi [[Gradski prijevoz putnika Osijek|GPP Osijek]]
&lt;/gallery&gt;
Osijek se nalazi na međunarodnom prometnom [[Koridor 5c|koridoru Budimpešta – Sarajevo – Ploče]]. Usprkos tome što koridor nema autocestu cijelom svojom dužinom, Osijek je spojen na mrežu autocesta Hrvatske. Do njega se dolazi [[Autocesta A5 (Hrvatska)|autocestom A5]], tzv. Slavonikom. U Osijek se može doći željeznicom, koristeći usluge [[Hrvatske željeznice|hrvatskih željeznica]], te zračnim putem preko [[Zračna luka Osijek|Zračne luke Osijek]]. Organizirani putnički riječni promet Dravom do Osijeka ne postoji.

Autobusne tvrtke Flixbus, Panturist, Polet, Autoprijevoz Požega, Croatiatrans i druge manje prijevozničke tvrtke prometuju do Osijeka, a gradski prijevoz obavlja [[Gradski prijevoz putnika Osijek]]. Osijek je jedini hrvatski grad osim Zagreba kojim prometuju [[Tramvajski promet u Osijeku|tramvaji]].
[[Datoteka:Most_Drava.jpg|alt=|mini|350x350px|[[Most Drava]] na [[Autocesta A5|autocesti A5]] kod Osijeka s duljinom od 2485 metara je najduži most u Hrvatskoj]]

== Arhitektura i znamenitosti ==
===Tvrđa===
{{glavni|Tvrđa}}
Tvrđa je povijesna jezgra Osijeka, ostatak nekadašnje osječke tvrđave koji je postupno prerastao u gradski prostor. Podignule su je austrijske vojne vlasti nakon oslobođenja od Turaka 1687. godine, kao sjedište generalata i važnu obrambenu točku jugoistočnog dijela carstva.
[[Datoteka:Palača Slavonske Generalkomande, Osijek, 2025 (2).jpg|alt=|mini|250x250px|lijevo|[[Palača Slavonske Generalkomande u Osijeku|Palača Slavonske Generalkomande]]]]
Središnji trg u Tvrđi je Trg sv. Trojstva na kojemu se ističu barokne zgrade. Najznačajnija je [[Palača Slavonske Generalkomande u Osijeku|palača Slavonske Generalkomande]], zdanje podignuto za sjedište generalata i Zemaljsku upravu Slavonije. Nije poznat [[arhitekt]] ove građevine, ali se zna da je građena po nalogu kneza [[Eugen Savojski|Eugena Savojskog]] od [[1724.]] do 1726. godine.&lt;ref&gt;Ive Mažuran (2000.), ''Grad i tvrđava Osijek'', Osijek. {{ISBN|953-6711-00-1}}&lt;/ref&gt; Zgrada je izvorno imala arkade s toskanskim stupovima u dvorištu, a ističe se velebnim pročeljem s portalom koji nose atlanti, monumentalnom vežom i stubištima po uzoru na bečke barokne palače. Zanimljivo je da je drugi kat zgrade nadograđen naknadno 1765. godine, ali je oblikovanje ponovljeno kao na donjim etažama.

&lt;nowiki&gt; &lt;/nowiki&gt;S lijeve strane trga je [[Zgrada Glavne straže u Osijeku|zgrada Glavne straže]] (danas Muzej Slavonije), podignuta za tvrđavsku stražu, i karakteristična po zvoniku s terasom s koje se pružao pogled na cijelu okolicu. S druge strane trga uglovno je smještena zgrada [[Gradski magistrat u Osijeku|Gradskog magistrata]] iz 1702. godine, odnosno bivša gradska vijećnica, a danas [[Muzej Slavonije]].&lt;ref&gt;Božica Valenčić (2004.), „Stara Gradska vijećnica u osječkoj Tvrđi“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882&lt;/ref&gt; Uz spomenute, cijelom Tvrđom dominiraju jednostavne barokne zgrade 18. stoljeća, s nizovima prozora i arkadama prema dvorištu, koje su služile kao vojarne i vojna spremišta. Od manjih objekata nalazimo i nekoliko baroknih kuća iz 18. stoljeća, među kojima se naročito ističe [[Kuća Plemić u Osijeku|kuća Plemić]] (Franjevačka 5), s pročeljem u motivima rokajnih školjki, u duhu [[rokoko]]a.
[[Datoteka:Crkva sv. Mihaela Osijek.jpg|alt=|mini|[[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku|Crkva sv. Mihovila u Tvrđi]]]]
Sredinom Trga sv. Trojstva uzdiže se [[Kužni pil u Osijeku|Kužni pil]], odnosno spomenik Presvetog Trojstva, podignut u znak zavjeta protiv kuge koja je ranije često pogađala Slavoniju. Dala ga je izraditi 1729. – 1730. godine Marija Ana Petraš, supruga zapovjednika osječke tvrđave, o čemu svjedoči natpis na postolju. Spomenik se sastoji od središnjeg dijela s kipovima svetaca zaštitnika protiv kuge, sv. Sebastijana, sv. Franje Ksavera, sv. Karla Boromejskog i sv. Rozalije, dok je na vrhu stupa Presveto Trojstvo s kipovima Boga Oca i Krista te Duha Svetog prikazanog u liku golubice. Pil je obnovljen 1784. godine, kada su mu dodana četiri vanjska kipa (sv. Katarina, sv. Marija Bezgrešnog Začeća, sv. Ivan Nepomuk i sv. Josip), za koje se vjeruje da su izvorno stajali na nekim od gradskih vrata. Spomenik predstavlja kvalitetno kiparsko djelo baroknog doba, a pripisuje se osječkom kiparu Josipu Gerupu.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf |title=Kužni pil u osječkoj Tvrđi |publisher=Agencija za obnovu osječke Tvrđe |accessdate=2009-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20081230152114/http://www.aoot.hr/DOKUMENTACIJA/Kuzni%20pil.pdf |archivedate=30. prosinca 2008.}}&lt;/ref&gt;
U Tvrđi se nalaze i dvije važne sakralne građevine. [[Župna crkva sv. Mihovila u Osijeku|Župna crkva sv. Mihovila]] (1725. – 1748.) barokna je crkva s dva zvonika građena za osječke [[Isusovci|isusovce]]. U njoj su bogati oltari i oltarne pale austrijskog slikara Franza Xavera Wagenschöna.&lt;ref&gt;Mirjana Repanić Braun (2002.), „Oltarne slike Franza Xavera Wagenschöna u crkvi sv. Mihaela u Osijeku“, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 2006, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534&lt;/ref&gt; Druga je [[Franjevački samostan i crkva u Osijeku|franjevačka crkva]] uz koju se nalazio i samostan, kasnije pretvoren u vojarnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Franjevci u osječkoj Tvrđi|url=https://franjevci.com/|access-date=2023-02-12|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Samostan je značajan po tome što je u njemu djelovali studiji filozofije i teologije (1709. – 1735.), nakon čega je tu osnovana prva visoka škola u Slavoniji – teološki fakultet, kao i prva tiskara.&lt;ref&gt;[[Anđela Horvat]] (1982.), &quot;Barok u kontinentalnoj Hrvatskoj&quot;, u: ''Barok u Hrvatskoj'', Zagreb, 105.&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;180&quot; heights=&quot;147&quot;&gt;
Datoteka:Trg sv. Trojstva Osijek.jpg|Centralni trg sv. Trojstva u Tvrđi
Datoteka:Tvrđa pogled.jpg|Pogled na Tvrđu s lijeve obale rijeke Drave. Ističu se zvonik crkve sv. Križa i Vodena vrata.
Datoteka:Vodena vrata Osijek.jpg|Vodena vrata
Datoteka:Bastion Osijek.jpg|Vodotoranj smješten na Eugenijevom bastionu
Datoteka:Kuhačeva ulica.jpg|Kuhačeva ulica
Datoteka:Pošta Tvrđa.jpg|Poštanski ured u Tvrđi – najstariji još uvijek funkcionalni poštanski ured u Hrvatskoj
Datoteka:Crkva sv. Križa.jpg|Crkva sv. Križa u Tvrđi
&lt;/gallery&gt;

===Gornji grad===
[[Datoteka:Stari tramvaj.jpg|mini|Stari električni tramvaj iz 1926. godine]]
Gornji grad je urbano središte Osijeka. Ondje je glavni gradski trg trokutnog oblika – [[Trg Ante Starčevića]]. Gornji je grad izgrađen najvećim dijelom krajem 19. i početkom 20. stoljeća, pa ga karakterizira arhitektura [[Historicizam|historicizma]]. Najistaknutija građevina je [[Osječka konkatedrala|župna crkva sv. Petra i Pavla]], građena 1894. do 1899. u neogotičkom stilu, prema projektu njemačkog arhitekta Franza Langenberga, a na poticaj biskupa [[Josip Juraj Strossmayer|Josipa Jurja Strossmayera]].&lt;ref&gt;Dragan Damjanović (2004.), [http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf „Projekti za osječku župnu crkvu svetih Petra i Pavla i njihov autor Franz Langenberg“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110821120546/http://www.hart.hr/hr/izdanja/ripu/R28/pdf/projekti-za-osjecku.pdf |date=21. kolovoza 2011. }}, ''Radovi Instituta za povijest umjetnosti'' br. 28, Zagreb. elektroničko izdanje ISSN 1845-4534&lt;/ref&gt; U blizini je [[Neoklasicizam|neoklasicistička]] Palača županije (1834. – 1846., arhitekt N. Hild), te [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]] s elementima pseudomaurske arhitekture. Od baroknih građevina može se istaknuti [[Kapucinski samostan i crkva sv. Jakova u Osijeku|kapucinski samostan]] (1706. – 1710.) s crkvom sv. Jakova (1723. – 1727.), te manja [[Crkva sv. Roka u Gornjem gradu (Osijek)|crkva sv. Roka]], kojoj je naknadno početkom 19. stoljeća dodan pročelni zvonik.&lt;ref&gt;Irena Pauk Sili (2004.), „Crkva sv. Roka u Gornjem gradu u Osijeku“, ''Osječki zbornik'' br. 27, Osijek. ISSN 0473-4882&lt;/ref&gt;

Osječki se Gornji grad ponosi vrhunskom arhitekturom [[Secesija|secesije]]. U tom je pogledu značajna [[Europska avenija]], reprezentativna avenija s raskošnim secesijskim palačama podignutima za osječke industrijalce i ugledne građane početkom 20. stoljeća. Od zgrada u blizini, najoriginalnije secesijsko ostvarenje je [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]], djelo arhitekata [[Vladoje Aksmanović|Viktora Axmanna]] iz 1912. godine, te palača Glavne pošte iz iste godine. Europska avenija ima najdulji secesijski niz u jugoistočnoj Europi.
&lt;gallery widths=&quot;180&quot; heights=&quot;147&quot;&gt;
Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek.jpg|[[Osječka konkatedrala|Konkatedrala sv. Petra i Pavla]] – treća najveća crkva u Hrvatskoj i druga najviša. Izgrađena je 1898. godine i visine je 90 metara.
Datoteka:Trg Ante Starčevića.jpg|[[Trg Ante Starčevića]]
Datoteka:Perivoj kralja Tomislava.jpg|Perivoj kralja Tomislava – najveći osječki perivoj
Datoteka:Promenada Osijek 2.jpg|Promenada uz Dravu
Datoteka:Glavna pošta Osijek.jpg|Poštanska palača u Europskoj aveniji – remek-djelo mađarske secesije izgrađeno 1912. godine.
Datoteka:Općinski i županijski sud Osijek.jpg|Palača Kraljevskog sudbenog stola u Osijeku – danas općinski i županijski sud u Osijeku. Nalazi se u Europskoj aveniji, a izgrađena je 1898. godine.
Datoteka:Palača Osječko-baranjske županije.jpg|Palača županije u Županijskoj ulici – izgrađena 1846. godine
Datoteka:Kapucinska ulica 1.jpg|[[Kapucinska ulica]]
Datoteka:Europska avenija.jpg|[[Europska avenija]]
Datoteka:Gornji grad Osijek 1.jpg|Pogled na [[Gornji grad (Osijek)|Gornji grad]] s lijeve obale rijeke Drave
Datoteka:Biskupijski vikarijat.jpg|Biskupijski vikarijat u Strossmayerovoj ulici
Datoteka:Hotel Central Osijek.jpg|Hotel Central na trgu Ante Starčevića – najstariji hotel u Osijeku
Datoteka:Hotel Osijek 1.jpg|[[Hotel Osijek]] – najveći hotel u Slavoniji i najviši hotel izvan Zagreba
Datoteka:Konkatedrala sv. Petra i Pavla Osijek 1.jpg|[[Osječka konkatedrala|Konkatedrala sv. Petra i Pavla]]
Datoteka:Hotel Royal zz 2.jpg|[[Hotel Royal]] u Kapucinskoj ulici
Datoteka:Županijsko poglavarstvo Osijek 2.jpg|[[Palača Normann]] na [[Trg Ante Starčevića|Trgu Ante Starčevića]], danas se ovdje nalazi županijsko poglavarstvo [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjske županije]]
&lt;/gallery&gt;

===Donji grad===
Donji grad obuhvaća velik istočni dio Osijeka. Iako je začet u ranije vrijeme, obilježila ga je arhitektura 19. stoljeća. Značajna je barokna [[Crkva Preslavnog Imena Marijina u Donjem gradu|crkva Preslavnog Imena Marijina]] podignuta između 1758. i 1775., koja predstavlja sa svojim tornjem jedinstveno djelo arhitekture druge polovine 18. stoljeća u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Dragan Damjanovic |title=Župna crkva Imena Marijina u osječkom Donjem gradu: izgradnja, stilsko rješenje, oprema (Parish Church of the Most Holy Name of Mary in Osijek Lower Town: Construction, Stylistic Solution and Furnishing of the Church) |url=https://www.academia.edu/30923009/%C5%BDupna_crkva_Imena_Marijina_u_osje%C4%8Dkom_Donjem_gradu_izgradnja_stilsko_rje%C5%A1enje_oprema_Parish_Church_of_the_Most_Holy_Name_of_Mary_in_Osijek_Lower_Town_Construction_Stylistic_Solution_and_Furnishing_of_the_Church_ |accessdate=2019-04-05}}&lt;/ref&gt;  Tu je i kuća kotlara Kragujevića, lijep primjer malograđanske prizemnice s arkadama iz 18. stoljeća. Na istom trgu nalazi se kapela sv. Roka (1742. – 1744.) i barokni kip Blažene Djevice Marije (1757.). Barokna pravoslavna parohijska crkva Uspenja Presvete Bogorodice (1743. – 1750.) u kojoj se nalazio reprezentativni visoki ikonostas uništena je u Drugom svjetskom ratu, a na njenom je mjestu podignuta manja i skromnija neobizantska građevina (1966. – 1979.). Na groblju u Donjem gradu podignute su katolička kapela svetog Križa (1869. – 1870.) i pravoslavna kapela svetog Nikole (1894.), a na Trgu bana Jelačića nalazi se neogotička kapela Majke Božje Snježne, podignuta po projektu Franza Langenberga, istoga arhitekta koji je projektirao i gornjogradsku župnu crkvu. U Donjem gradu se nalazi i jedina u potpunosti sačuvana historicistička sinagoga u Hrvatskoj, podignuta 1901. – 1903. prema projektu osječkog arhitekta Wilhelma Carla Hofbauera.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |title=Povijesna i sakralna baština osječkoga Donjeg grada (Historical and Sacral Heritage of Osijek Lower Town) (koautorstvo s dr. sc. Zlatom Živaković Kerže) |first=Dragan |last=Damjanovic |url=https://www.academia.edu/22862568/Povijesna_i_sakralna_ba%C5%A1tina_osje%C4%8Dkoga_Donjeg_grada_Historical_and_Sacral_Heritage_of_Osijek_Lower_Town_koautorstvo_s_dr._sc._Zlatom_%C5%BDivakovi%C4%87_Ker%C5%BEe_ |language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;180&quot; heights=&quot;147&quot;&gt;
Datoteka:Trg bana Jelačića Osijek1.jpg|Trg bana Jelačića
Datoteka:Orijent Donji grad.jpg|Slastičarnica Orijent – najstarija slastičarnica u Osijeku otvorena 1945. godine
Datoteka:Sinagoga Donji grad.jpg|Donjogradska sinagoga – Danas evanđeoska pentekostna crkva Radosne vijesti
&lt;/gallery&gt;

===Retfala===
Najzapadnija četvrt u gradu Osijeku. Ima oko 14&amp;nbsp;000 stanovnika i više od 5000 kućanstava. Dan gradske četvrti je [[14. rujna]]. Također se tamo i nalazi se znameniti klasicistički [[Dvorac Pejačević u Retfali|dvorac obitelji Pejačević]].
[[Datoteka:Promenada noću.jpg|mini|Promenada noću]]

=== Osječka promenada ===
Jedno od najdužih šetališta u Hrvatskoj, a prema Time Out-u (vodeći svjetski medij za turizam) u lipnju 2018. godine i najljepše. Iznimno popularno među građanima Osijeka kao i među turistima koji dođu u grad. Nerijetko vikendom i do 10&amp;nbsp;000 šetača. Nalazi se s obje strane rijeke Drave. Dugo je 5410&amp;nbsp;m na desnoj obali Drave. Od Moto-nautičkog kluba Neptun do vojarne Vrbik. Dužina šetališta na lijevoj obali je 4310&amp;nbsp;m. Od ulaza u ZOO vrt do kraja naselja Podravlje. Šetalište je na desnoj i lijevoj obali Drave povezano mostovima, a ljeti i kompom. Šetalište je osvijetljeno, sa zelenim nasadima i klupama. Nasadi su posađeni u preko 570 žardinjera u kojim se nalazi 212 biljnih vrsta. Cijelom dužinom šetalište prati i biciklistička staza. Stoga je osim šetačima vrlo popularno među biciklistima, građanima koji rekreativno trče, rolaju ili šeću kućne ljubimce. Osječani šetaju promenadom svih 365 dana u godini, a najveći broj šetača je tijekom toplih ljetnih popodneva i večeri. S lijeve obale Drave pruža se pogled na panoramu grada koja je posebno atraktivna noću s osvijetljenom [[Osječka konkatedrala|konkatedralom]], hotelom Osijek, [[Pješački most u Osijeku|pješačkim mostom]] i [[Tvrđa|Tvrđom]].

=== Osječka groblja ===
Na području grada nalazi se 11 gradskih groblja:
[[Datoteka:Crkva sv. Ane Osijek.jpg|alt=|lijevo|mini|Katolička kapela Sv. Ane]]
[[Datoteka:Centralno gr.jpg|mini|Centralno groblje]]
'''– [[Groblje Svete Ane|Svete Ane]]'''

Najznačajnije i s najvećim brojem grobnih mjesta je groblje Svete Ane. Ima više od 10 000 grobnih mjesta i višestruko toliki broj pokojnika. Groblje je osnovano 1748. godine zbog povećanog broja umrlih od Kuge koja je tih godina harala Osijekom. Na groblju se nalaze dvije kapelice. Katolička i pravoslavna. Groblja inače, a posebno ovo, prava je riznica povijesti i gradske kulture Osijeka pa nije neobično sresti turističke grupe koje vodiči vode grobljem. Mnogi poznati Osječani ukopani su ovdje: [[Adolf Waldinger]] (slikar), Ante Slaviček (arhitekt), [[Pajo Kolarić]] (skladatelj), Mato Strossmayer, Danica Pinterović, Ivan Adamović (skladatelj), Franjo Sedlaković (utemeljitelj muzeja Slavonije), grofica Adele Deszaty (dobrotvorka grada Osijeka), grof Lorenz Jäger (osječki dobrotvor)... Uz mnoge druge značajne građane na ovom groblju je ukopan i posjetiocima groblja uvijek zanimljiv razbojnik, [[Jovan Stanisavljević|Jovan Stanisavljević Čaruga]]. Groblje Svete Ane nudi i čitavu galeriju skulptura, a najznačajnije su djelo sjećanja, vjere i nade [[Antun Augustinčić|Antuna Augustinčića]] na grobnici obitelji Zorman i skulptura Krista na grobnici Gilming-Hengl, djelo [[Frano Kršinić|Frane Kršinića]]. Ovo groblje prepoznato je i kao značajno groblje Europe te je kao takvo član međunarodne organizacije ASCE (Association of significant cemeteries in Europe).

– '''Centralno'''
[[Datoteka:Centralno groblje.jpg|mini|Centralno groblje zimi]]
Najnovije groblje. Infrastrukturno potpuno riješeno i jedino izgrađeno u prošlom stoljeću. Ovo je i površinom najveće osječko groblje. Otvoreno je 1984. godine, a planirano je da zadovolji potrebe grada Osijeka sljedećih 50 godina (do 2034. godine). Centralno groblje jedino je noću osvijetljeno groblje u gradu. Jedino koje posjeduje polje urni s pripadajućim ružičnjakom za prosipanje pepela. Krajem osamdesetih 20. stoljeća groblje proglašavaju drugim najljepšim u tadašnjoj državi, odmah iza Varaždinskog. Ratna razaranja nisu poštedjela ni ovo groblje, a 2015. godine biljnu vrstu Thuja occidentalis Smaragd napada insekt Thujin potkornjak te je uprava groblja primorana srušiti oko 10 000 stabala. Groblje tada nepovratno gubi svoju nekadašnju impozantnost.
[[Datoteka:Augustinčić.jpg|mini|Augustinčićeva skulptura na groblju Sv. Ane|alt=]]
[[Datoteka:Interijer HNK Osijek.jpg|mini|Interijer HNK Osijek|alt=]]
– '''Novogradsko'''

Najstarije postojeće groblje grada Osijeka osnovano 1712. godine. Nekada značajno veće, sada okruženo stambenim zgradama koje su izgrađene na samom groblju.{{Citation needed |reason=Potreban izvor |date=Srpanj 2019.}} U sredini groblja nalazi se votivna kapela iz 1872. godine. Teško oštećena u Domovinskom ratu, kasnije obnovljena. Grob [[Hugo Conrad von Hötzendorf|Huge Conrada Hötzendorfa]] (osnivač osječke slikarske škole) nalazi se na ovom groblju uz druge značajne građane. Kameni obelisk na četiri topovske kugle iz 1899. godine spomenik je svim palim vojnicima jer su vojnici bili prvi ukopani na ovom danas civilnom groblju.

– '''Donji grad'''

Groblje u Donjem gradu osnovano je 1783. Godine. I na njemu se kao i na groblju Sv. Ane nalaze dvije kapele. Katolička, izgrađena 1870. godine i pravoslavna izgrađena 1892. godine. Među mnogim monumentalnim spomenicima ovdje se ističe i jedan koji je djelo Ante Slavičeka.

– '''Retfala'''

Mauzolej obitelji Pejačević nalazi se na ovom groblju. Iako Hrvatskih branitelja ima ukopanih na svim osječkim grobljima, uz Centralno groblje, Retfala ima najveći broj grobova branitelja. Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]], jedno vrijeme, ovo groblje čak nazivaju Gardijskim grobljem.

– '''Mađarska Retfala'''

– '''Židovsko'''

– '''Muslimansko'''

– '''Staro Židovsko'''

– '''Staro Bolničko'''

– '''Podravlje'''

== Kultura ==
[[Datoteka:Kino Urania.jpg|alt=|mini|[[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]]]]
Osijek je najveće kulturno središte [[Slavonija i Baranja|Slavonije i Baranje.]]

Prve kazališne predstave održavale su se u baroknom Osijeku još u 18. stoljeću, a prva kazališna zgrada, [[Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku|Hrvatsko narodno kazalište]], sagrađena je 1866. godine.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.hnk-osijek.htnet.hr/ |title=Hrvatsko narodno kazalište u Osijeku |accessdate=2009-06-24}}&lt;/ref&gt; 
HNK je i danas najznačajnija kazališna ustanova u Slavoniji. Osim nje, u gradu djeluje i Dječje kazalište Branka Mihaljevića u Osijeku.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.djecje-kazaliste.hr |title=Dječje kazalište u Osijeku. |accessdate=2009-06-24}}&lt;/ref&gt;

U Osijeku je i muzej od nacionalnoga značenja, [[Muzej Slavonije]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.mdc.hr/osijek |title=Muzej Slavonije. |accessdate=2009-06-24 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090612043803/http://www.mdc.hr/osijek/ |archivedate=12. lipnja 2009.}}&lt;/ref&gt; u zgradi bivšeg Gradskog magistrata u Tvrđi, gdje se čuvaju bogate zbirke predmeta vezanih za povijest Slavonije. Muzej posjeduje i bogatu arheološku zbirku, a smještena je u zgradi nekadašnje Glavne straže u Tvrđi, te se često, kolokvijalno, naziva ''arheološkim muzejom'' jer je nekadašnji osječki Arheološki muzej 2012. godine pripojen Muzeju Slavonije. Tim je činom osječki Arheološki muzej prestao djelovati s radom, a Muzej Slavonije preuzeo je sve nekretnine, imovinu, djelatnike, prava i obveze Arheološkoga muzeja.&lt;ref&gt;[http://www.novilist.hr/Kultura/Ostalo/Arheoloski-muzej-u-Osijeku-pripojen-Muzeju-Slavonije Uredbom Vlade: Arheološki muzej u Osijeku pripojen Muzeju Slavonije]&lt;/ref&gt;

U jednoj od bivših tvrđavskih vojarni, pisano blago slavonske povijesti čuva [[Državni arhiv u Osijeku]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.dao.hr |title=Državni arhiv u Osijeku |accessdate=2009-06-24}}&lt;/ref&gt; Od drugih muzejskih ustanova, tu je [[Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku|Muzej likovnih umjetnosti]],&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.mlu.hr/ |title=Muzej likovnih umjetnosti u Osijeku |accessdate=2019-10-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20191010114248/http://www.mlu.hr/ |archivedate=10. listopada 2019.}}&lt;/ref&gt; u kojoj je vrijedna zbirka slikarstva od 18. do 20. stoljeća. 
Konjička vojarna u ulici Kamila Firingera 3 zaštićeno je kulturno dobro.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=ZAKON+O+PODRU%C4%8CJIMA+%C5%BDUPANIJA%2C+GRADOVA+I+OP%C4%86INA+U+REPUBLICI+HRVATSKOJ&amp;searchTitle=on&amp;action=search&amp;filterfields=35337&amp;bid=Xw56gikfbcWqpum1itzaYA%3D%3D |title=Izvod iz Registra kulturnih dobara Republike Hrvatske br. 05/2012. - Lista zaštićenih kulturnih dobara (NN 046/2013) |archive-url=https://web.archive.org/web/20140228041136/http://cadial.hidra.hr/searchdoc.php?query=ZAKON+O+PODRU%C4%8CJIMA+%C5%BDUPANIJA%2C+GRADOVA+I+OP%C4%86INA+U+REPUBLICI+HRVATSKOJ&amp;searchTitle=on&amp;action=search&amp;filterfields=35337&amp;bid=Xw56gikfbcWqpum1itzaYA%3D%3D |archive-date=28. veljače 2014. |access-date=11. rujna 2013.}}&lt;/ref&gt;

Niz manjih galerija izlaže većinom suvremenu umjetnost, poput Izložbene dvorane Waldinger, Galerije L, Leonardo, Galerije umjetnina Sretne ulice, HDLU Osijek – galerija Kazamat, Galerije Pegaz, te Galerije karikatura Osijek.

U gradu od nekadašnjih starih pet kino dvorana, preostala su samo dva, [[Kino Urania u Osijeku|Kino Urania]] u povijesnoj secesijskoj zgradi, te Kino Europa. Od modernih kino dvorana svojevremeno rade dva multiplex kina s ukupno 16 kino dvorana. Po zatvaranju manjeg multiplexa Osječani filmske hitove prate u jednom trgovačkom centru u kojem se nalazi najnovije i najmodernije osječko multiplex kino s 9 dvorana i 1178 mjesta.

Najveća knjižnica je [[Gradska i sveučilišna knjižnica Osijek]].

Od 2004. godine održava se glazbeni festival [[Urban fest Osijek]] čiji je cilj promoviranje mladih neafirmiranih sastava i DJ-a iz regije.

U Osijeku se održava Dječji glazbeni festival Zeko.

U samome gradu djeluju dva velika folklorna ansambla: HKUD ''Osijek 1862.'' i HKUD ''Željezničar''. Također, u Osijeku djeluje i Slavonsko Tamburaško Društvo ''Pajo Kolarić'', te brojne druge tradicijsko-kulturne udruge i organizacije.

U Osijeku djeluju kulturne ustanove [[Mađari u Hrvatskoj|mađarske manjine]] u RH:[[Mađarsko kulturno društvo Népkör u Osijeku|Mađarsko kulturno društvo Népkör]] i [[Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj|Prosvjetno-kulturni centar Mađara u RH]].

Osijek je 2016. godine ušao u završni krug natjecanja za prestižnu titulu [[Europska prijestolnica kulture|''Europske prijestolnice kulture'']] (za 2020.) Osim Osijeka, u uži su krug ušli gradovi [[Pula]], [[Rijeka]] i [[Dubrovnik]]. Predsjednik Povjerenstva nezavisnih stručnjaka za izbor hrvatske Europske prijestolnice kulture za 2020. godinu, Steve Green, u četvrtak, 24. ožujka 2016. godine,&amp;nbsp;u 17.15. sati na konferenciji za medije održanoj u Muzeju Mimara objavio je odluku Povjerenstva prema kojoj će Europska prijestolnica kulture 2020. godine biti [[Rijeka]].&lt;ref&gt;[http://www.rijeka2020.eu/rijeka-europska-prijestolnica-kulture-2020/ Rijeka2020 - Europska prijestolnica kulture, &quot;Rijeka – Europska prijestolnica kulture 2020.&quot; 25. ožujka 2016.]&lt;/ref&gt;

== Mediji ==
[[Datoteka:Glas Slavonije Osijek.jpg|mini|Zgrada Glasa Slavonije u Ulici Republike]]
U Osijeku izlazi nekoliko dnevnih novina. Najznačajniji je [[Glas Slavonije]]. Više regionalno je bio orijentiran [[Slavonski dom]] (proistekao iz nekadašnjeg [[Osječki dom|Osječkog doma]]) koji je pod utjecajem gospodarske krize ugašen zadnjeg dana 2009. Od 2006. izlazi i besplatni regionalni poslovni časopis BIZdirekt.

Nekolicina radijskih postaja emitira se iz Osijeka: [[HRT – Radio Osijek]], [[Slavonski radio]], [[Laganini FM|Laganini Osijek]], Bijelo plavi, ali i studentski radio osječkog Sveučilišta – [[Studentski radio UNIOS]], koji je svoje djelovanje započeo kao radio Elektrotehničkog fakulteta Sveučilišta u Osijeku – Radio ETFOS.&lt;ref&gt;[http://radio.unios.hr/ Studentski radio UNIOS 107,8 MHz]&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.etfos.unios.hr/etfos-tv/ |title=TV RADIO UNIOS ETFOS - Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku |archive-url=https://web.archive.org/web/20141103103743/http://www.etfos.unios.hr/etfos-tv/ |archive-date=3. studenoga 2014. |access-date=31. ožujka 2016.}}&lt;/ref&gt;

Uz HRT studio Osijek tu su i dvije lokalne televizijske postaje: [[Televizija Slavonije i Baranje]] i [[Osječka televizija]].

== Obrazovanje ==
[[Datoteka:Osijek rektorat.jpg|alt=|mini|320x320px|Zgrada rektorata sveučilišta J.J.Strossmayera u Osijeku]]

=== [[Sveučilište u Osijeku|Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera Osijek]]: ===
* [[Katolički bogoslovni fakultet u Đakovu]]
*[[Ekonomski fakultet u Osijeku|Ekonomski fakultet]]
* [[Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija u Osijeku|Fakultet elektrotehnike, računarstva i informacijskih tehnologija]]
*[[Filozofski fakultet u Osijeku|Filozofski fakultet]]
*[[Građevinski fakultet u Osijeku|Građevinski fakultet]]
*[[Medicinski fakultet u Osijeku|Medicinski fakultet]]
*[[Poljoprivredni fakultet u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]]
*[[Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo]]
*[[Pravni fakultet u Osijeku|Pravni fakultet]]
*[[Prehrambeno-tehnološki fakultet u Osijeku|Prehrambeno-tehnološki fakultet]]
*[[Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku|Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti]]
*[[Odjel za matematiku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za matematiku]]
*[[Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za fiziku]]
*[[Odjel za kemiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za kemiju]]
*[[Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za biologiju]]
*[[Akademija za umjetnost i kulturu u Osijeku|Akademija za umjetnost i kulturu]]
*Kineziološki fakultet

&lt;br /&gt;&lt;gallery widths=&quot;180&quot; heights=&quot;147&quot;&gt;
Datoteka:Filozofski fakultet Osijek.jpg|[[Filozofski fakultet u Osijeku]]
Datoteka:Građevinski i arhitektonski fakultet Osijek.jpg|[[Građevinski i arhitektonski fakultet u Osijeku]]
Datoteka:Ekonomski fakultet u Osijeku.jpg|[[Ekonomski fakultet u Osijeku]]
Datoteka:Medicinski fakultet Osijek.jpg|[[Medicinski fakultet u Osijeku]]
Datoteka:Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti.jpg|[[Fakultet za odgojne i obrazovne znanosti u Osijeku]]
Datoteka:Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek.jpg|[[Poljoprivredni fakultet u Osijeku|Fakultet agrobiotehničkih znanosti]]
Datoteka:Odjel za matematiku.jpg|[[Odjel za fiziku Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za fiziku]] i odjel za matematiku
Datoteka:Odjel za biologiju.jpg|[[Odjel za biologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Odjel za biologiju]] i odjel za kemiju
&lt;/gallery&gt;

=== Visoko evanđeosko teološko učilište ===
[[Datoteka:Građevinska i geodetska škola Osijek.jpg|mini|Graditeljsko-geodetska škola Osijek]]
[[Datoteka:Ekonomska i upravna škola Osijek.jpg|mini|Ekonomska i upravna škola Osijek]]
[[Datoteka:Matematička gimnazija.jpg|mini|III. gimnazija Osijek]]

===Srednjoškolske ustanove u Osijeku:===
[[Datoteka:Ugostiteljsko-turistička škola Osijek.jpg|mini|Ugostiteljsko-turistička škola Osijek]]
* Elektrotehnička i prometna škola Osijek 
* Strojarska tehnička škola Osijek
* I. gimnazija Osijek 
*II. gimnazija Osijek
* III. gimnazija Osijek
* Medicinska škola Osijek
* Poljoprivredna i veterinarska škola Osijek
* Graditeljsko-geodetska škola Osijek
* Tehnička škola i prirodoslovna gimnazija Ruđera Boškovića Osijek
* Ekonomska i upravna škola Osijek
* Ugostiteljsko-turistička škola Osijek
* Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj
* Obrtnička škola Osijek
*  Trgovačka i komercijalna škola ''Davor Milas'' Osijek
* Škola za tekstil, dizajn i primijenjene umjetnosti Osijek
* Škola za osposobljavanje i obrazovanje ''Vinko Bek'' Osijek
* Glazbena škola Franje Kuhača Osijek
* [[Isusovačka klasična gimnazija s pravom javnosti u Osijeku]]
* ''Gaudeamus'' Prva privatna srednja škola u Osijeku s pravom javnosti
* ''Edunova'' – ustanova za obrazovanje odraslih
[[Datoteka:Centar za autizam Osijek.jpg|mini|Centar za autizam Osijek]]

===Osnovnoškolske ustanove u Osijeku===
* O.Š. Frana Krste Frankopana Osijek
*O.Š. Vladimira Nazora Osijek
* O.Š. Franje Krežme Osijek
* O.Š. Svete Ane Osijek
* O.Š. Vladimira Becića Osijek
* O.Š. Antuna Mihanovića Osijek
* O.Š. Mladost Osijek
* O.Š. Vijenac Osijek
* Prosvjetno-kulturni centar Mađara u Republici Hrvatskoj
* O.Š. Jagode Truhelke Osijek
* O.Š. Ljudevita Gaja Osijek
* O.Š. Tin Ujević Osijek
* O.Š. Grigor Vitez Osijek
* O.Š. Augusta Šenoe Osijek
* O.Š. ''Dobriša Cesarić'' Osijek
* O.Š. Ivan Filipović Osijek
* O.Š. ''Retfala'' Osijek
* O.Š. Višnjevac
* O.Š. Josipovac
* O.Š. Tenja
* Centar za odgoj i obrazovanje ''Ivan Štark'' Osijek
*Centar za autizam Osijek

== Šport ==
[[Datoteka:Dvorana Gradski Vrt Osijek.jpg|alt=|mini|[[Dvorana Gradski vrt]]]]
Veći športski objekti u Osijeku su: [[Stadion Gradski vrt]], [[Dvorana Gradski vrt]], [[Športska dvorana Zrinjevac]] te [[Športska dvorana Jug]]. Među ostalima, tu su: gimnastička dvorana [[Sokolski dom]] (otvorena 1929., zatvorena 2016. i nadograđena u Sokolski centar), Gradski bazeni, Teniski centar Osijek, Atletski klub ''Slavonija žito'', [[Streljana Pampas|Streljana ''Pampas'']], [[Hipodrom Pampas|Hipodrom ''Pampas'']] (postoji od 1960.&lt;ref&gt;http://www.glas-slavonije.hr/386328/6/Na-Pampasu-ce-se-slaviti-60-godina&lt;/ref&gt;) te Rekreacijski centar ''Copacabana''.
[[Datoteka:Stadion NK Osijeka na Pampasu.jpg|mini|lijevo|Stadion NK Osijeka na Pampasu – [[Opus Arena]]]]
Tragovi športa nazočni su već u rimskoj Mursi, a povijest športa može se pratiti od 18. stoljeća. Zanimljivo je da se nogomet, danas najpopularniji šport u Osijeku, u Osijeku pojavio mnogo kasnije nego u drugim mjestima Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Kričkić&quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/95673 Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] Dino Kričkić: ''Povijest športa u Osijeku'', Essehist, br. 2/2010., str. 55-60&lt;/ref&gt; Šport je u Osijeku bio vrlo raširen i visoke razine. Izbijanje Prvoga svjetskog rata postupno je ugasilo taj polet. Mobilizacija svih sposobnih preko ljeta te stavljanje sve športske infrastrukture na raspolaganje vojsci te banov dekret od 26. srpnja 1914. godine dovelo je do zamiranja športa.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/175744 Portal hrvatskih znanstvenih i stručnih časopisa] Petar Kerže i Zoran Vladović: ''Godina 1914. i zamiranje sportskih društava u Osijeku'', Cris, god. XVIII., br. 1/2016, str. 161–169.&lt;/ref&gt;

Održavaju se natjecanje svjetskog kupa u športskoj gimnastici ''[[Grand prix Osijek]]'' (od 2009.) i festival urbane kulture i športa ''[[Pannonian Challenge]]'' (od 1999.) koji je 2016. bio dio FISE Svjetskog kupa,&lt;ref&gt;http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016&lt;/ref&gt; odnosno ''UCI BMX Freestyle'' Svjetskog kupa.&lt;ref&gt;http://www.fise.fr/en/fise-world-series-2016/fise-world-osijek-croatia-2016&lt;/ref&gt; Od 2005. održava se [[Osječki polumaraton|''Osječki Ferivi polumaraton'']]. U dva navrata održao se [[ISSF Svjetski streljački kup u Hrvatskoj|''Svjetski streljački kup u letećim metama'']]. Održao se [[Svjetski padobranski kup u Hrvatskoj|''Svjetski padobranski kup'']] u figurativnim skokovima. Od 1993. održava se nogometni turnir ''Memorijalni turnir Antun Batinić (Batekov memorijal)''. Malonogometni turnir ''Zimko'' održava se od 1988.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://nk-osijek.hr/vijesti/30817/zimko-ove-godine-i-u-virtualnom-izdanju/?fbclid=IwAR2Ex36ZX8Ke2aChU0rHxf7v0RgTEbtWsn1nV0jhbkZgbi_ftsOa-cET7js|title=Zimko ove godine i u virtualnom izdanju|website=nk-osijek.hr}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Kohorta, grafit Tuđmanov most (3).jpg|mini|[[KN Kohorta Osijek|Kohortin]] grafit &quot;Osijek u srcu se nosi&quot;]]
Slijedi popis klubova po športovima: 
[[Datoteka:Sokolski dom1.jpg|mini|Sokolski dom – gimnastička dvorana izgrađena 1927. godine, dograđena 2018. godine]]
Osvajači barem jednog europskog trofeja jesu: kuglački klub [[Kuglački klub Kandit Premijer|''Kandit Premijer'']] i rukometni klub [[ŽRK Osijek]].[[Datoteka:Dvorana Jug2.jpg|alt=|mini|Športsko-rekreacijska dvorana Jug, Osijek]][[Datoteka:Zrinjevac Osijek.jpg|alt=|mini|[[Športska dvorana Zrinjevac]]]]

==== Nogomet ====
* [[NK Osijek|NK ''Osijek'']] ([[1. HNL]], 2019-2020/4)
* [[NK Grafičar-Vodovod|NK ''Grafičar-Vodovod'']] ([[3. HNL]] – istok, 2009./10.)
* [[NK Metalac Osijek|NK ''Metalac Osijek'']] ([[4. HNL – Istok 2008./09.]])
* [[NK Olimpija Osijek|NK ''Olimpija Osijek'']] ([[3. HNL]] – istok, 2009./10. )
* Nogometna akademija ''Krpan – Babić''
* [[NK Elektra Osijek|NK ''Elektra Osijek'']] ([[4. HNL]] – istok, 2009./10. )
* [[NK LIO Osijek|NK ''LIO Osijek'']] ([[2. ŽNL Osječko-baranjska]], NS Osijek, 2008./09.)
* [[NK Fortuna VNO Osijek|NK ''Fortuna VNO Osijek'']] ([[3. ŽNL Osječko-baranjska]], 2008./09.)
* [[NK Mursa-Zanatlija Osijek|NK ''Mursa-Zanatlija Osijek'']] (2. ŽNL grupa Osijek podgrupa A)
* NK ''Brijest''
Još su djelovali:&lt;ref name=&quot;Kričkić&quot;/&gt;
* Športski đački klub ''Slavija'', osnovan 27. lipnja 1916.
* Sportski mađarski akademski klub, 1916.
* Hrvatski građanski športski klub (HGŠK), popularno zvan ''Građanski'', osnovan koncem 1917.
* Radnički športski klub ''Sloga'' osnovana rujna 1919.
* Židovsko športsko i gombalačko društvo ''Makabi'' osnovano rujna 1919.
* ŠK ''Hajduk''
* ŠK ''Amater''
* NK ''Croatia'', ''Elektra'', ''SK Grafičar'', ''Viktorija'', ''Zora'', ''Mursa'', ''Konkordija'', ''Frankopan'', SSK ''Jug'', ''Bumbar'', ''Rapid'', ''Gvožđar'', NK ''Jugoslavija''
* FD ''Udarnik''
* FD ''Jedinstvo''
* SD ''Bratstvo''
* [[Kuća nogometa u Osijeku]] s Muzejem nogometa.&lt;ref name=&quot;hns&quot;&gt;HNS: [https://hns.family/vijesti/20931/svecano-otvorena-osjecka-kuca-nogometa/ ''Svečano otvorena osječka Kuća nogometa ''] Hrvatski nogometni savez. 6. prosinca 2019. Pristupljeno 7. prosinca 2019.&lt;/ref&gt;

==== Stolni tenis ====
* STK ''Vodovod Osijek''
* STK ''Olimpija Osijek''

==== Košarka ====
* [[KK Osijek 2006.|KK ''Osijek 2006.'']] – Košarkaški klub ''Osijek 2006''
* [[KK Osijek]] – ''Vrijednosnice'' ''Darda''
* [[KK Osječki sokol|KK ''Osječki sokol'']] – Košarkaški klub ''Osječki sokol''
* [[KK Hrvatski Sokol 02|KK ''Hrvatski Sokol 02'']]

==== Rukomet ====
* [[ŽRK Osijek]] – Ženski rukometni klub ''Osijek'' (1.HRL)
* [[RK Osijek Elektromodul]] – Rukometni klub ''Osijek Elektromodul'' (1.HRL)
* [[RK Feniks Osijek]] – Rukometni klub ''Feniks Osijek''

==== Odbojka ====
* [[MOK Mursa|MOK ''Mursa'']]
* [[MOK Željezničar Osijek|MOK ''Željezničar'']]
* ŽOK ''Osijek''
* KOP ''Retfala''
* OK Linga
[[Datoteka:Pampas streljana.jpg|mini|220x220px|[[Streljana Pampas]]|alt=]]

==== Tenis ====
* Teniski klub ''Osijek'' (osnovan 1919. godine)
* Tenis klub ''Olimpija 1984''
* Tenis klub ''Neptun 2008''
* Tenis klub ''Slavonija-Žito''

==== Streljaštvo ====
*  [[GSD Osijek 1784]] – Najstarije športsko društvo u Hrvatskoj
*[https://www.metak.hr/ SK Metak]
[[Datoteka:VK Iktus Osijek.jpg|mini|[[Veslački klub Iktus]]]]

==== Kuglanje ====
* ''Kandit Premijer''
* ''Konikom Osijek''
* Ženski kuglački klub – ''Osijek '97''
* Kuglački savez Osječko-baranjske županije

==== Veslanje ====
* [[Veslački klub Iktus|Veslački klub ''IKTUS'']] Osijek

==== Ronjenje ====
* Društvo za podvodne aktivnosti MURSA Osijek
* Ronilački centar Osijek

==== Boćanje ====
* [[boćarski klub Mlada Retfala Slavonijainspekt|boćarski klub ''Mlada Retfala Slavonijainspekt'']]
* boćarski klub [[boćarski klub Olimpija (Osijek)|''Olimpija'']]
* boćarski klub [[Retfala]]''[[Retfala]]''
* boćarski klub [[Tihaljina]]''[[Tihaljina]]''
* boćarski klub [[Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj|''Sveti Luka – Josipovac'' (Osijek)]]
* boćarski klub [[Sjenjak (Osijek)|''Sjenjak'' (Osijek)]]

==== Ostali športovi ====
*[[konjički šport]]: [[Kasački klub &quot;Fistra&quot;|Kasački klub ''Fistra'']], [[Konjički klub Osijek]]
*[[vaterpolo]]: [[vaterpolski klub Osijek|Vaterpolski klub ''Osijek'']], [[Veteranski vaterpolo klub Bijelo-Plavi]]
*[[taekwondo]]: [[taekwondo klub Osijek|taekwondo klub ''Osijek'']], taekwondo klub ''Legacy''
*[[aikido]]: [[Aikido društvo &quot;Osijek&quot;|Aikido društvo ''Osijek'']], [[Aikido klub Heion Osijek|Aikido klub ''Heion Osijek'']], [[AD Essek|AD ''Essek'']] – Aikido društvo ''Essek''
*[[Ki aikido|ki-aikido]]: [[KI DOJO OSIJEK]]
*[[hokej]]: [[klub hokeja na ledu Kune|klub hokeja na ledu ''Kune'']]
*[[Džudo|judo]]: [[judo klub Mladost Osijek|judo klub ''Mladost Osijek'']]
*[[plivanje]]: [[Plivački klub Osijek-Žito|Plivački klub ''Osijek-Žito'']]
*[[atletika]]: [[AK Slavonija-Žito|Atletski klub ''Slavonija-Žito'']], [[Maraton klub Hrvatski sokol|Maraton klub ''Hrvatski sokol'']]
*[[biljar]]: [[biljarski klub Plan B, Osijek|biljarski klub ''Plan B, Osijek'']], biljarski klub ''Charlie''
*[[američki nogomet]]: ''[[Osijek Cannons]]''
*[[parkour]]: ''[[Parkour Osijek]]''
*[[športsko penjanje]]: Sportsko penjački klub Bastion
*[[mačevanje]]: Mačevalački klub Dmitar Zvonimir
*športska rekreacija: [[Gradski savez za sportsku rekreaciju &quot;sport za sve&quot; Osijek|Gradski savez za sportsku rekreaciju ''sport za sve'' Osijek]] osnovan 1952. godine
*[[karate]]: Para karate klub ''Osijek'', Karate klub ''Hrvatski sokol'', Karate klub ''Kune'', Karate klub ''Hvidra Osijek'', [[Karate Klub Osijek]], [[Karate akademija Osijek]]

=== Navijačke skupine ===
U gradu djeluje navijačka skupina [[KN Kohorta Osijek|Kohorta]]. U današnjem obliku osnovana je 1988. godine. Preteča današnje Kohorte je navijačka skupina Šokci iz 1972. godine. Dugi niz godina Kohorta pohodi istočnu tribinu stadiona Gradski vrt, a preseljenjem NK Osijeka na Opus Arenu, Kohortaši se nalaze na tribini jug. Kohorta je uz BBB i Torcidu jedna od jačih i brojnijih navijačkih skupina u RH.

== Poznate osobe ==
{{glavni|Kategorija:Životopisi, Osijek}}
{{div col|cols=3}}
* [[Marko Babić (nogometaš)|Marko Babić]], hrvatski nogometaš
* [[Borna Barišić]], hrvatski nogometaš
* [[María Baxa]], srpsko-talijanska glumica
* [[Biljana Borzan]], hrvatska političarka
* [[Zlatko Burić]], hrvatski glumac
* [[Igor Cvitanović]], hrvatski nogometaš i trener
* [[Sima Ćirković]], srpski povjesničar
* [[Jelena Dokić]], australsko-srpska tenisačica
* [[Josip Frank]], hrvatski odvjetnik i političar
* [[Branimir Glavaš]], hrvatski političar
* [[Branko Grünbaum]], američko-hrvatski matematičar
* [[Krunoslav Hulak]], hrvatski šahist
* [[Vinko Jelovac]], hrvatski košarkaš i trener
* [[Petar Krpan]], hrvatski nogometaš
* [[Branko Lustig]], hrvatski filmski producent
* [[Kosta Perović]], srpski košarkaš
* [[Branko Schmidt]], hrvatski filmski redatelj
* [[Krunoslav Slabinac]], hrvatski pjevač, gitarist, skladatelj i aranžer.
* [[Josip Juraj Strossmayer]], hrvatski biskup, teolog, političar, pisac i mecena
* [[David Šain]], hrvatski veslač
* [[Vladimir Šeks]], hrvatski političar i pravnik
* [[Franjo Šeper]], hrvatski nadbiskup i kardinal
* [[Miroslav Škoro]], hrvatski pjevač i političar
* [[Davor Šuker]], hrvatski nogometaš
* [[Franz von Teck]], austrijski plemić, pradjed britanske kraljice [[Elizabeta II.|Elizabete II.]]
* [[Donna Vekić]], hrvatska tenisačica
* [[Jurica Vranješ]], hrvatski nogometaš
{{div col end}}

== Gradovi prijatelji ==
[[Datoteka:Twin towns sign, Osijek.jpg|200px|mini|Gradovi prijatelji]]
*{{Z|SLO}} [[Kranj]] (od [[1965.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|MAĐ}} [[Pečuh]] (od [[1972.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Sister cities|url=https://www.osijek.hr/gradska-uprava/gradski-uredi-odjeli-i-sluzbe/ured-gradonacelnika/medunarodna-suradnja/gradovi-prijatelji/|journal=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210817074852/https://www.osijek.hr/gradska-uprava/gradski-uredi-odjeli-i-sluzbe/ured-gradonacelnika/medunarodna-suradnja/gradovi-prijatelji/|archive-date=17. kolovoza 2021.|access-date=2. srpnja 2023.|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|NJE}} [[Pforzheim]] (od [[1994.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|SLO}} [[Maribor]] (od [[1995.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|BIH}} [[Tuzla]] (od [[1996.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|RUM}} [[Ploieşti]] (od [[1996.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|ŠVI}} [[Lausanne]] (od [[1997.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|SLK}} [[Nitra (grad)|Nitra]] (od [[1997.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|MAĐ}} [[Budimpešta]], XIII. okrug (od [[2001.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|SRB}} [[Subotica]] ([[2010.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;
*{{Z|KOSV}} [[Prizren]] (od [[2010.]])&lt;ref name=&quot;Osijek&quot; /&gt;&lt;ref&gt;[http://www.osijek031.com/osijek.php?topic_id=26889 Osijek 031] 03.08.2010.&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Vicenza]] (od [[2014.]])
*{{Z|ALB}} [[Elbasan]] (od [[2015.]])
*{{Z|KIN}} [[Huanggang]] (od [[2017.]])
*{{Z|AUS}} [[Canada Bay]] (od [[2018.]])
*{{Z|BIH}} [[Mostar]] (od [[2022.]])
*{{Z|MAK}} [[Bitola]] (od [[2023.|2023]].)

== Povezani članci ==
* [[Dodatak:Popis poznatih osoba iz Osijeka]]
* [[Dodatak:Popis udruga i društava u Osijeku]]
* [[Hotel Osijek]]
* [[Eurodom Osijek]]
* [[Streljana Pampas]]
* [[Arhitektura secesije u Osijeku]]

== Konzulati u Osijeku ==
[[Datoteka:Mađarski konzulat.jpg|mini|Generalni konzulat Republike Mađarske u Osijeku]]
* {{Z+X|MAĐ}}
* {{Z+X|ALB}}
* {{Z+X|SLK}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.osijek-online.com/Gospodarstvo/u-osijeku-otvoren-poasni-konzulat-slovake-republike.html |title=U Osijeku otvoren konzulat Slovačke Republike |access-date=28. lipnja 2012. |archive-date=27. rujna 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210927104114/http://www.osijek-online.com/Gospodarstvo/u-osijeku-otvoren-poasni-konzulat-slovake-republike.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* {{Z+X|NJE}}
* {{Z+X|FIN}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Počasna konzulica je Zrinka Špoljarić, osječka poduzetnica|url=http://www.glas-slavonije.hr/422784/3/Pocasna-konzulica-je-Zrinka-Spoljaric-osjecka-poduzetnica|access-date=2023-02-12|website=Glas Slavonije}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Konzulat Albanije.jpg|alt=|mini|Počasni konzulat Republike Albanije u Osijeku]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Literatura==
* Branko Ostajmer ''Franz Vaniček i njegov Essek'' (u zborniku radova ''Franz Vaniček i vojnokrajiška historiografija''), Slavonski Brod 2017. {{ISBN|978-953-6659-44-9}}
* Ive Mažuran, ''Grad i tvrđava Osijek'', Osijek 2000. {{ISBN|953-6711-00-1}}
* Ive Mažuran, ''Srednjovjekovni i turski Osijek'', Osijek 1994. {{ISBN|953-154-040-3}}
&lt;!-- /SURADNIČKI SE DOPRINOSI NE POKLAPAJU S DOPRINOSIMA IZ NAVEDENE LITERATURE, OVAJ PODNASLOV NE UKLJUČUJE &quot;LITERATURU O TEMI&quot; VEĆ ONU NA TEMELJU KOJE JE PISAN ČLANAK/
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/15279 Dragan Damjanović, Historicističke katoličke grobljanske kapele u Osijeku, Anali Zavoda za znanstveni i umjetnički rad u Osijeku Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti br. 22., Zagreb – Osijek, 2006., str. 155 – 179.]
* Dragan Damjanović, Biskup Strossmayer, Iso Kršnjavi, Herman Bollé i izgradnja zgrade kraljevske velike gimnazije u Osijeku, Peristil, Zbornik radova za povijest umjetnosti, br. 49., Zagreb, 2006., str. 129 – 150.
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/28889 Dragan Damjanović, Natječajni projekt bečkog arhitekta Augusta Kirsteina za župnu crkvu Svetih Petra i Pavla u Osijeku, Prostor, Znanstveni časopis za arhitekturu i urbanizam br. 15 (2007), 2 (34), Zagreb, 2007., str. 194 – 203]
* Dragan Damjanović, Kapela Svetog Nikole u Osijeku, arhitekta Juliusa Hermanna, Osječki zbornik br. 28., Osijek, 2007., str. 205 – 217.
* Buovac Marin: ''Amphitheatres in the Republic of Croatia'', 13th Annual Meeting of the European Association of Archaeologists, Sveučilište u Zadru, Zadar 2007.

--&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Osijek}}
* [http://www.osijek.hr/ Osijek.hr službene stranice] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070926091259/http://osijek.hr/ |date=26. rujna 2007. }}
* [http://www.Osijeknews.hr OsijekNews.hr – news portal grada Osijeka]
* [http://www.osijek031.com/ Osijek 031 portal grada Osijeka]
* [http://www.tzosijek.hr/ Turistička zajednica grada Osijeka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070626042948/http://www.tzosijek.hr/ |date=26. lipnja 2007. }}
* [http://www.glas-slavonije.hr/ Glas Slavonije]

{{GiO OBŽ}}
{{Osijek}}

[[Kategorija:Osijek| ]]
[[Kategorija:Baranja]]
[[Kategorija:Gradovi u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>t0mh3londxtr51r8zijndevttu438di</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>234032</id>
    <revision>
      <id>7447769</id>
      <parentid>6117744</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:25:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447769</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7106" sha1="dhjv6hhdnbaeke3xot72nkk5njgdezw" xml:space="preserve">'''[[Brončano doba]] u kontinentalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' obilježava [[vinkovačka kultura]] koja nastavlja tradiciju [[vučedolska kultura|vučedolske]]. Inače, u cijeloj Hrvatskoj, ovaj slabo poznati period je zastupljen brončanim [[Fibula (nakit)|fibulama]] koje zamjenjuju predmete poput igala i puceta. U to vrijeme razrađen je poseban geometrijski stil urezanih ornamenata, koji posebno dolazi do izražaja na oružju, ukrasnim pločama, plosnatim ogrlicama i fibulama. 

=== Rano brončano doba ===

Rano brončano doba na tlu današnje Hrvatske u početku se još uvijek snažno oslanja na eneolitičke tradicije u ukrašavanju keramike. Nestanak [[Eneolitik|eneolitičke]] vučedolske kulture otvara prostor nastajanju brojnih brončanodobnih kultura. 

Područje između [[Sava|Save]] i [[Drava|Drave]] obilježit će vinkovačka kultura nastala na bazi vučedolskog supstrata, ali pod snažnim utjecajima s juga [[Balkan]]a. Dio je tzv. podunavsko-balkanskog kulturnog kompleksa i pokazuje značajne sličnosti s njima u oblikovanju keramike, odabiru položaja na kojima se podižu naselja (visoke riječne terase ili brežuljci pogodni za obranu). S njima dijeli i nedostatak sklonosti prema figuralnom oblikovanju keramike. Koliko je zasada poznato, vinkovačka kultura nema razvijenu [[Metalurgija|metalurgiju]]. Ipak, uz nositelje vinkovačke kulture se vežu neki zlatni nalazi: [[Zlato|zlatne]] garniture iz Orolika kod [[Vinkovci|Vinkovaca]] i iz okolice [[Zagreb]]a, a možda i narukvica iz Bilja u [[Baranja|Baranji]] koja bi mogla biti povezana s proizvodnjom zlata u Karpatskoj kotlini. Podatci o pogrebnim običajima su skromni, ali je jasno da je prisutna biritualnost - i pokapanje i spaljivanje pokojnika.

U sjevernoj hrvatskoj dijelom dolazi do prodora ljubljanske kulture nastale također na vučedolskom supstratu. Glavna novost u ukrašavanju keramike je primjena kotačića za žigosanje što neki [[Arheologija|arheolozi]] povezuju s mogućim utjecajem kulture zvonastih pehara. Ipak, vučedolsko će nasljeđe ostati prepoznatljivo u zonalnoj i arhitektonskoj kompoziciji pri ukrašavanju. Ljubljanska će kultura svakako obilježiti rano brončano doba na sjevernom [[Jadran]]u gdje će postojati u obliku alpskog tipa ljubljanske kulture, a pojavit će se i na području srednjeg i južnog Jadrana gdje će se razviti jadranska varijanta. Neki arheolozi negiraju postojanje jadranskog tipa ljubljanske kulture kao kulturne manifestacije i smatraju da je riječ o keramičkoj varijanti. Na to ih navodi postojanje cetinske kulture u unutrašnjosti srednje i južne [[Dalmacija|Dalmacije]].

Ipak, moguće je da su nositelji jedne i druge kulture slobodno penetrirali u prostor druge kulture što bi se objasnilo različitim načinima privređivanja, mogućnostima razmjene dobara iz čega proizlazi da nositelji jedne kulture nisu nositeljima druge oduzimali životni prostor. &lt;br&gt;
[[Cetinska kultura]] pokazuje veliku raznolikost u proizvodnji keramike. Zanimljiva je prisutnost velikog broja metalnih predmeta, osobito bodeža. Budući da na prostoru cetinske kulture nema metalnih sirovina, može se zaključivati o dobrim trgovinskim vezama i o početku društvenog raslojavanja pri čemu mnogi izvrsno izrađeni bodeži mogu imati status luksuznog predmeta. &lt;br&gt;
Osim što se po području rasprostranjenosti isprepliće s jadranskim tipom ljubljanske kluture, čini se da dolazi i do izraženog prostornog prepletanja s posuškom kulturom.

=== Srednje brončano doba ===

[[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj]] počinje povlačenjem vinkovačke kulture na zapad, čije mjesto zauzima vatinska, koja se širi iz [[Srbija|Srbije]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] iz čega se potom razvija slavonsko-srijemska varijanta vatinske kulture. 

S područja mađarske Panonije se širi inkrustirana keramika koja će se u hrvatskoj pojaviti u 3 osnovne grupe: južnotransdanubijskoj, Szeremle i daljsko-bjelobrdskoj. Kulture povezuje dominacija inkrustacije pri ukrašavanju keramike odnosno ispunjavanje ureza bijelom pastom (čime je došla od izražaja dekorativna kulturna komponenta) i pojava obreda spaljivanja pokojnika i polaganja pepela u urne. Daljsko-bjelobrdska kultura pokazuje izraženu sklonost prema figuralnom oblikovanju. Najpoznatiji nalazi koji o tome svjedoče su plosnati idol iz Dalja prikazan u razgrnutoj haljini i shematski prikaz kola na etažnoj žari iz Dalja. 

Već na prijelazu iz ranog u srednje brončano doba dolazi do pojave licenske keramike u sjevernoj Hrvatskoj. Tu [[Licenska keramika savsko – dravskog međurječja|licensku keramiku savsko - dravskog međurječja]] karakterizira specifičan način ukrašavanja - utiskivanje sukane vrpce ili uzice u meku, još nepečenu glinu. Ipak, neki pretpostavljaju da je i tu riječ o primjeni kotačića za žigosanje (kao u ljubljanskoj kulturi).

U [[Istra|Istri]] su u prethodnoj fazi bile naseljavanje isključivo [[spilje]], a sad dolazi do osnivanja prvih kašteljera, kako narod Istre naziva gradine. Među najznačajnijima od tih gradina su Monkodonja kod [[Rovinj]]a, Vrčin kod [[Vodnjan]]a i Mordele kod [[Poreč]]a. Također je zanimljiva i toloidna ili megalitska građevina Mali sv. Anđeo kod Poreča. U isto vrijeme nastaju i prve gradine na području [[Lika|Like]].

=== Kasno brončano doba ===

Kasno brončano doba je vrijeme jedinstvene sfere ideja i kultne simbolike – očitovana u prevladavajućem paljevinskom pokopavanju mrtvih u žari, položenih u jednostavne zemljane rake na većim grobovima – odatle i čitavom razdoblju naziv ''kultura polja sa žarama''. Široko je rasprostranjen sunčev kult, a metalurgija bronce dosegnula je svoj vrhunac u prapovijesti Evrope. 

Kasno brončano doba je vrijeme etničke anonimnosti koja potpuno nestaje tijekom starijeg željeznog doba, kada je u nas bilo moguće etnički imenovati pojedine kulturne grupe – [[Histri|histarska]], [[Japodi|japodska]], [[Liburni|liburnska]], možda već i panonska. Javljaju se brojne [[ostave]]. Grobovi tog vremena u Hrvatskoj su rijetki i siromašni grobnim prilozima, a ostave su glavni izvor za poznavanje duhovnog i umjetničkog stvaralaštva. One su mogle biti votivnog karaktera, kao npr. [[Peklenica]] (nađene profilirane igle golemih dimenzija); [[Gajina pećina]] (golema lučna fibula s antropomorfnim prikazom koji je vrlo rijedak u kasnobrončanodobnom repertoaru simbola).

==Poveznice==
* [[Brončano doba]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Prapovijest|Umjetnost prapovijesti u Hrvatskoj]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.scribd.com/doc/8330388/broncano-doba Brončano doba u Hrvatskoj]
* [http://www.vela-spila.hr/broncano-doba-gallery.htm Vela Spila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090920223912/http://www.vela-spila.hr/broncano-doba-gallery.htm |date=20. rujna 2009. }} Vela Luka
* [http://www.istrapedia.hr/hrv/365/broncano-doba/istra-a-z/ Brončano doba u Istri]

[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]
[[Kategorija:Brončano doba|Hrvatskoj, brončano doba u]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>dhjv6hhdnbaeke3xot72nkk5njgdezw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447770</id>
      <parentid>7447769</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:25:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj|Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447770</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7043" sha1="54u2f3ctesmsd3zd26tui6grwxu7750" xml:space="preserve">'''[[Brončano doba]] u kontinentalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' obilježava [[vinkovačka kultura]] koja nastavlja tradiciju [[vučedolska kultura|vučedolske]]. Inače, u cijeloj Hrvatskoj, ovaj slabo poznati period je zastupljen brončanim [[Fibula (nakit)|fibulama]] koje zamjenjuju predmete poput igala i puceta. U to vrijeme razrađen je poseban geometrijski stil urezanih ornamenata, koji posebno dolazi do izražaja na oružju, ukrasnim pločama, plosnatim ogrlicama i fibulama. 

=== Rano brončano doba ===

Rano brončano doba na tlu današnje Hrvatske u početku se još uvijek snažno oslanja na eneolitičke tradicije u ukrašavanju keramike. Nestanak [[Eneolitik|eneolitičke]] vučedolske kulture otvara prostor nastajanju brojnih brončanodobnih kultura. 

Područje između [[Sava|Save]] i [[Drava|Drave]] obilježit će vinkovačka kultura nastala na bazi vučedolskog supstrata, ali pod snažnim utjecajima s juga [[Balkan]]a. Dio je tzv. podunavsko-balkanskog kulturnog kompleksa i pokazuje značajne sličnosti s njima u oblikovanju keramike, odabiru položaja na kojima se podižu naselja (visoke riječne terase ili brežuljci pogodni za obranu). S njima dijeli i nedostatak sklonosti prema figuralnom oblikovanju keramike. Koliko je zasada poznato, vinkovačka kultura nema razvijenu [[Metalurgija|metalurgiju]]. Ipak, uz nositelje vinkovačke kulture se vežu neki zlatni nalazi: [[Zlato|zlatne]] garniture iz Orolika kod [[Vinkovci|Vinkovaca]] i iz okolice [[Zagreb]]a, a možda i narukvica iz Bilja u [[Baranja|Baranji]] koja bi mogla biti povezana s proizvodnjom zlata u Karpatskoj kotlini. Podatci o pogrebnim običajima su skromni, ali je jasno da je prisutna biritualnost - i pokapanje i spaljivanje pokojnika.

U sjevernoj hrvatskoj dijelom dolazi do prodora ljubljanske kulture nastale također na vučedolskom supstratu. Glavna novost u ukrašavanju keramike je primjena kotačića za žigosanje što neki [[Arheologija|arheolozi]] povezuju s mogućim utjecajem kulture zvonastih pehara. Ipak, vučedolsko će nasljeđe ostati prepoznatljivo u zonalnoj i arhitektonskoj kompoziciji pri ukrašavanju. Ljubljanska će kultura svakako obilježiti rano brončano doba na sjevernom [[Jadran]]u gdje će postojati u obliku alpskog tipa ljubljanske kulture, a pojavit će se i na području srednjeg i južnog Jadrana gdje će se razviti jadranska varijanta. Neki arheolozi negiraju postojanje jadranskog tipa ljubljanske kulture kao kulturne manifestacije i smatraju da je riječ o keramičkoj varijanti. Na to ih navodi postojanje cetinske kulture u unutrašnjosti srednje i južne [[Dalmacija|Dalmacije]].

Ipak, moguće je da su nositelji jedne i druge kulture slobodno penetrirali u prostor druge kulture što bi se objasnilo različitim načinima privređivanja, mogućnostima razmjene dobara iz čega proizlazi da nositelji jedne kulture nisu nositeljima druge oduzimali životni prostor. &lt;br&gt;
[[Cetinska kultura]] pokazuje veliku raznolikost u proizvodnji keramike. Zanimljiva je prisutnost velikog broja metalnih predmeta, osobito bodeža. Budući da na prostoru cetinske kulture nema metalnih sirovina, može se zaključivati o dobrim trgovinskim vezama i o početku društvenog raslojavanja pri čemu mnogi izvrsno izrađeni bodeži mogu imati status luksuznog predmeta. &lt;br&gt;
Osim što se po području rasprostranjenosti isprepliće s jadranskim tipom ljubljanske kluture, čini se da dolazi i do izraženog prostornog prepletanja s posuškom kulturom.

=== Srednje brončano doba ===

[[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj]] počinje povlačenjem vinkovačke kulture na zapad, čije mjesto zauzima vatinska, koja se širi iz [[Srbija|Srbije]] i [[Vojvodina|Vojvodine]] iz čega se potom razvija slavonsko-srijemska varijanta vatinske kulture. 

S područja mađarske Panonije se širi inkrustirana keramika koja će se u hrvatskoj pojaviti u 3 osnovne grupe: južnotransdanubijskoj, Szeremle i daljsko-bjelobrdskoj. Kulture povezuje dominacija inkrustacije pri ukrašavanju keramike odnosno ispunjavanje ureza bijelom pastom (čime je došla od izražaja dekorativna kulturna komponenta) i pojava obreda spaljivanja pokojnika i polaganja pepela u urne. Daljsko-bjelobrdska kultura pokazuje izraženu sklonost prema figuralnom oblikovanju. Najpoznatiji nalazi koji o tome svjedoče su plosnati idol iz Dalja prikazan u razgrnutoj haljini i shematski prikaz kola na etažnoj žari iz Dalja. 

Već na prijelazu iz ranog u srednje brončano doba dolazi do pojave licenske keramike u sjevernoj Hrvatskoj. Tu [[Licenska keramika savsko – dravskog međurječja|licensku keramiku savsko - dravskog međurječja]] karakterizira specifičan način ukrašavanja - utiskivanje sukane vrpce ili uzice u meku, još nepečenu glinu. Ipak, neki pretpostavljaju da je i tu riječ o primjeni kotačića za žigosanje (kao u ljubljanskoj kulturi).

U [[Istra|Istri]] su u prethodnoj fazi bile naseljavanje isključivo [[spilje]], a sad dolazi do osnivanja prvih kašteljera, kako narod Istre naziva gradine. Među najznačajnijima od tih gradina su Monkodonja kod [[Rovinj]]a, Vrčin kod [[Vodnjan]]a i Mordele kod [[Poreč]]a. Također je zanimljiva i toloidna ili megalitska građevina Mali sv. Anđeo kod Poreča. U isto vrijeme nastaju i prve gradine na području [[Lika|Like]].

=== Kasno brončano doba ===

Kasno brončano doba je vrijeme jedinstvene sfere ideja i kultne simbolike – očitovana u prevladavajućem paljevinskom pokopavanju mrtvih u žari, položenih u jednostavne zemljane rake na većim grobovima – odatle i čitavom razdoblju naziv ''kultura polja sa žarama''. Široko je rasprostranjen sunčev kult, a metalurgija bronce dosegnula je svoj vrhunac u prapovijesti Evrope. 

Kasno brončano doba je vrijeme etničke anonimnosti koja potpuno nestaje tijekom starijeg željeznog doba, kada je u nas bilo moguće etnički imenovati pojedine kulturne grupe – [[Histri|histarska]], [[Japodi|japodska]], [[Liburni|liburnska]], možda već i panonska. Javljaju se brojne [[ostave]]. Grobovi tog vremena u Hrvatskoj su rijetki i siromašni grobnim prilozima, a ostave su glavni izvor za poznavanje duhovnog i umjetničkog stvaralaštva. One su mogle biti votivnog karaktera, kao npr. [[Peklenica]] (nađene profilirane igle golemih dimenzija); [[Gajina pećina]] (golema lučna fibula s antropomorfnim prikazom koji je vrlo rijedak u kasnobrončanodobnom repertoaru simbola).

==Poveznice==
* [[Brončano doba]]
* [[Likovna umjetnost u Hrvatskoj#Prapovijest|Umjetnost prapovijesti u Hrvatskoj]]

==Vanjske poveznice==
* [http://www.scribd.com/doc/8330388/broncano-doba Brončano doba u Hrvatskoj]
* [http://www.vela-spila.hr/broncano-doba-gallery.htm Vela Spila] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20090920223912/http://www.vela-spila.hr/broncano-doba-gallery.htm |date=20. rujna 2009. }} Vela Luka
* [http://www.istrapedia.hr/hrv/365/broncano-doba/istra-a-z/ Brončano doba u Istri]

[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]
[[Kategorija:Brončano doba|Hrvatskoj, brončano doba u]]</text>
      <sha1>54u2f3ctesmsd3zd26tui6grwxu7750</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Žarko Puhovski</title>
    <ns>0</ns>
    <id>237732</id>
    <revision>
      <id>7447504</id>
      <parentid>7014195</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:58:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447504</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11578" sha1="h3v5kswa9thjp900ud0dn5qh688zcks" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = Zarko Puhovski-mc.rs.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        =
| ime             = Žarko Puhovski
| rođenje         = [[15. prosinca]] [[1946.]]
| mjesto_rođenja  = [[Zagreb]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = [[Praxis filozofija]]/[[Kontinentalna filozofija]]
| glavni_interesi = [[Filozofija politike]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Karl Marx]], [[Jürgen Habermas]], [[Gajo Petrović]], [[Milan Kangrga]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Žarko Puhovski''' ([[Zagreb]], [[15. prosinca]] [[1946.]]),&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/biografije/zarko-puhovski-129 Žarko Puhovski, pisac i komentator] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150626100121/http://www.vecernji.hr/biografije/zarko-puhovski-129 |date=26. lipnja 2015. }}, ''[[Večernji list]]'', pristupljeno 11. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; politolog, filozof, politički analitičar i javni zagovarač [[Inicijativa za REKOM|REKOM-a]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Životopis == 

Žarko Puhovski studirao je fiziku na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno - matematičkom fakultetu u Zagrebu]] i zatim filozofiju na [[Johann Wolfgang Goethe-Universität|Sveučilištu u Frankfurtu]]. Diplomirao je politologiju na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]]. Od 1973. do 1976. radio je kao asistent na [[Institut za filozofiju|Institutu za filozofiju]].&lt;ref&gt;''Institut za filozofiju 1967 - 2017'' (ur. Erna Banić Pajnić i dr.), [[Institut za filozofiju]], 2017: 47.&lt;/ref&gt; Od 1976. do umirovljenja 2012. radio je kao sveučilišni profesor na odsjeku za filozofiju [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta u Zagrebu.]] Od 2013. radi kao predavač na [[Veleučilište VERN'|Veleučilištu VERN]].&lt;ref&gt;Veleučilište VERN. Popis predavača na katedri za psihologiju i komunikacije (n.d). Preuzeto s http://www.vern.hr/katedre/psihologija-i-komunikacije {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151225190115/http://www.vern.hr/katedre/psihologija-i-komunikacije |date=25. prosinca 2015. }}&lt;/ref&gt; Bio je član i prvi ravnatelj instituta Otvoreno društvo Hrvatska. Od 2000. do 2008. bio je član [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora]]. Od 2011. godine, javni je zagovarač [[Inicijativa za REKOM|REKOM-a]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]].

== Kontroverze ==
Za vrijeme [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] Puhovski je spadao u frakciju ondašnjih studenata koja se protivila reformskoj struji i branila jugoslavenski [[unitarizam]]. Nakon sloma [[Hrvatsko proljeće|Hrvatskog proljeća]] bio je svjedok optužbe na montiranom procesu protiv reformistički orijentiranih studenata [[Sveučilište u Zagrebu|Zagrebačkog sveučilišta]] među kojima su bili [[Ivan Zvonimir Čičak]] i [[Dražen Budiša]].&lt;ref&gt;[[Dražen Stjepandić]], ''Puki nacionale'', Zagreb, V.B.Z., 2010., str. 10.&lt;/ref&gt; Jedan je od osnivača i članova [[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu|Udruženja za jugoslavensku demokratsku inicijativu]] (UJDI), [[Krajnja ljevica|ekstremno lijeve]] političke stranke koja je htjela očuvati [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslaviju]] od raspada unutarnjom reformom. U svojoj knjizi ''Socijalistička konstrukcija zbilje'', relativizira pravo republika [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavije]] na otcjepljenje i neovisnost.&lt;ref&gt;Žarko Puhovski, ''Socijalistička konstrukcija zbilje'', Zagreb, RS SOH, 1990.&lt;/ref&gt;

Tijekom [[Raspad SFRJ|raspada]] Jugoslavije, zagovarao je tezu o dogovorenoj podjeli Bosne i Hercegovine između Hrvatske i Srbije koja u sebi uključuje etničko čišćenje Bošnjaka iz pripojenih područja s prešutnim pristankom međunarodne zajednice.&lt;ref&gt;Žarko Puhovski, intervjuiran od Zehrudina Isakovića, ''Arkzin'', listopad, 1993.&lt;/ref&gt; Tvrdi da je jedan od ciljeva [[Operacija Oluja|vojne operacije Oluja]] bilo [[etničko čišćenje]] [[Srbi u Hrvatskoj|hrvatskih Srba]] dogovoreno između [[Franjo Tuđman|Tuđmana]] i [[Slobodan Milošević|Miloševića]].&lt;ref&gt;[http://www.tportal.hr/vijesti/hrvatska/7069/Puv.html ''&quot;U Oluji i poslije nje počinjeno etničko čišćenje&quot;''], [[HINA]]/tportal.hr, 24. siječnja 2009., pristupljeno 11. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt; Bio je svjedok tužiteljstva [[Međunarodni sud za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije|Haškog tribunala]] u sudskom procesu protiv generala [[Ante Gotovina|Ante Gotovine]], generala [[Mladen Markač |Mladena Markača]] i generala [[Ivan Čermak|Ivana Čermaka]] u kojem je htio tu svoju tezu o Oluji dokazati.&lt;ref&gt;[[Slaven Letica]], &quot;Svjedok lažnog genocida&quot;, ''[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]'', 26. veljače 2009., str. 391.&lt;/ref&gt; Njegova knjiga &quot;Vojna operacija Oluja i poslije&quot; koja govori o broju žrtava počinjenih u operaciji Oluja odbačena je od strane raspravnog vijeća jer je utvrđeno da se na popisu nalaze i osobe koje su žive, koje su umrle u bolnicama i sl.&lt;ref&gt;[http://www.dnevno.hr/domovina/knjigu-o-oluji-koju-je-uredio-puhovski-haag-nije-prihvatio-kao-dokaz-820466], &quot;Knjigu o Oluji, koju je uredio Puhovski, Haag nije prihvatio kao dokaz&quot;, objavljeno 5. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

Negira da su komunisti ikada počinili [[genocid]].&lt;ref&gt;&quot;Uz to, ni najveći zločinci, poput Staljina, Mao Ce Tunga, Pol Pota, ili Suharta, nisu počinili genocid, kako ga kvalificira međunarodno pravo (...)&quot; - Žarko Puhovski, [http://www.matica.hr/vijenac/397/Po%C4%8Detak%20Titove%20Jugoslavije%20usporediv%20je%20s%20NDH-a%20/ intervjuiran od Andrije Tunjića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803170932/http://www.matica.hr/vijenac/397/Po%C4%8Detak%20Titove%20Jugoslavije%20usporediv%20je%20s%20NDH-a%20/ |date=3. kolovoza 2017. }}, [[Vijenac (časopis)|Vijenac]] 397, 21. svibanj, 2009.&lt;/ref&gt; Izjavio je da je u ime kršćanstva ubijeno najviše ljudi u zabilježenoj povijesti.&lt;ref&gt;[http://arhiva.dalje.com/hr-hrvatska/krizeve-maknuti-iz-drzavnih-institucija/275652 Križeve maknuti iz državnih institucija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161105161233/http://arhiva.dalje.com/hr-hrvatska/krizeve-maknuti-iz-drzavnih-institucija/275652 |date=5. studenoga 2016. }}, [http://dalje.com/ Dalje] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110702111456/http://dalje.com/ |date=2. srpnja 2011. }}, pristupljeno 29. listopada 2016.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Na okruglom stolu u srpnju 2012. izjavio je: ''da je na Bleiburgu počinjen zločin te da bi, po njegovu mišljenju, na taj dan trebalo dopustiti ustaške odore jer su ustaše na Bleiburgu bili žrtva.''&lt;ref&gt;[http://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/puhovski-na-bleiburgu-bi-trebalo-dopustiti-nosenje-ustaskih-uniformi.html dnevnik.hr], &quot;Na HVIDR-inom okruglom stolu 'Odnos intelektualnih elita prema kompleksnosti teme Bleiburga' danas su se mogle čuti izjave koje su izazvale burne reakcije.&quot;, objavljeno 4. srpnja 2012., pristupljeno 10. studenoga 2015.&lt;/ref&gt; Smatra da se komunističku crvenu zvijezdu ne smije zakonski zabraniti jer je donijela napredak i dobre ideje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;&quot;Pod znakom križa ubijeno je možda najviše ljudi u povijesti, ali opet je kršćanstvo donijelo mnoge dobre ideje i napredak. Slično je s crvenom zvijezdom (...) ne vidim jake argumente za njihovu zabranu.&quot; - Žarko Puhovski, [http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Puhovski-Oni-bi-htjeli-da-NDH-bude-drzava-hrvatskog-naroda-ali-da-hrvatski-narod-ne-bude-genocidan intervjuiran od Borisa Pavelića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170803172336/http://novilist.hr/Vijesti/Hrvatska/Puhovski-Oni-bi-htjeli-da-NDH-bude-drzava-hrvatskog-naroda-ali-da-hrvatski-narod-ne-bude-genocidan |date=3. kolovoza 2017. }}, ''Novi List'', 18. prosinac 2016.&lt;/ref&gt;

== Zanimljivosti ==
Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]], Božidar Puhovski, otac Žarka Puhovskog, i Đuro Puhovski, njegov stric, zbog pomaganja [[Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije|komunističko-partizanskom pokretu]], bili su zatočenici [[Sabirni logor Jasenovac|sabirnog logora Jasenovac]]. Obojica su kasnije amnestirani i pušteni. Božidar Puhovski pušten je [[10. travnja]] [[1944.]] godine, na treću obljetnicu uspostave [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], a Đuro Puhovski na Božić iste godine.&lt;ref&gt;S.Vučković, [http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/ekskluzivno-nikad-objavljen-dokument-ovo-je-popis-zatocenika-koje-su-ustase-1944-pustile-iz-jasenovca-na-listi-i-duro-puhovski-140710 ''Ekskluzivno! Nikad objavljen dokument: Ovo je popis zatočenika koje su ustaše 1944. pustile iz Jasenovca. Na listi i Đuro Puhovski!''], dnevno.hr, 18. prosinca 2014., pristupljeno 11. kolovoza 2015.&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==
Po majci židovskog podrijetla.&lt;ref&gt;V. Kovać, ''[http://www.jta.org/2002/05/21/life-religion/features/croatian-paper-demands-jews-blast-israel Croatian paper demands Jews blast Israel], [http://www.jta.org/ Jewish Telegraphic Agency]'', 21. svibnja 2002., pristupljeno 28. rujna 2015.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Žarko Puhovski biografija {{!}} Biografija.com|url=https://www.biografija.com/zarko-puhovski/}}&lt;/ref&gt; Ima mlađeg brata redatelja [[Nenad Puhovski|Nenada Puhovskog]]. Bio je u braku s filozofkinjom i feministkinjom [[Nadežda Čačinovič|Nadeždom Čačinovič]] s kojom ima kćer.

== Bibliografija ==
&lt;u&gt;Autorske knjige&lt;/u&gt;
* ''Interes i zajednica'', Zagreb: Sveučilišna naklada Liber, (1975).
* ''Kontekst kulture: introspekcijske rasprave o proizvodnoj ovisnosti društvene općenitosti'', Zagreb: Kulturni radnik (1979).
* ''Povijest i revolucija: ogledi o pretpostavkama i konzekvencijama filozofijskog mišljenja'', Zagreb: Centar za kulturnu djelatnost SSO, (1980).
* ''Um i društvenost: filozofija politike &quot;Frankfurtske škole&quot; od 1932. do 1945.'', Zagreb: Informator, (1989).
* ''Socijalistička konstrukcija zbilje'', Zagreb: RS SOH, (1990).
&lt;u&gt;Uredničke knjige&lt;/u&gt;
* ''Leksikon temeljnih pojmova politike: abeceda demokracije'' (s Ivanom Prpićem i Majom Uzelac), Zagreb: Školska knjiga, (1990).
* ''Politics and economics of transition'' (s Ivanom Prpićem i Dragomirom Vojnićem), Zagreb: Informator, (1993).
&lt;u&gt;Poglavlja u knjigama&lt;/u&gt;
* &quot;Civilno društvo u etičkoj perspektivi&quot; u ''Građansko društvo i država: povijest razlike i nove rasprave'' (ur. Zoran Pokrovac), Zagreb: Naprijed. (1991).
* &quot;Marcuses Entdeckung des &quot;realen Sozialismum&quot; u ''Kritik und Utopie im Werk von Herbert Marcuse'', Frankfurt am Main: Suhrkampf Verlag, (1992).
* &quot;Normality on the way. Post-war Croatia at the cross roads&quot; u ''At the crossroads. Disaster or Normalization? The Yugoslav successor states in the 1990s'' (ur. Valeria Heuberger, Henriette Riegler i Hermine Vidovic), Frankfurt am Main, New York: Peter Lang. (1999).  

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vidi još ==
*[[Praxis filozofija]]
*[[Udruženje za jugoslavensku demokratsku inicijativu]]

== Vanjske poveznice ==
{{Wikicitat}}
* [http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/nastavnici/zarko-puhovski/ Web stranica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]
{{Tim javnih zagovarača Koalicije za REKOM}}

{{GLAVNIRASPORED:Puhovski, Žarko}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Marksistički filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Inicijativa za REKOM]]
[[Kategorija:Hrvatski politički aktivisti]]</text>
      <sha1>h3v5kswa9thjp900ud0dn5qh688zcks</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gran Canaria</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247217</id>
    <revision>
      <id>7447546</id>
      <parentid>7435892</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:41:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Vulkanske pukotine|Vulkanske pukotine]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447546</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3333" sha1="d3umvv9r2bismzfjbuvugzds6xdkb4m" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Gran Canaria
| izvorno ime        = 
| slika              = Puerto de Mogán, May 2018 -02.jpg
| opis slike         = [[Puerto de Mogán]]
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = Gc01.jpg
| zemljovid_opis     = Topografska karta otoka

| vrsta              = 
| etimologija        = 

| koordinate         = &lt;!--{{Coord||format=dms|display=it}}--&gt;
| smještaj           = 
| dz                 = ŠPA
| ocean              = [[Atlantski ocean]]
| otočje             = [[Kanarski otoci]]

| površina           = 1560,1
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Las Palmas de Gran Canaria]]
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 829.597
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = Spain Canary Islands location map Gran Canaria.svg
| zemljovid_lok_opis = Gran Canaria na zemljovidu Kanarskih otoka

| pushpin_map        = Španjolska i Kanari
| mark               = Red circle 50%.svg
| marksize           = 12
| pushpin_label      = {{nowrap|Gran Canaria}}
| pushpin_label_position = bottom
| zaštita            = 
}}
'''Gran Canaria''' je [[Španjolska|španjolski]] otok i treći po veličini u skupini [[Kanarski otoci|Kanarskog otočja]]. Pretežno planinski [[otok]] [[vulkan]]skog podrijetla prostire se na 1560,1 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Na otoku živi 829.597 ljudi. Promjer otoka iznosi oko 50 kilometara i dužinu obale od 236 km. Najviši vrh otoka je [[Pico de las Nieves]] s 1.949 metara.

==Gospodarstvo==
Godišnje oko 2,2 milijuna ljudi posjeti Gran Canariu, posebice turističke centre na jugu otoka s gradovima [[Maspalomas]], [[Playa del Inglés]] i [[San Agustín (Gran Canaria)|San Agustin]]. Posebno turistima iz srednje europe i sjeverno europskih zemalja Gran Canaria zbog blage zime je popularno turističko odredište. 

Na vrlo plodnom tlu uzgajaju se [[banane]], [[šećerna trska]], [[agrum]]i, [[badem]]i, [[rajčice]], [[duhan]], [[vinova loza]] i [[žitarice]]. 

== Priroda == 
Otočna [[fauna]] i [[flora]] je jedinstvena jer Kanarski otoci nikada nisu bili povezani s kopnom. Gran Canaria je [[geologija|geološki]] najstariji dio [[arhipelag]]a. Unutrašnjosti je planinska. Na južnoj strani otoka se nalaze pješčane [[dina|dine]] - zaštićeni prirodni rezervat [[Dunas de Maspalomas]].

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot;&gt;
Datoteka:Maspalomas Gran Canaria.jpg|Dunas Maspalomas
Datoteka:BergweltGranCanarias2.jpg|Unutrašnjost
Datoteka:Westkuste von Gran Canaria.jpg|Zapadna obala
Datoteka:Palmitos Park-inside.jpg|Palmitos park
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.grancanaria.com/ Cabildo de Gran Canaria - Webstranica otoka]

{{Mrva-otok}}
[[Kategorija:Otoci Kanarskog otočja]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Europi]]
[[Kategorija:Zaštićena područja u Španjolskoj]]
[[Kategorija:Štitasti vulkani]]
[[Kategorija:Holocenski vulkani]]
[[Kategorija:Miocenski vulkani]]
[[Kategorija:Pleistocenski vulkani]]
[[Kategorija:Pliocenski vulkani]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Vulkanske pukotine]]</text>
      <sha1>d3umvv9r2bismzfjbuvugzds6xdkb4m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lanzarote</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247226</id>
    <revision>
      <id>7447542</id>
      <parentid>6778085</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:32:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+ 7 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447542</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3124" sha1="guy56yqtlztpx8tion0bqq6vyzv318t" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Lanzarote
| izvorno ime        = 
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Lanzarote NWW.png
| opis slike         = 
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = Mapa Canarias Lanzarote.svg
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = 
| smještaj           = 
| dz                 = ŠPA
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = 
| ocean              = 
| otočje             = [[Kanarski otoci]]

| površina           = 845,94
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Arrecife]]
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 139.506
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Španjolska i Kanari
| mark               = 
| marksize           = 
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = 
}}
'''Lanzarote''' je [[Španjolska|španjolski]] otok i najsjeveroistočniji otok [[Kanarski otoci|Kanarskog otočja]]. Pretežno planinski [[otok]] [[vulkan]]skog podrijetla prostire se na 845,94 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Na otoku živi 139.506 ljudi. Lanzarote se nalazi oko 140 kilometara zapadno od [[Maroko|marokanske]] obale. 1993. godine [[UNESCO]] je proglasio cijeli otok [[rezervat biosfere|rezervatom biosfere]].

Dimenzije otoka su 60 km od sjevera prema jugu i 25 km od zapada prema istoku. Lanzarote ima 213 km obale, 16,5 km od kojih su [[pijesak|pješčane]] plaže a ostatak su [[stijena|stjenovite]] [[plaža|plaže]].

== Turizam == 
Lokalno gospodarstvo uglavno živi od prihoda od [[turizam|turizma]]. Glavna mjesta rekreativnog turizma su [[Playa Blanca]], [[Arrecife]], [[Puerto del Carmen]].

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;
 Datoteka:2008-12-22 Lanzarote JardinDeCactus.jpg|Jardin de Cactus
 File:Montana Caldera Blanca Lanzarote.jpg|Caldera Blanca
 Datoteka:2008-12-19 Lanzarote Timanfaya.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-19 Lanzarote Timanfaya NationalPark.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-25 Lanzarote Timanfaya 03.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-25_Lanzarote_Timanfaya.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-21 Lanzarote LaGeria.jpg|[[La Geria]] Vinogradi
 Datoteka:2008-12-16-00 Lanzarote Papagayo.jpg|Playa de Papagayo
 Datoteka:Lanzarote no audio.webm|Lanzarote
&lt;/gallery&gt;


== Vanjske poveznice ==
{{Commons|Category:Lanzarote|Lanzarote}}
* [http://www.lanzarote.com/ Cabildo de Lanzarote - Webstranica otoka]

{{Mrva-otok}}

[[Kategorija:Otoci Kanarskog otočja]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Europi]]
[[Kategorija:Vulkanski otoci]]
[[Kategorija:Vulkanske pukotine]]
[[Kategorija:Miocenski vulkani]]
[[Kategorija:Oligocen]]
[[Kategorija:Paleogenski vulkani]]
[[Kategorija:Pleistocenski vulkani]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Vulkani u Europi]]</text>
      <sha1>guy56yqtlztpx8tion0bqq6vyzv318t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447544</id>
      <parentid>7447542</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:39:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447544</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3195" sha1="olwtan0brtgzdzd644oxjuhuk0uddew" xml:space="preserve">{{infookvir otok
| ime                = Lanzarote
| izvorno ime        = 
| drugo ime          = 
| vrsta              = 
| etimologija        = 

| slika              = Lanzarote NWW.png
| opis slike         = 
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = 
| smještaj           = 
| dz                 = ŠPA
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| rijeka             = 
| more               = 
| ocean              = 
| otočje             = [[Kanarski otoci]]

| površina           = 845,94
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh ref            = 

| gl.naselje         = [[Arrecife]]
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 139506
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = Mapa Canarias Lanzarote.svg
| zemljovid_lok_opis = Lanzarote na zemljovidu Kanarskih otoka

| pushpin_map        = Španjolska i Kanari
| mark               = Red circle.svg
| marksize           = 12
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = top
| zaštita            = 
}}
'''Lanzarote''' je [[Španjolska|španjolski]] otok, krajnji sjeveroistočni otok [[Kanarski otoci|Kanarskog otočja]]. Pretežno planinski [[otok]] [[vulkan]]skog podrijetla prostire se na 845,94 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Na otoku živi 139.506 ljudi. Lanzarote se nalazi oko 140 kilometara zapadno od [[Maroko|marokanske]] obale. 1993. godine [[UNESCO]] je proglasio cijeli otok [[rezervat biosfere|rezervatom biosfere]].

Dimenzije otoka su 60 km od sjevera prema jugu i 25 km od zapada prema istoku. Lanzarote ima 213 km obale, 16,5 km od kojih su [[pijesak|pješčane]] plaže a ostatak su [[stijena|stjenovite]] [[plaža|plaže]].

== Turizam == 
Lokalno gospodarstvo uglavno živi od prihoda od [[turizam|turizma]]. Glavna mjesta rekreativnog turizma su [[Playa Blanca]], [[Arrecife]], [[Puerto del Carmen]].

== Galerija ==
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;90px&quot;&gt;
 Datoteka:2008-12-21 Lanzarote LaGeria.jpg|Vinogradi, [[La Geria]] 
 File:Montana Caldera Blanca Lanzarote.jpg|Caldera Blanca
 Datoteka:2008-12-25_Lanzarote_Timanfaya.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-19 Lanzarote Timanfaya NationalPark.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-19 Lanzarote Timanfaya.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-25 Lanzarote Timanfaya 03.jpg|[[NP Timanfaya]]
 Datoteka:2008-12-22 Lanzarote JardinDeCactus.jpg|Jardin de Cactus
 Datoteka:Lanzarote no audio.webm|Lanzarote
 Datoteka:2008-12-16-00 Lanzarote Papagayo.jpg|Playa de Papagayo
&lt;/gallery&gt;

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://www.lanzarote.com/ Cabildo de Lanzarote - Webstranica otoka]

{{Mrva-otok}}

[[Kategorija:Otoci Kanarskog otočja]]
[[Kategorija:Rezervati biosfere u Europi]]
[[Kategorija:Vulkanski otoci]]
[[Kategorija:Vulkanske pukotine]]
[[Kategorija:Miocenski vulkani]]
[[Kategorija:Oligocen]]
[[Kategorija:Paleogenski vulkani]]
[[Kategorija:Pleistocenski vulkani]]
[[Kategorija:Potencijalno aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Vulkani u Europi]]</text>
      <sha1>olwtan0brtgzdzd644oxjuhuk0uddew</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bjelovarsko kazalište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>247505</id>
    <revision>
      <id>7447421</id>
      <parentid>7446327</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:02:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Imnulls</username>
        <id>292637</id>
      </contributor>
      <origin>7447421</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4967" sha1="o3hp4vau5irt3abxjbpsk7vqq86xob5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Bjelovar - Theatre - panoramio.jpg|mini|300px|Zgrada Bjelovarskog kazališta]]
'''Bjelovarsko kazalište''' amatersko je kazalište osnovano [[28. listopada]] [[1997.]] godine. 

== Povijest ==
Gradsko narodno kazalište Bjelovar je osnovano [[1943.]] kao Kazališna družina bjelovarskoga Okružnoga narodnooslobodilačkoga odbora koji je do [[1945.]] djelovao u Mičetincu, Đurđevcu, Mađarskoj, te na područjima virovitičkoga i somborskoga kotarskoga [[Narodnooslobodilački odbor|NOO]]. Pred kraj [[1944.]] družina je imala 20 članova.&lt;ref&gt;Batušić, Nikola. ''Povijest hrvatskoga kazališta'', Školska knjiga, Zagreb, 1978., str. 457., {{COBISS.SR|id=50690311}}&lt;/ref&gt; Od 1945. do [[1947.]] djeluje kao ''Okružno narodno kazalište Bjelovar'', a od 1947. do [[1959.]] kao ''Gradsko narodno kazalište Bjelovar''. Zadnje arhivsko gradivo koje je nastalo radom Gradska narodnoga kazališta u Bjelovaru potječe iz [[1962.]] godine.&lt;ref&gt;Arhivski fond HR DABJ 122 '''Gradsko narodno kazalište Bjelovar''', očevidni broj u Općemu našastru arhivskogâ gradiva Državnoga arhivâ u Bjelovaru.&lt;/ref&gt;

Skupina bjelovarskih zaljubljenika tijekom 1997. godine odlučila je osnovati udrugu koja bi se bavila razvojem [[kazalište|kazališne]] umjetnosti kako u [[Bjelovar]]u, tako i na području [[Bjelovarsko-bilogorska županija|županije]]. 

Na osnivačkoj skupštini, spomenutog 28. listopada 1997. godine, okupljenih dvadesetak Bjelovarčana podržalo je program rada u kojem je na prvom mjestu bilo osnivanje kazališnog [[ansambl]]a i održavanje kazališnih radionica, a potom i pripremanje vlastitih programa, od recitala do kazališnih predstava sa svojim glumcima, ali i uz suradnju s profesionalnim glumcima i redateljima izvan Bjelovara.

Na [[Međunarodni dan kazališta]], [[28. ožujka]] 1998. godine, izvedena je prva predstava - &quot;Žurim, dolazi mi moja maserka&quot;. Bila je to praizvedba teksta Lydie Scheuermann Hodak u [[Režija|režiji]] Vlatka Dulića.

Prvih pet godina Bjelovarsko kazalište je mijenjalo mnoge adrese, a [[2003.]] godine od Grada Bjelovara je dobiven (na porabu) zapušteni i ''gotovo'' uništen podrumski prostor atomskoga skloništa, bivšega disco kluba &quot;H8&quot;, na Trgu Eugena Kvaternika 7a. Prostor je u prvo vrijeme uređen zahvaljujući vlastitomu radu članova kazališta, a kasnije tijekom [[2005.]] i [[2006.]] godine i novčanim potporama grada i [[Ministarstvo kulture Republike Hrvatske|Ministarstva kulture]], te prilagođen scensko-kazališnoj djelatnosti. U novouređenom kazalištu stotinjak kazališnih zaljubljenika igraju predstave podijeljeni u 4 dobne skupine: djeca od 1. do 4. razreda, djeca od 4. do 8. razreda, srednjoškolci i odrasli.

U 13 godina djelovanja premijerno je izvedeno i 13 predstava za djecu te mnogobrojne njihove izvedbe. &quot;Zima, zimica&quot;, tekst i glazba M. Medak, &quot;Lahorka&quot; u režiji Ornele Milaj. Margareta Fabičević je režirala predstave: &quot;Plava boja snjega&quot;, &quot;Miševi i mačke naglavačke&quot;, &quot;Vila Šašavica&quot;, &quot;Današnji Ivica i Marica&quot;, &quot;Moja prijateljica Crvenkapica&quot;, &quot;Raspjevani vuk i tri praščića&quot;, &quot;Mali princ i izgubljeno pile&quot;, &quot;Vila Topolka&quot;, &quot;Zaljubljene vještice&quot;, &quot;Krtić Emil&quot;, &quot;Grozdana na zrnu papra&quot;, a slijedi i premijera predstave &quot;Mišići zubovilići&quot;. Marko Dragičević sa srednjoškolskom grupom uvježbao je i pripremio predstavu &quot;Lektira pred sudom&quot;.

Bjelovarsko kazalište sudjelovalo je u realizaciji gotovo svih scenskih prikaza &quot;Terezijane&quot;, organiziralo i izvodilo književne večeri, kazivanje poezije. Surađivalo se s mnogim udrugama i institucijama u organiziranju i izvođenju kulturno-umjetničkih programa. U okviru Studija za mlade, pokrenut je program za djecu &quot;MIK&quot; (Moje igralište je kazalište).
Desetogodišnjicu postojanja proslavljena je praizvedbom predstave &quot;Iluzija iza kulisa&quot;, mlade [[dramaturgija|dramaturginje]] [[Marijana Nola|Marijane Nola]]. Glumačka postava nekoliko generacija Bjelovarskoga kazališta, uz redateljsku pomoć Nine Kleflin i Ivane Peroš, izvela je premijeru &quot;Iluzije iza kulisa&quot; na BOK-a 2008. godine. Osim bjelovarskih kazalištaraca, u predstavi glume i[[Asja Jovanović]], [[Ana Maras]], [[Damir Šaban]], [[Goran Navojec]] i [[Vlatko Dulić]].

Ukupno je praizvedeno 15 predstava za odrasle: &quot;Žurim, dolazi mi moja maserka&quot;, &quot;Miš u brašnu&quot;, &quot;Blagovaonica&quot;, &quot;Norman&quot;, &quot;Olga i Lina&quot;, &quot;Drž'te lopova&quot;, &quot;Svom snagom nikuda&quot;, &quot;Sratnik&quot;, &quot;Putovanje u plavo&quot;, &quot;Kukci&quot;, &quot;Došljak&quot;, &quot;Lektira pred sudom&quot;, &quot;Iluzija iza kulisa&quot;, &quot;Razvalit' ću te po njušci&quot;, &quot;Soba 101 s pogledom na mrtvačnicu&quot; i &quot;Tartuffe&quot;.

== Vidi ==
* [[Bjelovar]]
* [[Dom kulture u Bjelovaru]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://bjkazaliste.hr/ Službena stranica Bjelovarskoga kazališta]

{{Bjelovar-grad}}
{{Coord|45.8977814672467|N|16.84240847826|E|region:HR-07_type:landmark|display=title|format=dms}}

[[Kategorija:Hrvatske kazališne kuće i trupe]]
[[Kategorija:Kultura u Bjelovaru]]</text>
      <sha1>o3hp4vau5irt3abxjbpsk7vqq86xob5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alain de Benoist</title>
    <ns>0</ns>
    <id>254103</id>
    <revision>
      <id>7447503</id>
      <parentid>6629356</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:57:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447503</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3007" sha1="8zifhnxrze122ld4gb2u7kqxa11a0c4" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]&lt;br&gt;[[Filozofija 21. stoljeća]]
| slika           = Alain de Benoist dans le documentaire Alain de Benoist. Réponses de Simone Olla.png
| opis_slike      = 
| ime             = Alain de Benoist
| rođenje         = [[11. prosinca]] [[1943.]]
| mjesto_rođenja  = [[Saint-Symphorien]]
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[filozofija politike]]
| poznate_ideje   = etnopluralizam, ideologija Nove desnice, modernizacija i sekularizacija kršćanskih vrijednosti
| utjecaji        = 
| utjecao_na =
}}
'''Alain de Benoist''' ([[Saint-Symphorien]], [[11. prosinca]] [[1943.]]), [[Francuska|francuski]] je [[intelektualac]], vodeći član francuskog [[think tank]]a [[GRECE|''Groupement de recherche et d'études sur la culture européenne''.]]

== Životopis ==

Alain de Benoist rođen je u francuskom mjestu [[Saint-Symphorien]] i studirao na [[Sorbonne|Sorbonni]] [[pravo]], [[filozofija|filozofiju]], [[sociologija|sociologiju]] i [[povijest crkve]].

Benoist izdaje dva časopisa: Nouvelle École'' (od [[1968.]])'' i ''[[Krisis]]'' (od 1988.). Njegovi članci pojavljuju se u mnogim listovima kao što je ''Mankind Quarterly'','' Scorpion'','' Tyr'' i ''[[Le Figaro]]''.

Benoist se zalaže za razvoj otvorene rasprave i veću uključenost građana u [[vlast]] demokratskih država. Oni vjeruju u savez [[Europa|Europe]] i zajedničke [[interes]]e [[kontinent]]a.

Politički utjecaj na Benoista su imali [[Antonio Gramsci]], [[Ernst Jünger]], [[Helmut Schelsky]] i [[Konrad Lorenz]]. On je između ostalog kritizirao [[globalizacija|globalizaciju]], [[liberalizam]] i imigracije u Europi. Osim toga, smatra se vodećim misliocem etnopluralizma, mišljenja koje smatra da različiti narodi trebaju živjeti odvojeno i da bi se na taj način sačuvala svjetska etnička i kulturalna šarolikost. Njegovi kritičari, poput Thomasa Sheehana, smatraju međutim da je Benoist razvio novu granu [[neofašizam|neofašizma]].

Odbija se identificirati kao [[desnica|desničar]] ili kao [[ljevica|ljevičar]].

== Djela prevedena na hrvatski jezik ==

* ''Komunizam i nacizam: 25 ogleda o totalitarizmu u XX. stoljeću : (1917. – 1989.)'', nakladnik [[Zlatko Hasanbegović]], [[Zagreb]], 2005., {{ISBN|953-99698-1-6}}
* ''Suočavanje s globalizacijom'', članak u zborniku Treći program Hrvatskog radija, 1998., br. 53/54, str. 108-119
* ''Europska nova desnica: korijeni, ideje i mislioci'', nakladnik Zlatko Hasanbegović, Zagreb, 2009., {{ISBN|978-953-99698-4-2}}

== Vanjske poveznice==
*[http://www.alphalink.com.au/~radnat/debenoist/ Clanak o de Benoistu (engl.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
*[http://www.alphalink.com.au/~radnat/debenoist/alain15.html Razgovori s de Benoistem (engl.)]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{Suvremeni zapadni filozofi}}

{{GLAVNIRASPORED:Benoist, Alain de}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]</text>
      <sha1>8zifhnxrze122ld4gb2u7kqxa11a0c4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ferekid sa Sirosa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>255531</id>
    <revision>
      <id>7447600</id>
      <parentid>6256067</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:47:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447600</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5021" sha1="luaau028pvakjnrqa1po84r25ietg56" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           =Pherecydes.jpg
| opis_slike      =
| ime             = Ferekid sa Sirosa
| rođenje         = oko [[600. pr. Kr.]]   
| mjesto_rođenja  = [[Syros]]
| smrt            = oko [[550. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = predsokratovska filozofija
| glavni_interesi = [[astronomija]], [[kozmogonija]]
| poznate_ideje   = Ne postoji mogućnost creatio ex nihilo
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = [[Pitagora]]
}}
'''Ferekid sa Sirosa''' ([[Starogrčki jezik|grčki]]: Φερεκύδης) bio je [[Antika|antički]] [[Stara Grčka|grčki]] [[filozof]], koji se rodio na [[Cikladi|cikladskom]] otoku [[Siros]]u i djelovao u [[6. stoljeće pr. Kr.|6. stoljeću pr. Kr.]]

Ferekid je poznat po svom glavnom djelu ''Pentemychos'' ili ''Heptamychos'' (Pećina sa 
sedam skrovišta), koje je jedno od najranijih [[Proza|proznih]] djela grčke književnosti i koje 
predstavlja važni prijelaz s [[Mitologija|mitološke]] na [[Predsokratovci|predsokratsku]] filozofsku misao.&lt;ref&gt;[http://books.google.com/books?id=kFpd86J8PLsC&amp;pg G.Kirk,J.Raven and M. Schofield: The Presocratic Philosophers, Cambridge University Press, 2003., str. 51]&lt;/ref&gt;U tom djelu Ferekid se koristio [[Mitologija|mitološkim]] predstavama kako bi izložio svoju filozofsku misao. Njegovo spis kao cjelina danas ne postoji, sačuvani su samo pojedini dijelovi, ali u 
dovoljnom broju, tako da se može u glavnim crtama shvatiti bit Ferekidove misli. 
[[Aristotel]] je u svojoj Metafizici ocrtao Ferekidovo djelo kao mješavinu [[Grčka mitologija|mitologije]] i filozofije.

==Djelo==

Ferekid izlaže svoju historiju svijeta istodobno racionalizirajući [[Stara Grčka|grčka]] [[Grčki primordijalni bogovi|božanstva]]. Vrhovni bog po njemu nije [[Zeus]], nego Zas (Ζάς = ''onaj koji živi''). Njegov je otac [[Titani|titan]] Kronos (Χρόνος = ''vrijeme''), a ne [[Kron (vrijeme)|bog Kronos]], iz njega su potekli [[voda]], [[zemlja]], [[zrak]] i [[vatra]]. Po svemu sudeći, njega mitski sukob između [[Kron (vrijeme)|Kronosa]] i [[Uran (mitologija)|Urana]] (oca i sina) nije interesirao i on to nije izgleda nije ni opisao. Kronos i Zas bore se protiv [[Ofion]]a (''čovjeka-zmije''), a Zas svoju pobjedu slavi tako da plete ogrtač za Htoniju, koja se pretvara u [[Geja|Geju]] (''površinu zemlje'').

I u Ferekidovom dijelu još uvijek ima dosta [[Grčka mitologija|mitološke]] [[Kozmogonija|kozmogonije]], koja svoje porijeklo vuče iz [[Mezopotamska mitologija|sumerskih]], [[Babilonska mitologija|babilonskih]] i [[Feničani|feničanskih]] priča, ali i puno filozofskih ideja [[Miletska škola|jonskih kozmologa]]. Njegov pripovjedački stil je jednostavan: priča teče u jednolikom prezentu, a priče su prožete ponavljanjima.

Glavni Ferekidov doprinos presokratskoj filozofskoj misli sastoji se u tome što je poricao mogućnost nastanka nečega iz ničega (''creatio ex nihilo''), potom što je tvrdio da je [[Svemir|kozmos]] nastao sam iz sebe, i što je držao da su prva prapočela vječna. I Ferekid, slijedeći [[Miletska škola|jonske]] [[Kozmologija|kozmologe]], kao prapočelo svega i nastanka svijeta uzima vječne elemente, i to u određenom broju. Međutim, za razliku od neodređenosti o prapočelu (arhé) između duha i materije koja postoji kod [[Homer]]ovih i [[Heziod]]ovih bogova, odnosno materijalizma [[Miletska škola|miletskih filozofa]], Ferekid vrlo oštro ocrtava dualizam duha i materije: po njemu su prvo postojala duhovna bića (Zas, Kronos i drugi), a iz njih je nastao duhovni plamen. Istodobno on je ocrtao i svojevrsni etički dualizam između - dobra i zla.

[[Ciceron]] a kasnije i [[Sveti Augustin]] drže da je Ferekid bio prvi koji je jasno iznio učenje o besmrtnosti duše. [[Diogen Laertije]] piše da su Ferekida mnogi držali za [[Pitagora|Pitagorinog]] učitelja, preko njega znamo da je Ferekid bio držan za jednog od [[Sedam mudraca stare Grčke|sedam mudraca]] po nekim inačicama tog izbora.

===Astronomija===

Pored pisanja, Ferekid je bio poznat i po tome što je projektirao ''heliotropion'' (sunčani sat) na svom otoku Sirosu,&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.ucpress.edu/books/pages/10217/10217.ch01.pdf |title=Munn, Mark, 'The Mother of the Gods, Athens, and the Tyranny of Asia' |archive-url=https://web.archive.org/web/20080821200758/http://www.ucpress.edu/books/pages/10217/10217.ch01.pdf |archive-date=21. kolovoza 2008. |access-date=5. ožujka 2010.}}&lt;/ref&gt; te kasnije na [[Samos]]u, pomoću njega mogao je ne samo odrediti podne, već i geografsku širinu te predvidjeti pomrčine mjeseca i sunca.

*Ferekida ne treba brkati sa znatno mlađim ''Ferekidom iz [[Leros]]a'' [[Grčka mitologija|mitografom]] i [[Historiografija|logografom]].

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.philosophy.gr/presocratics/pherecydes.htm Giannis Stamatellos: Ferekid sa Sirosa] {{eng icon}}

{{Antički filozofi}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]</text>
      <sha1>luaau028pvakjnrqa1po84r25ietg56</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Spasilačka služba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>256383</id>
    <revision>
      <id>7447448</id>
      <parentid>7335370</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:41:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26010-55</username>
        <id>359155</id>
      </contributor>
      <origin>7447448</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7126" sha1="jfaftqqj637dv1ea07xxexqy2ophn80" xml:space="preserve">{{Infokvir TV serija
| ime_serije         = &quot;Spasilačka služba&quot;
| orig_naslov        = Baywatch
| slika              = 
| veličina           = 250px
| natpis_pod_slikom  = 
| format_serije      = 
| trajanje_epizode   = ''60 minuta (sa reklamama)''
| autor              = [[Michael Berk]]&lt;br&gt;Douglas Schwartz&lt;br&gt;Gregory J. Bonann
| razvoj             = 
| producent          = 
| izvršni_producent  = [[Michael Berk]]&lt;br&gt;Douglas Schwartz&lt;br&gt;Gregory J. Bonann&lt;br&gt;David Hasselhoff
| glumci             = [[David Hasselhoff]]&lt;br/&gt;[[Erika Eleniak]]&lt;br/&gt;[[Billy Warlock]]&lt;br/&gt;[[Parker Stevenson]]&lt;br&gt;[[Pamela Anderson]]&lt;br&gt;[[Yasmine Bleeth]]&lt;br&gt;[[Shawn Weatherly]]&lt;br&gt;[[Alexandra Paul]]&lt;br&gt;[[David Chokachi]]&lt;br&gt;[[Carmen Electra]]&lt;br&gt;[[David Charvet]]&lt;br&gt;[[Alexandra Paul]]&lt;br&gt;[[Gena Lee Nolin]]
| pripovjedač        = 
| država             = {{Z|SAD}} [[SAD]]
| jezik              = ''engleski''
| tv_kuća            = ''NBC''
| početak_serije     = [[1989.]]
| kraj_serije        = [[2001.]]
| broj_sezona        = 11
| broj_epizoda       = 243.
| u_hrv              = [[HRT]]&lt;br&gt;[[RTL Kockica]]&lt;br&gt;[[Nova TV]]
| web_stranica       = http://www.baywatch.com/
| imdb_id            = http://www.imdb.com/title/tt0096542/
}}
'''Spasilačka služba''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Baywatch'') je [[SAD|američka]] serija koja se počela emitirati na [[NBC]]-u od [[1989.]] do [[1999.]] i kao [[Spasilačka služba: Hawaii]], od 1999. do [[2001.]] godine. Ukupno je snimljeno jedanaest sezona. Za vrijeme najveće popularnosti serija je bila emitirana u 148 zemalja svijeta i na svim [[kontinent]]ima, osim [[Antarktika|Antarktike]].&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/title/tt0096542/trivia&lt;/ref&gt; Međutim, početak prikazivanja serije nije bio tako uspješan, jer je [[1990.]] godine, NBC ugasio seriju nakon samo jedne sezone zbog loše gledanosti. Tada je serija prodana drugim TV postajama i snimanje je nastavljeno, a serija je doživjela veliki komercijalni uspjeh, naročito od treće sezone kada se pojavila [[Pamela Anderson]] u ulozi zanosne plavuše C. J. Parker. Na vrhuncu gledanosti seriju je pratilo čak 1,1 milijardi gledatelja, zbog čega je dospjela u [[Guinnessova knjiga rekorda|Guinnessovu knjigu rekorda]] kao najgledanija televizijska serija svih vremena.&lt;ref&gt;http://dns1.vjesnik.hr/pdf/2009%5C07%5C24%5C31A31.PDF/ vjesnik.hr, petak, 24. srpnja 2009.&lt;/ref&gt;

Serija prati hrabre spasitelje koji čuvaju losanđeleske plaže i spašavaju ljude i imovinu. Glavnu ulogu tumači [[David Hasselhoff]], koji je ujedno bio i izvršni [[producent|producent]].&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/title/tt0096542&lt;/ref&gt;

Osim &quot;Spasilačke službe&quot; i njenog nastavka, koji je sniman na Havajima, bio je pokrenut i [[spin-off]] ''[[Spasilačka služba: Noći]]'' (1995. – 1997.),&lt;ref&gt;http://www.imdb.com/title/tt0111892/&lt;/ref&gt; a [[2003.]] godine snimljen je i televizijski film ''[[Spasilačka služba: Vjenčanje na Havajima]]''.

== Radnja ==

Radnja serije fokusirana je na tim spasitelja na plažama [[Los Angeles]]a koje predvodi zapovjednik ''Mitch Buchannon'' ([[David Hasselhoff]]). Članovi ekipe često se nalaze u opasnim situacijama u kojima moraju pomoći kolegama ili civilima. Opasnosti variraju od utapanja, potonuća brodova, [[Zemljotres|potresa]], do otmica, razbojstava i napada [[morski pas|morskih pasa]].

Osim na Mitcha i njegova sina, serija prati i živote mladih spasilaca, između ostalih, ''Shauni McClain'' ([[Erika Eleniak]]), ''C. J. Parker'' ([[Pamela Anderson]]), ''Caroline Holden'' ([[Yasmine Bleeth]]) i ''Matta Brodyja'' ([[David Charvet]]).

== Uloge ==

=== Spasilačka služba (1989. – 1999.) ===
[[Datoteka:DavidHasselhoff1986.jpg|220px|desno|mini|David Hasselhoff kao Mitch Buchannon]]


{| style=border-collapse:collapse border=1 cellspacing=0 cellpadding=5
|- align=center bgcolor=#efefef
| '''Glumac''' || '''Lik''' || '''Godina'''
|-
| [[David Hasselhoff]] || [[Mitch Buchannon]] || 1989. – 1998.
|-
| [[Michael Newman]] || Michael Newman|| 1989. – 1998.
|-
| [[John Allen Nelson]] || John D. Cort || 1989. – 1998.
|-
| [[Parker Stevenson]] || Craig Pomeroy || 1989. – 1998.
|-
| [[Gregory Alan Williams]] || Garner Ellerbee || 1989. – 1995.
|-
| [[Erika Eleniak]] || Shauni McClain || 1989. – 1992.
|-
| [[Billy Warlock]] || Eddie Kramer || 1989. – 1992.
|-
| [[Monte Markham]] || Don Thorpe || 1989. – 1992.
|-
| [[Brandon Call]]&lt;br&gt;[[Jeremy Jackson]] || Hobie Buchannon || 1989. – 1990.&lt;br&gt;1991. – 1999.
|-
| [[Peter Phelps]] || Trevor Cole || 1989. – 1990.
|-
| [[Holly Gagnier]] || Gina Pomeroy || 1989. – 1990.
|-
| [[Shawn Weatherly]] || Jill Riley || 1989. – 1990.
|-
| [[Tom McTigue]] || Harvey Miller || 1991. – 1992.
|-
| [[Richard Jaeckel]] || Ben Edwards || 1991. – 1994.
|-
| [[Alexandra Paul]] || Stephanie Holden || 1992. – 1997.
|-
| [[Pamela Anderson]] || [[C.J. Parker]] || 1992. – 1997.
|-
| [[David Charvet]] || [[Matt Brody]] || 1992. – 1995.
|-
| [[Nicole Eggert]] || Summer Quinn || 1992. – 1994.
|-
| [[Kelly Slater]] || Jimmy Slade || 1992. – 1993.
|-
| [[Yasmine Bleeth]] || Caroline Holden || 1994. – 1997.
|-
| [[Jaason Simmons]] || Logan Fowler || 1994. – 1996.
|-
| [[Gena Lee Nolin]] || Neely Capshaw || 1995. – 1998.
|-
| [[David Chokachi]] || Cody Madison || 1995. – 1999.
|-
| [[Traci Bingham]] || Jordan Tate || 1996. – 1998.
|-
| [[Donna D'Errico]] || Donna Marco || 1996. – 1998.
|-
| [[José Solano]] || Manny Gutierrez || 1996. – 1998.
|-
| [[Nancy Valen]] || Samantha Thomas || 1996. – 1997.
|-
| [[Michael Bergin]] || J.D. Darius || 1997. – 2001.
|-
| [[Kelly Packard]] || April Giminski || 1997. – 1999.
|-
| [[Marliece Andrada]] || Skylar Bergman || 1997.
|-
| [[Angelica Bridges]] || Taylor Walsh || 1997. – 1998.
|-
| [[Carmen Electra]] || Lani McKenzie || 1997. – 1998.
|-
| [[Brooke Burns]] || Jessie Owens || 1998. – 2000.
|-
| [[Mitzi Kapture]] || Alex Ryker || 1998. – 1999.
|}


=== Spasilačka služba: Hawaii (1999. – 2001.) ===

{| class=&quot;wikitable&quot;
|-
! Glumac !! Lik !! Godina
|-
| [[David Hasselhoff]]|| Mitch Bucannon ||1989. – 2000.
|-
| [[Michael Bergin]]|| J.D. Darius ||1997. – 2001.
|-
| [[Brooke Burns]]|| Jessie Owens ||1998. – 2000.
|-
| [[Jason Brooks]]|| Sean Monroe ||1999. – 2001.
|-
| [[Brandy Ledford]]|| Dawn Masterton ||1999. – 2000.
|-
| [[Simmone Jade Mackinnon]]|| Allie Reese ||1999. – 2000.
|-
| [[Jason Momoa]]|| Jason Ioane ||1999. – 2001.
|-
| [[Stacy Kamano]]|| Kekoa Tanaka ||1999. – 2001.
|-
| [[Krista Allen]]|| Jenna Avid ||2000. – 2001.
|-
| [[Charlie Brumbly]]|| Zach McEwan ||2000. – 2001.
|-
| [[Brande Roderick]]|| Leigh Dyer ||2000. – 2001.
|-
| [[Alicia Rickter]]|| Carrie Sharp ||2000. – 2001.
|}


== Bilješke ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://baywatchtv.org/ BaywatchTV.org] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161227174028/http://baywatchtv.org/ |date=27. prosinca 2016. }} &lt;small&gt;(pristupljeno 8. prosinca 2015.)&lt;/small&gt;
* [http://www.imdb.com/title/tt0096542/ Spasilačka služba na IMDb-u]

{{NBC|kategorija=da}}
[[Kategorija:Američke dramske televizijske serije]]</text>
      <sha1>jfaftqqj637dv1ea07xxexqy2ophn80</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sergej Bulgakov</title>
    <ns>0</ns>
    <id>260643</id>
    <revision>
      <id>7447442</id>
      <parentid>6650286</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:34:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447442</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1950" sha1="k61pz5gxxlwiiyqepble1j7ajo06p80" xml:space="preserve">{{filozof |
| regija          = Ruska filozofija|
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]|
| slika           = Nesterov Florensky Bulgakov.jpg |
| opis_slike      = Mihail Nesterov &quot;Filozofi&quot;, [[Pavel Florenski]] (lijevo) i Sergej Bulgakov, [[1917.]]
| ime             = Sergej Bulgakov
| rođenje         = [[28. lipnja]] [[1871.]]
| mjesto_rođenja  = [[Livni]], [[Rusija]]
| smrt            = [[12. srpnja]] [[1944.]] 
| mjesto_smrti    = [[Pariz]], [[Francuska]]
| škola_tradicija = [[Religijska filozofija]]
| glavni_interesi = [[Religija]], [[Socijalizam]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Immanuel Kant]], [[Karl Marx]], [[Lav Tolstoj]], [[Vladimir Slovjov]]
| utjecao_na      = 
}} 
'''Sergej Bulgakov''' (ruski: ''Сергей Николаевич Булгаков'' rođen [[28. lipnja]] [[1871.]] godine u [[Livni|Livnama]], umro [[12. srpnja]] [[1944.]] godine u [[Pariz]]u) - bio je [[Rusija|ruski]] [[pravoslavlje|pravoslavni]] svećenik, [[teologija|teolog]], [[filozofija|filozof]] i [[ekonomija|ekonomist]]. 

Rodio se u obitelji pravoslavnog svećenika. Pohađao je malo sjemenište u [[Orel|Orlu]] a kasnije i gimnaziju u istome gradu. Godine [[1894.]] završio je studiji prava na [[Moskovsko sveučilište|Moskovskom sveučilištu]], gdje je također studirao političku ekonomiju.

Za vrijeme studija zanimao se za [[marksizam]] te je dugo bio uvjeren u ispravnost te teorije i ideologije. Pod utjecajem ruskih religioznih mislilaca ([[Lav Tolstoj]], [[Fjodor Dostojevski]], [[Vladimir Solovjov]]) te zbog susreta i rasprava s [[Lav Tolstoj|Tolstojem]] ponovno je pronašao svoje religijske korijene i vratio se [[kršćanstvo|kršćanstvu]]. Svoj put obraćenja opisao je u knjizi &quot;Od marksizma do idealizma&quot;, izdanoj [[1903.]] godine.

{{mrva-biog-filozof-rusija}}
{{GLAVNIRASPORED:Bulgakov, Sergej}}
[[Kategorija:Pravoslavni svećenici]]
[[Kategorija:Ruski filozofi]]
[[Kategorija:Ruski pravoslavni kler]]</text>
      <sha1>k61pz5gxxlwiiyqepble1j7ajo06p80</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karel Kosik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267635</id>
    <revision>
      <id>7447443</id>
      <parentid>7192472</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:35:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447443</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7784" sha1="okq39bjknglf4gx5nsyy7o718qqtxvf" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija |
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća|Suvremena filozofija]] |
| slika           = KarelKosik.jpg |
| opis_slike      =
| ime             = Karel Kosik |
| rođenje         = [[26. lipnja]] [[1926.]]
| mjesto_rođenja  = [[Prag]], [[Čehoslovačka]]
| smrt            =[[21. veljače]] [[2003.]]
| mjesto_smrti    = [[Prag]], [[Češka]]
| škola_tradicija = [[Marksizam]], [[Neomarksizam]] 
| glavni_interesi = [[Analitička filozofija|Socijalna filozofija]], [[Politika]], [[Etika]], [[Estetika]] 
| utjecaji        = [[Karl Marx]], [[Edmund Husserl]], [[Martin Heidegger]], [[György Lukács]]
| utjecao_na      =teoriju recepcije 
}}
'''Karel Kosík''' ([[Prag]], [[26. lipnja]] [[1926.]] – [[Prag]], [[21. veljače]] [[2003.]]) bio je znani [[Češka|češki]] [[Marksizam|neomarksistički]] [[filozofija|filozof]]. U svom najpoznatijem filozofskom djelu ''Dijalektika konkretnog'' ([[1963.]]) Kosik je uspio napraviti originalnu sintezu [[Martin Heidegger|heideggerovske]] [[Fenomenologija|fenomenologije]] i ideja mladog [[Karl Marx|Marxa]]. Njegovi kasniji radovi bili su oštra kritika suvremenog društva s pozicije tradicionalne ljevice.

==Životopis==

Karel Kosik je od [[1937.]] do [[1944.]] godine pohađao Državnu realnu gimnaziju u Pragu, no kako se teško pomirio s okupacijom svoje zemlje, on je od [[1. rujna]] [[1943.]] pa sve dok ga Gestapo nije uhitio [[17. studenog]] [[1944.]], bio član češkog ilegalnog [[Komunizam|komunističkog]] anti-[[Nacizam|nacističkog]] pokreta otpora - Předvoj ( [[Avangarda]]) i glavni urednik ilegalnog časopisa Boj mladých (Borba mladih). Nakon uhićenja Kosik je podvrgnut višekratnom policijskom ispitivanju i torturi, optužen je za veleizdaju i upućen u [[Sabirni logor|Koncentracijski logor]] ''Theresienstadt'' (Terezin)&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.elmundosefarad.eu/wiki/wiki/index.php?title=PRE%C5%BDIVETI_TRANZICIJU |title=Danko Plevnik: PREŽIVETI TRANZICIJU |archive-url=https://web.archive.org/web/20210220112908/https://elmundosefarad.eu/kategorier-wiki/ |archive-date=20. veljače 2021. |access-date=11. lipnja 2010.}}&lt;/ref&gt; u kojem je proboravio vrijeme od [[30. siječnja]] do [[5. svibnja]] [[1945.]] kad je logor oslobođen.
Od [[1945.]] do [[1947.]] Karel Kosik studira filozofiju i [[Sociologija|sociologiju]] na Karlovom Sveučilištu u [[Prag]]u. Od [[1947.]] – [[1949.]] odlazi na kraće filozofske tečajeve na Lenjingradsko sveučilište i [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Državno sveučilište Lomonosov]] u [[Moskva|Moskvi]]. Od [[1953.]] radi kao znanstveni suradnik Češke akademije znanosti i umjetnosti.
Diplomski rad brani na Filozofskom fakultetu Lomonosovljevog univerziteta u Moskvi. Godine [[1963.]] stiče titulu doktora znanosti odbranivši svoju doktorsku tezu koja je ujedno postalo i njegovo kapitalno djelo - ''Dijalektika konkretnog''. U tom radu Kosik je uspio spojiti ponovno probuđenu težnju zapadnih filozofa za klasičnim filozofskim [[Fenomenologija|fenomenološkim]] pitanjima o bitku (koju je pokrenuo [[Martin Heidegger]]), s ponovnim preispitivanjem klasičnih marksističkih kategorija (partija kao svjesni dio proleterijata, kolektiv nasuprot pojedincu) i došao do epohalnih zaključaka - bitak čovjeka je u totalitetu vrste, i ljudi kao socijalna bića (bića kolektiva) poput mrava ili pčela, svoj bitak mogu imati samo u totalnom,&lt;ref&gt;[http://books.google.hr/books?id=WVzNOAhQhwEC&amp;pg=PA5&amp;lpg=PA5&amp;dq=karel+kosik&amp;source=bl&amp;ots=9CE60mNkxs&amp;sig=DWQPRb-70rxoZ9iyw27lXQGPM-I&amp;hl=hr&amp;ei=mYkRTNzqLaedOOHGwZwI&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=result&amp;resnum=10&amp;ved=0CEAQ6AEwCTgU#v=onepage&amp;q=karel%20kosik&amp;f=false Marxism and Totality: The Adventures of a Concept from Lukács to ...Google Books]&lt;/ref&gt;to djelo donijelo mu je međunarodnu reputaciju kao vodećeg filozofa humanističkog marksizma. 

Od [[1968.]] postavljen je za profesora filozofije na [[Karlovo sveučilište u Pragu|Karlovom sveučilištu u Pragu]], tad je postao i član Centralnog komiteta Češke komunističke partije. Karel Kosik imao je čvrste veze s krugom [[zagreb]]ačkih filozofa [[Praxis filozofija|praxisovaca]], on je također bio član Uredničkog savjeta časopisa [[Praxis (časopis)|Praxis]].,&lt;ref&gt;[http://www.marxists.org/srpshrva/subject/praxis/redakcija.htm Redakcija filozofskog časopisa &quot;Praxis&quot;]&lt;/ref&gt; također je posjećivao je ''Korčulansku ljetnu školu''. 
Tijekom ''[[Praško proljeće|Praškog proljeća]]'' od [[1968.]], Kosik je postao vodeći glas demokratskog socijalizma (uz Ivana Svitka, i druge istaknute češke marksističke humaniste). Njegov politički angažman doveo je do Kosika do gubitka posla na sveučilištu [[1970.]], i izbacivanja iz partije, nakon što je kratko razdoblje češke demokratizacije završilo. Kosik je [[1972.]] i uhićen, te ponovno dugo odsjedio u istražnom zatvoru u Pragu, s druge strane stan mu je temeljito pretresen uz oduzimanje knjiga i bilježaka.
Tako je Kosik ostao nezaposlen sve do [[1990.]], tad se vratio na velika vrata u javni intelektualni život, kao jedan od rijetkih intelektualaca iz srednje Europe, koji je tada nastupao s pozicija ljevičarske socijalne provenijencije (što tada uopće nije bilo moderno u novorođenim mladim demokracijama bivšeg ortodoksno ljevičarskog istoka).

==Najvažnija djela==
* ''Česká radikální demokracie'' (Češka radikalna demokracija), Prag 1958.
* ''Dialektika konkrétního'' (Dijalektika konkretnog), Prag 1963., 1965., 1966.
** Engleski prijevod: ''Dialectics of the Concrete'', Dordrecht 1976.
** Francuski prijevod: ''La Dialectique du concret'', Pariz 1970., 1978.
** Talijanski prijevod: ''Dialettica del concreto''., Milano 1965., 1972.
** Japanski prijevod: Tokio 1977
** Njemački prijevod: ''Die Dialektik des Konkreten'', Frankfurt am Main 1967., 1970., 1971., 1973., 1976.
** Španjolski prijevod: ''Dialéctica de lo concreto'', México 1967.
** Katalonski prijevod: ''Dialèctica del concret'', Barcelona 1970.
** Portugalski prijevod: ''Dialética do Concreto'', Rio de Janeiro 1969., 1976., 1985., Lisabon 1977. 
** Grčki prijevod: Η διαλεκτική του συγκεκριμένου, Αtena 1975.
** Slovenski prijevod: ''Dialektika konkretnega'', Ljubljana 1967.
** Srpsko-hrvatski prijevod: ''Dijalektika konkretnog'', Beograd 1967.
** Švedski prijevod: ''Det konkretas dialektik'', 1979.
* ''Moral und Gesellschaft'' (Moral i društvo), Frankfurt am Mein 1968., 1970.
* ''La nostra crisi attuale'' (Naša današnja kriza), Roma 1969., Barcelona 1971.
* ''Století Markéty Samsové'' (Stoljeće Markete Samsove), 1993., 1995.
* ''Jinoch a smrt'' (Mladić i smrt), Prag 1995.
* ''Předpotopní úvahy'' (Pretpotopne misli), Prag 1997.
* ''Poslední eseje'' (Posljednji esej), Prag 2004.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.newsandletters.org/Issues/2004/October/FTA_Oct2004.htm The philosophic legacy of Karel Kosík] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100518074024/http://www.newsandletters.org/Issues/2004/October/FTA_Oct2004.htm |date=18. svibnja 2010. }} {{eng oznaka}}
* [http://www.autodidactproject.org/other/kosik1.html Karel Kosík ''Man and Philosophy''] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20071117064616/http://www.volny.cz/enelen/kkosik/index.html Biografski i bibliografski podatci o Karelu Kosiku] {{cz icon}}
* [http://www.brikcius.com/Projects.uk.KarelKosik.html In memoriam Karelu Kosíku] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304004042/http://www.brikcius.com/Projects.uk.KarelKosik.html |date=4. ožujka 2016. }}

{{GLAVNIRASPORED:Kosik, Karel}}
[[Kategorija:Životopisi, Prag]]
[[Kategorija:Marksistički filozofi|Kosik, Karel]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]</text>
      <sha1>okq39bjknglf4gx5nsyy7o718qqtxvf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Herbert Marcuse</title>
    <ns>0</ns>
    <id>267754</id>
    <revision>
      <id>7447444</id>
      <parentid>7106979</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:36:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447444</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11729" sha1="nqgj1fpdzbdfk3gq0sqeizi04mii5d7" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = Herbert Marcuse in Newton, Massachusetts 1955.jpeg
| opis_slike      =
| ime             = Herbert Marcuse
| rođenje         = [[19. srpnja]] [[1898.]]
| mjesto_rođenja  = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| smrt            =[[29. srpnja]] [[1979.]]
| mjesto_smrti    = [[Starnberg]], [[Njemačka]])
| škola_tradicija = [[Frankfurtska škola]] [[Marksizam]] 
| glavni_interesi = [[Analitička filozofija|Socijalna filozofija]], [[Politika]], [[Etika]], [[Estetika]] 
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Niccolò Machiavelli|Machiavelli]], [[Jean-Jacques Rousseau|Rousseau]], [[Thomas Hobbes|Hobbes]], [[Immanuel Kant|Kant]], [[G.W.F. Hegel|Hegel]], [[Søren Kierkegaard|Kierkegaard]], [[Karl Marx|Marx]], [[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Sigmund Freud|Freud]], [[Edmund Husserl|Husserl]], [[Martin Heidegger|Heidegger]], [[György Lukács|Lukács]], [[Friedrich Schiller]]
| utjecao_na  =Norman O. Brown, [[Angela Davis]], Andrew Feenberg, [[Jürgen Habermas]], Abbie Hoffman, Gad Horowitz, Douglas Kellner,  [[Henri Lefebvre]], [[Bob Black]], [[Barack Obama]]
}}
'''Herbert Marcuse''' ([[Berlin]], Njemačka, [[19. srpnja]] [[1898.]] – [[Starnberg]], Njemačka, [[29. srpnja]] [[1979.]]) bio je [[Njemačka|njemački]] [[Marksizam|neomarksistički]] [[Filozofija|filozof]], [[Sociologija|sociolog]] i politički teoretičar, povezan s [[Frankfurtska škola|Frankfurtskom školom]] kritičke teorije. Za života držan je za utemeljitelja &quot;Oca [[nove ljevice]]&quot;&lt;ref name=&quot;uta&quot;&gt;[http://www.uta.edu/huma/illuminations/kell12.htm uta.edu]&lt;/ref&gt; njegova najpoznatija djela su ''Eros i civilizacija'', ''Čovjek jedne dimenzije'' i ''Estetska dimenzija''.

==Životopis==
===Mladost===

Herbert Marcuse odrastao je u [[Berlin]]u u [[Židovi|židovskoj]] obitelji, otac Carl Marcuse i majka Gertrud Kreslawsky. Tijekom [[Prvi svjetski rat|prvog svjetskog rata]] je unovačen [[1916.]] u konjicu, ali je rat uglavnom proveo u Berlinu. Sudjelovao je u neuspjelom [[Socijalizam|socijalističkom]] [[Spartakistički ustanak|Spartakovskom ustanku]], kao član vojničkog vijeća.  Nakon tog se posvetio studiju, te je [[1922.]] obranio svoju doktorsku dizertaciju na Sveučilištu u [[Freiburg]]u o njemačkom umjetničkom romanu, nakon toga radi u Berlinu (izdavaštvo). Ženi se s matematičarkom Sophie Wertheim [[1924.]] Vraća u Freiburg [[1928.]] na studij s [[Edmund Husserl|Edmundom Husserlom]] i kako bi napisao svoju habilitaciju s [[Martin Heidegger|Martinom Heideggerom]], koja je objavljena [[1932.]] kao ''Hegelova [[ontologija]] i teorija historicizma''. Ova studija je napisana na valu [[Hegel|neohegelijanske]] renesanse koja se tad odvijala u Europi s naglaskom na Hegelovu ontologiju života i povijesti, idealističku teoriju duha i [[dijalektika|dijalektiku]]. Kad je uvidio da će mu akademsku karijeru zaustaviti rast [[Treći Reich|Trećeg Reicha]], Marcuse se pridružio ''Frankfurtskom Institutu za društvena istraživanja'', koji mu je postao jedino utočište.

Marcuse je [[1933.]] objavio svoje prvo veće djelo, osvrt na [[Karl Marx|Marxove]] ''Ekonomsko-filozofske rukopise iz 1844.'' U svom ogledu, Marcuse je revidirao klasično tumačenje [[Marksizam|marksizma]], i približio svoja stajališta djelu ranog Marxa. Ovo djelo pomoglo mu je da ga filozofska javnost prepozna kao jednog od najperspektivnijih teoretičarara svoje generacije.&lt;ref name=&quot;uta&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

Kao član Franfurtskog instituta za društvena istraživanja, Marcuse je razvio model za kritičku društvenu teoriju, iznio teoriju o novoj fazi države i monopolističkog kapitalizma. U sklopu te teorije opisao je odnos između filozofije, socijalne teorije i kritike kulture, i naslutio rađanje fašizma kojeg je također vrlo kritički analizirao.&lt;ref name=&quot;uta&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

===Odlazak u Sjedinjene Američke Države===

Kad je uvidio kako će se u Njemačkoj društvo razvijati, Marcuse je emigrirao u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] [[1934.]], državljanstvo je dobio [[1940.]] Nakon iseljenja, nikad više nije živio u [[Njemačka|Njemačkoj]], ali je i nadalje ostao povezan s Frankfurtskom školom, te je uz [[Max Horkheimer|Maxa Horkheimera]] i [[Theodor Adorno|Theodora Adorna]] bio jedan od glavnih njezinih teoretičara. Godine [[1940.]] objavio je djelo ''Razum i revolucija'', dijalektičku studiju djela [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]] i [[Karl Marx|Marxa]].

Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] Marcuse je isprva radio za ''Američki ured za ratne informacije'' (OWI) na projektu anti-[[Nacionalsocijalizam|nacističke]] propagande. 
Nakon toga prelazi [[1943.]] godine u ''Ured za strategijsko planiranje'' (OSS), prethodnika [[CIA]]e. Bavio se istraživanjem [[Treći Reich|nacističke Njemačke]] i problemom denacifikacije njemačkog društva. Nakon raspuštanja OSS-a [[1945.]], Marcuse se zapošljava u ''Američkom sekretarijatu &lt;!-- tajništvu? --&gt; za vanjske poslove'' kao voditelj sekcije &lt;!-- odjela? --&gt; za Srednju Europu, tu radi sve do smrti svoje prve žene [[1951.]], nakon tog se povlači u mirovinu.

Od [[1952.]] započinje karijeru sveučilišnog nastavnika, vodi katedre političke teorije, isprva na [[New York|newyorkškom]] [[Sveučilište Kolumbija|Sveučilištu Kolumbija]], a zatim na [[Sveučilište Harvard|Sveučilištu Harvard]], Sveučilištu Brandeis ([[1958.]] – [[1965.]] katedre filozofije i politike) te kao posljednje na Sveučilištu Kalifornija u [[San Diego|San Diegu]].

U cijelom poslijeratnom razdoblju, Marcuse se i nadalje deklarirao kao pripadnik političke ljevice i član [[Frankfurtska škola|Frankfurtske škole]], dapače nije se libio naglašavati da je marksistički mislioc, socijalističke orijentacije, ali i slijedbenik hegelijanske škole filozofije.

Marcuse je nastavio s kritikom kapitalističkog društva, osobito je bila zapažena njegova sinteza Marxa i [[Sigmund Freud|Freuda]], ''Eros i civilizacija'' iz [[1955.]], kao i njegove knjiga iz [[1964.]] ''Čovjek jedne dimenzije'', u kojoj je iznio sumnje u moć studentskih pokreta iz [[1960.]] Kako je unatoč poodmakloj dobi uvijek bio spreman odazvati se i govoriti na tada brojnim studentskim prosvjedima, Marcuse je ubrzo prozvan  &quot;Ocem nove ljevice u Sjedinjenim Državama&quot;, na kraju Marcuse je i naglasio da su studenti i mladi ona snaga koja može iznijeti novu revoluciju, da to više nisu radnici, jer da više nema klasičnog proleterijata u plavim kutama, već je to konzervativno novo radništvo u bijelim ovratnicima. Marcuse je bio osobito popularan [[1970-ih]] i snažno je utjecao na intelektualnu publiku širom svijeta i znanstvenike koji su tad stali istraživati popularnu kulturu. Jako je puno putovao i govorio po [[SAD|Americi]] i [[Europa|Europi]], kasnih [[1960-ih]] i [[1970-ih]]. Osobito se angažirao u obrani [[Istočna Njemačka|istočnonjemačkog]] disidenta Rudolfa Bahra (autora knjige ''Alternativa u Istočnoj Europi''), zbog tog (ali i ne samo zbog tog) je Marcuse podozrivo priman od strane tvrdih komunista koji su njemu uvijek gledali samo - kukavičje jaje, velikog brbljavca koji otupljuje ideološku borbu i vodi je u stranputicu.

===Nova ljevica i radikalna politika===

Mnogi mladi intelektualci i radikalni mislioci, bili su pod velikim utjecajem Marcusea, poput Angele Davis, [[Abbie Hoffman|Abbieja Hoffmana]], [[Rudi Dutschke|Rudija Dutschkea]] i Roberta M. Younga. Ali je imao i svoje kritičare, s lijeva su ga napadali američka komunistička spisateljica [[Raja Dunajevskaja|Raja Dunayevskaya]] i njemački emigrant i komunistički spisatel [[Paul Mattick]], obojoje zbog teza iznijetih u knjizi ''Čovjek jedne dimenzije'', osobito za one dijelove u kojima je kritizirao tradicionalni marksizam. Marcuse je i kasnije doživljavao i kritike s desna, osobito poslije eseja iz [[1965.]] ''Represivna tolerancija'', u kojoj je iznio tvrdnju da tradicionalana kapitalistička demokratska društva imaju totalitarne aspekte, te ih naziva &quot;režimima&quot;. Marcuse se stoga zalaže za drugačiju, [[Represivna tolerancija|represivnu toleranciju]], gdje će se toleriranjem ljevičarskih i netolerancijom prema desničarskim stavovima i politikama omogućiti društvo s jednom drugačijom, oslobađajućom vrstom tolerancije; ako ljevica negdje dođe na vlast, ona mora primijeniti odlučnu represiju kako bi se spriječilo formiranje neke ''subverzivne većine'' u narodu, koja bi htjela povratak desničarskih politika.&lt;ref&gt;[https://www.marcuse.org/herbert/publications/1960s/1965-repressive-tolerance-1969.pdf A Critique of Pure Tolerance], Robert Paul Wolff, Barrington Moore Jr. i Herbert Marcuse, Beacon Press, Boston, 1965., str. 81, 100, 104, 107, 109&lt;/ref&gt; 

Njegovo posljednje djelo bilo je ''Estetska dimenzija'' iz [[1979.]] o ulozi visoke umjetnosti u procesu emancipacije od buržoaskog društva.&lt;ref name=&quot;uta&quot;&gt;&lt;/ref&gt;

===Obiteljski život i smrt===
Marcuse se ženio tri puta. Njegova prva žena bila je matematičarka ''Sophie Wertman'' (1901. – 1951.), potom se oženio s udovicom bliskog prijatelja Franza Neumanna, ''Inge Neumann'' (1910. – 1972.). Njegova treća supruga, bila je njegova bivša studentica ''Erica Sherover'' (1938. – 1988.), četrdeset godina mlađa od njega.

Deset dana nakon svog 81 rođendana, Marcuse je umro [[29. srpnja]] [[1979.]], tijekom svog posjeta [[Frankfurtska škola|Frankfurtskoj školi]]. 

===Marcuse i kapitalizam===

Analiza kapitalizma koju je razvio Marcuse djelomično proizlazi iz jednog od Marksovih glavnih pojmova: objektivizacije.,&lt;ref&gt;[http://www.marxists.org/glossary/terms/o/b.htm# Object and Subject]&lt;/ref&gt; koja u kapitalizmu postaje otuđenje. Marks je čvrsto vjerovao da kapitalizam iskorištava ljude, tako da predmeti proizvedeni od strane radnika postaju otuđeni i tako na kraju i dehumanizirani. Marcuse je ovo Marxovo uvjerenje bitno proširio. On je tvrdio da kapitalizam i industrijalizacija pritišće na radnike tako teško da oni sami sebe vide kao objekte stvari koje su proizveli. Na početku svoje slavne ''Čovjek jedne dimenzije'' Marcuse piše: &quot;Ljudi se prepoznaju u svom standardu, njihova duša je u njihovim automobilima, stereo uređajima, dvoetažnim kućama, kuhinjskoj opremi&quot;;&lt;ref&gt;[http://www.marcuse.org/herbert/quotes/QuotRedThread.html#Capitalism marcuse.org]&lt;/ref&gt; što konzekventno znači da u kapitalizmu (u potrošačkom društvu) ljudi postaju proširena roba koju sami stvaraju.

==Najvažnija djela==

*''Borba protiv liberalizma u totalitarnim društvima''  (1934)
*''Um i revolucija'' (1941)
*''Eros i Civilizacija'' (1955)
*''Sovjetski marksizam: Kritička analiza'' (1958)
*''Čovek jedne dimenzije'' (1964)
*''Represivna tolerancija'' (1965)
*''Negacija'' (1968)
*''Esej o oslobođenju'' (1969)
*''Kontrarevolucija i Revolt'' (1972)
*''Studije o kritičkoj filozofiji'' (1973)
*''O problemu dijalektike'' (1976)
*''Estetska dimenzija'' (1978)

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.marcuse.org/herbert/index.html Službene stranice Herberta Marcusea] (stranice uređuje unuk Marcusea)
*[http://www.marcusesociety.org Međunarodna udruga Herbert Marcuse]
*[http://www.marxists.org/reference/archive/marcuse/index.htm &quot;Herbert Marcuse (on-line) Archive&quot;] na stranicama Marksističke internetske arhive
*[https://web.archive.org/web/20041210031755/http://www.worldsocialism.org/wsm-pages/marcuse.html &quot;Marcuse: profesor iza studentske pobune 1960-ih&quot;], na portalu worldsocialism.org

{{GLAVNIRASPORED:Marcuse, Herbert}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Marksistički filozofi|Marcuse, Herbert]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]</text>
      <sha1>nqgj1fpdzbdfk3gq0sqeizi04mii5d7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mirko Divković</title>
    <ns>0</ns>
    <id>270805</id>
    <revision>
      <id>7447689</id>
      <parentid>7359087</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:43:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7447689</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11682" sha1="2o7k4mfpn3x2mpvkzk6kkzzqtpr1ge0" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
|ime=Mirko Divković
|slika=Mirko Divković.jpg
|datum_rođenja=[[24. lipnja]] [[1843.]]
|mjesto_rođenja=[[Zagreb]]
|datum_smrti=[[12. siječnja]] [[1924.]]
|mjesto_smrti=[[Samobor]]
|polje=[[filologija]]
|radna_institucija=[[Klasična gimnazija u Zagrebu]]
|poznat_po=''Latinsko-hrvatski rječnik za škole'' (1900.)}}
'''Mirko Divković''' ([[Zagreb]], [[24. lipnja]] [[1843.]] – [[Samobor]], [[12. siječnja]] [[1924.]]) bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[Filologija|filolog]], [[leksikograf]], [[prevoditelj]] i gimnazijski profesor. Izradio je utjecajne priručnike za poučavanje [[Hrvatski jezik|hrvatskog]] i [[Latinski jezik|latinskog]] jezika.

== Životopis i stručni rad ==

Pohađao je [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnu gimnaziju]] u [[Zagreb]]u koju je završio 1863. godine.{{sfn|Koprek|2007|p=915}} Divković je gotovo cijeli svoj profesorski radni vijek (od 1868. do 1908., s prekidom 1870. – 1871.){{sfn|Pleše|redakcija|1993}} proveo na istoj gimnaziji,{{sfn|Koprek|2007|p=893}} a 26 godina bio joj je i ravnatelj, od 1882. do 1908.{{sfn|Smajić|2007|p=186}}

Objavio je niz školskih gramatičkih priručnika i čitanka za hrvatski jezik. Osobito su bili značajni ''Oblici'' ([[Morfologija (jezikoslovlje)|morfologija]]) i ''Sintaksa'' iz 1879. – 1880., koji su doživjeli niz kasnijih izdanja, od 1898. objedinjeni u jednom svesku{{sfn|Tafra|1993|p=387}} i u takvom obliku do 1917. Divković je u početku u znatnijoj mjeri poštivao gramatičku normu [[Zagrebačka filološka škola|zagrebačke filološke škole]], ali kroz iduća izdanja postupno unosi sve više elemenata [[Hrvatski vukovci|vukovske]] norme.{{sfn|Smajić|2007|p=191}}{{sfn|Smajić|2016|p=398–399}}{{sfn|Tafra|1993|p=372–373}} Kao uzore u pisanju gramatike isticao je [[Đuro Daničić|Đuru Daničića]] i [[Franc Miklošič|Franca Miklošiča]].{{sfn|Smajić|2007|p=191}} O kvaliteti njegovih udžbenika mišljenja suvremenika bila su podijeljena – iako su ih pozitivno ocijenili vukovci Daničić i [[Tomo Maretić]], negativno su o njima pisali [[Armin Pavić]] i osobito [[Adolfo Weber Tkalčević]], predstavnik [[Zagrebačka filološka škola|zagrebačke filološke škole]] i autor dotadašnjih školskih udžbenika, što je dovelo do polemike među autorima.{{sfn|Smajić|2007|p=188-190}} Divkovićevi su udžbenici prevagnuli i ostali u upotrebi niz godina, s posljednjim izdanjem 1917. Kasnije je Divkovićevu gramatiku osporio i njen raniji zagovornik Maretić, kad je 1899. objavio vlastitu školsku gramatiku kojom je namjeravao zamijeniti Divkovićevu.{{sfn|Smajić|2007|p=190}}{{sfn|Vince|1986}}

Za poučavanje latinskog priredio je dvije zbirke vježba (1876.), a potom i kratki popratni hrvatsko-latinski rječnik (1877.). Godine 1881. u suradnji s [[Matija Valjavec|Matijom Valjavcem]], Franjom Petračićem i [[Sebastijan Žepić|Sebastijanom Žepićem]] izdaje ''Latinsko-hrvatski rječnik za škole''. Samostalno priređuje njegovo drugo izdanje 1900., koje je pretiskivano više puta do kraja 20. stoljeća. Temelj tim dvama izdanjima su bili latinsko-njemački rječnici Friedricha A. Heinichena (prvo izdanje) i [[Joseph Maria Stowasser|Josepha M. Stowassera]] (drugo, Divkovićevo izdanje).{{sfn|Gortan|1997|p=IV}} U rječniku su mnoge latinske riječi opskrbljene osnovnim etimološkim podacima, a hrvatske akcentuirane.{{sfn|Gortan|1997|p=IV–V}} Rani osvrti [[Josip Benaković|Josipa Benakovića]] i [[Julije Golik|Julija Golika]] popisivali su raznolike pojedinačne greške.{{sfn|Benaković|1908}}{{sfn|Golik|1909}}{{sfn|Golik|1910}}{{sfn|Golik|1911}} Izrazito je negativna kritika bila [[Vasilije Đerić|Vasilija Đerića]], koji je uz niz grešaka zamjerao rječniku i opsežnost koja ga čini neprikladnim za školsku upotrebu.{{sfn|Ђерић|1901}} Kasniji su osvrti s druge strane rječnik ocjenjivali veoma pozitivno, pogotovo s obzirom na manjak novijeg rječnika koji bi adekvatno zamjenio Divkovićev.{{sfn|Filipović|1980}}{{sfn|Salopek|1981}}{{sfn|Влајић-Поповић|1993}} Do pojave ''Latinsko-hrvatskog enciklopedijskog rječnika'' g. 2000. ([[Jozo Marević]] i suradnici) Divkovićev je bio najopsežniji moderni latinsko-hrvatski rječnik.

Prevodio je s ruskog jezika, osobito [[Ivan Turgenjev|Ivana Turgenjeva]]. Tomo Maretić u Divkovićevim prijevodima nalazi raznolike jezične greške, ali u cjelini ocijenio ga je kao jednog od &quot;savjesnijih naših prevodioca iz Turgenjeva&quot;.{{sfn|Maretić|1904|p=18}}

== Djela ==

===Jezik===
* ''Latinske vježbe: za I. gimnazijski razred'', 1876., &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;1898.
* ''[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=X01157 Latinske vježbe: za II. gimnazijski razred]'', 1876., &lt;sup&gt;5&lt;/sup&gt;1898.
* ''Rječnik hrvatsko-latinski k Latinskim vježbama za I. gimnazijski razred'', 1877.
* ''[https://digitalna.nsk.hr/?pr=i&amp;id=11739 Hrvatske gramatike I. dio: Oblici. [...&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt; za srednje i nalik im škole [...&lt;nowiki&gt;]&lt;/nowiki&gt;]'', 1879., &lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;1897.
* ''Nauka o izreci za školu'', 1880., &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;1881., &lt;sup&gt;6&lt;/sup&gt;1895. (''Rečenica (nauka o izreci) za školu''), &lt;sup&gt;11&lt;/sup&gt;1911 (''[https://archive.org/details/recenica%20za%20skolu%201911-mirko%20divkovic Rečenica za školu]''), &lt;sup&gt;13&lt;/sup&gt;1917.
* ''Hrvatske gramatike II. dio: Sintaksa za školu'', 1881., &lt;sup&gt;4&lt;/sup&gt;1896. (''[https://books.google.hr/books?id=jkk-AAAAYAAJ&amp;pg=RA1-PP1 Hrvatska sintaksa za školu]'')
* ''Latinsko-hrvatski rječnik za škole'', 1881. (suautori M. Valjavec, F. Petračić, S. Žepić), &lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;1900., &lt;sup&gt;8&lt;/sup&gt;1997.
* ''[https://archive.org/details/oblicistaroslovj00divk Oblici staroslovjenskoga jezika za školu]: po [[Franc Miklošič|Franji Miklošiću]]'', 1883.
* ''Oblici i sintaksa hrvatskoga jezika za srednje škole'', &lt;sup&gt;7&lt;/sup&gt;1898., &lt;sup&gt;12&lt;/sup&gt;1917.
Popis ne obuhvaća čitanke za 1., 3. i 4. razred gimnazije koje je Divković priredio, a koje su izdavane od 1880. do 1940.

===Prijevodi===
* ''Izbrane ruske narodne pripovijetke'', 1893.
* [[Ivan Turgenjev]]: ''[https://library.foi.hr/lib/knjiga.php?B=1&amp;item=X02343 Lovčeve bilježke]'' (''Izabrane pripovijesti, sv. 3''), 1897.
* I. Turgenjev: ''Prkonjica / Zapisi suvišna čovjeka / Tri susreta / Mumu'' [prev. Josip Miškatović]'' / U predvečerje'' [prev. M. Divković] (''Izabrane pripovijesti, sv. 4''), 1901.
* I. Turgenjev: ''[[Očevi i djeca|Oci i djeca]]'' (''Izabrane pripovijesti, sv. 5''), 1904.
* ''[https://archive.org/details/ruske_narodne_pripovijetke-1905-mirko_divkovic Ruske narodne pripovijetke]'', 1905.
* I. Turgenjev: ''Dim'', 1913.
* ''Ruske narodne pripovijesti'', ilustrirao [[Ljubo Babić]], 1923.
* I. Turgenjev: ''Čortophanov'' [prev. M. Divković] / ''Jedan boem'' [prev. Rastko Petrović], 1930.?

== Reference ==
{{reflist|30em}}

== Izvori ==
* {{Citiranje časopisa|title=Bilješke o Divkovićevu: lat.-hrv. rječniku (u izd. od g. 1900)|journal=Nastavni vjesnik|last=Benaković|first=Josip|volume=XVI|pages=132–134|year=1908|location=Zagreb|publisher=Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora|issue=2}}
* {{Citiranje časopisa|title=[Оцене и прикази] ''Latinsko-hrvatski rječnik za škole''. Izdanje drugo priredio Mirko Divković [...]|journal=Српски књижевни гласник|last=Ђерић|first=В.|date=1901-06-01|url=https://pretraziva.rs/pregled/srpski-knjizevni-glasnik/1901-04-01|volume=II|pages=391–393|location=Београд|issue=5}}
* {{Citiranje časopisa|title=Mirko Divković: Latinsko-hrvatski rječnik za škole|journal=Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine|last=Filipović|first=Vladimir|url=https://hrcak.srce.hr/89555|volume=6|pages=239–240|year=1980|location=Zagreb|publisher=Liber|issue=11–12}}
* {{Citiranje knjige|title=Latinsko-hrvatski rječnik|last=Divković|first=Mirko|publisher=Naprijed|year=1997|location=Zagreb|edition=8.|contribution=Predgovor ovom izdanju|contributor-last=Gortan|contributor-first=Veljko}}
* {{Citiranje časopisa|title=[Bilješke o školskim knjigama] Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Izdanje drugo priredio Mirko Divković|journal=Nastavni vjesnik|last=Golik|first=Julije|volume=XVII|pages=540–545|year=1909|location=Zagreb|publisher=Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora|issue=7}}
* {{Citiranje časopisa|title=[Bilješke o školskim knjigama] Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Izdanje drugo priredio Mirko Divković|journal=Nastavni vjesnik|last=Golik|first=Julije|volume=XVIII|pages=223–232|year=1910|location=Zagreb|publisher=Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora|issue=3}}
* {{Citiranje časopisa|title=[Bilješke o školskim knjigama] Latinsko-hrvatski rječnik za škole. Izdanje drugo priredio Mirko Divković|journal=Nastavni vjesnik|last=Golik|first=Julije|volume=XIX|pages=457–460|year=1911|location=Zagreb|publisher=Društvo hrvatskih srednjoškolskih profesora|issue=6}}
* {{Citiranje knjige|title=Thesaurus Archigymnasii. Zbornik radova u prigodi 400. godišnjice Klasične gimnazije u Zagrebu 1607. - 2007.|publisher=Klasična gimnazija u Zagrebu|year=2007|isbn=978-953-95772-0-7|location=Zagreb|editor-last=Koprek|editor-first=Ivan}}
* {{Citiranje časopisa|title=I. S. Turgenjev u hrvatskim i srpskim prijevodima: Kritičkobibliografički prijegled|journal=Rad JAZU|last=Maretić|first=Tomo|url=https://dizbi.hazu.hr/?pr=i&amp;id=169677|volume=157 (62)|pages=1–113|year=1904|location=Zagreb|publisher=JAZU}}
* {{Citiranje weba|title=DIVKOVIĆ, Mirko|url=https://hbl.lzmk.hr/clanak/4861|access-date=2025-04-05|last=Pleše|first=Branko|website=Hrvatski biografski leksikon|last2=redakcija|year=1993}}
* {{Citiranje časopisa|title=[Nove knjige...] Mirko Divković: Latinsko-hrvatski rječnik [...] reprint izdanje, 1980.|journal=Latina et Graeca|last=Salopek|first=Damir|url=https://hrcak.srce.hr/223503|volume=IX|pages=105–106|year=1981|location=Zagreb|publisher=Liber|issue=17}}
* {{Citiranje časopisa|title=Ljudevit Jonke o djelu Mirka Divkovića|journal=Jezik|last=Smajić|first=Dubravka|url=https://hrcak.srce.hr/45973|volume=54|pages=183-193|year=2007|location=Zagreb|publisher=Hrvatsko filološko društvo|issue=5}}
* {{Citiranje enciklopedije|title=O sklonidbenom sustavu imenica u ''Oblicima hrvatskoga jezika za srednje škole'' Mirka Divkovića|encyclopedia=Šesti hrvatski slavistički kongres: Zbornik radova 1|year=2016|last=Smajić|first=Dubravka|pages=389–400|editor-last=Botica|editor-first=Stipe|editor2-last=Nikolić|editor2-first=Davor|editor3-last=Tomašić|editor3-first=Josipa|editor4-last=Vidović Bolt|editor4-first=Ivana|location=Zagreb|publisher=Hrvatsko filološko društvo}}
* {{Citiranje časopisa|title=O hrvatskim vukovcima iz drugoga kuta|journal=Rasprave Zavoda za hrvatski jezik|last=Tafra|first=Branka|url=https://hrcak.srce.hr/69334|volume=19|pages=363-387|year=1993}}
* {{Citiranje časopisa|title=Mirko Divković i Tomo Maretić — takmaci u objavljivanju hrvatskih školskih gramatika|journal=Filologija|last=Vince|first=Zlatko|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/271387|volume=14|pages=411-417|author-link=Zlatko Vince|year=1986|publisher=JAZU}}
* {{Citiranje časopisa|title=Латинско-српскохрватска лексикографија|journal=Задужбина|last=Влајић-Поповић|first=Јасна|url=https://dais.sanu.ac.rs/123456789/7071|volume=6|page=5|year=1993|location=Београд|publisher=Liber|issue=21}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://digitalna.nsk.hr/?pr=l&amp;mrx%5B-%5D%5B113099%5D=a Digitalizirana djela], [[Nacionalna i sveučilišna knjižnica u Zagrebu]]

{{GLAVNIRASPORED:Divković, Mirko}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>2o7k4mfpn3x2mpvkzk6kkzzqtpr1ge0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednje brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>270826</id>
    <revision>
      <id>7447776</id>
      <parentid>6923377</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:27:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447776</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6057" sha1="c28mvsj8j64uhvd0l9mgc1iuxkbd46c" xml:space="preserve">'''Srednje [[brončano doba]] u kontinentalnoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' slabo je istraženo i poznato. Ipak, već sad se jasno izdvajaju zapad i istok, uz liniju razdvajanja [[Slavonski Brod]] – [[Donji Miholjac]]. Povlačenjem vinkovačke kulture na zapad, u istočnu [[Slavonija|Slavoniju]] početkom srednjeg brončanoga doba iz Banata, [[Srijem]]a i Bačke prodire vatinska kultura već u doba svoje najranije pančevačko – omoljičke, a osobito središnje, vatinsko-vršačke faze. Istodobno, krajem ranog brončanoga doba, iz Mađarske na tlo Hrvatske prodire panonska inkrustirana keramika, no tu je riječ prvenstveno o kulturnom utjecaju, a ne o migraciji, jer je sama hrvatska Baranja matično područje panonske inkrustirane keramike Seksard grupe.

Istodobna pojava vatinske i panonske inkrustirane keramike može se pratiti u Srijemu – na Gradini na Bosutu i Gomolavi kraj Hrtkovaca.
Osobito je važna Gradina na Bosutu, gdje se u sloju neposredno iznad vinkovačke nalazi vatinska keramika skupa s transdanubijskom inkrustiranom keramikom, a slično je i na Gomolavi.

===Vatinska kultura===
[[Image:Vatin culture.png|thumb|300px|Područje Vatinske kulture]]
Iz najstarije, pančevačko – omoljičke faze vatinske kulture potječe jedna amforica iz [[Vinkovci|Vinkovaca]], koji jedini imaju registriranu i kasnu belegiš-ilandža fazu vatinske kulture. Za sve ostale nalaze vatinske kulture u Hrvatskoj se smatralo da pripadaju središnjoj vatinsko-vršačkoj fazi vatinske kulture, ali je ustanovljeno da oni na tlu Hrvatske tvore tipološki i kronološki specifičan regionalni – srijemski vatinski tip, koji ima amforice koje su bitno skromnije nego li u pančevačko – omoljičkoj fazi, tj. bez spiralnih i volutnih ukrasa i kanelura, i bez oštrih, „baroknih“ profilacija. 
Kasnije, npr. u [[ostava]]ma Lovas i Vukovar javljaju se amforice koje predstavljaju klasični trenutak srijemskoga tipa, nakon čega on kontinuira do kasne bronce. O bogatstvu nosilaca srijemskog tipa vatinske kulture svjedoči i nalaz kamenoga kalupa za lijevanja zlatnih šipkica koje su kasnije raskivane u žicu: u kalupu su ostali tragovi zlata finoće 23 karata! U tom kontekstu valja također spomenuti i glasovite, za arheološku znanost izuzetno važne ostave brončanih predmeta Vukovar i Lovas, koje naši i mađarski arheolozi datiraju u 15. st. pr. Kr. Ostave su sadržavale brojne ukrasne i uporabne predmete, koji svjedoče o visokom stupnju metalurške djelatnosti na tlu srednjeg podunavlja onoga doba.
Najzapadniji nalaz vatinske keramike pripada razvijenom srijemskom tipu, a potječe iz Novigrada na Savi kod Slavonskog Broda, gdje su u istoj jami nađeni ulomci vatinske i licenske keramike.
U 15. st. pr. Kr. mogu se datirati dvije ugarske bojne sjekire iz Vinkovaca, te kratki mačevi s trapezoidnom pločicom za nasad drške iz Bizovca i Vukovara.
Vatinska kulura je dospjela i u sjevernu Bosnu. Iz Donje Doline je iz sloja vatinske kulture poznat triangularni bodež, a s istog lokaliteta poznat je i kratki mač s punokovinskom drškom srodan mačevima tipa Apa.
Vatinska kultura u Slavoniji pokazuje izrazitu orijentaciju prema JI Mađarskoj i kulturnom kompleksu Szörley – Pecica.

===Panonska inkrustirana keramika ===
Nalazi panonske inkrustirane keramike u Slavoniji i u zapadnom Srijemu locirani su uz desnu obalu [[Dunav]]a. [[Baranja]] tako pripada integralnom južnom perifernom području rasprostiranja inkrustirane keramike južne Transdanubije, odakle ona prodire u Slavoniju. Na zapad ide do Podgorača, jugosročno od Našica.

===Bjelobrdski-daljski tip panonske inkrustirane keremike===
U sjeveroistočnoj Slavoniji veliki kompleks panonske inkrustirane keramike tvori specifični regionalni bjelobrdsko – daljski tip koji je izdvojila Nives Majnarić Pandžić. Najznačajnija nalazišta te keramike su nekropole Dalj i Bijelo Brdo, od kojih je ova 2. biritualna.
Značajni su nalazi iz skeletnog groba u Bijelom Brdu (narukvica s ukrasom u formi ribljeg mjehura)  te etažne žare ukrašene urezivanjem (motivi horizontalnih i vertikalnih linija), žigosanjem (kružni i trokut -                                                                                                    motivi) i inkrustiranjem, također iz Bijelog Brda koje formom i ukrasom odaju porijeklo iz Seksard tipa transdanubijske inkrustirane keramike.
Glasoviti Idol iz Dalja potječe iz razorenog groba s istim tipom etažnih žara. Idol je ženski, zvonolikog tipa, s tijelom u punoj masi i datira se u 15. st. pr. Kr. Obzirom na jasan prikaz vulve na idolu i na njegov funeralni kontekst, aluzija na ponovno rođenje ukopanog pokojnika je više nego jasna. Daljski idol je srodan s idolima dubovačko – žutobrdske kulture, koja također pripada kompleksu panonske inkrustirane keramike s izvorištem u Transdanubiji. Najsličniji je možda uništenom idolu androginome idolu iz Kličevca u Srbiji, kojeg je Nives Majnarić Pandžić prema analogijama iz Egeje (Lady of Philacoppi s otoka Mela iz 14 st.) datirala u 15. – 13. st., tj. u vrijeme trajanja panonske inkrustirane keramike na tlu na kojem su idoli nastajali. 
Nije jasno što je uzrokovalo širenje nosilaca panonske inkrustirane keramike na jug, pa time i na tlo sjeverne Hrvatske, ali to je mogao biti pritisak nosilaca kulture pokapanja pod grobnim humkama tzv. Hügelgraber.

===Literatura===

* Majnarić – Pandžić, Nives: Srednje brončano doba u istočnoj Slavoniji, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 9, Zagreb, 1984., 63-88
* Majnarić – Pandžić, Nives: Srednje brončano doba, u Dimitrijević, Stojan; Težak-Gregl, Tihomila; Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb 1998., 178-192
* Vinski, Zdenko: Brončanodobne ostave Lovas i Vukovar, Vjesnik Arheološkog muzeja u zagrebu, 1, 1958., 1-34
* Vinski-Gasparini, Ksenija: Srednje brončano doba savsko-dravskog međurječja i bosanske posavine, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, Sarajevo, 1983., 493-503

[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]
[[Kategorija:Brončano doba]]</text>
      <sha1>c28mvsj8j64uhvd0l9mgc1iuxkbd46c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>270834</id>
    <revision>
      <id>7447775</id>
      <parentid>6923378</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:26:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447775</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6663" sha1="1rtgtp66a7fdlczrjkz3duyy0gk5gns" xml:space="preserve">'''Srednje [[brončano doba]] u sjevernoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]]''' je slabo istraženo i poznato. Ipak, već sad se jasno izdvajaju zapad i istok, uz liniju razdvajanja [[Slavonski Brod]] – [[Donji Miholjac]]. Povlačenjem vinkovačke kulture na zapad, u istočnu [[Slavonija|Slavoniju]] početkom [[brončano doba|srednjeg brončanoga doba]] iz Banata, [[Srijem]]a i Bačke prodire [[vatinska kultura]] već u doba svoje najranije pančevačko – omoljičke, a osobito središnje, vatinsko-vršačke faze. Istodobno, krajem ranog brončanoga doba, iz Mađarske na tlo Hrvatske prodire panonska inkrustirana keramika, no tu je riječ prvenstveno o kulturnom utjecaju, a ne o migraciji, jer je sama hrvatska Baranja matično područje panonske inkrustirane keramike Seksard grupe.

Istodobna pojava vatinske i panonske inkrustirane keramike može se pratiti u Srijemu – na Gradini na Bosutu i Gomolavi kraj Hrtkovaca.
Osobito je važna Gradina na Bosutu, gdje se u sloju neposredno iznad vinkovačke nalazi vatinska keramika skupa s transdanubijskom inkrustiranom keramikom, a slično je i na Gomolavi.

== Vatinska kultura ==
[[Image:Vatin culture.png|thumb|300px|Područje Vatinske kulture]]
[[Datoteka:Srednje brončano doba sjeverne Hrvatske - Vatinska kultura - Srijemski tip - amforice iz Vinkovaca 2.jpg|mini|300px|Vatinska kultura, srijemski tip, amforice iz Vinkovaca]]
[[Datoteka:Srednje brončano doba sjeverne Hrvatske - Vatinska kultura - Srijemski tip - amforice iz Vinkovaca 1.jpg|mini|300px|Vatinska kultura, srijemski tip, jednostavne amforice iz Vinkovaca]]
Iz najstarije, pančevačko – omoljičke faze vatinske kulture potječe jedna amforica iz [[Vinkovci|Vinkovaca]], koji jedini imaju registriranu i kasnu belegiš-ilandža fazu vatinske kulture. Za sve ostale nalaze vatinske kulture u Hrvatskoj se smatralo da pripadaju središnjoj vatinsko-vršačkoj fazi vatinske kulture, ali je ustanovljeno da oni na tlu Hrvatske tvore tipološki i kronološki specifičan regionalni – srijemski vatinski tip, koji ima amforice koje su bitno skromnije nego li u pančevačko – omoljičkoj fazi, tj. bez spiralnih i volutnih ukrasa i kanelura, i bez oštrih, „baroknih“ profilacija. 

Kasnije, npr. u [[ostava]]ma Lovas i Vukovar javljaju se amforice koje predstavljaju klasični trenutak srijemskoga tipa, nakon čega on kontinuira do kasne bronce. O bogatstvu nosilaca srijemskog tipa vatinske kulture svjedoči i nalaz kamenoga kalupa za lijevanja zlatnih šipkica koje su kasnije raskivane u žicu: u kalupu su ostali tragovi zlata finoće 23 karata! U tom kontekstu valja također spomenuti i glasovite, za arheološku znanost izuzetno važne ostave brončanih predmeta Vukovar i Lovas, koje naši i mađarski arheolozi datiraju u 15. st. pr. Kr. Ostave su sadržavale brojne ukrasne i uporabne predmete, koji svjedoče o visokom stupnju metalurške djelatnosti na tlu srednjeg podunavlja onoga doba.

Najzapadniji nalaz vatinske keramike pripada razvijenom srijemskom tipu, a potječe iz Novigrada na Savi kod Slavonskog Broda, gdje su u istoj jami nađeni ulomci vatinske i licenske keramike.
U 15. st. pr. Kr. mogu se datirati dvije ugarske bojne sjekire iz Vinkovaca, te kratki mačevi s trapezoidnom pločicom za nasad drške iz Bizovca i Vukovara.
Vatinska kulura je dospjela i u sjevernu Bosnu. Iz Donje Doline je iz sloja vatinske kulture poznat triangularni bodež, a s istog lokaliteta poznat je i kratki mač s punokovinskom drškom srodan mačevima tipa Apa.
Vatinska kultura u Slavoniji pokazuje izrazitu orijentaciju prema JI Mađarskoj i kulturnom kompleksu Szörley – Pecica.

===Panonska inkrustirana keramika ===
Nalazi panonske inkrustirane keramike u Slavoniji i u zapadnom Srijemu locirani su uz desnu obalu [[Dunav]]a. [[Baranja]] tako pripada integralnom južnom perifernom području rasprostiranja inkrustirane keramike južne Transdanubije, odakle ona prodire u Slavoniju. Na zapad ide do Podgorača, jugoistočno od Našica.

===Bjelobrdski-daljski tip panonske inkrustirane keremike===
U sjeveroistočnoj Slavoniji veliki kompleks panonske inkrustirane keramike tvori specifični regionalni bjelobrdsko – daljski tip koji je izdvojila Nives Majnarić Pandžić. Najznačajnija nalazišta te keramike su nekropole Dalj i Bijelo Brdo, od kojih je ova 2. biritualna.
Značajni su nalazi iz skeletnog groba u Bijelom Brdu (narukvica s ukrasom u formi ribljeg mjehura)  te etažne žare ukrašene urezivanjem (motivi horizontalnih i vertikalnih linija), žigosanjem (kružni i trokut -                                                                                                    motivi) i inkrustiranjem, također iz Bijelog Brda koje formom i ukrasom odaju porijeklo iz Seksard tipa transdanubijske inkrustirane keramike.
Glasoviti Idol iz Dalja potječe iz razorenog groba s istim tipom etažnih žara. Idol je ženski, zvonolikog tipa, s tijelom u punoj masi i datira se u 14. st. pr. Kr. Obzirom na jasan prikaz vulve na idolu i na njegov funeralni kontekst, aluzija na ponovno rođenje ukopanog pokojnika je više nego jasna. Daljski idol je srodan s idolima dubovačko – žutobrdske kulture, koja također pripada kompleksu panonske inkrustirane keramike s izvorištem u Transdanubiji. Najsličniji je možda uništenom idolu androginome idolu iz Kličevca u Srbiji, kojeg je [[Nives Majnarić Pandžić]] prema analogijama iz Egeje (Lady of Philacoppi s otoka Mela iz 14 st.) datirala u 15. – 13. st., tj. u vrijeme trajanja panonske inkrustirane keramike na tlu na kojem su idoli nastajali. 
Nije jasno što je uzrokovalo širenje nosilaca panonske inkrustirane keramike na jug, pa time i na tlo sjeverne Hrvatske, ali to je mogao biti pritisak nosilaca kulture pokapanja pod grobnim humkama tzv. Hügelgraber.

== Literatura ==

* Majnarić – Pandžić, Nives: O porijeklu srednjebrončanodobne antropomorfne plastike u jugoslavenskom Podunavlju, Opuscula archaeologica, 7, 1982., 47-60
* Majnarić – Pandžić, Nives: Srednje brončano doba u istočnoj Slavoniji, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 9, Zagreb, 1984., 63-88
* Majnarić – Pandžić, Nives: Srednje brončano doba, u Dimitrijević, Stojan; Težak-Gregl, Tihomila; Majnarić-Pandžić, Nives: Povijest umjetnosti u Hrvatskoj - Prapovijest, Zagreb 1998., 178-192
* Vinski, Zdenko: Brončanodobne ostave Lovas i Vukovar, Vjesnik Arheološkog muzeja u Zagrebu, 1, 1958., 1-34
* Vinski-Gasparini, Ksenija: Srednje brončano doba savsko-dravskog međurječja i bosanske posavine, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV., Sarajevo, 1983., 493-503

[[Kategorija:Brončano doba]]
[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]</text>
      <sha1>1rtgtp66a7fdlczrjkz3duyy0gk5gns</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Antonio Gramsci</title>
    <ns>0</ns>
    <id>273636</id>
    <revision>
      <id>7447445</id>
      <parentid>6650223</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:38:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447445</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13792" sha1="om1zmb77huuodk1fho6apwlzoo230dw" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija |
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]] |
| slika           =  Gramsci.png |
| opis_slike      = Antonio Gramsci |
| ime             = Antonio Gramsci |
| rođenje         = [[22. siječnja]] [[1891.]]
| mjesto_rođenja  = [[Ales (Sardinija)|Ales]], [[Sardinija]] |
| smrt            = [[27. travnja]] [[1937.]]
| mjesto_smrti    = [[Rim]], [[Kraljevina Italija]] |
| škola_tradicija = [[marksizam]] |
| glavni_interesi = [[politika]], [[ideologija]], [[kultura]] |
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Karl Marx|Marx]], [[Friedrich Engels]], [[Vladimir Lenjin]], [[Antonio Labriola]], [[Benedetto Croce]] |
| utjecao_na      = [[Louis Althusser]], [[Zygmunt Bauman]], [[Judith Butler]], [[Noam Chomsky]], [[Robert W. Cox]], [[Paulo Freire]], [[Stuart Hall (cultural theorist)|Stuart Hall]], [[Eric Hobsbawm]], [[Ernesto Laclau]], [[Chantal Mouffe]], [[Michael Parenti]], [[Edward Said]], [[Domenico Losurdo]], [[Palmiro Togliatti]], [[Cornel West]], [[Alain de Benoist]], [[Umberto Eco]], [[Raymond Williams]] , [[Jalal Al-e-Ahmad]], 
[[Néstor García Canclini]], [[Giovanni Arrighi]] | 
}}
'''Antonio Gramsci''' ([[Ales (Sardinija)|Ales]], [[Sardinija]], [[22. siječnja]] [[1891.]] - [[Rim]], [[Kraljevina Italija]], [[27. travnja]] [[1937.]]), bio je [[Talijani|talijanski]] 
[[Marksizam|marksistički]] [[filozof]], pisac, [[politika|političar]] i teoretičar politike.

Gramsci je bio jedan od utemeljitelja i lidera [[Komunistička partija Italije|Komunističke partije Italije]], u svojim dijelima osobito se bavio pitanjima i analizom [[Kultura|kulture]] i praktične politike. Gramscija se i danas drži za jednog od vrhunskih izvornih [[marksizam|marksističkih]] mislilaca. ''Kulturna hegemonija'' je termin koji je on uveo i raščlanio - pomoću nje se održava na vlasti [[Kapitalizam|kapitalistička]] država.

==Životopis==

===Mladost i školovanje===
Antonio je rođen 22. siječnja 1891. godine kao četvrti od sedam sinova nižeg gradskog službenika grada Gaete na Sardiniji, - Francesca Gramscija (koji je bio u daljnjoj liniji
[[Albanija|albanskog]] podrijetla iz mjesta [[Gramsh]]).&lt;ref&gt;Dante L. Germino, ''Antonio Gramsci: Architect of a New Politics'', Louisiana Press University, 1990 {{ISBN|0807115533}} str. 157 [http://books.google.com/books?id=kBmXoVa9HaYC&amp;pg=PA157&amp;dq=Antonio+Gramsci+albanian&amp;hl=en&amp;ei=u5bMS5WVCIP_8AbO4umIBQ&amp;sa=X&amp;oi=book_result&amp;ct=book-thumbnail&amp;resnum=4&amp;ved=0CEMQ6wEwAw#v=onepage&amp;q&amp;f=false]&lt;/ref&gt; Stvari su po obitelj krenule nagore kad je otac Francesco zatvoren zbog optužbe za prijevaru [[1898.]] godine, - obitelj je ostala bez sredstava za život i Antonijo je morao napustiti školovanje i raditi kojekakve poslove sve dok mu otac nije pušten iz zatvora [[1904.]] godine. Još kao mali teško je ozlijedio kralježnicu, - tako da je cijeli život patio zbog toga (nije rastao kako treba), a i imao je drugih velikih problema s unutrašnjim organima. No pored svih zdravstvenih problema Antonio je bio odličan učenik, - srednju školu završio je u [[Cagliari]]ju. Nakon mature [[1911.]] godine dobio je stipendiju za studij [[lingvistika|lingvistike]] na Torinskom sveučilištu kod Mattea Bartolija. U to isto vrijeme tu je studirao i [[Palmiro Togliatti]] njegov budući stranački prijatelj i kolega. Antonijo puno čita, i studira djela tada 
vodećih talijanskih filozofa i mislioca lijeve orijentacije; [[Antonio Labriola|Antonija Labriole]], [[Rodolfo Mondolfo|Rodolfa Mondolfa]], [[Giovanni Gentile|Giovannija Gentilea]] i osobito - [[Benedetto Croce|Benedetta Crocea]], koji je tada slovio za najcjenjenijeg talijanskog mislioca. Svi oni bili su slidbenici i poštovaoci [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel|Hegela]] i trasirali su put hegelijanskog marksizma, kojeg je Labriola nazvao ''filozofija [[praxis]]a''.
[[Torino]] je tih godina bio grad rastuće talijanske [[industrijalizacija|industrijalizacije]], u čije su se novoutemeljene tvornice poput [[Fiat]]a i [[Lancia|Lancie]] slijevale gomile naglo osiromašenih seljaka koji su postajali gradski [[Proleter|proletarijat]]. Gramsci je obilazio skupove svojih
zemljaka sarda, kao i radničke skupove. Pred kraj [[1913.]] godine upisao se u [[Talijanska socijalistička partija|Talijansku socijalističku partiju]].

===Godine sa socijalistima (PSI)===
Zbog siromaštva i zdravstvenih problema napušta studij [[1915.]] godine te radi kao slobodni novinar, piše u brojnim uglavnom lijevo orijentiranim listovima (''Il Grido del Popolo'') i časopisima. Kako se profilirao kao ozbiljni novinar, to je već [[1916.]] godine postao suizdavač časopisa ''Piemont'', posebnog izdanja znanog glasila ''Avanti!'', Talijanske socijalističke stranke. Gramsci je postao cijenjeni komentator koji je pratio sve aspekte društvenog i političkog života Torina. U travnju [[1919.]] godine Gramsci je zajedno s [[Palmiro Togliatti|Togliattijem]], Angelom Tasca i Umbertom Terracinijem osnovao lijevo orijentirani 
tjednik ''L'Ordine Nuovo'' (Novi poredak), iz tog kruga se kasnije oformila [[Komunistička partija Italije]]. Te godine došlo je do velikog raslojavanja u Talijanskoj socijalističkoj partiji (PSI) oko načina i metode borbe za radnička prava. I u Torinu je po uzoru na [[Oktobarska revolucija|Oktobarsku revoluciju]] došlo do spontanog osnivanja [[Sovjet|radničkih savjeta]], ali i velikih polemika oko njihove društvene uloge. Gramsci i njegovi rijetki istomišljenici iz kruga oko lista ''L'Ordine Nuovo'' - vjerovali su u ispravnost [[Vladimir Lenjin|lenjinističke]] ideje ''sva vlast sovjetima''. Paradoksalno je da je ljuti protivnik te ideje bio je [[Amadeo Bordiga]] (vođa izvanparlamentarne radikalne ljevice) koji je pak držao da se treba osloniti na sindikate.

===U talijanskim komunistima (PCI)===
Nakon propasti torinskih sovjeta Gramsci je uvidio da je jedina mogućnost osnutak jedne radikalne lijeve političke stranke koja bi se po uzoru na sovjetske [[Boljševizam|boljševike]] borila za te interese tako je [[21. siječnja]] [[1921.]] godine u [[Livorno|Livornu]] osnovana [[Komunistička partija Italije]] od simpatizera iz kruga oko ''L'Ordine Nuovo'' i Bordigine grupe. Bordiga i on vodili su stranku zajedno sve do [[1924.]] godine kad je Bordiga odstupio. 
Godinu dana nakon toga [[1922.]] godine Gramsci je otputovao u [[SSSR]] kao izabrani delegat PCI na treće zasjedanje [[Kominterna|Kominterne]], tu je upoznao mladu violinisticu Juliju Šuht,  s kojom se oženio i imao dvoje djece.&lt;ref&gt;[http://www.antoniogramsci.com/moglie_figli.htm Fotografija Antonija njegove žene i dvojice sinova] [http://www.antoniogramsci.com Antonio Gramsci Website].&lt;/ref&gt;
[[datoteka:Antonio Gramsci commemorative plaque Moscow.jpg|mini|200px|lijevo|Komemorativna ploča u moskovskoj ulici Mokovaja 16.]]
Gramsci se dopao sovjetskim rukovodiocima i ušao je u krug suradnika [[Kominterna|komunističke internacionale]], zbog čega se [[1923.]] godine preselio u [[Beč]] koji je tad bio važno središte [[Komunizam|komunista]]. No već [[1924.]] godine vraća se u Italiju zbog općih izbora, na kojima talijanski [[Fašizam|fašisti]] dobivaju većinu u parlamentu. Usprkos tomu, Gramsci postao zastupnik Talijanske komunističke partije za [[Veneto]]. Kao mladi zastupnik (33 godine) pokazuje se dostojan povjerene zadaće - i otvoreno se upušta u političku borbu s fašistima. Ali predosjeća da će stvari skrenuti prema diktaturi, zbog toga šalje ženu i djecu u [[SSSR]], a on ostaje bez obzira na posljedice. Nakon što je [[Benito Mussolini|Mussolini]] dao pohapsiti većinu vođa komunističke partije nakon neuspjelog [[atentat]]a na njega, Gramsci je preuzeo vodstvo.

===Zatvor i smrt===
[[datoteka:Antonio Gramsci Grave in Rome01.jpg|mini|desno|180px|Gramscijev grob u Rimu]]
Njegove crne slutnje pokazale su se točnima - [[1926.]] godine je i on optužen i zatvoren (unatoč zastupničkom imunitetu) pod izlikom da svojim političkim radom izaziva mržnju među staležima, te da zemlju gura na građanski rat uz druge krivnje. Isprva je bio osuđen na 5 godina izgonstva na usamljeni otok [[Ustica]], potom je sljedeće godine osuđen na 20 godina zatvora u Turi pored [[Bari]]ja. Tu je od [[1929.]] počeo pisati, - na školskim bilježnicama svoje opservacije o talijanskom društvu, politici, filozofiji i načinu političke borbe koju bi komunisti trebali primijeniti. 
Nakon četiri godine tamnice njegovo ionako krhko zdravlje,  znatno se pogoršalo. Obolio je od [[Tuberkuloza|tuberkuloze]], ali i brojnih upala unutrašnjih organa, stanje mu se toliko pogoršalo da je [[1934.]] godine pušten iz zatvora na liječenje, ali je [[27. travnja]] [[1937.]] godine umro u jednoj klinici u [[Rim]]u, s 46 godina (formalno je bio i nadalje zatvorenik).

==Ideje i djela==
Gramsci za svojeg života nije izdao nikakvu knjigu. Između [[1914.]] – [[1926.]] godine pisao je novinske članke, političke studije i eseje po novinama i časopisima.
Od [[1929.]] do [[1937.]] godine za robijanja je na više od pedeset bilježnica (3000 str.), pisao svoje čuvene ''Zatvorske bilježnice'' (Quaderni dal carcere), koje su objavljene nakon njegove smrti. 
To su bile bilješke i eseji o vrlo različitim temama, često potpuno nepovezene, - a jedina nit koja ih je povezivala bila je Gramscijev temeljni postulat - ''uloga intelektualaca u društvu'' (koji ne smije ostati indiferentan na stanje u društvu). On je držao da je mjesto intelektualca u društvu - aktivno učešće u ''kulturnoj revoluciji'' koja će doprinijeti osvajanju političke moći. Iz zatvora je napisao i brojna pisma svojoj ženi, prijateljima i sinovima.
I njegova pisma su kasnije objavljena u jedinstvenoj knjizi ''Pisma iz zatvora'', koja se sastoji od dva dijela: ''Zatvorske bilježnice'' i ''Pisma iz zatvora''.

Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] jedna skupina talijanskih komunista pod vodstvom tadašnjeg generalnog sekretara Palmira Togliattija počela je raditi na izdavanju Gramscijevih bilježnica, koje su sistematizirane po temama; obitelj, vlasništvo, vjera, kultura itd. i izdala ih u šest svezaka između [[1948.]] i [[1951.]] godine (izdavač - “Einaudi”). Potom je tiskano novo izdanje ''Zatvorskih bilježnica'' [[1975.]] godine (izdanje Instituto Gramsci). U ovom izdanju su spisi poredani kronološki a ne više po srodnim temama.

Na filozofskom planu, novost kod Gramscijevog poimanja marksizma je uvođenje ''[[imanentnost]]i'' (spoznatljive stvarnosti), nasuprot ''[[Transcendentnost|transcedentnosti]]'' (onome izvan granica ljudske spoznaje). Čovjeku je ''imanentno'' dato da svojim praktičnim radom ostvari raj (dostojan život) na zemlji. 
''Imanencija'' je sinteza; [[Engleska|engleske]] ekonomije, [[Njemačka|njemačke]] filozofije i [[Francuska|francuske]] politike. 
Gramsci prvi jasno uočava da nova pravila što ih je uvela engleska ekonomska znanost, nemaju samo vrijednost kao oruđe nego i značenje kao filozofska inovacija: ''homo oeconomicus'' je imanentni čovjek, čovjek na zemlji, on ima ima novu [[Gnoseologija|gnoseološku]] (spoznajnu) vrijednost, koja uključuje novo poimanje svijeta. Stoga je potrebno istražiti kako je filozofija prakse uspjela stvoriti ideju imanencije očišćenu od svih ostataka 
transcendencije i [[Teologija|teologije]].

[[Liberalizam|Liberalne]] ideje imaju univerzalnu vrijednost za [[Buržoazija|buržoaziju]], ali nisu dovoljne proletarijatu. Za buržoaziju su te ideje bile krajnja granica i maksimum, za proletarijat su te ideje-minimum od čega treba početi.

Gramscija se držalo za jednog od najznačajnijih [[Marksizam|marksističkih]] mislioca [[20. stoljeće|20. st.]] koji je značajno utjecao na razvoj zapadnoeuropskog
marksizma ([[Eurokomunizam]]). 
Između ostalog Gramsci je osvijetlio i temu ''kulturne hegemonije'' kao miroljubivog sredstva kojim se održava [[Kapitalizam|kapitalistički]] poredak, zbog toga je
nužno obrazovanje radništva i stvaranje proleterske inteligencije. Pomoću ''kulturne hegemonije'' se tipične buržoaske ideje - proglašavaju općim javnim mijenjem i zdravim 
razumom te se uz pomoć toga - vlada. On je također ukazao na razlike klasičnog političkog društva koje vlada uporabom sile i zakona (vojska, policija, pravni poredak) i civilnog društva u kojem se vlada ideologijom i privolom (društvo, sindikati, 
obrazovni sustav). Gramsci je oštro kritizirao vulgarni ekonomski determinizam ali i pojednostavljeni [[Materijalizam|filozofski materijalizam]].&lt;ref&gt;Lenin: [http://www.marxists.org/archive/lenin/works/1908/mec/index.htm ''Materialism and Empirio-Criticism''].&lt;/ref&gt;

==Bibliografija==
* Gramsci, Antonio: Pisma iz zatvora, Zora, Zagreb 1951.

==Vidi još==
*[[Eurokomunizam]]

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat}}
* [http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=785&amp;Itemid=252 O Gramsciju na portalu Hrvati AMAC] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101228080132/http://amac.hrvati-amac.com/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=785&amp;Itemid=252 |date=28. prosinca 2010. }}
* [http://www.marxists.org/archive/gramsci/index.htm O Gramsciju na Portalu Marxists.org] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20060203231521/http://www.soc.qc.edu/gramsci/ Biografski podatci o Gramsciju] {{eng oznaka}}
* [https://web.archive.org/web/20061216080238/http://www.italnet.nd.edu/gramsci/ Međunarodna udruga Gramsci] {{eng oznaka}}
* [http://www.fondazionegramsci.org/ Fondazione Instituto Gramsci] {{it icon}}

{{GLAVNIRASPORED:Gramsci, Antonio}}
[[Kategorija:Talijanski filozofi]]
[[Kategorija:Marksistički filozofi]]
[[Kategorija:Talijanski političari između dva svjetska rata]]
[[Kategorija:Komunisti do 1945.]]</text>
      <sha1>om1zmb77huuodk1fho6apwlzoo230dw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jacques Derrida</title>
    <ns>0</ns>
    <id>281794</id>
    <revision>
      <id>7447446</id>
      <parentid>7170130</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:39:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447446</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8810" sha1="qbf6n4kvaju4d1kcml7tsva8k8on1yd" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija |
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]] |
| slika           = Jaques Derrida (cropped).jpg|
| opis_slike      = |
| ime             = Jacques Derrida
| rođenje         = [[15. srpnja]] [[1930.]] 
| mjesto_rođenja  = [[El-Biar]], [[Alžir]] |
| smrt            = [[8. listopada]] [[2004.]]
| mjesto_smrti    = [[Pariz]], [[Francuska]] |
| škola_tradicija = osnivač [[dekonstrukcija|dekonstrukcije]], [[kontinentalna filozofija]], [[fenomenologija]] |
| glavni_interesi = [[filozofija jezika]], [[teorija književnosti]], [[etika]], [[ontologija]] |
| poznate_ideje   = [[dekonstrukcija]], [[différance]], [[falogocentrizam]], [[metafizika prisutnosti]] |
| utjecaji        = [[Platon]], [[Soren Kierkegaard]], [[Martin Heidegger]], [[Roland Barthes]], [[Edmund Husserl]], [[Emmanuel Levinas]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Ferdinand de Saussure]], [[Sigmund Freud]], [[Karl Marx]], [[Claude Levi-Strauss]] |
| utjecao_na = [[Judith Butler]], [[Edward Said]], [[Homi K. Bhabha]], [[Gayatri Chakravorty Spivak]], [[Mario Kopić]], [[Monique Wittig]] |
}}
'''Jacques Derrida''' ([[El-Biar]], [[Alžir]], [[15. srpnja]] [[1930.]] – [[Pariz]], [[Francuska]], [[8. listopada]] [[2004.]]), francuski filozof [[postmodernizam|postmodernizma]], začetnik pokreta [[dekonstrukcija|dekonstrukcije]]. Uz [[Michel Foucault|Michela Foucaulta]], jedna od vodećih figura suvremene kontinentalne filozofije postmoderne u Europi.

== Životopis ==
Derrida je rođen 15. srpnja 1930. u [[El-Biar]]u, predgrađu [[alžir]]ske prijestolnice. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počinje studirati filozofiju; 1949. seli u [[Pariz]], a na prestižnu [[École Normale Supérieure]] se upisuje 1952., iz drugog pokušaja, u vrijeme kada u Francuskoj stasa iznimna generacija filozofa i mislilaca. Na studiju intenzivno uči [[Edmund Husserl|Husserla]] i [[fenomenologija|fenomenologiju]], u to vrijeme dominantno učenje u Francuskoj. Ubrzo magistrira tezom Problem geneze u Husserlovoj filozofiji te počinje studirati [[G.W.F. Hegel|Hegela]], no prekida rad na doktorskoj disertaciji. Razilazi se s [[Michel Foucault|Foucaultom]], čita [[Martin Heidegger|Heideggera]] i [[Emanuel Levinas|Levinasa]], a 1967. uvodi pojam [[dekonstrukcija|dekonstrukcije]], koja odmah postaje glavnom odrednicom njegovog projekta u filozofiji.  
Tijekom šezdesetih predaje na École Normale Supérieure, a od 1983. do smrti na [[École des hautes études en sciences sociales]]. Od početka 1990-ih piše o politici i religiji.
Rak gušterače dijagnosticiran mu je 2002.; umire dvije godine kasnije, 8. listopada u Parizu.  

== Filozofija ==

===Dekonstrukcija===
Bitak je nesvodljiv na bilo kakav identitet. Valja tako napustiti i istraživanje čistog i izvornog govora, koji bi htio dohvatiti [[bitak]] u njegovoj punini. [[Dekonstrukcija|Dekonstrukciju]] metafizike kao prisustva bitka provodi [[Jacques Derrida|Derrida]] tako da pismo dovodi u središte [[Hermeneutika|hermeneutičke]] filozofije misli. Na izvorištu govora nije riječ nego izvorno pismo (arhe-pismo). Pismo pokazuje prisustvo odsutnosti, trag! Ono je trag. Izvorni trag. Izvorni trag nije nikada trag prisutnosti nego uvijek trag odsutnosti.
[[Dekonstrukcija]] je ključni pojam njegove „avanture pogleda”, odnosno novosti njegova „obrata u načinu pitanja“ pred svakim (posebno, pak, pred svakim povijesnim) predmetom. [[Dekonstrukcija]] znači da u nekom pristupu, primjerice filozofskoj baštini, unatoč našoj težnji da pouzdano nađemo osnovnu spoznaju, moramo odustati od tog traženja puta u središte, jer smo shvatili da je u svakom pristupu u stvari neizbježno na djelu odgađanje (zatezanje, razlikovanje), tj. stalna igra smjena osvješćivanja i potiskivanja.
[[Dekonstrukcija]] u stvari znači izvući na vidjelo ono što tekst skriva, otkrivanje praznina i proturječja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Derrida, Jacques |url=https://enciklopedija.hr/clanak/14306 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; Neovisno, naime, o svjesnoj namjeri i volji autora, tekst uvijek sadrži i nešto drugo, te priča svoju priču. Nema, dakle, neke unutrašnjosti teksta, jednog određujućeg značenja teksta.
[[Jacques Derrida|Derrida]] pokazuje povezanost [[Fonetika|fonetskog]] pisma i [[Metafizika|metafizike]]. Pismo nije tek jednokratna objava istine, nego trajna proizvodnja značenja.
„Pismo je skrivena istina govora. Izravnost govorenja jest prikrivanje ovisnosti iskaza o sustavu razlika, uvijek već prethodećem procesu proizvodnje značenja.”

===Kritika dekonstrukcije===
Tijekom [[1980-ih]] je godina u literarnim i širim intelektualnim krugovima bavljenje (i poigravanje) dekonstrukcijama postala ultimativna moda. U kontekstu praktičnih posljedica primjene dekonstrukcije, javljaju se i ozbiljni otpori,  tako u knjizi „Higher Superstition” iz 1994. god. optužuju Gross i Levitt Derridu da one točke koje ne može objasniti popunjava „čistim blefiranjem” (eng. ''sheer bluff'') i neutemeljenom pretencioznošću, što prepoznaju kao općeniti stil njegovih intelektualnih „klonova” koji na neprincipijelan način dovode u pitanje smisao i doseg cjelokupne literature i znanosti Zapada.&lt;ref&gt;[http://books.google.hr/books?id=qXXtDEgo9V8C&amp;q=trendy#v=snippet&amp;q=bluff&amp;f=false &quot;Higher Superstition: The Academic Left and Its Quarrels with Science&quot;], Paul R. Gross i Norman Levit, JHU Press, 1997., str. 49-50 i 75-79&lt;/ref&gt;

==  Djela  ==

* Adieu à Emmanuel Levinas, 1997. 
* L'animal que donc je suis, 2006. 
* Anne Dufourmantelle invite Jacques Derrida à répondre. De l'hospitalité, 1997. 
* Apories, 1996. 
* L'Archeologie du frivole: Lire Condillac, 1973. 
* Béliers, 2003. 
* La Carte Postale de Socrate à Freud et au-dela, 1980. 
* Chaque fois unique, la fin du monde, 2003. 
* Le “concept” du 11 septembre, Dialogues à New York (octobre-décembre 2001) avec Giovanna Borradori, with Jürgen Habermas, 2004. 
* La Dissemination, 1972. 
* Donner le temps: 1. La fausse monnaie, 1991. 
* L'Ecriture et la différence, 1967.  
* “Et cetera… (and so on, und so weiter, and so forth, et ainsi de suite, und so überall, etc.),” in Jacques Derrida, edited by Marie-Louise Mallet et Ginette Michaud, Paris: Editions de l'Herne, 2004, pp. 21-34. 
* Glas, 1981. [1974.]
* De la grammatologie, 1967. 
* De l'esprit, 1987. 
* Demeure, 1998. 
* Du droit à la philosophie, 1990. 
* États d'âme de la psychanalyse, 2000. 
* Force de loi, 1994.
* Khôra, 1993. 
* Limited Inc, 1990. 
* Marges de la philosophie, 1972. 
* Memoires for Paul de Man, 1988. 
* Le monolinguisme de l'autre, 1996. 
* L'Oreille de l'autre: otobiographies, transferts, traductions, Textes et débats avec Jacques Derrida, Montreal: VLB, 1982. 
* Edmund Husserl, L'Origine de la géométrie, traduction et introduction par Jacques Derrida, 1974. [1962]. 
* Papier Machine, 2001. 
* Points de suspension, Entretiens, 1992. 
* Politiques de l'amitié, 1994. 
* Positions, 1972. 
* Le Problème de la genèse dans la philosophie de Husserl, 1990. 
* Psyche: Inventions de l'autre, 1987. 
* Psyche: Inventions de l'autre, II, 2003. 
* De quoi demain… Dialogue, 2001. 
* La Religion (uredio s [[Gianni Vattimo|Giannijem Vattimom]]), 1996. 
* Sauf le nom, 1993. 
* Schibboleth pour Paul Celan, 1986. 
* Séminaire. Le bête et le souverain. Volume I (2001-2002), 2008. 
* Spectres de Marx, 1993. 
* Le Toucher, Jean-Luc Nancy, 2000. 
* La Vérité en peinture, 1978. 
* La Voix et le phénomène, 1983 [1967]. 
* Voyous, 2003. 
* Ulysse Gramophone, 1987.

==  Vidi još  ==

*{{eng icon}} {{fra icon}} [http://www.humanities.mcmaster.ca/~dclark/documents/rememberingJD/Derrida.I%20am%20at%20war%20with%20myself2.pdf Zadnji intervju, [[Le Monde]], 19. kolovoza, 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171215110348/http://www.humanities.mcmaster.ca/~dclark/documents/rememberingJD/Derrida.I%20am%20at%20war%20with%20myself2.pdf |date=15. prosinca 2017. }}

== Izvori ==
{{Izvori}}
==Vanjske poveznice ==
*{{eng icon}} [http://hydra.humanities.uci.edu/derrida/ Derrida online]
*{{eng icon}} [http://plato.stanford.edu/entries/derrida/#WorDer Stanford Encyclopedia of Philosophy]
*{{hr icon}}  [https://archive.today/20050116062759/http://www.zarez.hr/140/zariste6.htm Judith Butler: In memoriam Jacques Derrida (Zarez, 2004.)]
*{{eng icon}} [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E01E0DA133BF933A25753C1A9629C8B63&amp;pagewanted=1 Jonathan Kendall: Jacques Derrida, Abstruse Theorist, Dies at 74]

{{Suvremeni zapadni filozofi}}

{{GLAVNIRASPORED:Derrida, Jacques}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]
[[Kategorija:Fenomenolozi]]
[[Kategorija:Moderna filozofija]]</text>
      <sha1>qbf6n4kvaju4d1kcml7tsva8k8on1yd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447587</id>
      <parentid>7447446</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:11:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447587</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8801" sha1="eeem6lexqdribqopamn2kberh2s6fj6" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija 
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]] 
| slika           = Jaques Derrida (cropped).jpg
| opis_slike      = |
| ime             = Jacques Derrida
| rođenje         = [[15. srpnja]] [[1930.]] 
| mjesto_rođenja  = [[El-Biar]], [[Alžir]] 
| smrt            = [[8. listopada]] [[2004.]]
| mjesto_smrti    = [[Pariz]], [[Francuska]] 
| škola_tradicija = osnivač [[dekonstrukcija|dekonstrukcije]], [[kontinentalna filozofija]], [[fenomenologija]] |
| glavni_interesi = [[filozofija jezika]], [[teorija književnosti]], [[etika]], [[ontologija]] 
| poznate_ideje   = [[dekonstrukcija]], [[différance]], [[falogocentrizam]], [[metafizika prisutnosti]] 
| utjecaji        = [[Platon]], [[Soren Kierkegaard]], [[Martin Heidegger]], [[Roland Barthes]], [[Edmund Husserl]], [[Emmanuel Levinas]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Ferdinand de Saussure]], [[Sigmund Freud]], [[Karl Marx]], [[Claude Levi-Strauss]] 
| utjecao_na = [[Judith Butler]], [[Edward Said]], [[Homi K. Bhabha]], [[Gayatri Chakravorty Spivak]], [[Mario Kopić]], [[Monique Wittig]] 
}}
'''Jacques Derrida''' ([[El-Biar]], [[Alžir]], [[15. srpnja]] [[1930.]] – [[Pariz]], [[Francuska]], [[8. listopada]] [[2004.]]), francuski filozof [[postmodernizam|postmodernizma]], začetnik pokreta [[dekonstrukcija|dekonstrukcije]]. Uz [[Michel Foucault|Michela Foucaulta]], jedna od vodećih figura suvremene kontinentalne filozofije postmoderne u Europi.

== Životopis ==
Derrida je rođen 15. srpnja 1930. u [[El-Biar]]u, predgrađu [[alžir]]ske prijestolnice. Nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] počinje studirati filozofiju; 1949. seli u [[Pariz]], a na prestižnu [[École Normale Supérieure]] se upisuje 1952., iz drugog pokušaja, u vrijeme kada u Francuskoj stasa iznimna generacija filozofa i mislilaca. Na studiju intenzivno uči [[Edmund Husserl|Husserla]] i [[fenomenologija|fenomenologiju]], u to vrijeme dominantno učenje u Francuskoj. Ubrzo magistrira tezom Problem geneze u Husserlovoj filozofiji te počinje studirati [[G.W.F. Hegel|Hegela]], no prekida rad na doktorskoj disertaciji. Razilazi se s [[Michel Foucault|Foucaultom]], čita [[Martin Heidegger|Heideggera]] i [[Emanuel Levinas|Levinasa]], a 1967. uvodi pojam [[dekonstrukcija|dekonstrukcije]], koja odmah postaje glavnom odrednicom njegovog projekta u filozofiji.  
Tijekom šezdesetih predaje na École Normale Supérieure, a od 1983. do smrti na [[École des hautes études en sciences sociales]]. Od početka 1990-ih piše o politici i religiji.
Rak gušterače dijagnosticiran mu je 2002.; umire dvije godine kasnije, 8. listopada u Parizu.  

== Filozofija ==

===Dekonstrukcija===
Bitak je nesvodljiv na bilo kakav identitet. Valja tako napustiti i istraživanje čistog i izvornog govora, koji bi htio dohvatiti [[bitak]] u njegovoj punini. [[Dekonstrukcija|Dekonstrukciju]] metafizike kao prisustva bitka provodi [[Jacques Derrida|Derrida]] tako da pismo dovodi u središte [[Hermeneutika|hermeneutičke]] filozofije misli. Na izvorištu govora nije riječ nego izvorno pismo (arhe-pismo). Pismo pokazuje prisustvo odsutnosti, trag! Ono je trag. Izvorni trag. Izvorni trag nije nikada trag prisutnosti nego uvijek trag odsutnosti.
[[Dekonstrukcija]] je ključni pojam njegove „avanture pogleda”, odnosno novosti njegova „obrata u načinu pitanja“ pred svakim (posebno, pak, pred svakim povijesnim) predmetom. [[Dekonstrukcija]] znači da u nekom pristupu, primjerice filozofskoj baštini, unatoč našoj težnji da pouzdano nađemo osnovnu spoznaju, moramo odustati od tog traženja puta u središte, jer smo shvatili da je u svakom pristupu u stvari neizbježno na djelu odgađanje (zatezanje, razlikovanje), tj. stalna igra smjena osvješćivanja i potiskivanja.
[[Dekonstrukcija]] u stvari znači izvući na vidjelo ono što tekst skriva, otkrivanje praznina i proturječja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Derrida, Jacques |url=https://enciklopedija.hr/clanak/14306 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; Neovisno, naime, o svjesnoj namjeri i volji autora, tekst uvijek sadrži i nešto drugo, te priča svoju priču. Nema, dakle, neke unutrašnjosti teksta, jednog određujućeg značenja teksta.
[[Jacques Derrida|Derrida]] pokazuje povezanost [[Fonetika|fonetskog]] pisma i [[Metafizika|metafizike]]. Pismo nije tek jednokratna objava istine, nego trajna proizvodnja značenja.
„Pismo je skrivena istina govora. Izravnost govorenja jest prikrivanje ovisnosti iskaza o sustavu razlika, uvijek već prethodećem procesu proizvodnje značenja.”

===Kritika dekonstrukcije===
Tijekom [[1980-ih]] je godina u literarnim i širim intelektualnim krugovima bavljenje (i poigravanje) dekonstrukcijama postala ultimativna moda. U kontekstu praktičnih posljedica primjene dekonstrukcije, javljaju se i ozbiljni otpori,  tako u knjizi „Higher Superstition” iz 1994. god. optužuju Gross i Levitt Derridu da one točke koje ne može objasniti popunjava „čistim blefiranjem” (eng. ''sheer bluff'') i neutemeljenom pretencioznošću, što prepoznaju kao općeniti stil njegovih intelektualnih „klonova” koji na neprincipijelan način dovode u pitanje smisao i doseg cjelokupne literature i znanosti Zapada.&lt;ref&gt;[http://books.google.hr/books?id=qXXtDEgo9V8C&amp;q=trendy#v=snippet&amp;q=bluff&amp;f=false &quot;Higher Superstition: The Academic Left and Its Quarrels with Science&quot;], Paul R. Gross i Norman Levit, JHU Press, 1997., str. 49-50 i 75-79&lt;/ref&gt;

==  Djela  ==

* Adieu à Emmanuel Levinas, 1997. 
* L'animal que donc je suis, 2006. 
* Anne Dufourmantelle invite Jacques Derrida à répondre. De l'hospitalité, 1997. 
* Apories, 1996. 
* L'Archeologie du frivole: Lire Condillac, 1973. 
* Béliers, 2003. 
* La Carte Postale de Socrate à Freud et au-dela, 1980. 
* Chaque fois unique, la fin du monde, 2003. 
* Le “concept” du 11 septembre, Dialogues à New York (octobre-décembre 2001) avec Giovanna Borradori, with Jürgen Habermas, 2004. 
* La Dissemination, 1972. 
* Donner le temps: 1. La fausse monnaie, 1991. 
* L'Ecriture et la différence, 1967.  
* “Et cetera… (and so on, und so weiter, and so forth, et ainsi de suite, und so überall, etc.),” in Jacques Derrida, edited by Marie-Louise Mallet et Ginette Michaud, Paris: Editions de l'Herne, 2004, pp. 21-34. 
* Glas, 1981. [1974.]
* De la grammatologie, 1967. 
* De l'esprit, 1987. 
* Demeure, 1998. 
* Du droit à la philosophie, 1990. 
* États d'âme de la psychanalyse, 2000. 
* Force de loi, 1994.
* Khôra, 1993. 
* Limited Inc, 1990. 
* Marges de la philosophie, 1972. 
* Memoires for Paul de Man, 1988. 
* Le monolinguisme de l'autre, 1996. 
* L'Oreille de l'autre: otobiographies, transferts, traductions, Textes et débats avec Jacques Derrida, Montreal: VLB, 1982. 
* Edmund Husserl, L'Origine de la géométrie, traduction et introduction par Jacques Derrida, 1974. [1962]. 
* Papier Machine, 2001. 
* Points de suspension, Entretiens, 1992. 
* Politiques de l'amitié, 1994. 
* Positions, 1972. 
* Le Problème de la genèse dans la philosophie de Husserl, 1990. 
* Psyche: Inventions de l'autre, 1987. 
* Psyche: Inventions de l'autre, II, 2003. 
* De quoi demain… Dialogue, 2001. 
* La Religion (uredio s [[Gianni Vattimo|Giannijem Vattimom]]), 1996. 
* Sauf le nom, 1993. 
* Schibboleth pour Paul Celan, 1986. 
* Séminaire. Le bête et le souverain. Volume I (2001-2002), 2008. 
* Spectres de Marx, 1993. 
* Le Toucher, Jean-Luc Nancy, 2000. 
* La Vérité en peinture, 1978. 
* La Voix et le phénomène, 1983 [1967]. 
* Voyous, 2003. 
* Ulysse Gramophone, 1987.

==  Vidi još  ==

*{{eng icon}} {{fra icon}} [http://www.humanities.mcmaster.ca/~dclark/documents/rememberingJD/Derrida.I%20am%20at%20war%20with%20myself2.pdf Zadnji intervju, [[Le Monde]], 19. kolovoza, 2004.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171215110348/http://www.humanities.mcmaster.ca/~dclark/documents/rememberingJD/Derrida.I%20am%20at%20war%20with%20myself2.pdf |date=15. prosinca 2017. }}

== Izvori ==
{{Izvori}}
==Vanjske poveznice ==
*{{eng icon}} [http://hydra.humanities.uci.edu/derrida/ Derrida online]
*{{eng icon}} [http://plato.stanford.edu/entries/derrida/#WorDer Stanford Encyclopedia of Philosophy]
*{{hr icon}}  [https://archive.today/20050116062759/http://www.zarez.hr/140/zariste6.htm Judith Butler: In memoriam Jacques Derrida (Zarez, 2004.)]
*{{eng icon}} [http://query.nytimes.com/gst/fullpage.html?res=9E01E0DA133BF933A25753C1A9629C8B63&amp;pagewanted=1 Jonathan Kendall: Jacques Derrida, Abstruse Theorist, Dies at 74]

{{Suvremeni zapadni filozofi}}

{{GLAVNIRASPORED:Derrida, Jacques}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]
[[Kategorija:Fenomenolozi]]
[[Kategorija:Moderna filozofija]]</text>
      <sha1>eeem6lexqdribqopamn2kberh2s6fj6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Plavac (kamen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>286398</id>
    <revision>
      <id>7447827</id>
      <parentid>7338633</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:53:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Tefra|Tefra]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447827</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2292" sha1="sk26vt4ymuiitzx5em7zrcopeocdr4g" xml:space="preserve">[[Datoteka:Teidepumice.jpg|right|thumb|Primjerak vrlo poroznog plavca s [[vulkan]]a [[Teide]] na [[Kanarski otoci|Kanarskim otocima]].]]
'''Plavac''' je laka, bijela, crna ili siva, izvanredno šuplja i spužvasta stijena vulkanskog porijekla, kiselog ili srednjekiselog sastava čija je gustoća zbog mjehuraste strukture manja nego od [[voda|vode]]. Mjehurasta piroklastično ekstruzivna [[magmatske stijene|magmatska stijena]] sadrži [[riolit]], [[trahit]] i [[fonolit]].

== Svojstva ==
Plavac kao ekstruzivna stijena nastaje pri erupciji [[vulkan]]a pri čemu dolazi do naglog izbačaja pregrijane magmatske stijene koja je bila pod ekstremnim pritiskom. Neobična pjenasta struktura je rezultat istovremenog naglog hlađenja i naglog pada pritiska. Nagli pad pritiska stvara mjehuriće tako što umanjuje [[topljivost]] plinova (uključujući i vodu i CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) koji se nalaze u lavi, što uzrokuje izbijanje mjehurića iz stijene (slično mjehurićima CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; koji nastaju kada se naglo otvori boca s gaziranim napitkom). Lava se brzo stvrdnjava, a mjehurići ostaju zarobljeni unutar stijene.

Plavac je zbog načina nastanka vrlo lagan i ponekad se rabi za proizvodnju laganih [[beton]]a. Ako se erupcija u kojoj nastaje dogodi pod vodom, zbog činjenice što plavac pluta na vodi, ponekad radi velike smetnje trgovačkim brodovima time što u velikim količinama pluta na uobičajenim trgovačkim rutama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://phys.org/news/2014-04-underwater-volcano-huge-islands-disrupts.html |title=Underwater volcano creates huge floating islands of rock, disrupts shipping |work=phys.org |language=en |accessdate=2020-12-17}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Pumice on 20 dollars thumb.jpg|thumb|levo|200px|Plavac ima vrlo malu gustoću]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Pumice}}
* [http://blogs.smh.com.au/science/archives/2007/01/nsw_to_become_the_pumiced_land.html NSW to become the pumiced land] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100531082827/http://blogs.smh.com.au/science/archives/2007/01/nsw_to_become_the_pumiced_land.html |date=31. svibnja 2010. }} Retrieved [[2007-01-28]].

{{mrva-geol}}

[[Kategorija:Vulkanologija]]
[[Kategorija:Magmatske stijene]]
[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]
[[Kategorija:Tefra]]</text>
      <sha1>sk26vt4ymuiitzx5em7zrcopeocdr4g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447845</id>
      <parentid>7447827</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:27:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Industrijski minerali]]; +[[Kategorija:Petrologija magmatskih stijena]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447845</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2375" sha1="bua4exqills29u5way4iadh5b19bbw7" xml:space="preserve">[[Datoteka:Teidepumice.jpg|right|thumb|Primjerak vrlo poroznog plavca s [[vulkan]]a [[Teide]] na [[Kanarski otoci|Kanarskim otocima]].]]
'''Plavac''' je laka, bijela, crna ili siva, izvanredno šuplja i spužvasta stijena vulkanskog porijekla, kiselog ili srednjekiselog sastava čija je gustoća zbog mjehuraste strukture manja nego od [[voda|vode]]. Mjehurasta piroklastično ekstruzivna [[magmatske stijene|magmatska stijena]] sadrži [[riolit]], [[trahit]] i [[fonolit]].

== Svojstva ==
Plavac kao ekstruzivna stijena nastaje pri erupciji [[vulkan]]a pri čemu dolazi do naglog izbačaja pregrijane magmatske stijene koja je bila pod ekstremnim pritiskom. Neobična pjenasta struktura je rezultat istovremenog naglog hlađenja i naglog pada pritiska. Nagli pad pritiska stvara mjehuriće tako što umanjuje [[topljivost]] plinova (uključujući i vodu i CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;) koji se nalaze u lavi, što uzrokuje izbijanje mjehurića iz stijene (slično mjehurićima CO&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt; koji nastaju kada se naglo otvori boca s gaziranim napitkom). Lava se brzo stvrdnjava, a mjehurići ostaju zarobljeni unutar stijene.

Plavac je zbog načina nastanka vrlo lagan i ponekad se rabi za proizvodnju laganih [[beton]]a. Ako se erupcija u kojoj nastaje dogodi pod vodom, zbog činjenice što plavac pluta na vodi, ponekad radi velike smetnje trgovačkim brodovima time što u velikim količinama pluta na uobičajenim trgovačkim rutama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://phys.org/news/2014-04-underwater-volcano-huge-islands-disrupts.html |title=Underwater volcano creates huge floating islands of rock, disrupts shipping |work=phys.org |language=en |accessdate=2020-12-17}}&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Pumice on 20 dollars thumb.jpg|thumb|levo|200px|Plavac ima vrlo malu gustoću]]

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Pumice}}
* [http://blogs.smh.com.au/science/archives/2007/01/nsw_to_become_the_pumiced_land.html NSW to become the pumiced land] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100531082827/http://blogs.smh.com.au/science/archives/2007/01/nsw_to_become_the_pumiced_land.html |date=31. svibnja 2010. }} Retrieved [[2007-01-28]].

{{mrva-geol}}

[[Kategorija:Vulkanologija]]
[[Kategorija:Magmatske stijene]]
[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]
[[Kategorija:Tefra]]
[[Kategorija:Industrijski minerali]]
[[Kategorija:Petrologija magmatskih stijena]]</text>
      <sha1>bua4exqills29u5way4iadh5b19bbw7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jacques Lacan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>291407</id>
    <revision>
      <id>7447447</id>
      <parentid>7170131</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:40:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447447</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9087" sha1="l7prpa6y713bbs3dzd257g8nzw1rqzl" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija |
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]] |
| slika           = Jacques Lacan.jpg
| opis_slike      = 
| ime             = Jacques Marie Émile Lacan |
| rođenje         = [[13. travnja]] [[1901.]] 
| mjesto_rođenja  = [[Pariz]], [[Francuska]]
| smrt            = [[9. rujna]] [[1981.]]
| mjesto_smrti    = [[Pariz]], [[Francuska]] |
| škola_tradicija = [[psihoanaliza]], [[strukturalizam]] |
| glavni_interesi = [[psihoanaliza]] |
| poznate_ideje   = [[stadij ogledala]], [[realno]], [[imaginarno]], [[simbolično]] |
| utjecaji        = [[Gaëtan Gatian de Clérambault]], [[Sigmund Freud]], [[Georg Wilhelm Friedrich Hegel]], [[Martin Heidegger]],  [[Karl Jaspers]], [[Alexandre Kojève]], [[Claude Lévi-Strauss]], [[Ferdinand de Saussure]], [[Henri Wallon]] |
| utjecao_na = [[Louis Althusser]], [[Alain Badiou]], [[Judith Butler]], [[Félix Guattari]], [[Luce Irigaray]], [[Julia Kristeva]],  [[Ernesto Laclau]], [[Jacques-Alain Miller]], [[Slavoj Žižek]], Ljubljansku školu psihoanalize |
}}

'''Jacques Marie Émile Lacan''' ([[Pariz]], [[13. travnja]] [[1901.]] – Pariz, [[9. rujna]] [[1981.]]), francuski [[psihoanaliza|psihoanalitičar]] i [[Psihijatrija|psihijatar]]. Dao je značajan doprinos psihoanalizi i filozofiji te je nazivan najkontroverznijim psihoanalitičarem nakon [[Sigmund Freud|Freuda]]. Od 1953. do 1980., u Parizu je održavao godišnje seminare koji su 1960-ih i 1970-ih godina utjecali na francuske intelektualce, naročito na [[Poststrukturalizam|poststrukturaliste]]. Radeći interdisciplinarno i na tragu Freuda, bavio se pitanjima [[nesvjesno]]g, [[strah od kastracije|straha od kastracije]], [[ego|ega]], identifikacije i jezika kao subjektivne percepcije. Lacanove ideje su značajno utjecale na kritičku teoriju [[Frankfurtska škola|Frankfurtske škole]], [[teorija književnosti|teoriju književnosti]], francusku filozofiju 20. stoljeća, [[sociologija|sociologiju]], [[feministička teorija|feminističku teoriju]] i kliničku psihoanalizu.

==Biografija==
Diplomirao je medicinu, a specijalizirao neurologiju i psihijatriju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Lacan, Jacques |url=https://enciklopedija.hr/clanak/35016 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=15. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; Prve tekstove objavljuje već kasnih 1920-ih, tijekom studija psihijatrije. Doktorira 1932. tezom o paranoidnoj psihozi u relacijama s ličnosti (''De la psychose paranoïaque dans ses rapports avec la personnalité''). Ključno za njegovo formiranje kao interdisciplinarnog mislioca je razdoblje 1930-ih. U to vrijeme puno piše i objavljuje, kreće se u krugu pariških [[Nadrealizam|nadrealista]] i [[Dadaizam|dadaista]], počinje učiti praktičnu psihoanalizu uz [[Rudolph Lowenstein|Rudolpha Lowensteina]] (kojega je licencirao Freud), pohađa seminare o [[Hegel]]ovoj [[Fenomenologija duha|Fenomenologiji duha]] i prvi put predstavlja teoriju stadija zrcala na međunarodnoj konferenciji društva psihoanalitičara (Marienbad, 1936). Raznoliki interesi iz područja psihoanalize, psihijatrije, filozofije, umjetnosti i književnosti odredili su kasniji Lacanov intelektualni put.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;[https://plato.stanford.edu/archives/win2016/entries/lacan/ Johnston, Adrian, ''Jacques Lacan'', The Stanford Encyclopedia of Philosophy, Winter 2016 Edition, Edward N. Zalta (ur.)] (pristupljeno 15. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Iduće desetljeće je manje plodno - [[Drugi svjetski rat]] donosi prekid njegovog psihoanalitičkog rada, kao i rada s Lowensteinom koji 1939. odlazi u rat.&lt;ref&gt;[http://www.lacan.com/rolleyes.htm Lacan.com, ''Chronology''] (pristupljeno 15. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; Tijekom rata boravi pet tjedana u Velikoj Britaniji, i upoznaje tamošnje prakse ratne psihijatrije, čije će karakteristike opisati 1947. u djelu “Britanska psihijatrija i rat&quot;. Do kraja 1940-ih će napisati još niz radova koji će kasnije ući i u njegovu kapitalnu zbirku predavanja i članaka [[Spisi (Lacan)|Spisi]] (Écrits, 1966).&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

Od 1953. do 1980. u Parizu održava glasovite seminare koji su bitno utjecali na teoriju i kliničku praksu psihoanalize, i na čitav pariški kulturni krug. Seminari su kasnije izdavani kao knjige, uz bitan angažman i uredništvo njegovog učenika [[Jacques-Alain Miller|Jacquesa-Alaina Millera]]. Pedesetih godina dolazi do razilaženja u Pariškom društvu psihoanalitičara (La Société Psychoanalytique de Paris) te ga 1953. napušta grupa starijih članova, među njima i Lacan. Utemeljuju vlastito društvo “Société Française de Psychanalyse” (SFP). No, međunarodno udruženje psihoanalitičara (IPA) ne priznaje SFP, dobrim dijelom jer ne odobrava flekisbilno trajanje Lacanovih sesija s pacijentima. Lacan zbog toga napušta SFP i 1964. osniva vlastitu psihoanalitičku školu “École freudienne de Paris” (EFP) koja djeluje u Parizu sve do 1980. Škola zagovara povratak Freudu, i njegovo radikalno čitanje u kontekstu napretka znanosti.

Zadnje tekstove napisao je na proljeće 1981. 

==Djela (nepotpun popis)==
====Izvorni naslovi====
&lt;div style=&quot;height: 200px; overflow: auto; padding: 3px; border:1px solid #AAAAAA; reflist4&quot; &gt;
* Le stade du miroir. Théorie d'un moment structurant et génétique de la constitution de la réalité, conçu en relation avec l'expérience et la doctrine psychanalytique (napisano 1936.)
* La famille: le complexe, facteur concret de la psychologie familiale. Les complexes familiaux en pathologie, 1938.
* La psychiatrie anglaise et la guerre, 1947.
* L'agressivité en psychanalyse, 1948.
* Le stade du miroir comme formateur de la fonction du JE, telle qu'elle nous est révélée dans l'expérience analytique, 1949.
* Some reflections on the Ego, 1951. 
* Le mythe individuel du névrosé ou Poésie et Vérité dans la névrose, 1953.
* Lettre à [[Rudolph Loewenstein]], 1953.
* Le séminaire, Livre I: Les écrits techniques de [[Freud]], 1953-1954 (tekst priredio [[Jacques-Alain Miller]]), izdano u Parizu 1975.
* Le séminaire, Livre II: Le moi dans la théorie de Freud et dans la technique de la psychanalyse, 1954-1955, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu 1978.
* Traduction d'un texte de [[Martin Heidegger|M. Heidegger]]: Logos, 1956.
* S W. Granoffom: Fetishism: the Symbolic, the Imaginary and the Real, Perversions: Psychodynamics and Therapy, New York, 1956.
* Le séminaire, Livre III: Les psychoses, 1955-1956, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu 1981.
* La psychanalyse et son enseignement, 1957.
* L'instance de la lettre dans l'inconscient ou la raison depuis Freud, 1957
* Le séminaire, Livre IV: La relation d'objet, 1956-1957, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu 1994.
* Jeunesse de Gide ou la lettre et le désir, Critique, 1958
* Die Bedeutung des Phallus (La signification du phallus) Institut Max Planck, [[München]], 1958
* Le séminaire, Livre V: Les formations de l'inconscient, 1957-1958, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu, 1998.
* Le séminaire, Livre VI: Le désir et son interprétation, 1958-1959, neobjavljeno
* Le séminaire, Livre VII: L'Ethique de la psychanalyse, 1959-1960, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu 1986.
* [[Maurice Merleau-Ponty]], 1961.
* Le séminaire, Livre VIII: Le transfert, 1960-1961, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu 1991.
* [[Kant]] avec [[Markiz de Sade|Sade]], objavljeno 1963.
* Le séminaire, Livre IX: L'Identification, 1961-1962, neobjavljeno
* Le séminaire, Livre X: L'Angoisse, 1962-1963, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu 2004.
* Le séminaire, Livre XI: Les quatre concepts fondamentaux de la psychanalyse, 1964, (tekst priredio Jacques-Alain Miller), izdano u Parizu 1973.
* Hommage à [[Marguerite Duras]], du ravissement de Lol V. Stein, 1965.
* Le séminaire, Livre XII: Problèmes cruciaux pour la psychanalyse, 1964-1965, neobjavljeno
* La science et la vérité (Seminar XIII), 1966
* Intervention au Collège de Médecine sur: &quot;La place de la psychiatrie dans la médecine&quot;, objavljeno 1967.
* Le séminaire, Livre XIII: L'Objet de la psychanalyse, 1965-1966, neobjavljeno 
* ÉCRITS, Paris, 1966.
&lt;/div&gt;
====Prevedeno na hrvatski====
* Prepiska: [[Louis Althusser]] - Jacques Lacan (pr. Ljiljana Filipović)
* Kant sa Sadeom (pr. Tomislav Medak) 
* Par ili nepar: onkraj intersubjektiviteta (pr. Željka Matijašević)
* U ime Oca (pr. Zora Suton, Europski glasnik, 2007.)
* Paradoksi etike ili: Jesi li djelovao u skladu sa svojom željom? (pr. [[Mario Kopić]], Tvrđa, 2013.)
* Etika psihoanalize (pr. [[Mladen Kozomara]]. 1986.) 
* Četiri temeljna pojma psihoanalize: XI seminar (pr. Mirjana Vujanić-Lednicki, 1986.)

==Vidi još==
* [[Tristan Tzara]]
* [[Andre Breton]]
* [[Jean-Paul Sartre]]
* [[Simone de Beauvoir]]
* [[Maurice Merleau-Ponty]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Lacan, Jacques}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Francuski znanstvenici]]
[[Kategorija:Psihijatri]]</text>
      <sha1>l7prpa6y713bbs3dzd257g8nzw1rqzl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Pršinac</title>
    <ns>0</ns>
    <id>293604</id>
    <revision>
      <id>7447826</id>
      <parentid>7444446</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:53:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Tefra|Tefra]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447826</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7040" sha1="p4t4v9c9wqtto8ib3x8skwx8ntwoits" xml:space="preserve">{{preusmjerava|Tuf|nenaseljeni [[otočić]] koji je dio [[Vrsarsko otočje|Vrsarskog otočja]]|[[Tuf (otok)]]}}
[[Datoteka:Welded tuff at Golden Gate in Yellowstone.JPG|thumb|right|250px|]]
[[Datoteka:HoleInTheWallTuff.JPG|thumb|right|250px|]]
'''Pršinac''' ili '''tuf''' (tal. tufo od lat. tofus) je vrsta [[sedimentne stijene]] vulkanskog podrijetla. Nastaje taloženjem te sljepljivanjem sitnijeg [[vulkanoklastični sedimenti|vulkanoklastičnog]] materijala poput [[vulkanski pepeo|vulkanskog pepela]]. Zbog toga ju nalazimo oko ugaslih i aktivnih [[vulkan]]a. Ime su dobili po [[Italija|talijanskoj]] riječi &quot;''tufo''&quot; – meka, rastresita, pjeskovita masa ([[stijena]]). Iako je ime izvedeno od riječi prhak, ovaj je kamen čvrst. Može se javiti u [[sloj]]evima, ali i kao masivna stijena. 

Pršinac je izgrađen od uglastih fragmenata [[stijena]], [[mineral]]a i/ili od fragmenata [[vulkansko staklo|vulkanskog stakla]].

Na temelju sadržaja fragmenata [[staklo|stakla]], kristalastih stijena ili fragmenata minerala, postoji nekoliko tipova pršinca:
*vitroklastični
*litoklastični
*kristaloklastični
*mješoviti.

Vezivanje pršinca najčešće se vrši zbijanjem [[čestica]] pod tlakom viših masa. Vrlo se često, međutim, može dogoditi, da se vezivanje vrši sljepljivanjem čestica zbog prelijevanja pršinca novopridošlom [[lava|lavom]] (ovako se vezuju [[ignimbrit]]i, specijalna vrsta pršinca).
Spada u grupu [[kisele stijene|kiselih stijena]], struktura mu je [[klastičnost|klastična]], [[tekstura]] mu je masivna. Zbog toga je često piroklastičan. Zbog toga je pomiješan te sadrži viši ili niži udio sedimentnih sastojaka. Takve stijene nazivamo [[tufiti]]ma.

== Nalazišta u Hrvatskoj ==
Južno od [[Rogaška Slatina|Rogaške Slatine]] preko [[Hum na Sutli|Huma na Sutli]], [[Lepoglava|Lepoglave]], [[Varaždinske Toplice|Varaždinskih Toplica]] do [[Slanje|Slanja]] proteže se [[rasjedna zona]] koja je u geološkoj literaturi poznata kao &quot;Zona pršinaca&quot;. Prema zapadu nastavlja se u [[Smrekovečki rasjed]], koji je smatran istočnim nastavkom [[Perijadranski lineament|Perijadranskog lineamenta]]. Postoji i kratka rasjedna zona na jugozapadnim padinama [[Ravna gora (planina u Hrvatskom zagorju)|Ravne gore]] kod [[Strupari|Strupara]] u sjeverozapadnoj Hrvatskoj na kojoj su zapažene pojave [[andezit]]a i pršinaca.

[[Kalcij]]sko-[[Alkalijske zemlje|alkalijska]] vulkanska aktivnost [[donji miocen|donjomiocenske]] starosti koja je bila raširena uzduž istočnog segmenta perijadranskog lineamenta u jugoistočnoj Sloveniji i sjeverozapadnoj Hrvatskoj pogodovala je nastanku [[vulkanske stijene|vulkanskih stijena]], [[andezit]]a i njihovih pršinaca, odnosno materijala za [[taloženje]] pršinaca te je imao utjecaj pri taloženju [[maceljski pješčenjak|maceljskih pješčenjaka]]. Iako je [[miocen|donjomiocenski]] [[vulkanizam u Hrvatskoj|vulkanizam]] pogodovao ovome, prijašnji radovi (Anić 1957.) datiraju andezitne vulkanske erupcije u Hrvatskom zagorju u [[srednji miocen|srednjomiocensku]], [[torton]]sku starost. Magdalenić i drugi su tortonsku starost [[efuziv]]a i pršinaca na području [[Bednja]]-[[Ivanec]]-[[Vinica]] potvrdili 1959. godine. Golub i Brajdić su 1969. utvrdili analizom piroklastičnih stijena kod [[Donje Jesenje|Donjeg Jesenja]] gdje je kamenolom pršinca, koji se nalazi u bazi maceljskih pješčenjaka, da su dvije osnovne vrste stijena prisutne ondje, vitroklastični i vitrokristaloklastični pršinci. Pretpostavili su da su pršinci [[Interkalacija|interkalirani]] u [[lapor]]e te da su [[oligocen]]ske starosti kao i tamošnji lapori. Smatrali su da je pojava tamošnjih pršinaca u svezi s pojavom mladih neutralnih do kiselih eruptiva. Brajdić je zaključio da su piroklastiti u donjojesenjskom kamenolomu pršinca piroklastiti dobro uslojeni i homogene teksture. Bojanić i dr. su 1978. ustanovili istražujući uzorke na usjecima ceste [[Đurmanec]]-[[Podlehnik]] rasprostranjenost tufitnih [[pješčenjak]]a. Šimunići su 1978. opisujući maceljskih pješčenjaka kod Trakošćana opisali pršince koji se nalaze kao proslojci i leće unutar pješčenjaka te te naslage svrstali u [[burdigal]] ([[egenburg]]).

[[Mijo Kišpatić]] se bavio mlađim eruptivnim kamenjem u ovom dijelu Hrvatske te je uz eruptive spomenuo pršince, pješčenjake i fosilni sastav.

== Primjena ==
Zbog čvrstoće se primjenjuje u građevinarstvu. Od pršinca se pravi [[žbuka]] koja se pod utjecajem vode stvrdnjava. Odatle i ime ''pucolana'', prema tal. gradu [[Puzzola|Puzzoli]], odakle se osobito dobavlja.

Pršincem se čovjek služi od pretpovijesnih vremena. [[Megalitska kultura|Megalitske]] kulture služile su se pršincem za velike građevine. [[Moai]] na Uskršnjem otoku izrađeni su od crvenkasto- tamnosmeđeg pršinca. U prošlosti su se koristile i [[opeka|opeke]] od pršinca.
Erozijsko djelovanje kiše i vjetrova oblikovalo je od pršinca jedno od najljepših djela prirode, [[kapadokijski šeširi|kapadokijske šešire]] u Turskoj, tuljke, stošce i tvorevine nalik ogromnim gljivama. Zbog lakoće obrade, tamošnji je pršinac ugrađen u desetine crkava, stambenih objekata, a u novije vrijeme trgovinica i ugostiteljskih objekata.

== Vanjske poveznice ==
* https://enciklopedija.hr/clanak/50845 pršinac, Hrvatska enciklopedija
* http://www.hrleksikon.info/definicija/prsinac.html pršinac, Hrvatski leksikon
* http://hrvatski.enacademic.com/13041/pršinac {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170707200311/http://hrvatski.enacademic.com/13041/pr%C5%A1inac |date=7. srpnja 2017. }}
* http://onlinerjecnik.com/rjecnik/komentari/509184 pucolana, Online rječnik
* http://www.gradimo.hr/clanak/vapnenopjescani-kamen/12727 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160305150325/http://www.gradimo.hr/clanak/vapnenopjescani-kamen/12727 |date=5. ožujka 2016. }} Vapnenopješčani kamen, gradimo.hr
* https://sites.google.com/site/hrvatskislovar/srpsko-hrvatski-recnik/t/truhloca {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160312084647/https://sites.google.com/site/hrvatskislovar/srpsko-hrvatski-recnik/t/truhloca |date=12. ožujka 2016. }} truhloća- - Hrvatsko jugosfersko srbski slovar, pripremio mr. sci. Željko Šikić dipl.ing.
* http://www.pticica.com/slike/kapadokijski-sesiri/824734 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304122350/http://www.pticica.com/slike/kapadokijski-sesiri/824734 |date=4. ožujka 2016. }} Kapadokijski šeširi, Ptičica
* http://bib.irb.hr/datoteka/402063.EANDEZITNE_VULKANSKE_BOMBE_U_MIOCENSKIM_NASLAGAMA_RAVNE_GORE_U_SJEVEROZAPADNOJ_HRVATSKOJ.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160315132753/http://bib.irb.hr/datoteka/402063.EANDEZITNE_VULKANSKE_BOMBE_U_MIOCENSKIM_NASLAGAMA_RAVNE_GORE_U_SJEVEROZAPADNOJ_HRVATSKOJ.pdf |date=15. ožujka 2016. }} Andezitne vulkanske bombe u miocenskim naslagama Ravne gore u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Darko Dudjak, Rudarsko-geološko-naftni fakultet Zagreb

[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]
[[Kategorija:Tefra]]</text>
      <sha1>p4t4v9c9wqtto8ib3x8skwx8ntwoits</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tanajske ploče</title>
    <ns>0</ns>
    <id>298161</id>
    <revision>
      <id>7447772</id>
      <parentid>7195863</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:25:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Rusija|Prapovijesna Rusija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447772</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3647" sha1="j6i3tazamhzpz8osn9mm3yapo0xbkdh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Horovathos.jpg|mini|desno|200px|&lt;center&gt;Tanajske ploče]]
'''Tanajske ploče''' su dva [[Kamen|epigrafska]] natpisa iz [[3. stoljeće|3. stoljeća]] koje je [[1853.]] godine pronašao [[Rusi|ruski]] arheolog [[Pavel Mihailovič Leontjev]] u gradu [[Azov]]u u [[Rusija|Rusiji]] koji se tada zvao Tanais. Danas se čuvaju u muzeju [[Ermitaž]] u [[Sankt-Peterburg]]u. Ploče su spomen-ploče postavljene prilikom građevinskih radova u gradu. U njima se spominju osobna imena ''Horoúathos'', ''Horoáthos'' i ''Horóathos'' (&lt;tt&gt;Χορούαθ[ος], Χοροάθος, Χορόαθος&lt;/tt&gt;) za koja se vjeruje da su [[antroponim]]i hrvatskoga imena poput današnjih osobnih imena Hrvatin ili Hrvoje. U jednom od natpisa ''Horoáthos'' (&lt;tt&gt;Χοροάθος&lt;/tt&gt;) se spominje kao sin od Sandarza što je [[Iranski jezici|iransko ime]]. Zbog toga postoje snažne naznake da su [[Hrvati]] tada bili [[Iranski narodi|iranski narod]] koji se u nadolazećim stoljećima [[Slavenizacija|poslavenio]] kao i to da je etnonim ''Hrvat'' [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranskog podrijetla]].

== Tanajske ploče i identitet Hrvata ==
Još pred više od dva stoljeća, na [[Sveučilište u Zagrebu#Povijest|Kraljevskoj akademiji]] u [[Zagreb]]u ([[1797.]]), tragom [[Plinije Stariji|Plinijeve]] teze (»Na rijeci Tanaisu stanuju [[Sarmati]], potomci, kaže se, [[Medijci|Medijaca]], i sami razgranjeni na mnoge rodove«, Hist. nat. 6, 7), [[Josip Mikoczy-Blumenthal]] ([[1734.]] – [[1800.]]), jedan od pionira hrvatske »kritičke povjesnice«, obranio je doktorsku tezu o podrijetlu [[Stari vijek|starovjekovnih]] [[Hrvati|Hrvata]] od [[Medijci|Medijaca]] iz zapadnoga [[Iran]]a, koji su potom jezično [[Slavenski jezici|slavizirani]] u [[Europa|Europi]]. Nakon uspostave [[Kraljevina Jugoslavija|prve Jugoslavije]] ([[1918.]]), ova je »nepodobna« disertacija iz Arhiva [[JAZU]] uklonjena i bez traga »nestala«. Ipak, još početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], usuprot plitkih povjesnih temelja slavistike, tanajska su svjedočanstva položila čvršće temelje tzv. [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranske teorije]]. Naime, glede činjenice, da je ime Horoat-Horvat bilo [[Iranski jezici|iransko]] i cijela etnička sredina, iz koje je proizašlo, također iranska, među povjesničarima i filolozima postupno sve više prevladavalo je mišljenje, da je negdje u blizini u porječju [[Don]]a i na obalama [[Crno more|Crnog mora]] moralo stanovati [[Iranski narodi|iransko]] pleme [[Podrijetlo Hrvata|Protohrvata]].&lt;ref&gt;Prof. dr. sc. [[Ivan Biondić]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/biondi-ivan/7209-tanajske-ploe-europski-identitet-hrvata.html , Zmaj od Tanaisa, hkv.hr] (pristupljeno 25. srpnja 2011.), s [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Udruge_i_društva#Hrvatsko_kulturno_vije.C4.87e_-_hakave.org|dopusnicom]]&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
{{wikisource|Tanajske ploče}}
* [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata]]
* [[Behistunski natpisi]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{hrv icon}} [http://www.scribd.com/doc/28787694/Javni-natpisi-s-dviju-mramornih-plo%C4%8Da-iz-gr%C4%8Dkog-grada-Tanaisa-na-u%C5%A1%C4%87u-Dona-u-Azovsko-more &quot;Javni natpisi s dviju mramornih ploča iz grčkog grada Tanaisa na ušću Dona u Azovsko more&quot;, dr. Ante Škegro]
*{{eng icon}} [https://hrcak.srce.hr/clanak/35393 &quot;Two public inscriptions from the Greek colony of Tanais at the mouth of the Don river on the Sea of Azov&quot;, dr. Ante Škegro] 

[[Kategorija:Arheološki artefakti]]
[[Kategorija:Arheologija u Rusiji]]
[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]
[[Kategorija:Prapovijesna Rusija]]</text>
      <sha1>j6i3tazamhzpz8osn9mm3yapo0xbkdh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447773</id>
      <parentid>7447772</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:26:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Rusija|Prapovijesna Rusija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447773</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3612" sha1="lz5ka7qcoay87cihllpetdiskyhq09v" xml:space="preserve">[[Datoteka:Horovathos.jpg|mini|desno|200px|&lt;center&gt;Tanajske ploče]]
'''Tanajske ploče''' su dva [[Kamen|epigrafska]] natpisa iz [[3. stoljeće|3. stoljeća]] koje je [[1853.]] godine pronašao [[Rusi|ruski]] arheolog [[Pavel Mihailovič Leontjev]] u gradu [[Azov]]u u [[Rusija|Rusiji]] koji se tada zvao Tanais. Danas se čuvaju u muzeju [[Ermitaž]] u [[Sankt-Peterburg]]u. Ploče su spomen-ploče postavljene prilikom građevinskih radova u gradu. U njima se spominju osobna imena ''Horoúathos'', ''Horoáthos'' i ''Horóathos'' (&lt;tt&gt;Χορούαθ[ος], Χοροάθος, Χορόαθος&lt;/tt&gt;) za koja se vjeruje da su [[antroponim]]i hrvatskoga imena poput današnjih osobnih imena Hrvatin ili Hrvoje. U jednom od natpisa ''Horoáthos'' (&lt;tt&gt;Χοροάθος&lt;/tt&gt;) se spominje kao sin od Sandarza što je [[Iranski jezici|iransko ime]]. Zbog toga postoje snažne naznake da su [[Hrvati]] tada bili [[Iranski narodi|iranski narod]] koji se u nadolazećim stoljećima [[Slavenizacija|poslavenio]] kao i to da je etnonim ''Hrvat'' [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranskog podrijetla]].

== Tanajske ploče i identitet Hrvata ==
Još pred više od dva stoljeća, na [[Sveučilište u Zagrebu#Povijest|Kraljevskoj akademiji]] u [[Zagreb]]u ([[1797.]]), tragom [[Plinije Stariji|Plinijeve]] teze (»Na rijeci Tanaisu stanuju [[Sarmati]], potomci, kaže se, [[Medijci|Medijaca]], i sami razgranjeni na mnoge rodove«, Hist. nat. 6, 7), [[Josip Mikoczy-Blumenthal]] ([[1734.]] – [[1800.]]), jedan od pionira hrvatske »kritičke povjesnice«, obranio je doktorsku tezu o podrijetlu [[Stari vijek|starovjekovnih]] [[Hrvati|Hrvata]] od [[Medijci|Medijaca]] iz zapadnoga [[Iran]]a, koji su potom jezično [[Slavenski jezici|slavizirani]] u [[Europa|Europi]]. Nakon uspostave [[Kraljevina Jugoslavija|prve Jugoslavije]] ([[1918.]]), ova je »nepodobna« disertacija iz Arhiva [[JAZU]] uklonjena i bez traga »nestala«. Ipak, još početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]], usuprot plitkih povjesnih temelja slavistike, tanajska su svjedočanstva položila čvršće temelje tzv. [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata|iranske teorije]]. Naime, glede činjenice, da je ime Horoat-Horvat bilo [[Iranski jezici|iransko]] i cijela etnička sredina, iz koje je proizašlo, također iranska, među povjesničarima i filolozima postupno sve više prevladavalo je mišljenje, da je negdje u blizini u porječju [[Don]]a i na obalama [[Crno more|Crnog mora]] moralo stanovati [[Iranski narodi|iransko]] pleme [[Podrijetlo Hrvata|Protohrvata]].&lt;ref&gt;Prof. dr. sc. [[Ivan Biondić]]: [http://www.hkv.hr/izdvojeno/vai-prilozi/a-b/biondi-ivan/7209-tanajske-ploe-europski-identitet-hrvata.html , Zmaj od Tanaisa, hkv.hr] (pristupljeno 25. srpnja 2011.), s [[Wikipedija:Dopuštenja_za_korištenje_sadržaja/Udruge_i_društva#Hrvatsko_kulturno_vije.C4.87e_-_hakave.org|dopusnicom]]&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
{{wikisource|Tanajske ploče}}
* [[Iranska teorija o podrijetlu Hrvata]]
* [[Behistunski natpisi]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*{{hrv icon}} [http://www.scribd.com/doc/28787694/Javni-natpisi-s-dviju-mramornih-plo%C4%8Da-iz-gr%C4%8Dkog-grada-Tanaisa-na-u%C5%A1%C4%87u-Dona-u-Azovsko-more &quot;Javni natpisi s dviju mramornih ploča iz grčkog grada Tanaisa na ušću Dona u Azovsko more&quot;, dr. Ante Škegro]
*{{eng icon}} [https://hrcak.srce.hr/clanak/35393 &quot;Two public inscriptions from the Greek colony of Tanais at the mouth of the Don river on the Sea of Azov&quot;, dr. Ante Škegro] 

[[Kategorija:Arheološki artefakti]]
[[Kategorija:Arheologija u Rusiji]]
[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]</text>
      <sha1>lz5ka7qcoay87cihllpetdiskyhq09v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rada Borić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>298221</id>
    <revision>
      <id>7447957</id>
      <parentid>7295866</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447957</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10913" sha1="dhrj4bka1s8cudz8z40zmf9v2qtfl20" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime                 = Rada Borić
|slika               = Rada Borić, M crop.jpg
|veličina            = 250px
|datum rođenja       = [[11. rujna]] [[1951.]]
|mjesto rođenja      = [[Zagreb]]
|stranka             = {{bull}}[[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]] (od 2016.)&lt;br&gt;{{bull}}[[Možemo!]]
|mandat_kraj         = danas
|položaj             = Zastupnica u [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|10.]] i [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|11. sazivu]] Sabora
|mandat_start        = 22. srpnja 2020.
}}[[Datoteka:Zagreb freedom of the press protest 20160503 DSC 4402.JPG|mini|Rada Borić, prosvjed za slobodu medija (Zagreb, 2016.)]]
[[Datoteka:One Billion Rising, Zagreb, Croatia 2022 (Photo 02).png|mini|Intervju za medije na manifestaciji [[Milijarda ustaje]] u Zagrebu 2022. godine]]
'''Rada Borić''' ([[Zagreb]], [[11. rujna]] [[1951.]]) hrvatska je [[feminizam|feministkinja]], ženska i mirovna aktivistkinja, sveučilišna profesorica te lektorica. Jedna od osnivačica [[Centar za ženske studije|Centra za ženske studije]] u Zagrebu (1995.), suosnivačica stranke [[Nova ljevica (Hrvatska)|Nova ljevica]] (2016.), članica koalicije [[Možemo!]], zastupnica i novoizabrana zastupnica u [[Skupština Grada Zagreba|Skupštini Grada Zagreba]] (2017. – 2021.), zastupnica u [[Hrvatski sabor|Hrvatskom saboru]] (2020.).

== Životopis ==
Rođena je u Zagrebu. Osnovnu školu i gimnaziju završila je u [[Koprivnica|Koprivnici]]. Diplomirala je hrvatski jezik i književnost i komparativnu književnost na zagrebačkom [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]], na kojemu je završila i poslijediplomski studij književnosti. Bila je dugogodišnja [[lektor]]ica [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]], [[hrvatska književnost|književnosti]] i kulture na [[sveučilište u Helsinkiju|Sveučilištu]] u [[Helsinki]]ju,&lt;ref name=&quot;Ured&quot;&gt;[http://www.ured-ravnopravnost.hr/page.php?id=219 Vlada RH - Ured za ravnopravnost] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070723111544/http://ured-ravnopravnost.hr/page.php?id=219 |date=23. srpnja 2007. }} Prvi finsko-hrvatski i hrvatsko-finski rječnik s imenicama i u ženskom rodu, pristupljeno 20. prosinca 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://arhiva.net.hr/kultura/page/2007/02/06/0426006.html Net.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210305183631/https://net.hr/magazin/zdravlje/0426006-html/ |date=5. ožujka 2021. }} Puhutteko kroaattia?, pristupljeno 20. prosinca 2010.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nomen.hr/index.php?rand=187&amp;page=clanak&amp;jezik=_hr&amp;id=128 Nomen]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Prvi Finsko-hrvatsko-finski rječnik objavljen u Finskoj, pristupljeno 20. prosinca 2010.&lt;/ref&gt; i predavačica kulturne povijesti [[Balkanski poluotok|Balkana]] na istom sveučilištu.&lt;ref name=&quot;CŽS&quot;&gt;[http://www.zenstud.hr/index.php?Itemid=73&amp;id=176&amp;option=com_content&amp;task=view Centar za ženske studije] Rada Borić, pristupljeno 10. ožujka 2011.&lt;/ref&gt; Kao Fulbrightova stipendistica predavala je i u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]] na Sveučilištu Indiana u Bloomingtonu (1983. – 1985.).&lt;ref name=&quot;CŽS&quot;/&gt;

Autorica je prvog finsko-hrvatskog i hrvatsko-finskog rječnika, objavljenog [[2007.]] godine. Rječnik sadrži više od 39 tisuća riječi, svakodnevnih izraza, i osnove gramatike hrvatskog jezika, a posebna je pozornost posvećena jezičnim razlikama finskoga i hrvatskoga, kao što je glagolski vid ili uporaba prijedloga i padeža. Sukladno Borićinom feminističkom stavu, rječnik je specifičan po tome što je u njega uvršten i ženski rod za sve imenice.&lt;ref name=&quot;Ured&quot; /&gt;

Nakon višegodišnjeg boravka u [[Finska|Finskoj]], u Helsinkiju, vratila se u Zagreb.{{Kada}}

Tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] aktivna je u [[Antiratna kampanja Hrvatske|Antiratnoj kampanji Hrvatske]], a od 1993. u [[Centar za žene žrtve rata – Rosa|Centru za žene žrtve rata]] u podršci i radu s prognanicama i izbjeglicama, zagovarajući ljudska prava žena i manjina. Sudjelovala je u izradi prvog Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja u ratu. Bila je jedna od osnivačica (1995.) i izvršna direktorica [[Centar za ženske studije|Centra za ženske studije]] (2008. – 2016.), u kojemu je vodila kolegije o feminističkoj kritici jezika te različite projekte. Zalagala se za otvaranje [[Memorijalni stan Marije Jurić Zagorke|Memorijalnog stana Marije Jurić Zagorke]] i organiziranje znanstvenog skupa Dani [[Marija Jurić Zagorka|Marije Jurić Zagorke]].

Prema časopisu [[Forbes]], jedna je od sedam najmoćnijih [[Feminizam|feministkinja]] na svijetu (2010.).&lt;ref name=&quot;Pavliša&quot;&gt;[http://www.tportal.hr/kultura/kulturmiks/95050/Rada-Boric-na-Forbesovoj-listi-najmocnijih.html T-portal] Mija Pavliša: Rada Borić na Forbesovoj listi najmoćnijih, 7. studenoga 2010., pristupljeno 10. ožujka 2011.&lt;/ref&gt; Sudirektorica je poslijediplomskog seminara pri [[Interuniverzitetski centar Dubrovnik|IUC-u]] u Dubrovniku, ''Feminizmi u transnacionalnoj perspektivi'' (eng''. Feminisms in Transnational perspective''), a bila je i članicom Upravnog odbora i potpredsjednica [[Europski ženski lobi|Europskog ženskog lobija]].&lt;ref name=&quot;Pavliša&quot; /&gt; Aktivna je u [[Ženska mreža Hrvatske|Ženskoj mreži Hrvatske]] od njezina početka, suosnivačica je nekoliko ženskih udruga ([[B.a.B.e]], [[Ženska soba]]) te aktivna u feminističkom pokretu u regiji i svijetu. Jedna je od suorganizatorica Ženskog suda za bivšu Jugoslaviju, sa završnim događajem održanim u Sarajevu (7. – 10.svibnja 2015.).

Jedna je od globalnih koordinatorica pokreta [[Milijarda ustaje]] (za Hrvatsku, Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Bugarsku, Cipar, Grčku, Makedoniju, Crnu Goru, Rumunjsku, Srbiju i Sloveniju).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Global Coordinators Archives|url=https://www.onebillionrising.org/category/global-coordinators/|access-date=2022-02-16|website=One Billion Rising Revolution|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

Bila je članica koordinacijskog odbora inicijative žena Nobelovki za mir (eng. ''Nobel women's initiative''). Organizirala je posjet Zagrebu nobelovki [[Jody Williams]] i [[Širin Ebadi|Shirin Ebadi]]. Danas je članica mreže medijatorica žena koje se bave rješavanjem sukoba, naziva [[Mediterranean women mediators network|''Mediterranean women mediators network'']], a sudjelovala je u mirovnim razgovorima na Cipru.

== Politička karijera ==
Suosnivačica je i potpredsjednica političke stranke ''Nova ljevica'' osnovane 18. prosinca 2016. godine, a na lokalnim izborima u Zagrebu 2017. izabrana je za zastupnicu u Skupštini Grada Zagreba. Ponovo je izabrana za zastupnicu na listi [[Zeleno-lijeva koalicija|zeleno-lijeve koalicije]] stranaka ''Možemo!'', ''Nova ljevica'', [[Zagreb je NAŠ!|''Zagreb je naš'']] i ''Orah'' na izborima 2021. godine. Od 22. srpnja 2020. izvršava dužnost saborske zastupnice u [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|10. sazivu Hrvatskoga sabora]], s mandatom u mirovanju od 15. rujna 2021., dok joj je zamjenica [[Ivana Kekin]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Zastupnik data 1318 |url=http://www.sabor.hr/hr/zastupnici/boric-rada-10-saziv-hrvatskoga-sabora |access-date=2021-11-26 |website=Hrvatski sabor |language=hr}}&lt;/ref&gt; Kao zamjenica Tomislava Tomaševića ušla je i u [[Jedanaesti saziv Hrvatskog sabora|11. saziv Sabora]] 16. svibnja 2024. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-16|title=Borić, Rada|url=https://sabor.hr/hr/zastupnici/boric-rada-11-saziv|url-status=live|access-date=2025-01-08|website=Hrvatski sabor|language=hr}}&lt;/ref&gt; Predsjednica je [[Povjerenstvo za ravnopravnost spolova|Povjerenstva za ravnopravnost spolova]] i Odbora za imenovanje naselja, ulica i trgova, u četverogodišnjem mandatu.

== Izbor publikacija i tekstova ==

* ''The suitcase – Refugee Voices from Bosnia and Croatia'', University of California Press, suautorica, 1997.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Mertus|first=Julie A.|url=https://www.ucpress.edu/book/9780520206342/the-suitcase|title=The Suitcase: Refugee Voices from Bosnia and Croatia|last2=Tesanovic|first2=Jasmina|last3=Metikos|first3=Habiba|last4=Boric|first4=Rada|date=1997-01|others=Cornel West|isbn=978-0-520-20634-2|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Gender and Catastrophe'', antologija tekstova, urednica i autorica teksta ''Against the War: Women Organizing Themselves in the Countries of the Former Yugoslavia,'' Zed Books, 1997.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=bloomsbury.com|title=Gender and Catastrophe|url=https://www.bloomsbury.com/us/gender-and-catastrophe-9781856494465/|access-date=2022-02-25|website=Bloomsbury|language=en}}&lt;/ref&gt; 
* ''Feminist Perspectives on Politics'' (ur. Chris Corrin), Routledge, 1999.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Feminist Perspectives on Politics|url=https://www.routledge.com/Feminist-Perspectives-on-Politics/Corrin/p/book/9780582356382|access-date=2022-02-25|website=Routledge &amp; CRC Press|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa'', u: ''Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rodnih stereotipa'', ur. Valerija Barada, Željka Jelavić, Zagreb: Centar za ženske studije, Zagreb, 2004.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Nejednakost u jeziku. Više od stereotipa., u: Uostalom, diskriminaciju treba dokinuti: priručnik za analizu rosnih stereotipa.|url=http://zenstud.hr/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije'', Vladin ured za ravnopravnost spolova, urednica, 2007.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Pojmovnik rodne terminologije prema standardima Europske unije|url=https://ravnopravnost.gov.hr/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;
* ''Ženski identitet u jeziku'', časopis Treća 1:1, str 37–44, Centar za ženske studije, Zagreb, 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ženski identitet u jeziku.|url=http://zenstud.hr/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;

== Nagrade ==
* Vitezica [[Red bijele ruže Finske|Reda bijele ruže Finske]]&lt;ref name=&quot;Pavliša&quot;/&gt; 2007. godine.&lt;ref name=&quot;CŽS&quot;/&gt;
* Nominirana za nagradu ''Amnesty Internationala'' [[nagrada Ginetta Sagan|Ginetta Sagan]] 2002. godine.&lt;ref name=&quot;CŽS&quot;/&gt;
* Predsjednik Republike Hrvatske, [[Ivo Josipović]] odlikovao je Radu Borić [[Red hrvatskog pletera|Redom hrvatskog pletera]], dok je obnašala dužnost direktorice Centra za ženske studije 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Sudar|first=Nevenka|title=Predsjednik odlikovao direktoricu Centra za ženske studije Radu Borić|url=https://arhiva.prs.hr/index.php/suradnja/druge-suradnje/745-predsjednik-odlikovao-direktoricu-centra-za-zenske-studije-radu-boric|access-date=2022-02-25|website=Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Borić, Rada}}
[[Kategorija:Hrvatski politički aktivisti]]
&lt;!-- radila je u Finskoj... --&gt;
[[Kategorija:Hrvatske feministice]]
[[Kategorija:Zagrebački profesori]]
[[Kategorija:Možemovi političari]]
[[Kategorija:Zastupnici u 11. sazivu Hrvatskog sabora]]</text>
      <sha1>dhrj4bka1s8cudz8z40zmf9v2qtfl20</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jakob Böhme</title>
    <ns>0</ns>
    <id>298388</id>
    <revision>
      <id>7447604</id>
      <parentid>7429304</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:48:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447604</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4176" sha1="qnpyjedxcof1s2otzn6u07vnh523wkl" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = 
| era             = 
| slika           = Jacobus Boehme, PA06492.jpg
| opis_slike      =
| veličina        = 250px
| ime             = Jakob Böhme
| rođenje         = [[1575.]]
| mjesto_rođenja  = [[Altseidenberg]], [[Njemačka]]
| smrt            = [[17. studenoga]] [[1624.]]
| mjesto_smrti    = [[Görlitz]], [[Njemačka]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = ništavilo, Bog, vječna priroda, duhovni svijet i vidljiva priroda
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Biblija]], [[Weigela]], [[Paracelsus]], [[kabala]], [[astrologija]], [[alkemija]], [[hermetizam|hermetička tradicija]]
| utjecao_na      = 
| potpis          = 
}}
'''Jakob Böhme''' ([[engleski jezik|eng.]] ''Jacob Boehme''; Altseidenberg kod Görlitza, [[1575.]] – Görlitz, [[17. studenoga]] [[1624.]]), [[Nijemci|njemački]] [[filozofija|filozof]]-[[misticizam|mistik]].&lt;ref&gt;[http://www.rosenkreuz.de/artikel/jacob-böhme-–-das-leben-eines-mystikers Jacob Böhme - Das Leben eines Mystikers] rosenkreuz.de {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160624174825/http://www.rosenkreuz.de/artikel/jacob-b%C3%B6hme-%E2%80%93-das-leben-eines-mystikers |date=24. lipnja 2016. }} {{deu icon}}&lt;/ref&gt; Po zanimanju postolar, [[sinkretizam|sinkretizmom]] [[Biblija|Biblije]], Weigela i [[Paracelsus]]a s [[kabala|kabalom]], [[astrologija|astrologijom]], [[alkemija|alkemijom]] i [[hermetizam|hermetizmom]] stvorio je vlastiti filozofski sustav u kojemu se iz ništavila rađa [[Bog|božanstvo]] kao prauzrok i uzrok svijeta, a zatim jedno iz drugoga izlaze vječna priroda, duhovni svijet i vidljiva priroda.&lt;ref&gt;''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 svezaka'', sv. III, Zagreb, 2005., {{ISBN|953-7224-03-1}}, str. 89.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rodio se u Görlitzu u [[Šleska|Šleskoj]] (danas Zgorzelec u [[Poljska|Poljskoj]]). Na njegov sustav filozofskog promišljanja utjecali su ponajviše Paracelsus, [[kabala]], [[astrologija]], [[alkemija]] i [[hermetizam|hermetička tradicija]].&lt;ref name=&quot;users.erols.com&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://users.erols.com/nbeach/boehme.html|naslov=Jakob Boehme |website=users.erols.com |archive-url=https://web.archive.org/web/20110522161827/http://users.erols.com/nbeach/boehme.html |archive-date=22. svibnja 2011. |access-date=14. ožujka 2011.}}&lt;/ref&gt;

Godine [[1600.]] doživio je religijsko nadahnuće što ga je navelo da napiše niz opskurnih, ali snažnih religijskih djela. Nakon objave prvog rada ''Jutarnje rumenilo na uranku'' [[1612.]] godine (''Die Morgenroete im Aufgang''),&lt;ref&gt;Böhme, Jakob. ''Jutarnje rumenilo na uranku (Aurora)''. Zagreb: DEMETRA Filozofska biblioteka Dimitrija Savića, 2011. {{ISBN|978-953-225-119-7}}&lt;/ref&gt; vlasti su mu zabranile daljnje izdavanje tekstova. Unatoč tome, nastavio je pisati u tajnosti, da bi [[1623.]] godine izdao djelo ''Put prema Kristu'' (''Weg zu Christo''), zbog čega se opet našao pod optužbom i bio protjeran iz Görlitza.&lt;ref name=&quot;users.erols.com&quot;/&gt; Otišao je u [[Dresden]], no sljedeće se godine vratio u rodni grad, gdje je uskoro preminuo.

==Bog, priroda i čovjek==
Böhme [[panteizam|panteistički]] shvaća svemir kao jedinstvo Boga, prirode i čovjeka. Čovjek nalazi put do Boga spoznajom prirode, Bog se objavljuje u jednom vječnom procesu tako što u sebi rađa prirodu. U prirodi Božja bit postala je spoznatljivom kao ukupnost djelatnih sila. Time je ponovno rođenje, provedeno u pravoj spoznaji Boga, kao doista mistički cilj čovjekova bitka.
[[Duša]] se rađa s čovjekom, ali je ona njegov besmrtni dio koji se želi vratiti Bogu. Böhme preuzima ideju jedinstva mikro- i makrokozmosa: čovjek kao mikrokozmos je model cijeloga svijeta, makrokozmosa, te tako posjeduje i sva svojstva svijeta, kako ona božanskih sila tako i ona elemenata.

== Djela ==
* ''Opis triju načela Božjega bića'', [[1619.]]
* ''Četrdeset pitanja o duši'', [[1620.]]
* ''Mysterium Magnum'', [[1623.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti|commonscat=Jakob Böhme}}

{{GLAVNIRASPORED:Böhme, Jakob}}
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Kršćanski mistici]]
[[Kategorija:Alkemičari]]
[[Kategorija:Kabalisti]]</text>
      <sha1>qnpyjedxcof1s2otzn6u07vnh523wkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Habilitacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>304273</id>
    <revision>
      <id>7447997</id>
      <parentid>7433717</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:32:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>koji je enciklopedijski značaj? YouTibe svakako ne može biti izvor</comment>
      <origin>7447997</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5716" sha1="gkwrh6z3nv4x574myvutg3piczr93p3" xml:space="preserve">'''Habilitacija''' ([[latinski]]: ''habilis'' – sposoban, pogodan) najviši je postdoktorski [[Akademija|akademski]] ispit, s kojim se dokazaju sposobnosti za poziv [[Sveučilište|sveučilišnog]] [[docent]]a (''facultas docendi''), i u brojnim [[Europa|europskim]] zemljama je uvjet za poziv [[Sveučilište|sveučilišnog]] [[profesor]]a.

Habilitacija je zapravo postupak stjecanja kvalifikacije za izvođenje nastave iz određenog predmeta na sveučilištu, uveden na europskim sveučilištima od sredine 19. stoljeća. Uvjet za habilitaciju je stečeni doktorski naslov i određena praktična predavačka ili istraživačka iskustva iz navedeneg predmeta, uz koju se često zahtijeva i pisanje i javna obrana određenog rada (habilitacijske teze ([[disertacija|disertacije]]&lt;ref&gt;[http://sjedi5.com/sto-je-i-sto-znaci/strana-rijec/disertacija/ Hrvatski jezik-Sjedi5] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170907032737/http://sjedi5.com/sto-je-i-sto-znaci/strana-rijec/disertacija/ |date=7. rujna 2017. }} ''disertacija – Što je i što znači'' (pristupljeno 6. rujna 2017.)&lt;/ref&gt;) u njemačkim zemljama – Habilitationsschrift), čime se stiče ''Venia legendi'' (pravo da se podučava).&lt;ref&gt;(nje.) [http://www.ruhr-uni-bochum.de/imperia/md/content/chemie/ordnungenplaene/habil/habilordnung.pdf Pravila za habilitaciju na Sveučilištu Bochum Ruhr, Njemačka] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091014190030/http://www.ruhr-uni-bochum.de/imperia/md/content/chemie/ordnungenplaene/habil/habilordnung.pdf |date=14. listopada 2009. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;(nje.) [http://www.mi.fu-berlin.de/en/stud/prom-habil/index.html Kratki opis procesa stjecanja doktorata i habilitacije na Slobodnom sveučilištu Berlin, Njemačka]&lt;/ref&gt;

Pravo na podučavanje može se steći i bez habilitacije samo ako visoko sveučilišno tijelo ili odgovarajuće ministarstvo procjeni da kandidat ima relevantne kvalifikacije, ali se ono rijetko provodi u praksi u onim zemljama gdje je to uvjet.

== Habilitacija u svijetu ==
Habilitacija postoji u [[Francuska|Francuskoj]] (Habilitation à diriger des recherches), [[Švicarska|Švicarskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]] (Privatdozent i / ili Dr. habil.), [[Austrija|Austriji]] (nekad Univ.-Doz., danas Priv.-Doz.), [[Danska|Danskoj]], [[Bugarska|Bugarskoj]], [[Poljska|Poljskoj]] (dr hab.), [[Portugal]]u (Agregação), [[Švedska|Švedskoj]] i [[Finska|Finskoj]] (Docent ili Doc.) [[Češka|Češkoj]] i [[Slovačka|Slovačkoj]] (Docent), [[Mađarska|Mađarskoj]] (Dr. habil.), u svim zemljama bivšeg [[SSSR|Sovjetskog Saveza]]; [[Armenija]], [[Azerbajdžan]], [[Bjelorusija]], [[Latvija]], [[Litva]] (Habil. dr.), [[Moldova|Moldovi]], [[Kirgistan]]u, [[Kazahstan]]u, [[Rusija|Rusiji]], [[Uzbekistan]]u, [[Ukrajina|Ukrajini]] i drugim (Doktor nauk). Sličan proces potrebno je proći na javnim sveučilištima u [[brazil]]skoj državi [[São Paulo]] (Livre-docência), ali više ne postoji u ostalim državama Brazila. U [[Španjolska|Španjolskoj]] se taj proces zove ''acreditación''&lt;ref&gt;(špa.) [http://www.aneca.es/actividadesevaluacion/evaluacionprofesorado/acreditacion_nacional.aspx Pravila za ''acreditación'' španjolske nacionalne agencije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20101215202244/http://www.aneca.es/actividadesevaluacion/evaluacionprofesorado/acreditacion_nacional.aspx |date=15. prosinca 2010. }}&lt;/ref&gt; i uvjet je za neka mjesta na državnim sveučilištima. Nešto slično postojalo je i u [[Italija|Italiji]],  Libera docenza, no to je od do [[1970.]] ukinuto.

=== Habilitacija u Hrvatskoj ===
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] habilitacija službeno ne postoji, ali se internim pravilima [[rektorat]]a – traže slični uvjeti za docenta.
#da je u suradničkom ili nastavnom zvanju, uključujući i status znanstvenog novaka, računajući razdoblje od pet godina prije datuma pokretanja izbora sudjelovao u izvođenju nastave na nekom visokom učilištu od barem devedeset (90) norma sati;
#da je pomogao studentima preddiplomskih/diplomskih studija pri izradi završnih/diplomskih radova i pri tome da je objavio barem jedan rad u koautorstvu sa studentom;
#da se u svom znanstvenom području, struci ili nastavi usavršavao u međunarodno prepoznatim institucijama u zemlji ili inozemstvu u trajanju od najmanje tri mjeseca;
#da je kao autor ili koautor prezentirao najmanje tri rada na znanstvenim skupovima, od kojih jedan na međunarodnom znanstvenom skupu.&lt;ref&gt;[http://www.unizd.hr/Portals/0/pdf/odluka_izbor_u_znanstveno_nastavna_zvanja.pdf O nužnim uvjetima za ocjenu nastavne i stručne djelatnosti u postupku izbora u znanstveno-nastavna zvanja]&lt;/ref&gt;

=== Habilitacija u Sloveniji ===
Od kraja [[1990-ih]] u [[Slovenija|Sloveniji]] je ponovno uvedena habilitacija, kao uvjet za sveučilišnog nastavnika.&lt;ref&gt;(slo.) [http://www.uni-mb.si/povezava.aspx?pid=6583 Senat Univerze v Mariboru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120208151634/http://www.uni-mb.si/povezava.aspx?pid=6583 |date=8. veljače 2012. }}&lt;/ref&gt;

=== Habilitacija u Bosni i Hercegovini ===
U [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] provodi se slična praksa kao u Hrvatskoj, dakle od kandidata za docenta traži se; znanstveni stupanj doktora u danom području, najmanje tri znanstvena rada objavljena u priznatim publikacijama, pokazane nastavničke sposobnosti
&lt;ref&gt;(boš.) [http://www.sf.unsa.ba/sf/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=277 Stomatološki fakultet s klinikama u Sarajevu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110131063625/http://www.sf.unsa.ba/sf/index.php?option=com_content&amp;task=view&amp;id=277 |date=31. siječnja 2011. }}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Odgoj i obrazovanje]]
[[Kategorija:Znanost]]</text>
      <sha1>gkwrh6z3nv4x574myvutg3piczr93p3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Podzemna željeznica Almati</title>
    <ns>0</ns>
    <id>304525</id>
    <revision>
      <id>7447606</id>
      <parentid>7338348</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:51:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kazahstan|Kazahstan]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Promet Kazahstana|Promet Kazahstana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447606</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1145" sha1="n3zyg2xoq8dkv3sfmw2o63wstw31ng0" xml:space="preserve">[[Slika:Almaty-metro-map-ru.svg|mini|200px|desno|Karta podzemne željeznice u Almati s postojećim i planiranim linijama.]]
[[Slika:Поезд Алматинского метро.jpg|mini|200px|desno|Izgled kompozicije vlaka.]]
'''Podzemna željeznica Almati''' sustav je masovnog javnog gradskog prijevoza u gradu [[Almati]] u [[Kazahstan]]u. Trenutno je u izgradnji. S postojećim kapacitetima ([[2012.]] godine), dnevno preveze oko 30.000 putnika. Po završetku cijeli sustav trebao bi imati 3 linije s ukupno 45 km tračnica.

== Linije ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
|----- bgcolor=#F8F8FF 
! Linija
! Smjer
! Otvoreno
! Dužina 
! Stanice
|----- bgcolor=&quot;#FFFFFF&quot; 
| style=&quot;color: white; background-color: red&quot;|Linija 1 || Rajimbek batir ↔ Alatau || [[2011.]] || 8,56 km || 7 
|- 
|colspan=3 style=&quot;text-align: right;&quot;|'''Ukupno:'''
|'''8.56 km'''||'''7'''
|}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.almaty-metro.narod.ru/ Internetske stranice metroa, s fotografijama gradilišta postaja i renderiranim prikazom budućeg izgleda istih]

{{mrva}}

[[Kategorija:Podzemna željeznica|Almati]]
[[Kategorija:Promet Kazahstana]]
[[Kategorija:Almati]]</text>
      <sha1>n3zyg2xoq8dkv3sfmw2o63wstw31ng0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Aziji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>306130</id>
    <revision>
      <id>7447555</id>
      <parentid>7073389</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:46:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Azija|Prapovijesna Azija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447555</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="174" sha1="bs5ekykv7l0kbzbzteyb19jla8fbuak" xml:space="preserve">[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti|#Azija]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji|*Prapovijesni]]
[[Kategorija:Prapovijesna Azija|Arheološki lokaliteti]]</text>
      <sha1>bs5ekykv7l0kbzbzteyb19jla8fbuak</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Norbert-Mappes-Niediek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>307691</id>
    <revision>
      <id>7447983</id>
      <parentid>7332252</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:25:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>kakve veze imaju izvori?</comment>
      <origin>7447983</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2168" sha1="94ey5j3z5gw18x7w4p7gebebluwjpyo" xml:space="preserve">[[File:Norbert Mappes-Niediek - Buchmesse Wien 2022 (a).JPG|thumb|upright|Norbert Mappes-Niediek]]
'''Norbert-Mappes-Niediek''' (* [[10. listopada]] [[1953.]]) njemački je [[novinar]] i pisac brojnih [[knjiga]]. 
Novinarstvom se bavi od početka 80-tih. Među ostalim piše članke za [[Frankfurter Rundschau]]&lt;ref&gt;{{cite news|first=Norbert|last=Mappes-Niediek|title=Die Sprache Serbokroatisch: Kein Narrenrabatt|url=http://www.fr-online.de/literatur/die-sprache-serbokroatisch-kein-narrenrabatt,1472266,5767640.html|journal=[[Frankfurter Rundschau]]|location=Frankfurt am Main|issn=0940-6980|date=17. siječnja 2011|page=31|language=njemački|archive-date=25. listopada 2012|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20121025193640/http://www.fr-online.de/literatur/die-sprache-serbokroatisch-kein-narrenrabatt,1472266,5767640.html|access-date=8. ožujka 2022}}&lt;/ref&gt; i [[Die Zeit]].

Velik broj njegovih novinskih članaka bavi se [[Raspad SFRJ|ratovima tijekom raspada SFRJ]]. 
Od [[1994.]] do [[1995.]] godine bio je savjetnik UN-ova posebnog opunomoćenika Yasushija Akashija. 

== Djela ==
* &quot;Balkanska mafija - Države u rukama zločina”, 2003. 
* &quot;Austrija za Nijemce &quot;, 2001.
* &quot;Die Ethno-Falle - Der Balkan-Konflikt und was Europa daraus lernen kann &quot;, 2005.
* &quot;Kroatien. Das Land hinter der Adria-Kulisse&quot;, 2009. (Hrvatska. Zemlja iza jadranske kulise)
* &quot;Arme Roma, böse Zigeuner. Was an den Vorurteilen über die Zuwanderer stimmt&quot;, 2012.
* &quot;Europas geteilter Himmel. Warum der Westen den Osten nicht versteht.&quot; Links, Berlin 2021., ISBN 978-3962891121.
* &quot;Krieg in Europa. Der Zerfall Jugoslawiens und der überforderte Kontinent&quot; Rowohlt, Berlin 2022. ISBN 978-3737101264.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Norbert Mappes-Niediek}}
*[http://achter-wenen.com/cv/cv.html Osnovne informacije] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131208232807/http://achter-wenen.com/cv/cv.html |date=8. prosinca 2013. }}
*[http://webcritics.de/page/author.php?id=1153 Informacije]

{{GLAVNIRASPORED:Mappes-Niediek, Norbert}}
[[Kategorija:Pisci]]
[[Kategorija:Njemački novinari]]
[[Kategorija:Njemački publicisti]]</text>
      <sha1>94ey5j3z5gw18x7w4p7gebebluwjpyo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>310575</id>
    <revision>
      <id>7447753</id>
      <parentid>7444422</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:06:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+ 4 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447753</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32454" sha1="9b9c2ym7fz57epg4spu30tut9v30p77" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština|embed=no
|ime mjesta = Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa
|slika = D-BW-Uhldingen-Mühlhofen - Pfahlbaumuseum - Haus Schussenried.jpg
|godina = [[2011.]] &lt;small&gt;(35. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iii, iv
|ugroženost = ne
|dossier = 1363
|država = {{Z+X|AUT}} {{Z+X|FRA}} {{Z+X|NJE}} {{Z+X|ITA}} {{Z+X|SLO}} {{Z+X|ŠVI}} 
|karta = 
|karta-oznaka = }
|oznaka-položaj = 
|koordinate = 
|karta-opis = 
}}
'''Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa''' je 111 malenih individualnih lokaliteta na kojima se nalaze ostaci [[Prapovijest|prapovijesnih]] naselja [[sojenica]] ili sošnica (kuća na [[soha]]ma, drvenim kolcima sličnim [[štula]]ma s račvom na vrhu), izgrađenih od oko 5.000 do 500. pr. Kr. na rubovima jezera, rijeka ili močvara na [[Alpe|Alpama]] ili oko njih. Iskapanja koja su izvođena na nekima od njih su dovela do važnih otkrića o životu ljudi tijekom [[neolitik]]a i [[brončano doba|brončanog doba]] u alpskoj Europi, kao i o načinu njihove komunikacije s okolišem. Najveći broj ovih lokaliteta, njih 56, nalazi se u [[Švicarska|Švicarskoj]], a ostale su u [[Francuska|Francuskoj]], [[Njemačka|Njemačkoj]], [[Austrija|Austriji]], [[Italija|Italiji]] i [[Slovenija|Sloveniji]]. 

Naselja su jedinstvene skupine izvanredno očuvanih i kulturno bogatih arheoloških lokaliteta, koji čine najvažniji izvor za istraživanje ranih poljoprivrednih društava u ovom području. Zbog toga su upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]] 2011. godine.

==Popis lokaliteta==
[[Datoteka:Pfahlbauten.jpg|mini|desno|300px|Rekonstruirane sojenice na [[Bodensko jezero|Bodenskom jezeru]] kod [[Unteruhldingen]]a ([[Njemačka]])]]
[[Datoteka:Pfahlbau Rekonstruktion Museum SH 001.jpg|mini|desno|300px|Rekonstruirana sojenica u muzeju [[Allerheiligen]]a (Švicarska)]]
[[Datoteka:Picswiss FR-16-09.jpg|mini|desno|300px|Rekonstruirane sojenice u selu Lacustre Gletterens ([[Švicarska]])]][[Datoteka:Bund-ro-altburg.jpg|mini|desno|300px|Rekonstruirane sojenice u [http://www.keltendorf-bundenbach.de/ Bundebachu] kod [[Trier]]a ([[Njemačka]]) iz 170. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Ljubljana (8629147956).jpg|mini|desno|300px|[[Ljubljanski drveni kotač]] otkriven na lokaciji Stare gmajne pri [[Vrhnika|Vrhniki]] 2002. god.]]

=== Švicarska ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! Serijski ID Broj
! Ime
! Smještaj
! Koordinate
! Veličina ([[Hektar|Ha]])
! Veličina zaštićenog područja (Ha)
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-001  || align=&quot;center&quot; | Ägelmoos || align=&quot;center&quot; | [[Beinwil am See]]  || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|16|42.99|N|8|12|27.44|E|type:landmark|name=Ägelmoos}} || align=&quot;center&quot; | 0,96 || align=&quot;center&quot; | 10,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-002  || align=&quot;center&quot; | Riesi || align=&quot;center&quot; | [[Seengen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|19|6.53|N|8|12|14.29|E|type:landmark|name=Riesi}} || align=&quot;center&quot; | 3,8 || align=&quot;center&quot; | 16,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-003  || align=&quot;center&quot; | Vingelz / Hafen || align=&quot;center&quot; | [[Biel/Bienne]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|7|55.59|N|7|13|24.3|E|type:landmark|name=Vingelz / Hafen}} || align=&quot;center&quot; | 0,6 || align=&quot;center&quot; | 18,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-004  || align=&quot;center&quot; | Dorfstation || align=&quot;center&quot; | [[Lüscherz]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|2|55.46|N|7|9|0.22|E|type:landmark|name=Dorfstation}} || align=&quot;center&quot; | 3,4 || align=&quot;center&quot; | 75,1
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-005  || align=&quot;center&quot; | Lobsigensee || align=&quot;center&quot; | [[Seedorf, Bern|Seedorf]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|1|58.49|N|7|17|59.99|E|type:landmark|name=Lobsigensee}} || align=&quot;center&quot; | 1,1 || align=&quot;center&quot; | 27,6
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-006  || align=&quot;center&quot; | Rütte || align=&quot;center&quot; |[[Sutz-Lattrigen]]  || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|6|18.36|N|7|12|46.78|E|type:landmark|name=Rütte}} || align=&quot;center&quot; | 2,8 || align=&quot;center&quot; | 49,6
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-007  || align=&quot;center&quot; | Bahnhof || align=&quot;center&quot; | [[Twann-Tüscherz|Twann]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|5|43.92|N|7|9|27.74|E|type:landmark|name=Bahnhof}} || align=&quot;center&quot; | 2,5 || align=&quot;center&quot; | 18,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-008  || align=&quot;center&quot; | Strandboden || align=&quot;center&quot; | [[Vinelz]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|2|21.06|N|7|6|33.56|E|type:landmark|name=Strandboden}} || align=&quot;center&quot; | 2,3 || align=&quot;center&quot; | 28,7
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-009  || align=&quot;center&quot; | Les Grèves || align=&quot;center&quot; | [[Gletterens]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|54|19.1|N|6|55|46.37|E|type:landmark|name=Les Grèves}} || align=&quot;center&quot; | 2,62 || align=&quot;center&quot; | 2,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-010  || align=&quot;center&quot; | Spitz || align=&quot;center&quot; | [[Greng]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|55|21.01|N|7|5|25.93|E|type:landmark|name=Spitz}} || align=&quot;center&quot; | 7,69 || align=&quot;center&quot; | 7,3
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-011  || align=&quot;center&quot; | Môtier I || align=&quot;center&quot; | [[Haut-Vully]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|57|0.89|N|7|5|19.87|E|type:landmark|name=Môtier I}} || align=&quot;center&quot; | 1,42 || align=&quot;center&quot; | 1,3
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-012  || align=&quot;center&quot; | Segelboothafen || align=&quot;center&quot; | [[Murten]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|55|47.32|N|7|6|48.28|E|type:landmark|name=Segelboothafen}} || align=&quot;center&quot; | 2,83 || align=&quot;center&quot; | 4,7
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-013  || align=&quot;center&quot; | En Praz des Gueux || align=&quot;center&quot; | [[Muntelier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|56|27|N|7|7|52.82|E|type:landmark|name=En Praz des Gueux}} || align=&quot;center&quot; | 0,08 || align=&quot;center&quot; | 2,02
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-014  || align=&quot;center&quot; | Bellerive I || align=&quot;center&quot; | [[Muntelier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|56|28.28|N|7|7|41.9|E|type:landmark|name=Bellerive I}} || align=&quot;center&quot; | 2,4 || align=&quot;center&quot; | 8,87
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-015  || align=&quot;center&quot; | Port || align=&quot;center&quot; | [[Noréaz]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|47|43.27|N|7|2|14.86|E|type:landmark|name=Port}} || align=&quot;center&quot; | 1,94 || align=&quot;center&quot; | 10,9
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-016  || align=&quot;center&quot; | Bourg || align=&quot;center&quot; | [[Chevroux]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|53|6.16|N|6|53|14.95|E|type:landmark|name=Bourg}} || align=&quot;center&quot; | 3,03 || align=&quot;center&quot; | 15,93
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-017  || align=&quot;center&quot; | Egolzwil 3 || align=&quot;center&quot; | [[Collonge-Bellerive]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|15|16.7|N|6|11|28.89|E|type:landmark|name=Egolzwil 3}} || align=&quot;center&quot; | 0,65 || align=&quot;center&quot; | 56,82
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-018  || align=&quot;center&quot; | Seematte || align=&quot;center&quot; | [[Versoix]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|16|57.02|N|6|10|17.92|E|type:landmark|name=Seematte}} || align=&quot;center&quot; | 2,81 || align=&quot;center&quot; | 24,55
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-019  || align=&quot;center&quot; | Halbinsel || align=&quot;center&quot; | [[Hitzkirch]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|13|3.24|N|8|15|18.74|E|type:landmark|name=Halbinsel}} || align=&quot;center&quot; | 3,55 || align=&quot;center&quot; | 67,78
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-020  || align=&quot;center&quot; | Port-Conty || align=&quot;center&quot; | [[Schenkon]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|10|22.69|N|8|7|43.69|E|type:landmark|name=Port-Conty}} || align=&quot;center&quot; | 1,04 || align=&quot;center&quot; | 7,03
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-021  || align=&quot;center&quot; | Les Argilliez || align=&quot;center&quot; | [[Sempach]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|8|8.53|N|8|11|22.65|E|type:landmark|name=Les Argilliez}} || align=&quot;center&quot; | 1,32 || align=&quot;center&quot; | 1,2
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-022  || align=&quot;center&quot; | L’Abbaye 2 || align=&quot;center&quot; | [[Sursee]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|10|8.95|N|8|7|38.78|E|type:landmark|name=L’Abbaye 2}} || align=&quot;center&quot; | 1,04 || align=&quot;center&quot; | 5,01
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-023  || align=&quot;center&quot; | La Saunerie || align=&quot;center&quot; | [[Saint-Aubin-Sauges]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|53|30.16|N|6|46|18.07|E|type:landmark|name=La Saunerie}} || align=&quot;center&quot; | 1,51 || align=&quot;center&quot; | 1,63
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-024  || align=&quot;center&quot; | Les Graviers || align=&quot;center&quot; | [[Gorgier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|54|16.56|N|6|47|26.91|E|type:landmark|name=Les Graviers}} || align=&quot;center&quot; | 0,57 || align=&quot;center&quot; | 2,13
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-025  || align=&quot;center&quot; | Kehrsiten || align=&quot;center&quot; | [[Bevaix]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|55|39.3|N|6|49|53.9|E|type:landmark|name=Kehrsiten}} || align=&quot;center&quot; | 1,26 || align=&quot;center&quot; | 5,14
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-026  || align=&quot;center&quot; | Weier I - III || align=&quot;center&quot; | [[Cortaillod]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|56|26.62|N|6|51|0.01|E|type:landmark|name=Weier I - III}} || align=&quot;center&quot; | 0,48 || align=&quot;center&quot; | 3,44
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-027  || align=&quot;center&quot; | Hurden Rosshorn || align=&quot;center&quot; | [[Auvernier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|58|17.76|N|6|52|21.12|E|type:landmark|name=Hurden Rosshorn}} || align=&quot;center&quot; | 4,32 || align=&quot;center&quot; | 20,1
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-028  || align=&quot;center&quot; | Hurden Seefeld || align=&quot;center&quot; | [[Auvernier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|58|27.22|N|6|52|33.34|E|type:landmark|name=Hurden Seefeld}} || align=&quot;center&quot; | 2,4 || align=&quot;center&quot; | 16,12
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-029  || align=&quot;center&quot; | Burgäschisee Ost || align=&quot;center&quot; | [[Marin-Epagnier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|0|28.26|N|7|1|2.89|E|type:landmark|name=Burgäschisee Ost}} || align=&quot;center&quot; | 0,3 || align=&quot;center&quot; | 90,69
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-031  || align=&quot;center&quot; | Feldbach || align=&quot;center&quot; | [[Rapperswil-Jona]]  || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|14|24.39|N|8|47|49.58|E|type:landmark|name=Feldbach}} || align=&quot;center&quot; | 7,5 || align=&quot;center&quot; | 15,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-032  || align=&quot;center&quot; | Technikum || align=&quot;center&quot; | [[Rapperswil-Jona]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|14|24.31|N|8|47|57.9|E|type:landmark|name=Technikum}} || align=&quot;center&quot; | 0,92 || align=&quot;center&quot; | 49,1
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-033  || align=&quot;center&quot; | Bleiche 2-3 || align=&quot;center&quot; | [[Rapperswil-Jona]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|13|18.94|N|8|49|0.15|E|type:landmark|name=Bleiche 2-3}} || align=&quot;center&quot; | 2,37 || align=&quot;center&quot; | 5,84
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-034  || align=&quot;center&quot; | Insel Werd || align=&quot;center&quot; | [[Seeberg]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|10|12.11|N|7|40|23.93|E|type:landmark|name=Insel Werd}} || align=&quot;center&quot; | 2,8 || align=&quot;center&quot; | 44,08
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-035  || align=&quot;center&quot; | Egelsee || align=&quot;center&quot; | [[Bolken]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|12|0|N|7|39|49.25|E|type:landmark|name=Egelsee}} || align=&quot;center&quot; | 2,97 || align=&quot;center&quot; | 5,94
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-036  || align=&quot;center&quot; | Nussbaumersee || align=&quot;center&quot; | [[Rapperswil-Jona]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|13|15.13|N|8|48|28.21|E|type:landmark|name=Nussbaumersee}} || align=&quot;center&quot; | 3,66 || align=&quot;center&quot; | 16,86
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-037  || align=&quot;center&quot; | Pointe de Montbec I || align=&quot;center&quot; | [[Arbon]]|| align=&quot;center&quot; | {{coord|47|30|18.44|N|9|25|43.62|E|type:landmark|name=Pointe de Montbec I}} || align=&quot;center&quot; | 1,78 || align=&quot;center&quot; | 8,04
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-038  || align=&quot;center&quot; | La Bessime || align=&quot;center&quot; | [[Arbon]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|30|26.46|N|9|25|46.32|E|type:landmark|name=La Bessime}} || align=&quot;center&quot; | 1,07 || align=&quot;center&quot; | 22,1
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-039  || align=&quot;center&quot; | Village || align=&quot;center&quot; | [[Ermatingen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|40|23.4|N|9|4|40.17|E|type:landmark|name=Village}} || align=&quot;center&quot; | 1,54 || align=&quot;center&quot; | 38,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-040  || align=&quot;center&quot; | Stations de Concise || align=&quot;center&quot; | [[Ermatingen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|40|23.4|N|9|4|40.17|E|type:landmark|name=Stations de Concise}} || align=&quot;center&quot; | 6,5 || align=&quot;center&quot; | 11,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-041  || align=&quot;center&quot; | Corcelettes Les Violes || align=&quot;center&quot; | [[Oberstammheim]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|36|58.05|N|8|48|58.71|E|type:landmark|name=Corcelettes Les Violes}} || align=&quot;center&quot; | 2,59 || align=&quot;center&quot; | 17,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-042  || align=&quot;center&quot; | Les Roseaux || align=&quot;center&quot; | [[Oberstammheim]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|37|2.91|N|8|48|56.44|E|type:landmark|name=Les Roseaux}} || align=&quot;center&quot; | 0,86 || align=&quot;center&quot; | 8,1
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-043  || align=&quot;center&quot; | Stations de Morges || align=&quot;center&quot; | [[Mammern]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|39|12.97|N|8|56|3.94|E|type:landmark|name=Stations de Morges}} || align=&quot;center&quot; | 2,12 || align=&quot;center&quot; | 7,91
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-044  || align=&quot;center&quot; | Chenevières de Guévaux I || align=&quot;center&quot; | [[Onnens]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|49|48.76|N|6|41|17.85|E|type:landmark|name=Chenevières de Guévaux I}} || align=&quot;center&quot; | 1,04 || align=&quot;center&quot; | 9,73
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-045  || align=&quot;center&quot; | Baie de Clendy || align=&quot;center&quot; | [[Chevroux]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|53|19.23|N|6|53|38.91|E|type:landmark|name=Baie de Clendy}} || align=&quot;center&quot; | 1,87 || align=&quot;center&quot; | 38,7
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-046  || align=&quot;center&quot; | Le Marais || align=&quot;center&quot; | [[Chevroux]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|53|38.15|N|6|54|8.7|E|type:landmark|name=Le Marais}} || align=&quot;center&quot; | 1,95 || align=&quot;center&quot; | 16,8
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-047  || align=&quot;center&quot; | Oterswil / Insel Eielen || align=&quot;center&quot; | [[Concise, Switzerland|Concise]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|50|47.38|N|6|43|1.81|E|type:landmark|name=Oterswil / Insel Eielen}} || align=&quot;center&quot; | 0,45 || align=&quot;center&quot; | 10,82
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-048  || align=&quot;center&quot; | Riedmatt || align=&quot;center&quot; | [[Concise, Switzerland|Concise]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|50|56.44|N|6|42|59.35|E|type:landmark|name=Riedmatt}} || align=&quot;center&quot; | 0,28 || align=&quot;center&quot; | 2,61
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-049  || align=&quot;center&quot; | Sumpf || align=&quot;center&quot; | [[Cudrefin]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|56|56.88|N|6|59|55.95|E|type:landmark|name=Sumpf}} || align=&quot;center&quot; | 1,55 || align=&quot;center&quot; | 7,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-050  || align=&quot;center&quot; | Winkel || align=&quot;center&quot; | [[Cudrefin]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|57|58.82|N|7|1|51.95|E|type:landmark|name=Winkel}} || align=&quot;center&quot; | 3,01 || align=&quot;center&quot; | 6,6
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-051  || align=&quot;center&quot; | Storen-Wildsberg || align=&quot;center&quot; | [[Faoug]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|54|38.93|N|7|4|33.54|E|type:landmark|name=Storen-Wildsberg}} || align=&quot;center&quot; | 9,59 || align=&quot;center&quot; | 11,7
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-052  || align=&quot;center&quot; | Rorenhaab || align=&quot;center&quot; | [[Grandson, Switzerland|Grandson]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|49|9.74|N|6|40|8.58|E|type:landmark|name=Rorenhaab}} || align=&quot;center&quot; | 0,7 || align=&quot;center&quot; | 4,8
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-053  || align=&quot;center&quot; | Vorder Au || align=&quot;center&quot; | [[Morges]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|30|58.89|N|6|30|33.47|E|type:landmark|name=Vorder Au}} || align=&quot;center&quot; | 1,49 || align=&quot;center&quot; | 22,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-054  || align=&quot;center&quot; | Robenhausen || align=&quot;center&quot; | [[Morges]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|30|41.09|N|6|30|13.63|E|type:landmark|name=Robenhausen}} || align=&quot;center&quot; | 0,92 || align=&quot;center&quot; | 155
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-055  || align=&quot;center&quot; | Enge Alpenquai || align=&quot;center&quot; | [[Morges]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|30|39.63|N|6|30|13.65|E|type:landmark|name=Enge Alpenquai}} || align=&quot;center&quot; | 2,93 || align=&quot;center&quot; | 17,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-056  || align=&quot;center&quot; | Grosse Stadt Kleiner Hafner || align=&quot;center&quot; | [[Morges]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|30|44.5|N|6|30|15.68|E|type:landmark|name=Grosse Stadt Kleiner Hafner}} || align=&quot;center&quot; | 0,64 || align=&quot;center&quot; | 16,56
|}

=== Francuska ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! Serijski ID Broj
! Ime
! Smještaj
! Koordinate
! Veličina ([[Hektar|Ha]])
! Veličina zaštićenog područja (Ha)
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-030  || align=&quot;center&quot; | Inkwilersee Insel || align=&quot;center&quot; | [[Chaveignes]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|0|12.69|N|0|22|2.19|E|type:landmark|name=Inkwilersee Insel}}&lt;!-- This location seems incorrect, most likely it is 8 degs not 0 degs.  However, this is the value given by UNESCO --&gt; || align=&quot;center&quot; | 0,1 || align=&quot;center&quot; | 45,71
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-062  || align=&quot;center&quot; | Le Grand Lac de Clairvaux || align=&quot;center&quot; | [[Clairvaux-les-Lacs]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|34|16.28|N|5|44|58.88|E|type:landmark|name=Le Grand Lac de Clairvaux}} || align=&quot;center&quot; | 15,2 || align=&quot;center&quot; | 103,05
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-063  || align=&quot;center&quot; | Lac de Chalain, rive occidentale || align=&quot;center&quot; | [[Marigny]]  || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|40|19.73|N|5|46|34.84|E|type:landmark|name=Lac de Chalain, rive occidentale}} || align=&quot;center&quot; | 50,65 || align=&quot;center&quot; | 96,83
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-064  || align=&quot;center&quot; | Lac d’Aiguebelette, zone sud || align=&quot;center&quot; | [[Lépin-le-Lac]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|32|36.02|N|5|48|16.85|E|type:landmark|name=Lac d’Aiguebelette, zone sud}} || align=&quot;center&quot; | 0,64 || align=&quot;center&quot; | 42,87
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-065  || align=&quot;center&quot; | Baie de Grésine || align=&quot;center&quot; | [[Brison-Saint-Innocent]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|44|11.86|N|5|53|8.43|E|type:landmark|name=Baie de Grésine}} || align=&quot;center&quot; | 4,09 || align=&quot;center&quot; | 31,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-066  || align=&quot;center&quot; | Baie de Châtillon || align=&quot;center&quot; | [[Chindrieux]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|47|51.88|N|5|51|3.37|E|type:landmark|name=Baie de Châtillon}} || align=&quot;center&quot; | 0,91 || align=&quot;center&quot; | 7,6
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-067  || align=&quot;center&quot; | Hautecombe || align=&quot;center&quot; | [[Saint-Pierre-de-Curtille]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|44|59.23|N|5|50|27.07|E|type:landmark|name=Hautecombe}} || align=&quot;center&quot; | 2,03 || align=&quot;center&quot; | 5,7
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-068  || align=&quot;center&quot; | Littoral de Tresserve || align=&quot;center&quot; | [[Tresserve]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|41|2.68|N|5|53|34.15|E|type:landmark|name=Littoral de Tresserve}} || align=&quot;center&quot; | 2,12 || align=&quot;center&quot; | 72,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-069  || align=&quot;center&quot; | Littoral de Chens-sur-Léman || align=&quot;center&quot; | [[Chens-sur-Léman]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|19|16.07|N|6|15|21.42|E|type:landmark|name=Littoral de Chens-sur-Léman}} || align=&quot;center&quot; | 0,93 || align=&quot;center&quot; | 92,6
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-070  || align=&quot;center&quot; | Les Marais de Saint-Jorioz || align=&quot;center&quot; | [[Saint-Jorioz]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|50|6.75|N|6|10|58.29|E|type:landmark|name=Les Marais de Saint-Jorioz}} || align=&quot;center&quot; | 0,49 || align=&quot;center&quot; | 4,3
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-071  || align=&quot;center&quot; | Le Crêt de Chatillon || align=&quot;center&quot; | [[Sévrier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|51|37.4|N|6|9|19.8|E|type:landmark|name=Le Crêt de Chatillon}} || align=&quot;center&quot; | 1,07 || align=&quot;center&quot; | 8,2
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-072  || align=&quot;center&quot; | Secteur des Mongets || align=&quot;center&quot; | [[Sévrier]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|51|11.71|N|6|9|4.64|E|type:landmark|name=Secteur des Mongets}} || align=&quot;center&quot; | 0,13 || align=&quot;center&quot; | 63,2
|}

=== Austrija ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! Serijski ID Broj
! Ime
! Smještaj
! Koordinate
! Veličina ([[Hektar|Ha]])
! Veličina zaštićenog područja (Ha)
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-057  || align=&quot;center&quot; | Keutschacher See || align=&quot;center&quot; | [[Keutschach am See|Plescherken]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|35|13.28|N|14|9|34.06|E|type:landmark|name=Keutschacher See}} || align=&quot;center&quot; | 0,21 || align=&quot;center&quot; | 132,5
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-058  || align=&quot;center&quot; | Abtsdorf I || align=&quot;center&quot; | [[Nußdorf am Attersee]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|53|40.97|N|13|32|1.06|E|type:landmark|name=Abtsdorf I}} || align=&quot;center&quot; | 1,1 || align=&quot;center&quot; | 91,43
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-059  || align=&quot;center&quot; | Abtsdorf III || align=&quot;center&quot; | [[Nußdorf am Attersee]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|53|35.54|N|13|31|59.33|E|type:landmark|name=Abtsdorf III}} || align=&quot;center&quot; | 0,22 || align=&quot;center&quot; | 91,43
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-060  || align=&quot;center&quot; | Litzlberg Süd || align=&quot;center&quot; | [[Seewalchen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|56|3.65|N|13|33|16.99|E|type:landmark|name=Litzlberg Süd}} || align=&quot;center&quot; | 0,76 || align=&quot;center&quot; | 65,26
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-061  || align=&quot;center&quot; | See || align=&quot;center&quot; | [[Unterach am Attersee]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|48|13.97|N|13|26|57.42|E|type:landmark|name=See}} || align=&quot;center&quot; | 1,22 || align=&quot;center&quot; | 0,97
|}

=== Njemačka  ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! Serijski ID Broj
! Ime
! Smještaj
! Koordinate
! Veličina ([[Hektar|Ha]])
! Veličina zaštićenog područja (Ha)
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-073  || align=&quot;center&quot; | Wangen-Hinterhorn || align=&quot;center&quot; | [[Öhningen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|39|39.42|N|8|56|20.02|E|type:landmark|name=Wangen-Hinterhorn}} || align=&quot;center&quot; | 2,56 || align=&quot;center&quot; | 3,2
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-074  || align=&quot;center&quot; | Hornstaad-Hörnle || align=&quot;center&quot; | [[Gaienhofen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|41|40.23|N|9|0|21.3|E|type:landmark|name=Hornstaad-Hörnle}} || align=&quot;center&quot; | 13,11 || align=&quot;center&quot; | 72,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-075  || align=&quot;center&quot; | Allensbach-Strandbad || align=&quot;center&quot; | [[Allensbach]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|42|35.13|N|9|4|47.33|E|type:landmark|name=Allensbach-Strandbad}} || align=&quot;center&quot; | 2,65 || align=&quot;center&quot; | 6,6
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-076  || align=&quot;center&quot; | Wollmatingen-Langenrain || align=&quot;center&quot; | [[Gottlieben]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|40|29.58|N|9|7|13.32|E|type:landmark|name=Wollmatingen-Langenrain}} || align=&quot;center&quot; | 1,55 || align=&quot;center&quot; | 83,7
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-077  || align=&quot;center&quot; | Konstanz-Hinterhausen || align=&quot;center&quot; | [[Bodensee]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|39|54.79|N|9|11|38.65|E|type:landmark|name=Konstanz-Hinterhausen}} || align=&quot;center&quot; | 4,15 || align=&quot;center&quot; | 4,12
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-078  || align=&quot;center&quot; | Litzelstetten-Krähenhorn 32 || align=&quot;center&quot; | [[Bodensee]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|43|28.82|N|9|10|44.23|E|type:landmark|name=Litzelstetten-Krähenhorn 32}} || align=&quot;center&quot; | 7,51 || align=&quot;center&quot; | 47,92
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-079  || align=&quot;center&quot; | Bodman-Schachen / Löchle || align=&quot;center&quot; | [[Bodman-Ludwigshafen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|48|52.11|N|9|2|23.11|E|type:landmark|name=Bodman-Schachen / Löchle}} || align=&quot;center&quot; | 5,34 || align=&quot;center&quot; | 14,1
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-080  || align=&quot;center&quot; | Sipplingen-Osthafen || align=&quot;center&quot; | [[Sipplingen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|47|35.3|N|9|6|7.29|E|type:landmark|name=Sipplingen-Osthafen}} || align=&quot;center&quot; | 4,61 || align=&quot;center&quot; | 6,23
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-081  || align=&quot;center&quot; | Unteruhldingen-Stollenwiesen || align=&quot;center&quot; | [[Uhldingen-Mühlhofen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|43|15.26|N|9|13|42.18|E|type:landmark|name=Unteruhldingen-Stollenwiesen}} || align=&quot;center&quot; | 4,22 || align=&quot;center&quot; | 4,52
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-082  || align=&quot;center&quot; | Ödenahlen || align=&quot;center&quot; | [[Seekirch]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|48|7|9.16|N|9|38|27.54|E|type:landmark|name=Ödenahlen}} || align=&quot;center&quot; | 0,97 || align=&quot;center&quot; | 58,02
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-083  || align=&quot;center&quot; | Grundwiesen || align=&quot;center&quot; | [[Alleshausen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|48|6|30.74|N|9|37|35.75|E|type:landmark|name=Grundwiesen}} || align=&quot;center&quot; | 0,54 || align=&quot;center&quot; | 3,42
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-084  || align=&quot;center&quot; | Siedlung Forschner || align=&quot;center&quot; | [[Oggelshausen]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|48|3|17.49|N|9|38|25.92|E|type:landmark|name=Siedlung Forschner}} || align=&quot;center&quot; | 3,54 || align=&quot;center&quot; | 285,14
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-085  || align=&quot;center&quot; | Olzreute-Enzisholz || align=&quot;center&quot; | [[Bad Schussenried]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|59|54.86|N|9|41|19.26|E|type:landmark|name=Olzreute-Enzisholz}} || align=&quot;center&quot; | 1,82 || align=&quot;center&quot; | 20,62
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-086  || align=&quot;center&quot; | Schreckensee || align=&quot;center&quot; | [[Wolpertswende]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|53|18.56|N|9|34|7.77|E|type:landmark|name=Schreckensee}} || align=&quot;center&quot; | 1,06 || align=&quot;center&quot; | 7,05
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-087  || align=&quot;center&quot; | Ehrenstein || align=&quot;center&quot; | [[Ulm]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|48|24|38.71|N|9|55|23.68|E|type:landmark|name=Ehrenstein}} || align=&quot;center&quot; | 1,33 || align=&quot;center&quot; | 2,42
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-088  || align=&quot;center&quot; | Pestenacker || align=&quot;center&quot; | [[Weil, Bavaria|Weil]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|48|8|48.04|N|10|56|52.29|E|type:landmark|name=Pestenacker}} || align=&quot;center&quot; | 0,57 || align=&quot;center&quot; | 3,66
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-089  || align=&quot;center&quot; | Unfriedshausen || align=&quot;center&quot; | [[Weil, Bavaria|Weil]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|48|8|32.36|N|10|57|4.28|E|type:landmark|name=Unfriedshausen}} || align=&quot;center&quot; | 0,79 || align=&quot;center&quot; | 7,69
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-090  || align=&quot;center&quot; | Rose Island || align=&quot;center&quot; | [[Feldafing]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|47|56|29.52|N|11|18|33.52|E|type:landmark|name=Rose Island}} || align=&quot;center&quot; | 15,16 || align=&quot;center&quot; | 34,3
|}

=== Italija ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! Serijski ID Broj
! Ime
! Smještaj
! Koordinate
! Veličina ([[Hektar|Ha]])
! Veličina zaštićenog područja (Ha)
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-091  || align=&quot;center&quot; | Palù di Livenza – Santissima || align=&quot;center&quot; | [[Polcenigo]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|46|1|18.27|N|12|28|52.13|E|type:landmark|name=Palù di Livenza – Santissima}} || align=&quot;center&quot; | 13,48 || align=&quot;center&quot; | 86,72
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-092  || align=&quot;center&quot; | Lavagnone || align=&quot;center&quot; | [[Desenzano del Garda]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|26|11.09|N|10|32|14.68|E|type:landmark|name=Lavagnone}} || align=&quot;center&quot; | 6,04 || align=&quot;center&quot; | 14,45
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-093  || align=&quot;center&quot; | San Sivino, Gabbiano || align=&quot;center&quot; | [[Manerba del Garda]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|32|7.94|N|10|33|27.94|E|type:landmark|name=San Sivino, Gabbiano}} || align=&quot;center&quot; | 1,85 || align=&quot;center&quot; | 3,46
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-094  || align=&quot;center&quot; | Lugana Vecchia || align=&quot;center&quot; | [[Peschiera del Garda]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|27|30.12|N|10|38|36.8|E|type:landmark|name=Lugana Vecchia}} || align=&quot;center&quot; | 2,59 || align=&quot;center&quot; | 11,16
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-095  || align=&quot;center&quot; | Lucone || align=&quot;center&quot; | [[Muscoline]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|33|3.33|N|10|29|17.19|E|type:landmark|name=Lucone}} || align=&quot;center&quot; | 7,66 || align=&quot;center&quot; | 68,2
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-096  || align=&quot;center&quot; | Lagazzi del Vho || align=&quot;center&quot; | [[Piadena]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|6|27.54|N|10|23|34.71|E|type:landmark|name=Lagazzi del Vho}} || align=&quot;center&quot; | 2,77 || align=&quot;center&quot; | 18,46
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-097  || align=&quot;center&quot; | Bande - Corte Carpani || align=&quot;center&quot; | [[Cavriana]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|22|16.88|N|10|35|9.61|E|type:landmark|name=Bande - Corte Carpani}} || align=&quot;center&quot; | 7,33 || align=&quot;center&quot; | 36,4
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-098  || align=&quot;center&quot; | Castellaro Lagusello - Fondo Tacoli || align=&quot;center&quot; | [[Monzambano]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|22|9.34|N|10|38|3.13|E|type:landmark|name=Castellaro Lagusello - Fondo Tacoli}} || align=&quot;center&quot; | 1,23 || align=&quot;center&quot; | 59,04
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-099  || align=&quot;center&quot; | Isolino Virginia-Camilla-Isola di San Biagio || align=&quot;center&quot; | [[Biandronno]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|48|43.25|N|8|43|5.02|E|type:landmark|name=Isolino Virginia-Camilla-Isola di San Biagio}} || align=&quot;center&quot; | 3,79 || align=&quot;center&quot; | 25,07
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-100  || align=&quot;center&quot; | Bodio centrale o delle Monete || align=&quot;center&quot; | [[Bodio Lomnago]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|47|47.15|N|8|45|20.19|E|type:landmark|name=Bodio centrale o delle Monete}} || align=&quot;center&quot; | 1,67 || align=&quot;center&quot; | 28,55
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-101  || align=&quot;center&quot; | Il Sabbione o settentrionale || align=&quot;center&quot; | [[Cadrezzate]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|47|58.63|N|8|38|55.64|E|type:landmark|name=Il Sabbione o settentrionale}} || align=&quot;center&quot; | 1,18 || align=&quot;center&quot; | 9,61
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-102  || align=&quot;center&quot; | VI.1-Emissario || align=&quot;center&quot; | [[Azeglio]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|25|5.74|N|8|1|22.44|E|type:landmark|name=VI.1-Emissario}} || align=&quot;center&quot; | 5,86 || align=&quot;center&quot; | 852.77
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-103  || align=&quot;center&quot; | Mercurago || align=&quot;center&quot; | [[Arona]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|44|1.71|N|8|33|7.6|E|type:landmark|name=Mercurago}} || align=&quot;center&quot; | 5.16 || align=&quot;center&quot; | 270,06
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-104  || align=&quot;center&quot; | Molina di Ledro || align=&quot;center&quot; | [[Ledro]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|52|26.86|N|10|45|54.05|E|type:landmark|name=Molina di Ledro}} || align=&quot;center&quot; | 0,78 || align=&quot;center&quot; | 2,31
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-105  || align=&quot;center&quot; | Fiavé-Lago Carera || align=&quot;center&quot; | [[Fiavè]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|59|24.35|N|10|49|51.55|E|type:landmark|name=Fiavé-Lago Carera}} || align=&quot;center&quot; | 10,7 || align=&quot;center&quot; | 73,92
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-106  || align=&quot;center&quot; | Belvedere || align=&quot;center&quot; | [[Peschiera del Garda]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|27|22.71|N|10|39|30.31|E|type:landmark|name=Belvedere}} || align=&quot;center&quot; | 2,52 || align=&quot;center&quot; | 12,46
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-107  || align=&quot;center&quot; | Frassino || align=&quot;center&quot; | [[Peschiera del Garda]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|26|5.17|N|10|39|47.51|E|type:landmark|name=Frassino}} || align=&quot;center&quot; | 1,48 || align=&quot;center&quot; | 31,19
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-108  || align=&quot;center&quot; | Tombola || align=&quot;center&quot; | [[Cerea]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|10|46.35|N|11|12|40.5|E|type:landmark|name=Tombola}} || align=&quot;center&quot; | 1,51 || align=&quot;center&quot; | 123,76
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-109  || align=&quot;center&quot; | Laghetto della Costa || align=&quot;center&quot; | [[Arquà Petrarca]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|16|10.84|N|11|44|32.68|E|type:landmark|name=Laghetto della Costa}} || align=&quot;center&quot; | 1,56 || align=&quot;center&quot; | 6,52
|}

=== Slovenija ===
{| class=&quot;sortable wikitable&quot;
|- style=&quot;background:#efefef;&quot;
! Serijski ID Broj
! Ime
! Smještaj
! Koordinate
! Veličina ([[Hektar|Ha]])
! Veličina zaštićenog područja (Ha)
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-110  || align=&quot;center&quot; |  Kolišča na Igu, sjeverna skupina || align=&quot;center&quot; |  [[Općina Ig]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|58|32.32|N|14|31|46.19|E|type:landmark|name= Kolišča na Igu, severna skupina}} || align=&quot;center&quot; | 19,2 || align=&quot;center&quot; | 516,65
|-
| align=&quot;center&quot; | 1363-111  || align=&quot;center&quot; | Količa na Igu, južna skupina || align=&quot;center&quot; | [[Ig]] || align=&quot;center&quot; | {{coord|45|58|14.22|N|14|32|29.84|E|type:landmark|name=Količa na Igu, južna skupina}} || align=&quot;center&quot; | 26,1 || align=&quot;center&quot; | 516,55
|-
|}

==Izvori==
{{izvori|30em}}
* [http://whc.unesco.org/en/list/1363/multiple=1&amp;unique_number=1782 Interaktivna karta lokaliteta alpskih sojenica]

== Povezani članci ==
* [[Ljubljanski drveni kotač]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [http://whc.unesco.org/en/list/1363/multiple=1&amp;unique_number=1782 Interakvitna mapa s lokalitetima alpskih sojenica] na UNESCO-ovim stranicama

{{Svjetska baština u Austriji}}
{{Svjetska baština u Francuskoj}}
{{Svjetska baština u Njemačkoj}}
{{Svjetska baština u Italiji}}
{{Svjetska baština u Švicarskoj}}
{{Svjetska baština u Sloveniji}}
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Austriji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Austriji]]
[[Kategorija:Prapovijesna Austrija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Francuskoj]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Francuskoj]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Prapovijesna Njemačka]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Italiji]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Italiji]]
[[Kategorija:Prapovijesna Italija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Sloveniji]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Sloveniji]]
[[Kategorija:Prapovijesna Slovenija]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Prapovijesna Švicarska]]</text>
      <sha1>9b9c2ym7fz57epg4spu30tut9v30p77</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Beljevina</title>
    <ns>0</ns>
    <id>317716</id>
    <revision>
      <id>7447683</id>
      <parentid>7307595</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:36:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26942-29</username>
        <id>359580</id>
      </contributor>
      <origin>7447683</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2671" sha1="rjjm28exawhsx9sfitpyrsq080amf54" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Beljevina
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|OBŽ}}
|općina           = [[Đurđenovac]]
|najbliži grad    = [[Našice]]
|površina         = 10,9
|visina           = 107
|z. širina        = 45.559497
|z. dužina        = 18.019638
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 595
|svetac           = sveti martin
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 31511 Đurđenovac
|pozivni broj     = +385 (0)31
|autooznaka       = NA ([[Našice]])
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Beljevina''' je mjesto u [[Osječko-baranjska županija|Osječko-baranjskoj županiji]]. 

== Upravna organizacija ==
Upravnom je organizacijom u sastavu općine [[Đurđenovac|Đurđenovca]].
== Crkva ==
U selu je crkva [[Sveti Martin|Sv. Martina]], koja pripada [[Rimokatolici|Rimokatoličkoj]] [[župa|župi]] [[Sveti Petar|Sv. Petar apostol]] sa sjedištem u susjednom [[Bokšić]]u i našičkom dekanatu [[Požeška biskupija|Požeške biskupije]]. Crkveni god ili [[kirvaj]] slavi se 11. studenog. 
== Stanovništvo ==
{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Beljevina |p1857=0 |p1869=0 |p1880=11 |p1890=32 |p1900=61 |p1910=114 |p1921=249 |p1931=781 |p1948=1030 |p1953=1184 |p1961=1235 |p1971=1150 |p1981=981 |p1991=930 |p2001=810 |p2011=712 |p2021=595 |napomena=Iskazuje se od 1869. Do 1931. iskazivano kao dio naselja pod imenom Beljavina. U 1869. podaci su sadržani u naselju Bokšić. U  2001. smanjeno izdvajanjem naselja Krčevina. Do 1948 sadrži podatke za naselje Krčevina. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}

&lt;br /&gt;
Iskazuje se od 1869. Do 1931. iskazivano kao dio naselja pod imenom Beljavina. U 1869. podaci 
su sadržani u naselju [[Bokšić]]. U 2001. smanjeno izdvajanjem naselja [[Krčevina]]. Do 1948 sadrži 
podatke za naselje Krčevina.

== Poznate osobe ==
*[[Stjepan Fridl]]

== Šport ==
[[NK Zagorac Beljevina]] trenutačno se natječe u sklopu [[3. ŽNL Osječko-baranjska|3. ŽNL]] [[Nogometno središte Našice|Nogometnog središta Našice]].
== Kultura ==
[[KUD Zagorci Beljevina]] djeluje kao kulturno umjetničko društvo Beljevine, sa zagorskim običajima i tradicijom.
== Ostalo ==
* Dobrovoljno [[vatrogasci|vatrogasno]] društvo Beljevina
* Lovačko društvo &quot;[[Vidra]]&quot; Beljevina
== Izvor ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* http://www.djurdjenovac.hr/

{{Đurđenovac}}
{{mrva-naselje hr}}

[[Kategorija:Naselja u Osječko-baranjskoj županiji]]</text>
      <sha1>rjjm28exawhsx9sfitpyrsq080amf54</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Hohle Felsa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>319574</id>
    <revision>
      <id>7447728</id>
      <parentid>7029522</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:51:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Njemačka|Prapovijesna Njemačka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447728</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10439" sha1="tnalhf9bpzeai1ujj3kz8oi5qbxye6i" xml:space="preserve">{{Kip
| slika=VenusHohlefels2.jpg
| ime=Venera iz Hohle Felsa
| autor=nepoznat autor
| godina= oko [[40. tisućljeće pr. Kr.|40000. pr. Kr.]] -&lt;br&gt;[[25. tisućljeće pr. Kr.|25000. pr. Kr.]]
| materijal=[[mamut]]ska [[bjelokost]]
| visina= 6 x 3,5 x 3,1 cm
| muzej = Muzej prapovijesti
| grad= [[Blaubeuren]]
}}
'''Venera iz Hohlea Fels''' (poznata i kao '''Venera iz Schelklingena'''; njemački: ''{{Jezik|de|Venus vom Hohlen Fels, vom Hohle Fels; Venus von Schelklingen}}'') je [[Figure Venere|figura Venere]] iz [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]] izrađena od [[bjelokost]]i [[mamut]]a, otkrivena 2008. u [[krš]]koj špilji [[Hohle Fels]] ([[njemački|njem.]] „Šuplja stijena”) na južnom podnožju [[Švapska Jura|Švapskih Alpa]] u Schelklingenu, 15 km zapadno od [[Ulm]]a. Datira se između 40.000 i 35.000 godina,&lt;ref name=&quot;uni-tuebingen.de&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.uni-tuebingen.de/en/news/press-releases/newsfullview-pressemitteilungen/article/es-muss-eigentlich-eine-frau-sein.html |title=&quot;It must be a woman&quot; - The female depictions from Hohle Fels date to 40,000 years ago... |publisher=Universität Tübingen |date=22. srpnja 2016. |access-date=26. srpnja 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20161011145105/https://www.uni-tuebingen.de/en/news/press-releases/newsfullview-pressemitteilungen/article/es-muss-eigentlich-eine-frau-sein.html |archive-date=11. listopada 2016. |url-status=dead |df=mdy-all}}&lt;/ref&gt; koji pripada ranom [[Aurignacien]]u, na samom početku [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]], što je povezano s najranijom prisutnošću ''[[kromanjonac]]a'' u [[Paleolitska Europa|Europi]], što je čini najstarijim pronađenim primjerkom nedvojbenog prikaza čovjeka i figurativne umjetnosti, uopće. U smislu figurativne umjetnosti starija je (možda) samo [[Zoomorfnost|zoomorfna]] [[Lavlji čovjek|figurica s lavljom glavom]]. [[Figure Venere|Figurica Venere]] nalazi se u prapovijesnom muzeju [[Blaubeuren]] ({{Jezik|de|Urgeschichtliches Museum Blaubeuren}}).

== Kontekst ==
Regija [[Švapska Jura]] u Njemačkoj ima brojne špilje koje su dale brojne artefakte mamutske bjelokosti gornjeg paleolitika. Do danas je otkriveno približno dvadeset i pet predmeta. Tu spadaju figurica [[Lavlji čovjek|Löwenmensch]] iz [[Hohlenstein-Stadel]]a datirana prije 40 000 godina&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595 |access-date=23. kolovoza 2014. |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20140810061713/http://www.theartnewspaper.com/articles/Ice-Age-iLion-Mani-is-worlds-earliest-figurative-sculpture/28595 |title=Work carved from mammoth ivory has been redated and 1,000 new fragments discovered—but it won't make it to British Museum show |archive-date=10. kolovoza 2014.}}&lt;/ref&gt; [[Prapovijesna glazba|i flauta]] od bjelokosti pronađena u [[Geißenklösterle]]u od prije 42 000 godina.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.bbc.co.uk/news/science-environment-18196349 |title=Earliest music instruments found |work=BBC News |date=2012-05-25}}&lt;/ref&gt; Ova planinska regija nalazi se u [[Baden-Württemberg]]u i omeđena je [[Dunav]]om na jugoistoku, gornjim [[Neckar]] na sjeverozapadu, a na jugozapadu se uzdiže do viših planina [[Schwarzwald]]a.

Ova koncentracija dokaza o punoj [[Bihevioralni modernitet|modernosti ponašanja]], uključujući figurativnu umjetnost i instrumentalnu glazbu među ljudima u razdoblju od prije 40 do 30 tisuća godina, jedinstvena je u cijelom svijetu, a njezin otkrivač, arheolog [[Nicholas Conard]], pretpostavlja da su nositelji kulture aurignacija u švapskkoj Juri se može pripisati izumu, ne samo figurativne umjetnosti i glazbe, već i [[Paleolitička religija|najranijih vjerskih praksi]].&lt;ref&gt;''[http://www.swr.de/nachrichten/bw/-/id=1622/vv=print/pv=print/nid=1622/did=4819670/184wsr1/index.html Älteste Menschenfigur der Welt gefunden]{{dead link|date=July 2016 |bot=InternetArchiveBot |fix-attempted=yes }}'' [[Südwestrundfunk]] 14 May 2009.&lt;/ref&gt; Na 70&amp;nbsp;cm udaljenosti od figurice Venere, Conardov tim također je pronašao [[Flauta|flautu]] izrađenu od kosti [[lešinar]]a.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.epoc.de/artikel/999323&amp;_z=798890 |title=Schwäbische Alb: Älteste Flöte vom Hohle Fels}}&lt;/ref&gt; Dodatni predmeti iskopani iz iste pećinskog sloj uključuju krhotine kremena, izrezbarene kosti i slonovaču, kao i ostatke [[tarpan]]a, [[sob]]a, [[Špiljski medvjed|špiljskog medvjeda]], [[Mammuthus primigenius|vunastog mamuta]] i [[Alpski kozorog|alpskog kozoroga]].

== Otkriće ==
Otkriće Venere iz Hohle Felsa od strane arheološkog tima pod vodstvom Nicholasa J. Conarda s [[Universität Tübingen Abteilung Ältere Urgeschichte und Quartärökologie]] pomaknulo je datum najstarije poznate ljudske [[Figurativna umjetnost|figurativne umjetnosti]]{{Efn|Rešetkasti ili mrežni uzorci koji su pronađeni ugravirani u špilji [[Blombos]] u Južnoj Africi prije 75 000 godina, mogu se i ne moraju smatrati &quot;apstraktnom umjetnošću&quot;.}} za nekoliko tisućljeća, {{Efn|Za najmanje 5000 godina, ako se usporedi datum od 35 000 prije sadašnjosti s datumom [[Venera iz Galgenberga|Venere iz Galgenberga]], ili za čak 10 000 godina ako se prihvati datum od 40 000 prije sadašnjosti.}} pokazujući da su se umjetnička djela proizvodila tijekom razdoblja [[Aurignacien]].&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |last=Henderson |first=Mark |title=Prehistoric female figure 'earliest piece of erotic art uncovered' |work=The Times |date=2009-05-13 |url=http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/visual_arts/article6282102.ece |access-date=2009-05-13 |archive-date=15. svibnja 2009. |archive-url=https://web.archive.org/web/20090515003753/http://entertainment.timesonline.co.uk/tol/arts_and_entertainment/visual_arts/article6282102.ece |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Izvanredno rana figurica otkrivena je u rujnu 2008. u špilji zvanoj ''{{Jezik|swg|[[Hohle Fels]]}}'' ([[Švapski jezik|švapski njemački]] za &quot;šuplju stijenu&quot;) u blizini Schelklingena, nekih 15 km zapadno od [[Ulm]]a, [[Baden-Württemberg]]a, na jugozapadu Njemačke, tim sa [[Sveučilište u Tübingenu|Sveučilišta u Tübingenu]] predvođen profesorom arheologije [[Nicholas Conard|Nicholasom Conardom]] koji je izvijestio o njihovom pronalasku u ''prirodi''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Conard |first=Nicholas J. |title=A female figurine from the basal Aurignacian of Hohle Fels Cave in southwestern Germany |journal=[[Nature (časopis) |Nature]] |volume=459 |issue=7244 |pages=248–252 |doi=10.1038/nature07995 |pmid=19444215 |year=2009 |bibcode=2009Natur.459..248C |s2cid=205216692}}&lt;/ref&gt; Figurica je pronađena u špiljskoj dvorani, otprilike 20 metara od ulaza i 3 metra ispod trenutne razine tla. U blizini je pronađena [[Prapovijesna glazba|koštana flauta]] stara oko 42.000 godina, najstariji poznati nesporni glazbeni instrument.&lt;ref name=&quot;bbc.co.uk&quot;/&gt;

Godine 2015. tim je predstavio dva daljnja dijela rezbarene bjelokosti mamuta otkrivena na tom mjestu, a koji su identificirani kao dijelovi druge ženske figurice.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Fragments of a 40,000 year old female figurine found in Hohle Fels |url=http://www.pasthorizonspr.com/index.php/archives/07/2015/fragments-of-a-40000-year-old-female-figurine-found-in-hohle-fels |date=22. srpnja 2015. |publisher=Past Horizons |access-date=3. ožujka 2021. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20161230010230/http://www.pasthorizonspr.com/index.php/archives/07/2015/fragments-of-a-40000-year-old-female-figurine-found-in-hohle-fels |archivedate=30. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt; [https://www.faz.net/aktuell/feuilleton/fund-eines-figuerlichen-fragments-am-hohe-fels-13715934.html Ovdje su u usporedbi prikazani Venera i fragment].

== Opis ==
Figurica je visoka je 6 cm, teška 33 grama i možda se nosila kao amajlija, o čemu svjedoči perforirana izbočina umjesto glave. Isklesana je od kljove [[Mammuthus primigenius|vunastog mamuta]] i razbila se na fragmente, od kojih je šest pronađeno, a lijeva ruka i rame još uvijek nedostaju.

== Tumačenje ==
Otkrivač, antropolog Nicholas Conard, rekao je: &quot;Ova [slika] govori o seksu, reprodukciji ... [to je] izuzetno moćan prikaz suštine biti žensko&quot;.&lt;ref name=&quot;smithsonian&quot;&gt;{{cite magazine |title=The Cave Art Debate |url=http://www.smithsonianmag.com/history-archaeology/The-Cave-Art-Debate.html |magazine=The Smithsonian |access-date=23. listopada 2013. |archive-date=29. listopada 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131029211621/http://www.smithsonianmag.com/history-archaeology/The-Cave-Art-Debate.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Antropolog [[Paul Mellars]] sa [[Sveučilište u Cambridgeu|sveučilišta Cambridge]] sugerirao je da bi se - prema modernim standardima - figurica &quot;mogla smatrati granično [[Pornografija|pornografskom]]&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=Full-Figured Statuette, 35,000 Years Old, Provides New Clues to How Art Evolved |url=https://www.nytimes.com/2009/05/14/science/14venus.html?_r=0 |work=2009 |publisher=New York Times |access-date=23. listopada 2013.}}&lt;/ref&gt;

Antropolozi sa [[Sveučilište Victoria u Wellingtonu|Sveučilišta Victoria u Wellingtonu]] sugeriraju da takve figurice nisu prikazi ljepote, već da predstavljaju &quot;nadu u opstanak i dugovječnost u dobro uhranjenim i reproduktivno uspješnim zajednicama&quot;,&lt;ref name=&quot;dixson&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |doi=10.1155/2011/569120 |title=Venus Figurines of the European Paleolithic: Symbols of Fertility or Attractiveness? |journal=Journal of Anthropology |volume=2011 |pages=1–11 |year=2011 |last1=Dixson |first1=Alan F. |last2=Dixson |first2=Barnaby J. |doi-access=free}}&lt;/ref&gt; odražavajući konvencionalno tumačenje ovih vrsta figurica kao predstavu božica plodnosti.

==Poveznice==
* [[Popis umjetnosti kamenog doba]]
* [[Paleolitička umjetnost]]
* [[Prapovijesna umjetnost]]
* [[Figure Venere]]
* [[Lavlji čovjek]]

== Bilješke ==
{{Notelist}}

==Izvori==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commons = Venus of Hohle Fels
| commonshr = Venera iz Hohle Felsa
| commonscat = Venus of Hohle Fels
| commonscathr = Venera iz Hohle Felsa
}}

{{Figure Venere}}
{{Prapovijesna umjetnost}}
[[Kategorija:Figure Venere|Hohle Fels]]
[[Kategorija:Paleolitik]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Prapovijesna Njemačka]]</text>
      <sha1>tnalhf9bpzeai1ujj3kz8oi5qbxye6i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krist na žalu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>319601</id>
    <revision>
      <id>7447673</id>
      <parentid>6700564</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:37:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26895-88</username>
        <id>359574</id>
      </contributor>
      <comment>Ispravak mita o Papi koji je preveo pjesmu. (https://www.vecernji.hr/vijesti/krist-na-zalu-nije-napisao-papa-ivan-pavao-ii-1288321)</comment>
      <origin>7447673</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3344" sha1="mma3i8yotwauyu9xt6b4tuak0l6u25w" xml:space="preserve">&quot;'''Krist na žalu'''&quot; ili &quot;'''Krist jednom stade na žalu'''&quot; ([[španjolski jezik|španj.]] &quot;''Pescador de hombres''&quot;, [[engleski jezik|eng.]] &quot;''Lord, You Have Come''&quot;, [[poljski jezik|polj.]] &quot;''Barka''&quot;, [[njemački jezik|njem.]] &quot;''Barke''&quot;) je poznata [[kršćanska glazba|kršćanska pjesma]] koju je [[1974.]], pod izvornim nazivom &quot;''Pescador de hombres''&quot; (&quot;''Ribar ljudi''&quot;), napisao i skladao [[Španjolska|španjolsko]]-[[Baskija|baskijski]] [[salezijanci|salezijanski]] [[svećenik]] i [[skladatelj]] [[Cesáreo Gabaráin]].

== Naziv pjesme ==
Naziv pjesme je nadahnut [[Biblija|biblijskim]] izrazom preuzetim iz španjolskog prijevoda [[Evanđelje po Luki|Evanđelja po Luki]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.enciclopediacecilia.org/wiki/Pescador_de_hombres |title=Arhivirana kopija |journal= |access-date=10. studenoga 2011. |archive-date=18. studenoga 2011. |archive-url=https://web.archive.org/web/20111118053538/http://www.enciclopediacecilia.org/wiki/Pescador_de_hombres |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;: {{citat|Pero Jesús dijo a Simón: &quot;No temas, de hoy en adelante serás &lt;u&gt;'''pescador de hombres'''&lt;/u&gt;.&quot; Entonces llevaron sus barcas a tierra, lo dejaron todo, y siguieron a Jesús.|Lc 5:10-11}}

U hrvatskom prijevodu evanđelja, izraz ovako izgleda:
{{citat|[[Isus]] reče [[Sveti Petar|Šimunu]]: &quot;Ne boj se! Odsada ćeš &lt;u&gt;'''loviti ljude'''&lt;/u&gt;!&quot; Oni izvukoše lađe na kopno, ostaviše sve i pođoše za njim.|Lk 5, 10-11}}

[[Futur prvi]] [[glagol]]a ''loviti'' u ovom smislu znači ''ribariti'', odnosno, ''biti ribar'' (''ljudi'').

== Zanimljivosti ==
Pjesmu je 1974. ili [[1975.]] na poljski jezik preveo salezijanski svećenik [[Stanisław Szmidt]]. Budući kako je tijekom dana bio zauzet obavezama na nastavi, pjesmu je počeo prevoditi noću, no nije ju s lakoćom prevodio zbog nepoznavanja španjolskog jezika. Veći je dio noći provodio prevodeći pjesmu dok nije napokon shvatio njeno značenje uz pomoć znanja [[latinski jezik|latinskog jezika]].

Nakon što je čuo poljski prijevod pjesme, [[svetac|sveti]] [[papa]] [[Ivan Pavao II.]] je zavolio ovu pjesmu. Velečasni Szmidt se ugodno iznenadio kada je, tijekom hodočašća u [[Gniezno|Gnieznu]], čuo Svetog Oca kako pjeva pjesmu iz srca.

Pri kraju studija monaške formacije [[1980.]] godine u [[Rim]]u, vlč. Szmidt je odlučio posjetiti Svetog Oca na općoj audijenciji na [[Trg svetog Petra|Trgu svetog Petra]]. Kada je papa bio udaljen od njega oko 3, 4 koraka, vlč. Szmidt mu je rekao kako je pjesmu napisao na poljskom jeziku, te ga je na to papa poljubio u čelo.

Pjesmu je vlč. Mijo Gabrić nedugo nakon izbora pape Ivana Pavla II. [[1978.]] preveo na [[hrvatski jezik]] pod nazivom &quot;''Krist jednom stade na žalu''&quot;.

Hodočasnici su pjesmu prenijeli u svoje domovine, pa je ona vjerojatno na taj način postala popularnom u brojnim državama svijeta.&lt;ref&gt;http://ampoleagle.com/barka-the-favorite-song-of-john-paul-ii-p4565-131.htm&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://rijec.org/pjesmarica/k/krist_na_zalu Tekst pjesme (PDF notni zapis + MIDI)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120627072011/http://rijec.org/pjesmarica/k/krist_na_zalu |date=27. lipnja 2012. }} {{jezikk|hrvatski}}

[[Kategorija:Kršćanske pjesme]]
[[Kategorija:Salezijanski red]]
[[Kategorija:Ivan Pavao II.]]</text>
      <sha1>mma3i8yotwauyu9xt6b4tuak0l6u25w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Africi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>319830</id>
    <revision>
      <id>7447554</id>
      <parentid>7073390</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Afrika|Prapovijesna Afrika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447554</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="177" sha1="hqotv6ph5imxg98ek5ltws8wch8dlk7" xml:space="preserve">[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti|#Afrika]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Africi|*Prapovijesni]]
[[Kategorija:Prapovijesna Afrika|Arheološki lokaliteti]]</text>
      <sha1>hqotv6ph5imxg98ek5ltws8wch8dlk7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Arequipa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>325303</id>
    <revision>
      <id>7447551</id>
      <parentid>7060683</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:43:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura u Peruu|Arheološki lokaliteti američkih kultura u Peruu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447551</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13990" sha1="hkr75zxfn1npxivvpmek7gr7h7ney95" xml:space="preserve">{{dz}}
{{Naselje
| ime = Arequipa
| ime_genitiv = Arequipe
| izvorno_ime =

| slika_panorama = Arequipa,_vista_panoramica.jpg
| veličina_slike = 275px
| opis_slike = Panorama stambenog dijela Arequipe

| slika_zastava =Bandera_de_Arequipa.svg
| slika_zastava_veličina = 100px
| slika_pečat = 
| slika_pečat_veličina = 
| slika_grb =Escudo_de_Armas_de_Arequipa.svg
| slika_grb_veličina =80px
| slika_amblem_prazno =
| slika_amblem_prazno_veličina =
| slika_amblem_prazno_opis =

| nadimak = ''La Ciudad Blanca'' (Bijeli grad)&lt;br&gt;Američki Rim
| geslo =

| širina-stupnjevi =16
| širina-minute =23.56
| širina-oznaka =S
| dužina-stupnjevi =71
| dužina-minute =32.12
| dužina-oznaka =W

| lokacija_ime = [[Popis država|Država]]
| lokacija_info = {{Z+X|PER}}
| lokacija1_ime = [[Peruanske regije|Regija]]
| lokacija1_info = [[Arequipa (regija)|Arequipa]]
| lokacija2_ime =
| lokacija2_info =
| lokacija3_ime =
| lokacija3_info =

| utemeljenje_ime = Osnutak
| utemeljenje_datum = 15. kolovoza 1540.
| utemeljenje1_ime = Zaštitnica grada
| utemeljenje1_datum = [[Velika Gospa]]
| utemeljenje2_ime =
| utemeljenje2_datum =
| utemeljenje3_ime =
| utemeljenje3_datum =
| osnivač = 
| nazvan_po =

| dijelovi =
| vrsta_dijelova =
| d1-d50

| vrsta_vlasti = 
| vlast_bilješke =
| titula_vođe = Gradonačelnik
| ime_vođe = Alfredo Zegarra Tejada
| stranka_vođe =
| titula_vođe1 =
| ime_vođe1 =
| titula_vođe2 =
| ime_vođe2 =
| titula_vođe3 =
| ime_vođe3 =
| titula_vođe4 =
| ime_vođe4 =

| površina_bilješke =
| površina_ukupna = 
| površina_kopna =
| površina_vode =
| postotak_vode =
| površina_uža = 2.923,53 km²
| površina_šira = 9.862,02 km²
| površina_prazno1_ime =
| površina_prazno1 =
| površina_prazno2_ime =
| površina_prazno2 =
| visina = 2.335 m
| visina_izvor =
| visina_max = 
| visina_min =

| stanovništvo_godina = 2007.
| stanovništvo_bilješke =
| stanovništvo = 
| stanovništvo_gustoća = 
| stanovništvo_uže = 749.921
| stanovništvo_uže_gustoća = 256,51/km²
| stanovništvo_šire = 
| stanovništvo_šire_gustoća = 
| stanovništvo_prazno1_ime = Procjena populacije 2011.
| stanovništvo_prazno1 = 836.859
| stanovništvo_gustoća_prazno1 = 286,24/km²
| stanovništvo_prazno2_ime =
| stanovništvo_prazno2 =
| stanovništvo_gustoća_prazno2 =

| vremenska_zona = UTC-5
| utc_pomak = -5
| vremenska_zona_DST = UTC-5
| utc_pomak_DST = -5
| poštanski_broj = 04
| pozivni_broj = 054
| gradovi_prijatelji =
| države_gradova_prijatelja =

| web_stranica = [http://www.muniarequipa.gob.pe/ www.muniarequipa.gob.pe]

| slika_karta = 
| veličina_karte =
| opis_karte = 
| slika_karta1 =
| veličina_karte1 =
| opis_karte1 =

| slika_lokacijska_karta_država = Peru

| bilješke =

| prazno_ime = [[UNESCO]]-ova [[svjetska baština]]
| prazno_info = '''Povijesno središte Arequipa'''
| prazno1_ime = Godina uvrštenja
| prazno1_info = [[2000.]]
| prazno2_ime = Vrsta
| prazno2_info = Kulturno dobro
| prazno3_ime = Mjerilo
| prazno3_info = i, iv
| prazno4_ime = Ugroženost
| prazno4_info = -
| prazno5_ime = Poveznica
| prazno5_info = [http://whc.unesco.org/en/list/1016 UNESCO]
| prazno6_ime =
| prazno6_info =
}}
'''Arequipa''' je glavni grad istoimene južne pokrajine [[Peru]]a; sjedište nadbiskupije i sveučilišta. Smješten je na rijeci [[Chili]] u [[Ande|Andama]], na 2.335 metara nadmorske visine, a iznad njega se uzdiže [[vulkan]] [[El Misti]].

Grad je poznat po mnogim [[Španjolsko kolonijalno carstvo|španjolskim kolonijalnim]] građevinama od lokalnog žutog vulkanskog kamena ''sillara'', zbog kojih je dobio nadimak &quot;Bijeli grad&quot;, no ovaj nadimak je navodno nastao i zbog toga što su većinu stanovništva kolonijalnog grada činili blijedoputi potomci Europljana.&lt;ref&gt;Sarah C. Chambers, ''Subjects to Citizens: Honor, Gender, and Politics in Arequipa, Peru 1780–1854'', University Park: Pennsylvania State University Press, 1999.&lt;/ref&gt; Povijesno središte Arequipe je upisano na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Amerikama]] 2000. godine kao &quot;primjer integracije [[Europa|europskih]] i [[Indijanci|indijanskih]] tehnika gradnje i začuđujućih [[barok]]nih ukrasa koje su izveli kolonijalni, [[Kreoli|kreolski]] i indijanski majstori.&lt;ref&gt;[http://whc.unesco.org/en/news/184 World Heritage Committee Inscribes 61 New Sites on World Heritage List] {{eng oznaka}} Preuzeto 26. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;
{{Široka slika|Aqp10.jpg|800px|&lt;center&gt;Panorama modernog dijela grada četvrti Yanahuara i Cayma|50%|left}}
Grad je odigrao i značajnu ulogu u povijesti Perua kada je bio &quot;glavni grad republike&quot; tijekom Monterove vlade. Arequipa je tijekom vremena postao jedan od najvažnijih gradova Perua; kulturno i vjersko središte, te drugo industrijsko središte države poslije [[Lima|Lime]]. Željeznicom je povezan s lukom [[Matarani]], i trgovačkim središtima u susjednim državama, [[Čile]]u i [[Bolivija|Boliviji]].

Upravno je podijeljen na 14 središnjih urbanih i 5 ruralnih općina u kojima je, prema procjeni Državnog ureda za statistiku (INEI) 2007. god., živilo oko 870.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini u Peruu.&lt;ref&gt;[http://desa.inei.gob.pe/censos2007/tabulados/ Procjena rezultata popisa stanovništva 2007. god.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100605082210/http://desa.inei.gob.pe/censos2007/tabulados/ |date=5. lipnja 2010. }} Državnog instituta statistike i informatike (''Instituto Nacional de Estadística e Informática, INEI'') 2007. god. {{es}} Preuzeto 25. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Fundacion_de_Arequipa.png|mini|180px|lijevo|&lt;center&gt;Osnutak Arequipe 1540. god.]]
Najstariji tragovi ljudskih naselja, koji su pronađeni u više od 400 [[arheologija|arheoloških]] lokaliteta na području Arequipa, uključujući i špiljske slike u mjestima Pampa i Sumbay Colorado, se datiraju između 8.000 i 6.000 godine prije Krista.
Od oko 1250. godine u području Arequipa se osjeća utjecaj [[Inka]], sve do 1537. godine kada ga je osvojio španjolski [[konkvistador]] [[Diego de Almagro El Viejo]]. General osvajača [[Francisco Pizarro|Pizzara]], [[Garci Manuel de Carbajal]], je na [[Velika Gospa|Veliku Gospu]], 15. kolovoza 1540. godine osnovao kolonijalni grad nazvan '''Nuestra Señora de Ville de la Asunción del Valle Hermoso de Arequipa''' (Grad Velike Gospe doline Hermoso od Arequipe), koji je kasnije skraćeno jednostavno zvan '''Arequipa'''.

Ime grada potječe od [[kečuanski jezik|kečuanskog]] izraza ''are quepay'' (&quot;ostani&quot;), što je navodno izrekao [[Inka]] [[Mayta Capac]] kad je stigao u dolinu rijeke Chili. God. 1541., gradsku povelju mu je dodijelio [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva]], nakon čega se do potresa 1582. godine razvija u glavno trgovačko središte između obale i Anda. Grad je, usprkos nekoliko [[potres]]a, do 1784. godine izrastao u sjajni [[barok]]ni grad s utjecajima [[rokoko]]a.

Nakon proglašenja neovisnosti Perua 1821. godine, područje Arequipe je postalo poznata kao rodno mjesto mnogih intelektualaca, vođa i junaka revolucije, zbog čega je dobila nadimak &quot;Zemlja vođa&quot;. Grad je nadalje uljepšan u modernom [[empirizam|empirijskom]] [[neoklasicizam|neoklasicističkom]] stilu  (1784. – 1868.).

Ovo područje je važno i zbog poljoprivredne sa središtem u dolini Colca, ali i kao mjesto intenzivnog rudarstva, te proizvodnje vina i vune. Uvođenjem željeznice, koja ga je povezala s lukom Matarani 1870. godine, te s gradovima [[Cuzco]] i [[Puno (grad)|Puno]] 1904., Arequipa je postala još značajniji trgovački grad. Sredinom 20. stoljeća, uglavnom zahvaljujući industrijalizaciji, u grad se doseljava brojno stanovništvo s planina i visoravni, pri čemu je urbano područje naraslo od 1.018 ha (1944.) do 5.045,24 ha (1978.), te do vrtoglavih 13.011,08 ha 2005. godine.&lt;ref&gt;[http://www.muniarequipa.gob.pe/proyectos/estrategiaambiental/documentos/evolucion_del_crecimiento_urbano.pdf Evolucija urbanog područja Arequipe od 1944.]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} na stranicama EMIS - MPA/GEA {{es}} Preuzeto 25. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;

==Znamenitosti==

[[Datoteka:Bas%C3%ADlica_Catedral_de_Arequipa.jpg|mini|lijevo|300px|&lt;center&gt;Središnji trg ''Plaza de Armas'' noću]]

Povijesno središte grada se sastoji od 49 izvornih španjolskih četvrti od kojih se četvrt ''San Lázaro'' smatra starijim [[Pretkolumbovska Amerika|pretkolumbovskim]] naseljem. Na njih se nastavlja 24 kolonijalne četvrti i četvrti iz 19. stoljeća.

Od potresa 1548. godine, Španjolci su koristili vulkanski kamen sillar, koji je bio lagan i čvrst, te stoga otporniji na potrese, ali i ukrasne ružićaste ili žućkaste boje.

Središte grada je trg ''Plaza de Armas (ili Plaza Mayor)'' na kojemu se nalaze [[arkada|arkadni]] [[portal]]i, općinsko središte i [[Bazilika]]lna [[katedrala]] (19. st.) koja je jedno od najvažnijih neoklasicističkih građevina u Peruu. Na kutu trga se nalaze [[Isusovci|Isusovačka]] crkva ''(La Compañia)'' sa slikovitim [[klaustar|klaustrima]] koji su najbolji primjer ''mestizo'' baroka s konca 18. st. Samostan sv. Kataline (''Monasterio de Santa Catalina'') je veličanstvena vjerska citadela, površine veće od 20&amp;nbsp;km², u kojoj su se spojili utjecaji stilova od 16. do 19. stoljeća. Kompleks Samostana sv. Franje se sastoji od manjeg trga, glavne crkve, samostana i manjih klaustara.
Ostale značajne građevine od sillara su: Samostan sv. Dominika (16. – 18. st.) s prekrasnim kamenim portalom s alegorijskim motivima Posljednjeg suda, ''San Agustín, La Merced'' i crkve ''Santa Maria, Santa Teresa i Santa Rosa'', te mostovi ''Puente Real'' (danas poznat kao ''Puente Bolognesi) i Puente Grau''.

U povijesnom središtu se nalazi i 500 starih kuća (''casonas)'' koje su uglavnom izgrađene u 19. st. na mjestu starijih, uništenih u potresu 1868. god. Polovica od njih je zaštićena kao spomenik baštine. Njihova najveća vrijednost leži u ornamentalno skromnim kamenim trijemovima i raskošnim portalima koji su skladni s oblikom svodova, reljefnih vijenaca, i isklesanih greda. Oni zajedno s monumentalnim arhitektonskim kompleksima, ulicama i trgovima čine skladnu gradsku vedutu izvanredne urbane vrijednosti.&lt;ref&gt;[http://www.infoperu.com/peru/eng/arequipa.html Bijeli grad Arequipa] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120111075815/http://www.infoperu.com/peru/eng/arequipa.html |date=11. siječnja 2012. }} na info.peru {{es}}Preuzeto 25. siječnja 2012.&lt;/ref&gt;

&lt;gallery perrow=&quot;5&quot;&gt;
Slika:Vulkan_Misti.jpg|&lt;center&gt;Panorama grada ispod vulkana El Misti
Slika:Arequipacathedral.jpg|&lt;center&gt;Bazilikalna katedrala 
Slika:Iglesiacompa%C3%B1ia.jpg|&lt;center&gt;Pročelje Isusovačke crkve (''Compañía de Jesus'')
Slika:San_agustin_arequipa.JPG|&lt;center&gt;Crkva ''San Augustin''
Slika:Alley_Monastery_Santa_Catalina_Arequipa_Peru.jpg|&lt;center&gt;Prolaz u Samostanu sv. Kataline
Slika:Arequipa-sta-catalina-c08.jpg|&lt;center&gt;Šareni franjevački mali grad
Slika:CasaDelMoral_02.JPG|&lt;center&gt;Vila ''Casa del Moral''
Slika:Recoleta.jpg|&lt;center&gt;Klaustar samostana ''Convento de la Recoleta''
Slika:Parque_Industrial_de_Arequipa.jpg|&lt;center&gt;Jedan od industrijskih parkova grada
Slika:Colca-Tal.jpg|&lt;center&gt;Dolina Colca
&lt;/gallery&gt;

== Slavni stanovnici == 
[[Datoteka:Vargas Llosa-PUC.jpg|mini|&lt;center&gt;[[Mario Vargas Llosa]] rođen je u Arequipi 1936. god.]]
Rođeni u Arequipi:
* [[José Luis Bustamante y Rivero]] (1894. – 1989.), peruanski književnik i političar, predsjednik Perua od 1945. – 1948.
* [[Víctor Andrés Belaúnde]] (1883. – 1966.), peruanski diplomat, pisac i povjesničar, 14. predsjednik Vijeća UN-a
* [[Mateo Crawley-Boevey]] (Otac Mateo) (1875. – 1960.), katolički svećenik i misionar
* [[Juan Landázuri Ricketts]] (1913. – 1997.), nadbiskup Lime, kardinal Katoličke crkve
* [[Alex Olmedo]] (1936.-), bivši peruanski tenisač
* [[Hernando de Soto (ekonomist)|Hernando de Soto]] (1941.-), peruanski ekonomist
* [[Alberto Vargas]] (1896. – 1982.), poznati pin-up crtač
* [[Mario Vargas Llosa]] (1936.-), peruanski dobitnik [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelove nagrade za književnost]] (2010.)

==Gradovi prijatelji==
[[Datoteka:Full_Runway_SPQU_01.jpg|mini|&lt;center&gt;Internacionalna zračna luka ''Alfredo Rodríguez Ballón'' ispod vulkana Misti]]
Arequipa je zbratimljena s gradovima:
{| cellpadding=&quot;10&quot;
|- valign=&quot;top&quot;
|
* {{Z|MEKS}} [[Acapulco]], [[Meksiko]]
* {{Z|ČIL}} [[Arica]], [[Čile]]
* {{Z|ITA}} [[Biella]], [[Italija]]
* {{Z|SAD}} [[Charlotte, Sjeverna Karolina]], [[SAD]]
* {{Z|SAD}} [[Chicago]], [[SAD]]
* {{Z|PER}} [[Chiclayo]], [[Peru]]
* {{Z|MEKS}} [[Ciudad de Mexico]], [[Meksiko]]
* {{Z|BOL}} [[Cochabamba]], [[Bolivija]]
* {{Z|FRA}} [[Compiègne]], [[Francuska]]
||
* {{Z|ŠPA}} [[Corella]], [[Španjolska]]
* {{Z|ARG}} [[Córdoba (Argentina)|Córdoba]], [[Argentina]]
* {{Z|ITA}} [[Firenca]], [[Italija]]
* {{Z|MEKS}} [[Guadalajara (Jalisco)]], [[Meksiko]]
* {{Z|MEKS}} [[Guanajuato]], [[Meksiko]]
* {{Z|BOL}} [[La Paz]], [[Bolivija]]
* {{Z|UK}} [[London]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* {{Z|BRA}} [[Lins]] ([[São Paulo]]), [[Brazil]]
* {{Z|SAD}} [[Maui]], [[Havaji]], [[SAD]]
||
* {{Z|ITA}} [[Milano]], [[Italija]]
* {{Z|URU}} [[Montevideo]], [[Urugvaj]]
* {{Z|PER}} [[Piura]], [[Peru]]
* {{Z|MEKS}} [[Puebla (grad)|Puebla]], [[Meksiko]]
* {{Z|RUS}} [[Sankt Peterburg]], [[Rusija]]
* {{Z|SAD}} [[Seattle, Washington]], [[SAD]]
* {{Z|FRA}} [[Troyes]], [[Francuska]]
* {{Z|KAN}} [[Vancouver]], [[Kanada]]
|}

==Izvori==
{{commonscat}}
{{izvori}}
* Gustavo A. Mellander, Nelly Maldonado &amp; Charles Edward Magoon, ''The Panama Years'', Río Piedras, Puerto Rico: Editorial Plaza Mayor, 1999. {{ISBN|1-56328-155-4}}

==Vanjske poveznice==

* [https://web.archive.org/web/20100705095626/http://www.e-peru-travel.com/peru-travel-guide/arequipa-travel-guide.html Činjenice i turističke informacije o gradu Arequipa] {{eng oznaka}}
{{Svjetska baština u Peruu}}

[[Kategorija:Gradovi u Peruu]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Peruu]]</text>
      <sha1>hkr75zxfn1npxivvpmek7gr7h7ney95</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Umjetnički aktivizam</title>
    <ns>0</ns>
    <id>326192</id>
    <revision>
      <id>7447980</id>
      <parentid>7370298</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:22:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>koji je enciklopedijski značaj? YouTibe svakako ne može biti izvor</comment>
      <origin>7447980</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17246" sha1="qjaztf3fryhwyiddjn0083nfqrjaqyd" xml:space="preserve">[[Slika:-GREECE_NEXT_ECONOMIC_MODEL-.JPG|mini|Bleepsgr: ''Sljedeći grčki ekonomski model.'' Atena, Grčka.]]
[[Slika:Chapter titles of the book Jezik i nacionalizam.jpeg|mini|[[umjetnost|Umjetnički]] [[Pisanje|ispis]] [[2015.]] [[inspiracija|inspiriran]] [[knjiga|knjigom]]]]
'''Umjetnički aktivizam''' [[Sintagma (lingvistika)|sintagma]] je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi ''art activism'', ''activist art'', ''artistic actions'', ili ''political performances'' kao subkategoriji tzv. ''cultural performances'', a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin ''artivism''. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane [[umjetnost]]i. Pojam ''umjetnički aktivizam'' koristi [[Miško Šuvaković]] u tekstu &quot;Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008&quot;.&lt;ref name=&quot;Šuvaković&quot;&gt;U tekstu Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008 objavljenom u Art and Activist Reader&lt;/ref&gt;      

Sam pojam ''[[aktivizam]]'' također je [[Novotvorenice|neologizam]]. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.&lt;ref name=&quot;akcije&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 92.&lt;/ref&gt;  Prema [[Oxfordski rječnik engleskog jezika|oxfordskom rječniku]] iz 2007. ''activism'' je izvedenica od riječi ''activist'' koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. O vrlo sažetoj distinkciji između ''aktivizma'' i ''umjetničkog aktivizma'' piše [[Aldo Milohnić]] u tekstu ''Artivism''.&lt;ref name=&quot;Activism&quot;&gt;Usp. http://eipcp.net/transversal/1203/milohnic/en , 2004.; vrijedno je napomenuti da je tekst Alda Milohnića prije svega esej o nekoliko alter-globalističkih i društvenih političkih akcija u Sloveniji u prve četiri godine novog tisućljeća&lt;/ref&gt;  Milohnić ne upotrebljava sintagmu umjetnički aktivizam, ali govori o politiziranim umjetničkim događajima („politicised artistic events“), odnosno o događajima koji bi se mogli shvatiti kao da pripadaju svijetu umjetnosti zbog toga što su njihovi stvaraoci umjetnici ili zato što su ih njihovi stvaraoci proglasili umjetničkim događajima. Milohnić također spominje intervencionističke akcije koje se koriste umjetničkim ili kulturalnim tehnikama da bi se konstituirale u polju političkog.&lt;ref name=&quot;političkog&quot;&gt;U Hrvatskoj su primjeri takvih akcija npr. prosvjedi inicijative ''Pravo na grad'' u Varšavskoj ulici u Zagrebu 2010. i 2011. g. ili akcija Inicijative za Marjan u Splitu.&lt;/ref&gt;

Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,&lt;ref name=&quot;kulture&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković, Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 – 2008, in Art and Activist reader, str. 8.&lt;/ref&gt; a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, ''mail art'', ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti.   
Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao ''status quo'', propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom.

== Povijesni razvoj ==
Kod umjetničkog aktivizma radi se o društveno angažiranoj umjetnosti, a tragovi takve umjetnosti mogu se naći i kod [[Dadaizam|dadaista]]. Danas društvena umjetnost zbog svojeg drukčijeg društveno-političkog konteksta, ima drukčije sadržaje, ali uvijek je bila usmjerena na to da prokazuje, problematizira, upućuje na goruće društvene probleme [[Zajednica|zajednice]] u kojoj je nastajala. Na dadaiste i njihova protestnu imaginaciju utjecali su zapadnoeuropski radnički emancipacijski pokreti 19. stoljeća. Njihovi simbolički napadi na kulturu potječu iz prakse društveno-emancipacijskih pokreta, npr. napada sufražetkinja na umjetnost 1914. godine.&lt;ref name=&quot;godine&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 90.&lt;/ref&gt; Dadaisti preuzimaju proteste iz društvenih pokreta te ih prenose u formu izražavanja, u performativni model, ali uvijek s porukom, refleksijom na društveno-političku situaciju koju podvrgavaju kritici. Iako su odnosi između umjetnosti i politike bili sastavni dio cjelokupne vizualne kulture tijekom povijesnih avangardi s početka 20. stoljeća, dadaisti, kao dio tih radikalnih avangardi, nisu koristili termine ''aktivisti'', ''umjetnički aktivizam'', i sl.
Kod ''umjetničkog aktivizma'', umjetnost se koristi u svrhu političke poruke, odnosno socijalnog angažmana, pa njezina povijest doseže dalje od početka 20. st., gdje je bilo društveno angažiranih pokreta. Njezina glavna karakteristika je subverzivnost. Provokacija, bijes, uvreda, prosvjedne šetnje, govori, plakati, slogani, blasfemija, transvestizam, javna okupljanja s protestnim instrumentarijem su metode koje su koristili i društveni pokreti i dadaisti u svojim protestnim akcijama o kojima nije sačuvano mnogo dokumentacije. Jedna od najpoznatijih dadaističkih akcija&lt;ref name=&quot;akcija&quot;&gt;Usp. Gavin Grindon, Surrealism, Dada, and the Refusal of Work: Autonomy, Activism, and Social Participation in the Radical Avant- Garde, Oxford Art Journal, 34, 1, 2011; str. 91.&lt;/ref&gt;  zbila se početkom 1919. tijekom Spartakističke pobune, nakon ubojstva [[Rosa Luxemburg|Rose Luxemburg]], kada su izveli javni [[performans]] kombinirajući estetiku religioznih, vojnih i političkih okupljanja i dijelili svoje letke ''Svakom čovjeku njegova nogometna lopta'', što su kasnije usvojili radnički pokreti kao slogan.

== Umjetnički aktivizam u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Knjiga_i_drustvo_22%.jpg|‎okvir|desno|250px|thumb|Knjiga i društvo 22%]]
&quot;Duh šezdesetosme&quot; i njegova radikalna kritika društvenih odnosa, preko tradicije angažirane umjetnosti, kada se težište prebacuje s estetskih na etičke aspekte umjetničkih djela, koja je u Hrvatskoj od početka sedamdesetih godina 20. stoljeća živjela s umjetnicima i grupama koje se danas navodi pod imenom ''Nova umjetnička praksa'' (poput ''Grupe šestorice'', [[Boris Bućan|Borisa Bućana]], Brace Dimitrijevića, Gorana Trbuljaka, [[Sanja Iveković|Sanje Iveković]], [[Dalibor Martinis|Dalibora Martinisa]], Dejana Jokanovića, Jagode Kaloper i dr.) te s feministički motiviranim umjetničkim praksama (prije svega s umjetnicama kao što su [[Sanja Iveković]] i Vlasta Delimar) važan je i djelotvoran i u umjetničkom aktivizmu od 1990. do danas.  Neka obilježja ''Nove umjetničke prakse'', poput kontekstualiziranja svakodnevice,&lt;ref name=&quot;svakodnevnice&quot;&gt;kontekstualizirana, odnosno sagledana unutar društveno-političkih struktura i ekonomskog sistema, naturaliziranih i represivnih normativnih vrijednosti koje se podvrgava kritici&lt;/ref&gt;  izazivanja reakcija javnosti, netrajnosti&lt;ref name=&quot;netrajnosti&quot;&gt;Davor Matičević u članku Zagrebački krug (u Dokumenti 3-6, Nova umjetnička praksa 1966.-1978., uredio Marijan Susovski) govori o akcijama „gdje nakon izvedbe original više ne postoji a dokumentacija ga djelomično nadoknađuje“ (str. 24).,&lt;/ref&gt;nekonvencionalnih mjesta izlaganja poput javnog prostora, itd. obilježja su i umjetničkog aktivizma. 
[[Datoteka:Labrović - Zavijanje ranjenika - 2000.jpg|mini|[[Siniša Labrović]], ''Zavijanje ranjenika'' (2000.)]]
Od godine 1990. do 2010. u lokalnom kontekstu moglo bi se govoriti o dva smjera kojima teče umjetnički aktivizam. Prvi, dugotrajniji, je vezan uz feminizam. 70-ih godina 20. stoljeća sa Sanjom Iveković i Vlastom Delimar bio je temeljen na prokazivanju i raskidu s tabuima i stereotipima vezanima uz žensko tijelo i njihovim kodifikacijama u ulogama i očekivanjima od strane patrijarhalnog društva. Kasnije se razvijao uz feminističku teoriju i njenu recepciju kod nas od kritike patrijarhalnog diskursa, preko identitetskih propitivanja Judith Butler do Foucaulta i kritike moći. Drugi smjer umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj je uže vezan uz društveno – političku stvarnost. Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'' 1998. godine, veliki se broj umjetnika ([[Mladen Stilinović]], [[Tomislav Gotovac]], [[Sanja Iveković]], [[Siniša Labrović]], [[Marijan Crtalić]], [[Igor Grubić]], [[Slaven Tolj]], [[Andreja Kulunčić]], [[Kristina Leko]], [[Sonja Gašperov]], [[Ksenija Turčić]], [[Sandra Sterle]], [[Nemanja Cvijanović]], [[Rafaela Dražić]], [[Marko Marković]], [[Iva Kovač]] i dr.) sa svojim radovima direktno referira na veliku količinu problema društva u kojem živi.      
Zadnju dekadu 20. st. obilježio je rat, a s njim aktivizam. Tijekom prve polovice devedesetih bio je orijentiran na antiratno i mirovno djelovanje, na anti ili alter – globalistički aktivizam te rodni – gej, lezbijski, ''queer'' aktivizam, što se nastavilo do danas. Značajnu ulogu u promicanju općeg i umjetničkog aktivizma odigrale su civilne, nevladine udruge koje su se tada počele razvijati. Rad Sanje Iveković ''Ženska kuća'', koji se danas nalazi u Muzeju suvremene umjetnosti, reakcija je na prijetnje zatvaranjem ''Autonomne ženske kuće''. Zahvaljujući civilnoj sceni koja se 90-ih godina gradila na otporu prema šovinizmu, nacionalizmu i sl. kasnije se razvila nezavisna kulturna scena snažnih afiniteta prema glazbi i ostalim umjetnostima, u filozofskim i političkim konceptima. 

==== Kulturne udruge ====
Neke od kulturnih udruga koje su se tada formirale, a aktivne su i danas, su [[WHW]] kustoski tim i BADco. te [[MI2-MaMa]] i [[Art radionica Lazareti]]. Važno je spomenuti i udrugu BLOK, osnovanu 2001., koja se od tada kroz različite formate, poput serije predavanja Mikropolitike, međunarodnog festivala umjetnosti u javnom prostoru UrbanFestival, sustavno bavi pitanjima vezanim za transformaciju javnog prostora. Udruge su uspjele preživjeti škrte državne kulturne politike na dva načina: internacionalizacijom, tj. širenjem svog djelovanja iz lokalne u trans-lokalne zajednice (WHW i BADco.) te aktivnom borbom za promjene u društvu prenoseći svojim umjetničkim programima kulturne i umjetničke sadržaje koji problematiziraju određene društvene teme ([[MI2-MaMa|MAMA i Mi2]]), ili stvaranjem mreža i pokreta koji direktno zagovaraju promjene u društvu u lokalnim zajednicama,&lt;ref name=&quot;zajednicama&quot;&gt;Usp. Davor Mišković, Kontejner in the Context of the Independent Cultural Scene, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 48-9.    &lt;/ref&gt; npr. Art radionica Lazareti.&lt;ref name=&quot;Lazareti&quot;&gt;Art radionica Lazareti (ARL) u Dubrovniku, jedna je od najstarijih civilnih organizacija, osnovana 1988. kao umjetnička inicijativa, s namjerom da okupi umjetnike, filozofe, pisce, teoretičare i druge te da istražuje suvremenu umjetnost, kulturu, društvo i politiku i njihove međuodnose. (prema: Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007., str. 22.&lt;/ref&gt;  Nastanak navedenih, i brojnih drugih udruga,&lt;ref name=&quot;udruga&quot;&gt;Aktivist (Split), Autonomni centar (Čakovec), ATTACK (Zagreb), Bacači sjenki (Zagreb), CDU (Zagreb), Domaći (Karlovac), Domino (Zagreb), Drugo more (Rijeka), EkS-scena (Zagreb), Fade in (Zagreb), Raf (Zagreb), Gokul (Zabok), Daska (Sisak), [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] (Zagreb), K.V.A.R.K. (Križevci), Romb (Splt), Labin Art Express (Labin), BLOK (Zagreb), Platforma 9,81 (Zagreb), Pokret za kulturu mladih (Split), Restart (Zagreb), Udruga Filmaktiv (Zagreb), Udruga građana Spirit (Rijeka), Udruga Metamedija (Pula), Udruga mladih Orlando (Dubrovnik), Udruga Monteparadiso (Pula), Udruga Otompotom (Zagreb), Udruga za promoviranje humanosti i urbane kulture HUK (Knin), Udruga za razvoj kreativnog življenja – K-zona (Zagreb), Udruženje za razvoj kulture URK (Zagreb), Urbana kultura i edukacija – UKE (Križevci), ZadArsNova (Zadar), Zona Kumrovec (Kumrovec) – od god. 2005. sve su ove udruge članice mreže Clubture koja funkcionira kao suradnička platforma unutar koje organzacije nezavisne kulture razmjenjuju programe te surađuju na specifičnim projektima. Moguće je da su neke od navedenih udruga prestale s djelovanjem, a neke nove se uključile. Osim mrežnih stranica samih udruga, portala www.kulturpunkt.hr (kojeg je Clubture pokrenuo 2005.) te još nekih poput www.h-alter.org , www.mi2.hr   ne postoji neko sustavnije mjesto gdje se bilježe aktivnosti ovih udruga.&lt;/ref&gt; koje su bile usmjerene na pokretanje novih, suvremenijih oblika kulturne i umjetničke proizvodnje, a također i na angažman i prespitivanje kulturne, društvene, ekonomske, tehničke i političke svakodnevnice, obrađen je u zborniku ''[[Clubture]] – Kultura kao proces razmjene 2002. – 2007.''&lt;ref name=&quot;2007.&quot;&gt;V. zbornik: Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.&lt;/ref&gt; Značajna uloga koju su odigrale vidljiva je iz konteksta tranzicije i njegovih devastirajućih posljedica, konteksta dominantne konzervativne kulture, nepostojanja kulturne politike, nepostojanja državne financijske potpore za razvoj nezavisnog kulturnog sektora te nepostojanja, do 1997., legislative koja je trebala regulirati pravo na udruživanje u udruge.&lt;ref name=&quot;udruge&quot;&gt;Usp. Dea Vidović: Razvoj hrvatske nezavisne kulturne scene (1990. – 2002.) ili što sve prethodi mreži Clubture, Clubture – Kultura kao proces razmjene 2002.-2007., clubture, 2007.&lt;/ref&gt; 

Od [[1990-ih]] se godina društvo u Hrvatskoj označava kao društvo u tranziciji, u prijelazu od socijalističkog modela k neo-liberalnom kapitalizmu. Prva velika umjetnička akcija koja se koncentrirala na egzemplaran problem društva u tranziciji je ''Knjga i društvo 22%'' - Zagreb 1998. g. u organizaciji Igora Grubića i Autonomne tvornice kulture (ATTACK), a uključivala je cjelodnevne akcije, performanse te instalacije protiv uvođenja poreza na knjige. U akciji su sudjelovali i umjetnici s kraja 60-ih i početka 70-ih g. koji su oblikovali tradiciju umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj (M. Stilinović, G. Trbuljak, T. Gotovac, V. Martek, S. Iveković i dr.).        
Zaposjedanjem javnih prostora, trgova i knjižara, Knjiga i društvo 22% obraćala se javnosti te propitivala sisteme upravljanja neoliberalnog kapitalizma kao dominantnih represivnih modela proizvodnje, razmjene i potrošnje.&lt;ref name=&quot;spektakla!&quot;&gt;Usp. Nataša Ilić: Umjetnost i aktivizam, u Knjiga i društvo 22%, Zagreb, 1998., str. 18-9.&lt;/ref&gt;    
Nakon akcije ''Knjiga i društvo 22%'', paradigmatske za posljednjih dvadeset godina umjetničkog aktivizma u Hrvatskoj, oformila su se dva kustoska tima značajna za daljnji razvoj angažirane umjetnosti u Hrvatskoj: WHW (1999. godine) i Kontejner (2002. godine, nakon Salona mladih umjetnika koji se 2001. održao u kontejnerima na Zagrebačkom velesajmu). WHW sa svojim kustoskim praksama naglašava važnost konstantnog društvenog angažmana svih kulturnih djelatnika ne skrivajući pri tom svoju involviranost u sisteme umjetničke produkcije niti se praveći nevinima u odnosu na reprodukcije odnosa moći unutar kojih djeluje dok ih istovremeno problematizira. [[Kontejner (organizacija)|Kontejner]] / biro suvremene umjetničke prakse se od početka radikalno pozicionirao u promišljanju i preispitivanju istraživačkih umjetničkih praksi unutar umjetnosti graničnih područja.&lt;ref name=&quot;Agambena&quot;&gt;Usp. Miško Šuvaković: Kontejner: Radical Politics of Curatorial Practices, u KONTEJNER /Curatorial Perspectives on the Body, Science and Technology (eds. Ivana Bago, Olga Majcen Linn, Sunčica Ostoić), Zagreb, 2010; str. 41-5.&lt;/ref&gt;
Godine 2009. otvorio se Muzej suvremene umjetnosti u Zagrebu. Kao reakcija na tradicionalnu instituciju muzeja, i prije otvorenja samog [[Muzej suvremene umjetnosti|Muzeja suvremene umjetnosti]], a s obzirom na to da se gradio unutar određenog kvarta, odnosno mikro zajednice u kojoj žive ljudi, udruga mladih muzeologa [[Kontraakcija]] pokrenula je projekt [[Muzej Kvarta]].  Projekt nema zgradu niti fiksnu lokaciju, nego se na fluidan i fleksibilan način integrira u susjedstvo, s krajnjim ciljem animiranja stanovnika i poboljšavanja kvalitete života zajednice.&lt;ref name=&quot;kvartovima&quot;&gt;Usp. http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131220065734/http://www.dnevnikulturni.info/vijesti/likovnost/2327/muzej_kvarta_ide_u_travno/ |date=20. prosinca 2013. }}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Umjetnički aktivizam|*]]</text>
      <sha1>qjaztf3fryhwyiddjn0083nfqrjaqyd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Laki</title>
    <ns>0</ns>
    <id>327704</id>
    <revision>
      <id>7447534</id>
      <parentid>6207072</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:27:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Aktivni vulkani]]; +[[Kategorija:Vulkanske pukotine]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447534</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1811" sha1="egj3j5nbxuj2ix5xv3tq3x021vafi1d" xml:space="preserve">[[Datoteka:Laki fissure (3).jpg|300px|desno|thumb|Laki]]
'''Laki''' ili '''Lakagigar''' je [[vulkanska pukotina]] na jugu [[Island]]a. [[Krater]] Laki nalazi se u [[Nacionalni park Skaftafell|nacionalnom parku Skaftafell]]. Dio je vulkanskog sustava [[Grímsvötn]]. 

Krater Laki je [[934.]] prilikom vulkanske erupcije oslobodio 19.6 km³ [[lava|lave]]. [[Vulkanska erupcija|Erupcija]] [[1783.]] – [[1784.]] imala je katastrofalne posljedice za cijelu [[Europa|Europu]]. Oslobodilo se 15 km³ lave i oblaci otrovnog sumpor dioksida i [[fluor]]a. Otrovne pare ubile su 50% [[stoka|stoke]] i izazvale su [[Glad (katastrofa)|glad]] i [[smrt]] 21% stanovništva Islanda. Smatra se da je uzrokovao i [[Klimatske promjene|klimatsku promjenu]], koja je dovela do gladi i pridonijela pojavi [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]]. U Francuskoj je došlo do suše, teške [[zima|zime]] te do [[oluja|oluje]] [[1788.]], koja je uništila [[usjev]]e.

[[Eksplozija]] je nastala zbog kontakta [[podzemna voda|podzemnih voda]] s [[bazalt]]nom [[magma|magmom]]. S vremenom se tip erupcije mijenjao i sve je manje erupcija bila eksplozivna, ali izbacivala se ogromna količina lave. Osam mjeseci se izbacivala ogromna količina sumpornih [[aerosol]]a, koji su prouzrokavali veliku klimatsku promjenu s velikim društvenim posljedicama.

Oslobodilo se 15 km³ bazaltne lave. Lava je bila izbacivana na [[visina|visinu]] od 800 do 1400 metara. U [[Velika Britanija|Velikoj Britaniji]] ljeto 1783. poznato je kao pješčano ljeto, zbog velike količine [[pepeo|pepela]], koji je pao. [[Plin]]ovi su bili izbacivani na visinu od 15 kilometara. Aerosoli su izazvali efeat hlađenja [[sjeverna polutka|sjeverne polutke]].

[[Kategorija:Vulkani na Islandu]]
[[Kategorija:Aktivni vulkani]]
[[Kategorija:Vulkanske pukotine]]</text>
      <sha1>egj3j5nbxuj2ix5xv3tq3x021vafi1d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dikearh</title>
    <ns>0</ns>
    <id>334123</id>
    <revision>
      <id>7447605</id>
      <parentid>6262248</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:49:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447605</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1568" sha1="oefr9tyt2wcg6ltq2ukk15gej560obl" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Antička filozofija]]
| era             = [[Helenističko-rimska filozofija]]
| slika           =
| opis_slike      =
| ime             = Dikearh
| rođenje         = oko [[350. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  =[[Messina]]
| smrt            = oko [[285. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Peripatetička škola]]
| glavni_interesi = [[duša]]
| poznate_ideje   =  
| utjecaji        = [[Aristotel]]
| utjecao_na      =
}}

'''Dikearh''' ([[Grčki jezik|grč.]] Δικαίαρχος; [[Messina]], oko [[350. pr. Kr.]] − oko [[285. pr. Kr.]]), [[Stara Grčka|starogrčki]] [[filozof]], [[kartograf]], [[zemljopisac]], [[geodet]], [[matematičar]] i [[književnik]].

Školovao se kao [[Aristotel]]ov učenik u [[licej]]u i pripadao je [[Peripatetička škola|peripatetičkoj školi]] filozofije. Bitno je doprinio razvoju [[Povijest kartografije|kartografije]] i bio jedan od prvih koji je koristio [[zemljopisne koordinate]]. Njegova naznačajnija djela su ''Opis zemlje'' i ''Život Helade'', no sačuvana su isključivo u fragmentima kasnijih helenističkih i rimskih autora.

== Literatura ==
* [[Opća i nacionalna enciklopedija]]: [http://proleksis.lzmk.hr/natuknica.aspx?NID=17864&amp;upit=Dikearh&amp;tip= ''Dikearh'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}
{{mrva-biog-filozof-grčka}}

[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]
[[Kategorija:Starogrčki geografi]]
[[Kategorija:Starogrčki geodeti]]
[[Kategorija:Starogrčki književnici]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]</text>
      <sha1>oefr9tyt2wcg6ltq2ukk15gej560obl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Deriba</title>
    <ns>0</ns>
    <id>340560</id>
    <revision>
      <id>7447508</id>
      <parentid>7441376</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:03:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje predloška dodaj infookvir (JS)</comment>
      <origin>7447508</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1602" sha1="jgydy4yev3i1lc5yo1dm7p3kzrjj6h5" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|planinski vrh}}
[[Datoteka:Deriba Caldera.jpg|thumb|right|250px|Jezera u krateru Deriba]]
'''Deriba''' je [[krater]] koji se smjestio na najvišoj točki gorja [[Marrah]] na visini od 3042 metara [[Sudan|sudanskoj pokrajini]] [[Darfur]]. Deriba je postala najvećom točkom države od kada se odcjepio [[Južni Sudan|južnio dio zemlje]]. Široka je 5 kilometara, a duga 8. U unutarnjem krateru smješteno je [[Kratersko jezero|jezero]]. Planine Marrah, a samim time i Deriba, dio su geografskog podučja ''Darfur Dome'' koje ima površinu od 4000 kilometara kvadratnih. Kaldera je nastala prije 3500 godina eksplozijom vulkana Jebel Marra. Vulkan još nije proglašen ugaslim jer se u krateru i dalje događaju geotermalni procesi. 
Kaldera ima klasični ovalni oblik, depresiju koja se urušila nakon ogromne erupcije.

== Vanjske poveznice ==

* [https://web.archive.org/web/20071028040733/http://www.geonomy.com/geonomy/viewHome.do?zoom=6&amp;lat=12.95&amp;lon=24.27&amp;searchText=Marrah%20Mountains]
* [https://web.archive.org/web/20101025045111/http://www.satelliteviews.net/cgi-bin/w.cgi/?c=su&amp;DG=LKSC Geografski položaj]
* [http://www.oup.com/uk/orc/bin/9780199254699/ch02.pdf Deriba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929125609/http://www.oup.com/uk/orc/bin/9780199254699/ch02.pdf |date=29. rujna 2007. }}
* [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=36098 Deriba Caldera]


{{mrva-zemlj}}


[[Kategorija:Reljefni oblici u Sudanu]]
[[Kategorija:Kaldere]]
[[Kategorija:Vulkani u Africi]]
[[Kategorija:Vulkanska kraterska jezera]]
[[Kategorija:Uspavani vulkani]]</text>
      <sha1>jgydy4yev3i1lc5yo1dm7p3kzrjj6h5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447509</id>
      <parentid>7447508</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:04:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Planinski vrhovi u Africi|Planinski vrhovi u Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447509</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1654" sha1="mv1qsg4y8o8fykuhepqokbx12x9k3j4" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|planinski vrh}}
[[Datoteka:Deriba Caldera.jpg|thumb|right|250px|Jezera u krateru Deriba]]
'''Deriba''' je [[krater]] koji se smjestio na najvišoj točki gorja [[Marrah]] na visini od 3042 metara [[Sudan|sudanskoj pokrajini]] [[Darfur]]. Deriba je postala najvećom točkom države od kada se odcjepio [[Južni Sudan|južnio dio zemlje]]. Široka je 5 kilometara, a duga 8. U unutarnjem krateru smješteno je [[Kratersko jezero|jezero]]. Planine Marrah, a samim time i Deriba, dio su geografskog podučja ''Darfur Dome'' koje ima površinu od 4000 kilometara kvadratnih. Kaldera je nastala prije 3500 godina eksplozijom vulkana Jebel Marra. Vulkan još nije proglašen ugaslim jer se u krateru i dalje događaju geotermalni procesi. 
Kaldera ima klasični ovalni oblik, depresiju koja se urušila nakon ogromne erupcije.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* [https://web.archive.org/web/20071028040733/http://www.geonomy.com/geonomy/viewHome.do?zoom=6&amp;lat=12.95&amp;lon=24.27&amp;searchText=Marrah%20Mountains]
* [https://web.archive.org/web/20101025045111/http://www.satelliteviews.net/cgi-bin/w.cgi/?c=su&amp;DG=LKSC Geografski položaj]
* [http://www.oup.com/uk/orc/bin/9780199254699/ch02.pdf Deriba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070929125609/http://www.oup.com/uk/orc/bin/9780199254699/ch02.pdf |date=29. rujna 2007. }}
* [http://earthobservatory.nasa.gov/IOTD/view.php?id=36098 Deriba Caldera]

{{mrva-zemlj}}
[[Kategorija:Reljefni oblici u Sudanu]]
[[Kategorija:Kaldere]]
[[Kategorija:Vulkani u Africi]]
[[Kategorija:Vulkanska kraterska jezera]]
[[Kategorija:Uspavani vulkani]]
[[Kategorija:Planinski vrhovi u Africi]]</text>
      <sha1>mv1qsg4y8o8fykuhepqokbx12x9k3j4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lahar</title>
    <ns>0</ns>
    <id>340843</id>
    <revision>
      <id>7447512</id>
      <parentid>7211248</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:10:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Prirodne katastrofe]]; + 3 kategorije; ±[[Kategorija:Vulkanologija]]→[[Kategorija:Vulkanizam]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447512</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6387" sha1="99l1j8uqvwxe96km8whbmrk5ffkdsa3" xml:space="preserve">[[Datoteka:Galunggung lahar.jpg|thumb|right|250px|Razorni lahar iz [[1982.]], nakon erupcije [[Galunggung]]a]]
'''Lahar''' je oblik blatnog ili urušenog toka sastavljen od mulja, piroklastičnih materijala, stijena i vode. Lahar teče općenito nakon [[vulkan]]ske erupcije rutom kojom mu je najlakše proći (doline rijeka, tektonski predodređeni pravci).&lt;ref name=&quot;usgsgloss&quot;&gt;{{cite web |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/lahar.php |title=Lahar |work=USGS Photo Glossary |accessdate=2009-04-19}}&lt;/ref&gt; Izraz lahar je skraćenica i dolazi iz [[Javanski jezik|javanske]] riječi ''berlahar''.

== Opis ==

Lahar je indonežanska riječ koja označava vulkanske blatne tokove.&lt;ref name=&quot;usgs_def&quot;&gt;{{cite web |title=Debris Flows, Mudflows, Jökulhlaups, and Lahars: Lahar Section |url=http://vulcan.wr.usgs.gov/Glossary/Lahars/description_lahars.html |publisher=US Geological Survey Cascades Volcano Observatory |accessdate=2. rujna 2010. |last1=Brantley |last2=Power |year=1985 |archive-date=13. listopada 2000. |archive-url=https://web.archive.org/web/20001013073644/http://vulcan.wr.usgs.gov/Glossary/Lahars/description_lahars.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Lahari imaju istu čvrstinu i [[viskoznost]] te veoma sličnu gustoću kao [[beton]]. Dok teku veliki su problem, a kada prestanu teći još su veći. Jer čim se lahar zaustavi pretvara se u netekuću, čvrstu masu.&lt;ref name=&quot;usgswhat&quot;&gt;{{cite web |url=http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/lahars.html |title=Lahars and Their Effects |work=USGS Volcano Hazards Program |accessdate=18. srpnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070824150316/http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/lahars.html |archivedate=24. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Primjer toga je lahar koji je dobio ime ''Osceola''. On je navalio iz planine Rainier prije 5.600 godina prema kanjonu rijeke White River u [[SAD|američkoj saveznoj državi]] [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] te stvorio zid visine 140 metara površine 330 četvornih metara.&lt;ref name=&quot;Crandall&quot;&gt;{{cite journal |last=Crandall |first=D.R. |year=1971 |title=Postglacial Lahars From Mount Rainier Volcano, Washington |journal=U.S. Geological Survey Professional Paper |volume=677 |url=http://vulcan.wr.usgs.gov/Volcanoes/Rainier/Publications/PP677/osceola_mudflow.html}}&lt;/ref&gt; Lahari mogu formirati svoju putanju, bez obzira na to da li je ona već predisponirana nekom strukturom, a ova činjenica otežava mogućnost predviđanja smjera i brzine kretanja ovih tokova. Međutim, lahar kad izađe iz svog toka sve više slabi te čak i najslabija drvena koliba može izdržati nalet, ali će je blato vjerojatno prekriti do vrha što će dovesti do urušavanja zbog pritiska na zidove i krov kolibe. Viskoznost lahara se smanjuje s vremenom i količinom kiše, iako blato očvrsne ubrzo nakon zaustavljanja toka.
[[Datoteka:Armero aftermath Marso.jpg|thumb|right|250px|Armero se nalazi središtu slike, prekriven laharom]]
Njegovi tokovi mogu imati smrtne posljedice zbog svoje razorne moći i brzine. S mogućnošću da može teći brzinom višom od 100 kilometara na sat s udaljenosti veće od 300 kilometara može izazvati katastrofalne štete na svom rušilačkom putu.&lt;ref name=&quot;hoblitt&quot;&gt;{{cite journal |url=http://vulcan.wr.usgs.gov/Hazards/NRC_Report/nrc_hazards.html |title=Volcanic Hazards with Regard to Siting Nuclear-Power Plants in the Pacific Northwest |last1=Hoblitt |first1=R.P. |last2=Miller |first2=C.D. |last3=Scott |first3=W.E. |journal=U.S. Geological Survey Open-File Report |volume=87-297 |access-date=18. srpnja 2012. |archive-date=8. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100608213840/http://vulcan.wr.usgs.gov/Hazards/NRC_Report/nrc_hazards.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Primjer toga je lahar iz [[1985.]] koji se spustio na naseljeni grad [[Armero]] ispod [[Kolumbija|kolumbijskog]] vulkana [[Nevado del Ruiz]]. U toj je tragediji, prema procjenama, život izgubilo oko 23.000 ljudi jer je grad prekrio lahar visine od 5 metara.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/RuizLahars.html |title=Deadly Lahars from Nevado del Ruiz, Colombia |work=USGS Volcano Hazards Program |accessdate=18. srpnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070824150301/http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/RuizLahars.html |archivedate=24. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Što se tiče smrti od vulkanskih posljedica na lahare otpada oko 17 % ukupnih žrtava.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Tanguy |first1=J. i dr. |year=1998 |title=Victims from volcanic eruptions: a revised database |journal=Bulletin of Volcanology |volume=60 |page=140}}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==

Lahari imaju nekoliko mogućih izvora.

* [[Snijeg]] i [[Ledenjak|ledenjaci]] se mogu otopiti pod utjecajem [[Lava|lave]] što izaziva piroklastične tokove i lahare.
* Kada se lava pomješa na svome izlasku s blatom i mokrom zemljom na padinama vulkana što dovodi do pojave lahare velike gustoće
* Također, poplave mogu biti izvori lahara. Otapanje ledenjaka ili prelijevanje jezera dovode do lahara koji se nazivaju i glacijalni tokovi ili ''jökulhlaup''
* Voda iz [[Kratersko jezero|kraterskog jezera]] pomješana s vulkanskom erupcijom

Lahari se ne moraju nužno vezivati uz vulkane i njegove nuspojave. Lahari se mogu pojavljivati i bez bilo kakve vulkanske aktivnosti. Primjeri toga su:

* Otapanje snijega i ledenjaka tijekom razdoblja blage, nehladne klime
* [[Potres]]i ispod ili u blizini vulkana mogu dovesti do kretanja blata i vulkanskog pepela, koji se stapaju u lahar
* Kiša ili [[tajfun]]i mogu navlažiti tlo, a snažni vjetrovi koji pušu dovode do gibanja materijala niz padinu


== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.geography-site.co.uk/pages/physical/earth/volcanoes/pyroclastic%20flows.html Školske stranice o laharima]
* [http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/lahar.php USGS web-stranica o laharima]
* [http://vulcan.wr.usgs.gov/Volcanoes/Rainier/framework.html Lahar Mount Rainiera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527100916/http://vulcan.wr.usgs.gov/Volcanoes/Rainier/framework.html |date=27. svibnja 2010. }}
* [http://pubs.usgs.gov/fs/2008/3062/ USGS- Kako normalni živjeti podno Rainera zbog lahara]

{{Commonscat|Lahars}}

[[Kategorija:Vulkanizam]]
[[Kategorija:Klizišta]]
[[Kategorija:Vulkanske opasnosti]]
[[Kategorija:Vulkanski događaji]]</text>
      <sha1>99l1j8uqvwxe96km8whbmrk5ffkdsa3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447513</id>
      <parentid>7447512</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:10:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447513</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6379" sha1="4h2eisbzggh8xje0c4sa28ajejh60hs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Galunggung lahar.jpg|thumb|right|250px|Razorni lahar iz [[1982.]], nakon erupcije [[Galunggung]]a]]
'''Lahar''' je oblik blatnog ili urušenog toka sastavljen od mulja, piroklastičnih materijala, stijena i vode. Lahar teče općenito nakon [[vulkan]]ske erupcije rutom kojom mu je najlakše proći (doline rijeka, tektonski predodređeni pravci).&lt;ref name=&quot;usgsgloss&quot;&gt;{{cite web |url=http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/lahar.php |title=Lahar |work=USGS Photo Glossary |accessdate=2009-04-19}}&lt;/ref&gt; Izraz lahar je skraćenica i dolazi iz [[Javanski jezik|javanske]] riječi ''berlahar''.

== Opis ==

Lahar je indonežanska riječ koja označava vulkanske blatne tokove.&lt;ref name=&quot;usgs_def&quot;&gt;{{cite web |title=Debris Flows, Mudflows, Jökulhlaups, and Lahars: Lahar Section |url=http://vulcan.wr.usgs.gov/Glossary/Lahars/description_lahars.html |publisher=US Geological Survey Cascades Volcano Observatory |accessdate=2. rujna 2010. |last1=Brantley |last2=Power |year=1985 |archive-date=13. listopada 2000. |archive-url=https://web.archive.org/web/20001013073644/http://vulcan.wr.usgs.gov/Glossary/Lahars/description_lahars.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Lahari imaju istu čvrstinu i [[viskoznost]] te veoma sličnu gustoću kao [[beton]]. Dok teku veliki su problem, a kada prestanu teći još su veći. Jer čim se lahar zaustavi pretvara se u netekuću, čvrstu masu.&lt;ref name=&quot;usgswhat&quot;&gt;{{cite web |url=http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/lahars.html |title=Lahars and Their Effects |work=USGS Volcano Hazards Program |accessdate=18. srpnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070824150316/http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/lahars.html |archivedate=24. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Primjer toga je lahar koji je dobio ime ''Osceola''. On je navalio iz planine Rainier prije 5.600 godina prema kanjonu rijeke White River u [[SAD|američkoj saveznoj državi]] [[Washington (savezna država)|Washingtonu]] te stvorio zid visine 140 metara površine 330 četvornih metara.&lt;ref name=&quot;Crandall&quot;&gt;{{cite journal |last=Crandall |first=D.R. |year=1971 |title=Postglacial Lahars From Mount Rainier Volcano, Washington |journal=U.S. Geological Survey Professional Paper |volume=677 |url=http://vulcan.wr.usgs.gov/Volcanoes/Rainier/Publications/PP677/osceola_mudflow.html}}&lt;/ref&gt; Lahari mogu formirati svoju putanju, bez obzira na to da li je ona već predisponirana nekom strukturom, a ova činjenica otežava mogućnost predviđanja smjera i brzine kretanja ovih tokova. Međutim, lahar kad izađe iz svog toka sve više slabi te čak i najslabija drvena koliba može izdržati nalet, ali će je blato vjerojatno prekriti do vrha što će dovesti do urušavanja zbog pritiska na zidove i krov kolibe. Viskoznost lahara se smanjuje s vremenom i količinom kiše, iako blato očvrsne ubrzo nakon zaustavljanja toka.
[[Datoteka:Armero aftermath Marso.jpg|thumb|right|250px|Armero se nalazi središtu slike, prekriven laharom]]
Njegovi tokovi mogu imati smrtne posljedice zbog svoje razorne moći i brzine. S mogućnošću da može teći brzinom višom od 100 kilometara na sat s udaljenosti veće od 300 kilometara može izazvati katastrofalne štete na svom rušilačkom putu.&lt;ref name=&quot;hoblitt&quot;&gt;{{cite journal |url=http://vulcan.wr.usgs.gov/Hazards/NRC_Report/nrc_hazards.html |title=Volcanic Hazards with Regard to Siting Nuclear-Power Plants in the Pacific Northwest |last1=Hoblitt |first1=R.P. |last2=Miller |first2=C.D. |last3=Scott |first3=W.E. |journal=U.S. Geological Survey Open-File Report |volume=87-297 |access-date=18. srpnja 2012. |archive-date=8. lipnja 2010. |archive-url=https://web.archive.org/web/20100608213840/http://vulcan.wr.usgs.gov/Hazards/NRC_Report/nrc_hazards.html |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Primjer toga je lahar iz [[1985.]] koji se spustio na naseljeni grad [[Armero]] ispod [[Kolumbija|kolumbijskog]] vulkana [[Nevado del Ruiz]]. U toj je tragediji, prema procjenama, život izgubilo oko 23.000 ljudi jer je grad prekrio lahar visine od 5 metara.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/RuizLahars.html |title=Deadly Lahars from Nevado del Ruiz, Colombia |work=USGS Volcano Hazards Program |accessdate=18. srpnja 2012. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20070824150301/http://volcanoes.usgs.gov/Hazards/What/Lahars/RuizLahars.html |archivedate=24. kolovoza 2007.}}&lt;/ref&gt; Što se tiče smrti od vulkanskih posljedica na lahare otpada oko 17 % ukupnih žrtava.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Tanguy |first1=J. i dr. |year=1998 |title=Victims from volcanic eruptions: a revised database |journal=Bulletin of Volcanology |volume=60 |page=140}}&lt;/ref&gt;

== Uzroci ==

Lahari imaju nekoliko mogućih izvora.

* [[Snijeg]] i [[Ledenjak|ledenjaci]] se mogu otopiti pod utjecajem [[Lava|lave]] što izaziva piroklastične tokove i lahare.
* Kada se lava pomješa na svome izlasku s blatom i mokrom zemljom na padinama vulkana što dovodi do pojave lahare velike gustoće
* Također, poplave mogu biti izvori lahara. Otapanje ledenjaka ili prelijevanje jezera dovode do lahara koji se nazivaju i glacijalni tokovi ili ''jökulhlaup''
* Voda iz [[Kratersko jezero|kraterskog jezera]] pomješana s vulkanskom erupcijom

Lahari se ne moraju nužno vezivati uz vulkane i njegove nuspojave. Lahari se mogu pojavljivati i bez bilo kakve vulkanske aktivnosti. Primjeri toga su:

* Otapanje snijega i ledenjaka tijekom razdoblja blage, nehladne klime
* [[Potres]]i ispod ili u blizini vulkana mogu dovesti do kretanja blata i vulkanskog pepela, koji se stapaju u lahar
* Kiša ili [[tajfun]]i mogu navlažiti tlo, a snažni vjetrovi koji pušu dovode do gibanja materijala niz padinu


== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* [http://www.geography-site.co.uk/pages/physical/earth/volcanoes/pyroclastic%20flows.html Školske stranice o laharima]
* [http://volcanoes.usgs.gov/images/pglossary/lahar.php USGS web-stranica o laharima]
* [http://vulcan.wr.usgs.gov/Volcanoes/Rainier/framework.html Lahar Mount Rainiera] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100527100916/http://vulcan.wr.usgs.gov/Volcanoes/Rainier/framework.html |date=27. svibnja 2010. }}
* [http://pubs.usgs.gov/fs/2008/3062/ USGS- Kako normalni živjeti podno Rainera zbog lahara]

[[Kategorija:Vulkanizam]]
[[Kategorija:Klizišta]]
[[Kategorija:Vulkanske opasnosti]]
[[Kategorija:Vulkanski događaji]]</text>
      <sha1>4h2eisbzggh8xje0c4sa28ajejh60hs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuh-e Nader</title>
    <ns>0</ns>
    <id>460510</id>
    <revision>
      <id>7447510</id>
      <parentid>6878414</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:07:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Pliocenski vulkani]]; +[[Kategorija:Pleistocenski vulkani]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447510</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3616" sha1="5kts9719pkota4s3dnwcxl1sdppqhhm" xml:space="preserve">{{Infookvir planina
| ime                = Kuh-e Nader
| izvorno ime        = {{fas icon}} کوه نادر
| drugo ime          = 
| vrsta              = [[stratovulkan]]
| etimologija        = ''Naderova planina''
| slika              = 
| opis slike         = 
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = 
| zemljovid_opis     = 

| koordinate         = {{Coord|28|9|57|N|60|38|15|E|display=inline,title|format=dms}}
| koordinate_ref     = 
| smještaj           = 
| dz                 = IRN
| najbliži gradovi   = [[Haš]], [[Nukabad]]
| dio gorja          = [[Istočnoiransko gorje]]

| vrh                = 2390
| ostali vrhovi      = 

| starost            = [[pliocen]], [[pleistocen]]
| zadnja erupcija    = &lt;10.000 godina&lt;br&gt;([[holocen]])
| vulkanski luk      = 

| prvi uspon         = 
| najlakša staza     = 
| planinarski domovi = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 

| pushpin_map        = Iran
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
}}{{dz}}
'''Kuh-e Nader''' ([[Perzijski jezik|perz.]] کوه نادر; dosl. ''Naderova planina'') je [[vulkan]]ska [[planina]] na jugoistoku [[Iran]]a, u pokrajini [[Sistan i Beludžistan]]. Približni promjer planinskog masiva je 5,5 [[km]] što ga čini relativno malim u odnosu na ostale [[Dodatak:Popis iranskih vulkana|iranske vulkane]]. [[Nadmorska visina]] glavnog vrha je 2390 [[Metar|m]], a sadrži još dva vrha iznad 2200 [[Metar|m]]. Na sjevernim, istočnim i južnim padinama nalaze se sporedni [[krater]]i s izljevima [[Lava|lave]] čija ukupna površina iznosi 10-15 [[km²]]. Padine vulkana omeđene su [[Geološka depresija|depresijama]] dvaju presušenih [[Slano jezero|slanih jezera]] ‒ [[Hamun-e Tagur]]om na sjeveru i [[Dašt-e Gejb-Hamun]]om na jugoistoku. Njihova nadmorska visina kreće se između 1385 i 1423 m što vulkanu daje relativnu visinu od približno 1000 [[Metar|m]]. Najbliža veća naselja uz Kuh-e Nader su gradići [[Haš]] i [[Nukabad]] koji se nalaze oko 50 [[km]] prema istoku odnosno sjeveroistoku.

Kuh-e Nader je [[Geomorfologija|geomorfološki]] dijelom [[Istočnoiransko gorje|Istočnoiranskog gorja]], a [[Geologija|geološki]] predstavlja jugoistočni krak pojasa vulkanskih stijena koji se proteže do [[Sahand]]a u [[Azarbajdžan (Iran)|Azarbajdžanu]] na sjeverozapadu [[Iran]]a. Navedeni [[Subdukcija|subdukcijski]] pojas rezultat je sudara [[Euroazijska ploča|euroazijske]] i [[Arapska ploča|arapske]] [[litosferne ploče]] koji se odigrava od [[oligocen]]a, a sam masiv Kuh-e Nadera oblikovan je kroz [[pliocen]] i [[pleistocen]]. Na križištu [[Srednjoiransko gorje|srednjeg]] i [[Istočnoiransko gorje|istočnog]] gorja nalazi se vulkanska regija koja uz Kuh-e Nader obuhvaća i [[Bazman]], [[Kale-je Hasan-Ali]], te [[Taftan]]. [[Vulkanska erupcija]] na ovoj planini nije zabilježena tisućama godina, a pretpostavlja se da je posljednja nastupila tijekom [[holocen]]a. Prevladavajuća vrst stijene na Kuh-e Naderu je [[bazalt]].

== Poveznice ==
* [[Zemljopis Irana]]
* [[Dodatak:Popis iranskih vulkana|Popis iranskih vulkana]]

== Literatura ==
*{{eng icon}} {{Citiranje knjige |prezime=Siebert |ime=Lee |prezime2=Simkin |ime2=Tom |prezime3=Kimberly |ime3=Paul |naslov=Volcanoes of the World |izdanje=3. izdanje |izdavač=University of California Press |lokacija=Berkeley |stranica=str. 64 |godina=2010 |isbn=9780520268777 |oclc=647772311}}

{{Iranski vulkani}}

[[Kategorija:Planine u Iranu|Nader]]
[[Kategorija:Vulkani u Iranu|Nader]]
[[Kategorija:Sistan i Beludžistan]]
[[Kategorija:Pliocenski vulkani]]
[[Kategorija:Pleistocenski vulkani]]</text>
      <sha1>5kts9719pkota4s3dnwcxl1sdppqhhm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ice-Watch</title>
    <ns>0</ns>
    <id>465379</id>
    <revision>
      <id>7448007</id>
      <parentid>6391190</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:38:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Ice (sat)]] na [[Ice-Watch]] bez preusmjeravanja</comment>
      <origin>6391190</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1233" sha1="92impr2ifomazkft4az0hduih1lmise" xml:space="preserve">'''Ice-Aatch''' (ice satovi) ime je linije dizajnerskih satova tvrtke [[TKS S.A.]] iz [[Belgija|belgijskog]] grada [[Bastogne]]. Koncept je nastao 2007. godine, kada su prvi satovi su bili izašli s proizvodne linije u Bastogne. Tvrtka TKS S.A. uzela je dijelove koje su bile dostupne na tržištu i oko tih standardnih komponenti dizajnirali su kućišta i narukvice od polikarbonata obojene u raznim žarkim i fluro bojama. Satovi su imali raspon cijena 60 i 80 eura, tako da zbog pristupačne cijene, dobrog dizajna i kvalitete postali su jako traženi na tržištu. Do kraja 2010. godine prodano je preko 3 milijuna komada, a distribucijska mreža se raširila na preko 80 zemalja u svijetu. Ice satovi koriste [[Miyota]] mehanizame na kinetičko navijanje.

==Linije==

* Classic Clear
* Classic Solid
* Classic Fluo
* Classic Pastel
* Ice-Jelly
* Sili Forever
* Ice-Summer
* Ice-Winter
* F*** Me I’m Famous
* Ice-White
* Ice-Love
* Ice-Chocolate
* Ice-Blue
* Chrono
* Ice-Chrono
* Ice-Chrono Matt
* Stone PC
* Stone stili
* Stone Tycoon
* Stone Multifunction
* Ice-Army
* XXL

==Vrela==

==Vanjske poveznice==
*[http://ice-watch.com/  Službene stranice za Ice-Watch]

[[Kategorija:Tvrtke]]
[[Kategorija:Belgijski proizvodi]]</text>
      <sha1>92impr2ifomazkft4az0hduih1lmise</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7448010</id>
      <parentid>7448007</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:42:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>slika</comment>
      <origin>7448010</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1398" sha1="ksfa9e5w8ycg0wtafwt1br6lb1d0qt7" xml:space="preserve">{{dodaj infookvir|tvrtka}}[[slika:ICE-WATCH-logo.svg|mini|desno|250px|Logo tvrtke]]
'''Ice-Watch'''je linijea dizajnerskih satova tvrtke [[TKS S.A.]] iz [[Belgija|belgijskog]] grada [[Bastogne]]. Koncept je nastao 2007. godine, kada su prvi satovi su bili izašli s proizvodne linije u Bastogne. Tvrtka TKS S.A. uzela je dijelove koje su bile dostupne na tržištu i oko tih standardnih komponenti dizajnirali su kućišta i narukvice od polikarbonata obojene u raznim žarkim i fluro bojama. Satovi su imali raspon cijena 60 i 80 eura, tako da zbog pristupačne cijene, dobrog dizajna i kvalitete postali su jako traženi na tržištu. Do kraja 2010. godine prodano je preko 3 milijuna komada, a distribucijska mreža se raširila na preko 80 zemalja u svijetu. Ice satovi koriste [[Miyota]] mehanizame na kinetičko navijanje.

==Linije==
[[slika:Ice watch cropped.jpg|mini|desno|250px|Jedan od modela sata]]
{{stupci|3|
* Classic Clear
* Classic Solid
* Classic Fluo
* Classic Pastel
* Ice-Jelly
* Sili Forever
* Ice-Summer
* Ice-Winter
* F*** Me I’m Famous
* Ice-White
* Ice-Love
* Ice-Chocolate
* Ice-Blue
* Chrono
* Ice-Chrono
* Ice-Chrono Matt
* Stone PC
* Stone stili
* Stone Tycoon
* Stone Multifunction
* Ice-Army
* XXL
}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
*[http://ice-watch.com/  Službene stranice za Ice-Watch]

[[Kategorija:Satovi]]
[[Kategorija:Belgijski proizvodi]]</text>
      <sha1>ksfa9e5w8ycg0wtafwt1br6lb1d0qt7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dinjiška</title>
    <ns>0</ns>
    <id>471286</id>
    <revision>
      <id>7448013</id>
      <parentid>7353488</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:49:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ggrudic</username>
        <id>212832</id>
      </contributor>
      <comment>/* Znamenitosti */</comment>
      <origin>7448013</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2413" sha1="pto43x969vw06oiyw07qlt9hf9abli3" xml:space="preserve">{{Infookvir naselje u Hrvatskoj
|ime              = Dinjiška
|vrsta            = naselje
|slika            = 
|opis slike       = 
|županija         = {{Z+X|ZDŽ}}
|općina           = [[Pag (grad)|Pag]]
|najbliži grad    = 
|površina         = 10
|visina           = 
|z. širina        = 44.36166667
|z. dužina        = 15.18694444
|godina popisa    = 2021.
|stanovništvo     = 111
|svetac           = 
|dan              = 
|etnik            = 
|ktetik           = 
|pošta            = 23249 Povljana
|pozivni broj     = +385 (0)23
|autooznaka       = ZD
|web              = 
|bilješke         = 
}}

'''Dinjiška''' je naselje u sastavu [[Pag (grad)|Grada Paga]], u [[Zadarska županija|Zadarskoj županiji]]. Nalazi se u jugoistočnom dijelu [[Pag|otoka Paga]].
[[Datoteka:Dinjiška.jpg|alt=Dinjiška|ništa|mini|Dinjiška]]

== Prezimena ==
* [[Donadić]] - iz grada Paga
* [[Dragoslavić]] - iz Starog grada Paga
* [[Fraćin]] - nepoznato podrijetlo
* [[Jurčević]] - iz Raba
* [[Kuković]] - starinci, nastali od Miluzovića
* [[Magaš]] - došli iz Vlašića, zapravo su s Raba, nastali od Garguričića
* [[Mišković]] - iz Raba, nastali od Stupičića
* [[Stupičić]] - iz Raba
* [[Škoda (prezime)|Škoda]] - iz grada Paga
* [[Šubat]] - starinci, izumrli

== Stanovništvo ==

Prema popisu iz 2011. naselje je imalo 137 stanovnika.&lt;ref&gt;[https://web.dzs.hr/Hrv/censuses/census2011/results/htm/H01_01_01/h01_01_01_zup13_3166.html Stanovništvo prema starosti i spolu po naseljima, popis 2011.]&lt;/ref&gt;

{{Kretanje broja stanovnika |popisi=HRV |upisano=2022-09-24 |područje=Naselje Dinjiška |p1857=107 |p1869=127 |p1880=67 |p1890=108 |p1900=150 |p1910=138 |p1921=138 |p1931=303 |p1948=281 |p1953=186 |p1961=161 |p1971=137 |p1981=156 |p1991=181 |p2001=144 |p2011=137 |p2021=111 |napomena=U 1991. smanjeno izdvajanjem naselja Stara Vas i Vrčići, za koja sadrži podatke u 1857., 1869. i 1931., te naselja Miškovci. U 1869. sadrži podatke za naselje Gorica. |izvori=[[Predložak:Kretanje broja stanovnika/Izvori|Publikacije Državnog zavoda za statistiku]] Republike Hrvatske}}


== Znamenitosti ==

* [[crkva svetog Maura u Dinjiški|crkva svetog Maura]]
[[Datoteka:Župni ured Sv. Mavra.jpg|alt=Župni ured Sv. Mavra|ništa|mini|Župni ured Sv. Mavra]]

== Izvori ==
{{izvori}}

{{mrva-naselje hr}}
{{Pag}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Pag]]
[[Kategorija:Naselja u sastavu Grada Paga]]</text>
      <sha1>pto43x969vw06oiyw07qlt9hf9abli3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Carrot Top</title>
    <ns>0</ns>
    <id>472151</id>
    <revision>
      <id>7447893</id>
      <parentid>7426788</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:37:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>207741</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447893</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1070" sha1="tk4qpw3mdsooior9qblq0p39czoeepw" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Carrot Top
|slika           = CarrotTop.jpg
|veličina        = 220px
|opis slike      = Carrot Top na snimanju filma
|rodno ime       = Scott Christopher Thompson
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[25. veljače]] [[1965.]]
|mjesto rođenja  = [[Rockledge]], [[SAD]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Scott Christopher Thompson''' ([[Rockledge]], [[25. veljače]], [[1965.]]), [[SAD|američki]] je glumac komičar, poznatiji po nadimku '''Carrot Top'''.

==Vanjske poveznice==
* [http://www.imdb.com/name/nm5488/ Carrot Top na IMDB-u]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}

{{mrva-film}}

{{GLAVNIRASPORED:Top, Carrot}}
[[Kategorija:Američki filmski umjetnici]]</text>
      <sha1>tk4qpw3mdsooior9qblq0p39czoeepw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447901</id>
      <parentid>7447893</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:43:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>SimplyFreddie</username>
        <id>207741</id>
      </contributor>
      <origin>7447901</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="991" sha1="6p69g2qe8zksmio3lzanjw7bkb3p1pw" xml:space="preserve">{{Filmski umjetnik
|ime             = Carrot Top
|slika           = CarrotTop.jpg
|veličina        = 220px
|opis slike      = Carrot Top na snimanju filma
|rodno ime       = Scott Christopher Thompson
|pseudonim       = 
|rođenje         = [[25. veljače]] [[1965.]]
|mjesto rođenja  = [[Rockledge]], [[SAD]]
|smrt            = 
|mjesto smrti    = 
|godine rada     = 
|web             = 
|supruga         = 
|suprug          = 
|važnije uloge   = 
|važniji filmovi = 
|oscar           = 
|emmy            = 
|tony            = 
|zlatni globus   = 
|bafta           = 
|cesar           = 
|goya            = 
|afi             = 
|olivier         = 
|saturn          = 
|ostale_nagrade  = 
}}
'''Scott Christopher Thompson''' ([[Rockledge]], [[25. veljače]], [[1965.]]), [[SAD|američki]] je glumac komičar, poznatiji po nadimku '''Carrot Top'''.

==Vanjske poveznice==
* {{imdb ime|id=0005488}}

{{mrva-film}}

{{GLAVNIRASPORED:Top, Carrot}}
[[Kategorija:Američki filmski umjetnici]]</text>
      <sha1>6p69g2qe8zksmio3lzanjw7bkb3p1pw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mlijeko u prahu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>487544</id>
    <revision>
      <id>7447857</id>
      <parentid>7327069</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:42:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prah|Prah]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447857</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2958" sha1="hullg3gs5spr6kgwg8wskjch2zzp97x" xml:space="preserve">[[Slika:PowderedMilk.jpg|minijatura|desno|250px|Mlijeko u prahu]]
'''Mlijeko u prahu''' je [[mlijeko|mliječni]] [[proizvod]] dobiven odstranjivanjem [[voda|vode]] ([[isparavanje]]m) iz tekućeg mlijeka u kojem maseni udio vode iznosi najviše 5%.&lt;ref name=&quot;pravilnik&quot;&gt;[http://www.propisi.hr/print.php?id=6705 Pravilnik o ugušćenom (kondenziranom) mlijeku i mlijeku u prahu] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220128114300/http://www.propisi.hr/print.php?id=6705 |date=28. siječnja 2022. }} (Urednički pročišćeni tekst, &quot;Narodne novine&quot;, broj 80/07 i 34/11) - Pristupljeno 10. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

Svrha sušenja je čuvanje mlijeka jer mali sadržaj vode onemogućuje razvoj [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]], što dozvoljava daleko duži rok trajanja od tekućeg mlijeka, a da se kvaliteta minimalno mijenja. Pri tome nije nužno osiguravati posebne uvjete [[skladište]]nja. Druga svrha je smanjenje [[volumen]]a što ga čini lakšim i ekonomičnijim za transport na veće udaljenosti. Zahvaljujući tome, moguće je preraditi i skladištiti tržne viškove mlijeka, a ista se može obavljati i u krajevima s nepovoljnim klimatskim uvjetima. Mlijeko u prahu je pogodno za proizvodnju drugih prehrambenih proizvoda kao što su [[hrana za dojenčad]], [[slastice]], [[konditorski proizvodi|konditorski]] i [[pekarski proizvodi]], te slično.&lt;ref name=&quot;retrospektiva&quot;&gt;[http://hrcak.srce.hr/1688 M. Carić i Lj. Gregurek: Retrospektiva razvoja tehnologije koncentriranih i sušenih mliječnih proizvoda] Pristupljeno 10. lipnja 2013.&lt;/ref&gt;

Na [[tržište|tržištu]] postoje sljedeće vrste mlijeka u prahu&lt;ref name=&quot;pravilnik&quot;/&gt;:
* ekstra-masno (maseni udio [[mast]]i iznosi najmanje 42%),
* punomasno (maseni udio masti iznosi najmanje 26%, a najviše 42%),
* djelomično obrano (maseni udio masti iznosi više od 1,5% i manje od 26%), te
* obrano (maseni udio masti iznosi najviše 1,5%).

== Proizvodnja ==
U opisima svojih putovanja tijekom [[18. stoljeće|18. stoljeća]], [[Marko Polo]] je opisao proizvod za kojega se pretpostavlja da je mlijeko u prahu. Nastavak i napredak proizvodnje u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] zahvaljuje se pronalascina [[Nicolas Appert|Nicolasa Apperta]], [[Gail Borden|Gaila Bordena]] i [[John P. Meyenberg|Johna P. Meyenberga]]. Početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]] se proizvodnja zasnivala na sušenju na valjcima, a kasnije se razvila metoda [[sušenje]]m i raspršivanjem. Kao poboljšanje procesa sušenja i raspršivanja, [[1950-ih|pedesetih godina]] je uvedena instantizacija, a [[1970-ih|sedamdesetih godina]] je uvedena membranska metoda [[Koncentriranje|koncentriranja]] s [[frakcioniranje]]m, da bi [[1980-ih|osamdesetih godina]] uvedeno i trostupnjevito sušenje.&lt;ref name=&quot;retrospektiva&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat|Powdered milk}}

{{Mrva-prehrana}}

[[Kategorija:Mlijeko i mliječni proizvodi]]
[[Kategorija:Sušena hrana]]
[[Kategorija:Prah]]</text>
      <sha1>hullg3gs5spr6kgwg8wskjch2zzp97x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Fritz Jahr</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492556</id>
    <revision>
      <id>7447608</id>
      <parentid>6951509</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:51:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447608</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15717" sha1="6gy9n9twyn41a9rs9qzcqthjv2a987s" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = |
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]] 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| ime             = Fritz Jahr
| rođenje         = [[18. siječnja]] [[1895.]]
| mjesto_rođenja  = Halle (Saale), [[Sachsen-Anhalt]] [[Njemačka]]
| smrt            = [[1. listopada]] [[1953.]]
| mjesto_smrti    = Halle (Saale), [[Sachsen-Anhalt]] [[Njemačka]]
| škola_tradicija = [[Bioetika]] 
| glavni_interesi = [[bioetika]], [[etika]], [[teologija]], [[obrazovanje]], [[glazba]] 
| poznate_ideje   = [[Bioetika]], Bioetički imperativ, Liberalno oblikovanje nastave svjetonazora
| utjecaji        = [[Immanuel Kant]] 
| utjecao_na      =
}}
'''Paul Max Fritz Jahr''', [[Njemačka|njemački]] filozof, učitelj i pastor, rođen je 18. siječnja 1895. u gradu Halleu na rijeci Saale u pokrajini [[Sachsen-Anhalt]].&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  19&lt;/ref&gt; Poput svog uzora [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]], Jahr rodno mjesto nije napustio sve do smrti 1. listopada 1953.&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  21&lt;/ref&gt;

Značajan je zbog toga što je već 1926.&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  141&lt;/ref&gt; u članku „Wissenschaft vom Leben und Sittenlehre“ („Znanost o životu i nauka o ćudoređu“) prvi put upotrijebio riječ „[[bioetika]]“, u potpunosti uobličio njen koncept te formulirao, po uzoru na Kanta,&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  62&lt;/ref&gt; bio-etički [[Kritika praktičkog uma|imperativ]] kao smjernicu za djelovanje. Time je osigurao svoje mjesto u povijesti ideja kao otac [[Bioetika|bioetike]].

== Životopis&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  19-30&lt;/ref&gt; ==
Otac Fritza Jahra bio je službenik osiguravajućeg društva Gustav Maximillian (1865. – 1930.), a majka mu je bila Auguste Marie Langrock (1862. – 1921.). Vjenčali su se 1892. godine i čini se da nisu imali druge djece. Iako su bili [[Protestantizam|protestanti]], Jahr je kršten po [[Katoličanstvo|katoličkom]] obredu. U osnovnu se školu Zaklade Francke upisao 1901. godine, a u više razrede 1905. Međutim, tamo se nije posebno isticao – imao je 2 (od 5) iz marljivosti i ponašanja, a 2+ kao ukupan rezultat. Godine 1914. položio je maturu, a 1915. i dodatni ispit iz grčkog i latinskog jezika. Što se tiče studija, studirao je ukupno osam semestara, tijekom 1914. primarno [[Filozofija|filozofiju]], ali i [[Glazba|glazbu]], [[povijest]] i nacionalno [[gospodarstvo]], a od 1915. do 1919. i [[Teologija|teologiju]] koju je zavolio već u školi, nakon krizme 1909. Nastavu [[Etika|etike]] kao dio studija propustio je zbog oboljenja od upale pluća. Nažalost, zdravstveni problemi pratili su ga kroz veliku većinu života, pa je tako bio na dužem bolovanju 1921. zbog upale poplućnice i srčanih tegoba, 1925. zbog respiratornih problema i 1931. zbog napada straha i nesanice koji su započeli samo dva mjeseca nakon što je po prvi puta bio stalno zaposlen, kao pastor 1. studenoga 1930.

Svoj učiteljski posao započeo je svibnja 1917. i radio je u raznim školama. Godine 1920. položio je ispit za osnovnoškolskog učitelja iz religije i povijesti. Sljedeće godine, prešao je u gradsku školu Wittekind. Od 1923. do 1925., imenovan je učiteljem Uprave grada Hallea za javne škole, no drugog je svibnja 1925. već napustio to mjesto jer se nije slagao s tadašnjim Obrazovnim vijećem. Kasnije je 1926. kratko vremena obnašao učiteljsku dužnost u osnovnoj školi Zaklade Francke, a zatim u Seydlitzovom liceju od kasne 1926. do 1928., kada je otišao jer je smatrao da mu privatno školstvo ne pruža dugoročno zadovoljstvo. Nakon par godina stanke, opet je počeo poučavati 1938. u školi Hutten kao zamjena za drugog učitelja. Tijekom posljednjih godina Drugog svjetskog rata (1943. do 1945.), poučavao je sviranje violončela u glazbenoj školi Centra za narodno obrazovanje.

Kada govorimo o Jahrovom religijskom životu, poznato je da se zaredio još 19. ožujka 1921., a svoju je dužnost u Crkvi započeo 1925. Prve četiri godine bio je [[svećenik]]om u crkvi Sv. Ivana u Dieskauu, zatim u Braunsdorfu od 1929. do 1930., i na kraju pastorom u Kaneni od 1930. do 1933. Zdravstveno stanje otežavalo mu je dužnost jer je morao uzimati bromide svaki put prije uspinjanja na propovjedaonicu. Međutim, Jahr je posao 1928. preko pisma upućenog generalnom superintendantu Saske crkvene pokrajine tražio na drugim mjestima: u Institutu za evangelički svjetonazor u Wittenbergu, u crkvenom tisku, u školi za đakonice, u Institutu za gluhonijeme, u Odjelu za narodno obrazovanje i za mjesto pastora u Halleu i Spickendorfu. U istom pismu spominje i naslov svoje disertacije pri Sveučilištu u Jeni „O etičkim odnosima čovjeka prema životinjama i biljkama“. Nažalost, koliko je poznato, niti jedna mu se opcija nije ostvarila. Par godina kasnije, 26. travnja 1932., Jahr se vjenčao za radnicu iz Bludaua Bertu Elisu Neuholz (1899. – 1947.) s kojom nije imao djece. Iste je godine, tijekom teških vremena za Njemačku, od Crkvenih vlasti tražio odobrenje za rano umirovljenje zbog „nervne iscrpljenosti“. Nedugo zatim, 1. ožujka 1933., on se i povlači iz službe.

Mjesec dana nakon kapitulacije Njemačke, u očajnom stanju, Jahr se pokušavao zaposliti ne birajući mjesto rada. U molbi za posao spomenuo je da je unatoč nesreći dobra zdravlja te je posebno naglasio kako nikada nije pristupio [[Nacionalsocijalistička njemačka radnička stranka|Nacionalsocijalističkoj njemačkoj radničkoj stranci (NSDAP)]]. U listopadu 1946. zajedno s drugim pastorima potpisuje peticiju koja poziva na glasovanje za Socijalističku stranku jedinstva Njemačke koja je objavljena u listu Freiheit. Svoje je posljednje godine života proveo kao cijenjeni učitelj glazbe. Preminuo je u 10 sati ujutro 1. listopada 1953. u svome domu u Halleu zbog izljeva krvi u mozak zbog visokog krvnog tlaka.

== Glavne ideje ==
=== Bioetika i bioetički imperativ ===
[[Datoteka:Kosmos 003.jpg|thumb|right|150px|Naslovnica časopisa Kosmos iz siječnja 1927. godine u kojoj je Fritz Jahr objavio članak „Bio-etika: osvrt na etički odnos čovjeka prema životinjama i biljkama“]]
U [[Tübingen]]u lipnja 1997. godine na Šestom godišnjem skupu Njemačkog društva za povijest i teoriju biologije na temu „Etika bioznanosti: povijest i teorija“, profesor [[berlin]]skog Humboldtova sveučilišta Rolf Löther održao je predavanje o „Evoluciji biosfere i etici“.&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  127&lt;/ref&gt; U dotičnom je izlaganju govorio o proširenju etike na život u cjelini, spominjući pri tome etiku prirode, etiku životinja, ekologijsku etiku, etiku okoliša i [[Bioetika|bio-etiku]]. Međutim, što se tiče Fritza Jahra, najvažnija rečenica Lötherova izlaganja je: „Uostalom, već prije 70 godina pojavio se u časopisu Kosmos 'Pregled etičkih odnosa čovjeka prema životinji i biljci' pod naslovom 'Bio-etika'“, s citatom spomenutog Jahrovog članka iz 1927.&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  127-128&lt;/ref&gt; Löther je već tada prepoznao Jahra kao najranijeg zagovornika „bio-etike“. Njegovo izlaganje čula je pročelnica Eve-Marie Engels Katedre za etiku u bioznanostima Odsjeka za biologiju Fakulteta znanosti Sveučilišta Eberhard Karls u Tübingenu te je od Löthera zatražila i dobila punu referencu za spomenuti članak. Njenim trudom, vijest o otkriću Fritza Jahra počela se brzo širiti po cijelom svijetu.&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  128&lt;/ref&gt;

Važnost dotičnog članka leži u tome što se vjerovalo kako je u njemu prvi put spomenuta „bio-etika“, njeno teorijsko utemeljenje i bioetički imperativ kao proširenje Kantova [[Kritika praktičkog uma|kategoričkog imperativa]]&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  140-141&lt;/ref&gt;: „Poštuj svako živo biće u načelu kao svrhu u sebi i po mogućnosti postupaj s njim kao takvim!“.&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  205&lt;/ref&gt; Međutim, 15. prosinca 2012. otkrilo se kako je Jahr sve to učinio malo ranije, 15. prosinca 1926., u članku „Znanost o životu i nauka o ćudoređu“ gdje je bioetiku koncipirao kao proširenje etičkih dužnosti prema svim živim bićima i gdje je formulirao spomenuti bioetički imperativ,&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; navodeći pri argumentaciji [[Sveti Franjo Asiški|Svetog Franju Asiškog]], Friedricha Schleiermachera, [[Johann Gottfried Herder|Johanna Gottfrieda Herdera]] i druge intelektualce kako bi njihovim primjerom ojačao svoje ideje.&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  198-200&lt;/ref&gt; Budući da je to najraniji spomen bioetike kao takve, Jahra smatramo njenim najranijim predstavnikom – ocem bioetike.

Važno je spomenuti i „drugog oca bioetike“, američkog biokemičara i profesora Vana Rensselaera Pottera, koji je 1970. godine, ne znajući za Jahra, formirao koncept bioetike kao nove filozofije koja bi trebala biti most između društveno-humanističkih i prirodnih [[znanost]]i. Njen cilj je zamislio kao ponovnu uspostavu ekološke ravnoteže i zaštitu prirodnih resursa te kao vraćanje izgubljenih moralnih vrijednosti biologiji (a i prirodnim znanostima u cjelini).&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  83-84&lt;/ref&gt;

=== Liberalno oblikovanje nastave svjetonazora ===
Još jedna bitna ideja Fritza Jahra jest liberalno oblikovanje nastave svjetonazora&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  233-237&lt;/ref&gt; u kojoj zagovara kritičko mišljenje i slobodu misli, odnosno da učenik sam na temelju dostupnih informacija izgradi svoj svjetonazor. Jahr se također jasno izražava protiv bilo kakve indoktrinacije, to jest nasilnog oblikovanja svjetonazora.

Ta je ideja, kada se dovede u vezu s bioetikom, pozitivno utjecala na i potvrdila ideju integrativne bioetike profesora Ante Čovića s [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskog fakulteta]] [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilišta u Zagrebu]] koji zagovara interdisciplinarno i pluriperspektivno shvaćanje bioetike čiji je cilj integrirano orijentacijsko znanje utemeljeno upravo na dijalogu između znanstvenih i neznanstvenih disciplina. Osim toga, Čović zagovara i obogaćenje bioetike filozofskom i povijesnom tradicijom.&lt;ref&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  157-159&lt;/ref&gt;

=== Ostale ideje&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;Rinčić, I., Muzur, A.: Fritz Jahr i rađanje europske bioetike. Zagreb: Pergamena, 2012., str.  291-292&lt;/ref&gt; ===
Osim spomenutoga, Fritz Jahr je zagovarao uporabu i širenje svjetskog jezika [[Ido|Ida]] umjesto [[Esperanto|Esperanta]], uvođenje [[Skladba|skladanja glazbe]] u nastavu te je promišljao [[Deset Božjih zapovijedi|Petu zapovijed]], život poslije [[smrt]]i, sumnju u [[Bog]]a i [[Isus]]a, [[Kršćanstvo|kršćansku etiku]], [[Vjera|vjeru]] u onostranost, unutarcrkvene vjerske borbe, prakršćansku zajednicu, značenje [[Nedjelja|nedjelje]], seksualnu i društvenu etiku i tako dalje.

== Djela ==
Danas znamo za 22 članka Fritza Jahra&lt;ref name=&quot;#2&quot;/&gt;: 
*Svjetski jezik i svjetski jezici (Weltsprache und Weltsprachen) - 1924.
*Skladanje glazbe kao nastavna metoda - (Der Tonsatz als Unterrichtsmethode) – 1926.
*Znanost o životu i nauka o ćudoređu – (Wissenschaft vom Leben und Sittenlehre) – 1926.
*Bio-etika: osvrt na etički odnos čovjeka prema životinjama i biljkama – (Bio-Ethik: eine Umschau über die ethischen Beziehungen des Menschen zu Tier und Pflanze) – 1927.
*Smrt i životinje: razmatranje Pete zapovijedi – (Der Tod und die Tiere: eine Betracthung zum 5. Gebot) – 1928.
*Zaštita životinja i etika u svom međusobnom odnosu – (Tierschutz und Ethik in ihren Beziehungen zueinander) – 1928.
*Društvena i seksualna etika u dnevnom tisku – (Soziale und sexuelle Ethik in der Tageszeitung) – 1928.
*Putovi prema seksualnom etosu – (Wege zum sexuellen Ethos) – 1928.
*Dva temeljna etička problema u svojoj suprotnosti i svom sjedinjenju u društvenom životu – (Zwei ethische Grundprobleme in ihrem Gegensatz und in ihrer Vereinigung im sozialen Leben) – 1929.
*Diktatura svjetonazora ili sloboda misli? Razmišljanja o liberalnom oblikovanju nastave svjetonazora – (Gesinnungsdiktatur oder Gedankenfreiheit? Gedanken über eine liberale Gestaltung des Gesinnungunterrichts) – 1930.
*Dijete i tehnika – (Kind und Technik) – 1933.
*O životu nakon smrti: prema djelu Didactica magna J. A. Comeniusa – (Vom Leben nach dem Tode: aus J. A. Comenius Didactica magna) – 1933.
*Naša sumnja u Boga: subjektivne misli o nekoj tuđoj temi – (Unser Zweifel an Gott: subjektive Gedanken beim Thema eines Anderen) – 1933.
*Tri studije o Petoj zapovijedi – (Drei Studien zum 5. Gebot) – 1934.
*Vjera u onostranost i etika u kršćanstvu: poslijeuskršnje razmatranje – (Jenseitsglaube und Ethik in Christentum: eine nachösterliche Betrachtung) – 1934.
*Ćudoredno-socijalno značenje nedjelje – (Die sittlich-soziale Bedeutung des Sonntags) – 1934.
*Sumnja u Isusa? Razmatranje prema 'Parsifalu' Richarda Wagnera – (Zweifel an Jesus: eine Betracthung nach Richard Wagners 'Parsifal') – 1934.
*Etička razmatranja u vezi s unutarcrkvenim vjerskim borbama – (Ethische Betrachtungen zu innerkirchlichen Glaubenskämpfen) – 1935.
*Vjera i djela u svojoj suprotnosti i svom sjedinjenju – (Glaube und Werke in ihrem Gegensatz und in ihrer Vereinigung) – 1935.
*Tri odsječka života: razmatranje o stihovima 2 Kor 5, 1-10 i o Apostolskom vjerovanju – (Drei Abschnitte des Lebens: eine Betrachtung nach II. Korinther 5, 1-10 und nach dem Apostolischen Glaubensbekenntnis) – 1938.
*Nedjelja – svjetovni blagdan: razmatranje uz članak 16. nacrta Ustava – (Der Sonntag – ein weltlicher Feiertag: eine Betrachtung zu Artikel 10 des Verfassungsentwurfs) – 1947.
*Prakršćanska zajednica – (Urkristliche Communio) – 1948.

== Unutarnje poveznice ==
*[[Bioetika]]
*[[Immanuel Kant]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://pergamena.hr/?p=1997 Muzur, A., Rinčić, I.:  Fritz Jahr i rađanje europske bioetike]
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=107894 Muzur, A./Rinčić, I.: Fritz Jahr (1895.–1953.) – čovjek koji je izmislio bioetiku. Preliminarna biografija i bibliografija]
*[http://www.lit-verlag.de/isbn/3-643-90112-5 Muzur, A./Sass, H. M.: Zbornik o Fritzu Jahru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130825144126/http://www.lit-verlag.de/isbn/3-643-90112-5 |date=25. kolovoza 2013. }} {{eng oznaka}}
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=toc&amp;id_broj=5968 Temat o Fritzu Jahru u časopisu Jahr] {{eng oznaka}}
*[http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=107904 Zagorac, I.: Bioetički imperativ Fritza Jahra]

{{GLAVNIRASPORED:Jahr, Fritz}}
[[Kategorija:Humanističke znanosti]]
[[Kategorija:Humanizam i renesansa]]
[[Kategorija:Bioetičari]]
[[Kategorija:Njemački filozofi]]</text>
      <sha1>6gy9n9twyn41a9rs9qzcqthjv2a987s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Daniel Dennett</title>
    <ns>0</ns>
    <id>492609</id>
    <revision>
      <id>7447481</id>
      <parentid>7057342</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:52:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447481</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9490" sha1="pkqo8a71riy8es2ct5m063vez4gakxk" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = zapadna filozofija
| era             = [[filozofija 20. stoljeća]]&lt;br&gt;[[filozofija 21. stoljeća]]
| slika           = Daniel Dennett in Venice 2006.png
| opis_slike      = Daniel Dennett [[2006.]] godine
| ime             = Daniel Clement Dennett III.
| rođenje         = [[28. ožujka]] [[1942.]]
| mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Boston|Massachusetts}}
| smrt            = [[19. travnja]] [[2024.]]
| mjesto_smrti    = {{SAD grad|Portland|Maine}}
| škola_tradicija = analitička filozofija
| glavni_interesi = filozofija uma&lt;br&gt;filozofija znanosti&lt;br&gt;filozofija biologije&lt;br&gt;kognitivna znanost
| poznate_ideje   = heterofenomenologija&lt;br /&gt;intencijski sustav&lt;br /&gt;intuicijska pumpa&lt;br /&gt;model višestrukih skica&lt;br /&gt;pohlepni redukcionizam&lt;br /&gt;kartezijanski teatar
| utjecaji        = [[David Hume]]{{·}} [[Charles Darwin]]{{·}} [[Ludwig Wittgenstein]]{{·}} [[Gilbert Ryle]]{{·}} [[Willard Van Orman Quine]]{{·}} [[Alan Turing]]{{·}} [[Wilfrid Sellars]]{{·}} [[Richard Dawkins]]
| utjecao_na      = [[Richard Dawkins]]{{·}} [[Douglas Hofstadter]]{{·}} [[Geoffrey Miller (evolutionary psychologist)|Geoffrey Miller]]{{·}} [[Alfred Mele]]
|potpis=Daniel Dennett signature.svg
}}

'''Daniel Clement Dennett III.''' ({{SAD grad|Boston|Massachusetts}}, [[28. ožujka]] [[1942.]] – {{SAD grad|Portland|Maine}}, [[19. travnja]] [[2024.]]) bio je [[SAD|američki]] [[filozof]], [[znanstvenik]] i [[pisac]] čija su područja istraživanja [[filozofija uma]] i [[filozofija znanosti]], posebno područja vezana za [[evolucijska biologija|evolucijsku biologiju]] i [[kognitivna znanost|kognitivnu znanost]].&lt;ref&gt;Beardsley, T. (1996,) ''Profile: Daniel C. Dennett&amp;nbsp;– Dennett's Dangerous Idea'', Scientific American '''274''' (2), 34-35.&lt;/ref&gt; 

Sveučilišni je profesor filozofije na [[sveučilište Tufts|sveučilištu Tufts]] i zamjenik direktora Centra za kognitivne studije na istom sveučilištu. Dennett se samodeklarira kao [[ateizam|ateist]] i [[sekularizam|sekularist]], član je savjetodavnog odbora Američke koalicije za sekularizam i veliki pobornik [[pokret Brights|pokreta Brights]]. Javnost i [[masmediji]] ga svrstavaju među &quot;četiri jahača&quot; [[novi ateizam|novog ateizma]], zajedno s [[Richard Dawkins|Richardom Dawkinsom]], [[Sam Harris|Samom Harrisom]] i pokojnim [[Christopher Hitchens|Christopherom Hitchensom]].&lt;ref&gt;[http://www.newstatesman.com/blogs/the-staggers/2011/12/richard-dawkins-issue-hitchens Četiri jahača novog ateizma], pristupljeno 05. kolovoza 2013.&lt;/ref&gt;

==Životopis==
Daniel Dennett je rođen u [[Boston]]u, kao sin Ruth Marjorie i Daniela Clementa Dennetta Jr.&lt;ref&gt;{{Cite book |url=http://books.google.com/? id=Ijpj1tB3Qr0C&amp;pg=PA615&amp;dq=Daniel+Dennett+1942+father |title=Dictionary of Modern American Philosophers |isbn=9781843710370 |author1=Shook |first1=John R |date=2005-06-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.enotes.com/daniel-c-dennett-reference/daniel-c-dennett Životopis Daniela Dennetta na E-notes], pristupljeno 05. kolovoza 2013.&lt;/ref&gt; Dio djetinjstva proveo je u [[Libanon]]u, gdje je njegov otac radio kao protuobavještajni agent u [[Beirut]]u za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;Spydad&quot;&gt;{{cite book |url=http://www.nytimes.com/2007/10/23/nyregion/23spydad.html |title=A Dead Spy, a Daughter's Questions and the C.I.A |periodical=New York Times |last=Feuer |first=Alan |publication-date=2007-09-23 |accessdate=2008-09-16}}&lt;/ref&gt; Otac mu umire u zrakoplovnoj nesreći dok je još bio dijete, te se nedugo zatim on i majka vraćaju u [[Sjedinjene Američke Države]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://books.guardian.co.uk/departments/politicsphilosophyandsociety/story/0,6000,1193371,00.html |title=The semantic engineer |first=Andrew |last=Brown |date=2004-04-17 |publisher=The Guardian |accessdate=2010-02-01}}&lt;/ref&gt;

Pohađao je [[Akademija Phillips Exeter|akademiju Phillips Exeter]] i proveo godinu dana na [[Sveučilište Wesleyan|sveučilištu Wesleyan]] i u konačnici diplomirao filozofiju na [[sveučilište Harvard|sveučilištu Harvard]] [[1963.]] pod mentorstvom profesora [[Willard Van Orman Quine|W. V. Quine]]a. Doktorirao je filozofiju [[1965.]] na [[Sveučilište Oxford|Oxfordskom sveučilištu]].

Član je Međunarodne akademije humanizma,&lt;ref&gt;[http://www.secularhumanism.org/index.php?page=index&amp;section=iah Daniel Dennett laureat sekularnog humanizma] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181002020101/https://secularhumanism.org/index.php?page=index&amp;section=iah |date=2. listopada 2018. }}, pristupljeno 05. kolovoza 2013.&lt;/ref&gt; a [[2004.]] godine Američka udruga humanista proglasila ga je humanistom godine.&lt;ref&gt;[http://www.americanhumanist.org/who_we_are/about_the_AHA/Humanists_of_the_Year Dennett proglašem humanistom godine 2010.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110522103346/http://www.americanhumanist.org/who_we_are/about_the_AHA/Humanists_of_the_Year |date=22. svibnja 2011. }}, pristupljeno 05. kolovoza 2013.&lt;/ref&gt; U veljači [[2010.]] postao je član počasnog odbora zaklade &quot;Slobode od religije&quot; za posebne zasluge u tom području.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://ffrf.org/news/releases/honorary-ffrf-board-announced/ |title=Počasni odbor FFRF -Daniel C. Dennett |accessdate=2008-08-20 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20101217052917/http://ffrf.org/news/releases/honorary-ffrf-board-announced/ |archivedate=2010-12-17}}&lt;/ref&gt; Godine [[2012.]] dobio je [[Erasmusova nagrada|Erasmusovu nagradu]], za posebne zasluge u promicanju kulture i znanosti u [[Europa|Europi]].&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.prnewswire.co.uk/cgi/news/release?id=346065 |title=nagrada Erasmus 2012. - Daniel C. Dennett |accessdate=2012-01-25}}&lt;/ref&gt;

U svojim se istraživanjima najviše bavi filozofskim pitanjma [[svijest]]i, [[Filozofija uma|filozofijom uma]] i [[umjetna inteligencija|umjetnom inteligencijom]]. Pripada filozofskoj struji [[funkcionalizam|funkcionalizma]], koja u [[Kognitivna znanost|kognitivnoj znanosti]] zastupa stav da se funkcioniranje uma temelji na logičkim funkcijama koje se mogu matematički predstaviti.

==Objavljena djela==
* ''Brainstorms: Philosophical Essays on Mind and Psychology'' (izdavač: [[MIT Press]] 1981.) ({{ISBN|0-262-54037-1}})
* ''Elbow Room: The Varieties of Free Will Worth Wanting'' (izdavač: MIT Press 1984.) ({{ISBN|0-262-04077-8}})
* ''The Mind's I'' (izdavač: Bantam 1985.) ({{ISBN|0-553-34584-2}})
* ''Content and Consciousness'' (izdavač: Routledge &amp; Kegan Paul Books Ltd; 2. izdanje, siječnja 1986.) ({{ISBN|0-7102-0846-4}})
*{{cite book |year=1996 |title=The Intentional Stance (6. izdanje) |place=Cambridge, Massachusetts |publisher=The MIT Press |isbn=0-262-54053-3}} (prvo izdanje 1987.)
* ''Consciousness Explained'' (izdavač: Back Bay Books 1992.) ({{ISBN|0-316-18066-1}})
* ''Darwin's Dangerous Idea: Evolution and the Meanings of Life'' (izdavač: Simon &amp; Schuster 1996.) ({{ISBN|0-684-82471-X}}).
* ''Kinds of Minds: Towards an Understanding of Consciousness'' (izdavač: Basic Books 1997-) ({{ISBN|0-465-07351-4}})
* ''Brainchildren: Essays on Designing Minds (Representation and Mind)'' (izdavač: MIT Press 1998.) ({{ISBN|0-262-04166-9}}), zbirka eseja 1984. – 1996.
* ''Freedom Evolves'' (izdavač: Viking Press 2003) ({{ISBN|0-670-03186-0}}). Objavljeno u Hrvatskoj pod naslovom &quot;Evolucija slobode&quot; (izdavač: Algoritam 2009.)
* ''Sweet Dreams: Philosophical Obstacles to a Science of Consciousness'' (izdavač: MIT Press 2005.) ({{ISBN|0-262-04225-8}})
* ''Breaking the Spell: Religion as a Natural Phenomenon'' (izdavač: Penguin Group 2006.) ({{ISBN|0-670-03472-X}}). Objavljeno u Hrvatskoj pod naslovom &quot;Kraj čarolije: religija kao prirodna pojava&quot; (izdavač: Jesenski i Turk 2009.)
* ''Neuroscience and Philosophy: Brain, Mind, and Language'' (izdavač: Columbia University Press 2007.) ({{ISBN|978-0-231-14044-7}}) zajedno s Maxwellom Bennettom, Peterom Hackerom, i Johnom Searleom
* ''Science and Religion'' (izdavač: Oxford University Press 2010.) ({{ISBN|0-199-73842-4}}) zajedno s [[Alvin Plantiga|Alvinom Plantingom]]
* ''Intuition Pumps And Other Tools for Thinking'' (izdavač: W. W. Norton &amp; Company 6. svibnja 2013.) ({{ISBN|0-393-08206-7}})
* ''Caught in the Pulpit: Leaving Belief Behind'' ([[Pitchstone Publishing]] – 2013.) ({{ISBN|978-1634310208}}) napisao s Lindom LaScola
* ''Inside Jokes: Using Humor to Reverse-Engineer the Mind'' (MIT Press – 2011.) ({{ISBN|978-0-262-01582-0}}), napisao s Matthewom M. Hurleyjem i Reginaldom B. Adamsom Jr.
* ''[[From Bacteria to Bach and Back|From Bacteria to Bach and Back: The Evolution of Minds]]'' (W. W. Norton &amp; Company – 2017.) ({{ISBN|978-0-393-24207-2}})
* ''I've Been Thinking'' (Allen Lane 2023.) ({{ISBN|978-0-393-86805-0}})

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Daniel Dennett}}
* [http://ase.tufts.edu/cogstud/incbios/dennettd/dennettd.htm Stranica sveučilišta Tufts], pristupljeno 05. kolovoza 2013.
* [https://web.archive.org/web/20070502223115/http://www.pbs.org/saf/1103/features/dennett.htm Dennettov profile na Scientific American Frontiers], pristupljeno 05. kolovoza 2013.
* [http://www.informationphilosopher.com/solutions/philosophers/dennett/ Daniel Dennett na Information Philosopheru], pristupljeno 05. kolovoza 2013.

{{suvremeni zapadni filozofi}}
{{Evolucijska psihologija}}

{{GLAVNIRASPORED:Dennett, Daniel}}
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]</text>
      <sha1>pkqo8a71riy8es2ct5m063vez4gakxk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gvozden Flego</title>
    <ns>0</ns>
    <id>496246</id>
    <revision>
      <id>7447482</id>
      <parentid>7379837</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:53:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447482</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5515" sha1="czeeectuwkk20orywxnv5bqfl6rns6e" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = Gvozden Flego 21032013 Hrvatski institut za povijest roberta f.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        =
| ime             = Gvozden Flego
| rođenje         = [[1. travnja]] [[1946.]]
| mjesto_rođenja  = [[Zagreb]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Praxis filozofija]]/[[Kontinentalna filozofija]]
| glavni_interesi = [[Filozofija društva]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Karl Marx]], [[Jürgen Habermas]], [[Gajo Petrović]], [[Milan Kangrga]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Gvozden Srećko Flego''' ([[Zagreb]], [[1. travnja]] [[1946.]]), hrvatski [[Filozofija|filozof]] i [[političar]].

== Životopis ==

Rođen je 1946. godine u Zagrebu. Diplomirao je filozofiju i indologiju na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Doktorirao [[Filozofija|filozofiju]] 1983. godine, boravio na nekoliko stručnih usavršavanja u inozemstvu, stipendist Kluba Hrvatskih [[Alexander-von-Humboldt-Stiftung|Humboldtovaca]] (1978. – 1979.)

Član redakcija časopisa: &quot;[[Praxis (časopis)|Praxis]]&quot;, &quot;[[Kulturni radnik (časopis)|Kulturni radnik]]&quot;, &quot;[[Filozofska istraživanja]]&quot;, &quot;[[Synthesis philosophica]]&quot; (1971. – 91.); asistent, docent pa izvanredni i redoviti prof. na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu (1974.-); tajnik (1976. – 78.) potom predsjednik (1984. – 86.) [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]]; suosnivač i ko-urednik različitih biblioteka; suorganizator i organizator više od desetak međunarodnih filozofskih skupova u Hrvatskoj i inozemstvu; kodirektor 13 sesija međunarodnih poslijediplomskih tečajeva u [[Interuniverzitetski centar Dubrovnik|Interuniverzitetskom centru]] u [[Dubrovnik]]u (1984. – 2002.); međunarodni suradnik [[Collège International de Philosophie]] ([[Paris]], 1992. – 98.); član pa predsjednik Komisije za visoko obrazovanje [[Institut Otvoreno društvo - Hrvatska|Instituta otvoreno društvo Hrvatska]] (1994. – 2000.); član međunarodnog Izvršnog odbora Higher Education Support Program (HESP), Open Society Institute (OSI), [[Budimpešta]]/[[New York]], u kojem obavlja različite funkcije (1994. – 8.); gostujući profesor na [[Central European University]], Budimpešta (1995. – 6.).

Bio je šef Katedre za političku i socijalnu filozofiju te filozofsku antropologiju, Odsjek za filozofiju (1997. – 2002.); član međunarodnog Savjeta [[Interuniverzitetski centar Dubrovnik|Interuniverzitetskog centra]] (IUC), Dubrovnik (1998. – 2002., 2004.-); član pa predsjednik (1998. – 2002.) Hrvatske udruge za društvene i humanističke znanosti (HUDHZ); član Izvršnog odbora [[Hrvatski helsinški odbor|Hrvatskog helsinškog odbora]] (2000. – 2.); vanjski član Odbora za obrazovanje, znanost i kulturu Sabora (2001. – 2002.); direktor 1. clustera poslijediplomskog studija The European Regional Master in Democracy and Human Rights in South-East Europe, [[Sarajevo]] - [[Bologna]] (2000.-); ministar znanosti i tehnologije (2002. – 3.).

== Zanimljivosti ==
Godine 2015. na svojem Facebook računu objavio je kritičko-šaljivi osvrt na najavu tadašnje [[Predsjednik Republike Hrvatske|predsjednice RH]] [[Kolinda Grabar-Kitarović|Kolinde Grabar-Kitarović]] da će upisati poslijediplomskih studij [[političke znanosti]] na [[Fakultet političkih znanosti u Zagrebu|Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu]], na što je filozof [[Kristijan Krkač]] napisao otvoreno pismo hrvatskim filozofima u kojem Flegin tekst koristi kao pokazatelj lošeg stanja akademske filozofije u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Bivši ministar napisao komentar o doktoratu gđe. Kitarović i postao hit na Facebooku |url=https://www.telegram.hr/politika-kriminal/cijenjeni-hrvatski-politicar-i-bivsi-ministar-znanosti-komentirao-je-pocetak-studija-hrvatske-predsjednice/ |date=2015-11-29 |language=hr |accessdate=2020-07-30}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Pročitajte otvoreno pismo hrvatskim filozofima zbog istupa Gvozdena Flege |url=https://direktno.hr/medijskipartneri/procitajte-otvoreno-pismo-hrvatskim-filozofima-zbog-istupa-gvozdena-flege-32341/ |date=2015-11-30 |language=hr |accessdate=2020-07-30 |url-status=dead |deadurl=dead }}&lt;/ref&gt; 

== Bibliografija ==
'''Knjige'''

&lt;u&gt;Autorske knjige&lt;/u&gt;
* ''U ime erosa'', Zagreb: Naprijed, (1991).
* ''Um, eros i društvo'', Zagreb: Politička kultura (2006.).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{hrv icon}} [http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2304 Gvozden Srećko Flego, Zastupnici 6. saziva Hrvatskoga sabora] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004213058/http://www.sabor.hr/Default.aspx?sec=2304 |date=4. listopada 2013. }}
* {{hrv icon}} [http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=389 Gvozden Srećko Flego] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131004213626/http://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=389 |date=4. listopada 2013. }}
* {{hrv icon}} [https://enciklopedija.hr/clanak/19870 Flego, Gvozden] Hrvatska enciklopedija

{{GLAVNIRASPORED:Flego, Gvozden Srećko}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Marksistički filozofi]]
[[Kategorija:SDP-ovi političari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Zastupnici u 6. sazivu Hrvatskog sabora]]
[[Kategorija:Zastupnici u 7. sazivu Hrvatskog sabora]]</text>
      <sha1>czeeectuwkk20orywxnv5bqfl6rns6e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Jure Zovko</title>
    <ns>0</ns>
    <id>498919</id>
    <revision>
      <id>7447483</id>
      <parentid>6345306</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:55:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447483</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19172" sha1="jc7qdlbm5jmjqp82gj9otz77hizgcm5" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| veličina        =
| ime             = Jure Zovko
| rođenje         = [[20. studenoga]] [[1957.]]
| mjesto_rođenja  = [[Široki Brijeg]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija =[[kontinentalna filozofija]] 
| glavni_interesi = [[Antička filozofija]], [[Njemački idealizam]], [[hermeneutika]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =[[Hegel]]  
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Jure Zovko''' ([[Široki Brijeg]], [[20. studenoga]] [[1957.]] ), [[Hrvati|hrvatski]] je [[filozof]].

== Životopis ==

Jure Zovko rodio se u Širokom Brijegu. Nakon gimnazije u [[Osijek]]u upisuje filozofiju i [[pravo]] na [[Sveučilište u Sarajevu|Sveučilištu u Sarajevu]]. Zatim prelazi na [[Sveučilište u Freiburgu]] gdje diplomira filozofiju i germanistiku te magistrira (1985.) i doktorira (1989.) filozofiju. Godine 1990. zapošljava se na [[Institut za filozofiju|Institutu za filozofiju]] u Zagrebu gdje radi do 2021. Od 1993. do 2000. bio je pomoćnik ministra u Ministarstvu znanosti i tehnologije Republike Hrvatske. Od 2000. godine predaje na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]], danas [[Sveučilište u Zadru]].

Jedan je od osnivača [[Hrvatski studiji|Hrvatskih studija]] Sveučilišta u Zagrebu i prvi pročelnik studijskoga smjera filozofije.

Sudjelovao na brojnim međunarodnim znanstvenim skupovima kao pozvani predavač. Bio je gostujući profesor na sveučilištima u [[Beč]]u, [[Mainz]]u, [[Tübingen]]u i [[Sarajevo|Sarajevu]], te stipendist/istraživač na ustanovi ''Center for Hellenic Studies'' u [[Washington]]u.

Redoviti je član uglednih filozofskih akademija ''L'Institut international de philosophie'' (Paris) i ''L' Académie Internationale de Philosophie des Sciences'' ([[Bruxelles]]). Izabran je 2012. za ''Conseiller du comite´ de cooptation de Institut International de philosophie'' (Paris). Dopredsjednik je ugledne filozofijske udruge ''Internationale Hegel-Gesellschaft''.

Suizdavač međunarodnog časopisa Hegel-Jahrbuch te niza Hegel-Forschungen kod uglednog izdavača Walter de Gruyter. Ugledan je stručanjak za klasičnu njemačku filozofiju koji je radove objavljivao kod izadvača Frommann-Holzboog, Felix Meiner, Schoeningh, Reclam.

Zalaže se protiv učenja [[Charles Darwin|Darwinove]] [[Teorija evolucije|teorije evolucije]] u školama jer je smatra &quot;''pogrešnom i neprihvatljivom''&quot;&lt;ref&gt;Jure Zovko, dnevno.hr, [https://www.dnevno.hr/kolumnisti/evoluciju-i-darvinizam-trebalo-bi-izbaciti-iz-hrvatskih-skola-119655/ Evoluciju i darvinizam trebalo bi izbaciti iz hrvatskih škola], 6.4.2014.&lt;/ref&gt;

== Nagrade i priznanja ==

Dobitnik je Nagrade za izvrsnost [[Ministarstvo znanosti, obrazovanja i sporta|Ministarstva znanosti obrazovanja i sporta]] povodom primitka u svjetsku akademiju za filozofa L'Institut international de philosophie ([[Paris]]) 2008.

== Bibliografija ==

=== Knjige ===

* Verstehen und Nichtverstehen bei Friedrich Schlegel. Zur Entstehung und Bedeutung seiner hermeneutischen Kritik, Stuttgart-Bad Cannstatt: Frommann-holzboog, 1990. 
* Platon i filozofijska hermeneutika. Zagreb: HFD,  1992.
* Schlegelova hermeneutika. Zagreb: Nakladni zavod Globus, 1997. 
* Ogledi o Platonu [Essays on Plato]. Zagreb: Naklada Jurčić 1998., p.&amp;nbsp;227; 22006.
* Platon, Eutifron [Plato. Euthypro. Translated with an Introduction and Notes by Jure Zovko]. Preveo i priredio Jure Zovko. Zagreb: [[Matica hrvatska]], 1998.
* Matija Vlačić Ilirik, O načinu razumijevanja Svetoga pisma [Matthias Flacius Illyricus, De Ratione Cognoscendi Litteras Sacras. Translated with an Introduction and Notes by Jure Zovko]. Uvod i komentar, Zagreb. Hrvatska sveučilišna naklada, 1993. 
* Filozofija i kultura [Philosophy and Culture] Zagreb: Naklada Jurčić 2009.
* Friedrich Schlegel als Philosoph. Paderborn: Schöningh 2010.
=== Zbornici ===
Uredio je zbornike

* Kroatische Philosophie im europäischen Kontext, Gardez! - Verlag, St. Augustin (2003).
* Hufnagel, Erwin /Jure Zovko, eds. Toleranz, Pluralismus, Lebenswelt. Polylog 13 (2005.). Berlin: Parerga, 2004. anz
* Ineichen, Hans/ Zovko, Jure, eds. Verantwortung. Hermeneutische Erkundungen. Berlin: Parerga, 2005.
* Zovko, Jure, ed. Klasici hermeneutike [Anthology of Classic Texts on Philosophical Hermeneutics], [[Zadar]]: Hegelovo društvo, 2005.
* Schlegel, Friedrich. Kritike i fragmenti,[Essays and Fragments. Translated with an Introduction and Notes by Jure Zovko] Uredio i preveo Jure Zovko. [[Zagreb]]: Naklada Jurčić, 2006.
* Religija, moderna, postmoderna. Filozofsko-teološka razmatranja[Religion, Modernity, Postmodernity] Zadar: Hegelovo društvo 2006.
* Hufnagel, Erwin / Zovko, Jure, eds. Globalisierung. Probleme der Postmoderne. [[Berlin]]: Parerga, 2006.
* Schlegel, Friedrich. Schriften zur Kritischen Philosophie 1795-1805. Mit einer Einleitung und Anmerkungen herausgegeben von Andreas Arndt und Jure Zovko, Hamburg: Felix Meiner, 2007.
                      
Recenzirano u:

Athenäum 18 (2008.): 217-231.&lt;br /&gt;
Tijdschrift voor Filosofie 70 (2008.): 803-804.&lt;br /&gt;
Theologische Literaturzeitung 134 (2009.): 593-594.&lt;br /&gt;
Zeitschrift für philosophische Forschung 63 (2009.): 346-349.

* Arndt, Andreas/ Zovko, Jure, eds. Zwischen Konfrontation und Intergration. Die Logik internationaler Beziehungen bei Hegel und Kant. Berlin: Akademie Verlag, 2007.
* Zovko, Jure, ed. Identität? Hermeneutische Erörterungen. Berlin: Parerga, 2008.
* ----------, ed. Klasici metafizike. [Anthology of Classic Texts on Metaphysics], Zadar: Hegelovo društvo, 2008./
* Arndt, Andreas /Zovko. Jure, eds. Staat und Kultur bei Hegel. Berlin: Akademie Verlag 2010 .
* Arndt, Andreas /Zovko. Jure, eds, Fortschritt? Studia philosophica Iaderensia. Bd. 1. Hannover: Wehrhahn Verlag 2011.
* Arndt, Andreas /Zovko. Jure, eds, Freiheit und Determoinismus? Studia philosophica Iaderensia. Bd. 2. Hannover: Wehrhahn Verlag 2012.
=== Članci ===

1. “O prevođenju i razumijevanju Heideggera“[On Translating and Understanding Heidegger ], Filozofska istraživanja, 22 (1987.): 943-956.&lt;br /&gt;
2. “Schlegelova filozofija povijesnoga svijeta i mišljenje filozofijske hermeneutike”[Schlegel´s Philosophy of the Historical World and His Hermeneutical Philosophy ], Filozofska istraživanja,  35 (1990.): 439-452.&lt;br /&gt;
3. “O problemima interpretacije Platonova Parmenida”[Some Problems of Interpretation of Plato´s Parmenides], Filozofska istraživanja, 37 (1990.): 981-992.&lt;br /&gt;
4. “Recepcija Matije Vlačića u filozofijskoj hermeneutici”[The Reception of Matthias Flacius Illyricus in Philosophical Hermeneutics] Filozofska istraživanja,  43 (1991.): 845-858.&lt;br /&gt;
5. „Zur Rezeption von Matthias Flacius Illyricus in der philosophischen Hermeneutik.“ In: Matthias Flacius Illyricus -  Leben &amp; Werk, Internationales Symposium, Mannheim, Februar 1991. München: Südosteuropa-Gesellschaft, 1993.: 177-197.&lt;br /&gt;
6. „Zur Aktualität der Schlegelschen Hermeneutik“ [The Topicality of Schlegel´s Hermeneutics], Studia hermeneutica 1 (1995.): 69-90.&lt;br /&gt;
7. „Matija Vlačić Ilirik. Prinos hermeneutičkoj misli“[The Contribution of Matthias Flacius Illyricus to Hermeneutics]. Smotra/Rundschau 2 (1995.): 6-15.&lt;br /&gt;
8. „Ethik und Ontologie in der Lebensphilosophie Friedrich Schlegels“, in: Philosophie de la religion entre ethique et ontologie, ed. M. M. Olivetti. Biblioteca dell'Archivio di Filosofia: Padova, 1996.: 677-682.&lt;br /&gt;    
9. Platon, Fedon [Plato, Paedo. With an Introduction and Notes by Jure Zovko]. Uvod i bilješke. Zagreb: Naklada Jurčić, 1996.: 9-37; 144-159.&lt;br /&gt;
10. Fedar, Uvod, u. Platon, Fedar,[Plato, Paedrus. With an Introduction and Notes by Jure Zovko] Zagreb: Naklada Jurčić, 1997.: VII-XXI.&lt;br /&gt;
11. „Hermeneutische Aspekte des Gewissens. Eine Auseinandersetzung mit M. Heidegger“, Studia hermeneutica 3 (1997.): 143-151. &lt;br /&gt;
12. Država, Uvod, in:  Platon, Država,  [Plato, Republic. With an Introduction and Notes by Jure Zovko] Zagreb: Naklada Jurčić, 2004.: 5-57.&lt;br /&gt;
13. “Aspetti ermeneutici della conscienza” in: Ermeneutiche della finitezza, Atti del settimo colloquio su filosofia e religione Macerata 16-18 (5) 1996. Pisa/Roma: Istituti Editoriali e Poligrafici Internazionali: 1998.: 175-184.&lt;br /&gt;
14. “Topicality of Plato's justice”, Studia hermeneutica 4 (1998.): 125-142.&lt;br /&gt;
15. „Platon und Wittgenstein - Ein Vergleich“, in: Kampits, P., Weiberg, A. (eds.) Angewandte Ethik. Proceedings of the 21st International Wittgenstein-Symposium Wien, 1999.: 60-70.&lt;br /&gt;
16. „Temporalität der ousia?“, Studia hermeneutica 5 (1999.): 67-82.&lt;br /&gt;
17. „Grenzen der praktischen Philosophie“, Studia hermeneutica 6 (2000.): 183-195.&lt;br /&gt;
18. „Philosophie nach Hegels Beisetzung der Romantik.“ Hegel-Jahrbuch (2002.): 279-285.&lt;br /&gt;
19. „Hermeneutik des Verdachts und Fragen nach Gott. Erörterungen zu Fr. Schlegel, Heidegger und Wittgenstein“, in: K. Dethloff, L. Nagl, Fr. Wolfram (eds .) Religion, Moderne, Postmoderne. Philosophisch theologische Erkundungen. Berlin: Parerga, 2002.: 281-298.&lt;br /&gt;
20. „Pojam vjerovanja u Wittgensteinovoj kasnoj filozofiji“ [The Concept of Belief in Wittgenstein's Later Philosophy]. In: Filozofija i filodoksija. Zbornik radova sa znanstvenoga skupa Zagreb 19-20. prosinca 2002. Zagreb: Institut za filozofiju 2004.: 196-203.&lt;br /&gt;
21. „Glauben und Philosophie: Friedrich Schlegels und Hegels Jacobi-Kritik.“ In: Hegel-Jahrbuch (2005.):  221-227.&lt;br /&gt;
22. „Hermeneutische Verantwortung im Rahmen der Kohärenz. Erörterungen zu Flacius Illyricus und Friedrich Schlegel.“ In: Hans Ineichen/Jure Zovko (eds.) Verantwortung. Hermeneutische Erkundungen. Berlin: Parerga, 2005.: 99-130.&lt;br /&gt;
23. „Friedrich Schlegels ironische Verdachtshermeneutik.“ In: I. Dalferth, ed. Kritik der Religion. Zur Aktualität einer unerledigten philosophischen und theologischen Aufgabe.“ Tübingen: Mohr, 2006.: 83-94.&lt;br /&gt;
24. „Hegels Kritik der Schlegelschen Ironie.“ In: Hegel-Jahrbuch (2007.): 148-154. &lt;br /&gt;
25. „Wie läßt sich heute die `religiöse Identität´ rechtfertigen?“ In: Klaus Dethloff, Ludwig Nagl, Friedrich Wolfram (eds.), Die Grenze des Menschen ist göttlich. Beiträge zur Religionsphilosphie. Berlin: Parerga, 2007.: 107-119.&lt;br /&gt;
26. „Kritisieren heißt einen Autor besser verstehen als er sich selbst verstanden hat“ - Zur Relevanz der Schlegelschen hermeneutischen Kritik.” In: Der Mnemosyne Träume. Festschrift zum 80. Geburtstag von Joseph P. Strelka. Ed. by Ilona Slawinski. Tübingen: Narr/Francke, 2007.: 545-555.&lt;br /&gt;
27. „The Aura of Work of Art in Benjamins Philosophy.“ In: Jure Zovko (Hrsg), Identität? Hermeneutische Erörterungen. Berlin: Parerga, 2008.: 145-156.&lt;br /&gt;
28. „Zur Relevanz der moralischen Urteilsfähigkeit.“ in: A. Weiberg (ed.) Humane Existenz.Reflexionen zur Ethik in einer pluralistischen Gesellschaft. Festschrift für Peter Kampits. Berlin: Parerga, 2007.: 83-96.&lt;br /&gt;
29. „Die Bibelinterpretation bei Flacius (1520-1575) und ihre Bedeutung für die moderne Hermeneutik“, Theologische Literaturzeitung 132 (2007.): 1169-1180.&lt;br /&gt;
30. „’Der Republikanismus ist notwendig demokratisch’. Bemerkungen zu Schlegels Kant-Kritik.“ In: Andreas Arndt /Jure Zovko (eds.). Zwischen Konfrontation und Intergration. Die Logik internationaler Beziehungen bei Hegel und Kant. Berlin: Akademie Verlag 2007.: 135-146.&lt;br /&gt;
31. “Metaphysics as Interpretation of Conscious Life. Some Remarks on D. Henrich’s and D. Kolak’s Thinking”  in: Synthese 162 (2008.): 425-438&lt;br /&gt;
32. „Carl Wilhelm Friedrich von Schlegel.“ In: Neue Deutsche Biographie. Herausgegeben von der Historischen Kommission der Bayerischen Akademie der Wissenschaften, Bd. 23 (2007.): 40-42. &lt;br /&gt;
33. “Zur Aktualität von Schlegels Kritikkonzeption.“ In: B. Frischmann/E. Millan, eds. Das Neue Licht der Romantik. Paderborn: Schönigh 2008.: 71-79.&lt;br /&gt;
34. „Irony and the Care of the Soul in Plato`s Early Dialogues“, John Dillon and Marie-Elise Zovko (ed) Platonism and Forms of Intelligence.  Berlin: Akademie Verlag 2008.: 107-116.&lt;br /&gt;
35. „Zwischen Moderne und Tradition. Schlegels Europa-Idee“, in: Athenäum 18 (2008.): 139-149.&lt;br /&gt;
36. “Zur Aktualität von Schlegels Kritikkonzeption“ in: B. Frischmann/E. Millan (ed.), Das Neue Licht der Romantik. Paderborn: Schönigh 2008., 71-79.&lt;br /&gt;
37. «Francesco Patrizi.» In: Burkhard Mojsisch/Stephan Jordan, eds. Philosophenlexikon. Stuttgart: Reclam, 2009.: 231-232&lt;br /&gt;
38. «Friedrich Schlegel» in: Burkhard Mojsisch/Stephan Jordan (Hg.), Philosophenlexikon, Stuttgart: Reclam, 2009.:  275-277.&lt;br /&gt;
39. „`Ereignet sich das Dichterische, dann wohnet der Mensch menschlich …` Ein Vergleich von Friedrich Schlegels und Martin Heideggers Metaphysikkritik» in: Bärbel Frischmann (Hg.) Sprache – Dichtung – Philosophie. Freiburg/Br.: Alber,  2010.: 95-111.&lt;br /&gt;
40. „Zur Aktualität der Hegel´schen Freiheitskonzeption“ in: Mathhias Flatscher et al. Zur Relevanz der mitteleuropäischer Identität. Frankfurt/M: Peter Lang 2010.; 21-16.&lt;br /&gt;
41. „Universalität der Vernunft. Grundlage interreligiöser Verständigung“ in: Hans-Peter Großhans, Malte Dominik Krüger (Hrsg.): Integration religiöser Pluralität. Philosophische und Theologische Beiträge zum Religionsverständnis in der Moderne. Leipzig: Evangelischer Verlagsanstalt 2010., 180-188.&lt;br /&gt;
42.  „Fortschritt in der Hermeneutik“ in: Arndt, Andreas /Zovko. Jure, eds, Fortschritt ? Studia philosophica Iaderensia. Bd. 1. Hannover: Wehrhahn Verlag 2011., 39-56&lt;br /&gt;
43.  «Kritik versus System. Ein ironisches Spiel im Denken Friedrich Schlegels» in: C. Danz? J. Stolzenberg (Hg.) System und Systemkritik um 1800. Hamburg: Meiner 2011., 301-310.&lt;br /&gt;
44. „Aktualnost Vlačićeve teorije Interpretacije“, u: Matija Vlačić Ilirik [III]. Zbornik s Trećeg međunarodnog skupa o Matiji Vlačiću Iliriku Labin, 22. – 24. travnja 2010.Uredila: Marina Miladinov &amp;nbsp;Labin: Grad Labin,&amp;nbsp;2012., 49-56.[“Topicality of Flacius’ Theory of Interpretation” in: Proceedings of the 3st International Flacius-Symposium, ed. M. Miladinov, Labin 2012]&lt;br /&gt;
45. “Metaphysical Character of Philosophy”  u: Mark Pestana (ed) Metaphysics, [[Rijeka]]: &amp;nbsp;InTech {{ISBN|979-953-307-115-1}}, 2011., s. 9-44.&lt;br /&gt;
46. „Hegels Würdigung von Spinozas Affektenlehre“ in:  V. Waibel (ed), Affektenlehre und amor Dei intellectualis. Die Rezeption Spinozas im Deutschen Idealismus, in der Frühromantik und in der Gegenwart. Hamburg: Meiner 2012., 77-88.&lt;br /&gt;
47.  “Zwei Lebensformen im Streit um Freiheit. .Überlegung zum Film »On the Path« in: Arndt, Andreas /Zovko. Jure, eds, Freiheit und Determoinismus? Studia philosophica Iaderensia. Bd. 2. Hannover: Wehrhahn Verlag 2012., 183-192.&lt;br /&gt;
48. “Hegels Kunstphilosophie als Bestandteild der Moderne” in: Hegel-Jahrbuch (2012.) 223-130.&lt;br /&gt;
49. «Sokratova elenhistička metoda» u: Naslijeđe antike. ur. Davor Pećnjak i dr. Zagreb: Kruzak 2013., str. 33-54.&lt;br /&gt;
50. «Skeptical Faith as an Aspect of Conscious Life» u: Skeptikal Faith. Claremont Studies in the Philosophy of Religion. Ed. Ingolf Dalferth und Michel Rodgers, Tübingen: Mohr Siebeck 2012., s. 185-195.&lt;br /&gt;
51. „Hermeneutisches Klopfen an die Wände des Unaussprechlichen“ u: Sandra Markewitz (Hg.)  Jenseits des beredten Schweigens. Neue Pderspektiven auf den sprachlosen Augenblick. Bielefeld: Aisthesis 2013., 341-352.&lt;br /&gt;
52. “Estetika” u: Filozofski leksikon. ed. [[Stipe Kutleša]], Zagreb: Leksikografski zavod 2012., 295-299.&lt;br /&gt;
53. “Hermeneutika” u: Filozofski leksikon. ed. Stipe Kutleša, Zagreb: Leksikografski zavod 2012., 470-473.&lt;br /&gt;
54. “Matija Vlačić Ilirik (Matthias Flacius Illyricus)” u: Filozofski leksikon. ed. Stipe Kutleša, Zagreb: Leksikografski zavod 2012., s. 1230-1232.

=== Recenzije ===
1. Michael Frede/Günter Patzig. Aristoteles «Metaphysik-Z»: Text, Übersetzung und Kommentar. Verlag C.H.Beck, München 1990. 2 Bde, 121; 345 S. In: Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, 29 (1989.): 221-224.&lt;br /&gt;
2. “Princip kaos” [The Principle of Chaos]. Filozofska istraživanja, 38/39 (1990.): 1481-1493.&lt;br /&gt;
3. “Mišljenje i prepisivanje”[Thought and Plagiarism]. Filozofska istraživanja, 40 (1991.): 845-858.&lt;br /&gt;
4. Walter Jaeschke und Helmut Holzhey (Hrsg.), Frühromantik. Der Streit um die Grundlagen der 'Ästhetik (1797-1805), Felix Meiner, Hamburg 1990., 269. p. Filozofska istraživanja, 44 (1992.): 273-275.&lt;br /&gt;
5. Friedrich Schlegel, Transzendentalphilosophie. Eingeleitet und mit Erläuterungen versehen von Michael Elsässer.  Hamburg: Meiner 1991, Synthesis Philosophica 15 (1993.): 220-221.&lt;br /&gt; 
6. „Filološki barbarizmi“ [Philological Barbarisms]. Filozofska istraživanja, 51 (1993.): 967-982.&lt;br /&gt;
7. Otto Pöggeller,  Hegels Kritik der Romantik, 2. um ein Nachwort erweiterte Aufl. Fink-Verlag, München 1999., 245 S.  Philosophisches Jahrbuch 109 (2002.): 400-403.&lt;br /&gt;
8. Riccardo Pozzo, Georg Friedrich Meiers «Vernunftlehre». Eine historisch-systematische Untersuchung. Stuttgart-Bad Cannstatt: frommann-holzboog, 2000. (Forschungen und Materialien zur deutschen Aufklärung: Abt. 2, Monographien; Bd. 15; Zugl. Trier, Univ, Habil.-Schr., 1995. u: Erwin Hufnagel/Jure Zovko (Hrsg.) Toleranz, Pluralismu. Berlin: Parerga, 2004.: 173-175.&lt;br /&gt;
9. Bärbel Frischmann, Vom transzendentalen zum frühromantischen Idealismus. J. G. Fichte und Fr. Schlegel, Ferdinand Schöningh, Paderborn u. a. 2005. 410 S., {{ISBN|3-506-71704-9}}. Athenaeum 17 (2007): 263-271.&lt;br /&gt;
10. Michael Erler, Grundriss der Geschichte der Philosophie. Die Philosophie der Antike 2/2. Platon. Basel: Schwabe 2007. Theologische Literaturzeitung (2009) 135 (2010) 221-224.&lt;br /&gt;
11. Günter Figal, Gegenständlichkeit. Das Hermeneutische und die Philosophie. Tübingen: Mohr 2006. Theologische Literaturzeitung 135(2010) 72-74.&lt;br /&gt;
12. Kritische Friedrich-Schlegel-Ausgabe Bd. 25. Höhepunkt und Zerfall der romantischen Schule (1799-1802). Mit Einleitung und Kommentar hg. von Hermann Patsch. Paderborn: Schöningh 2009; Arbitrium. Zeitschrift für Rezensionen zur germanistischen Literaturwissenschaft. Heft 1 2011 30 (2012.) 210-214.

Cjelovita bibliografija nalazi se na Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji; Jure Zovko (176590).&lt;ref&gt;[https://www.bib.irb.hr/pregled/znanstvenici/176590 Pregled po znanstveniku: Jure Zovko (CROSBI)] (pristupljeno 11. studenoga 2013.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
*[[Razgovor:Jure Zovko|dopusnica]]
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.i-i-p.org/membres_detail.php?id=105 Jure Zovko (Institut International de Philosophie)] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20181017203154/https://www.i-i-p.org/membres_detail.php?id=105 |date=17. listopada 2018. }}

{{GLAVNIRASPORED:Zovko, Jure}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Široki Brijeg]]</text>
      <sha1>jc7qdlbm5jmjqp82gj9otz77hizgcm5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Baron d'Holbach</title>
    <ns>0</ns>
    <id>499834</id>
    <revision>
      <id>7447484</id>
      <parentid>6509497</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:56:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447484</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="27832" sha1="9jlnd4j12x9sna8r24aubu8zbgmu0mv" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija = Zapadna filozofija
| era = [[Filozofija 18. stoljeća]]
| slika = Paul Heinrich Dietrich Baron d'Holbach Roslin.jpg
| opis_slike = Paul-Henri Thiry, Baron d'Holbach
| veličina =
| ime = Paul-Henri Thiry d'Holbach
| rođenje = [[8. prosinca]] [[1723.]]
| mjesto_rođenja=[[Edesheim]], Njemačka
| smrt = [[21. veljače]] [[1789.]]
| mjesto_smrti=[[Pariz]], Francuska
| škola_tradicija = [[materijalizam]]
| glavni_interesi = [[ateizam]], [[materijalizam]], [[determinizam]], [[etika]]
| poznate_ideje =
| utjecaji = [[Henry Saint-John Bolingbroke]], [[Thomas Hobbes]]
| utjecao_na = [[Karl Marx]], [[Michael Onfray]], [[Adam Weishaupt]]
| potpis =
}}

'''Barun Paul Henri Thiry d'Holbach''', izvorno njemačkog imena '''Paul Heinrich Dietrich von Holbach''' (rođen u [[Edesheim]]u, [[8. prosinca]] [[1723.]] – umro u [[Pariz]]u, [[21. veljače]] [[1789.]]), bio je francuski [[filozof]] i [[enciklopedist]] njemačkog podrijetla. Autor je poznatog filozofskog traktata &quot;''[[Sustav prirode]]''&quot; i drugih filozofskih djela. Pisao je pod pseudonimom [[Jean-Baptiste Mirabaud]], kojeg je preuzeo po uzoru na jednog prethodnog francuskog pisca i prevoditelja. Uvjereni [[Ateizam|ateist]] i pristalica filozofskog [[Materijalizam|materijalizma]], te suradnik u pisanju opće enciklopedije &quot;''[[L'Encyclopédie]]''&quot;, D'Holbach je bio jedna od najznačajnijih ličnosti radikalnog [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]].&lt;ref&gt;'''Jonathan Israel''', ''Democratic Enlightenment: Philosophy, Revolution, and Human Rights 1750-1790'', izdavač: OUP Oxford. 11. kolovoza 2011. {{ISBN|019954820X}}&lt;/ref&gt;

U svojim filozofskim djelima, posebno u ''[[Sustav prirode|Sustavu prirode]]'' i pojednostavljenoj inačici ''[[Zdrav razum|Zdravom razumu]]'' D'Holbach razvija svoj [[metafizika|metafizički]] sustav utemeljen na [[materijalizam|materijalizmu]] i strogom [[determinizam|determinizmu]], koji će mu kasnije poslužiti kao teorijski temelj za oštru [[Kritika katoličke Crkve|kritiku Crkve]] i općenito [[kritika kršćanstva|kršćanstva]]. D'Holbach je dao i važan doprinos [[etika|etici]] u svojim posljednjim djelima ''La politique naturelle'' i ''Système social'' u kojima predlaže društveni [[moral]] utemeljen na [[imanentan|imanentnosti]] i [[utilitarizam|utilitarizmu]], odbacujući ideje ikakve [[Bog|Božje]] nagrade i kazne nakon smrti.&lt;ref&gt;[http://www.filosofico.net/holbach.htm PAUL HEINRICH DIETRICH D'HOLBACH]&lt;/ref&gt;

Imao je bitnu ulogu u razvoju i jačanju francuskog prosvjetiteljstva, ne samo kao [[filozof]], već i kao popularizator [[znanost]]i, posebno [[geologija|geologije]] i [[kemija|kemije]] koje su bile njegove specijalnosti. Okupio je oko sebe velik broj europskih intelektualaca onog doba organizirajući debatna druženja u svom domu između ostalih i [[David Hume|Davida Humea]].

== Životopis ==

=== Rođenje i školovanje ===
D'Holbach je rođen u Edelsheimu u sadašnjoj Njemačkoj u [[buržoazija|buržoaskoj]] obitelji i biva kršten [[8. prosinca]] [[1723.]] iako se smatra da je rođen nekoliko dana prije.&lt;ref name=&quot;pietroni&quot;&gt;[http://www.uaar.it/uaar/premio-laurea-uaar/2007/pietroni-d-holbach-il-buon-senso-dell-ateismo.pdf Chiara Pietroni, ''D'Holbach: il buon senso dell'ateismo'' UAAR, 2007.]&lt;/ref&gt;

O njegovom školovanju se brinuo stric Franciscus &quot;Franz&quot; Adam von Holbach, koji je emigrirao u [[Francuska|Francusku]] i naglo se obogatio špekulativnim poslovima na pariškoj burzi, dovoljno da [[1720.]] dobije plemićku titulu pod krunom regenta [[Filip II. Orleanski|Filipa II. Orleanskog]].&lt;ref&gt;Cushing, Max Pearson: ''Baron D’holbach A Study Of Eighteenth Century Radicalism.'' Izdavač: Kessinger Pub. Co. (2004.), str. 5.&lt;/ref&gt; Pošto nije imao djece, veći je dio svog imetka i plemićku titulu pustio nećaku koji se s njim doselio u Francusku već u svojoj 12. godini života. D'Holbach se kasnije školovao na pravnom fakultetu sveučilišta u [[Leiden]]u u [[Nizozemska|Nizozemskoj]], u ono doba vrlo otvorenoj protoku novih ideja.&lt;ref name=&quot;plato.stanford.edu&quot;&gt;Michael LeBuffe, &quot;Paul-Henri Thiry (Baron) d’Holbach&quot;, The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Izdanje ljeto 2006.), Edward N. Zalta (ed.)[http://plato.stanford.edu/entries/holbach/]&lt;/ref&gt;
U Leidenu je osim [[Pandekte|pandekti]] i [[rimsko pravo|rimskog prava]] naučio [[engleski jezik]] i usavršio svoj [[Francuski jezik|francuski]], koji će mu postati jezikom kojeg će najviše koristiti. Znanje engleskog jezika mu je povećalo dostupnost novih filozofskih djela, kao onih [[Thomas Hobbes|Thomasa Hobbesa]] i engleskih [[deizam|deista]].&lt;ref name=&quot;plato.stanford.edu&quot;/&gt;

Završivši školovanje u Nizozemskoj, cijeli je život proveo u Francuskoj. D'Holbach se sprijateljio s [[Denis Diderot|Denisom Diderotom]] i bio je jedan od najznačajnijih suradnika u pisanju ''[[L'Encyclopédie]]'', koju je uređivao uglavnom anonimno, bojeći se političkih i pravnih posljedica zbog poglavlja o politici i religiji koje je napisao. Organizirao je debatne salone u svom domu koji su ubrzo postali najživlje druženje [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetitelja]] onog doba u Francuskoj i [[Europa|Europi]] i jedini salon za diskusije vođen od samo jednog čovjeka.&lt;ref name=&quot;pietroni&quot;/&gt;

=== Osobni život ===

[[Datoteka:Alexander Roslin-889958.jpg|mini|200px|Charlotte-Suzanne d'Aine, D'Holbachova druga supruga.]]
D'Holbach se nakon školovanja preselio u [[Pariz]] [[1749.]] godine i godinu dana kasnije oženio se s Basile-Geneviève d'Aine, kćerkom svoje dalje rođakinje. Stric Franz Adam Holbach se otvoreno zalagao za sklapanje ovog braka, pošto je Basile-Genevieve podrijetlom iz vrlo bogate [[buržoazija|buržujske]] obitelji. Vjenčanje s pripadnicom pariške buržoazije čvrsto je vezalo d'Holbacha za pariški društveni i kulturni krug i Francusku općenito.&lt;ref name=&quot;pietroni&quot;/&gt;

D'Holbachova supruga umire vrlo mlada već [[27. kolovoza]] [[1754.]] u svojoj 25. godini života, godinu dana nakon što je rodila njihovo prvo dijete, Françoisa-Pierre-Nicolasa. Talijanski pisac [[Alessandro Verri]] koji je u ono doba živio u [[Pariz]]u u svom pismu bratu iznosi mišljenje da je d'Holbachov filozofski [[ateizam]] i njegova agresivna [[kritika religije]] djelomično vezana za tragičnu smrt supruge.&lt;ref&gt;Gianmarco Gasparri (a cura) Viaggio a Parigi e Londra (1766-1767) – Carteggio di Pietro ed Alessandro Verri, Milano, Adelphi, 1980.&lt;/ref&gt; Suvremeni autori uglavnom odbacuju ovo objašnjenje, pošto je poznato da je d'Holbach već ranije zauzeo stavove [[Skepticizam|skepticizma]] i filozofskog ateizma.&lt;ref name=&quot;pietroni&quot;/&gt;

Dvije godine nakon smrti supruge, d'Holbach stupa u svoj drugi brak u rujnu [[1754.]] ovaj put s mlađom sestrom svoje prve žene, Charlotte-Suzanne d'Aine.&lt;ref name=&quot;pietroni&quot;/&gt; S njom je imao troje djece, jedno muško dijete [[1757.]] i dvoje ženske djece, jednu početkom i jednu krajem [[1759.]] Veliki d'Holbachov prijatelj [[Denis Diderot]] će u svojim pismima ljubavnici Sophie Volland opisati njegov drugi brak kao brak bez ljubavi, za razliku od prvog.&lt;ref&gt;In: Diderot, ''Siamo tutti libertini. Lettere a Sophie Volland. 1759-1762''&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Sebastiano Timpanaro, ''Introduzione a &quot;Il buon senso&quot; del barone d'Holbach, con osservazioni di Voltaire'', Garzanti, 1985&lt;/ref&gt;

===D'Holbachov salon===

Iako je većinu svog vremena provodio na svom ladanjskom imanju u Granvalu, D'Holbach je koristio svoje bogatstvo na organiziranje jednog od najpoznatijih i najraskošnijih pariških salona, koji su ubrzo postali važno mjesto okupljanja autora Enciclopedie.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.shas.fr/images/GrandVal1.JPG |title=Old photograph of the in 1949 destroyed building. |accessdate=16. kolovoza 2012. |archive-date=3. listopada 2018. |archive-url=https://web.archive.org/web/20181003221720/http://www.shas.fr/images/GrandVal1.JPG |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Sastanci su se redovito održavali od [[1750.]] do [[1780.]] dvaput tjedno, četvrtkom i nedjeljom, u D'Holbachovoj kući u rue Royale. Uzvanici su bili isključivo muškarci, a sadržaj diskusija je često bio puno širi i na višoj razini nego na sličnim pariškim salonima.&lt;ref&gt;For an in-depth discussion of d'Holbach's &quot;coterie&quot;, see Alan Charles Kors, ''D'Holbach's Coterie: An Enlightenment in Paris'' (Princeton University Press, 1976.). Also Dena Goodman, ''The Republic of Letters: A Cultural History of the French Enlightenment'' (Cornell University Press, 1996.)&lt;/ref&gt; To je privlačilo mnoge ugledne posjetitelje, koji su uz diskusije imali na raspolaganju i knjižnicu s više od 3000 svezaka i raskošnu gozbu. Druženja u salonu nisu bila namijenjena samo [[Materijalizam|materijalistima]] i [[Ateizam|ateistima]]. Prisustvovali su političari i diplomati iz različitih europskih zemalja, uz filozofe i intelektualce različitih ideja i svjetonazora, od racionalističkih kršćana, preko [[Deizam|deista]] voltaireovskog tipa, do otvorenih materijalista i ateista. Uobičajeni sudionici su bili: [[Denis Diderot|Diderot]], [[Friedrich Melchior, baron von Grimm|Grimm]], [[Étienne Bonnot de Condillac|Condillac]], [[Marquis de Condorcet|Condorcet]], [[Jean le Rond d'Alembert|D'Alembert]], [[Jean-François Marmontel|Marmontel]], [[Anne-Robert-Jacques Turgot, Baron de Laune|Turgot]], [[Charles Marie de la Condamine|La Condamine]], [[Guillaume Thomas François Raynal|Raynal]], [[Claude Adrien Helvétius|Helvétius]], [[Ferdinando Galiani|Galiani]], [[André Morellet|Morellet]], [[Jacques-André Naigeon|Naigeon]] i neko vrijeme [[Jean-Jacques Rousseau]].&lt;ref&gt;[http://www.persee.fr/web/revues/home/prescript/article/rde_0769-0886_1989_num_7_1_1036 Frank A. Kafker: ''Notices sur les auteurs des dix-sept volumes de « discours » de l'Encyclopédie. Recherches sur Diderot et sur l'Encyclopédie.'' 1989, Volume 7, Numéro 7, p.&amp;nbsp;143–144]&lt;/ref&gt; D'Holbachov salon su posjetili i neki poznati britanski i američki intelektualci kao [[Adam Smith]], [[David Hume]], [[John Wilkes]], [[Horace Walpole]], [[Edward Gibbon]], [[David Garrick]], [[Laurence Sterne]] i [[Benjamin Franklin]].&lt;ref&gt;Blom, Philipp, ''Enlightening the world: Encyclopédie, the book that changed the course of history'', New York, Palgrave Macmillan, 2005., str. 124., {{ISBN|1-4039-6895-0}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:D'Holbach.jpg|mini|200px|Paul Henri Thiry d'Holbach, u posljednjim godinama života, portret [[Louisa Carmontellea|Louis Carmontelle]] ([[1717.]] – [[1806.]])]]
D'Holbach je bio poznat po svojoj velikodušnosti, te je često financijski pomagao svoje prijatelje, uključujući i Diderota. Pretpostavlja se da je velikodušni ateist Wolmar iz [[Jean-Jacques Rousseau]]ove ''[[Julie, ou la nouvelle Héloïse]]'' inspiriran D'Holbachom.&lt;ref name=&quot;plato.stanford.edu&quot;/&gt;

===Posljednje godine života i smrt===

Tijekom posljednjih godina života, d'Holbachovo se zdravlje naglo pogoršalo, djelomično i zato što su redom umrli gotovo svi njegovi bliski suradnici s kojima je obilježio francusko doba [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljstva]]. Već je u [[1777.]] godini doživio jak napad [[giht]]a i [[pijelonefritis]]a, što ga je gotovo usmrtilo. Diderot je u svojim bilješkama naveo da osim same bolesti zdravlje mu se pogoršala i navika agresivnih pokušaja samoliječenja pri kojima je znao uzimati i deset različitih lijekova na dan. Godine [[1771.]] umire [[Helvetius]], [[1778.]] umire [[Voltaire]], [[1783.]] umire [[Jean le Rond d'Alembert|D'Alembert]], a [[1784.]] umire i njegov najvjerniji prijatelj [[Denis Diderot]].

D'Holbach umire [[21. siječnja]] [[1789.]] u 66. godini života. Pošto su sva njegova protureligijska filozofska djela izdana u tajnosti i pod pseudonimiom, nisu postojale zapreke tome da se njegovo tijelo pokopa uz religijski obred. Pokopan je po kršćanskom obredu na groblju crkve Saint-Roch, uz svog prijatelja Diderota. D'Holbach nije doživio [[Francuska revolucija|Francusku revoluciju]] koja je izbila nekoliko mjeseci nakon njegove smrti i koja će zauvijek promijeniti Francusku i Europu.&lt;ref name=&quot;pietroni&quot;/&gt;

==Pisanje i filozofske misli==
=== Suradnja na projektu ''L'Encyclopédie'' ===

D'Holbach je u [[Pariz]]u upoznao Denisa Diderota, koji će mu kasnije postati nerazdvojni prijatelj. Diderot ga je već [[1751.]] uključio u izazovni projekt'' L'encyclopedie'' koji je imao za cilj stvoriti opću zbirku znanja onog doba. D'Holbach je napisao oko 400 članaka za enciklopediju, od drugog sveska na dalje, pišući uglavnom članke o [[Kemija|kemiji]] i [[Geologija|geologiji]] i obilno se koristeći u to doba vrlo naprednom njemačkom tiskanom literaturom. Svoje je članke u pravilu objavljivao anonimno, potpisujući se samo znakovima kao što su crtice i točke. Osim članaka o prirodnim znanostima, pisao je i o političkim i religioznim temama, često opisujući [[religija|religiju]] u negativnom svjetlu.

=== Protureligiozno djelovanje ===

Iako je neizmjerno doprinio pisanju opće enciklopedije, više je poznat po svojim pisanim djelima iz filozofije. Sva su njegova djela pisana anonimno ili pod pseudonimima i tiskana izvan [[Francuska|Francuske]], najčešće u [[Amsterdam]]u u izdavačkoj kući Marc-Michel Rey, često potpisujući djelo imenom umrlih autora i s lažnom oznakom mjesta i vremena tiskanja.&lt;ref name=&quot;pietroni&quot;/&gt; U to je doba [[Apsolutna monarhija|kraljev apsolutizam]] i utjecaj [[kler]]a u [[Francuska|Francuskoj]] nametnuo cenzuru određenim filozofskim idejama za prekršaje kojih su bile predviđene dugogodišnje zatvorske kazne i mučenje. Izdavanje svojih djela u tajnosti omogućavala su mu da izrazi svoja razmišljanja jasno i bez cenzure i autocenzure. D'Holbachovi filozofski radovi promicali su [[materijalizam]] i [[ateizam]], te se danas uvrštavaju u filozofski pokret francuskog materijalizma. Godine [[1761.]] pojavljuje se traktat pod naslovom ''Christianisme dévoilé'' (&quot;[[Razotkriveno kršćanstvo]]&quot;) koje žestoko napada [[kršćanstvo]] i općenito religiju tvrdeći da je ona kočnica moralnom procvatu čovječanstva. Iako je djelo anonimno, povjesničari su ga na temelju njegovih drugih djela sa sigurnošću pripisali d'Holbachu.
U svom eseju ''Raztkriveno kršćanstvo'' d'Holbach je razmatrao razne problematične dijelove u toj religiji. U uvodu je kritizirao razvoj ranog kršćanstva, koje je i samo počelo proganjati druge religije različite od nje:
{{citat|Zapanjujuće je da će, u tim ranim danima, ljudi koji su i sami proganjani a s njima se postupalo sa nezadovoljstvom, i sami kasnije propovijedati netrpeljivost i progon.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}} str. 12.&lt;/ref&gt;}}

Kritički se osvrnuo i na priču o [[Potop|općem potopu]], kao i na moral [[Bog]]a u njoj:
{{citat|Zbog prijestupa jednog čovjeka, cijela ljudska rasa mora trpjeti Božji gnjev, te su opširno kažnjeni zbog nenamjernih grešaka svjetskim potpom. Bog se pokajao jer je nastanio Zemlju, te mu je lakše utopiti i uništiti cijelo čovječanstvo nego jednostavno promijeniti njihova srca.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}} str. 13.&lt;/ref&gt;}}

Po pričama iz Biblije u kojima se spominje Bog, Holbach zaključuje da je isti zapravo moralno upitno biće:
{{citat|Takva je vjerna povijest Boga, koji je postavio temelj za kršćansku religiju. S obzirom na njegovo ponašanje, koje je tako čudno, okrutno i suprotno bilo kakvom razumu, da li je čudno vidjeti obožavatelje ovog Boga koji su neupućeni u svoje dužnosti, lišeni čovječnosti i pravde, te i sami žele asimilirati se u model barbarskog božanstva koje obožavaju? Kakvu milost ljudi mogu očekivati od Boga koji nije poštedio ni vlastitog sina? Kakvu milost može kršćanin, koji vjeruju u tu priču, pokazati svojim bližnjima? Zar nije za očekivati da je najsigurniji način udovoljavanja ovom Bogu oponašanje njegove okrutnosti i bijesa?&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}} str. 14.&lt;/ref&gt;}}

Holbach se čudi ljudima koji misle da je normalan odnos Boga i ljudi taj da ljudi sve moraju učiniti za Boga a Bog im nikada ništa ni ne odgovora:
{{citat|Ako Bog ima svoju pravdu, koja se u svojoj srži razlikuje od čovječje, mi ne znamo kakva je ona, te mu dajemo kvalitetu o kojoj nemamo pojma. Ako pretpostavimo da Bog ništa ne duguje svojim bićima, da je navodno tiranin, čije ponašanje nema nikakvih mjerila izuzev njegove vlastite ćudi, i koji ne može nastaviti biti model za nas, s obzirom da sve veze moraju biti obostrane; ako dakle Bog ne duguje ništa svojim bićima, kako ta bića išta mogu dugovati njemu? Ako, kao što nam stalno govore, ljudi su za Boga kao &quot;glina u rukama lončara&quot;, onda moralni odnos ne može postojati između njih...Kako dobrota može biti pripisana Bogu koji je stvorio ljudsku rasu samo da bi ju zauvijek proklinjao?&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}} str. 15.&lt;/ref&gt;}}

Holbach [[Kritika Biblije|kritizira i Bibliju]] zbog nepostojanja neutralnih izvora koji potvrđuju njene navode te zbog raznih tajni u spisima:
{{citat|Dakle, samo [[otkrivenje]] će postati dokaz o autoritetu otkrivenja...Govore nam, u namjeri da smanje naše sumnje, da se otkrivenje Božje sastoji od tajni; dakle, od stvari koje ljudski um ne može shvatiti. U tom slučaju, zašto je uopće bila potreba da progovori? Zašto bi se Bog otkrio čovječanstvu samo da bi ostao nerazumljiv? Zar nije takvo postupanje jednako smiješno kao što je nerazborito?&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}, str. 16.&lt;/ref&gt;}}

Također napominje kako se radi o ljudima koji su prenijeli poruku Boga, a ne o samom Bogu:
{{citat|Bog, kažu, je progovorio čovječanstvu. Ali kada je govorio? Prije tisućama godina, putem proroka i nadahnutih ljudi, koje je izabrao za svoje organe komuniciranja s ljudima. Ali kako se može dokazati da je sam Bog govorio, izuzev od svjedočanstva samih osoba koji su se pretvarali da su primili njegove zapovijedi?&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}, str. 17.&lt;/ref&gt;}}

Holbach retorički zaključuje da će radije vjerovati [[Filostrat]]u da je postojao [[Apolonije iz Pergama]], čije postojanje ne &quot;šokira razum&quot;, nego da je Apolinije izvodio čuda.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}, str. 19.&lt;/ref&gt;
{{citat|Kršćanska religija, prema [[Sveti Pavao|sv. Pavlu]], se utemeljila uskrsnućem Krista. Ako je tako, onda bi se to trebalo demonstrirati čovječanstvu na najjasniji i najneosporniji način...Zar nije nevjerojatno da je svemogućem Bogu lakše poremetiti tok prirode nego uvjeriti čovječanstvo u najočitije istine?&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}, str. 20.&lt;/ref&gt;}}

Također odbacuje mučenike kao dokaz istinitosti ili ispravnosti neke relgije:
{{citat|Mučenici ne dokazuju ništa, izuzev snagu entuzijazma, pogreške i svojeglavost uzrokovanu praznovjerjem, te barbarsku glupost onih koji progone svoje bližnje zbog religijskih mišljenja.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}, str. 23.&lt;/ref&gt;}}

Holbach smatra da su kršćani preuzeli ideju o raspodjeli duša na pakao, čistilište i raj od [[Platon]]a koji je podijelio duše u tri razreda: čiste, ona koje se mogu izliječiti i neizlječive.&lt;ref&gt;{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}, str. 28.&lt;/ref&gt;
{{citat|Znanje [[Sokrat]]a, [[Konfucije|Konfucija]] i [[gimnosofisti|gimnosofista]] iz Indije nije nipošto inferiorno u usporedbi s učenjima Mesije ili kršćana.&lt;ref&gt;[{{cite book |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}, str. 32.&lt;/ref&gt;}}

Ovo je djelo kritizirao i [[Voltaire]], koji je odbio optužbe za autorstvo i definirao opisane ideje &quot;odbojnima&quot;. Voltaire se zalagao za filozofski stav [[deizam|deizma]].&lt;ref&gt;Voltaire, ''Oeuvres'', xxxvii. 23.&lt;/ref&gt; Ovom je filozofskom djelu slijedio niz sličnih: ''La Contagion sacrée'' ([[1768.]] – &quot;Sveta zaraza&quot;), ''Théologie portative'' ([[1768.]] – &quot;džepna teologija&quot;) i ''Essai sur les préjugés'' ([[1701.]] – &quot;Esej o predrasudi&quot;). D'Holbachu je u promicanju svojih ideja pomagao [[Jacques-André Naigeon]], njegov najuvjereniji sljedbenik.

===Sustav prirode===

{{glavni|Sustav prirode}}

[[Datoteka:Systemedelanature.jpg|mini|lijevo|170px|Prva stranica d'Holbachovog &quot;Sustava prirode&quot;.]]

Godine [[1770.]] D'Holbach je objavio njegovo najpoznatije književno djelo &quot;[[Sustav prirode]]&quot; (''Le Système de la nature''), pod lažnim imenom [[Jean-Baptiste de Mirabaud]], sekretara Francuske akademije [[Academie Francaise]] koji je umro dest godina prije objave. U ovom filozofskom djelu D'Holbach niječe postojanje [[Bog]]a, te odbija prihvaćanje argumenata &quot;a priori&quot; kao dokaza. Opisuje svemir kao skup materije u pokretu, determiniranu neumoljivim prironim zakonima uzroka i posljedice. Tvrdi da nema potrebe pozivati se na nadnaravne sile da bi se objasnilo nastajanje i postojanje stvari u prirodi.&lt;ref&gt;Paul Henri Thiry, Baron d'Holbach, ''System of Nature; or, the Laws of the Moral and Physical World'' (London, 1797.), svezak. 1, str. 25.&lt;/ref&gt;

''Sustav prirode'' je opširno djelo koje opisuje čvrsti [[Naturalizam (filozofija)|naturalistički]] pogled na svijet. Neki su d'Holbachovi sljedbenici ukazali na to je ovakav pogled na svijet posljedica utjecaja njegovog bliskog prijatelja [[Denis Diderot|Denisa Diderota]]. Diderot bi čak mogao biti i autor nekih dijelova &quot;Sustava prirode&quot;.&lt;ref&gt;Virgil V. Topazio, &quot;Diderot's Supposed Contribution to D'Holbach's Works&quot;, in ''Publications of the Modern Language Association of America'', LXIX, 1, 195.4, str. 173–188.&lt;/ref&gt;  Neovisno o stupnju Diderotova utjecaja na stvaranje &quot;Sustava prirode&quot;, d'Holbach je ovim djelom dosegao kulminaciju francuskog [[materijalizam|materijalizma]] i ateizma onog doba.&lt;ref&gt;Virgil W. Topazio, ''D'Holbach's Moral Philosophy: Its Background and Development'' (Geneva: Institut et Musée Voltaire, 1956.), str. 117.&lt;/ref&gt;

D'Holbachova kritika religije je imala za cilj prvenstveno kritiku tadašnjeg [[moral]]a. Po njegovom mišljenju, institucija [[Crkva|Crkve]] je najveća prepreka društvenom boljitku. Temelji moralnosti se stoga ne bi trebali tražiti u [[Biblija|svetim spisima]], već u sreći:

{{citat|&quot;Beskorisno je i gotovo nepravedno inzistirati na tome da čovjek bude moralan, ako istovrewmeno ne može biti i sretan. Dok god grijeh čini čovjeka sretnim, on će voljeti grijeh.&quot;&lt;ref&gt;Paul Henri Thiry, Baron d'Holbach, ''System of Nature; or, the Laws of the Moral and Physical World'' (London, 1797), svezak. 1, str. 109.&lt;/ref&gt;}}

D'Holbachove radikalne ideje temelje se na pretpostavci da bi ljudi trebali odbaciti pohlepu i da bi u svom postojanju morali biti motivirani potragom za &quot;prosvijećenom sebičnošću&quot;, etičkim principom prema kojem promicanje interesa bližnjega suži i vlastitom interesu. On suprotstavlja ovaj princip praksi sebičnog zadovoljavanja samo vlastitih potreba. Petnaesto poglavlje prvog djela &quot;Sustava prirode&quot; nosi naslov &quot;O istinskom čovjekovom interesu, ili o si on stvara iz sreće. Čovjek ne može biti sretan bez vrline.&quot;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.ftarchives.net/holbach/system/a15.htm |title=Chapter XV, Pt I, English translation, 1820 |publisher=Ftarchives.net |accessdate=16. kolovoza 2012.}}&lt;/ref&gt;

Mnogi su d'Holbachovi suvremenici ovo eksplicitno ateističko i materijalističko književno djelo smatrali posebno uznemirujućim, tako da je došlo do žestokih reakcija od strane [[Crkva|Crkve]] i nekih filozofa. [[Katolička crkva]] je je zaprijetila francuskoj kraljevskoj kući uskraćivanjem financijske podrške ako ne zabrani tiskanje i opticaj ove knjige. Velik se broj intelektualaca u svojim djelima bavio pobijanjem teza iz &quot;Sustva prirode&quot;. Katolički teolog [[Nicolas-Sylvestre Bergier]] napisao je kritiku ovog djela koju je naslovio &quot;[[Pregled materijalizma]]&quot; (''Examen du matérialisme''). Odgovor na ovo djelo je napisao i [[Voltaire]] u članku &quot;Dieu&quot; u ''Dictionnaire philosophique'' te [[Fridrik II. Veliki]].

==Utjecaj==

Filozofski materijalizam Barona d'Holbacha utjecat će na [[Karl Marx|Karla Marxa]] i njegov [[povijesni materializam]]. Marx je za razvoja svog filozofskog sustava proučavao d'Holbachova djela kao i djela njegovog sljedbenika, francuskog filozofa [[Claude Adrien Helvétius|Helvetiusa]].&lt;ref&gt;Mehring, Franz, ''Karl Marx: The Story of His Life'' (Routledge, 2003.) str. 75.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*{{cite web |author=Paul Henri d’Holbach |url=http://www.reasoned.org/dir/lit/cu_holb.pdf |title=Christianity Unveiled – Being An Examination Of The Principles And Effects Of The Christian Religion |publisher=reasoned.org |year=1761 |accessdate=25. ožujka 2013.}}
*{{cite book |ref=Powers |last=Powers |first=Elizabeth |title=Freedom of Speech: The History of an Idea |publisher=Bucknell University Press |year=2011 |isbn=9781611483673}}
*{{cite book |ref=Wilson &amp; Reill |last1=Wilson |last2=Reill |first1=Elle Judy |first2=Peter Hanns |title=Encyclopedia Of The Enlightenment |year=2004 |publisher=Infobase Publishing |isbn=9780816053353}}

==Vanjske poveznice==
*[http://www.ftarchives.net/holbach/system/0syscontents.htm Sustav prirode – engleski prijevod], pristupljeno, 30. studenog 2013.
*[http://plato.stanford.edu/entries/holbach/ ''Paul Holbach''] na Stanfordskoj enciklopediji, pristupljeno, 30. studenog 2013.

{{Klasicizam i prosvjetiteljstvo}}

{{GLAVNIRASPORED:Holbach, Baron D}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Prosvjetitelji]]</text>
      <sha1>9jlnd4j12x9sna8r24aubu8zbgmu0mv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Aleksandar Dugin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503181</id>
    <revision>
      <id>7447463</id>
      <parentid>7394054</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:25:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447463</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="25929" sha1="6jh822040zz4wh491ulk0t2l2yvf3la" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = 
| era             = [[moderna filozofija]]
| slika           = New Horizons International Conference 04 (cropped).jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 220px
| ime             = Aleksandar Geljevič Dugin
| rođenje         = [[7. siječnja]] [[1962.]]
| mjesto_rođenja  = [[Moskva]]
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[tradicionalizam]],{{-}}[[euroazijanstvo]],{{-}}[[geopolitika]]
| poznate_ideje   = [[novo euroazijanstvo]]
| utjecaji        = [[René Guénon]],{{-}}[[Julius Evola]]
| utjecao_na      = [[Genadij Zjuganov]]
| potpis          = 
}}
'''Aleksandar Geljevič Dugin''' ([[Ruski jezik|ruski]]: Александр Гельевич Дугин; [[Moskva]], 7. siječnja 1962.), [[Rusi|ruski]] politički filozof, sociolog i geopolitičar. Dugin je začetnik ideje [[Euroazijanizam|novog euroazijanstva]], a blizak je visokim vojnim, političkim krugovima i tajnim službama u [[Rusija|Rusiji]]. Zagovornik je [[Tradicionalizam|tradicionalizma]] te kritičar [[Marksizam|marksizma]] i [[Liberalizam|liberalizma]]. Profesor je na [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskom državnom sveučilištu Lomonosov]] i član Savjetodavnog doma predsjednika [[Duma|Dume]]. Zbog radikalne kritike unipolarnog svijeta i liberalizma, kao i zbog političkog aktivizma glede rata u Ukrajini, SAD su mu zabranile ulazak u SAD.

Dugina se smatra jednim od glavnih tvoraca koncepta [[Ruski svijet|Ruskog svijeta]].&lt;ref&gt;[https://www.thehindu.com/news/international/alexander-dugin-the-guru-of-neo-eurasianism/article65817392.ece &quot;Alexander Dugin: The guro of Neo-Euroasianism&quot;], G. Sampath, &quot;The Hindu&quot;, 28. kolovoza 2022. Pristupljeno 29. travnja 2025.&lt;/ref&gt; Njegova knjiga [[Temelji geopolitike: geopolitička budućnost Rusije|&quot;Temelji geopolitike&quot;]] iz 1997. god. (knjiga opsega 600 stranica) - u kojoj Dugin zagovara uspostavu budućnosti Rusije i ruskog naroda kao moćnog geopolitičkog čimbenika koji će emancipirati Aziju i Europu od navodno štetnog utjecaja Sjedinjenih Američkih Država - koristi se kao studijski priručnik na mnogim visokoškolskim ustanovama u Rusiji, te je ostvarila veliki utjecaj na formiranje današnje diplomatske, sigurnosne i političke elite u toj zemlji.&lt;ref&gt;[https://tec.fsi.stanford.edu/docs/aleksandr-dugins-foundations-geopolitics &quot;Aleksandr Dugin's Foundations of Geopolitics&quot;], John B. Dunlop, 31. siječnja 2004. &quot;The Europe Center &quot; (Stanford). Pristupljeno 29. travnja 2025.&lt;/ref&gt;

==Mladost==
Rođen je u obitelji Gelija Aleksandroviča, časnika [[Crvena armija|Sovjetske armije]] i Galine, liječnice. Roditelji su mu se rastavili kad je imao tri godine.&lt;ref name=&quot;Horvat9&quot;&gt;Horvat, 2013., str. 9.&lt;/ref&gt; Nakon što je završio srednju školu, Dugin se upisao na prestižni Moskovski zrakoplovni institut, no zbog [[Sovjetski Savez|protusovjetskih]] aktivnosti izbačen je s instituta. Kako je sam izjavio, protusovjetska svijest kod njega se pojavila krajem 1970-ih, kada je imao &quot;sedamnaest ili osamnaest godina&quot;. Sovjetski sustav opisao je kao &quot;odbojan i isprazan svijet&quot;. Odbacio je &quot;paradigmu na kojoj se temeljio&quot; sovjetski sustav i krenuo je u potragu za &quot;alternativnim paradigmama.&quot; Odbacivanje sovjetskog [[Realsocijalizam|realsocijalizma]] dovelo ga je do proučavanja [[Misticizam|misticizma]], [[Ezoterija|ezoterijske filozofije]] i različitih marginalnih supkultura.&lt;ref&gt;Horvat, 2013., str. 9. - 10.&lt;/ref&gt;

Početkom 1980-ih, Dugin se pridružio disidentskom intelektualnom krugu ruskog pjesnika [[Evgenij Golovin|Evgenija Golovina]], stručnjaka za [[Istočna filozofija|istočnu filozofiju]], [[Orfizam|orfički misteriji]] i [[Alkemija|alkemiju]]. Golovinova skupina sastajala se od 1960-ih, privučena zajedničkim interesima za [[tradicionalizam]] i autore kao što su [[René Guénon]] i [[Julius Evola]]. U početku je tom krugu pripadao i književnik [[Jurij Mamljev]], koji je emigrirao iz SSSR-a zbog straha od [[KGB|KGB-a]] i [[Gajdar Džemal]], koji je trenutno pročelnik [[Islamski odbor Rusije|Islamskog odbora Rusije]] te jedan od najpoznatijih ruskih tradicionalističkih filozofa. Dugin se u mladosti pridružio Golovinu i Džemalu, čija je redefinicija tradicionalizma iz [[Vladimir Lenjin|Lenjinove]] knjižnice već dobro uznapredovala.&lt;ref name=&quot;Horvat10&quot;&gt;Horvat, 2013., str. 10.&lt;/ref&gt;

Toj skupini je tradicionalizam dao intelektualno zadovoljavajuće objašnjenje sovjetske stvarnosti koju su odbacili. Zatvaranje ljudi u mentalne ustanove bilo je uobičajen način kontrole disidenata tog vremena te razlog zbog kojeg je i Mamljev napustio SSSR. Dugin je knjigu Juliusa Evole ''Poganski imperijalizam'' preveo na [[Ruski jezik|ruski]] 1981. Dvije godine kasnije, vlasti su saznale za slikarski studio gdje je Dugin svirao gitaru i pjevao &quot;mistične [[Antikomunizam|antikomunističke]] pjesme&quot; (kako ih je sam nazvao). KGB ga je nekoliko puta zatvarao jer su se u njegovoj sobi nalazile zabranjenje knjige Jurija Mamljeva i najpoznatijeg sovjetskog emigranta [[Aleksandar Solženjicin|Aleksandra Solženjicina]]. To je bio dovoljan razlog da se Duginu onemogući studiranje na Moskovskom zrakoplovnom institutu. Nakon izbacivanja s instituta, radio je kao čistač ulica i privatni učitelj [[Engleski jezik|engleskog]] i [[Francuski jezik|francuskog jezika]] koje je sam svladao. Mladenački talent za jezike nije ga napustio, pa je svladao ukupno devet jezika, među kojima su [[Latinski jezik|latinski]], [[Njemački jezik|njemački]], [[Portugalski jezik|portugalski]], [[Španjolski jezik|španjolski]] i [[talijanski jezik]]. Nakon što je izbačen s instituta, izgubio je studentsku poštedu od služenja vojnog roka. Novačenje je uspio izbjeći lažno se pozivajući na &quot;emocionalne probleme&quot;. Nastavio je proučavati knjige u Lenjinovoj knjižnici s krivotvorenom članskom iskaznicom.&lt;ref&gt;Horvat, 2013., str. 10. - 11.&lt;/ref&gt;

===Perestrojka===
[[Perestrojka]] (1986. – 1991.) je donijela mogućnost otvorenijeg istupa u cijeloj jednoj generaciji protusovjetskih intelektualaca, pa tako i Duginu. Zajedno s Džemalom, Dugin se 1987. uključio u organizaciju ''Pamjat'', koju je kasnije opisao kao &quot;najdostupniju reakcionarnu organizaciju&quot;. Organizacija ''Pamjat'' bila je osnovana 1974. s ciljem očuvanja [[Ruska kultura|ruskog kulturnog]] identiteta, a tek je u doba Perestrojke postala politička organizacija. Dugin je 1988. prihvatio dužnost u Središnjem vijeću te organizacije, ali ju je već sljedeće godine, razočaran, napustio. Članove organizacije poslije je opisao kao histerike, suradnike KGB-a i shizofreničare. Kako mu se u vrijeme Perestrojke pružila mogućnost da posjeti Zapad, Dugin je učvrstio svoje veze s vodećim osobama europske [[Nova desnica|Nove desnice]], kao što su Francuz [[Alain de Benoist]], Belgijac [[Jean-François Thiriart]] i Rumunj [[Jean Parvulescu]].&lt;ref name=&quot;Horvat11&quot;&gt;Horvat, 2013., str. 11.&lt;/ref&gt;

Nakon što je cijeli život vjerovao da je sovjetska stvarnost najgora moguća, iznenadio se otkrivši da je zapadna stvarnost daleko gora. Pod utjecajem Renéa Guénona i Juliusa Evole, smatrao je građansko i zapadno društvo utemeljeno na trgovačkom staležu za stupanj boljim od proletersko-sovjetskog modela. Međutim, na Zapadu je naišao na &quot;društvo otpadnika&quot; i dokraja razarajući [[Liberalizam|liberalni]] svjetonazor. Pod takvim je okolnostima ublažio svoj stav prema Lenjinovom naslijeđu i sovjetskom modelu te ga počinje analizirati s novog položaja i vrednovati ga kao stupanj iznad liberalnog Zapada, odnosno kao &quot;manje zlo.&quot;&lt;ref name=&quot;Horvat11&quot;/&gt;

==Neovisna Rusija==
Početkom 1990-ih Dugin je osnovao mjesečnik ''Elementi'' i almanah ''Mili anđeo''. Sve se češće počeo pojavljivati na ruskim radio postajama. Osnovao je i istraživački centar i nakladničku kuću imena &quot;Arctogaia&quot; (tj. sjeverna zemlja), gdje je objavljivao stručne radove i prijevode stranih autora. [[Aleksandar Prohanov]] i Dugin, zajedno s drugim desnim aktivistima okupljenim oko časopisa ''Den'' i sličnih projekata, osnivaju [[Fronta nacionalnog spasa|Frontu nacionalnog spasa]] (FNS) u koju se uključilo oko 3000 komunista. Najpoznatiji među njima bio je [[Genadij Zjuganov]]. FNS je prosvjedovala protiv [[Boris Jeljcin|Borisa Jeljcina]] 1993. te je tijekom ustavne krize organiziran pokušaj puča. [[Prvi Čečenski rat]] i neuspjeh doveli su FNS do raspada, a [[Eduard Limonov]] i Dugin izdvajaju se pod okrilje [[Nacionalboljševička stranka|Nacionalboljševičke stranke]], a Zjuganov osniva [[Komunistička partija Ruske Federacije|Komunističku partiju Ruske Federacije]], dok drugi članovi FNS-a staju uz Jeljcina i njegov angažman u [[Čečenija|Čečeniji]].&lt;ref&gt;Horvat, 2013., str. 11. - 12.&lt;/ref&gt;

===Nacionalboljševizam i novo euroazijstvo===
[[Datoteka:National Bolshevik Party.svg|minijatura|Zastava Nacionalboljševičke stranke]]

Mnogi navode utjecaj Dugina i Prohanova na Zjuganova koji je euroazijstvo spojio sa sovjetizmom. Limonov je preuzeo vodstvo nad Nacionalboljševičkom strankom, disident i emigrant u vrijeme komunističkog režima. Povratak Limonova u Rusiju bio je popraćen intervjuima i na televiziji. U SAD-u i Francuskoj, Limonov je razvio odbojnost prema zapadnom sustavu, a ruski liberali dočekuju ga razočarani jer se poznati neprijatelj SSSR-a pridružio oporbi umjesto liberalnoj vlasti. Limonov i Dugin zadržali su kritiku prema [[Marksizam|marksizmu]], a još snažnije napadaju zapadni liberalni sustav zbog njegovog prodora u Rusiju. To je bio pokušaj sagledavanja stvari s treće pozicije koja nije bila ni marksistička ni liberalna te koja je bila u stanju prevladati obje političke paradigme. Parole nacionalboljševika bile su &quot;Jenkiji van iz Rusije&quot; i &quot;Pijmo [[kvas]], a ne [[Coca-Cola|kolu]]&quot;. Treći istaknuti nacionalboljševik bio je [[Jegor Letov]], frontmen ''punk-rock'' skupine Građanska obrana. Unatoč očekivanjima i svim promidžbenim naporima, Nacionalboljševička stranka doživjela je debakl na izborima za Dumu 1995.&lt;ref&gt;Horvat, 2013., str. 12.&lt;/ref&gt;

Do 1995. Dugin je objavio četiri knjige: ''Put apsoluta'', ''Konspirologija'', ''Hiperborejska teorija'' i ''Konzervativna revolucija''. Poslije izbornog neuspjeha 1995., Dugin se sve više okreće pisanju, pa 1996. objavljuje i ''Templare proletarijata'', ''Misteriji Euroazije'' i ''Metafizika evanđelja''. U ''Templarima proletarijata'' Dugin donosi ideološku pozadinu nacionalboljševizma kojeg opisuje kao pogled na marksizam s [[Politička desnica|desna]] i na tradicionalizam s [[Politička ljevica|lijeva]].&lt;ref name=&quot;Horvat13&quot;&gt;Horvat, 2013., str. 13.&lt;/ref&gt;

Duginovo poznato djelo ''Osnove geopolitike'' objavljeno je 1997. Tada je sudjelovao u osnivanju Novog sveučilišta. Uz podršku generala [[Igor Rodionov|Igora Rodionova]], tada ministra obrane, knjiga je pobudila veliki interes političkih i vojnih struktura u Rusiji. Nedugo nakon toga, Dugin je imenovan savjetnikom za strateška i geopolitička pitanja predsjednika ruske Dume [[Genadij Seleznjev|Genadija Seleznjeva]].&lt;ref name=&quot;Horvat13&quot;/&gt;

===Dolazak Putina na vlast===
[[Datoteka:LocationEurasia.png|minijatura|Euroazijsko &quot;Veliko kopno&quot;]]

Dolaskom [[Vladimir Putin|Vladimira Putina]] na vlast Dugin prestaje biti oporbenjak i postaje centrumaš. Početkom milenija Dugin osniva Euroazijsku inicijativu - ''EVRAZIJA'', međunarodnu organizaciju koja promiče ujedinjenje bivšeg sovjetskog područja u jedinstvenu kulturnu i civilizacijsku cjelinu. Organizaciju danas čine razni slojevi ljudi: komunisti, tradicionalisti, nacionalboljševici, ugledni politolozi, profesori, teolozi, pripadnici vojno-političkih krugova (generali, ministri i parlamentarni zastupnici). Dugin je pozdravio Putinove promjene, jačanje Rusije te &quot;pogrom&quot; oligarha poput [[Roman Berezovski|Romana Berezovskog]], [[Mihail Hodorkovski|Mihaila Hodorkovskog]] i [[Vladimir Gusinski|Vladimira Gusinskog]]. Dugin je u to vrijeme izjavljivao: &quot;Putin je sve... Putin je apsolutan... Putin je nezamjenjiv!&quot; U ranoj Putinovoj politici uočio je odmicanje od [[Vesternizacija|vesternizacije]], slabljenja i ponižavanja Rusije koji su bili prisutni u vrijeme Jeljcinove proameričke, odnosno [[Atlantizam|atlantističke]] orijentacije. Dugina su opisivali i kao pristašu Putina i kao &quot;radikalnog centraša&quot;.&lt;ref name=&quot;Horvat13&quot;/&gt;

Između 1999. i 2004. Dugin je objavio brojne radove, među kojima se ističu ''Filozofija tradicionalizma'', ''Osnove euroazijstva'', ''Apsolutna domovina'', ''Ruska stvar'', ''Euroazijski put'', ''Geopolitika terorizma'', ''Islamska prijetnja ili prijetnja islamu?'' (govor na konferenciji u Moskvi), ''Pravoslavna crkva u Euroaziji'', ''Evolucija znanstvenih paradigmi'' (doktorska disertacija), ''Filozofija rata'' i dr.&lt;ref name=&quot;Horvat14&quot;&gt;Horvat, 2013., str. 14.&lt;/ref&gt;

Dugin je 2003. podržao osnivanje stranke [[Rodina]]. Bio je ushićen rezultatom izbora u prosincu iste godine jer su u Dumu ušli [[Liberalna demokratska stranka Rusije]] (LDSR) [[Vladimir Žirinovski|Vladimira Žirinovskog]], [[Ujedinjena Rusija]] Vladimira Putina, Komunistička partija Ruske Federacije Genadija Zjuganova i Rodina. U analizi Putinovog političkog djelovanja, [[Marlene Laurelle]] naglasila je da Dugin sa svakom od tih stranaka ima nekakvu vezu te da članovi stranaka javno prihvaćaju euroazijsku doktrinu. Nakon toga, Dugin se sve više posvećuje međunarodnom djelovanju i promicanju euroazijske doktrine, odnosno, novog euroazijanstva. U Rusiji i svijetu stekao je ugled društveno-političkog komentatora, filozofa i ideologa. Euroazijskoj inicijativi pridružuje se i veliki broj ljudi iz različitih djelokruga i ne samo iz Rusije. Dugin postaje najznačajniji zagovornik koncepta Euroazijske ekonomske zajednice, s naglaskom na uključivanje [[Turska|Turske]] u proces reintegracije Euroazije, odnosno Velikog kopna.&lt;ref name=&quot;Horvat14&quot;/&gt;

[[Datoteka:Flag of the Eurasian Youth Union.svg|minijatura|lijevo|Zastava Euroazijske zajednice mladih]]

Dugin je bio pogođen gubitkom [[Ukrajina|Ukrajine]] 2005. kada su na vlast došli tzv. [[Narančasta revolucija|narančasti revolucionari]] [[Viktor Juščenko|Viktora Juščenka]]. Zbog revolucija u [[Gruzija|Gruziji]] (2003.) i [[Kirgistan]]u (2005.) osnovane su euroazijske inicijative mladih. Brojni analitički internetski portali, brojne nove podružnice i tisak novina pokrenuti su 2001. Inicijative su se profilirao kao zagovornice alternativnih modela globalizacije, utemeljenih na očuvanju kulture, civilizacija i naroda Euroazije, ali i šire od toga. U Manifestu organizacije navodi se &quot;Euroazijci su sve slobodne stvaralačke osobe koje priznaju vrednote tradicije, uključujući i predstavnike u regijama koje objektivno predstavljaju bazu atlantizma&quot;. Na [[Sveučilište u Rostovu|Sveučilištu u Rostovu]] Dugin je 2004. obranio doktorsku disertaciju na području sociologije. Od tada Dugin objavljuje priručnike i udžbenike, među kojima su ''Društvene znanosti za građane Nove Rusije'' i ''Postmoderna geopolitika'' najznačajniji. U to vrijeme Dugin sve oštrije kritizira Putina zbog odnosa s Ukrajinom, gdje se stanje dramatično pogoršalo. Dolazak na vlast [[Dmitrij Medvjedev|Dmitrija Medvjedeva]] ocijenio je kao očitovanje novog razdoblja sve otvorenijeg sukoba između euroazijanaca i atlantista na kontinentu. Od 2008. nastupilo je razdoblje sve zaoštrenijih odnosa na relaciji između ruske vanjske politike i zapadnih, odnosno atlantskih lobija.&lt;ref&gt;Horvat, 2013., str. 14. - 15.&lt;/ref&gt;

Dugin je 2008. imenovan profesorom na Odsjeku za sociologiju [[Moskovsko državno sveučilište Lomonosov|Moskovskog državnog sveučilišta Lomonosov]], gdje vodi Centar za konzervativne studije. Sljedeće godine imenovan je pročelnikom Katedre za sociologiju međunarodnih odnosa na istom sveučilištu. U tom razdoblju objavio je sljedeća djela: ''Geopolitika multipolarnog svijeta'', ''Postfilozofija'', ''Radikalni subjekt'', ''Četvrta politička teorija'', ''Kriza: kraj ekonomske teorije'', ''Martin Heidegger: filozofija drugog početka'', ''Martin Heidegger: mogućnost ruske filozofije'', ''Arheomoderna'', ''U potrazi za tamnim Logosom'', ''Strukturalna sociologija'', ''Logos i Mit: dubinske religiozne studije'', ''Sociologija ruskog društva: Rusija između Kaosa i Logosa'', ''Sociologija mašte'', ''Etnosociologija'', ''Sociologija geopolitičkih procesa'' i dr.&lt;ref&gt;Horvat, 2013., str. 15.&lt;/ref&gt;

Od spomenutih se ističu ''Geopolitika multipolarnog svijeta'' i ''Četvrta politička teorija''. U njima se Dugin bavi novom doktrinom euroazijstva, odnosno euroazijskom geopolitičkom orijentacijom. Ona podrazumijeva napuštanje liberalizma, kao i svih njegovih podvrsta - [[Komunizam|komunizma]] i [[Fašizam|fašizma]]. Drži kako su sve tri ideologije svanule zorom moderne, te zajedno predstavljaju umjetne ideološke konstrukte ljudi. Svaka od njih, prema njemu, odražava &quot;smrt [[Bog]]a&quot; ([[Friedrich Nietzsche]]), &quot;demistifikaciju svijeta&quot; ([[Max Weber]]) i &quot;dokidanje sakralnog&quot;. Usto, drži kako one postavljaju čovjeka umjesto Boga, znanost i filozofiju umjesto [[Religija|religije]] i [[Tradicija|tradicije]], a umjesto &quot;[[Otkrivenje|otkrivenja]]&quot; racionalne, voljne i tehnološke konstrukte. U ''Poganskom imperijalizmu'' Julius Evola navodi da i fašizam ima pogrešan korijen, te da se poput zmije nastoji udzići odozdol, jednako kao i komunizam i liberalizam. Evola tu nastavlja: &quot;Iz naših razmatranja proizlazi da se načela moraju braniti, jer su ona apsolutno ista, nalazili se mi u fašističkom ili komunističkom, u [[Anarhija|anarhističkom]] ili [[Demokracija|demokratskom]] režimu. Izloženu ideju usvojio je i Dugin, te euroazijskoj doktrini dodaje specifičnu [[Metafizika|metafizičku]] i religijsku vrijednost, odnosno [[Perena|perenijalnu]] dimenziju - ''philosophia perennis''. U svojim se brojnim djelima Dugin posvetio &quot;kraju svih kompromisa&quot; (tzv. ''status quo'') radi uspostave [[Teokracija|teokratskih]] i praktičkih dimenzija &quot;multipolarnog svijeta&quot;.&lt;ref name=&quot;Horvat16&quot;&gt;Horvat, 2013., str. 16.&lt;/ref&gt;

Euroazijska doktrina i njezin &quot;multipolarni&quot; model u bitnom se razlikuju od zapadne &quot;unipolarne&quot; globalizacije, podrazumijeva okretanje Istoku i orijentaciju s obzirom na tradicionalne vrednote u svim njihovim novim i već manifestiranim inačicama i oblicima. Zbog toga je euroazijstvo suprotstavljeno [[Rasizam|rasizmu]] i svim drugim oblicima uništavanja i međusobnog potčinjavanja naroda, kultura i civilizacija. U Rusiji i inozemstvu Dugina smatraju najzanačajnijim predstavnikom ruske [[Konzervativizam|konzervativne]] revolucije, a zanimljivo je da ga u [[Francuska|francuskom]] časopisu ''Actuel'' 1995. ozančuju kao &quot;najutjecajnijeg ruskog ideologa postsovjetske epohe&quot;. Od ožujka 2012. Dugin je član Savjetodavnog odbora predsjednika Dume [[Sergej Nariškin|Sergeja Nariškina]].&lt;ref name=&quot;Horvat16&quot;/&gt;

==Odnos prema Hrvatima i Hrvatskoj==
Dugin je u svojem članku ''Geopolitika jugoslavenskog sukoba'' iz 1997. ocijenio da Hrvati pripadaju u &quot;katolički sektor germanske Srednje Europe&quot;, ustvrdivši da je njihova geopolitička sudbina &quot;vezanost za taj blok&quot;. Smatra kako naginjanje Hrvata prema Njemačkoj nije izraz oportunizma, nego logika povijesnog razvoja bitka. Dugin je raspad [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarske]] i stvaranje [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] ocijenio kao proizvod borbe Zapadne Europe protiv Srednje Europe. Za one Hrvate koji su pozdravili stvaranje jugoslavenske države rekao je da su bili &quot;protiv geopolitičke i vjerske tradicije&quot;. To za Dugina nije predstavljalo slučajnost, jer, smatra, da su projugoslavenski orijentirani Hrvati &quot;kroz masonske institucije bili usmjereni na ''Grand Orient de France'' i francuske geopolitičke projekte&quot;, koje su za cilj imale trijumf zapadnoeruopskih država. Dugin je uočio u stvaranju Jugoslavije i u odnosima u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] borbu Zapadne Europe protiv Srednje Europe, a među žrtve te borbe naveo je i Hrvate.&lt;ref name=&quot;Dugin&quot;&gt;Aleksandar Dugin: [http://www.4pt.su/sk/node/669 Geopolitika jugoslavenskog sukoba]. The Fourth Political Theory, 1997. Pristupljeno 21. prosinca 2014.&lt;/ref&gt;

Zato je zaključio logičnim da su u [[Drugi svjetski rat|Drugom svjetskom ratu]] Hrvati Nijemce dočekali kao svojevrsne osloboditelje. Njihov odnos prema Nijemcima usporedio je s onim ukrajinskih grkokatolika, koji su također povijesno skloni Srednjoj Europi. Dugin je ocijenio da su hrvatski interesi u očuvanju Srednje Europe kao &quot;neovisne, samostalne i teritorijalno ujedinjene europske regije&quot;. Međutim, Dugin je kritizirao &quot;egoistički konglomerat [[mikrodržava]]&quot;, čiji karakter, prema Duginu, ima i Hrvatska, što je suprotno ujedinjenoj Srednjoj Europi koja, po njemu, mora biti &quot;elastičan politički subjekt&quot;.&lt;ref name=&quot;Dugin&quot;/&gt;

==Djela==
{{col-begin}}
{{col-2}}
* ''Put apsoluta'' (rus. Пути абсолюта), 1990.; monografija
* ''Konspirologija'' (rus. Конспирология), 1992., 2005. (hrv. izdanje 2013.); monografija
* ''Hiperbolejska teorija'' (rus. Гиперборейская теория), 1993.; monografija
* ''Konzervativna revolucija'' (rus. Консервативная революция), 1994.; monografija
* ''Templari proletarijata'' (rus. Тамплиеры Пролетариата), 1996.; monografija
* ''Misteriji Euroazije'' (rus. Мистерии Евразии), 1996.; monografija
* ''Metafizika evanđelja'' (rus. Метафизика благой вести), 1996.; monografija
* ''Osnove geopolitike'' (rus. Основы Геополитики), 1997., 1999., 2000., 2001. (prevedeno na sedam jezika); monografija
* ''Apsolutna domovina'' (rus. Абсолютная Родина), 1999.; monografija
* ''Naš put'' (rus. Наш Путь), 1999.; monografija
* ''Ruska stvar (rus. Русская Вещь), 2001.; monografija
* ''Euroazijski put'' (rus. Евразийский путь), 2002.; monografija
* ''Evolucija znanstvenih paradigmi'' (rus. Эволюция парадигмальных оснований науки), 2002.; doktorska disertacija
* ''Filozofija tradicionalizma'' (rus. Философия Традиционализма), 2002.; monografija
* ''Osnove euroazijstva'' (rus. Основы Евразийства), 2002.; udžbenik
* ''Projekt &quot;Euroazija&quot;'' (rus. Проект &quot;Евразия&quot;), 2004., 2006.; monografija
* ''Euroazijska misija Nursultana Nazerbajeva'' (rus. Евразийская миссия Нурсултана Назарбаева), 2004.; monografija
* ''Filozofija politike'' (rus. Философия Политики), 2004.; monografija
* ''Filozofija rata'' (rus. Философия Войны), 2004.; monografija
* ''Pop-kultura i znakovi vremena'' (rus. Поп-культура и знаки времени), 2005.; monografija
* ''Društvene znanosti za građane Nove Rusije'' (rus. Обществоведение для граждан Новой России), 2007.; monografija
* ''Postmoderna geopolitika'' (rus. Геополитика Постмодерна), 2007.; monografija
{{col-2}}
* ''Znakovi velike bure: hiperbolejska teorija'' (rus. Знаки великого норда: Гиперборейская теория), 2008., ponovno izdanje ''Hiperbolejske teorije''
* ''Postfilozofija'' (rus. Постфилософия), 2009.; monografija
* ''Radikalni subjekt'' (rus. Радикальный субъект и его дубль), 2009.; monografija
* ''Četvrta politička teorija'' (rus. Четвёртая политическая теория), 2009.; monografija
* ''Strukturalna sociologija'' (rus. Структурная социология), 2010.; udžbenik
* ''Logos i Mit: dubinske religiozne studije (rus. Логос и мифос: Глубинное регионоведение), 2010.; udžbenik
* ''Kriza: kraj ekonomske teorije'' (rus. Кризис: конец экономической теории), 2010.; monografija
* ''Martin Heidegger: filozofija drugog početka'' (rus. Мартин Хайдеггер: философия другого Начала), 2010.; monografija
* ''Sociologija ruskog društva: Rusija između Kaosa i Logosa'' (rus. Социология русского общества: Россия между Хаосом и Логосом), 2010.; udžbenik
* ''Sociologija mašte'' (rus. Социология Воображения), 2010.; udžbenik
* ''Martin Heidegger: mogućnost ruske filozofije'' (rus. Мартин Хайдеггер: возможность русской философии), 2011.; monografija
* ''Arheomoderna'' (rus. Археомодерн), 2011.; monografija
* ''Geopolitika'' (rus. Геополитика), 2011.; udžbenik
* ''Etnosociologija'' (rus. Этносоциология), 2011.; udžbenik
* ''Sociologija geopolitičkih procesa'' (rus. Социология геополитических процессов), 2011.; udžbenik
* ''Geopolitika Rusije'' (rus. Геополитика России), 2012.; udžbenik
* ''Teorija multipolarnog svijeta'' (rus. Теория многополярного мира), 2012.; monografija
* ''U potrazi za tamnim Logosom'' (rus. В поисках тёмного Логоса), 2013.; monografija
* ''Međunarodni odnosi: paradigme, teorija, sociologija'' (rus. Международные отношения. Парадигмы, теория, социология), 2013.; udžbenik
{{col-end}}

==Izvori==
;Citati
{{izvori}}
;Literatura
* {{cite book |last=Horvat |first=Alen |chapter=O autoru ove knjige |title=Konspirologija |publisher=Eneagram |year=2013 |isbn=9789537864064}}

{{GLAVNIRASPORED:Dugin, Aleksandar}}
[[Kategorija:Ruski filozofi]]
[[Kategorija:Ruski političari]]
[[Kategorija:Fašisti i nacisti nakon Drugog svjetskog rata]]
[[Kategorija:Sociolozi]]
[[Kategorija:Geopolitičari]]
[[Kategorija:Ruski nacionalisti]]</text>
      <sha1>6jh822040zz4wh491ulk0t2l2yvf3la</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kuglački klub Zaprešić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>503593</id>
    <revision>
      <id>7447968</id>
      <parentid>7443045</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:06:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DanKugl2024</username>
        <id>316897</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Rani uspjesi */</comment>
      <origin>7447968</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10287" sha1="jsk6u4yx9h7gvr7yqc9d91zknqghslr" xml:space="preserve">{{stil}}
{{nedostaju izvori}}
{{Infookvir športski klub
| ime kluba          = Kuglački klub Zaprešić
| slika              = 
| šport              = [[Kuglanje]]
| puno ime           = Kuglački klub &quot;Zaprešić&quot; 
| godina osnivanja   = 1979.   
| sjedište           = Zelengaj 2, 10 290 [[Zaprešić]] 
| predsjednik        = Danijel Funda
| trener             = Lovro Benčević
| liga               = HEP Prva Hrvatska kuglačka liga
| webstranica        = www.kkzapresic.hr
}}

[[Datoteka:KKZ1a.jpg|mini|lijevo|Kuglački klub Zaprešić, Svjetski kup 2023, Apatin.]]
'''Kuglački klub Zaprešić''' je hrvatski [[kuglanje|kuglački]] klub sa sjedištem iz [[Zaprešić]]a. Klub se natječe u HEP Prvoj hrvatkosj kuglačkoj ligi. Klub je tijekom djelovanja osvojio više naslova prvaka Hrvatke i nacionalnih kupova, a ostvario je i zapažene rezultate u međunarodnim natjecanjima, uključujući osvajanja NBC kupa,&lt;ref&gt;https://www.wnba-nbc.com/nbc-cup-team&lt;/ref&gt; Lige prvaka&lt;ref&gt;https://www.wnba-nbc.com/champions-league&lt;/ref&gt; i Svjetskog kupa.&lt;ref&gt;https://www.wnba-nbc.com/world-cup-team&lt;/ref&gt;

== O klubu ==

===Osnivanje i povijest===

Kuglački klub Zaprešić osnovan je 25. studenoga 1979. godine na inicijativu Josipa Balje, Željka Mlinarića, Lucijana Orlića, Marijana Oršića i Bože Tkalčića. Osnovan s ciljem razvoja i popularizacije kuglačkog sporta na području Zaprešića i okolice, klub je od samih početaka okupljao velik broj zaljubljenika u sport te imao značajnu podršku lokalne zajednice.

Važnu prekretnicu u razvoju kluba predstavlja dolazak [[Nikola Funda|Nikole Funde]], koji se klubu pridružuje kao igrač i sponzor, a kasnije preuzima i dužnost predsjednika. Tijekom njegovog dugogodišnjeg vodstva, koje traje do 2020. godine kada postaje počasni predsjednik, klub ostvaruje povijesne rezultate – osvaja nacionalne naslove i sve najvažnije međunarodne trofeje. Posebno se ističe njegova uloga u realizaciji projekta izgradnje nove kuglane u Zaprešiću, koji je ostvaren uz podršku i financiranje Grada Zaprešića.

Klub je također među prvima u kuglačkom sportu uveo televizijske prijenose najvažnijih utakmica. Tijekom organizacije Svjetskog kupa i Lige prvaka ostvarena je suradnja sa Sportskom televizijom, koja je uživo prenosila polufinalne i finalne susrete, što je predstavljalo pionirski iskorak u medijskoj promociji kuglanja. Ova praksa nastavljena je i kroz prijenose derbija nacionalne lige, čime je dodatno povećana vidljivost sporta.[https://www.kkzapresic.hr/hr/o-nama/povijest/840/][[Datoteka:Nikola Funda.jpg|mini|Nikola Funda i Damir Fučkar]]

===Rani uspjesi===

Kuglački klub Zaprešić kontinuirano je napredovao kroz natjecateljske razine te je već 1988. godine nastupao u 5. Regionalnoj ligi. Sustavnim radom i organizacijskim jačanjem klub se postupno uspinjao, da bi 1996. godine, nakon odlučujuće kvalifikacijske utakmice protiv osječkog Kandita u Koprivnici, izborio plasman u najviši rang natjecanja – Prvu hrvatsku kuglačku ligu.

===Međunarodni uspjesi===

Prvi značajan međunarodni iskorak ostvaren je 2010. godine, kada klub osvaja drugo mjesto u [[1. Hrvatska kuglačka liga|1. Hrvatskoj kuglačkoj ligi]]&lt;ref&gt;https://www.kuglanje.hr/kuglacke-lige/327&lt;/ref&gt; i 2. mjesto u Hrvatskom kupu,&lt;ref&gt;https://www.kuglanje.hr/kup-rh&lt;/ref&gt; čime stječe pravo nastupa na europskoj sceni. Na Europa pokalu u [[Split|Splitu]] su osvojili 3. mjesto i prvu europsku medalju u povijesti kluba. Godine 2018. klub je osvojio Svjetski kup koji su organizirali u Zaprešiću, a nova šesterostazna kuglana službeno je otvorena. Klub je sve te rezultate postigao pod vodstvom trenera Darka Oršića, koji je u isto vrijeme vodio i školu kuglanja. Među uspješnijim članovima bio je Leo Herceg, koji je osvojio 3 zlatne medalje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zaprešić|first=Kuglački klub|title=Kuglački klub Zaprešić Leo Herceg osvojio još dvije zlatne medalje na SP|url=https://www.kkzapresic.hr/en/vijesti/leo_herceg_osvojio_jos_dvije_zlatne_medalje_na_sp/783/|access-date=2024-07-04|website=www.kkzapresic.hr|language=en}}&lt;/ref&gt; Klub je nastavio nizati uspjehe na domaćoj i međunarodnoj sceni, uključujući osvajanje Europskog kupa 2021.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zaprešić|first=Kuglački klub|title=Kuglački klub Zaprešić Naslov prvaka Europe opet je u Zaprešiću|url=https://www.kkzapresic.hr/hr/vijesti/naslov-prvaka-europe-opet-je-u-zapresicu/1038/|access-date=2024-07-04|website=www.kkzapresic.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; i 2022. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zaprešić|first=Kuglački klub|title=Kuglački klub Zaprešić Europa pokal - 7:1 za finale|url=https://www.kkzapresic.hr/hr/vijesti/europa-pokal-71-za-finale/1074/|access-date=2024-07-04|website=www.kkzapresic.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; kao i finalima Svjetskog kupa&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zaprešić|first=Kuglački klub|title=Kuglački klub Zaprešić KK ZAPREŠIĆ - KK NEUMARKT 2:6|url=https://www.kkzapresic.hr/en/vijesti/kk-zapresic-kk-neumarkt-26/1119/|access-date=2024-07-04|website=www.kkzapresic.hr|language=en}}&lt;/ref&gt; i Lige prvaka 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zaprešić|first=Kuglački klub|title=Kuglački klub Zaprešić KK Zaprešić - SKV Roth Weiss Zerbst 3:5|url=https://www.kkzapresic.hr/en/vijesti/kk-zapresic-skv-roth-weiss-zerbst-35/1153/|access-date=2024-07-04|website=www.kkzapresic.hr|language=en}}&lt;/ref&gt; Godine 2026. klub je osvojio Ligu prvaka; završnica je odigrana u Brčkom, gdje je u [https://www.kkzapresic.hr/hr/vijesti/osvojena-liga-prvaka/1264/ finalu svladana njemačka momčad SKK Raindorf.] 

===Naslovi prvaka===

Prvi naslov prvaka Hrvatske klub osvaja 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zaprešić|first=Kuglački klub|title=Kuglački klub Zaprešić P R V A C I !!!|url=https://www.kkzapresic.hr/en/vijesti/p_r_v_a_c_i/659/|access-date=2024-07-04|website=www.kkzapresic.hr|language=en}}&lt;/ref&gt; čime započinje razdoblje dominacije u domaćem prvenstvu. Već sljedeće sezone naslov je obranjen uz maksimalan učinak od 22 pobjede u 22 susreta. Do danas je KK Zaprešić osvojio ukupno 11 naslova prvaka Hrvatske, čime drži rekord kao najtrofejniji klub u povijesti Hrvatske kuglačke lige. Klub je aktualni prvak Hrvatske u [https://www.kkzapresic.hr/hr/vijesti/osvojen-xi-naslov-prvaka-rh/1262/ sezoni 2025./2026].

===Organizacija kluba===

Od 2020. godine predsjednik kluba je Danijel Funda. Seniorsku momčad vodi trener Lovro Benčević, dok je za razvoj mlađih kategorija zadužen Miroslav Noršić. Dužnost tajnika obnaša Darko Oršić, a blagajnika Tomica Tkalčević. Kapetan momčadi Matija Mance ujedno je i član predsjedništva kao predstavnik igrača, dok je Dalibor Milenkovski također član upravljačkog tijela kluba.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Zaprešić|first=Kuglački klub|title=Kuglački klub Zaprešić Predsjedništvo|url=https://www.kkzapresic.hr/hr/people/predsjednistvo/2/|access-date=2024-07-04|website=www.kkzapresic.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;

=== Struktura kluba ===
[[Datoteka:KKZ3 Liga prvaka 2026 Brcko.jpg|mini|Članovi KK Zaprešić u Brčkom]]
Kuglački klub Zaprešić djeluje kroz više natjecateljskih sastava. Prva momčad (KK Zaprešić I) predstavlja seniorsku ekipu koja nastupa u najvišem rangu natjecanja. Druga momčad (KK Zaprešić II) okuplja mlađe igrače te služi kao razvojna ekipa koja sudjeluje u ligaškim natjecanjima. Treća momčad (KK Zaprešić III) sastavljena je od rekreativnih igrača i članova kluba.[https://www.kkzapresic.hr/hr/vijesti/kk-zapresic-ii-i-zapresic-iii-uspjesni-u-svojim-ligama/1228/]
=== Rad sa mladima ===
Kuglački klub Zaprešić provodi organizirani rad s mlađim uzrastima kroz školu kuglanja i natjecateljske kategorije. Mlađe selekcije sudjeluju u domaćim natjecanjima u više dobnih skupina.

Uz seniorske sastave, klub organizira i rad s mlađim uzrastima kroz više dobnih kategorija (U11, U13, U15, U18 i U23), koje sudjeluju u odgovarajućim [https://www.kkzapresic.hr/hr/vijesti/ekipa-u-15-obranila-naslov-prvaka-rh/1247/ natjecanjima.]

== Kuglana ==
[[Datoteka:Kuglana Zaprešić.jpg|mini|Kuglana Zaprešić – najmodernija kuglana u Hrvatskoj]]
Kuglana u Zaprešiću ubraja se među najmodernije kuglačke objekte u Hrvatskoj, a u trenutku izgradnje smatrala se i jednom od najnaprednijih u Europi. Projektirao ju je arhitekt Marko Cvjetko, a izgradnja je započela 2017. godine te je dovršena 2018. godine.

Objekt je projektiran i izveden prema najvišim međunarodnim standardima uz primjenu suvremenih tehnoloških rješenja koja omogućuju vrhunske uvjete za natjecanja i trening. Kuglana raspolaže modernim sustavima za vođenje rezultata, kvalitetnom rasvjetom prilagođenom sportskim standardima te infrastrukturom pogodnom za organizaciju svih velikih međunarodnih natjecanja.

== Uspjesi ==
* [[Prva hrvatska kuglačka liga]]:
** prvaci: 2013., 2014., 2015., 2016., 2018., 2019., 2020., 2023., 2024., 2025., 2026
** doprvaci: 2010., 2011., 2017., 2021., 2022. 

* [[Kup Hrvatske u kuglanju za muškarce|Kup Hrvatske]] 
** pobjednici: 2013., 2015., 2016., 2018., 2023., 2024., 2025.
** finalisti: 2010., 2014., 2019. 

* [[WNBA-NBC Liga prvaka|Liga prvaka]]
** pobjednik: 2019., 2026.
** finalisti: 2023.

* [[WNBA-NBC Svjetski kup|Svjetski kup]]
** prvaci: 2018.
** finalisti: 2024.
** treći: 2013.

* [[WNBA-NBC Europski kup|Europski kup]]
** pobjednici: 2017.
** finalisti: 2011.

* [[NBC kup]]:
** pobjednici: 2012.
** treći: 2010.

== Izvori ==
{{Izvori}}
== Vanjske poveznice ==
* [http://www.zg-kuglanje.hr/arhiva-rezultata zg-kuglanje.hr, arhiva rezultata] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140110102402/http://www.zg-kuglanje.hr/arhiva-rezultata |date=10. siječnja 2014. }}
*[http://www.kkzapresic.hr/povijest Povijest KK Zaprešića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160311060847/http://www.kkzapresic.hr/povijest |date=11. ožujka 2016. }}
* ''Hrvatski športski almanah'', serijska publikacija, ARS Media, Zagreb / Velika Gorica, gl. urednik Kruno Sabolić
* www.kkzapresic.hr

*[http://www.kkzapresic.hr/?category=3&amp;type=1&amp;section=3 Kuglački klub Zaprešić]

[[Kategorija:Šport u Zaprešiću|Zaprešić]]
[[Kategorija:Kuglački klubovi u Zagrebačkoj županiji|Zaprešić]]
{{Nacrt-kat}}</text>
      <sha1>jsk6u4yx9h7gvr7yqc9d91zknqghslr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Max Stirner</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505140</id>
    <revision>
      <id>7447464</id>
      <parentid>6361185</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:26:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447464</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13679" sha1="kjm6s0j4d6ws5obk3r9apyh9o67eprw" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 19. stoljeća]]
| slika           = max stirner.jpg
| opis_slike      = Engelsov portret Maxa Stirnera
| ime             = Max Stirner
| rođenje         = [[25. rujna]] [[1806.]]
| mjesto_rođenja  = [[Bayreuth]], [[Njemačka]]
| smrt            = [[26. lipnja]] [[1856.]]
| mjesto_smrti    = [[Berlin]], [[Njemačka]]
| škola_tradicija = politički [[individualizam]], [[anarhizam]]
| glavni_interesi = [[etika]], [[politika]], [[ontologija]], [[ekonomija]], [[aksiologija]]
| poznate_ideje   = egoistički anarhizam
| utjecaji        = [[Hegel]],&lt;ref name=&quot;The Encyclopedia of Philosophy&quot;&gt;The Encyclopedia of Philosophy, svezak 8, The Macmillan Company and The Free Press, New York 1967.&lt;/ref&gt; [[Ludwig Feuerbach]], [[Bruno Bauer]], [[Adam Smith]], [[Jean-Baptiste Say]]
| utjecao_na      = [[Enrico Arrigoni|Frank Brand]], [[Steven T. Byington]], [[Friedrich Engels]], [[Karl Marx]], [[Saul Newman]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Benjamin R. Tucker]], [[John Henry Mackay]], [[Ernst Jünger]], [[Rudolf Steiner]], [[Emile Armand]], [[Albert Camus]], [[Carl Schmitt]], [[Renzo Novatore]], [[Adolf Brand]], [[Emma Goldman]], [[Bob Black]], [[Miguel Gimenez Igualada]], [[Wolfi Landstreicher]], [[Herbert Read]], [[Robert Anton Wilson]]
}}
'''Johan Kaspar Schmidt''' ([[25. listopada]], [[1806.]] – [[26. lipnja]] [[1856.]]), poznatiji kao '''Max Stirner''' bio je njemački filozof.

Smatra se jednim od preteča [[anarhizam|anarhizma]] i [[egzistencijalizam|egzistencijalizma]], a posebno [[individualistički anarhizam|individualističkog anarhizma]].&lt;ref name=&quot;SEP-Stirner&quot;&gt;[http://plato.stanford.edu/entries/max-stirner Max Stirmer na Stafordskoj Enciklopediji filozofije], pristupljeno 9. veljače 2014.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Goodway, David 2006, p. 99.&quot;&gt;Goodway, David. Anarchist Seeds Beneath the Snow. Liverpool University Press, 2006., str. 99.&lt;/ref&gt;  Stirner je ekplicitno odbijao priklanjanje bilo kakvoj apsolutnoj poziciji u filozofiji, pa je govorio da ako se mora identificirati s nekim “-izmom &quot;, neka to bude onda [[sebičnost|egoizam]], antiteza svim ideologijama i društvenim uzrocima.

Najznačajnije Stirnerovo djelo je ''[[Ego i njegovo vlasništvo]]'' ([[njemački|njem.]]: ''Der Einzige und sein Eigentum''), koje je prvo objavljeno u [[Leipzig]]u [[1844.]] a od tada se pojavilo u velikom broju izdanja i prijevoda.

== Život ==
[[Datoteka:MaxStirner'sbirthplace.jpg|mini|230px|Stirnerovo mjesto rođenja u Bayeruthu]]
Maks Stirner je rođen [[25. listopada]] [[1806.]] u [[Bayreuth]]u, u siromašnoj obitelji. Njegovi šestogodišnji studiji filozofije u [[Berlin]]u su u više navrata prekidani jer se morao brinuti za svoju psihički rastrojenu majku.&lt;ref name=&quot;seinleben&quot;&gt;[http://www.nonserviam.com/stirner/bio/sein_leben/ John Henry Mackay: Max Stirner – Sein Leben und sein Werk] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161109232842/http://www.nonserviam.com/stirner/bio/sein_leben/ |date=9. studenoga 2016. }}, str. 28., pristupljeno 9. veljače 2006.&lt;/ref&gt; Godine [[1835.]] uspijeva položiti sve ispite i pronaći svoje prvo, neplaćeno mjesto učitelja. Dvije godine depresivne neimaštine kulminirale su brakom s kćerkom njegove gazdarice, koja je umrla već sljedeće godine pri porođaju. Sreća mu se nasmiješila [[1839.]] kada je dobio petogodišnji ugovor i mjesto na institutu &quot;Madam Grupius&quot; za podučavanje i odgoj djevojaka. Njegova novootkrivena financijska stabilnost bila je čista suprotnost rastućim političkim i intelektualnim nemirima diljem svijeta.&lt;ref name=&quot;The Encyclopedia of Philosophy&quot;/&gt;

Stirner se [[1840.]] godine pridružio zloglasnom klubu ljevičara poznatom kao ''Doktorklub'': bučnim radikalnim studentima i boemima, među kojima su bili i mladi [[Karl Marx]] i [[Friedrich Engels]], a okupljali su se u zadimljenoj, pijanoj atmosferi “''Hippel's Caféa''&quot;.&lt;ref&gt;Gide, Charles &amp; Rist, Charles. A History of Economic Doctrines from the Time of the Physiocrats to the Present Day. Harrap 1956., str. 612.&lt;/ref&gt; Komunist Arnold Ruge je bio toliko šokiran onim što je tamo čuo i vidio da je izjurio van vičući: ''„Socijalna transformacija nije nikada započeta od strane pijane rulje!“''

Među brojnim ženama koje su dolazile u “''Hippel's Café''“ bila je i bogata dvadesetpetogodišnja Mari Danhart, zapažena igračica bilijara, pušačica cigara i pivopija koja je insistirala na tome da i ona zajedno s njima posjećuje lokalne bordele. Nakon takvih večeri, Stirner bi se vraćao kući, i do duboko u noć radio na svojim misterioznim rukopisima. Godine [[1843.]], u kaotičnoj ceremoniji u njegovom stanu, vjenčali su se Max i Mari. Nitko se nije sjetio ponijeti vjenčani prsten.

Sa stalnim zaposlenjem i bogatom ženom, Stirner je bio u mogućnosti da završi svoje remek djelo. “Ego i njegovo vlasništvo“,&lt;ref name=&quot;SEP-Stirner&quot;/&gt; “najrevolucionarnija knjiga ikad napisana“, eksplodirala je kao oluja nad radikalnim [[Berlin]]om. Izbacio je niz beskompromisnih izazova svakoj religioznoj, političkoj ili filozofskoj ortodoksnosti, bilo da se radilo o “desnici&quot;, “ljevici&quot;, “konzervativcima&quot;, “liberalima&quot;. Ta je knjiga trenutno došla u središte pažnje izazivajući pogrde i bijes te katapultirajući Stirnera iz skromne anonimnosti u slavnu zloglasnost.

== Filozofija ==
Razvoj njegove filozofije se može rekonstruirati kroz niz članaka koji su se pojavili kratko prije njegovog središnjeg djela (''Ego i njegovo vlasništvo'').

U ''Egu i njegovom vlasništvu'' Stirner daje provokativnu antiautoritarnu i individualističku kritiku tadašnjeg [[pruska|pruskog]] društva i modernizma i modernog zapadnog društva kao takvog i nudi put ka ljudskom postojanju, što graniči s jezikom i stvarnošću.

Stirnerova kritika se posebno odnosi na njegove suvremenike (djelomično na njegove kolege, [[mladohegelijanci|mladohegelijance]], a posebno na [[Ludwig Feuerbach|Ludwiga Feuerbacha]]), napadajući [[ideologija|ideologije]], eksplicitno uključujući [[nacionalizam]], [[statizam]], [[liberalizam]], [[socijalizam]], [[komunizam]] i [[humanizam]].

Ukratko, knjiga govori da sve [[religija|religije]] i [[ideologija|ideologije]] počivaju na ispraznim [[koncept]]ima, koji se, kada ih pojedinac shvati samostalno se zanimajući za njih, prikazuju razbijeni u svoj svojoj ispraznosti. Isto se odnosi i na društvene institucije koje su utemeljene na tim konceptima: bila to [[država]], [[zakon|pravni sustav]], [[crkva]], sustav [[obrazovanje|obrazovanja]] ili druge ustanove koje polažu pravo na autoritet nad pojedincem.

Samo kada se stavovi vlasti i ustanova utemeljenih na takvim konceptima prikažu pogrešnim, moguća je samostalna [[akcija (filozofija)|akcija]], [[moć]] i [[identitet]]. Individualna samorealizacija leži u želji svakog pojedinca da ispuni svoj [[sebičnost|egoizam]], bilo to instinktivno, bez znanja, bezvoljno ili sustavno, s punom sviješću pojedinca. Jedina razlika između nesvjesnog i svjesnog egoista je što će prvi biti &quot;zaokupljen&quot; ispraznom idejom u nadi da će ga ta ideja načiniti sretnim, dok će drugi, biti sposoban da slobodno izabere puteve svog egoizma i da uživa dok to čini. Samo kada shvati da su [[zakon]], [[pravo]], [[moral]], [[religija]] itd. ništa drugo nego umjetno stvoreni koncepti a ne sveti autoriteti, pojedinac će moći biti slobodan.

Prva i najznačajnija posljedica Stirnerovog egoizma je radikalni politički [[anarhizam]]. “Ništa mi nije važnije od mene samog“, to je Stirnerova osnovna istina. Sve što prelazi granice pojedinca mora se gledati kao lažna i tiranizirajuća apstrakcija. Slobodni individualac ili &quot;egoista&quot;, mora okrenuti leđa takvim idejama kao što su država, društvo, religija, nacija, moral, dužnost i obveze.&lt;ref&gt;Heider, Ulrike. ''Anarchism: Left, Right and Green'', San Francisco: City Lights Books, 1994., str.  95.–96.&lt;/ref&gt; Sve one zahtijevaju neprestano žrtvovanje postojanja pojedinca i svih ostalih pojedinaca. Stirnerov individualistički anarhizam, koji zahtijeva kraj postojanja svih autoriteta, te ne postavlja na njihovo mjesto ništa osim jedinstvene realnosti svakog pojedinca, imao je izuzetan utjecaj na kasniji razvoj anarhizma. Bio je posebno privlačan umjetnicima, koji posjeduju veliku dozu neovisnosti u svojim kreativnim aktivnostima.

Ali, dubina i složenost Stirnerove filozofije izlazi van domene društva i politike, na mjesto koje se jezikom ne može opisati. Stirenorvo radikalno rušenje hegelijanskog 'duha' i koncepata vodi ga u bezimeno izbjeglištvo, bez značenja i bez postojanja; 'kreativno ništa' iz čega smo rođeni. To 'ništa' po hegelijanskoj definiciji stvara potrebu za individualno značenje, postojanje i moć.

[[Moć]] je od središnje važnosti za Stirnera. U Stirnerovom smislu moć se također odnosi i na dobivanje '[[pravo vlasništva|vlasništva]]', koje se odnosi od osmijeha djeteta koje se dobiva majčinom ljubavlju, preko emotivnih i materijalnih zadovoljstava i značenja uzimanja onog što se zaslužuje, do masovne prodaje opisa značenja, vrijednosti i postojanja u jeziku i životu. Moć je u ovom smislu sinonim za dinamiku konačne autonomije, sposobnost promjene, sposobnost postojanja, sposobnost samog života.

== Citati ==
{{citat|Što sve ne bi trebalo biti moja briga ! Prije svega, Opće Dobro, zatim Bog, dobrobit čovječanstva, istina, slobode, čovječnost, pravda; dalje, dobrobit ljudi, prinčeva, moje domovine; na kraju, čak i dobrobit Uma i tisuće drugih djela i dobrobiti. Jedino moja dobrobit ne bi nikada trebala biti moja briga! Neka se srami egoista koji misli samo na sebe!}}

{{citat|Na stranu sa svim brigama koje se ustvari mene ni ne tiču. Mislite li da bi barem “Opće Dobro“ trebalo biti moja briga? Što je dobro? Što je loše? Ni jedno mi ne znači ništa. Nadnaravno je briga Boga; čovjek živi među ljudima. Moja briga nisu ni nadnaravno ni ljudsko, ni istina, dobro, pravednost, sloboda, itd.., Nego je moja briga jedinstvena kao što sam jedinstven i ja. Ništa mi nije važnije od mene samog!}}

== Utjecaj ==
Stirnerovo djelo nije ostalo neprimijećeno kod njegovih kolega, mladohegelijanaca. Njegov napad na ideologiju, djelomično na Feuerbachov humanizam, prisilio je na reakciju ne samo Feuerbacha (koji je sa Stirnerom vodio raspravu u njemačkoj periodici), već i [[Karl Marx|Karla Marxa]].&lt;ref name=&quot;SEP-Stirner&quot;/&gt; Marx je na nekoliko stotina stranica u svojoj knjizi (u izvornoj, neskraćenoj inačici) ''[[Njemačka ideologija]]'' (zajedno s [[Friedrich Engels|Friedrichom Engelsom]], pisana od [[1845.]] do [[1846.]]) polemički kritizirao Stirnerovo djelo ''[[Ego i njegovo vlasništvo]]'', što predstavlja mjesto koje permanentno zanima marksističke čitatelje.&lt;ref&gt;[http://www.zeno.org/Philosophie/M/Marx,+Karl/Die+deutsche+Ideologie/I.+Band%3A+%5BKritik+der+neuesten+deutschen+Philosophie+in+ihren+Repr%C3%A4sentanten+Feuerbach,+B.+Bauer+und+Stirner%5D/III.+Sankt+Max &quot;Chapter ''Sankt Max'' in ''Die deutsche Ideologie'']&lt;/ref&gt; [[komunizam|Komunisti]] smatraju da kritika Stirnera predstavlja preokret u Marksovom intelektualnom razvoju od “[[idealizam|idealizma]]“ do “[[materijalizam|materijalizma]]&quot;.

Posljednjih sto pedeset godina, ''Ego i njegovo vlasništvo'' stvorilo je jaki popularni, politički i akademski interes.

Danas Stirner ostaje u središtu neodređene, ali visoko nabijene rasprave diljem Europe; sekundarna literatura se pojavljuje na njemačkom, talijanskom, francuskom i španjolskom. Engleski izvori su mnogobrojni i pokušavaju osvijetliti bilo [[anarhizam|anarhističke]] bilo [[egzistencijalizam|egzistencijalističke]] interpretacije.

Autori, [[ideologija|ideolozi]] i [[filozofija|filozofi]] koji su citirali ili na drugi način ukazali na Maksa Stirnera su:
* [[Benjamin Tucker]]
* [[Dora Marzden]]
* [[Robert Anton Wilson]]
* [[Max Ernst]]
* Neki pisci [[situacionizam|situacionističkog]] pokreta.
* Nije potpuno sigurno da li je [[Soren Kierkegaard]] čitao Stirnera ili nije, ali se to čini vrlo vjerojatnim.
* Bilo je ustanovljeno da je [[Friedrich Nietzsche]] čitao Stirnera, čak su znakovi Stirnerovog utjecaja bili takvi da su prethodno uzimani bez povijesnih dokaza.
* Talijanski diktator [[Benito Mussolini]] je čitao Stirnera i bio inspiriran njime. Napravio je nekoliko osvrta na njega i njegove članke u novinama. Njegovi kasniji pogledi se protive Stirnerovim idejama.
* Kao što je i bilo naznačeno, Stirner je utjecao na [[Karl Marx|Marxa]] i [[mladohegelijanci|mladohegelijance]].

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [Http://plato.stanford.edu/entries/max-stirner/ Max Stirner u Standfordovoj Enciklopediji filozofije], pristupljeno 9. veljače 2014.
* [http://www.nonserviam.com/stirner/ Nibergova stranica o Maxu Stirneru] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040820081705/http://www.nonserviam.com/stirner/ |date=20. kolovoza 2004. }}, pristupljeno 9. veljače 2014.
* [http://www.lsr-projekt.de/msee.html Cjelovit izvorni tekst na njemačkom “Der Einzige und sein Eigentum“], pristupljeno 9. veljače 2014.
* {{engl}}[http://www.blancmange.net/tmh/teaho/theego0.html Cjelokupno izdanje dijela “The Ego and his Own“] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151103210304/http://www.blancmange.net/tmh/teaho/theego0.html |date=3. studenoga 2015. }}, prijevod Stevena T. Bajingtona. Pristupljeno 9. veljače 2014.
* [http://www.nonserviam.com/ Non Serviam], periodika na Internetu posvećena Maxu Stirneru. Pristupljeno 9. veljače 2014.

[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Anarhisti]]</text>
      <sha1>kjm6s0j4d6ws5obk3r9apyh9o67eprw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Japana</title>
    <ns>14</ns>
    <id>505280</id>
    <revision>
      <id>7447955</id>
      <parentid>4612078</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Japana|Gospodarstvo Japana]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Japanu|Uslužne djelatnosti u Japanu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447955</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120" sha1="o03i006uz31niyakui4udjhoywwgz3y" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Japan}}

[[Kategorija:Promet po državama|Japan]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Japanu]]</text>
      <sha1>o03i006uz31niyakui4udjhoywwgz3y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hakim Bey</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505370</id>
    <revision>
      <id>7447616</id>
      <parentid>7387882</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447616</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6374" sha1="hgl9e9lsinzzjcoy13h8ap1gi6mznff" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| ime             = Hakim Bey
| rođenje         = [[20. listopada]] [[1945.]]
| mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Baltimore|Maryland}}
| smrt            = [[22. svibnja]] [[2022.]]

| mjesto_smrti    ={{SAD grad|Saugerties|New York}}
| škola_tradicija = [[anarhizam]], [[Individualistički anarhizam]]&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Bey |first=Hakim |url=http://www.theanarchistlibrary.org/HTML/Hakim_Bey__An_esoteric_interpretation_of_the_I.W.W._preamble.html |title=An esoteric interpretation of the I.W.W. preamble |journal=The International Review |year=1991 |pages=str. 2.–3.}}&lt;/ref&gt;
| glavni_interesi = odbijanje rada, [[post-industrijsko društvo]], [[misticizam]], [[utopizam]]
| poznate_ideje   = privremena autonomna zona
| utjecaji        = [[Charles Fourier]], [[Robert Anton Wilson]], [[Timothy Leary]]
| utjecao_na      = [[Michael Muhammad Knight]]
}}

'''Peter Lamborn Wilson''', poznatiji po svom pseudonimu '''Hakim Bay''' ({{SAD grad|Baltimore|Maryland}}, [[20. listopada]] [[1945.]] — {{SAD grad|Saugerties|New York}}, [[22. svibnja]] [[2022.]])&lt;ref&gt;{{pt}} https://ionline.sapo.pt/artigo/772297/morreu-peter-lamborn-wilson-o-ltimo-pirata {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220531150651/https://ionline.sapo.pt/artigo/772297/morreu-peter-lamborn-wilson-o-ltimo-pirata |date=31. svibnja 2022. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{it}} https://www.repubblica.it/cultura/2022/05/24/news/hakim_bey_una_delle_figure_di_spicco_della_cultura_cyberpunk_e_morto-351063565/&lt;/ref&gt; politički je publicist, [[pisac]] i [[pjesnik]], najpoznatiji po svom konceptu &quot;''privremenih autonomnih zona''&quot; ([[engleski|eng.]] ''Temporary Autonomous Zones'', skraćeno TAZ) utemeljenima na piratskim [[utopija]]ma, koji je snažno utjecao na suvremeni [[Squattersko naselje|skvoterski pokret]] i pokret ilegalnih [[rave party]]ja početkom [[1990-ih]] godina. Urednik je izdavačke kuće Autonomedia iz [[New York]]a.

Pisanje Hakima Beya ne spada u neku određenu teorijsku školu niti akademsku disciplinu, a on ga sam naziva &quot;poetskim terorizmom&quot;. Hakima Beya često nazivaju &quot;postmodernim anarhistom&quot;, uglavnom zbog njegovog nesustavnog načina pisanja, a on o sebi ponekad govori kao o &quot;postsituacionističkom anarhistu&quot;. Po njegovom mišljenju, [[anarhizam|anarhist]] je osoba posvećena maksimiziranju društvenih odnosa u kojima nema vlasti, a [[vlast]] je prema njemu: &quot;''strukturirani odnos među ljudima u kojem je moć nejednako raspodijeljena tako da je kreativni život jednog reduciran u korist drugog''&quot;. Vlast se, dakle, može javiti i u vrlo malim socijalnim jedinicama kao što je [[obitelj]], ili &quot;neformalnim&quot; kao što je slučajan susret susjeda na ulici, dok se ne mora javiti u puno većim skupinama poput pobunjene gomile ili ljudi zajedničkog hobija.

Bey se osvrće i na proces &quot;[[kartografija|kartografiranja]] Zemlje&quot; koji je završen krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]], kada su i posljednji komadić planeta zauzele nacionalne države i pita se:

{{citat|Jesmo li mi koji živimo u sadašnjosti osuđeni na to da nikad ne okusimo autonomiju, da nikad ne stanemo na komadić zemlje kojim vlada jedino sloboda? Jesmo li osuđeni jedino na nostalgiju za prošlošću i nostalgiju za budućnošću? Moramo li čekati da cijeli svijet bude oslobođen političke kontrole da bi itko od nas mogao reći da barem poznaje slobodu?.}}

On ipak nalazi da nije sve tako crno i da su slobodni odnosi, bez vlasti, itekako prisutni u svakodnevnom životu, a mogu biti i još prisutniji ako se [[čovjek]] bude svjesno trudio da ih razvija. Prema Bayu, svatko tko je ikad otišao s prijateljima na izlet u [[priroda|prirodu]], zna što je [[anarhija]].

== Prevedene knjige i tekstovi ==
* [http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.3/Hakim%20Bej/Hakim%20Bej%20PAZ.htm Privremene autonomne zone] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070310191429/http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.3/Hakim%20Bej/Hakim%20Bej%20PAZ.htm |date=10. ožujka 2007. }}, pristupljeno 12. veljače 2014.
* [http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.3/Hakim%20Bej/Hakim%20Bej.htm Teorija kaosa i jezgrena porodica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924015419/http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.3/Hakim%20Bej/Hakim%20Bej.htm |date=24. rujna 2015. }}, pristupljeno 12. veljače 2014.
* [http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.6/HakimBey/Bey.htm Prevladati turizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131012040849/http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.6/HakimBey/Bey.htm |date=12. listopada 2013. }}, pristupljeno 12. veljače 2014.
* [https://web.archive.org/web/20070927062416/http://kontra-punkt.info/modules.php?op=modload&amp;name=News&amp;file=article&amp;sid=1142 Urokljivo oko], pristupljeno 12. veljače 2014.
* [http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.3/Hakim%20Bej/Hakim%20Bej%20Imedijatizam.htm Imedijatizam] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150924015416/http://www.freedomfight.net/pages/casopis%20br.3/Hakim%20Bej/Hakim%20Bej%20Imedijatizam.htm |date=24. rujna 2015. }}, pristupljeno 12. veljače 2014.
* [https://web.archive.org/web/20070311055310/http://www.zamirnet.hr/stocitas/hakim%20bey%20milenij.htm Milenij], pristupljeno 12. veljače 2014.
* [https://web.archive.org/web/20070311055254/http://www.zamirnet.hr/stocitas/hakim-bey-povrede-granica.htm Povrede granica], pristupljeno 12. veljače 2014.
* [https://web.archive.org/web/20070311055219/http://www.zamirnet.hr/stocitas/hakim%20bey%20kritika%20slusatelja.htm Kritika slušatelja], pristupljeno 12. veljače 2014.
* [https://web.archive.org/web/20070311023207/http://www.zamirnet.hr/stocitas/hakim%20bey%20informacijski%20rat.htm Informacijski rat], pristupljeno 12. veljače 2014.

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Hakim Bey}}
* [http://www.hermetic.com/bey/ Knjige i tekstovi Hakima Beya], pristupljeno 12. veljače 2014. {{engl}}
* [https://web.archive.org/web/20070311055209/http://www.zamirnet.hr/stocitas/zerzan%20hakim%20bey.htm Hakim Bey, postmoderni &quot;anarhist&quot;], kritički osvrt Johna Zerzana, pristupljeno 12. veljače 2014.

{{GLAVNIRASPORED:Bey, Hakim}}
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Anarhisti]]
[[Kategorija:Američki književnici]]</text>
      <sha1>hgl9e9lsinzzjcoy13h8ap1gi6mznff</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Irana</title>
    <ns>14</ns>
    <id>505422</id>
    <revision>
      <id>7447950</id>
      <parentid>6091729</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:01:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Irana|Gospodarstvo Irana]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Iranu|Uslužne djelatnosti u Iranu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447950</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="t20whsxkfvq6z4xf33ak6y6u1m17bj2" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Iran}}

[[Kategorija:Promet po državama|Iran]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Iranu]]</text>
      <sha1>t20whsxkfvq6z4xf33ak6y6u1m17bj2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filozofija jezika</title>
    <ns>0</ns>
    <id>505764</id>
    <revision>
      <id>7448011</id>
      <parentid>6785952</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:44:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>tako ne piše u izvoru</comment>
      <origin>7448011</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1906" sha1="k4qngvuss5o74a4j8qkd3ynfglkcdk5" xml:space="preserve">'''Filozofija jezika''' je grana [[filozofija|filozofije]] koja proučava prirodu [[jezik]]a, njegovo podrijetlo i uporabu.

Unutar [[analitička filozofija|analitičke filozofije]] promatraju se četiri glavna problema: značenje, uporaba jezika, kognitivna lingvistika i veza između jezika i [[stvarnost]]i. [[Kontinentalna filozofija]] ne promatra međutim filozofiju jezika kao zasebnu granu već prije dijelom [[logika|logike]], [[povijest]]i ili [[politika|politike]].
Američki filozof [[Charles Sanders Peirce]] je poznat kao osnivač [[pragmatizam|pragmatizma]]. Njemu se pripisuje i razvoj znanosti o simbolima i znakovima, [[semiotika]], koja je također podkategorija njegovog pragmatizma.

Da je filozofija jezika važna za [[analitička filozofija|analitičku filozofiju]] se podrazumjeva jer se smatra da bi se filozofski problemi prvo trebali razjasniti analizom jezika. Filozofi poput [[Gottlob Frege|Fregea]], [[Bertrand Russell|Russella]] i [[Ludwig Wittgenstein|Wittgensteina]] posvetili su zato puno vremena logičkim temeljima za jednu takvu analizu.

[[Filozofija svakodnevnog jezika]] je dio filozofije jezika koja proučava svakodnevni jezik i koja nastoji proučiti prirodu samog jezika kao i želju da uz pomoć znanja o funkcijama svakodnevnog jezika dobiju odgovori i na neke druge filozofske probleme poput [[moral]]a i [[metafizika|metafizike]]. Važni predstavnici su J.L. Austin i H. Paul Grice.

Filozofija jezika unutar [[kontinentalna filozofija|kontinentalne filozofije]] vodi podrijetlo od [[Ferdinand de Saussure|Ferdinanda de Saussure]] čiji projekt prema nekima pokazuje veliku sličnost s [[Gottlob Frege|Fregeovim]]. Filozofi kontinentalne filozofije [[Edmund Husserl]], [[Martin Heidegger]] i [[Jacques Derrida]] vsmatraju se važnim u okvirima filozofije jezika.

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{filozofija}}

[[Kategorija:Jezikoslovlje]]
[[Kategorija:Filozofija]]</text>
      <sha1>k4qngvuss5o74a4j8qkd3ynfglkcdk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Internetski memi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>506187</id>
    <revision>
      <id>7447762</id>
      <parentid>4269982</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:20:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <origin>7447762</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110" sha1="ggsmdqz7vx1p88b7ar9askfw8q9ew91" xml:space="preserve">[[kategorija:internet]]
[[kategorija:popularna kultura]]
[[kategorija:humor]]
[[Kategorija:Kulturni trendovi]]</text>
      <sha1>ggsmdqz7vx1p88b7ar9askfw8q9ew91</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubljanski drveni kotač</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507425</id>
    <revision>
      <id>7447754</id>
      <parentid>7020740</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:06:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Povijest Slovenije|Povijest Slovenije]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Slovenija|Prapovijesna Slovenija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447754</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3501" sha1="i74cmx9mh0jgkklv8jlyzhwkxkotjdz" xml:space="preserve">[[Datoteka:Ljubljana (8629147956).jpg|200px|mini|desno|&lt;center&gt;Ljubljanski drveni kotač]]

'''Ljubljanski drveni kotač''' je najstariji [[Drvo (materijal)|drveni]] [[kotač]] s [[osovina|osovinom]] na svijetu. Otkriven je 2002. prilikom provedbe projekta uzorkovanja drveta na lokaciji Stare gmajne pri [[Vrhnika|Vrhniki]], koji je vodio dr. Anton Veluščak ([[Slovenska akademija znanosti i umjetnosti]]). U jednom od drenažnih jarkova nalazila su se, uz brojne nalaze, dva drvena [[čamac|čamca]] i ostaci drvenog kotača, koji je bio zbog prethodnog produbljivanja jarka vrlo oštećen. Na mjestu nalaza jarak je proširen te je otkrivena i osovina, zbog koje se smatra da je kotač pripadao kolicima na dva kotača. Kotač je sastavljen od dvije [[jasen]]ove ploče spojene [[hrast]]ovim [[klin]]ovima, a na sredini se nalazi [[pravokutnik|pravokutno]] otvorenje (što pokazuje da se kotač okretao zajedno s osovinom). [[Promjer]] kotača iznosi 72 [[metar|cm]], a debljina 5 cm, dok je osovina bila duljine 124 cm. Kotač je datiran pomoću stratigrafskih podataka, dendrokronoloških istraživanja i [[Datiranje ugljikom-14|ugljikom-14]] ([[laboratorij]] VERA u [[Beč]]u). Dobivena starost iznosi 5150 godina. Krajem 2008. kotač je odnesen u [[Konzervacija-restauracija|konzervatorsku]] radionicu Römisch-Germanisches Zentralmuseuma u [[Mainz]]u, gdje je provedena konzervacija melaminskom metodom. Po završetku konzervacije, 18. prosinca 2012., kotač je vraćen u Mestni muzej u [[Ljubljana|Ljubljani]].&lt;ref&gt;Gasser, Aleksander: &quot;World's Oldest Wheel Found in Slovenia&quot; [http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/culture/worlds_oldest_wheel_found_in_slovenia/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120714033224/http://www.ukom.gov.si/en/media_relations/background_information/culture/worlds_oldest_wheel_found_in_slovenia/|date=14. srpnja 2012.}}, March 2003, Government Communication Office of the Republic of Slovenia&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.koliscar.si/en/virtual-exhibition/] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20131003090821/http://www.koliscar.si/en/virtual-exhibition/|date=3. listopada 2013.}} &quot;Virtual exhibition: Wheel with an axle&quot;, City Museum of Ljubljana, 17 June 2013&lt;/ref&gt;

Ljubljanski drveni kotač je prkosio tisućljećima, jer je ležao u mokrom dnu Ljubljanskog barja, gdje su još 1875. otkrivene [[sojenica|sojenice]], koje su danas dio [[Svjetska baština|UNESCO-ove Svjetske baštine]], kao dio [[prapovijest|prapovijesnog]] naselja sojenica oko [[Alpe|Alpa]]. Arheolozi su na tom mjestu pronašli preko 1000 sojenica, koje su se nalazile u koritu rijeke Ig, blizu mjesta Ig. Sojenice su otprilike bile veličine 3.5 x 7 [[metar]]a, a međusobno su bile odvojene od 2 do 3 metra. Istraživanja su pokazala da su se sojenice popravljale svake godine, a gradnja novih sojenica je bila svakih 10 do 20 godina.&lt;ref&gt;[http://www.arheologija.hr/?p=4590] www.arheologija.hr, 2013.&lt;/ref&gt;

Slična kolica na dva drvena kotača s osovinom su pronađena u [[Švicarska|Švicarskoj]] i jugozapadnoj [[Njemačka|Njemačkoj]], a Ljubljanski drveni kotač je najveći i najstariji. Slična vrsta kolica su se skoro istovremeno pojavila i u [[Mezopotamija|Mezopotamiji]]. 

==Poveznice==
* [[Prapovijesne naseobine sojenica oko Alpa]] 

== Izvori ==
{{izvori}}
[[Kategorija:Arheologija u Sloveniji]]
[[Kategorija:Bakreno doba| ]]
[[Kategorija:Povijest fizike]]
[[Kategorija:Prapovijesna Slovenija]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti]]</text>
      <sha1>i74cmx9mh0jgkklv8jlyzhwkxkotjdz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Orrorin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>507958</id>
    <redirect title="Orrorin tugenensis" />
    <revision>
      <id>7447910</id>
      <parentid>4282078</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:59:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Hominina|Rodovi Hominina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447910</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="66" sha1="fno25cwmyna7wsnpobdtshpcr78mcun" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Orrorin tugenensis]]

[[Kategorija:Rodovi Hominina]]</text>
      <sha1>fno25cwmyna7wsnpobdtshpcr78mcun</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447913</id>
      <parentid>7447910</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:01:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Rodovi Hominina|Rodovi Hominina]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi australopitecina|Rodovi australopitecina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447913</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="74" sha1="b7d2viwrjaaknt78k4exgf8v0pjd8jm" xml:space="preserve">#PREUSMJERI [[Orrorin tugenensis]]

[[Kategorija:Rodovi australopitecina]]</text>
      <sha1>b7d2viwrjaaknt78k4exgf8v0pjd8jm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prapovijesna tehnologija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>509062</id>
    <revision>
      <id>7447883</id>
      <parentid>7301052</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:30:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>− 2 kategorije; ± 2 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447883</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="51674" sha1="kueybgufdmior6d3j9q342d69o9b90v" xml:space="preserve">{{izdvojeni članak|srpanj 2014.}}
'''Prapovijesna tehnologija''', [[tehnologija]] koja potječe iz vremena prije [[pisana povijest|pisane povijesti]]. Povijest označuje istraživanje prošlosti s pomoću pisanih zapisa, a sve što prethodi prvim pisanim povijesnim izvješćima pripada [[prapovijest]]i, uključujući rane tehnologije. Početak tehnologije, a time i prapovijesti, označili su najraniji [[hominid]]i koji su rabili [[kameno oruđe]], što se zbilo prije oko 2,5 milijuna godina. Kameno im je oruđe vjerojatno služilo za paljenje vatre, lov i pokapanje svojih umrlih.

Nekoliko je faktora koji su učinili evoluciju prapovijesne tehnologije mogućom ili nužnom. Jedan od ključnih faktora jest [[bihevioralni modernitet]] [[encefalizacija|visokorazvijena mozga]] ''[[Homo sapiens]]a'' sposobna za apstraktno [[razmišljanje]], [[jezik]], [[introspekcija|introspekciju]] i [[rješenje problema]]. Nastanak poljoprivrede rezultirao je promjenama u načinu života, koji se od nomadskog sve više preobražava u život u nastambama, s domesticiranim životinjama i zemljom obrađenom s pomoću sve raznolikijeg i sofisticiranih oruđa. Tijekom prapovijesnih perioda razvile su se umjetnost, arhitektura, glazba i religija.

== Tehnologija starijeg kamenog doba ==

[[datoteka:Pierre taillée Melka Kunture Éthiopie fond.jpg|mini|250px|desno|Oldovanski sjekači stari oko 1.7 milijuna godina iz nalazišta [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u [[Etiopija|Etiopiji]].]]

[[datoteka:Bifaz abbevillense.png|mini|250px|desno|Izgled Oldovanskog alata.]]

[[datoteka:Hand axe spanish.gif|mini|250px|desno|Izgled Ašelejenskog alata.]]

[[datoteka:Biface Cintegabelle MHNT PRE 2009.0.201.1 V2.jpg|mini|250px|desno|Ašelejenski šačnici (ručne sjekire ili ručni klinovi).]]

[[datoteka:Biface de St Acheul MHNT.jpg|mini|250px|desno|Ašelejenski sjekač iz nalazišta Saint-Acheul, predgrađu [[Amiens]]a u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]].]]

[[datoteka:Pointe levallois Beuzeville MHNT PRE.2009.0.203.2.jpg|mini|250px|desno|Musterijenski kameni alat francuskom nalazištu [[Le Moustier]].]]

[[datoteka:Os à Impression MHNT PRE 2009.0.206.3 fond.jpg|mini|250px|desno|Musterijenski kosti oštećene iglom (pri šivanju ili sl.), iz francuskog nalazišta [[Toulouse]].]]

[[datoteka:Bifaz de Atapuerca (TG10).jpg|mini|250px|desno|Dva sječiva iz gornjeg [[paleolitik]]a.]]

[[datoteka:(MHNT) Grattoir à museau plat sur lame LARTET.jpg|mini|250px|desno|Orinjasijenski strugač.]]

[[datoteka:Pointe à dos MHNT.PRE.2009.0.227.4 (2).jpg|mini|250px|desno|Orinjasijenske oštrice.]]

[[datoteka:Burin 213 5 Global.jpg|mini|250px|desno|Gravetijensko sječivo ili dlijeto.]]

[[datoteka:Solutrean tools 22000 17000 Crot du Charnier Solutre Pouilly Saone et Loire France.jpg|mini|250px|desno|Solitrejenski šiljci.]]

[[datoteka:Flechette Gavaudun 231-3 (3).jpg|mini|250px|desno|Magdalenijenske kamene mikrooštrice.]]

Korijen [[tehnologija|tehnologije]] je u [[Evolucija|biološkoj evoluciji]], koja je čovjeku dala dva ključna alata: slobodne ruke sposobne za hvatanje i [[govor]]. Osim toga, [[alat]]e koriste i neke [[životinje]], a kulturalno prenošenje tog umijeća s naraštaja na naraštaj se povremeno javlja među [[majmun]]ima, napose čovjekolikim. Premda je uporaba alata primijećena kod više vrsta životinja, najčešće se radi o [[instinkt]]ivnom ponašanju. No [[čimpanze]] u divljini ponekad love [[Termiti|termite]] pomoću grančice koju pripremaju u tu svrhu ili razbijaju ljuske plodova [[kamen]]om. To ponašanje nije instinktivno, već ga majke prenose na mladunce podukom. Stoga se ono mora smatrati kulturnom pojavom, koja uz to ima i regionalno obilježje, jer je zamijećena samo kod nekih populacija. Čimpanze također posjeduju znanje o [[Travarstvo|ljekovitim biljkama]] koje se prenosi podukom.

No važno je razlučiti uporabu alata od izradbe alata: neki se predmeti mogu koristiti kao alatke i prije nego što se alat počne namjenski izrađivati. Po svemu što znamo ljudi su jedina živa bića koja oblikuju alat za izradbu drugih alata. Nikad nije primijećena čimpanza koja namjerno lomi kamen, niti ih se uspjelo naučiti da to čine na način na koji su rani ljudi izrađivali kameni alat. [[Pokus]]i pokazuju da čimpanze mogu naučiti koristiti kamenu [[Rezni alat|oštricu]], ali ne posjeduju mentalne i anatomske sposobnosti potrebne za njenu izradbu. Tijekom jednog se je pokusa čimpanzu uspjelo naučiti da udaranjem kamena o kamen ili bacanjem kamena na tvrdi pod dobije oštri odbojak (tanji komadi kamena odbijeni od kamene jezgre), ali ju se nije uspjelo naučiti da uoči važnost kuta lomljenja u proizvodnji odbojaka. Zato su kamene jezgre od kojih je odbijala odbojke više sličile prirodno razlomljenim komadima kamena. Takvi pokusi navode na zaključak da su izrađivači ranoga kamenoga oruđa posjedovali spoznajne sposobnosti i razumijevanje [[tehnika|tehničkih]] načela izradbe alata znatno veće od onih koje mogu razviti današnji čovjekoliki majmuni.&lt;ref&gt; Basalla, G.: &quot;The Evolution of Technology&quot;, Cambridge University Press, Cambridge, 1988.&lt;/ref&gt;  

=== Australopiteci i upotreba alata ===
[[Australopitek|Australopiteci]] su vjerojatno, za razliku od čimpanzi, imali mentalnu i biomehaničku sposobnost izrade alata, no zasad nema nalaza koji bi izravno potvrdili da su namjerno izrađivali kamene alatke. Vjerojatno su, kao što je slučaj s nekim životinjama, koristili kamenje pri gnječenju, mrvljenju i razbijanju. U rijekama se pak mogu naći prirodno razbijeni oblutci s oštrim rubom, koji su mogli služiti za rezanje materijala poput [[Koža (materijal)|kože]]. No uz ostatke australopiteka nisu nađeni alati načinjeni od kamena.

Ipak, vrlo je zanimljivo da su na nalazištu Bouri u [[Etiopija|Etiopiji]], u sloju iz kojeg potječu nalazi vrste ''Australopithecus garhi'', pronađene životinjske [[kost]]i s tragovima razbijanja i rezanja pomoću kamenoga alata. Premda nema dokaze da su te alate koristili pripadnici ove vrste, samo je po sebi važno da je potvrđena uporaba takva alata prije 2,5 milijuna godina. U okolici toga nalazišta nema [[sirovina]] prikladnih za izradbu takvog alata, ali je na obližnjem nalazištu Kada Gona (također u Etiopiji) nađeno najstarije poznato kameno oruđe (staro također između 2,6 i 2,5 milijuna godina). Iskopano je više od tisuću kamenih nalaza, a dvostruko više ih je skupljeno s površine. Radi se o odbojcima oštrih rubova (obično tanji komadi kamena odbijeni od kamene jezgre) i jezgrama (komad kamena od kojeg su namjerno i namjenski odbijani odbojci). No uz te najdrevnije poznate litičke predmete od crnog kvarcita nisu nađeni [[fosil]]i hominina koji su ih mogli izraditi. No istodobnost i blizina nalaza nameću pitanje je li ''Australopithecus ghari'' bio prvi hominin koji je izrađivao kameni alat. Nove podloge toj raspravi svakako daju nalazi objavljeni 2010. Naime, na nalazištu Dikika u Etiopiji nađene su kosti oštećene rezanjem i razbijanjem, a stare oko 3,4 milijuna godina.

=== ''Homo habilis'' i upotreba alata ===
Prvi fosil hominina pouzdano povezan s kamenim izrađevinama pripada ''[[Homo habilis]]u'' (''vještom čovjeku''), a star je oko 2,3 milijuna godina (nalazište [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u Etiopiji). Dok su [[Morfologija (biologija)|morfološke]] inovacije proizvod evolucije, sada nailazimo na prvi [[izum]], na novost koja proizlazi iz uma, a to je klesani kamen – kamenom treba namjerno udariti drugi kamen da bi se dobio oštar rub. ''Homo habilis'' je suvremenik [[australopitek]]om i tjelesno mu je sličan, ali s većim [[mozak|mozgom]]. Naziv je dobio po tome što je izrađivao i koristio primitivni alat (od kamena, a vjerojatno i od drva i drugih manje trajnih materijala). Valja uočiti da je [[čovjek]]om (''homo'') nazvano tek ono dvonožno biće za koje pouzdano znamo da je izrađivao [[alat]], što ukazuje na našu svijest o dubokoj povezanosti čovjeka i [[tehnologija|tehnologije]].

=== Oldovanska kultura ===
[[Olduvien|Oldovanski je alat]] dobio ime prema [[klanac|klancu]] [[Olduvai]] (Oldowan) u [[Tanzanija|Tanzaniji]]. S nalazišta Oldovai potječu razni oblici jezgri i odbojci, a tipični alat je '''sjekač'''. Sjekači i sjeckala su s jedne strane jezgre za proizvodnju jednostavnih odbojaka, ali isto tako i alat za udaranje (oštrica može poslužiti za razbijanje [[kost]]iju kako bi se iz njih izvadila [[Koštana srž|srž]]). Izrađuju se tako da se oblutak pri rubu udari drugim kamenom, što se ponavlja nekoliko puta kako bi se dobio oštar rub. Dobiveni odbojci se pak mogu uporabiti za [[rezanje]] (iskustveno je pokazano da se pomoću takvih odbojaka može raskomadati [[slon]]a). Izrada sjeckala je nešto zahtjevnija.

=== Ašelejenska kultura ===
''Homo erectus'' (''uspravan čovjek'') je nastavio obrađivati rubove oblutaka, dobivši alat izrađen sa svih strana u obliku [[badem]]a. Te alatke [[Antropologija|paleoantropolozi]] zovu amigdaloidima, prema [[Starogrčki jezik|grčkoj riječi]] za badem. Oni pripadaju [[Acheuléen|ašelejenskoj kulturi]] (nazvanoj prema nalazištu Saint-Acheul, predgrađu [[Amiens]]a u sjevernoj [[Francuska|Francuskoj]] gdje je prvi put prepoznata), koja se je razvila iz oldovanske kulture u [[Afrika|Africi]] prije otprilike 1,7 milijuna godina i uglavnom nepromijenjena trajala do prije otprilike 250 000 godina. Tipični ašelejenski alat je '''šačnik''', obostrano oblikovana alatka [[klin]]asta ili bademasta oblika, koja se ponekad naziva ručna [[sjekira]] ([[Engleski jezik|eng]]. ''handaxe'') ili ručni [[klin]] ([[Njemački jezik|njem]]. ''faustkeil''). Načinjen je od [[kremen]]a ili drugog kamena na kojem se može napraviti oštrica ([[pješčenjak]], rožnjak, škriljevac, [[bazalt]], ovisno o području). Takav je alat nađen u Africi, [[Europa|Europi]] i [[Azija|Aziji]]. 

Osim šačnika u ašelejenskoj kulturi nalazimo, premda rjeđe, [[sjekira|sjekire]] (jedan rub je neobrađena oštrica, a bočni rubovi su obrađeni, tako da ima oblik slova U – mogle su služiti za komadanje [[meso|mesa]] i sječu [[drvo|drva]]), strugala (alatka s obradbom na jednom ili više rubova, koja najčešće čini izbočenu, ravnu ili udubljenu poluoštricu), udupke (alatka s urezom na rubu) i drugo. Dok je namjena različitih ašelejenskih alatki izrađenih na odbojcima uglavnom jasna, o namjeni šačnika još nema suglasja među [[znanstvenik|znanstvenicima]]. Mnogi pak u tom alatu vide višenamjensku alatku korištenu za rezanje, struganje, sječenje, kopanje i drugo. [[Pokus]]i pak pokazuju da je njegov oblik najpogodniji za rezanje velikih [[sisavac]]a, a [[mikroskop]]ske analize rubova ukazuju na tragove istrošenosti koji pri tome nastaju. Osim kamena, ''Homo erectus'' je vješto obrađivao i drvo. U [[Njemačka|Njemačkoj]] su pronađeni mnogobrojni dobro očuvani drveni nalazi, a među njima i ostatci drvenih [[koplje|kopalja]] stari oko 400 000 godina, što su najstariji poznati primjerci [[lov]]ačkoga oružja.

=== Vatra ===
Korištenje [[vatra|vatre]] je pouzdano potvrđeno na nalazištima mlađim od 250 000 godina, ali se obično smatra da se je vatrom ovladalo mnogo ranije. Vjerojatno ''Homo erectus'' nije znao upaliti vatru, no znao je kako ju dugo održavati. Vatra ima ulogu pri pripremanju [[jelo|jela]], ali od jednake je važnosti, a možda i veće, činjenica da ona oslobađa od hladnoće i mraka. Kontrola vatre je ključna nova [[tehnologija]] za čovječanstvo. Vatra daje [[toplina|toplinu]]. Ona omogućuje [[Migracija|migracije]] u područja hladnije [[klima|klime]], otvara čovjeku za naseljavanje velika područja, inače negostoljubiva i nenaseljiva. Vatra daje umjetnu [[svjetlost]]. Proteže čovjekovu aktivnost u noć i na mračna mjesta poput [[spilja]]. Vatra nudi zaštitu od divljih životinja. Vatra omogućuje pripremu hrane, što skraćuje vrijeme i smanjuje napor potreban za jedenje i [[probava|probavu]]. Vatrom se mogu otvrdnuti drveni alati. Vatra služi kao okupljalište, središte društvenih i kulturnih odnosa. Praktično poznavanje vatre dalo je čovjeku veći stupanj upravljanja nad prirodom. 

Tek oko 3000. pr. Kr. je ovladano pouzdanim tehnikama paljenja vatre ([[kremen]], paljenje pomoću [[trenje|trenja]] drvaca [[Rotacija|vrtnjom]]). 

=== Musterijenska kultura ===
Za [[Neandertalac|neandertalce]] je tipična [[Moustérien|musterijenska kultura]] (prema francuskom nalazištu [[Le Moustier]]). Nalazi su brojni i rasprostrti širom Europe. Starost tih nalaza je u rasponu od 200 000 godina do 30 000 godina. Musterijenske rukotvorine su pronađene i u Aziji i Africi, a neke neandertalske rukotvorine nisu musterijenske, te ne vrijedi posve jednakost musterijensko je neandertalsko. U slučaju kamenoga [[alat]]a se opaža da se posve ovladalo lomljenjem kamena. Predmeti imaju precizan i istančan oblik, te jasno odgovaraju različitom alatu. Može se naići na šiljke trokutastih stranica koji se mogu zataknuti u držak i pretvoriti u [[koplje]]. [[Koža (materijal)|Koža]] se čistila strugalicama. Alati za rezanje su bili tanki, dvostranični i dotjerani. Ostale alatke bili su nazubljene kao što su [[pila|pile]] i [[nož]]evi. Istraživanja pokazuju da su neandertalci raspolagali sa šezdesetak različitih tipova kamenih alatki. Različite analize pokazuju da je [[meso]] bilo ključan i univerzalan izvor neandertalske [[prehrana|prehrane]] diljem Europe, te da je korištenje biljne hrane vjerojatno bila neznatna. Neandertalci nestaju prije oko 30 000 godina.

Neki nalazi, premda malobrojni, govore i o obradbi [[Drvo (materijal)|drva]] i kosti u srednjem [[paleolitik]]u (starije kameno doba). Tada se i prvi put kameni alati uglavljuju u držalo. Kao držalo je služio obrađen komad drva u koji se alat, primjerice strugalo, mogao uglaviti i učvrstiti kožnom omčom ili pak zalijepiti [[smola|smolom]] (na lijepljenje smolom ukazuje kemijska analiza nekih nalaza). Drške su se također izrađivale od kosti ili roga. Pronađeni su koštani šiljci i različiti koštani alati (prije oko 50 000 godina). U staništima neandertalaca pronađeni su nalazi crvenog [[oker]]a ili drugih crvenih ([[željezovi oksidi]]) i crnih ([[mangan]]ov dioksid) [[pigment|pigmenata]] koji ondje nisu nastali prirodnim putem, nego su doneseni s drugih mjesta.

=== Kultura gornjega paleolitika ===
Prije otprilike 40 000 godina opaža se [[kultura]]lna prekretnica. To je početak kasnog ili gornjeg [[paleolitik]]a, koji traje od prije 40 000 godina do prije 10 000 godina (kad počinje [[neolitik]]). Dok su neandertalci proizvodili jednostavne, višenamjenske [[alat]]e od materijala koji su zatekli, moderni ljudi (''Homo sapiens'') su počeli proizvoditi mnogo raznolikih specijaliziranih alata. Gornji paleolitik obilježava velika raznolikost alata, uporaba učinkovitijeg [[lov]]ačkog oružja, podjela poslova i specijalizacija, simbolika u [[Paleolitička umjetnost|špiljskom slikarstvu]], [[skulptura|skulpturi]] i ukopima pokojnika. Trajnije zadržavanje na istome mjestu pogodovalo je specijalizaciji u proizvodnji pojedinih predmeta. Specijalizacija se očituje u povećanju broja tipova kamenih alatki, koji su brojniji i raznolikiji u usporedbi sa srednjim paleolitikom i sada ih možemo prepoznati stotinjak. Kao materijali se koriste kamen, kost, rog, drvo, [[slonovača]], školjke i koža. 

U ovo doba spadaju i najstariji poznati dokazi o jamskom [[rudarstvo|rudarstvu]], kojem korijeni sežu i do 20 000 godina u prošlost, sve do doba prvih rudnika [[kremen]]a u [[Australija|Australiji]]. Kremen je vađen iz špilje duge oko 300 [[metar]]a, do koje se stizalo nakon teškog spuštanja 60 metara u dubinu s ravnice nad ulazom. Očigledno se je morala koristiti i umjetna rasvjeta. 

Među kamenim alatima gornjega paleolitika istaknuto mjesto zauzimaju sječiva, premda se ona javljaju i mnogo prije. Glavna novina u odnosu na srednjopaleolitička sječiva je u postupku izradbe. U srednjem paleolitiku, počevši od prije otprilike 100 000 godina, sječiva su izrađivana izravnim odbijanje tvrdim [[čekić]]em, a u gornjem se paleolitiku za to počeo rabiti mekani čekić (palica od roga, kosti ili tvrdoga drva). Paleolitički su ljudi često nastanjivali špilje. Kad ih nije bilo gradili bi nešto njima dosta slično. Zidne slike prikazuju lagane ljetne [[Koliba|kolibe]] od granja. Nema dvojbe da su '''saonice''' starije od [[kotač]]a i da su ih lovci kamenog doba poznavali puno prije povlačenja [[led]]a.

==== Koža ====
Od doba gornjeg paleolitika [[Koža (materijal)|koža]] je imala golemu ulogu u drevnom [[gospodarstvo|gospodarstvu]]. Koža različitih stupnjeva [[tvrdoća|tvrdoće]] i podatnosti je služila za mnoge svrhe za koje je kasnije korištena [[keramika]] ili [[tkanina]]. Paleolitički su ljudi koristili kože mrtvih životinja za [[odjeća|odjeću]] i donekle za [[šator]]e i posude, ali ne znamo kad su ljudi naučili kako kožu obraditi tako da bude trajna – struganjem i kemijski. Postoje brojni ostaci strugača od kosti i kamena, ali je vjerojatno trebalo mnogo vremena da se nauči da je poželjno ostaviti samo središnji sloj, a maknuti gornji, s [[krzno]]m ili runom, i donji, mast i meso. Vjerojatno je još više trebalo da se nauči kako očuvati takvu kožu. Donedavno su [[Eskimi]] dimili kože. Drugi postupci očuvanja su [[sol]]jenje, sušenje na suncu. U [[Drevni Egipat|drevnom Egiptu]] se rabilo štavljenje pomoću stipse, često u kombinaciji sa solju. Najvažniji postupak je koristio [[tanin]] i smatra se da potiče od namakanja koža u šumskim mlakama ili od navike bojenja biljem pomoću umakanja. Glavni je izvor bio [[hrast]]ova kora ili hrastove šiške. Štavljenje se provodilo umakanjem koža u niz jama ili korita, prvo u najstariju, tj. najslabiju tekućinu. Proces je trajao više od godinu dana. Koža za đonove je udarana čekićem da bi bila trajnija, za odjeću impregnirana masnoćom dok je još vlažna.&lt;ref&gt; Janković, I. i I. Karavanić: &quot;Osvit čovječanstva – Početci našega biološkog i kulturnog razvoja&quot;, Školska knjiga, Zagreb, 2009.&lt;/ref&gt;  

==== Prijelazne kulture ====
Neandertalac i moderni čovjek su dugo živjeli zajedno u istim područjima, osobito na [[Bliski istok|Bliskom istoku]]. U kratkom rasponu od nekoliko tisuća godina nalazimo niz prostorno i vremenski ograničenih prijelaznih kultura, koje u sebi sadrže musterijenske i gornjopaleolitičke elemente. Primjer je '''šatelperonijenska kultura''', koja se javlja prije otprilike 40 000 godina, a ograničena je na sjevernu [[Španjolska|Španjolsku]], te zapadnu i središnju [[Francuska|Francusku]]. 

==== Orinjasijenska kultura ====
Prvom pravom gornjopaleolitičkom kulturom obično se smatra [[Aurignacien|orinjasijenska kultura]] (prema nalazištu Aurignac u Francuskoj). Većina znanstvenika je pripisuje ranim modernim ljudima, ali nije nemoguće da je bila povezana i s neandertalcima. Datirana je približno između 40 000 i 20 000 godina prije sadašnjosti. Ovoj kulturi pripadaju najraniji primjeri špiljske umjetnosti, stari oko 31 000 godina. Najstarija obojena [[lan]]ena vlakna pronađena su u [[Gruzija|Gruziji]] i stara su oko 38 000 godina.

==== Gravetijenska kultura ====
Za [[Moravska|Moravsku]] u doba [[Gravettien|gravetijenske kulture]] (datirane približno između 32 000 i 22 000 godina prije sadašnjosti a nazvana je prema mjestu La Gravette u Francuskoj gdje je prvi puta zabilježena) znamenita je najranija pojava [[keramika|keramike]] (pečene [[Glina (tlo)|gline]]) u obliku figurica, a posebno onih koje prikazuju žene, često trudnice, naglašenih oblina, popularno poznate kao ''paleolitičke Venere''. Takve su figurice bile izrađivane od kamena, kosti, bjelokosti ili keramike, a nađene su na širokom području od [[Pirineji|Pirineja]] do [[Don]]a. Iz ovog razdoblja potiču najstariji dokazi pletenja i [[Tkanina|tkanja]]. Radi se o otiscima tkanine, košara i mreža u komadićima gline koji su nađeni u [[Češka|Češkoj]], a stari su oko 27 000 godina. Vjerojatno su paleolitički ljudi izrađivali košare, prostirke i čak [[uže|užad]] prije tkanine, koja zahtijeva uporabu ispredene niti i obrazac tkanja putem ukrštanja potke i osnove. Čini se da iz ovog razdoblja potiče vreteno i neka vrsta tkalačkog stana.

==== Solitrejenska kultura ====
Vrhuncem izradbe paleolitičkih kamenih alata obično se smatra razdoblje [[Solutréen|solitrejenske kulture]] (prema nalazištu Solutré u Francuskoj), koja se pojavila prije više od 20 000 godina, a trajala je do prije otprilike 18 000 godina (tada počinje izrazito zahlađenje, zadnji maksimum zadnjeg [[ledeno doba|ledenog doba]], kad je prosječna temperatura bila desetak stupnjeva niža nego danas, a razina [[Jadransko more|Jadranskog mora]] stotinjak metara niža). Za tu su kulturu svojstveni šiljci fine i precizne izrade. Smatra se da je izradba takvih šiljaka ponekad uključivala [[Toplinska obrada|toplinsku obradu]], koji se vjerojatno tu prvi put javlja. Radi se o grijanju kamena u jednom koraku proizvodnje alata, koji se nakon hlađenja nastavlja obrađivati, čime se znatno poboljšava obradivost. Pri tome se kamen nije smio izravno izložiti vatri, već postupno grijati na temperaturi od oko 300 [[celzij|°C]] i zatim pustiti da se polako hladi. Izradba takvih šiljaka zahtijeva veliku vještinu cijepanja kamena, što podrazumijeva izrazitu specijalizaciju osoba koje su svladale tu tehnologiju.

Ovoj se kulturi pripisuju i nova [[lov]]ačka oružja, primjerice uporaba palice s kukom ili izbacivač koplja. Njegovim korištenjem se povećava brzina [[koplje|koplja]], a time njegova ubojitost. Uz pomoć izbacivača se moglo loviti s veće udaljenosti, što je lov učinilo sigurnijim. Vrlo je vjerojatno da su u tom razdoblju izumljeni [[Luk (oružje)|luk]] i strijela, premda pouzdani dokazi njihova postojanja datiraju iz kasnijeg razdoblja. Najstariji poznati kameni vršci za strelice nađeni su u Španjolskoj, a stari su oko 18 000 godina. Najstariji nađeni [[bumerang]] star je oko 21 000 godina, a nađen je u [[Poljska|Poljskoj]]. Načinjen je od drveta, a raspon mu iznosi oko 70 [[centimetar]]a. 

S ovim se razdobljem povezuje najstariji pouzdan nalaz koštane [[Igla|igle]] s ušicom, što ukazuje na neku vrstu šivanja u tom razdoblju. U nalazištima je potvrđena proizvodnja tekstila, mrežica i košara za oblačenje, lov i kućanstvo.

==== Magdalenijenska kultura ====
[[Magdalénien|Magdalenijenska kultura]] počinje prije otprilike 17 000 godina i traje do prije oko 10 000 godina. Odlikuje ju izraženo korištenje kamenih mikrooštrica u vrhovima kopalja i u [[harpun]]ima. U toj je kulturi vrhunac doživjela izradba predmeta od kosti. Izrađuju se figurice, šiljci, harpuni, izbacivači kopalja i [[Udica|udice]]. Najstarije udice (nazubljeni ulomci kostiju, bez kukice, koji su se vezali za uzicu) nađene su u Europi i Africi, a stare su oko 14 000 godina. Toj kulturi pripada većina poznatih špiljskih slikarija. Umjetnost gornjopaleolitičih ljudi dijelimo na zidnu umjetnost (slikarije i gravure na kamenim zidovima) i pokretnu ili kućnu umjetnost (nalazi pronađeni uz druge rukotvorine).&lt;ref&gt; Wenke, R. J. i D. I. Olszewski: &quot;Patterns in Prehistory – Humankindʼs First Three Million Years&quot;, 5. izdanje, Oxford University Press, New York, 2007.&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:AncientPlough.jpg|mini|250px|desno|Izgled drevnog [[plug]]a.]]
[[Datoteka:Husky L.jpg|mini|250px|desno|Sibirski [[haski]]  i danas svojim izgledom pokazuje srodnost s vukom, kao što je šiljasta njuška, šiljaste i uspravne uši i četvrtasta građa tijela.]]
[[Datoteka:Dagon Museum, Mortars from Natufian Culture, Grinding stones from Neolithic pre-pottery phase.JPG|mini|250px|desno|Izgled natufijenskih kamenih ručnih žrvanja za [[mlin|mljevenje]] [[žitarice|žitarica]].]]
[[Datoteka:Somali Wild Ass.JPG|mini|250px|desno|[[Afrički divlji magarac]] je vrsta od koje se razvio [[domaći magarac]].]]
[[Datoteka:Floss.jpg|mini|250px|desno|[[Splav]] spada u najjednostavnija plovila.]]
[[Datoteka:AbAnbarNain2.jpg|mini|desno|250px|Tradicionalni [[iran]]ski vodospremnici s dvostrukim [[kupola]]ma u pustinjskom gradu [[Naeen]] pokraj [[Jazd]]a koji koriste [[kanat]] i [[vjetrohvat]].]]
[[Datoteka:JomonPottery.JPG|mini|desno|250px|Jedna od najstarijih glinenih posuda (od 10000 do 8000. pr. Kr.) iz Japana.]]
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|desno|250px|[[Vučedolska golubica]] je nastala između 2800. i 2400. g. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Museum of Anatolian Civilizations016.jpg|mini|desno|250px|Komad platna od [[Konoplja|konoplje]] pronađen u [[Çatal Höyük]]u ([[Turska]]) star je oko 10 000 godina.]]
[[Datoteka:Metal production in Ancient Middle East.svg|mini|desno|250px|Područja vađenja [[metal]]ne rude u prapovijesno vrijeme na [[Bliski istok|Bliskom istoku]] ([[željezo]] je prikazano crveno-smeđom bojom).]]
[[Datoteka:ReconstructedOetziAxe.jpg|mini|desno|250px|Rekonstrukcija bakrene sjekire [[Ledeni čovjek|Ledenog čovjeka]] (oko 3300. pr. Kr.]]
[[Datoteka:Widmanstatten hand.jpg|mini|desno|250px|Kada se [[metalni meteoriti]] [[poliranje|poliraju]] i jetkaju, pokazuju poznate [[Widmanstättenove figure]].]]
[[Datoteka:Summer Solstice Sunrise over Stonehenge 2005.jpg|mini|desno|250px|[[Stonehenge]] u ljetnjem [[solsticij]]u 2005.]]

== Tehnologija mlađeg kamenog doba ==
Prijelaz sa skupljanja hrane na proizvodnju [[Hrana|hrane]] je bio najveći napredak [[tehnologija|tehnologije]], neki smatraju najvažniji uopće u povijesti. U područjima prikladnim samo za napasanje [[Stoka|stoke]] dovela je do [[pastir]]skog [[nomadi]]zma ili [[Stočarstvo|stočarstva]]; u drugim područjima je dovela do obrade zemlje i seoskog načina života, tj. stalnih [[Naselje|naselja]]. Tako je počeo [[neolitik]] ili [[mlađe kameno doba]]. Neolitička je revolucija korjenito promijenila život ljudi, ali i njihovu okolinu. Taj novi način života u biti određuje čovjekov sustavni trud da promijeni [[okoliš]] odabranih biljaka i životinja s ciljem povećanja njihove produktivnosti i korisnosti. Neolitička društva, zasnovana na udomaćenim biljkama i životinjama, nastala su neovisno u različitim dijelovima svijeta nakon 8500. pr. Kr.: [[Bliski istok]], [[Indija]], [[Afrika]], [[Sjeverna Azija]], [[Jugoistočna Azija]], [[Srednja Amerika|Srednja]] i [[Južna Amerika]]. 

Prije otprilike 10 000 godina došlo je do posljednje velike [[Klimatske promjene|klimatske promjene]], koja označava početak [[holocen]]a ili odledbe. Dolazi do povlačenja [[led]]a na sadašnje pozicije, a [[Porast razine mora|razina mora]] je naglo narasla zbog otapanja ledenog pokrova i [[ledenjak]]a. Povećanje količine [[padalina]] pred početak holocena u [[ekvator]]ijalnim područjima promijenilo je narav velikih rijeka, porasla je količina vode u rijekama poput [[Nil]]a, [[Kongo (rijeka)|Konga]] i [[Niger]]a. Klimatske promjene su utjecale na [[Flora (biljke)|floru]] i [[Fauna (životinje)|faunu]]. [[Tundra|Tundre]] su postale [[šuma|šume]], suha područja su postala [[savana|savane]]. Mnogi veliki [[sisavac|sisavci]] su izumrli, iz klimatskih i/ili kulturalnih razloga, a među njima i oni važni za čovjeka (poput [[mamut]]a). Neke su se čovjeku važne vrste povukle na sjever, skupa s tundrama. Ljudske su se zajednice morale prilagoditi tim promjenama u okolišu. Neke su slijedile uobičajenu lovinu, koja se selila na sjever, i tu su nastavile živjeti na tradicionalan način, zasnovan na lovu i [[ribolov]]u. To su prethodnici, premda vjerojatno ne i izravni predci, naroda poput [[Saami|Laponaca]], [[Eskimi|Eskima]] i [[Samojedi|Samojeda]]. Druge skupine, prije svega one koje su živjele u [[Umjerena klima|umjerenim klimatskim]] predjelima, na područjima koja su sada prekrile šume, počele su se prilagođavati novom okolišu.

Zbog nestanka i [[Migracija (zoologija)|migracije krda]] iz stepa i tundra, ljudi su počeli loviti u šumi, gdje je lov teži, a love se pojedinačne životinje poput [[jelen]]a ili [[vepar|vepra]]. Zbog toga su sve češće, a možda i isključivo, počeli rabiti [[Luk (oružje)|luk i strijelu]], izum koji seže u doba gornjeg paleolitika. Takvi uvjeti lova objašnjavaju i zašto je čovjek u međusobno udaljenim krajevima uspio [[Domesticiranje|pripitomiti]] [[vuk]]a. Predak psa je lovcima bio od velike koristi jer je mogao istjerati divljač iz šume. Za lov u šumama je potrebno manje lovaca, a ulov nije dovoljan za prehranu velike skupine. Stoga se smanjio broj [[obitelj]]i u zajednicama. S druge strane, [[ribolov]] je postao važniji – nalazimo vrške od kostiju i rogova koji su bili dijelovi [[harpun]]a ili ostiju, udice, vrše od šiba, [[kanu]]e od debla. Neke su se zajednice nastanile duž obala rijeka i jezera i uz morsku obalu. Promjene u okolišu ponudile su nove izvore, koje je čovjek odmah iskoristio: jaja ptica, puževe i mekušce, voće, jestivo bilje i korijenje.

Pri određivanju neolitika, uz proizvodnju hrane valja spomenuti i proizvodnju predmeta od [[keramika|keramike]] i [[Bakar (element)|bakra]], poznavanje tkanja, te glačanje nekih predmeta od kamena.

=== Natufijenska kultura ===
U nalazištima natufijenskih kultura na području [[Bliski istok|Bliskoga istoka]] (oko 10 500. pr. Kr. – 8500. pr. Kr.) imamo jasne dokaze početaka [[Poljoprivreda|poljodjelstva]]. Po prvi put nalazimo kameni alat koji pokazuje obrazac trošenja svojstven za [[Žetva|žetvu]] [[Žitarice|žitarica]]. Nalazi se također mnoštvo kamenih ručnih žrvanja, tučaka, [[Bat (alat)|batova]] i posuda koji pokazuju tragove duge uporabe. Takvo je teško kamenje ponekad donošeno s udaljenosti od 30 [[kilometar]]a, što se ne zapaža u prethodnim razdobljima. Istraživanja trošenja zuba ukazuju na prehranu žitaricama, no ti su ljudi i dalje lovili divlje gazele, [[jelen]]e, [[koza|koze]] i [[magarac|magarce]]. U natufijenskim kulturama nalazimo i novi tip [[naselja]]. Neki od osnovnih logora su mnogo veći nego oni iz prijašnjih vremena, i do 1000 [[Četvorni metar|m&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;]], i moguće je da su ljudi u njima živjeli pola godine ili duže. U nekim se opažaju kameni temelji. Neke su natufijenske skupine nastavile živjeti u pokretu, no neke su se uspostavile sjedilačke zajednice. Jedno takvo naselje u današnjem [[Izrael]]u je činilo oko 50 [[koliba]] ukopanih u tlo, promjera 2,5 [[metar|m]] do 9 m, s rupama za skladištenje divljih žitarica.

=== Pripitomljavanje životinja ===
[[Pripitomljavanje]] životinja je započelo nešto ranije nego [[poljodjelstvo]] i njegova je glavna tehnička povijest dovršena mnogo ranije. [[Životinje]] su korisne na različite načine. Neke od njih pretvaraju nama nejestive biljke ([[trava|travu]]) u jestivo [[meso]]. One su hodajuća hrana, hrana koja se ne kvari dok ju ne koristimo. One daju vrijedne dodatne proizvode, koji su bili sve više korišteni tijekom razvoja neolitika: množe se i daju nove životinje; [[kokoš]]i nesu [[jaja]]; [[krava|krave]], [[ovca|ovce]], [[koza|koze]] i [[konj]]i daju [[mlijeko]] – [[sir]]evi i mliječni napitci održavaju stočarska društva Azije. [[Izmet]] je kasnije postao važan kao [[gnojivo]] i [[gorivo]]. Životinje daju [[Koža (materijal)|kožu]] iz koje se mogu izraditi razni proizvodi, [[ovca|ovce]] daju runo. Na neolitičkim tkalačkim stanovima [[vuna]] je prvi put ispletena u tkaninu. Životinje daju snagu za vuču i nošenje.

Spiljski ostaci daju neke naznake poretka pripitomljavanja, koji se čini vjerojatan. Prvi su došli [[strvinar]]i, iz prije navedenih razloga, prije svih [[pas]] i, u ranijem periodu, [[šakal]], te [[svinja]] (do 7000. pr. Kr.). Zatim dolazi skupina životinja koje u divljini sezonski sele (migriraju) i koje su stoga možda u nekoj mjeri došle u odnos s čovjekom dok je još bio [[nomad]]. To su [[sob]], [[koza]] (Iran, do 7500. pr. Kr.) i [[ovca]] (sjeverni Irak oko 8500. pr. Kr.). Pripitomljavanje [[govedo|goveda]], koje, barem u početku, zahtijeva sjedilački život, sigurno pripada vremenu [[ratarstvo|ratarstva]]. Prvo poznato pripitomljeno govedo je iz vremena oko 6500. pr. Kr., s juga današnje [[Turska|Turske]]. Tom periodu pripada i izrada [[košnica]] za [[pčele]] (oko 3000. pr. Kr.), koje su do modernog vremena bile glavni izvor zaslađivača. Uz ljude koji uzgajaju [[žito]] sami su sebe udomaćili [[miš]], [[štakor]] i [[domaći vrabac]]. Domaće [[patke]] se javljaju do 2500. pr. Kr. na Bliskom istoku, a [[guske]] do 1500. pr. Kr. u Europi.

=== Prijevoz ===
Posljednju skupinu udomaćenih životinja čine životinje pripitomljene prije svega za prijevoz: [[magarac]], [[konj]], [[ljama]] i [[deva]]. Čini se da su konj i deva zadnji, njihova uporaba gotovo da nije zabilježena prije 2000. pr. Kr. No za konja postoje i drukčija mišljenja. Ipak, najstariji čvrsti dokazi o udomaćivanju konja potiču iz oko 3000. – 4000. pr. Kr. To su konjski zubi iz nalazišta u južnoj [[Ukrajina|Ukrajini]], a koji pokazuju tragove trošenja zbog struganja žvala u ustima. Te su vjerojatno bile izrađene od [[konop]]a, jer najstarije poznate metalne konjske žvale potječu iz oko 1500. pr. Kr. Ljama je udomaćena u [[Peru]]u do 3500. pr. Kr., magarac do 3000. pr. Kr. na Bliskom istoku, deva do 3000. pr. Kr.

Pouzdano znamo da je magarac korišten za prenošenje tereta u [[drevni Egipat|drevnom Egiptu]] početkom ranog dinastičkog perioda, oko 3000. pr. Kr. Budući da je u to vrijeme u [[Drevna Mezopotamija|Mezopotamiji]] već bio upregnut u vozilo, možemo pretpostaviti da je kao teretna životinja do tad već služio kroz mnoga stoljeća. Do 2000. pr. Kr. karavane natovarenih magaraca su na Bliskom istoku postale uobičajene. 

Najstarija poznata plovila su izdubljena velika [[Deblo|debla]] iz oko 9000. pr. Kr. ([[Nizozemska]], [[Danska]], [[Njemačka]], [[Finska]]). Neka takva plovila pronađena u Danskoj, a načinjena oko 5000. pr. Kr., duža su od 10 [[metar]]a. Takva su polovila pronađena i u drugim dijelovima svijeta: primjerice, u [[Japan]]u (oko 7500. pr. Kr.), u [[Nigerija|Nigeriji]] (oko 6000. pr. Kr.) itd. Neki su takvi čamci bili duži od 30 metara.

=== Poljodjelstvo ===
[[Poljodjelstvo]] u najjednostavnijim oblicima zahtijeva raščišćavanje i usitnjavanje ne pretjerano suhog površinskog [[tlo|tla]], sijanje i pokrivanje [[sjeme]]na, uništavanje [[korov]]a i zalijevanje, [[žetva|žetvu]] i sigurnu pohranu uroda uz odvajanje sjemena za sljedeću sjetvu. Za svaku se sjetvu isprva moglo naći nedirnuto tlo (ekstenzivna poljoprivreda), ali kad je postalo nužno ili poželjno obrađivati isto tlo iz godine u godinu, javila se potreba za dubljom obradom, da se odloži iscrpljivanje tla. Tu je ključan bio izum [[plug]]a, koji se je u cijelosti razvio tek kad se je tijekom [[srednji vijek|srednjeg vijeka]] čovjek suočio s obradom teških tala [[Sjeverna Europa|sjeverne Europe]]. U [[Drevna Mezopotamija|drevnoj Mezopotamiji]] i [[Drevni Egipat|Egiptu]] pak je veći problem bilo [[navodnjavanje]].

U stanovitom smislu [[Ratarstvo|ratarski]] alati prethode ratarstvu. [[Žetva|Žetelački]] nož ili [[srp]] je izvorno razvijen za [[rezanje]] divljih trava. U Mezopotamiji je rađen od pečene [[Glina (tlo)|gline]]. U Europi u najprimitivnijem obliku ima dršku od roga, užljebljenu za [[kremen]]o iverje (''mikrolite''). No najuobičajeniji oblik je kratka drvena drška na koju je pričvršćena kremena oštrica. Poravnate i izglačane kamene [[sjekira|sjekire]] i [[Bradva|bradve]], karakteristične za [[neolitik]], imaju svoje mjesto i u lovačkom i u poljodjelskom gospodarstvu. Poboljšana sjekira, pomoću koje je počelo krčenje europskih šuma, sigurno je pomagala i u lovu. Bradva, koju smatramo drvodjeljskim alatom, bila je rabljena i kao [[motika]].

Neolitički ljudi nisu koristili plug, već su, kad je bilo potrebno, raščišćavali zemlju koristeći kamene sjekire, kultivirali su polja koristeći motike i štapove za kopanje. Početno su jednostavni štapovi za kopanje korišteni za sađenje sjemena, a kasnije su oni preoblikovani u svojevrsnu motiku. Zrnje je mljeveno u [[mlin]]ovima načinjenim od dva kamena. Neolitički alati su se i dalje sastojali od malog okresanog kamenja, korištenog, npr. u srpovima, ali je dopunjeno većim, često [[poliranje|poliranim]] alatima poput sjekira, kamenja za drobljenje, [[mužar]]a i tučka. Rogovi životinja su bili korisni kao štapovi za kopanje i krampovi. U ranom neolitičkom razdoblju alati su najviše izrađivana od kamena: kameni noževi, kamene sjekire s drškom od kosti, čekići, pijuci, kameni batovi, kameni vrhovi za koplja i strijele.

=== Lončarstvo i nastambe od opeke ===
[[Lončarstvo]] je nova tehnologija koja čini ključni dio [[neolit]]ičke revolucije, a pojavilo se neovisno na više mjesta. [[Paleolit]]ički su ljudi proizvodili [[keramika|keramiku]] od pečene [[Glina (tlo)|gline]], ali ništa u njihovom [[gospodarstvo|gospodarstvu]] ne iziskuje daljnji razvoj te tehnike. Neke skupine iz kasnog paleolitika su već primijetile da se glina stvrdnjava u vatri (figure od [[Terakota|terakote]] iz [[Moravska|Moravske]]).

==== Glinene posude ====
Najstarije poznate keramičke posude su napravljene u [[Japan]]u prije 12 000 godina, još u doba paleolitika, dok se u drugim područjima pojavljuju početkom neolitika. Prije otkrića keramike čovjek je za pohranu i prijenos tekućina rabio izdubljene [[Tikva|tikve]] ili kožne mješine, a za krute tvari [[koš]]are od prepletenih vlakana, te posude od kamena i drveta. Prve keramičke vaze često imaju oblik tih posuda ili oponašaju njihove ukrase. Neolitičke su zajednice koristile [[žbuka|žbuku]] u gradnji i lončarstvo je moglo nastati iz tehnika ožbukavanja košara. 

Lončarstvo se vjerojatno razvilo iz izrade košara i sigurno nije postalo važno sve dok neolitski čovjek nije prihvatio sjedilački način života – [[žitarice]] i [[mahunarke]] koje su činile velik dio njegove prehrane zahtijevaju dugo kuhanje u posudi koja može podnijeti toplinu. Tek tada imamo slučaj raširene uporabe posuda koje se razbijaju jednako lako kako se i izrađuju. No teže je napraviti posudu nego figuricu. Treba naučiti očistiti glinu i dodati joj sijeno ili komadiće kamena ili [[školjke]] kako ne bi bila premasna i iskrivila se tijekom sušenja i pečenja. Zatim treba naučiti oblikovati vazu i ostaviti je da se suši na suncu prije pečenja.

==== Lončarsko kolo ====
Negdje između 6000. pr. Kr. i 4000. pr. Kr. došlo je u drevnoj Mezopotamiji do inovacije u lončarstvu. Dotad su predmeti izrađivani pomoću kalupa ili slaganjem glinenih prstenova. No u ovo se doba počinje rabiti primitivno lončarsko kolo. Bio je to u početku naprosto okrugli stolić koji se mogao vrtjeti na vertikalnoj osovini i koji se vrtio štapom ili rukom. Taj je [[izum]] znatno ubrzao postupak izrade keramičkih predmeta i zacrtao put daljnjeg razvoja, k pravom lončarskom kolu, mnogo stoljeća kasnije.

==== Pečenje gline ====
Tajna lončarstva je u tome da iz gline izlazi voda kad se ona ''peče'' na vatri, što ju pretvara u umjetni kamen. Neolitičke su peći davale [[temperatura|temperature]] do 900 [[celzij|°C]]. Kasnije, u Brončanom i Željeznom dobu, ta je neolitička pirotehnologija omogućila razvoj [[metalurgija|metalurgije]]. Najstariji poznati postupak pečenja keramike je jamsko pečenje. Posude se slože u jamu iskopanu u zemlji i pokriju gorivom. Napunjena se jama zapali i nadgleda dok ne gorivo posve ne izgori. Najviša temperatura koja se može postići na ovaj način je oko 1100 °C. Od oko 6000. pr. Kr. imamo prve dokaze o uporabi [[peć]]i za pečenje keramike u Mezopotamiji. To je omogućilo odvajanje posuda od vatre i time veće mogućnosti različitih oblika i boja lončarije.

==== Glinene opeke ====
Na Bliskom istoku, gdje nema toliko drvene građe, seljaci su istočno od [[Tigris]]a, od početka neolitika i prije uporabe pečene keramike, gradili svoje kuće od isušene gline (tj. opeka sušenih na suncu) i od doba [[Jerihon]]a postoje primjeri zidina od opeke, s utorima za drvene grede. U suhoj klimi takve građevine traju dugo. U Mezopotamiji je glina ostala glavni građevinski materijal tijekom 6000 godina. U dolini [[Nil]]a, pak, ima kamena, no na njega je država imala monopol, a glina je bila građevinski materijal za većinu. Glina je za [[opeka|opeke]] pripravljana dodavanjem vode i nasjeckane slame ili balege, da bi se spriječilo pucanje ili iskrivljavanje. Nakon toga su, isprva rukama, a kasnije u pravokutnim drvenim kalupima bez dna, oblikovane opeke i ostavljene da se suše, uz preokretanje. Uz dodavanje više vode ista je mješavina gline korištena i za žbuku i za zidanje. Kuće od opeke sušene na suncu nalazimo u Jerihonu već oko 9000. pr. Kr.

=== Tkanje ===
Pripitomljavanje koze, ovce i ljame je dovelo do izuma [[tkanina|tkanja]], ali tek nakon određenih [[mutacija]] do kojih je došlo zbog [[pripitomljavanje|pripitomljavanja]]. Tek je tada runo tih životinja postalo pogodno za predenje i tkanje. [[Vuna|Vunena]] je [[odjeća]] postupno zamijenila odjeću od kože ili krzna. Ljudi su ubrzo naučili rabiti i biljne vrste, poput [[lan]]a, koji se u zapadnoj Aziji, Egiptu i Europi već uzgajao kao uljarica, te [[pamuk]]a, koji se počeo uzgajati u Indiji i srednjoj Americi. Postoje dokazi o pletenju prostirki i košara iz vrlo ranih vremena. Nije poznato je li u to doba izrađivana odjeća od niti, ali su na mnogim mjestima nađena primitivna vretena.

Tkanine su se nezavisno pojavile u različitim dijelovima svijeta. Tek je u neolitiku potreba za odjećom i posudama narasla do mjere u kojoj su tehnike tkanja procvale. Komad platna od [[Konoplja|konoplje]] pronađen u [[Çatal Höyük]]u ([[Turska]]) star je oko 10 000 godina. Najstariji ostaci iz Egipta stari su oko 7000 godina (prostirke, spiralne košare i primitivne tkanine), a najstarija pronađena [[uže|užad]] iz tog područja je nekoliko stoljeća mlađa. Proizvodnja tkanina zahtijeva više međusobno povezanih tehnika: striženje [[ovca|ovaca]] ili uzgajanje lana ili pamuka; preradu sirovoga materijala; predenje niti; izradu tkalačkih stanova; [[boja]]nje prediva; tkanje tkanine. 

U košaraštvu su korišteni trska, [[šaš]] i [[trave]], ali glavni materijal za tkanine na drevnom Bliskom istoku je bio [[lan]], koji je uzgajan i zbog ulja i uzgoj kojeg je bio dobro uspostavljen do 3000. pr. Kr. Za uporabu treba odvojiti vlakna od ostatka stabljike, najprije namakanjem, radi omekšavanja, te potom grebanjem i češljanjem.

=== Uporaba kovina i [[rudarstvo]] ===
U neolitičkom okruženju su stotine [[tehnika]], malih i velikih, oblikovale novi način života. Ljudi su tijekom neolitika gradili trajne strukture od drveta, opeka i kamena, koje svjedoče o velikom [[obrt]]ničkom umijeću, a razvili su čak i svojevrsno [[kovina]]rstvo, rabeći komade sirovog [[Bakar (element)|bakra]] koji se mogu naći u prirodi. Primjerice, za znamenitog [[Ledeni čovjek|Ledenog čovjeka]], smrznutu [[mumija|mumiju]] koja se pojavila 1991. zbog povlačenja [[ledenjak]]a u [[Alpe|Alpama]], najprije se mislilo da pripada nekoj kulturi [[Brončano doba|Brončanog doba]], jer je nosio bakrenu [[sjekira|sjekiru]]. No pokazalo se da je živio oko 3300. pr. Kr. Bio je to neolitički čovjek s oružjem od hladno [[kovanje|kovanog]] [[metal]]a. 

[[Metalurgija]] je prva strateška tehnologija, ona je omogućila napredak u ogromnom području tehnologije, koje ne bi bilo osvojeno korištenjem drveta ili kamena. Uporaba kovina je omogućila nove i prije nezamislive alate i oruđa. Prva kovina koju su ljudi rabili je bakar, no moguće je da je i prije njega korišteno [[meteorit]]sko [[željezo]] i [[zlato]]. Dokazi o korištenju sežu do 9000. pr. Kr. Bakreni privjesak nađen u sjevernom [[Irak]]u datiran je na 8700. pr. Kr. Za razliku od željeza, bakar se može naći u prirodi u metalnom stanju, kao komadi kovine pomiješani s [[Mineralne sirovine|rudama]]. No te su prirodne zalihe metalnoga bakra brzo iscrpljene. 

Prirodno željezo u metalnom stanju je isključivo [[meteorit]]skog podrijetla i postoje neki dokazi ranog korištenja takva željeza. Rude bakra se mogu naći u sjevernoj [[Sirija|Siriji]] i Turskoj, gdje su se oblikovale rane ratarske zajednice. Stoga su ljudi vjerojatno naišli na metalni bakar, privučeni njegovom zelenkastom bojom. Za razliku od kamena, ta se [[kovina]] ne može pretvoriti u alat odbijanjem dijelova, ali se može lako [[Savijanje limova|savijati]] i [[kovanje|kovati]], i stoga je u početku rabljena za male ukrase. Bakar je toliko mekan da je uglavnom nekoristan za izradbu većine [[alat]]a i [[oružje|oružja]]. Korišteni su i zlato i [[srebro]], ali vrlo rijetko.

Budući da je bakar relativno mekan lako ga se može hladno kovati kamenim [[čekić]]ima. Hladno kovanje može gotovo udvostručiti [[tvrdoća|tvrdoću]] bakra, gotovo do tvrdoće čistoga željeza, ali je bakar tada [[Krhkost|krhak]] i vrlo lako [[Lom materijala|puca]]. No lagano zagrijavanje može očvrsnuti bakar, koji se nakon toga može hladno kovati, čime se mogu dobiti prilično dobri alati. Neke od najranijih izrađevina od bakra su nađene u [[Anatolija|Anatoliji]] ([[Turska]]), a datiraju iz otprilike 7000. pr. Kr. Najpoznatije su bakrene kuke i šila iz Çayönü Tepesi na istoku Turske. Tu se opažaju neki od najranijih pokušaja obradbe bakra pomoću [[vatra|vatre]] (pirotehnologija) uz hladno kovanje. Kuke i šila su bili zagrijavani i tada kovani u željeni oblik, ali [[kovač]]i sigurno nisu znali kako kaljenje i hladno kovanje utječu na bakar, jer su predmeti ostavljeni u mekom stanju, bez završnog kovanja. Zanimljivo je spomenuti da je oko 6500. pr. Kr. u Çayönü Tepesi korištena [[žbuka]] od [[gips]]a, koji se dobiva zagrijavanjem [[vapnenac|vapnenca]] na oko 900 °C, ali nema nalaza pečene [[Lončarstvo |lončarije]]. Izrađevine od bakra su nađene i u jednom od najranijih gradova, [[Çatal Höyük]]u (današnja istočna Turska), a datiraju iz oko 6000. pr. Kr.

==== Lijevanje i taljenje bakra ====
Znakovi [[lijevanje|lijevanja]] bakra opažaju se oko 5500. pr. Kr. Najstariji poznati predmet izrađen od lijevanog bakra je bakreno dlijeto nađeno u [[Prokuplje|Prokuplju]] u [[Srbija|Srbiji]], a datira se oko 5500. pr. Kr. U isto doba spada jedno od najvažnijih otkrića u povijesti: dobivanje bakra iz njegovih [[Mineralne sirovine|mineralnih sirovina]] ili ruda. To je otkriće imalo golem utjecaj na razvoj društva tijekom sljedeće dvije tisuće godina. Ona je dala novi [[materijal]], dovela do izuma [[bronca|bronce]], boljeg materijala za izradu alata, ali i osigurala tehnologiju za uporabu željeza nekoliko stoljeća kasnije. Taljenje bakra vjerojatno se je razvilo iz opažanja produkata [[peć]]i za pečenje [[keramika|keramike]]. 

Taljenje bakra iz rude podrazumijeva miješanje rude s nekim prikladnim gorivom, poput [[drveni ugljen|drvenog ugljena]] ili drveta, i stavljanje mješavine u vatru. Obične vatre u ognjištima ili pećima za keramiku nisu mogle dati temperature potrebne za taljenje bakra (oko 1100 °C). Stoga je moguće da su za podjarivanje vatre i postizanje potrebne temperature korištene puhaljke načinjene od trske. Rastaljena se je kovina nakupljala na dnu, dok su se nečistoće u obliku šljake ([[troska|troske]]) uklanjale s površine.

==== Željezo ====
Povijest metalurgije željeza započinje još u [[Prapovijest|prapovijesno doba]], ali se ne zna da li je prvo [[željezo]] proizvedeno slučajno, kad je prapovijesni čovjek naložio [[vatra|vatru]] na ležištu čiste [[Mineralne sirovine|željezne rude]] ili je koristeći se već stečenim iskustvom u topljenju [[Bakar (element)|bakarne]] rude primijenio isti postupak na željeznu rudu. Taj postupak je bio prilično jednostavan: u plitkom [[Ognjište|ognjištu]] se željezna [[ruda]] pokrila [[Drveni ugljen|drvenim ugljenom]], koji se zatim zapalio, pa je ispod vatre nastala gnjecava i spužvasta željezna masa ([[spužvasto željezo]]). Da bi se iz spužvastog željeza dobilo tehničko željezo ili [[čelik]] ovisilo je prije svega od kvalitete željezne rude. 

[[Plitko ognjište]] je bilo vrlo jednostavne konstrukcije. Sastojalo se od gnijezda oslonjenog na jedan [[zid]], kroz koji je prolazila [[mlaznica]] [[mijeh]]a za raspirivanje vatre. Gnijezdo se je ispunilo izmjenično slojevima željezne rude i drvenog ugljena, koji su se zatim zapalili. Puhanjem zraka kroz mijeh povisila bi se [[temperatura]], tako da bi iz drvenog ugljena nastajao [[ugljikov monoksid]], koji je vezao [[kisik]] iz [[Željezovi oksidi|željezovih oksida]] (uglavnom [[hematit]]), te se dobivalo spužvasto željezo i [[ugljikov dioksid]]. Pri tome je dobar dio željeza i dalje ostao vezan s kisikom (željezovi oksidi), te zajedno s nečistoćama kao tekuća [[troska]] otjecao iz ognjišta. Spužvasto željezo se skupljalo na dnu ognjišta sve dok ga ne bi potpuno ispunilo, pa bi se izvadilo i [[Kovač|kovanjem]] bi se istiskivali ostaci troske i nečistoća ([[kovanje|kovano željezo]]). Omjer između [[težina|težine]] željezne rude i drvenog ugljena je bio otprilike 1 : 4. Ovim postupkom se dobivalo tek oko 12,5% željeza iz željezne rude, a težina spužvastog željeza je iznosila do 70 [[kilogram]]a. Ovakva plitka ognjišta su se održala u [[Štajerska|Štajerskoj]] i [[Šleska|Šleziji]] sve do 18. stoljeća.&lt;ref&gt;[http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140704150245/http://www.simet.unizg.hr/nastava/predavanja/Fizikalna%20metalurgija%20I.pdf/view |date=4. srpnja 2014. }} &quot;Fizikalna metalurgija I&quot;, dr.sc. Tanja Matković, dr.sc. Prosper Matković, www.simet.unizg.hr, 2011.&lt;/ref&gt;

==== Rudarstvo ====
[[Kremen]] je u Starom svijetu tisućama godina bio ključni materijal za izradu alata i kad je potražnja za kremenim sjekirama (kojim su prvi ratari krčili tlo) nadišla ponudu iz površinskih kopova, otvoreni su podzemni [[rudnik|rudnici]]. Oko 4000. pr. Kr. u zapadnoj je Europi otvoreno mnogo rudnika kremena. Okna su bila duboka od 10 do 15 metara. Korišteni su trnokopi od jelenjih rogova i lopate od goveđih lopatica. Kopanje bakra je počelo još oko 4500. pr. Kr., u današnjoj Srbiji. Rudnici su bili duboki do 20 [[metar]]a. [[Balkan]] je postao jednim od glavnih izvora bakra u Starom svijetu. Najstariji rudnici su u planinskim područjima sjevernog Iraka, Libanona, Sirije, Anatolije i Balkana.

=== Neolitička astronomija ===
Mnoštvo dokaza pokazuje da su mnogi, a možda i većina, neolitičkih naroda sustavno motrili [[nebo]], napose gibanja [[Sunce|Sunca]] i [[Mjesec]]a, te su podizali astronomski uređene građevine koje su služile kao kalendar godišnjih doba. Najbolje poznati primjer je [[Stonehenge]] u jugozapadnoj Engleskoj (tu se neolitičke zajednice javljaju do 4000. pr. Kr.). 82 komada kamena mase oko 5 [[tona]] su dopremljena iz [[Wales]]a, s udaljenosti od 240 [[kilometar]]a. U jutro ljetnog [[suncostaj]]a (21. lipnja) Sunce izlazi duž glavne osi građevine i na vrh kamenog stupa postavljenog izvan nje. Čini se da je izgrađen da bi označio krajnje i srednje točke sezonskih gibanja [[Nebesko tijelo|nebeskih tijela]] duž [[obzor]]a (horizonta) pri izlasku i zalasku, što ukazuje na sustavna opažanja i svijest o pravilnostima nebeskih gibanja.

== Povezani članci ==
* [[Povijest tehnologije]]

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Tehnologija po razdobljima]]
[[Kategorija:Prapovijest|Tehnologija]]</text>
      <sha1>kueybgufdmior6d3j9q342d69o9b90v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ardipithecus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>510987</id>
    <revision>
      <id>7447914</id>
      <parentid>7127872</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:01:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Australopitecini|Australopitecini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi australopitecina|Rodovi australopitecina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447914</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="17664" sha1="n3k80flxcg8ggepzp0e3xoe2wqe8iyk" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Ardipithecus''
| status = izumrli
| raspon_fosila = Kasni miocen - rani pliocen
| slika = Ardi.jpg
| slika_širina = 250px
| slika_opis = Primjerak vrste ''Ardipithecus ramidus'', nazvan [[Ardi]]
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[majmuni|Primates]]
| familia = [[veliki čovjekoliki majmuni|Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = (možda&lt;ref name=&quot;cbs&quot;&gt;{{cite journal |quote=Is Ardipithecus a hominin?—that question will likely dominate the paleoanthropological debate over this fossil taxon for years to come. |doi=10.1146/annurev-anthro-092611-145724 |title=Chimpanzees and the Behavior ofArdipithecus ramidus* |year=2012 |last1=Stanford |first1=Craig B. |journal=Annual Review of Anthropology |volume=41 |pages=139}}&lt;/ref&gt; [[Hominini]])
| genus = †'''''Ardipithecus'''''
| genus_autorstvo = [[Tim D. White|White]] et al., 1995
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba =
†''Ardipithecus kadabba''&lt;br&gt;
†''Ardipithecus ramidus''
}}

'''''Ardipithecus''''' je rod izumrlih primata, pripadnika potporodice [[Homininae]]. Još uvijek nije sigurno utvrđeno u kojem je srodstvu ovaj [[rod (taksonomija)|rod]] s ostalim ljudskim precima, te da li je bio pripadnik tribusa [[Hominini]] ili nije.&lt;ref name=&quot;cbs&quot;/&gt; U literaturi su opisane dvije vrste: ''Ardipithecus ramidus'', koja je živjela prije oko 4,4 milijuna godina&lt;ref name=&quot;NatGeo-News&quot;&gt;{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2001/07/0712_ethiopianbones.html |title=Fossils From Ethiopia May Be Earliest Human Ancestor |first=David |last=Perlman |publisher=National Geographic News |date=2001-07-12 |accessdate=2009-07-01 |quote=Another co-author is Tim D. White, a paleoanthropologist at UC-Berkeley who in 1994 discovered a pre-human fossil, named Ardipithecus ramidus, that was then the oldest known, at 4.4 million years.}}&lt;/ref&gt; tijekom ranog [[pliocen]]a, i ''Ardipithecus kadabba'', koja je pronađena u geološkim strukturama starosti oko 5,6 milijuna godina (kasni [[miocen]]).&lt;ref name=&quot;AndThePaleobiology&quot; /&gt;

== ''Ardipithecus ramidus'' ==
[[Image:Map of the fossil sites of the earliest hominids (35.8-3.3M BP).svg|mini|300px|Karta s mjestima otkrića.]]
''A. ramidus'' je dobio naziv u rujnu [[1994.]] godine. Prvi pronađeni fosil datiran je na temelju stratigrafske pozicije između dva različita vulkanska sloja, starijeg GATC-a (''Gaala Tuff Complex'') i DABT-a (''Daam Aatu Basaltic Tuff'') na starost od oko 4,4 milijuna godina. Naziv ''Ardipithecus ramidus'' većinom potječe iz [[Afarski jezik|afarskog jezika]], u kojem ''Ardi'' znači &quot;tlo/pod&quot; (posuđeno iz semitskog korijena bilo u [[Amharski jezik|amharskom]] ili [[Arapski jezik|arapskom]]), a ''ramid'' znači &quot;korijen&quot;. ''Pithecus'' na [[Grčki jezik|grčkom]] znači &quot;majmun&quot;.&lt;ref name=&quot;NOVA&quot;&gt;{{cite web |title=NOVA, Aliens from Earth: Who's who in human evolution |last=Tyson |first=Peter |date=Rujan 2009. |publisher=PBS |accessdate=2009-09-08 |url=http://www.pbs.org/wgbh/nova/hobbit/tree-nf.html}}&lt;/ref&gt;

Kao i većina hominida, ali za razliku od svih prethodno priznatih hominina, imao je palac prilagođen za kretanje po drveću. Nije utvrđeno koliko ostale osobine njegovog kostura odražavaju i prilagodbu dvonožnom kretanju na tlu. Kao i kasniji hominini, ''Ardipithecus'' je imao reducirane [[očnjak]]e.

Istraživački tim pod vodstvom [[Tim White|Tima Whitea]] je između [[1992.]] i [[1993.]] godine otkrio prve fosile vrste ''A. ramidusa'', sedamnaest fragmenata, uključujući i lubanju, donju čeljust, zube i kosti ruke iz [[Afarski trokut|Afarskog trokuta]] u riječnoj dolini Srednji Awash u [[Etiopija|Etiopiji]]. Kasnije, [[1994.]] godine, otkriveno je još fragmenata, s kojima je poznato 45% cjelokupnog kostura. Ovi su fosili isprva opisani kao ostaci neke vrste ''[[Australopithecus]]a'', ali White i njegovi kolege kasnije su objavili bilješku u istom časopisu kojom su pripisali taj fosil novom rodu, ''Ardipithecus''. Između [[1999.]] i [[2003.]] godine, multidisciplinarni tim pod vodstvom [[Sileshi Semaw|Sileshija Semawa]] otkrio je kosti i zube devet jedinki vrste ''A. ramidus'' na zapadnoj granici Afarskog trokuta.&lt;ref name=&quot;stoneageinstitute.org&quot;&gt;{{cite web |title=New Fossil Hominids of Ardipithecus ramidus from Gona, Afar, Ethiopia |url=http://www.stoneageinstitute.org/news/gona_nature_paper.shtml#1 |accessdate=2009-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20080624005441/http://www.stoneageinstitute.org/news/gona_nature_paper.shtml#1 |archivedate=2008-06-24}}&lt;/ref&gt; Starost fosila procjenjuje se na 4,35 do 4,45 milijuna godina.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://newsinfo.iu.edu/news/page/normal/1822.html |author=Indiana University News Release |title=Anthropologists find 4.5 million-year-old hominid fossils in Ethiopia |accessdate=2009-01-30 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20090214231444/http://newsinfo.iu.edu/news/page/normal/1822.html |archivedate=2009-02-14 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;

''Ardipithecus ramidus'' je imao malen mozak, zapremine između 300 i 350&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;. Bio je neznatno manji nego kod današnjeg [[bonobo]]a ili ženke [[čimpanza|čimpanze]], ali mnogo manji od [[Australopithecus|australopiteka]] kao što je [[Lucy (australopitek)|Lucy]] (~400 do 550&amp;nbsp;cm&lt;sup&gt;3&lt;/sup&gt;) i tek oko 20% veličine mozga današnjeg ''[[Homo sapiens]]a''. Kao i obične čimpanze, ''A. ramidus'' je imao mnogo veći podgriz nego današnji ljudi.&lt;ref name=&quot;Suwa_2009&quot;&gt;{{cite journal |title=The ''Ardipithecus ramidus skull'' and its implications for hominid origins |journal=Science |last=Suwa |first=G et al. |date=2009-09-02 |volume=svezak 326 |issue=broj 5949 |pages=str. 68., 68e1.–68e7. |doi=10.1126/science.1175825 |last2=Asfaw |first2=B. |last3=Kono |first3=R. T. |last4=Kubo |first4=D. |last5=Lovejoy |first5=C. O. |last6=White |first6=T. D. |pmid=19810194 |bibcode=2009Sci...326...68S}}&lt;/ref&gt;

Zubi vrste ''A. ramidus'' nisu imali specijalizaciju prisutnu kod ostalih velikih majmuna, što ukazuje na to da je bila opći svejed i voćojed, s ishranom u kojoj nije bilo prisutno mnogo lišća i vlaknastog biljnog materijala (korijenje, lukovice itd.) ili tvrde i abrazivne hranu. Veličina gornjeg očnjaka mužjaka nije se mnogo razlikovala od onog kod ženki. Njihovi gornji očnjaci bili su manje oštri nego kod današnjih čimpanzi djelomično zbog njihove smanjene veličine, jer se veći gornji očnjaci okluzijom oštre o zube u donjoj čeljusti. Osobine gornjeg očnjaka kod ''A. ramidus'' u kontrastu su sa [[spolni dimorfizam|spolnim dimorfizmom]] prisutnim kod današnjih čimpanzi, gdje mužjaci imaju znatno veće i oštrije gornje očnjake od ženki.&lt;ref name=&quot;Suwa_2009b&quot;&gt;{{cite journal |title=Paleobiological implications of the ''Ardipithecus ramidus'' dentition |journal=Science |date=2009-09-02 |last=Suwa |first=G et al. |volume=svezak 326 |issue=broj 5949 |pages=str. 69., 94. – 99. |doi=10.1126/science.1175824 |last2=Kono |first2=R. T. |last3=Simpson |first3=S. W. |last4=Asfaw |first4=B. |last5=Lovejoy |first5=C. O. |last6=White |first6=T. D. |pmid=19810195 |bibcode=2009Sci...326...94S}}&lt;/ref&gt;

Manje izraženi gornji očnjaci kod vrste ''A. ramidus'' navode na zaključak o društvenom ponašanju te vrste i starijih hominida. Naročito se koristi kao argument da bi se ukazalo na to da je posljednji zajednički predak hominida i afričkih velikih majmuna bio karakterističan po relativno niskom nivou agresivnosti između mužjaka i grupa. To je izrazito različito od društvenog ponašanja današnjih čimpanzi, gdje je agresivnost između mužjaka i različitih grupa izrazito visoka. Istraživači su u istraživanju iz [[2009.]] izjavili da ta situacija &quot;čini čimpanze modelom ponašanja za drevne hominide.&quot;&lt;ref name=&quot;Suwa_2009b&quot;/&gt;

''Ardipitecus ramidus'' se pojavio nakon posljednjeg zajedničkog pretka ljudi i čimpanza te stoga ne može u potpunosti biti predstavnik tog zajedničkog pretka. Unatoč tome, na nekoliko je načina različit od čimpanzi, što ukazuje na to da se zajednički predak razlikovao od današnjih čimpanzi. Nakon što su se linija ljudi i čimpanza odvojile i jedna i druga prošle su kroz znatne evolutivne promjene. Stopala potonjih specijalizirala su za kretanje po drveću, dok su se stopala vrste ''Ardipithecus ramidus'' bolje prilagodila hodanju. Očnjaci vrste ''A. ramidus'' su manji i jednake veličine i kod ženki i kod mužjaka, što ukazuje na smanjene sukobe među mužjacima, povećano vezivanje unutar parova i više ulaganja u potomke. &quot;Prema tome, fundamentalne promjene u reprodukciji i društvenom ponašanju vjerojatno su se pojavile kod hominida dugo prije nego što su imali velik mozak i počeli koristiti kamene alate,&quot; zaključio je istraživački tim.&lt;ref name=&quot;AndThePaleobiology&quot; /&gt;

=== Ardi ===
[[Datoteka:Ardipithecus (finger bones).jpg|mini|lijevo|200px|Odljev Ardijinih kostiju prstiju.]]
Dana [[1. listopada]] [[2009.]] paleontolozi su službeno obznanili otkriće relativno potpunog kostura vrste ''A. ramidus'', koji je iskopan [[1994.]] godine. Fosil predstavlja ostatke ženke od 50&amp;nbsp;kg, malog volumena mozga, nazvane &quot;Ardi&quot;, a uključuje i većinu lubanje i zuba, kao i zdjelicu, ruke i stopala.&lt;ref name=&quot;NewKind&quot; /&gt; Otkriven je u [[Regija Afar|Afarskoj pustinji]] u [[Etiopija|Etiopiji]], na nalazištu poznatom kao Aramis u regiji Srednjeg Awasha. Radiometrijsko datiranje slojeva vulkanskog pepela oko naslaga ukazuju na to da je Ardi živjela prije oko 4,4 milijuna godina. Drugi, međutim, sumnjaju u ispravnost te procjene. Fleagle i Kappelman predlažu da je regija u kojoj je Ardi pronađena teška za datiranje radiometrijskim postupkom, te smatraju da bi se starost Ardi trebala smanjiti na 3,9 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;10.1038/nature09709&quot;&gt;{{cite journal |doi=10.1038/376558b0 |last1=Kappelman |first1=John |last2=Fleagle |first2=John G. |year=1995 |title=Age of early hominids |journal=Nature |volume=svezak 376 |issue=broj 6541 |pages=str. 558. – 559. |bibcode=1995Natur.376..558K}}&lt;/ref&gt;

Znanstvenici koji su opisali taj fosil smatraju da on pojašnjava etapu [[evolucija čovjeka|evolucije čovjeka]] o kojem se malo znalo, više od milijun godina prije [[Lucy (australopitek)|Lucy]] (''Australopithecus afarensis''), ikonskog kandidata za ranog ljudskog pretka, koja je živjela prije 3,2 milijuna godina, a otkrivena je [[1974.]] godine, samo 74&amp;nbsp;km od mjesta otkrića Ardi. Međutim, pošto Ardijin skelet nije stariji od najranijih fosila ''Australopithecusa'' za više od 200 000 godina, te bi zapravo mogao biti mlađi od njih,&lt;ref name=&quot;10.1038/nature09709&quot;/&gt; neki istraživači sumnjaju da on može predstavljati izravnog pretka ''Australopithecusa''.

Neki istraživači na osnovu oblika zdjelice i udova i prisutnosti oprečnog palca zaključuju da je &quot;Ardi&quot; bila fakultativni (neobavezni) dvonožac: da se na tlu kretala na dvije noge, ali na drveću na sve četiri.&lt;ref name=&quot;AndThePaleobiology&quot;&gt;{{cite journal |last1=White |first1=Tim D. |last2=Asfaw |first2=Berhane |last3=Beyene |first3=Yonas |last4=Haile-Selassie |first4=Yohannes |last5=Lovejoy |first5=C. Owen |last6=Suwa |first6=Gen |last7=WoldeGabriel |first7=Giday |year=2009 |title=''Ardipithecus ramidus'' and the Paleobiology of Early Hominids |journal=Science |volume=svezak 326 |issue=broj 5949 |pages=str. 75. – 86. |doi=10.1126/science.1175802 |pmid=19810190 |bibcode=2009Sci...326...64W}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://news.nationalgeographic.com/news/2009/10/091001-oldest-human-skeleton-ardi-missing-link-chimps-ardipithecus-ramidus.html |title=Oldest Skeleton of Human Ancestor Found |author=Jamie Shreeve |publisher=National Geographic magazine |date=2009-09-01 |accessdate=2009-09-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091004002647/http://news.nationalgeographic.com/news/2009/10/091001-oldest-human-skeleton-ardi-missing-link-chimps-ardipithecus-ramidus.html |archivedate=2009-10-04 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://sciencenow.sciencemag.org/cgi/content/full/2009/1001/1 |title=Ancient Skeleton May Rewrite Earliest Chapter of Human Evolution |author=Ann Gibbons |publisher=Science |accessdate=2009-09-01 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20091004003404/http://sciencenow.sciencemag.org/cgi/content/full/2009/1001/1 |archivedate=2009-10-04 |deadurl=no}}&lt;/ref&gt; ''A. ramidus'' je imao slabije razvijenu sposobnost hodanja od kasnijih hominida i nije mogao daleko hodati i trčati.&lt;ref&gt;{{cite news |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/8285180.stm |work=BBC News |title=Fossil finds extend human story |date=2009-10-01 |first=Jonathan |last=Amos}}&lt;/ref&gt; Zubi ukazuju na svežderstvo i više su generalizirani nego kod današnjih velikih majmuna.&lt;ref name=&quot;AndThePaleobiology&quot; /&gt;

== ''Ardipithecus kadabba'' ==
[[Slika:Ardipithecus kadabba fossils.jpg|thumb|250px|Fosili vrste ''Ardipithecus kadabba''.]]
''Ardipithecus kadabba'' je &quot;poznat samo iz fosiliziranih zuba i djelića kostiju kostura&quot;,&lt;ref name=&quot;NewKind&quot;&gt;{{cite journal |last=Gibbons |first=Ann |year=2009 |title=A New Kind of Ancestor: ''Ardipithecus'' Unveiled |journal=Science |volume=svezak 326 |issue=broj 5949 |pages=str. 36. – 40. |doi=10.1126/science.326_36 |pmid=19797636 |bibcode=2009Sci...326...36G}}&lt;/ref&gt; a smatra se da je star oko 5,6 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;AndThePaleobiology&quot; /&gt; Opisuje se kao &quot;vjerojatni predak&quot; vrste ''A. ramidus''.&lt;ref name=&quot;AndThePaleobiology&quot; /&gt; Iako se isprva smatrala podvrstom vrste ''Ardipithecus ramidus'', antropolozi [[Yohannes Haile-Selassie]], Gen Suwa i [[Tim White]] su [[2004.]] godine objavili članak u kojem uzdižu ''A. kadabba'' na nivo vrste na temelju novootkrivenih zuba iz [[Etiopija|Etiopije]]. Ti zubi pokazuju &quot;primitivnu morfologiju i obrazac trošnje&quot;, što ukazuje na to da je ''A. kadabba'' odvojena vrsta od ''A. ramidusa''.&lt;ref name=&quot;MioceneTeeth&quot;&gt;{{cite journal |last1=Haile-Selassie |first1=Yohannes |last2=Suwa |first2=Gen |last3=White |first3=Tim D. |year=2004 |title=Late Miocene Teeth from Middle Awash, Ethiopia, and Early Hominid Dental Evolution |journal=Science |volume=svezak 303 |issue=broj 5663 |pages=str. 1503. – 1505. |doi=10.1126/science.1092978 |pmid=15001775 |bibcode=2004Sci...303.1503H}}&lt;/ref&gt;

Naziv vrste potječe od [[Afarski jezik|afarske]] riječi za &quot;primitivnog pretka porodice&quot;.&lt;ref name=&quot;EllisNTB&quot;&gt;{{cite book |last=Ellis |first=Richard |title=No Turning Back: The Life and Death of Animal Species |publisher=Harper Perennial |year=2004 |location=New York |pages=str. 92. |isbn=0-06-055804-0}}&lt;/ref&gt;

== Način života ==
Struktura nožnih prstiju i zdjelice vrste ''A. ramidus'' ukazuju na to da se on kretao uspravno.&lt;ref name=&quot;stoneageinstitute.org&quot; /&gt;

Prema Scottu Simpsonu, fosilni ostaci iz Srednjeg Awasha ukazuju na to da su i ''A. kadabba'' i ''A. ramidus'' živjele u staništu koje je bilo &quot;mozaik šuma i travnjaka s obližnjim jezerima, močvarama i izvorima,&quot; ali potrebno je još istraživanja kako bi se utvrdilo koje je stanište u Goni ''Ardipithecus'' preferirao.&lt;ref name=&quot;stoneageinstitute.org&quot; /&gt;

== Alternativni pogledi ==
Istraživači izvan izvorne grupe iz [[2009.]] koja je pružila opis još uvijek nisu istražili fosile ''Ardipithecusa'', a paleobiologija i srodstvo tih stvorenja postalo je predmetom kontroverze.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1126/science.1184148 |last1=Sarmiento |first1=Esteban E. |year=2010 |title=Comment on the Paleobiology and Classification of Ardipithecus ramidus |journal=Science |volume=svezak 328 |pages=str. 1105b.}}
&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;
{{cite journal |doi=10.1038/nature09709 |last1=Wood |first1=Bernard |last2=Harrison |first2=Terry |year=2011 |title=The evolutionary context of the first hominins |journal=Nature |volume=svezak 470 |pages=str. 347. – 352. |bibcode=2011Natur.470..347W |issue=7334}}
&lt;/ref&gt; Skeptici tvrde da se mnoge od njegovih osobina, navodno sličnih onima kod hominina, pojavljuju drugdje među živućim, kao i izumrlim primatima, te da dostpuni dokazi ne podržavaju tvrdnju o njegovom statusu hominina i o njegovom načinu kretanja.&lt;ref name=&quot;cbs&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.sciencemag.org/ardipithecus/ Specijal Science Magazine: ''Ardipithecus''] (zahtijeva besplatno registriranje), pristupljeno 1. svibnja 2014.
* The Smithsonian Institution's Human Origins Program:
**[http://humanorigins.si.edu/evidence/human-fossils/species/ardipithecus-kadabba Ardipithecus kadabba], pristupljeno 1. svibnja 2014.
**[http://humanorigins.si.edu/evidence/human-fossils/species/ardipithecus-ramidus Ardipithecus ramidus], pristupljeno 1. svibnja 2014.
*[http://www.archaeologyinfo.com/ardipithecusramidus.htm ''Ardipithecus ramidus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120308171256/http://archaeologyinfo.com/ardipithecus-ramidus/ |date=8. ožujka 2012. }} na Archaeology info, pristupljeno 1. svibnja 2014.
*[http://ngm.nationalgeographic.com/human-evolution/human-ancestor ''Explore Ardipithecus''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20091004002759/http://ngm.nationalgeographic.com/human-evolution/human-ancestor |date=4. listopada 2009. }} na [[National Geographic|NationalGeographic.com]], pristupljeno 1. svibnja 2014.
*[http://www.sciencemag.org/content/326/5949/64.full?sid=0e89e15f-0594-40ef-9dce-2b9b9f48d9e6  ''Ardipithecus ramidus'' - članak u Science Journalu], pristupljeno 1. svibnja 2014.
*[http://dsc.discovery.com/tv/ardipithecus/ardipithecus.html Otkrivanje Ardija - Discovery Channel], pristupljeno 1. svibnja 2014.

{{čovječja evolucija}}
[[Kategorija:Rodovi australopitecina]]
[[Kategorija:Pliocenski primati]]</text>
      <sha1>n3k80flxcg8ggepzp0e3xoe2wqe8iyk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Paranthropus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>512012</id>
    <revision>
      <id>7447911</id>
      <parentid>7127774</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:00:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Australopitecini|Australopitecini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi australopitecina|Rodovi australopitecina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447911</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16516" sha1="3ly0fhh5iq9rm4xc16xzd55vgrcwzqk" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Paranthropus''
| status = izumrli
| raspon_fosila = [[Pliocen]]-[[pleistocen]] {{fossilrange|2.9|1.2}}
| slika = Paranthropus-boisei-Nairobi.JPG
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Lubanja vrste ''Paranthropus boisei''
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[primati|Primates]]
| familia = [[veliki čovjekoliki majmuni|Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| subtribus = [[Australopithecina]]
| genus = '''''Paranthropus'''''
| genus_autorstvo = [[Robert Broom|Broom]], [[1938.]]
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = †''[[Paranthropus aethiopicus]]''&lt;br&gt; †''[[Paranthropus boisei]]''&lt;br&gt; †''[[Paranthropus robustus]]''
}}
'''''Paranthropus''''' (iz [[grčki jezik|grčkog]] παρα, ''para'' &quot;pored&quot;; άνθρωπος, ''ánthropos'' &quot;čovjek&quot;) je [[rod (taksonomija)|rod]] izumrlih [[hominini|hominina]]. Poznati kao '''robustni australopitecini''',bili su dvonožni [[hominidi]], koji su vjerojatno potekli od gracilnih australopitecina (''[[Australopithecus]]'') prije 2,7 milijuna godina.&lt;ref name=&quot;Dawkins2004&quot;&gt;{{cite book |last=Dawkins |first=Richard |title=The Ancestor's Tale: A Pilgrimage To the Dawn of Life |year=2004 |publisher=Weidenfeld &amp; Nicolson |location=London |isbn=0-297-82503-8 |page=str. 77.}}&lt;/ref&gt;

Pripadnike tog roda karakterizira robustna kraniodentalna anatomija, uključujući i sagitalnu lubanjsku krestu kao kod gorile, što ukazuje na snažne mišiće za žvakanje, i široke zube prilagođene mljevenju biljne hrane. Lubanje roda ''Paranthropus'', međutim, nemaju transverzalnu lubanjsku krestu, koja je također prisutna kod današnjih gorila.

== Otkriće ==

Gert Terblanche, dječak školske dobi, otkrio je [[1938.]] godine nepotpunu lubanju i čeljust vrste ''Paranthropus robustus'' kod nalazišta Kromdraai B (70&amp;nbsp;km jugozapadno od [[Pretoria|Pretorije]]) u [[JAR|Južnoafričkoj Republici]]. Kao novi rod i vrstu opisao ga je Robert Broom. Spomenuto nalazište istražuje se od [[1993.]] godine, kada je prve iskope započeo Francis Thackeray. Smatra se da je nalazište Kromdraai B staro oko 1,95 milijuna godina.

[[Slika:Paranthropus boisei skull.jpg|thumb|250px|Replika lubanje poznate pod nazivom &quot;Orašar&quot; ([[engleski|eng]]: &quot;''Nutcracker''&quot;) (OH 5), otkrila [[Mary Leakey]].]]
Vrstu ''Paranthropus boisei'' otkrila je [[Mary Leakey]] [[17. srpnja]] [[1959.]] godine kod nalazišta FLK Bed I [[klanac Olduvai|klanca Olduvai]] u [[Tanzanija|Tanzaniji]] (primjerak OH 5). Mary je radila sama, pošto se njezin muž paleoantropolog [[Louis Leakey]] razbolio i ostao u kampu. Nakon otkrića odjurila je natrag u kamp, a Louis se, čuvši za to izvanredno otkriće, iznenada oporavio. Nisu nastavili dalje iskope sve dok Des Bartlett nije fotografirao nalazište.

U svojim bilješkama Louis je zapisao prvi naziv, ''Titanohomo mirabilis'', pošto da je u početku imao osjećaj da je u pitanju blizak ljudski srodnik. Louis i Mary započeli su ga nazivati &quot;dragim dječakom&quot; ([[engleski|eng]]: &quot;Dear Boy&quot;). Iskopavanje je prekinuto 7. kolovoza iste godine. &quot;Dragi dječak&quot; pronađen je s alatima iz [[oldovanska kultura|oldovanske kulture]] i životinjskim kostima.

Otkriće fosila objavljeno je u časopisu ''[[Nature]]'' [[15. kolovoza]] [[1959.]] godine, ali to izdanje nije izašlo do rujna zbog štrajka radnika u tiskari. U njemu je Louis svrstao taj fosil u [[Robert Broom|Broomovu]] potporodicu ''[[Australopithecinae]]'', stvorivši novi rod za njega, ''Zinjanthropus'', te novu vrstu, ''boisei''. &quot;[[Zanj|Zinj]]&quot; je stara arapska riječ za obalu [[Istočna Afrika|Istočne Afrike]], a &quot;boisei&quot; se odnosi na Charlesa Boisea, dobrotvora Leakeyevih. Louis je temeljio svoju klasifikaciju na dvadeset razlika od roda ''[[Australopithecus]]''.

Broom je umro [[1951.]] godine, ali je [[Raymond Dart|Dart]] još uvijek bio živ. Anegdotska izvješća navode da je Dart plakao od sreće u Louisovo ime kada mu je ovaj osobno pokazao Zinja, kojeg su Louis i Mary nosili u limenoj kutiji. Louis je razmatrao Broomovog ''Paranthropusa'' kao naziv za taj rod, ali ga je odbacio jer je smatrao da je Zinj bio jedan od predaka roda ''Homo'', što ''Paranthropus'' nije. Ovu je tezu temeljio na većim [[očnjak|očnjacima]] prisutnih kod Zinja.

U to je vrijeme u paleoantropologiji postojala jaka tendencija objedinjavanja pojedinih nalaza u malo taksonomskih skupina, umjesto razdvajanja u nove taksone. Stoga je prezentiranje Zinja tijekom Četvrtog panafričkog kongresa prapovjesničara u srpnju u tadašnjem [[Belgijski Kongo|Belgijskom Kongu]], tijekom kojeg je Louis bio prisiljen čitati zakašnjeli članak časopisa ''Nature'' gotovo doveo do nesreće po Louisa zbog njegove ideje stvaranja novog roda. Dart ga je spasio sa sada poznatom šalom, &quot;... što bi li se desilo da je gđa. Ples srela &quot;Dragog dječaka&quot; jedne tamne noći.&quot;

Borba oko naziva nastavila se još mnogo godina i dovela do raskola između Louisa i [[Wilfrid Le Gros Clark|Sir Wilfrida LeGros Clarka]] [[1955.]] godine, kada je LeGros Clark zauzeo stav da naziv treba biti ''Paranthropus''. S druge strane zbližila je Leakeyeve i Dr. [[Melville Bell Grosvenor|Melvillea Bella Grosvenora]] iz [[National Geographic Society]]ja. Leakeyevi su postali međunarodno poznati i više nisu imali problema s pronalaženjem novčanih sredstava za dalja istraživanja. Pitanje Zinja je na posljetku postalo dio pitanja o rodovima ''Australopithecus''/''Paranthropus'' (koje se odnosilo samo na robustne australopitecine).

== Opis ==
Sve vrste roda ''Paranthropus'' bile su dvonožne i mnoge su postojale u isto vrijeme kao i vrste roda ''[[Homo]]'' (koje su možda potekle od ''Australopithecusa''). ''Paranthropus'' se prvi put pojavio prije oko 2,7 milijuna godina. Većina vrsta roda ''Paranthropus'' imala je moždani volumen oko 40% volumena onog kod današnjeg čovjeka. Među vrstama roda ''Paranthropus'' postojale su određene varijacije u veličini, ali većina je bila visoka između 1,3 i 1,4 m i bila prilično mišićava i robustno građena. Smatra se da je ''Paranthropus'' radije nastanjivao pošumljena područja nego travnjake, koje je preferirao ''Australopithecus''.

&quot;Paranthropusov&quot; [[bipedalizam]] (dvonožno hodanje) zaključuje se na temelju anatomske strukture njegovih kukova, nogu i stopala, koji nalikuju na one kod njegovog pretka, ''[[Australopithecus afarensis|Australopithecusa afarensisa]]'', ali i na one današnjih ljudi.&lt;ref name=&quot;Wood2000&quot;&gt;{{cite journal |last1=Wood |first1=Bernard |last2=Richmond |first2=Brian G. |title=Human evolution: taxonomy and paleobiology |journal=Journal of Anatomy |year=2000}}&lt;/ref&gt;&lt;!-- {{is=svezak 196, str. 19-60}} --&gt; Zdjelica je slična kao kod vrste &quot;A. afarensis&quot;, ali je kukovni spoj, uključujući i glavu [[bedrena kost|bedrene kosti]] i čašicu kuka, bio manji kod &quot;Paranthropusa&quot;. Sličnost strukture kuka kod &quot;A. afarensisa&quot; i &quot;Paranthropusa&quot; ukazuje na to da su imali sličan način hodanja, te da se &quot;Paranthropus&quot; više kretao kao &quot;gracilni australopiteki&quot;.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Macchiarelli |first1=R |last2=Bondioli |first2=L |last3=Galichon |first3=V |last4=Tobias |first4=PV |title=Hip bone trabecular architecture shows uniquely distinctive locomotor behavior in South African australopithecines |journal=Journal of Human Evoltion |year=1999 |volume=36. |pages=str. 211. – 232. |doi=10.1006/jhev.1998.0267}}&lt;/ref&gt; Pripadnici roda ''Paranthropus'' pokazuju anatomsku sličnost s današnjim ljudima glede palca na stopalu i razvijenih plantarnih [[aponeuroza]]. [[Kosti donožja|Kost donožja]] palca pokazuje proširenu osnovicu za jaču unutarnju potporu, te više distalnu površinu spoja, što uzrokuje veću povezanost i potporu za ostale kosti stopala.&lt;ref name=&quot;Wood2000&quot; /&gt; Dodatni oslonac na palcu i ekstenzivne plantarne aponeuroze pokazuju da je &quot;Paranthropus&quot; imao hiperekstenziju palca za &quot;toe-off&quot; fazu (fazu inercijalnog njihanja) kod ciklusa hoda, što je karakteristično za današnje ljude kao dvonošce.

''Paranthropusovo'' ponašanje bilo je dosta drukčije od čovječjeg u smislu da nije prilagodljiv, niti podjednako snalažljiv. Dokazi tomu leže u njegovoj fiziologiji, skrojenoj specifično za ishranu [[ličinka]]ma i biljkama. To bi ga činilo više ovisnim o uvjetima u [[stanište|staništu]] u odnosu na pripadnike roda ''Homo'', kao što je ''[[Homo habilis]]'', koji je imao puno raznolikiju prehranu. Pošto je bio specijalizirana vrsta, Paranthropus se teže prilagođavao klimatskim promjenama, koje su na kraju dovele do njegovog izumiranja.

== Osporena taksonomija ==
[[Slika:Cladistic analysis of early hominins.png|mini|250px|Kladogram evolucije ranih hominina]]
Evolucijski biolog [[Richard Dawkins]] navodi &quot;možda nekoliko različitih vrsta&quot; robustnih hominida, a &quot;kao i obično njihovo srodstvo i točan broj vrsta predmet su debate. Nazivi koji se prpisuju mnogim od tih stvorenja ... su ''Australopithecus'' (ili ''Paranthropus'') ''robustus'', ''Australopithecus'' (ili ''Paranthropus'' ili ''Zinjanthropus'') ''boisei'', te ''Australopithecus'' (ili ''Paranthropus'') ''aethiopicus''.&quot;&lt;ref name=&quot;Dawkins2004&quot;/&gt;

Različita su mišljenja po pitanju toga da li bi se vrste ''P. aethiopicus, P. boisei'' i ''P. robustus'' trebale uključiti u rod ''[[Australopithecus]]a'' ili ga smatrati zasebnim rodom. Pojava robustnih vrsta mogla bi biti primjer bilo divergentne ili konvergentne evolucije. U znanstvenoj zajednici trenutno ne postoji konsenzus po pitanju toga da li bi se ''P. aethiopicus, P. boisei'' i ''P. robustus'' trebali svrstati u odvojen rod, ''Paranthropus'', za kojeg se smatra da je potekao iz linije ''Australopithecusa''. Sve do prije pet godina većina je znanstvene zajednice uključivala sve vrste i iz roda ''Australopithecus'' i ''Paranthropus'' u jedinstven rod. U znanstvenoj zajednici se trenutno koriste i prihvaćaju oba taksonomska sustava. Međutim, iako se nazivi ''Australopithecus robustus'' i ''Paranthropus robustus'' koriste za iste primjerke, neki istraživači, počevši s Robertom Broomom, a kasnije i osobama kao što su Bernard A. Wood, smatraju da postoji razlika između rodova ''Australopithecus'' i ''Paranthropus'', te da bi oni trebali biti odvojeni.&lt;ref name=&quot;humanbiology3rded&quot;&gt;{{cite book |title=Human Biology: An introduction to human evolution, variation, growth, and adaptability |author=Pilbeam, D.R |chapter=Hominid evolution |editor1-last=Harrison |editor1-first=G.A. |editor2-last=Tanner |editor2-first=J.M. |editor3-last=Pilbeam |editor3-first=D.R. |editor4-last=Baker |editor4-first=P.T. |year=1988 |publisher=Oxford University Press |location=Oxford, U.K. |isbn=0-19-854144-9 |pages=str. 104. – 143.}} Also {{ISBN|0-19-854144-0}} (paperback)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;encylopediahumanevolution&quot;&gt;{{cite book |title=The Cambridge Encyclopedia of Human Evolution |author=Wood, B.A. |chapter=Evolution of australopithecines |editor1-last=Jones |editor1-first=Steve |editor2-last=Martin |editor2-first=Robert |editor3-last=Pilbeam |editor3-first=David |year=1994 |publisher=Cambridge University Press |location=Cambridge |isbn=0-521-3270-3 |pages=str. 231. – 240.}} Also {{ISBN|0-521-46786-1}} (paperback)&lt;/ref&gt;

== Pojavljivanje u fosilnim zapisima ==
[[Slika:Paranthropus aethiopicus.JPG|mini|250px|Replika lubanje ''[[Paranthropus aethiopicus|Paranthropusa aethiopicusa]]'']]
Vrste roda ''Australopithecus'', ''[[Australopithecus afarensis|A. afarensis]]'', ''[[Australopithecus africanus|A. africanus]]'' i ''[[Australopithecus anamensis|A. anamensis]]'', najvećim su dijelom ili nestale iz fosilnih tragova prije pojave ranih ljudi ili su se pokazale kao preci ''Homo habilisa'', dok su ''P. boisei'' i ''P. aethiopicus'' nastavile evoluirati zasebnom linijom, odvojenom i nevezanom za onu ranih ljudi. ''Paranthropus'' je dijelio stanište a s ranim primjercima roda ''Homo'', kao što su ''H. habilis'', ''[[Homo ergaster|H. ergaster]]'', a moguće i ''[[Homo erectus|H. erectus]]''.&lt;ref name=&quot;Wood2004&quot;&gt;{{cite journal |author=Wood, B. &amp; Strait, D. |year=2004 |title=Patterns of resource use in early Homo and Paranthropus |journal=Journal of Human Evolution |volume=svezak 46 |pages=str. 119. – 162. |doi=10.1016/j.jhevol.2003.11.004 |pmid=14871560 |issue=broj 2}}&lt;/ref&gt;

''Australopithecus afarensis'' i ''A. anamensis'' su do tada većinom već bili nestali. Postojale su također znatne morfološke razlike između ''Australopithecusa'' i ''Paranthropusa'', iako su one pronađene gotovo isključivo u morfologiji lubanje, dok su im postkranijalni ostaci bili vrlo slični. ''Paranthropus'' je kraniodentalno bio masivnije građen i imao krestu kao i gorile, u kojoj su bili ukorijenjeni ogromni mišići za žvakanje.&lt;ref name=&quot;Wood2004&quot;/&gt;

== Inteligencija ==
Vrste roda ''Paranthropus'' imale su manji moždani volumen od roda ''Homo'', ali znatno veći nego kod ''Australopithecusa''. ''Paranthropus'' se povezuje s kamenim alatima i iz [[Južna Afrika|južne]] i [[Istočna Afrika|istočne Afrike]],iako se vodi debata po pitanju toga da li su ih robustni australopitecini izrađivali ili su koristili alat kojeg su izrađivali pripadnici roda ''Homo'' koji su živjeli u isto vrijeme. Većina smatra da su rani pripadnici roda ''Homo'' izrađivali alat,&lt;ref name=&quot;Klein&quot;&gt;{{cite book |author=Klein, R. |year=1999 |title=The Human Career |publisher=University of Chicago Press}}&lt;/ref&gt; ali fosili ruku iz [[Swartkrans]]a (Južna Afrika) ukazuju na to da je ruka vrste ''Paranthropus robustus'' također bila prilagođena preciznom grabljenju i korištenju alata.&lt;ref&gt;{{cite journal |doi=10.1126/science.3129783 |last=Susman |first=RL |title=Hand of Paranthropus robustus from Member 1, Swartkrans: fossil evidence for tool behavior |journal=Science |date=6. svibnja 1988. |volume=svezak 240 |issue=broj 4853 |pages=str. 781. – 784. |url=http://www.ncbi.nlm.nih.gov/pubmed/3129783?dopt=Abstract |pmid=3129783}}&lt;/ref&gt;  
Gotovo se sigurno čini da većina vrsta roda ''Paranthropus'' nije mogla usmeno komunicirati niti kontrolirati vatru, iako su tragovi vatre izravno povezani s njihovim ostacima u nalazištu Swartkrans.&lt;ref name=&quot;Klein&quot;/&gt;

== Ishrana ==
Thure E. Cerling i kolege su [[2011.]] godine u časopisu ''[[Proceedings of the National Academy of Sciences]]'' objavili istraživanje&lt;ref&gt;Thure E. Cerling, Emma Mbua, Francis M. Kirera, Fredrick Kyalo Manthi, Frederick E. Grine, Meave G. Leakey, Matt Sponheimer, and Kevin T. Uno. Diet of ''Paranthropus boisei'' in the early Pleistocene of East Africa; PNAS 2011; published ahead of print 2. svibnja 2011., {{doi|10.1073/pnas.1104627108}} http://www.pnas.org/content/early/2011/04/27/1104627108.full.pdf+html?sid=71bf864d-bcc2-420e-9c3d-6c390c4a31c3&lt;/ref&gt; vezano za rad s izotopima ugljika u caklini 24 zuba 22 jedinke roda ''Paranthropus'' koje su živjele u Istočnoj Africi prije 1,4 i 1,9 milijuna godina. Njihovi rezultati ukazuju na to da je ''Paranthropus boisei'' više konzumirao biljke bogate ugljikom C4 nego bilo koji do sada istraženi ljudski predak ili srodnik.&lt;ref&gt;Associated Press report. Study: Ancient 'Nutcracker Man' really ate grass http://news.yahoo.com/s/ap/20110502/ap_on_sc/us_sci_nutcracker_man {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110601011307/http://news.yahoo.com/s/ap/20110502/ap_on_sc/us_sci_nutcracker_man |date=1. lipnja 2011. }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

;Knjige
* {{Citiranje knjige |first=Richard |last=Dawkins |title=Priče naših predaka: Hodočašće do osvita života |year=2004 |location=London |publisher=Weidenfeld &amp; Nicolson |isbn=0-297-82503-8 |ref=Dawkins}}

== Vanjske poveznice ==
{{wikispecies}}

* {{cite web |url=http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html |title=Filogenija ranih ljudi |publisher=Institut Smithsonian |access-date=20. svibnja 2014. |archive-date=2. studenoga 2005. |archive-url=https://web.archive.org/web/20051102090342/http://www.mnh.si.edu/anthro/humanorigins/ha/a_tree.html |url-status=dead }} Pristupljeno 20. svibnja 2014.

* {{cite journal |url=http://www.newscientist.com/article/mg18124342.700-what-killed-paranthropus.html |title=Što je ubilo Paranthropusa? |journal=New Scientist |issue=broj 2434 |format=Sažetak}} Pristupljeno 20. svibnja 2014.

{{čovječja evolucija}}

[[Kategorija:Rodovi australopitecina]]
[[Kategorija:Pleistocenski primati]]
[[Kategorija:Pliocenski primati]]
[[Kategorija:Fauna Kolijevke čovječanstva]]
[[Kategorija:Paranthropus| ]]</text>
      <sha1>3ly0fhh5iq9rm4xc16xzd55vgrcwzqk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Koridor Chang'an-Tianshan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>515286</id>
    <revision>
      <id>7447624</id>
      <parentid>7259656</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:02:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Kazahstan|Kazahstan]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Promet Kazahstana|Promet Kazahstana]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447624</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5216" sha1="0odcr5j276ichdj2d8dxpui18efyud8" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = [[Put svile]], mreža putova u koridoru [[Chang'an]]-[[Tianshan]]
|slika = TianShanRoad.jpg
|godina = [[2014.]] &lt;small&gt;(38. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = ii, iii, v, vi
|ugroženost = ne
|dossier = 1442
|država =  {{Z+X|KIN}} {{Z+X|KIRG}} {{Z+X|KAZ}} 
|karta = Kina
|karta-oznaka = Koridor Chang&amp;#39;an-Tianshan
|oznaka-položaj = 
|koordinate = {{coord|format=dms|display=inline,title}}
|karta-opis = Zapadni dio koridora [[Xi'an]]-[[Tanšan]]
}}
'''Koridor Chang'an-Tianshan''' je mreža putova na [[put svile|putu svile]] koji se oko 5.000 km protežu od drevne kineske prijestolnice dinastija [[Han]] i [[T'ang]], Chang’ana/Luoyanga (danas [[Xi'an]], [[Shaanxi]], [[Kina]]), do srednjoazijske pokrajine [[Zhetysu]] na gorju [[Tanšan]] ([[Kirgistan]] i [[Kazahstan]]).

Nastao je od 2. stoljeća pr. Kr. do 1. stoljeća i ostao u upotrebi sve do 16. stoljeća, povezujući civilizacije i omogućujući dalekosežnu razmjenu u trgovanju, vjerskim uvjerenjima, znanstvenim otkrićima, tehnološkim inovacijama, kulturnim običajima i umjetnostima.

Mreža putova od Xi'an do gorja Tanšan, poznata kao „Koridor Chang'an-Tianshan”, je upisana na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Aziji]] 2014. godine. Zaštićeno je 33 lokaliteta, uključujući kao najvažnije gradove i njihove komplekse [[palača]], različitih carstava i kanskih kraljevstava, trgovačkih nastamba, budističkih špiljskih hramova, drevnih staza, odmarališta, pašnjaka, promatračkih tornjeva, dijelova [[Kineski zid|Kineskog zida]], utvrda, grobnica i vjerskih građevina&lt;ref name=&quot;UNESCO&quot;&gt;[http://whc.unesco.org/en/list/1442 Silk Roads: the Routes Network of Chang'an-Tianshan Corridor] na UNESCO-ovim službenim stranicama {{eng oznaka}} Preuzeto 13. srpnja 2014.&lt;/ref&gt;:

1. Središnja Kina - Drevne carske prijestolnice u Središnjoj i [[Guanzhong]] ravnicama Kine:

# Grad [[Luoyang]], prijestolnica od istočnog Hana do sjeverne dinastije Wei, Luoyang, provincija [[Henan]] 
# Dingding vrata, prijestolnica dinastija Sui i Tang, Luoyang, Henan
# [[Longmen špilje]] (otprije svjetska kulturna baština), Luoyang, Henan
# Hangu prijelaz, [[Lingbao]], Henan 
# Shihao dio Xiaohan puta, Xin'an županija, Henan 
# [[Weiyang palača]], [[Xi'an]], [[Shaanxi]]  
# [[Daming palača]], Xi'an, Shaanxi  
# [[Velika pagoda divlje guske]], Xi'an, Shaanxi 
# Mala pagoda divlje guske, Xi'an, Shaanxi  
# Xingjiao hram, Xi'an, Shaanxi 
# Špiljski hram županije Bin, Bin županija, Shaanxi  
# Grobnica [[Zhang Qian]]a, [[Chenggu]] županija, Shaanxi 
# Kompleks špiljskog hrama [[Maijishan]], [[Tianshui]], [[Gansu]]

&lt;gallery&gt;
Slika:Lushena_Buddha_at_Longmen_Grottos_in_Luoyang.JPG|[[Longmen špilje]]
Slika:Reconstructed_Danfeng_Men.jpg|Obnovljena Daming palača, Xi'an
Slika:Giant_Wild_Goose_Pagoda.jpg|Velika pagoda divlje guske, Xi'an
Slika:ZhangQianTravels.jpg|Grobnica [[Zhang Qian]]a, Chenggu 
Slika:Majishan_entire_hill_20090226.jpg|Špiljski hramovi brda [[Maijishan]]
&lt;/gallery&gt;

2. Hexi koridor u provinciji [[Gansu]], povezujući središnju Kinu i [[Xinjiang]]:

# Špiljski hramski kompleks [[Bingling]], Yongjing županija, Linxia Hui autonomna prefektura, provincija Gansu 
# Prijelaz Yumen, Dunhuang, Gansu 
# Xuanquanzhi pošta, Dunhuang, Gansu  
# Mogao špilje (već upisane na popis svjetske baštine), Dunhuang, Gansu
# Ruševine grada Suoyanga, Anxi, Gansu

3. Sjeverno i južno gorje [[Tianshan]] u autonomnoj kineskoj pokrajini [[Xinjiang]]
# Ruševine grada Qocho ([[Gaochang]]), [[Turpan]], Xinjiang  
# Ruševine grada [[Jiaohe]] (Yar grad Bashbaliqa), Turpan, Xinjiang 
# Ruševine grada Beshbalika, Jimsar županija, Xinjiang 
# Kizil Gaha Beacon Tower, [[Kuqa]], Xinjiang 
# Špilje Kizil, Kuqa, Xinjiang 
# Ruševine budističkog hrama [[Subash]]a, Kuqa, Xinjiang

&lt;gallery&gt;
Slika:Bingling01.jpg|Špiljski hramski kompleks [[Bingling]]
Slika:Yumen_Guan_-_Jade_Gate_lo-res.jpg|Vrata žada prijelaza Yumen, Dunhuang
Slika:Mogao_Caves.jpg|[[Mogao špilje]]
Datoteka:Kizil_caves_2006_10_01.jpg|Špilje Kizil, [[Xinjiang]]
Slika:Turpan-gaochang-d10.jpg|Ruševine [[Gaochang]]a, Xinjiang
Slika:Turpan-jiaohe-ruinas-d27.jpg|Ruševine grada [[Jiaohe]]a, Xinjiang
&lt;/gallery&gt;

4. Zhetysu Regija dolina Ili i Talas u [[Kazahstan]]u i dolini Chuy u [[Kirgistan]]u:

# Prostor Kayalyk, [[Almaty]] provincija, [[Kazahstan]]
# Karamergen, Almaty, Kazahstan 
# Talgar, Almaty, Kazahstan 
# Aktobe, pokrajina [[Jambyl]], Kazahstan 
# Kulan, Jambyl, Kazahstan 
# Akyrtas, Jambyl, Kazahstan 
# Ornek, Jambyl, Kazahstan 
# Kostobe, Jambyl, Kazahstan 
# Suyab (loklaitet AK-Beshim), Chuy pokrajina, Kirgistan 
# Grad Balasagun (lokalitet Burana), Chuy, Kirgistan 
# Grad Nevaket (lokalitet Krasnaya Rechka), Chuy, Kirgistan

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://whc.unesco.org/en/tentativelists/5492/  UNESCO, Silk Road Sites in India] {{eng oznaka}}

{{Svjetska baština u Kini}}

[[Kategorija:Promet Kazahstana]]
[[Kategorija:Kirgistan]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Kini]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Aziji]]
[[Kategorija:Svileni put]]
[[Kategorija:Povijesni putovi]]
[[Kategorija:Trgovački putovi]]</text>
      <sha1>0odcr5j276ichdj2d8dxpui18efyud8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Thomas Nagel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520135</id>
    <revision>
      <id>7447465</id>
      <parentid>6681282</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:27:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447465</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7085" sha1="g5bmymepl1br1e4p6h0tkczcurord1o" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = Thomas Nagel teaching Ethics.JPG
| opis_slike      =
| ime             = Thomas Nagel
| rođenje         = [[4. srpnja]] [[1937.]]
| mjesto_rođenja  = [[Beograd]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[Filozofija uma]], [[politička filozofija]], [[etika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      =
}}

'''Thomas Nagel''' ([[Beograd]], [[4. srpnja]] [[1937.]]) je poznati [[SAD|američki]] [[filozof]], profesor filozofije i [[pravo|prava]] pri Sveučilištu u 
New Yorku. Nagel se prvenstveno posvetio [[filozofija uma|filozofiji uma]], [[politička filozofija|političkoj filozofiji]], i [[etika|etici]]. Svjetski poznat postaje kritizirajući [[redukcionizam]] u svom članku ”What Is it Like to Be a Bat?” (1974.), ali i za svoj doprinos o etičkim, političkim i socijalnim pitanjima. U pogledu etike brani stanovište [[altruizam|altruizma]] protiv npr. [[egoizam|egoizma]].

== Životopis ==
Thomas Nagel rođen je u Beogradu u [[Židovi|židovskoj]] obitelji. Studirao je na sveučilištima Cornell i [[Sveučilište Oxford|Oxford]]. Doktorirao je 1963. na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]] kod profesora [[John Rawls|Johna Rawlsa]]. Poslije toga je podučavao na sveučilištima Berkley
(1963. – 1966.) i Princeton (1966. – 1980). Profesor filozofije na Sveučilištu u New Yorku postaje 1980., a na istom sveučilištu postaje i profesor prava 1986. 

Član je Britanske Akademije, Američke akademije umjetnosti i znanosti, i dobitnikom je mnogobrojnih priznanja, između ostalih 2008. dobiva ''Rolf Schockijevu Nagradu'' za logiku i filozofiju.

== Filozofija ==
U svom članku ”What Is it Like to Be a Bat?” Nagel postavlja pitanje je li [[svijest]] subjektivno [[iskustvo]] koje se ne može reducirati na moždane aktivnosti. Nagel tvrdi da se filozofija uma neće nastaviti razvijati sve dok se ne postavi jasna razlika između subjektivnosti i objektivnosti. 

Njegove knjije su prevedene na desetke jezika a najpoznatije su ''Pogled ni otkuda'' (''The View from Nowhere''), ''Što to sve znači?'' (''What Does It All Mean?'') i ''Posljednja riječ'' (''The Last Word'').

== Bibliografija (izbor) ==
=== Knjige ===
* 1970., ''The Possibility of Altruism'', Oxford University Press.
* 1979., ''Mortal Questions'', Cambridge University Press.
* 1986., ''The View from Nowhere'', Oxford University Press.
* 1987., ''What Does It All Mean?: A Very Short Introduction to Philosophy'', Oxford University Press.
* 1991., ''Equality and Partiality'', Oxford University Press.
* 1995., ''Other Minds: Critical Essays, 1969. – 1994.'', Oxford University Press.
* 1997., ''The Last Word'', Oxford University Press.
* 2002., ''The Myth of Ownership: Taxes and Justice'', (s Liamom Murphyjem) Oxford University Press.
* 2002., ''Concealment and Exposure and Other Essays'', Oxford University Press.
* 2012., ''Mind and Cosmos: Why the Materialist Neo-Darwinian Conception of Nature Is Almost Certainly False'', Oxford University Press.

=== Članci===
* 1959., &quot;Hobbes's Concept of Obligation&quot;, ''Philosophical Review'', s. 68-83.
* 1959., &quot;Dreaming&quot;, ''Analysis'', s. 112-6.
* 1965., &quot;Physicalism&quot;, ''Philosophical Review'', s. 339-56.
* 1969., &quot;Sexual Perversion&quot;, ''Journal of Philosophy'', s. 5-17.
* 1969., &quot;The Boundaries of Inner Space&quot;, ''Journal of Philosophy'', s. 452-8.
* 1970., &quot;Death&quot;, ''Nous'', s. 73-80.
* 1970., &quot;Armstrong on the Mind&quot;, ''Philosophical Review'', s. 394-403.
* 1971., &quot;Brain Bisection and the Unity of Consciousness&quot;, ''Synthese'', s. 396-413.
* 1971., &quot;The Absurd&quot;, ''Journal of Philosophy'', s. 716-27.
* 1972., &quot;War and Massacre&quot;, ''Philosophy &amp; Public Affairs'', vol. 1, s. 123-44.
* 1973., &quot;Rawls on Justice&quot;, ''Philosophical Review'', s. 220-34 (recenzija [[John Rawls]]ove knjige ''[[A Theory of Justice]]'' ).
* 1973., &quot;Equal Treatment and Compensatory Discrimination&quot;, ''Philosophy &amp; Public Affairs'', vol. 2, s. 348-62.
* 1974., &quot;What Is it Like to Be a Bat?&quot;, ''Philosophical Review'', s. 435-50. 
* 1976., &quot;Moral Luck&quot;, Proceedings of the Aristotelian Society Supplementary vol. 50, s. 137-55.
* 1979., &quot;The Meaning of Equality&quot;, ''Washington University Law Quarterly'', s. 25-31.
* 1979., &quot;The Limits of Objectivity&quot;, The Tanner Lectures on Human Values, Brasenose College, Oxford University ([http://www.tannerlectures.utah.edu/lectures/nagel80.pdf Online text] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060916225816/http://www.tannerlectures.utah.edu/lectures/nagel80.pdf |date=16. rujna 2006. }})
* 1981., &quot;Tactical Nuclear Weapons and the Ethics of Conflict&quot;, ''Parameters: Journal of the U.S. Army War College'', s. 327-8.
* 1983., &quot;The Objective Self&quot;, i Carl Ginet and Sydney Shoemaker (eds.), ''Knowledge and Mind'', Oxford University Press, s. 211-232.
* 1987., &quot;Moral Conflict and Political Legitimacy&quot;, ''Philosophy &amp; Public Affairs'', s. 215-240.
* 1994., &quot;Consciousness and Objective Reality&quot;, i R. Warner and T. Szubka (eds.), ''The Mind-Body Problem'', Blackwell.
* 1995., &quot;Personal Rights and Public Space&quot;, ''Philosophy &amp; Public Affairs'', vol. 24, no. 2, s. 83-107.
* 1997., &quot;Assisted Suicide: The Philosophers' Brief&quot; ([[Ronald Dworkin]], [[Robert Nozick]], J. Rawls, [[Thomas M. Scanlon]], i J. J. Thomson), ''New York Review of Books'', 27. ožujka, 1997.
* 1998., &quot;Reductionism and Antireductionism&quot;, i ''The Limits of Reductionism in Biology'', Novartis Symposium 213, John Wiley &amp; Sons, s. 3-10.
* 1998., &quot;Concealment and Exposure&quot;, ''Philosophy &amp; Public Affairs'', vol. 27, no. 1, s. 3-30. [http://www.nyu.edu/gsas/dept/philo/faculty/nagel/papers/exposure.html Online text]
* 1998., &quot;Conceiving the Impossible and the Mind-Body Problem&quot;, ''Philosophy'', vol. 73, no. 285, s. 337-352. [http://philosophy.fas.nyu.edu/docs/IO/1172/conceiving.pdf Online PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901094402/http://philosophy.fas.nyu.edu/docs/IO/1172/conceiving.pdf |date=1. rujna 2006. }}
* 2000., &quot;The Psychophysical Nexus&quot;, i Paul Boghossian and Christopher Peacocke (eds.) ''New Essays on the A Priori'', Oxford: Clarendon Press, s. 432-471. [http://philosophy.fas.nyu.edu/docs/IO/1172/nexus.pdf Online PDF] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060901094405/http://philosophy.fas.nyu.edu/docs/IO/1172/nexus.pdf |date=1. rujna 2006. }}
* 2003., &quot;Rawls and Liberalism&quot;, i Samuel Freeman (ed.) ''The Cambridge Companion to Rawls'', Cambridge University Press, s. 62-85.
* 2003., &quot;John Rawls and Affirmative Action&quot;, ''The Journal of Blacks in Higher Education'', no. 39, s. 82-4.

== Izvori ==
*[http://www.nyu.edu/gsas/dept/philo/faculty/nagel/nagelcv.pdf Thomas Nagels CV vid New York University, 28. veljače 2005.]

{{suvremeni zapadni filozofi}}

{{GLAVNIRASPORED:Nagel, Thomas}}
[[Kategorija:Životopisi, Beograd]]
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki pravnici]]
[[Kategorija:Židovi u SAD-u]]</text>
      <sha1>g5bmymepl1br1e4p6h0tkczcurord1o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dejan Jović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>520481</id>
    <revision>
      <id>7447991</id>
      <parentid>7321806</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:29:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>neenciklopedijski sadržaj</comment>
      <origin>7447991</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14288" sha1="jozgrm6ca8ixv6eqt2ldna05zcx84n6" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Dejan Jović
| slika          = Dejan Jovic-mc.rs.jpg
| veličina       = 
| opis_slike     = Dejan Jović, Media Centar Beograd, 2018.
| rođenje        = [[12. travnja]] [[1968.]]
| smrt           = 
| uzrok_smrti    = 
| posljednje_počivalište = 
| prebivalište   = 
| nacionalnost   = 
| etnicitet      = [[Srbin]]
| državljanstvo  = [[Hrvatska|hrvatsko]]
| poznat_po      = 
| obrazovanje    = [[Sveučilište u Zagrebu]], [[Sveučilište u Ljubljani]], [[Sveučilište u Manchesteru]] i [[London School of Economics]]
| poslodavac     = [[Sveučilište u Zagrebu]]
| zanimanje      = sveučilišni profesor
| godine_rada    = 
| plaća          = 
| bogatstvo      = 
| titula         = doktor znanosti
| mandat         = 
| prethodnik     = 
| nasljednik     = 
| stranka        = 
| odbori         = 
| vjera          = 
| visina         = 
| supruga        = 
| suprug         = 
| partner        = 
| djeca          = 
| roditelji      = 
| rođaci         = 
| web            = 
| potpis         = 
| nagrade        = 
| napomena       = 
}}

'''Dejan Jović''' ([[Samobor]], [[12. travnja]] [[1968.]]&lt;ref&gt;http://dalje.com/hr-hrvatska/sve-sto-ste-htjeli-znati-o-josipovicevim-ljudima/294893 {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014070839/http://dalje.com/hr-hrvatska/sve-sto-ste-htjeli-znati-o-josipovicevim-ljudima/294893 |date=14. listopada 2014. }} -&lt;/ref&gt;), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://prethodni.fpzg.hr/oFakultetu/stranicePredavaca/jovic_dejan.htm |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141006001232/http://prethodni.fpzg.hr/oFakultetu/stranicePredavaca/jovic_dejan.htm |archive-date=6. listopada 2014. |access-date=8. listopada 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.dw.de/%C5%A1ta-dejan-jovi%C4%87-savetuje-predsedniku-hrvatske/a-5527977-1&lt;/ref&gt; Od 2013. do 2020. bio je glavni i odgovorni urednik politološkog časopisa ''Politička misao''.

==Karijera==

* 1994., magisterij političkih znanosti, [[Sveučilište u Ljubljani]]

* 1999., doktorat iz političkih znanosti, [[Londonska škola ekonomije]] (London School of Economics)

* 2000. do 2009., predavač na studijima za političke znanosti, Sveučilište u Stirlingu, Škotska

* 2004. do 2009.  direktor Centra za proučavanje europskog susjedstva (Centre for 	  European Neighbourhood Studies) na Sveučilištu u Stirlingu

* 2004. do 	  2006., posebni savjetnik ministra/ministrice vanjskih poslova (i 	  europskih integracija) u Hrvatskoj

* 2009., [[Profesor]] na Fakultetu političkih znanosti u Zagrebu&lt;ref&gt;http://hr.linkedin.com/pub/dejan-jovi%C4%87/b/7b9/927{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} Profil na Linked-inu&lt;/ref&gt;

* 2010. – 2014., glavni analitičar Predsjednika Republike u statusu posebnog koordinatora u Uredu Predsjednika&lt;ref&gt;http://www.b92.net/info/vesti/index.php?yyyy=2014&amp;mm=10&amp;dd=02&amp;nav_category=167&amp;nav_id=906935 Zašto je otpušten Dejan Jović&lt;/ref&gt;
* 2014. – 2016. predsjednik Upravnog odbora Instituta za razvoj i međunarodne odnose (IRMO).

==Funkcije i članstva ==

* član uredništva [[Politička misao|Političke misli]]

* član uredništva [[Journal of Southern Europe and the Balkans]]

* član uredničkog savjeta časopisa Europe-Asia Studies

* član uredničkog savjeta časopisa Međunarodna politika

* član British Political Studies 	  Association

* clan British International Studies Association

* član Hrvatskog politološkog društva

* savjetnik u [[Economist Intelligence Unit]]

==Stipendije i potpora==

* [[British Academy]]

* [[Open Society Institute]]

* [[Arts and Humanities Research Council]]

* [[Carnegie Foundation]]

==Znanstveni rad==
===Teorije propasti Jugoslavije===

Teorije propasti Socijalističke Federativne Jugoslavije je jedan od popularnih tema koje se vrte u političkim akademskim krugovima u svijetu, osobito zbog veličine i utjecaja te države za vrijeme [[hladni rat|hladnog rata]], te zbog krvavog dugogodišnjeg rata i ljudskog stradanja kroz kojeg Europa nije prošla od Drugog svjetskog rata. Postoje mnoge polemike kako se [[raspad Jugoslavije]] odvijao, i koje su uzroci njenog raspada. U istraživanjima oko raspada Jugoslavije kao politolog čija je specijalizacija Jugoslavija uključio se i Dejan Jović s većim opusom znanstvenih radova, članaka u novinama te knjigom &quot;Jugoslavija - država koja je odumrla&quot; koja je izdana na par jezika. U svojoj knjizi &quot;Jugoslavija - država koja je odumrla&quot; koja je prvo objavljena 2003. godine i kasnije prevedena i izdana ne engleskom jeziku 2008. pod naslovom &quot;Yugoslavia: A State that Withered Away&quot; predstavlja temeljno djelo odnosno leću kroz koju Jović vidi bivši prostor Jugoslavije od same ideje, preko Kraljevine Jugoslavije i SFRJ-a kao tvorevinu koja je imala svrhu objedinjavanja više manjih naroda koji su takvi imali veći utjecaj na ekonomskom i političkom prostoru Europe i nego sadašnje situacije gdje postoje više manjih država koje su prema Joviću zasnovane po principu jedan narod jedna država. To rješenje jedan narod jedna država, Jović ne smatra optimalnom da bi se iskoristili ekonomski potencijali nekog područja, a same način na koje su neke od država na tom prostoru nastale smatra čistom prijevarom ili obmanom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/86554-teorija-propasti-jugoslavije-dejana-jovica-josipoviceva-savjetnika-podudarna-s-motivacijom-teroristickog-labradora.html |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141014220114/http://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/86554-teorija-propasti-jugoslavije-dejana-jovica-josipoviceva-savjetnika-podudarna-s-motivacijom-teroristickog-labradora.html |archive-date=14. listopada 2014. |access-date=9. listopada 2014.}}&lt;/ref&gt; Prije izdanja knjige &quot;Jugoslavija - država koja je odumrla&quot;, glavne ideje koje je Jović postavio oko raspada Jugoslavije objavljeno je članku &quot;Razlozi za raspad socijalističke Jugoslavije: kritička analiza postojećih interpretacija&quot; u žurnalu Reč, 62/8, jun 2001.

&lt;ref&gt;http://www.b92.net/casopis_rec/62.8/pdf/091-157.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110617025715/http://www.b92.net/casopis_rec/62.8/pdf/091-157.pdf |date=17. lipnja 2011. }} Dejan Jović, Razlozi za raspad socijalističke Jugoslavije: kritička analiza postojećih interpretacija&lt;/ref&gt; U svom članku Jović Saveznu Jugoslaviju nije smatrao Jugoslavijom, već je Jugoslavijom smatrao sljedeće tvorevine i podijelio ih je prema četiri koncepta:
# 1918. – 1939., ideja nacionalnog jedinstva, Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca, Kraljevina Jugoslavija
# 1939. – 1941., sporazumno jugoslavenstvo i priznanje posebnosti hrvatskog političkog identiteta, Kraljevina Jugoslavija
# 1945. – 1966., bratstvo i jedinstvo (nacionalno jedinstvo), Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
# 1967. – 1992., ideološka odnosno Kardeljev koncept Jugoslavije Ustav iz 1974, SFRJ
U svom izlaganju u Jović se koncentrirao na četvrtu Jugoslaviju i analizirao je raspad prema sljedećih osam teorija raspada koje su bile popularne u vrijeme pisanja članaka:
# ekonomska kriza
# drevna mržnja
# kulturalne razlike
# promjene u međunarodnoj politici
# uloge raznih ličnosti u stvaranju i razaranju jugoslavenske države
# postmoderni karakter jugoslavenske države
# strukturalni i institucionalni razlozi

=== Kritička promišljanja ===
Dejan Jović bio je savjetnik pri vrhu države, sve do 2. listopada 2014. kada ga je s dužnosti glavnog savjetnika otpustio predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović, zbog teksta u koji je Jović objavio u časopisu za politologiju zagrebačkog Fakulteta političkih znanosti (FPZG) Politička misao. U tom objavljenom tekstu koji je bio osobni komentar o škotskom referendum, Jović je naveo da je hrvatski referendum 1991. godine bio &quot;vrlo [[neliberalan]]&quot; i da nije bio održan u slobodnim i poštenim okolnostima, te da na ovim prostorima jedini slobodni i liberalni referendum bio crnogorski referendum 2006. godine.&lt;ref&gt;http://politickamisao.com/samo-u-mitovima-svaki-narod-zeli-drzavu-u-stvarnosti-ne/ {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141004101922/http://politickamisao.com/samo-u-mitovima-svaki-narod-zeli-drzavu-u-stvarnosti-ne/ |date=4. listopada 2014. }} Dejan Jović, Politička misao, Komentari: Samo u mitovima svaki narod želi svoju državu. U stvarnosti - ne: &quot;Nedavni škotski referendum o nezavisnosti ostavio je iza sebe nekoliko važnih pouka, koje se moguprimijeniti i na druge slučajeve, pa i na one u post-jugoslavenskom prostoru. Njegov ishod je pokazao da nije istina da svaki narod želi svoju samostalnu državu. Nacionalisti(suverenisti) polaze od „aksiomatskog“ zaključka da je stvaranje nezavisne države neupitna i trajnaželja svih naroda. Svi narodi, navodno, sanjaju jedan jedini trajni i uvijek isti „tisućljetni san“: san osvojoj državi. Stvaranje, obrana i jačanje nacionalne države glavni je a ponekad i jedini ciljsuverenističkih politika. Taj cilj je toliko „svet“ da za njih ima karakter nadpolitičkog i predpolitičkog.Za njega je opravdano učiniti ili baš sve ili skoro sve – uključujući i dovesti u pitanje vlastiti život iliživote drugih. Navodna želja za državom središnji je dio procesa konstruiranja i afirmiranja nacionalnog identiteta i fokusna točka oko koje se okuplja nacija. Ako neki narod nema državu, tonije zato što je ne želi, nego zato što joj netko stoji na putu ostvarenja tog jedinog smisla postojanjai preduvjeta opstanka naroda. Nitko sam ne bira neslobodu – a država je otjelovljenje idealanarodne slobode.Tako je to u nacionalističkoj interpretaciji smisla postojanja nacije. Unatoč stihovima u kojima sekaže da se domovina ima čak i ako je se tek u srcu nosi – u stvarnosti je potrebno, tvrde nacionalisti,da se domovina „materijalizira“. To materijaliziranje postiže se kontrolom teritorija – u smislu unutarnje suverenosti – kao i međunarodnim priznanjem proglašene državnosti – ključnima spektom vanjske suverenosti. Na putu ostvarenju državnosti, nacionalisti tvrde, stoje Neprijateljski Drugi – koje se u nacionalističkim narativima naziva i „agresorima“, „kolonizatorima“ ili„okupatorima“.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.vecernji.hr/hrvatska/josipovic-smijenio-svog-savjetnika-dejana-jovica-964717 Josipović smijenio savjetnika Dejana Jovića: 'Štetna i pogrešna izjava'&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/2835-kako-jovan-miri-i-dejan-jovi-predvodnici-velikosrpske-nacionalistike-ideje-u-hrvatskoj-opravdavaju-srbijansku-agresiju |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20141015023619/http://www.hrvatski-fokus.hr/index.php/unutarnja-politika/2835-kako-jovan-miri-i-dejan-jovi-predvodnici-velikosrpske-nacionalistike-ideje-u-hrvatskoj-opravdavaju-srbijansku-agresiju |archive-date=15. listopada 2014. |access-date=8. listopada 2014.}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.hkz-kkv.ch/dejan_jovic_za_jugosferu.php |title=Arhivirana kopija |access-date=8. listopada 2014. |archive-date=14. listopada 2014. |archive-url=https://web.archive.org/web/20141014183322/http://www.hkz-kkv.ch/dejan_jovic_za_jugosferu.php |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

Potpisnik je [[Deklaracija o zajedničkom jeziku|Deklaracije o zajedničkom jeziku]], u kojoj se tvrdi da se u Hrvatskoj, Bosni i Hercegovini, Srbiji i Crnoj Gori govore nacionalne standardne varijante zajedničkog [[Policentrični standardni jezik|policentričnog standardnog jezika]].&lt;ref&gt;{{cite web|last=Derk|first=Denis|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku iz Zagreba|url=http://www.vecernji.hr/hrvatska/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142 |newspaper=[[Večernji list]]|pages=6–7|location=Zagreb|issn=0350-5006|date=2017-03-28|archive-date=2017-09-20|archive-url=https://web.archive.org/web/20170920235101/https://www.vecernji.hr/vijesti/deklaracija-o-zajednickom-jeziku-iz-zagreba-donosi-se-30-ozujka-u-sarajevu-1159142|url-status=dead|access-date=2024-03-31}} [https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-potpunu-listu-potpisnika-deklaracije-evo-za-sto-se-zalazu-1159535 Alt URL].&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Deklaracija o zajedničkom jeziku|url=https://jezicinacionalizmi.com/lista-potpisnika/|url-status=live|access-date=2024-03-31|website=Jezici i nacionalizmi}}&lt;/ref&gt;

==Djela i publicistika==
* Yugoslavia: A State That Withered Away, Purdue University Press; 1st edition, 2008, [[ISBN-13]] 978-1557534958&lt;ref&gt;http://www.amazon.com/Yugoslavia-State-That-Withered-Away/dp/1557534950 &lt;/ref&gt;

* ‘Turning Nationalists into EU 		  Supporters: the Case of Croatia’, u Jacques Rupnik (ur.): The Western 		  Balkans and the EU: the Hour of Europe, Chaillot Papers, br. 126. 		  lipanj 2011, str. 33-46. Dostupno online na:		   		  http://www.iss.europa.eu/uploads/media/cp126-The_Western_Balkans_and_the_EU.pdf {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141014003054/http://www.iss.europa.eu/uploads/media/cp126-The_Western_Balkans_and_the_EU.pdf |date=14. listopada 2014. }}

* “Reassessing Socialist Yugoslavia, 1945-90: the 		  Case of Croatia”, u Dejan Djokić i James Ker-Lindsay (ur.): New 		  Perspectives on Yugoslavia: Key Issues and Controversies, London: 		  Routledge, 2011, str. 117-142.

* ‘Bitka za etnički status u 		  post-jugoslavenskim državama“, Političke analize, br. 5, ožujak 2011, 		  str. 36-45.

* ‘Palubna diplomacija i funkcionalna suradnja: 		  hrvatsko-srpski odnosi na početku mandata Ive Josipovića’, 		   Izazovi evropskih integracija, Sv. 11, 2010, str. 27-40.

*  ‘Croatia after Tudjman: 		  Encounters with the Consequences of Conflict and Authoritarianism”, 		   Europe-Asia Studies, Sv. 62, br. 10, prosinac 2010, str. 1609-1762.

* ‘Problems of early post-communist transition 		  theory: from transition from to transition to’, Politička 		  misao, Sv. 47, br. 5, 2010, str. 44-68

==Izvori==

{{izvori|30em}}

{{GLAVNIRASPORED:Jović, Dejan}}
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]
[[Kategorija:Potpisnici Deklaracije o zajedničkom jeziku]]</text>
      <sha1>jozgrm6ca8ixv6eqt2ldna05zcx84n6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521460</id>
    <revision>
      <id>7447882</id>
      <parentid>6505089</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:28:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>− 3 kategorije; + 5 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447882</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="39338" sha1="bx30ulbxw5cji3x6k3p098q4s4ed1w9" xml:space="preserve">[[file:Homo-Stammbaum, Version Stringer-hr.svg|420px|thumb|Model povijesti roda ''Homo'': rani moderni ljudi proširili su se iz Afrike širom različitih regija globusa i međusobno se križali s ostalim potomcima hajdelberškog čovjeka, poimence neandertalcima, denisovcima i nepoznatim arhaičnim afričkim homininima (gore desno).&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Stringer |first=C. |title=What makes a modern human |journal=Nature |year=2012 |volume=485 |issue=7396 |pages=33–35 |doi=10.1038/485033a}}&lt;/ref&gt;]]

'''Primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi''', međusobno križanje [[anatomski moderni čovjek|modernih ljudi]] s [[neandertalci]]ma, [[denisovski čovjek|denisovcima]] i/ili vjerojatno drugim [[arhaični čovjek|arhaičnim ljudima]] koje se u nekoliko navrata zbilo u tijeku čovječje povijesti. Neandertalska DNA čini otprilike 1 – 4 % eurazijskog genoma, no značajno izostaje ili je neuobičajena u genomu većine Supsaharskih Afrikanaca. U oceanijskim i jugoistočnoazijskim populacijama postoji relativno povećanje denisovske DNA. Otprilike 4 – 6 % [[Melanezijci|melanezijskog]] genoma potječe od denisovaca. Recentne [[komparativna genomika|nekomparativne]] analize DNA – jer do sada nije otkriven ni jedan primjerak – sugeriraju da afričke populacije imaju genski doprinos danas izumrle arhaične afričke homininske populacije. Unatoč tomu, među određenim brojem istraživača još postoje pojedine sumnje oko recentne primjese. Kao alternativno objašnjenje uočenih genskih sličnosti predložena je drevna subpopulacijska struktura koja je ancestralna modernim ljudima, neandertalcima, denisovcima i drugim vjerojatnim arhaičnim ljudima.

== Neandertalci ==

=== Genetika ===

:''vidi još: [[projekt neandertalskog genoma]]''

[[sekvenciranje čitava genoma|Sekvenciranjem čitava genoma]] dobivena je 2010. godine preliminarna sekvencija neandertalskog genoma koja je otkrila da su neandertalci dijelili više alela s eurazijskim populacijama (tj. francuskom, hanskom i papuanskom) nego sa supsaharskim afričkim populacijama (tj. jorupskom i sanskom).&lt;ref name=&quot;greends&quot;/&gt; Po ovoj studiji uočen višak genskih sličnosti najbolje se objašnjava recentnim [[genski tok|genskim tokom]] od neandertalaca k modernim ljudima poslije njihove migracije izvan Afrike.&lt;ref name=&quot;greends&quot;/&gt; Udio naslijeđa koje potječe od neandertalaca bilo je procijenjeno na 1 – 4 % eurazijskog genoma.&lt;ref name=&quot;greends&quot;/&gt; Isti tim istraživača revidirao je 2013. godine ovaj udio na procijenjenih 1,5 – 2,1 %.&lt;ref name=&quot;pruf13comal&quot;&gt;{{cite journal |last=Prüfer |first=K. |author2=Racimo, F. |author3=Patterson, N. |author4=Jay, F. |author5=Sankararaman, S. |author6=Sawyer, S. |author7=et al. |title=The complete genome sequence of a Neanderthal from the Altai Mountains |journal=Nature |year=2014 |origyear=Online 2013 |volume=505 |issue=7481 |pages=43–49 |doi=10.1038/nature12886}}&lt;/ref&gt; Također su otkrili da je neandertalska komponenta u neafričkih modernih ljudi bila jače vezana s [[Mezmajska špilja|mezmajskim]] neandertalcem ([[Kavkaz]]) nego s [[Denisova špilja|altajskim]]&lt;!-- Autor je ovako nazvao neandertalca iz Denisove špilje vjerojatno da izbjegne zbrku s denisovcima. --&gt; neandertalcem ([[Sibir]]) ili [[špilja Vindija|vindijskim]] neandertalcima (Hrvatska).&lt;ref name=&quot;pruf13comal&quot;/&gt; U populaciji modernih ljudi, barem u onima koje čine Istočni Azijci i Europljani, nalaz otkrivene ukupne introgredirane neandertalske DNA obuhvaća oko 20 % neandertalskog genoma.&lt;ref name=&quot;vern14res&quot;/&gt;

Iako manje [[parsimonija|parsimonična]] nego recentni genski tok, ova bi opservacija mogla biti uzrokovana drevnom populacijskom supstrukturom u Africi, uzrokovavši nepotpunu gensku homogenizaciju u modernih ljudi kada su neandertalci divergirali dok su rani preci Eurazijaca još bili srodniji neandertalcima nego što su to neandertalcima bili preci Afrikanaca.&lt;ref name=&quot;greends&quot;&gt;{{cite journal |last=Green |first=R.E. |author2=Krause, J. |author3=Briggs, A.W. |author4=Maricic, T. |author5=Stenzel, U. |author6=Kircher, M. |author7=et al. |title=A Draft Sequence of the Neandertal Genome |journal=Science |year=2010 |volume=328 |issue=5979 |pages=710–722 |doi=10.1126/science.1188021}}&lt;/ref&gt; Na osnovi spektra [[frekvencija alela|frekvencije alela]] pokazalo se da model recentne primjese najbolje odgovara rezultatima dok im model supstrukture drevne populacije uopće ne odgovara – to pokazuje da je najbolji model bila recentna primjesa kojoj je prethodio efekt [[populacijsko grlo boce|grla boce]] među modernim ljudima – potvrđujući tako recentnu primjesu kao najparsimoničnije i najizglednije objašnjenje uočenog viška genskih sličnosti između modernih neafričkih ljudi i neandertalaca.&lt;ref name=&quot;yan12unlik&quot;&gt;{{cite journal |last=Yang |first=M.A. |author2=Malaspinas, A.S. |author3=Durand, E.Y. |author4=Slatkin, M. |title=Ancient Structure in Africa Unlikely to Explain Neanderthal and Non-African Genetic Similarity |journal=Molecular Biology and Evolution |year=2012 |volume=29 |issue=10 |pages=2987–2995 |doi=10.1093/molbev/mss117}}&lt;/ref&gt; Recentna primjesa također je potvrđena podacima na osnovi [[neravnoteža vezanosti gena|neravnoteže vezanosti gena]].&lt;ref name=&quot;sank12datein&quot;/&gt;

Recentne studije pokazale su veću neandertalsku primjesu u Istočnih Azijaca u usporedbi s Europljanima.&lt;ref name=&quot;vern14res&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;meyer12highcov&quot;&gt;{{cite journal |last=Meyer |first=M. |author2=Kircher, M. |author3=Gansauge, M.T. |author4=Li, H. |author5=Racimo, F. |author6=Mallick, S. |author7=et al. |title=A High-Coverage Genome Sequence from an Archaic Denisovan Individual |journal=Science |year=2012 |volume=338 |issue=6104 |pages=222–226 |doi=10.1126/science.1224344}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wall13higher&quot;&gt;{{cite journal |last=Wall |first=J.D. |author2=Yang, M.A. |author3=Jay, F. |author4=Kim, S.K. |author5=Durand, E.Y. |author6=Stevison, L.S. |author7=et al. |title=Higher Levels of Neanderthal Ancestry in East Asians than in Europeans |journal=Genetics |year=2013 |volume=194 |issue=1 |pages=199–209 |doi=10.1534/genetics.112.148213}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;/&gt; To je ukazivalo na to da su se u ranih modernih ljudi najvjerojatnije zbila dva neovisna genska toka i da su rani preci Istočnih Azijaca doživjeli veću primjesu nego Europljani nakon što su ove dvije grupe divergirale.&lt;ref name=&quot;vern14res&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;meyer12highcov&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;wall13higher&quot;/&gt; Procjenjuje se da je u drugom genskom toku u Istočnih Azijaca to doprinijelo dodatnih 20,2 % (13,4 – 27,1 % u [[interval pouzdanosti|IP-u od 95 %]]) neandertalske primjese.&lt;ref name=&quot;vern14res&quot;/&gt; Također je moguće, iako manje vjerojatno, da je razliku uzrokovalo razrjeđenje u Europljana koje je nastalo eventualnim naknadnim migracijama izvan Afrike.&lt;ref name=&quot;meyer12highcov&quot;/&gt; Ona je mogla biti uzrokovana i manjom negativnom selekcijom u Istočnih Azijaca u usporedbi s Europljanima.&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;&gt;{{cite journal |last=Sankararaman |first=S. |author2=Mallick, S.; Dannemann, M. Prüfer, K.; Kelso, J.; Pääbo, S.; et al. |title=The genomic landscape of Neanderthal ancestry in present-day humans |journal=Nature |year=2014 |volume=507 |issue=7492 |pages=354–357 |doi=10.1038/nature12961}}&lt;/ref&gt; Uočeno je također da postoji mala, ali značajna varijacija u stopama neandertalske primjese među europskim populacijama, dok među istočnoazijskim populacijama nije bilo značajne varijacije.&lt;ref name=&quot;vern14res&quot;&gt;{{cite journal |last=Vernot |first=B. |author2=Akey, J. M. |title=Resurrecting Surviving Neandertal Lineages from Modern Human Genomes |journal=Science |year=2014 |volume=343 |issue=6174 |pages=1017–1021 |doi=10.1126/science.1245938}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2012. otkrila je da Sjeverni Afrikanci imaju stopu neandertalske primjese koja je negdje između one Eurazijaca (najveća) i Supsaharskih Afrikanaca (najmanja).&lt;ref name=&quot;sannort&quot;/&gt; Studija je također pokazala veliku varijaciju među samim Sjevernim Afrikancima, što je ovisilo o količini eurazijskog nasuprot supsaharskoafričkom naslijeđu.&lt;ref name=&quot;sannort&quot;/&gt; No postoje naznake da njihova neandertalska primjesa nije samo nastala eurazijskom [[introgresija|introgresijom]].&lt;ref name=&quot;sannort&quot;&gt;{{cite journal |last=Sánchez-Quinto |first=F. |author2=Botigué, L.R. |author3=Civit, S. |author4=Arenas, C. |author5=Ávila-Arcos, M.C. |author6=Bustamante, C.D. |author7=et al. |title=North African Populations Carry the Signature of Admixture with Neandertals |journal=PLoS ONE |year=2012 |volume=7 |issue=10 |pages=e47765 |doi=10.1371/journal.pone.0047765}}&lt;/ref&gt;

Neandertalski doprinos vrlo je oskudno, no značajno otkriven u [[Masai]]ja, istočnoafričkog naroda.&lt;ref name=&quot;wall13higher&quot;/&gt; Poslije identifikacije afričkog i neafričkog naslijeđa među Masaijima, može se zaključiti da je izvor doprinosa bio recentni genski tok neafričkih modernih ljudi (postneandertalaca) jer se po procjeni oko 30 % masajskog genoma može dovesti u vezu s neafrikanacima iz posljednjih 100 generacija.&lt;ref name=&quot;wall13higher&quot;/&gt;

Promatrajući opseg [[neravnoteža vezanosti gena|neravnoteže vezanosti]], bilo je procijenjeno da se posljednji neandertalski genski tok u ranih predaka Europljana zbio 47 000 – 65 000 godina [[BP]] (konzervativno 37 000 – 86 000 BP).&lt;ref name=&quot;sank12datein&quot;&gt;{{cite journal |last=Sankararaman |first=S. |author2=Patterson, N. |author3=Li, H. |author4=Pääbo, S. |author5=Reich, D |author6=Akey, J.M. |title=The Date of Interbreeding between Neandertals and Modern Humans |journal=PLoS Genetics |year=2012 |volume=8 |issue=10 |pages=e1002947 |doi=10.1371/journal.pgen.1002947}}&lt;/ref&gt; U konjunkciji s arheološkim i fosilnim dokazima smatra se da se genski tok vjerojatno zbio negdje u zapadnoj Euraziji, vjerojatno na Bliskom istoku.&lt;ref name=&quot;sank12datein&quot;/&gt;

U modernih ljudi nije pronađen ni jedan dokaz neandertalske [[mitohondrijska DNA|mitohondrijske DNA]].&lt;ref name=&quot;krievidnea&quot;&gt;{{cite journal |last=Krings |first=M. |author2=Stone, A. |author3=Schmitz, R.W. |author4=Krainitzki, H. |author5=Stoneking, M. |author6=Pääbo, Svante |title=Neandertal DNA Sequences and the Origin of Modern Humans |journal=Cell |year=1997 |volume=90 |issue=1 |pages=19–30 |doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Serre |first=D. |author2=Langaney, A. |author3=Chech, M. |author4=Teschler-Nicola, M. |author5=Paunovic, M. |author6=Mennecier, P. |author7=et al. |title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans |journal=PLoS Biology |year=2004 |volume=2 |issue=3 |pages=313–317 |doi=10.1371/journal.pbio.0020057}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;waarhuge&quot;&gt;{{cite journal |last=Wall |first=J.D. |author2=Hammer, M.F. |title=Archaic admixture in the human genome |journal=Current Opinion in Genetics &amp; Development |year=2006 |volume=16 |issue=6 |pages=606–610 |doi=10.1016/j.gde.2006.09.006}}&lt;/ref&gt; To bi sugeriralo da se uspješna primjesa s neandertalcima dogodila po paternalnoj (očinskoj), a ne maternalnoj (majčinskoj) liniji na strani neandertalaca.&lt;ref name=&quot;masshnh&quot;&gt;{{cite journal |title=Neanderthal-human Hybrids |journal=Hypothesis |year=2011 |volume=9 |issue=1 |pages=e1 |url=http://www.hypothesisjournal.com/?p=932 |author=Mason, P.H.; Short, R.V. |doi=10.5779/hypothesis.v9i1.215 |access-date=27. listopada 2014. |archive-date=6. prosinca 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20191206180744/http://www.hypothesisjournal.com/?p=932 |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;wanednaor&quot;&gt;{{cite journal |last=Wang |first=C.C. |author2=Farina, S.E. |author3=Li, H. |title=Neanderthal DNA and modern human origins |journal=Quaternary International |year=2013 |origyear=Online 2012 |volume=295 |pages=126–129 |doi=10.1016/j.quaint.2012.02.027}}&lt;/ref&gt; Moguće hipoteze govore o tome da je neandertalska mtDNA imala nepovoljne mutacije koje su dovele do izumiranja nosilaca, da su hibridni potomci neandertalskih majka bili odgojani u neandertalskim grupama i izumrli zajedno s njima ili da neandertalke i muški moderni ljudi nisu proizveli plodno potomstvo.&lt;ref name=&quot;masshnh&quot;/&gt;

Recentne studije otkrile su prisutnost velikih genomskih regija sa snažno reduciranim neandertalskim doprinosom u modernih ljudi zbog negativne selekcije,&lt;ref name=&quot;vern14res&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;/&gt; što je dijelom uzrokovano neplodnošću hibridnih muškaraca.&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;/&gt; Ove velike regije malog neandertalskog doprinosa bile su najizraženije na [[kromosom X (čovjek)|kromosomu X]] – s peterostruko manjim neandertalskim naslijeđem u usporedbi s [[autosom]]ima – i sadržavale su relativno veći broj gena specifičnih za testise, što znači da su moderni ljudi imali relativno manje neandertalskih gena lociranih na kromosomu X ili izraženih na testisima, a to je u konzistenciji s poznatom činjenicom da je muška neplodnost pogođena s disproporcionalno većom količinom gena na kromosomima X.&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;/&gt; Također se pokazalo da je neandertalsko naslijeđe bilo selektirano protiv u konzerviranim biološkim putovima, kao što je procesiranje RNA.&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;/&gt;

Otkrilo se da su gene koji utječu na [[keratin]] neandertalci introgredirali u moderne ljude (utvrđeno u Istočnih Azijaca i Europljana), što sugerira da su ti geni omogućili modernim ljudima morfološku adaptaciju njihove kože i kose da se mogu nositi s neafričkim okolišima.&lt;ref name=&quot;vern14res&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;/&gt; Slično se uočilo i za nekoliko gena upletenih u medicinski relevantne fenotipe kao što su oni koji utječu na [[sistemski eritematozni lupus]], [[primarna bilijarna ciroza|primarnu bilijarnu cirozu]], [[Crohnova bolest|Crohnovu bolest]], veličinu [[optički disk|optičkog diska]], pušačko ponašanje, razine [[interleukin 18|interleukina 18]] i [[šećerna bolest tipa 2|šećernu bolest tipa 2]].&lt;ref name=&quot;sank14land&quot;/&gt;

U studiji iz 2013. istraživači su otkrili neandertalsku introgresiju 18 gena – od kojih je nekoliko vezano s adaptacijom na UV-svjetlost – na kromosomskoj regiji 3p21.31 (regija HYAL) u Istočnih Azijaca.&lt;ref name=&quot;dinch3&quot;&gt;{{cite journal |last=Ding |first=Q. |author2=Hu, Y. |author3=Xu, S. |author4=Wang, J. |author5=Jin, L. |title=Neanderthal Introgression at Chromosome 3p21.31 was Under Positive Natural Selection in East Asians |journal=Molecular Biology and Evolution |year=2014 |origyear=Online 2013 |volume=31 |issue=3 |pages=683–695 |doi=10.1093/molbev/mst260}}&lt;/ref&gt; Introgresivni haplotipovi pozitivno su selektirani samo u istočnoazijskim populacijama, postojano se uzdižući od 45 000 godina [[prije sadašnjosti|BP]] sve do nagla povećanja stope rasta od oko 5 000 do 3 000 godina BP.&lt;ref name=&quot;dinch3&quot;/&gt; Ovi haplotipovi javljaju se u vrlo velikim frekvencijama među istočnoazijskim populacijama nasuprot eurazijskim populacijama (tj. europskim i južnoazijskim populacijama).&lt;ref name=&quot;dinch3&quot;/&gt; Ovi pronalasci također sugeriraju to da se ova neandertalska introgresija zbila unutar ancestralne populacije koju dijele Istočni Azijci i američki domoroci.&lt;ref name=&quot;dinch3&quot;/&gt;

Podaci iz 2005. prethodno su pokazivali da je alel D [[mikrocefalin]]a, kritičnog regulatornog gena za volumen mozga, potekao iz populacije arhaičnih ljudi.&lt;ref name=&quot;evamicroc&quot;/&gt; Rezultati pokazuju da je haplogrupa D prije 37 000 godina (na osnovi [[teorija koalescencije|koalescentne dobi]] deriviranih alela D) [[introgresija|introgredirala]] u moderne ljude iz populacije arhaičnih ljudi koji su se odvojili prije 1,1 milijuna godina (na osnovi vremena odvajanja između alela D i ne-D), što je konzistentno s periodom kada su neandertalci i moderni ljudi koegzistirali, odnosno divergirali.&lt;ref name=&quot;evamicroc&quot;/&gt; Visoka frekvencija alela D (70 %) upućuje na to da je on u modernih ljudi bio pozitivno [[selekcija|selektiran]] za.&lt;ref name=&quot;evamicroc&quot;/&gt; Distribucija alela D mikrocefalina visoka je izvan Afrike, no niska u supsaharskoj Africi, što dalje upućuje na to da se primjesa dogodila u populacijama arhaičnih Europljana.&lt;ref name=&quot;evamicroc&quot;&gt;{{cite journal |last=Evans |first=P.D. |author2=Mekel-Bobrov, N. |author3=Vallender, E.J. |author4=Hudson, R.R. |author5=Lahn, B.T. |title=Evidence that the adaptive allele of the brain size gene microcephalin introgressed into Homo sapiens from an archaic Homo lineage |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |year=2006 |volume=103 |issue=48 |pages=18178–18183 |doi=10.1073/pnas.0606966103}}&lt;/ref&gt; Ova distribucijska razlika između Afrike i Eurazije upućuje na to da je alel D potekao od neandertalaca.&lt;ref name=&quot;larmicranc&quot;/&gt; No studija iz 2010. otkrila je da je jedan neandertalac iz skloništa kraj Mezzene (Monti Lessini, Italija) bio homozigotan za ancestralni alel mikrocefalina, ne poduprvši time teoriju da su neandertalci doprinijeli alel D modernim ljudima, iako time nije isključena mogućnost neandertalskog porijekla alela D.&lt;ref name=&quot;larmicranc&quot;&gt;{{cite journal |last=Lari |first=M. |author2=Rizzi, E. |author3=Milani, L. |author4=Corti, G. |author5=Balsamo, C. |author6=Vai, S. |author7=et al. |title=The Microcephalin Ancestral Allele in a Neanderthal Individual |journal=PLoS ONE |year=2010 |volume=5 |issue=5 |pages=e10648 |doi=10.1371/journal.pone.0010648}}&lt;/ref&gt; Studija neandertalskog genoma iz 2010. također nije mogla potvrditi neandertalsko porijeklo haplogrupe D gena mikrocefalina.&lt;ref name=&quot;greends&quot;/&gt;

Studija iz 2011. otkrila je da su neandertalci doprinijeli modernim ljudima HLA-A*02, A*26/*66, B*07, B*51, C*07:02 i C*16:02 imunosnog sustava.&lt;ref name=&quot;abishap&quot;/&gt; Nakon što su migrirali izvan Afrike, moderni su ljudi naišli na arhaične ljude s kojima su se međusobno križali, što je dalo prednost modernim ljudima u brzoj obnovi raznolikosti HLA i stjecanju novih varijanata HLA koje se bolje adaptiraju na lokalne patogene.&lt;ref name=&quot;abishap&quot;/&gt;

=== Morfologija ===

Po jednoj studiji iz 1999., posmrtni ostaci [[lapedsko dijete|djeteta modernog čovjeka iz Abriga do Lagar Velha]] (Portugal) iz ranog gornjeg paleolitika sadržavali su crte koje ukazuju da su se neandertalske primjese s modernim ljudima razasule po Iberiji.&lt;ref name=&quot;duaabri&quot;&gt;{{cite journal |author=Duarte, C.; Maurício, J.; Pettitt, P.B.; Souto, P.; Trinkaus, E.; Plicht, H. van der; Zilhão, J. |title=The early Upper Paleolithic human skeleton from the Abrigo do Lagar Velho (Portugal) and modern-human emergence in Iberia |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=svezak 96 |issue=broj 13 |pages=str. 7604. – 7609. |year=1999 |doi=10.1073/pnas.96.13.7604}}&lt;/ref&gt; Uzevši u obzir dataciju posmrtnih ostataka (24 500 godina BP) i persistenciju neandertalskih crta dugo poslije tranzicijskog perioda od neandertalskih populacija do populacija modernih ljudi u Iberiji (28 000 – 30 000 godina BP), smatra se da je ovo dijete bilo potomak već znatno primiješane populacije.&lt;ref name=&quot;duaabri&quot;/&gt;

U studiji iz 2006. istraživači su otkrili da čovječji ostaci iz ranog gornjeg paleolitika iz [[Peştera Muierilor|Peştere Muierilor]] (Rumunjska) od 35 000 BP imaju morfološki uzorak europskih ranih modernih ljudi, ali posjeduju i arhaična i/ili neandertalska obilježja, što upućuje na primjesu europskih ranih modernih ljudi s neandertalcima, a ne toliko na potpuno istisnuće neandertalca.&lt;ref name=&quot;proceedings17196&quot;/&gt; U ova obilježja spadaju širok interorbitalni raspon, relativno plosnati supraorbitalni lukovi, izražena zatiljna izbočina, asimetrična i plitka mandibularna incizura, visok mandibularni koronoidni nastavak, relativno okomit mandibularni kondil u odnosu na položaj incizurne krijeste te uska lopatična glenoidna jama.&lt;ref name=&quot;proceedings17196&quot;&gt;{{cite journal |author=Soficaru, A.; Dobos, A.; Trinkaus, E. |title=Early modern humans from the Peştera Muierii, Baia de Fier, Romania |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=svezak 103 |issue=broj 46 |pages=str. 17196.–17201 |year=2006 |doi=10.1073/pnas.0608443103}}&lt;/ref&gt;

U studiji iz 2003. istraživači su otkrili da je mandibula ranog modernog čovjeka nazvana Oase 1 iz [[Peștera cu Oase|Peștere cu Oase]] (Rumunjska) datirana ugljikom &lt;sup&gt;14&lt;/sup&gt;C na 34 000 – 36 000 godina BP predstavljala mozaik modernih, arhaičnih i vjerojatno neandertalskih obilježja.&lt;ref name=&quot;trinkoas1rom&quot;/&gt; Ona je prikazivala lingvalno premoštenje [[mandibularni otvor|mandibularnog otvora]], koji nije bio prisutan u ranijih ljudi osim neandertalaca iz kasnog srednjeg i kasnog pleistocena, upućujući tako na afinitet s neandertalcima. Zaključujući na osnovi mandibule Oasea 1, uočava se značajna kraniofacijalna promjena ranih modernih ljudi barem u odnosu na one iz Europe, vjerojatno zbog određena stupnaj primjese s neandertalcima.&lt;ref name=&quot;trinkoas1rom&quot;&gt;{{cite journal |author=Trinkaus E.; Moldovan O.; Milota S.; Bîlgăr A.; Sarcina L.; Athreya S.; et al. |title=An early modern human from the Peştera cu Oase, Romania |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=svezak 100 |issue=broj 20 |pages=str. 11231.–11236 |year=2003 |doi=10.1073/pnas.2035108100}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2007. otkrila je da su najraniji (prije oko 33 ka BP) europski moderni ljudi i susljedni [[Gravetijenska kultura|gravetijenci]] (iz srednjeg gornjeg paleolitika), koji anatomski uvelike nalikuju najranijim afričkim modernim ljudima (iz srednjeg paleolitika), također imali crte koje su distinktivno neandertalske, što upućuje na to da se porijeklo europskih ranih modernih ljudi ne može objasniti samo naslijeđem modernih ljudi iz srednjeg paleolitika.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Trinkaus, E. |title=European early modern humans and the fate of the Neandertals |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=104 |issue=18 |pages=7367–72 |year=2007 |doi=10.1073/pnas.0702214104}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 2013. novi podaci dobiveni na osnovi kasnoneandertalske čeljusti otkrivene u skloništu Mezzeni ([[Monti Lessini]], Italija) ukazali su na vjerojatno križanje kasnih talijanskih neandertalaca.&lt;ref name=&quot;mezzja&quot;&gt;{{cite journal |last=Condemi |first=S. |author2=Mounier, A. |author3=Giunti, P. |author4=Lari, M. |author5=Caramelli, D. |author6=Longo, L. |author7=Frayer, D. |title=Possible Interbreeding in Late Italian Neanderthals? New Data from the Mezzena Jaw (Monti Lessini, Verona, Italy) |journal=PLoS ONE |year=2013 |volume=svezak 8 |issue=broj 3 |pages=str. e59781. |doi=10.1371/journal.pone.0059781}}&lt;/ref&gt; Čeljust (točnije, ostatak [[corpus mandibulae|mandibularnog trupa]]) uklapa se u morfološki raspon modernih ljudi, no prikazuje i izrazite sličnosti s nekim drugim neandertalskim primjercima, što ukazuje na promjenu u morfologiji kasnih neandertalaca vjerojatno zbog križanja s modernim ljudima.&lt;ref name=&quot;mezzja&quot;/&gt;

=== Povijest ===

Rasprava o ovoj hipotezi, koja se može pronaći pod raznim imenima poput križanje, hibridizacija, primjesa (admikstura) ili teorija hibridna porijekla, može se pratiti od otkrića neandertalskih ostataka u 19. stoljeću, iako su raniji pisci vjerovali da su neandertalci bili izravni preci modernih ljudi. [[Thomas Huxley]] sugerirao je da mnogi [[Europa|Europljani]] nose tragove neandertalskog porijekla, no neandertalske karakteristike asocirao je s primitivizmom, pišući da „one pripadaju jednom stupnju razvoja ljudske vrste, koje prethodi diferencijaciji bilo koje postojeće rase, pa možemo očekivati da ćemo ih pronaći u najnižoj od tih rasa, posvuda u svijetu, i u ranim stadijima svih rasa.”&lt;ref&gt;{{cite book |last=Huxley |first=T. |title=Collected Essays: Volume VII, Man's Place in Nature |year=1890 |chapter=The Aryan Question and Pre-Historic Man |url=http://aleph0.clarku.edu/huxley/CE7/Aryan.html}}&lt;/ref&gt;

Hans Peder Steensby odbacio je 1907. godine u svojem članku ''Racestudier i Danmark'' ([[danski jezik|danski]]: rasne studije u Danskoj) da su neandertalci bili majmunoliki ili inferiorni i, dok je isticao da su svi moderni ljudi miješana porijekla, sugerirao je križanje kao najbolje objašnjenje za značajan broj do tada dostupnih opažanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Steensby |first=H.P. |title=Racestudier i Danmark |journal=Geografisk Tidsskrift |year=1907 |volume=svezak 9 |pages=str. 135. – 145. |url=https://tidsskrift.dk/index.php/geografisktidsskrift/issue/view/1491}}&lt;/ref&gt;

U ranom [[20. stoljeće|20. stoljeću]] [[Carleton S. Coon|Carleton Coon]] tvrdio je da [[europeidi|kavkazoidna rasa]] ima dvojno porijeklo koje se sastoji od gornjopaleolitskih tipova (mješavina vrsta ''H. sapiens'' i ''H. neanderthalensis'') i mediteranskih tipova (čisti ''H. sapiensa''). Svoju je teoriju ponovio u svojoj knjizi ''Porijeklo rasa'' ([[engleski jezik|engl.]] ''The Origin of Races'') iz 1962. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Coon |first=C.S. |title=The Origin of Races |year=1962 |page=str. 529.}}&lt;/ref&gt;

[[Stan Gooch]] u ''Ličnosti i evoluciji'' (engl. ''Personality and Evolution'', 1973.) i ''Neandertalskom pitanju'' (engl. ''The Neanderthal Question'', 1977.) razvija teoriju neandertalsko/kromanjonske hibridizacije, koja se ne zasniva na proučavanju anatomije, već na njegovu razumijevanju psihologije i društva modernog čovjeka, za koje tvrdi da puno duguju neandertalskoj kulturi. Goocheve teorije odbacila je akademska zajednica. Gooch je svoju teoriju preradio u ''Gradovima snova'' (engl. ''Cities of Dreams'', 1989.) i ''Neandertalskoj baštini'' (engl. ''The Neanderthal Legacy'', 2008.).

== Denisovci ==

Studija iz 2010. pokazala je da Melanezijci (npr. otočanin Papue Nove Gvineje i Bougainvillea) dijele relativno više alela s denisovcima u usporedbi s ostalima prikazanima u studiji, tj. s Eurazijcima i Afrikancima.&lt;ref name=&quot;reigenhi&quot;/&gt; Studija je procijenila da od 4 % do 6 % [[genom]]a [[Melanezijci|Melanezijaca]] potječe od denisovaca, dok ni jedan od prikazanih Eurazijaca i Afrikanaca nije pokazivao doprinos denisovskih gena.&lt;ref name=&quot;reigenhi&quot;/&gt; Opaženo je bilo da su denisovci doprinijeli gene Melanezijcima, no ne i Istočnim Azijcima, što ukazuje na to da je postojala interakcija između ranih predaka Melanezijaca i denisovaca, no ta se interakcija nije zbila u regijama blizu južnog Sibira, gdje su do danas pronađeni jedini ostaci denisovaca.&lt;ref name=&quot;reigenhi&quot;/&gt; Štoviše, studija iz 2011. pokazala je također relativno povećano dijeljenje alela između denisovaca i Aboridžinskih Australaca, u usporedbi s ostalim eurazijskim i afričkim populacijama, što je konzistentno s relativno većom primjesom između ranih predaka Melanezijaca i denisovaca.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Rasmussen |first=M. |author2=Guo, X. |author3=Wang, Y. |author4=Lohmueller, K.E. |author5=Rasmussen, S. |author6=Albrechtsen, A. |author7=et al. |title=An Aboriginal Australian Genome Reveals Separate Human Dispersals into Asia |journal=Science |year=2011 |volume=svezak 334 |issue=broj 6052 |pages=str. 94. – 98. |doi=10.1126/science.1211177}}&lt;/ref&gt;

Godine 2011. jedna je studija podastrla dokaz da je najveća prisutnost denisovske primjese u oceanijskim populacijama, potom u mnogim jugoistočnoazijskim populacijama, dok je u istočnoazijskim populacijama nema.&lt;ref name=&quot;reichdenadse&quot;/&gt; Značajan denisovski genski materijal postoji u istočnih jugoistočnoazijskih i oceanijskih populacija (npr. Aboridžinski Australci, Bliskooceanijci, Polinežani, Fidžijci, istočni Indonežani, filipinski Mamanue i Manobi), no ne i u određenih zapadnih i kontinentalnih juogistočnoazijskih populacija (npr. zapadni Indonežani, malezijski Jehai, andamanski Onge i kontinentalni Azijci), što ukazuje na to da se denisovska primjesa dogodila u samoj jugoistočnoj Aziji, a ne u kontinentalnoj Euraziji.&lt;ref name=&quot;reichdenadse&quot;&gt;{{cite journal |last=Reich |first=D. |author2=Patterson, N. |author3=Kircher, M. |author4=Delfin, F. |author5=Nandineni, M.R. |author6=Pugach, I. |author7=et al. |title=Denisova Admixture and the First Modern Human Dispersals into Southeast Asia and Oceania |journal=The American Journal of Human Genetics |year=2011- |volume=svezak 89 |issue=broj 4 |pages=str. 516. – 528. |doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005}}&lt;/ref&gt; Opažanje visoke deinsovske primjese u Oceaniji i stoga nedostatak u kontinentalnoj Aziji upućuje na to da su se rani moderni ljudi i denisovci bili križali istočno od [[Wallaceova linija|Wallaceove linije]] koja dijeli jugoistočnu Aziju.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Cooper |first=A. |author2=Stringer, C.B. |title=Did the Denisovans Cross Wallace's Line? |journal=Science |year=2013 |volume=342 |issue=6156 |pages=321–323 |doi=10.1126/science.1244869}}&lt;/ref&gt;

No, u suprotnosti s prethodnim rezultatima, recentnija istraživanja otkrila su naznake da kontinentalne azijske i američke domorodačke populacije imaju 0,2 % denisovskog doprinosa, iako je on 25 puta manji nego u oceanijskih populacija.&lt;ref name=&quot;pruf13comal&quot;/&gt; Način genskog toka u ove populacije trenutačno je nepoznat.&lt;ref name=&quot;pruf13comal&quot;/&gt; Poslije Oceanijaca opaženo je da poglavito Jugoistočni Azijci općenito imaju afinitet prema denisovcima.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Skoglund |first=P. |author2=Jakobsson, M. |title=Archaic human ancestry in East Asia |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |year=2011 |volume=svezak 108 |issue=broj 45 |pages=str. 18301. – 18306. |doi=10.1073/pnas.1108181108}}&lt;/ref&gt;

Nalazi ukazuju na to da se denisovski genski tok dogodio zajedničkim precima Aboridžinskih Filipinaca, Aboridžinskih Australaca i Novogvinejaca.&lt;ref name=&quot;reichdenadse&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Flatow |first=I. |title=Meet Your Ancient Relatives: The Denisovans |url=http://www.npr.org/2012/08/31/160391676/meet-your-ancient-relatives-the-denisovans |work=NPR |author2=Reich, D. |date=2012-08-31}}&lt;/ref&gt; Novogvinejci i Australci imaju slične stope denisovske primjese, što ukazuje na to da se križanje s njihovim zajedničkim precima dogodilo prije njihova dolaska u [[Sahulski šelf|Sahul]] (pleistocenska [[Nova Gvineja]] i [[Australija]]), prije najmanje 44 000 godina.&lt;ref name=&quot;reichdenadse&quot;/&gt; Također je opaženo da je omjer bliskooceanijskog naslijeđa u Jugoistočnih Azijaca proporcionalan denisovskoj primjesi, s izuzetkom u Filipnaca gdje je viša proporcionalna denisovska primjesa u odnosu na bliskooceanijsko naslijeđe.&lt;ref name=&quot;reichdenadse&quot;/&gt; Reich et al. (2010.) predložili su mogući model ranog migracijskog vala modernih ljudi prema istoku od koji su neki bili zajednički preci Filipinaca/Novogvinejaca/Australaca koji su se križali s denisovcima, poslije čega su slijedili (1) divergencija ranih predaka Filipinaca, (2) križanje između ranih predaka Novogvinejaca i Australaca s dijelom iste ranomigracijske populacije koja nije iskusila denisovski genski tok te (3) križanje između ranih predaka Filipinaca s dijelom populacije iz znatno kasnijeg migracijskog vala prema istoku (preostali dio od kojih će nastati Istočni Azijci).&lt;ref name=&quot;reichdenadse&quot;/&gt;

Utvrđeno je da Eurazijci imaju nešto, iako značajno manje genskog materijala arhaičnog porijekla koji se podudara s denisovskim, što proizlazi iz činjenice da su denisovci u srodstvu s neandertalcima, koji su doprinijeli eurazijskoj genskoj zalihi, a ne toga da su se denisovci križali s ranim precima tih Eurazijaca.&lt;ref name=&quot;meyer12highcov&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;reigenhi&quot;&gt;{{cite journal |last=Reich |first=D. |author2=Green, R.E. |author3=Kircher, M. |author4=Krause, J. |author5=Patterson, N. |author6=Durand, E.Y. |author7=et al. |title=Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia |journal=Nature |year=2010 |volume=svezak 468 |issue=broj 7327 |pages=str. 1053. – 1060. |doi=10.1038/nature09710}}&lt;/ref&gt;

Ostaci kostura ranog [[tjanjuanski čovjek|modernog čovjeka iz špilje Tianyuan]] (blizu Zhoukoudiana u Kini) od 40 000 godina BP pokazali su neandertalski doprinos unutar raspona današnjih eurazijskih modernih ljudi, no bez raspoznatljiva denisovskog doprinosa.&lt;ref name=&quot;qu13tia&quot;&gt;{{cite journal |last=Fu |first=Q. |author2=Meyer, M. |author3=Gao, X. |author4=Stenzel, U. |author5=Burbano, H.A. |author6=Kelso, J. |author7=Paabo, S. |title=DNA analysis of an early modern human from Tianyuan Cave, China |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |year=2013 |volume=svezak 110 |issue=broj 6 |pages=2223–2227 |doi=10.1073/pnas.1221359110}}&lt;/ref&gt; On je predak mnogim azijskim i domorodačkim američkim populacijama, no datira poslije divergencije između Azijaca i Europljana.&lt;ref name=&quot;qu13tia&quot;/&gt; Nedostatak denisovske komponente u tjanjuanske jedinke upućuje na to da je genski doprinos u kontinentalnim predjelima bio oskudan.&lt;ref name=&quot;pruf13comal&quot;/&gt;

Studija iz 2011. godine, koja je istraživala alele [[HLA]] imunosnog sustava, sugerira da su HLA-B*73 denisovci introgredirali u moderne ljude u zapadnoj Aziji zbog distribucijskog uzorka i divergencije HLA-B*73 od ostalih alela HLA.&lt;ref name=&quot;abishap&quot;/&gt; U modernih ljudi HLA-B*73 je koncentriran u zapadnoj Aziji, no rijedak je ili odsutan drugdje.&lt;ref name=&quot;abishap&quot;/&gt; Iako HLA-B*73 nije prisutan u sekvenciranom denisovskom genomu, studija pokazuje da je on bio asociran s denisovskim HLA-C*15:05 iz neravnoteže vezanosti gena, što je konzistentno s time da otprilike 98 % onih modernih ljudi koji nose B*73 također nosi C*15:05.&lt;ref name=&quot;abishap&quot;/&gt;

Denisovska dva alotipova HLA-A (A*02 i A*11) i dva alotipova HLA-C (C*15 i C*12:02) odgovaraju uobičajenim alelima u modernih ljudi, dok jedan od denisovskih alotipova HLA-B odgovara rijetku rekombinantnom alelu, a drugi je odsutan u modernih ljudi.HLA-C (C*15 and C*12:02)  Misli se da su njih denisovci doprinijeli modernim ljudima jer je nevjerojatno da su oba neovisno sačuvana u objema vrstama toliko dugo vremena s obzirom na visoku stopu mutacija alela HLA.&lt;ref name=&quot;abishap&quot;&gt;{{cite journal |last1=Abi-Rached |first1=L. |last2=Jobin |first2=M. J. |last3=Kulkarni |first3=S. |last4=McWhinnie |first4=A. |last5=Dalva |first5=K. |last6=Gragert |first6=L. |author7=et al. |title=The Shaping of Modern Human Immune Systems by Multiregional Admixture with Archaic Humans |journal=Science |year=2011 |volume=svezak 334 |issue=broj 6052 |pages=str 89. – 94. |doi=10.1126/science.1209202}}&lt;/ref&gt;

Studija iz 2014. otkrila je da su jednu varijantu gena [[EPAS1]] denisovci uveli u moderne ljude.&lt;ref name=&quot;hue-alti&quot;&gt;{{cite journal |last1=Huerta-Sánchez |first1=E. |last2=Jin |first2=X. |last3=Asan |last4=Bianba |first4=Z. |last5=Peter |first5=B.M. |last6=Vinckenbosch |first6=N. |last7=et al. |title=Altitude adaptation in Tibetans caused by introgression of Denisovan-like DNA |journal=Nature |year=2014 |doi=10.1038/nature13408}}&lt;/ref&gt; Ancestralna varijanta nadregulira razine [[hemoglobin]]a radi kompenzacije niskih razina kisika, kao npr. na velikim visinama, no to također ima maladaptaciju u vidu povećanja viskoziteta krvi.&lt;ref name=&quot;hue-alti&quot;/&gt; Denisovska varijanta gena EPAS1 uobičajena je u Tibetanaca i bila je pozitivno selektirana u njihovih predaka nakon što su oni kolonizirali Tibetsku visoravan.&lt;ref name=&quot;hue-alti&quot;/&gt;

== Arhaični afrički hominini ==

Brzi raspad fosila u afričkim okolišima trenutačno čini usporedbu primjese modernih ljudi s referentnim uzorcima arhaičnih afričkih hominina neisplativom.&lt;ref name=&quot;lac12adaafr&quot;/&gt;

Nakon što su pronašli tri kandidatske regije s introgresijom traženjem neobičnih obrazaca varijacija – što ukazuje na različito porijeklo – u 61 nekodirajućoj regiji u dvjema lovačko-sakupljačkim grupama (Biaka Pigmejci i San, za koje je u podacima utvrđena značajna primjesa) i u jednoj zapadnoafričkoj poljoprivrednoj grupi (Mandinka, za koju u podacima nije utvrđena značajna primjesa), istraživači su 2011. godine zaključili da je ugrubo 2 % genskog materijala koji je pronađen u nekim supsaharskoafričkim populacijama bilo insertirano u humani genom prije približno 35 000 godina od arhaičnih hominina koji su se odvojili od loze modernog čovjeka prije oko 700 000 godina.&lt;ref name=&quot;hamgenev&quot;&gt;{{cite journal |last=Hammer |first=M.F. |author2=Woerner, A.E. |author3=Mendez, F.L. |author4=Watkins, J.C. |author5=Wall, J.D. |title=Genetic evidence for archaic admixture in Africa |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |year=2011 |volume=108 |issue=37 |pages=15123–15128 |doi=10.1073/pnas.1109300108}}&lt;/ref&gt; Nakon istraživanja introgresivnih haplotipova među supsaharskim populacijama bilo je predloženo da se dogodila primjesa a arhaičnim homininima koji su vjerojatno nekoć nastanjivali centralnu Afriku.&lt;ref name=&quot;hamgenev&quot;/&gt;

Istraživači su 2012. godine proučavali veoma pokrivene cijelogenomske sekvencije petnaestorice supsaharskih lovaca-sakupljača iz triju grupa – pet Pigmejaca (tri Baka i po jedan Bedzan i Bakola) iz Kameruna te pet Hadza i pet Sandawea iz Tanzanije – otkrivši znakove da su se preci ovih lovaca-sakupljača križali s jednom populacijom arhaičnih ljudi ili više njih,&lt;ref name=&quot;lac12adaafr&quot;/&gt; vjerojatno prije više od 40 000 godina.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Callaway |first=E. |title=Hunter-gatherer genomes a trove of genetic diversity |work=Nature |url=http://www.nature.com/news/hunter-gatherer-genomes-a-trove-of-genetic-diversity-1.11076 |doi=10.1038/nature.2012.11076 |date=2012-07-26}}&lt;/ref&gt; Također su otkrili da je medijan vremena najrecentnijeg zajedničkog pretka ovih petnaest ispitanika s pretpostavljenim introgresivnim haplotipovima bio 1,2 – 1,3 mya.&lt;ref name=&quot;lac12adaafr&quot;&gt;{{cite journal |last=Lachance |first=J. |author2=Vernot, B. |author3=Elbers, C.C. |author4=Ferwerda, B. |author5=Froment, A. |author6=Bodo, J.M. |author7=et al. |title=Evolutionary History and Adaptation from High-Coverage Whole-Genome Sequences of Diverse African Hunter-Gatherers |journal=Cell |year=2012 |volume=svezak 150 |issue=broj 3 |pages=str. 457.–469. |doi=10.1016/j.cell.2012.07.009}}&lt;/ref&gt;

== Alternativne hipoteze ==

U studiji iz 2013. neki su istraživači sugerirali da se uočene genske afinitete između populacija arhaičnih i modernih ljudi većinom može objasniti polimorfizmima zajedničkog pretka koje je pratio genski drift, a ne primjesom, objašnjavajući da su razlike u opaženim genskim afinitetima među populacijama modernih ljudi najvjerojatnije rezultat različitih retencijskih stopa ovih polimorfizama među populacijama modernih ljudi.&lt;ref name=&quot;lowcompoly&quot;&gt;{{cite journal |last1=Lowery |first1=R.K. |last2=Uribe |first2=G. |last3=Jimenez |first3=E.B. |last4=Weiss |first4=M.A. |last5=Herrera |first5=K.J. |last6=Regueiro |first6=M. |last7=Herrera |first7=R.J. |title=Neanderthal and Denisova genetic affinities with contemporary humans: Introgression versus common ancestral polymorphisms |year=2013 |journal=Gene |volume=svezak 530 |issue=broj 1 |pages=str. 83. – 94. |doi=10.1016/j.gene.2013.06.005}}&lt;/ref&gt; No također su ustvrdili da studija nije isključila mogućnost arhaične introgresije u modernih ljudi.&lt;ref name=&quot;lowcompoly&quot;/&gt;

== Vidi još ==

* [[recentno afričko porijeklo modernih ljudi]]
* [[multiregionalno porijeklo modernih ljudi]]
* [[izumiranje neandertalca]]

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

[[Kategorija:Prapovijest]]
[[Kategorija:Evolucija čovjeka]]
[[Kategorija:Anatomski moderni ljudi]]
[[Kategorija:Ljudski hibridi]]
[[Kategorija:Hibridi sisavaca]]
[[Kategorija:Genetska povijest čovjeka]]
[[Kategorija:Paleolitik]]</text>
      <sha1>bx30ulbxw5cji3x6k3p098q4s4ed1w9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Posljednji zajednički predak čimpanze i čovjeka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>521513</id>
    <revision>
      <id>7447932</id>
      <parentid>7376111</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:15:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+ 4 kategorije; ±[[Kategorija:Evolucijska biologija]]→[[Kategorija:Hominini]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447932</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9652" sha1="gyovgbzzfe4xa8chil9uvmkwtcoiosz" xml:space="preserve">'''Posljednji zajednički predak čimpanze i čovjeka''' ([[akronim|akr.]] '''CHLCA''', '''CLCA''' ili '''C/H LCA''', od [[engleski|engl.]] ''chimpanzee–human last common ancestor''), posljednja vrsta koju dijele [[čovjek]], [[bonobo]] i [[čimpanza]], njihov posljednji [[zajednički predak]].

U studijama humane genetike CHLCA je korisna sidrišna točka za računanje stopa [[polimorfizam jednog nukleotida|polimorfizama jednog nukleotida]] (SNP) u čovječjim [[Populacija (biologija)|populacijama]] kada se [[čimpanze]] rabe kao [[vanjska grupa (kladistika)|vanjska grupa]].{{citation needed |date=Ožujak 2013.}} CHLCA se često citira kao sidro za molekularnu determinaciju [[najbliži zajednički predak|najbližeg zajedničkog pretka]] (MRCA) zato što su dvije vrste roda ''[[čimpanze|Pan]]'', bonobo i čimpanza, vrste koje su genski najsličnije vrsti ''[[Homo sapiens]]''.

== Vremenska procjena ==

Vrijeme postojanja posljednjeg zajedničkog pretka čimpanze i čovjeka nije čvrsto determinirana, radi se o procjeni.  [[Fosil|Fosilni]] nalazi vrsta ''[[Ardipithecus kadabba]]'', ''[[Sahelanthropus tchadensis]]'' i ''[[Orrorin tugenensis]]'' najbliži su po dobu i očekivanoj morfologiji CHLCA-a i sugeriraju da je LCA (posljednji zajednički predak) stariji od 7 milijuna godina. Najranije studije čovjekolikih majmuna sugerirale su da bi CHLCA mogao biti star 25 milijuna godina, no studije proteina u 1970-ima sugerirale su da je starost CHLCA-a bila manja od 8 milijuna godina. Genetičke metode zasnovane na vremenima orangutansko-čovječjeg i gibonsko-čovječjeg LCA-a potom su bile uporabljene radi procjenjivanja čimpanzino-čovječjeg LCA-a na 6 milijuna godina i trenutačno se u literaturi rabe vremena LCA-a od prije 5 do 7 milijuna godina.&lt;ref group=&quot;bilješka&quot;&gt;Studije ukazuju na usporenje molekularne ure otkako su majmuni evoluirali u čovjekolike majmune, a čovjekoliki majmuni u ljude. Posebno je istaknuta mtDNA makakija koja se razvila 30 % brže nego mtDNA afričkih čovjekolikih majmuna.&lt;/ref&gt;

{| style=&quot;border-collapse: collapse; border-style: none; float: right; margin: 0.5em 0.75em; width: 33%&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; vertical-align: top; color: #b2b7f2; font-size: 3.3em; font-family: 'Times New Roman',serif; padding: 4px 2px 2px; width: 0.5em; line-height: 1em&quot; | “
| style=&quot;padding: 0 10px;&quot; | Nitko više ne može fosil stariji od oko osam milijuna godina smatrati [[hominid]]om bez obzira na to kako on izgledao.
! style=&quot;color: #b2b7f2; font-size: 3.3em; font-family: 'Times New Roman',serif; padding: 4px 2px 2px; text-align: right; vertical-align: bottom; width: 0.5em; line-height: 1em&quot; | ”
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;padding-top: 10px;&quot; | &lt;p style=&quot;font-size: smaller; line-height: 1em; text-align: right&quot;&gt;— V. Sarich, ''Background for man''&lt;ref&gt;''Background for man: readings in physical anthropology'', 1971.&lt;/ref&gt;&lt;/p&gt;
|}

Budući da čimpanze i čovjek dijele matrilinearnog pretka, utvrđenje geološkog doba ovog posljednjeg pretka omogućuje procjenu stope mutacija. Ipak, nalaz [[fosil]]â točno tog [[posljednji zajednički predak|posljednjeg zajedničkog pretka]] bio bi ekstremno rijedak. CHLCA se često citira kao sidro za determinaciju mt-T&lt;sub&gt;MRCA&lt;/sub&gt; jer su čimpanze genski najsličnija vrsta ljudima. No nisu poznati fosili koji bi predstavljali baš tog CHLCA-a. Vjeruje se da ne postoje fosili protočimpanzâ ili fosili protogorilâ koji su jasno identificirani. No [[Richard Dawkins]] u svojoj knjizi ''[[Pripovijest o precima]]'' predlaže da su robusni [[australopitecini]], kao što je ''[[Paranthropus]]'', preci gorila, dok su gracilni australopitecini preci čimpanza (vidi [[Homininae]]).

{| style=&quot;border-collapse: collapse; border-style: none; float: right; margin: 0.5em 0.75em; width: 33%&quot;
|-
! style=&quot;text-align: left; vertical-align: top; color: #b2b7f2; font-size: 3.3em; font-family: 'Times New Roman',serif; padding: 4px 2px 2px; width: 0.5em; line-height: 1em&quot; | “
| style=&quot;padding: 0 10px;&quot; | Zapravo, sada ne postoji ni jedan razlog ''a priori'' da se pretpostavi da su vremena razdvajanja ljudi i čimpanza naročito recentni i fosilni dokaz sada je potpuno kompatibilan sa starijim datumima divergencije čimpanza i ljudi [od 7 do 10 Ma...
! style=&quot;color: #b2b7f2; font-size: 3.3em; font-family: 'Times New Roman',serif; padding: 4px 2px 2px; text-align: right; vertical-align: bottom; width: 0.5em; line-height: 1em&quot; | ”
|-
| colspan=&quot;3&quot; style=&quot;padding-top: 10px;&quot; | &lt;p style=&quot;font-size: smaller; line-height: 1em; text-align: right&quot;&gt;— White et al. (2009)&lt;ref name = &quot;pmid19810190&quot;&gt;{{cite journal |author=White TD, Asfaw B, Beyene Y, ''et al.'' |title=Ardipithecus ramidus and the paleobiology of early hominids |journal=Science |volume=326 |issue=5949 |pages=75–86 |date=Listopad 2009. |pmid=19810190 |doi=10.1126/science.1175802}}&lt;/ref&gt;&lt;/p&gt;
|}

Neki su istraživači pokušali procijeniti doba CHLCA-a (T&lt;sub&gt;CHLCA&lt;/sub&gt;) rabeći biopolimerne strukture koje se neznatno razlikuju među bliskosrodnim životinjama. Među tim znanstvenicima [[Allan C. Wilson]] i [[Vincent Sarich]] bili su pioniri u razvoju molekularnih ura za ljude. Radeći na [[peptid|proteinskim sekvencijama]] naposljetku su determinirali da su čovjekoliki majmuni bliži ljudima nego što su to paleontolozi percipirali na temelju fosilnih zapisa.&lt;ref group=&quot;bilješka&quot;&gt;„Ako su čovjek i zamorci dijelili posljednjeg zajedničkog pretka prije 30 milijuna godina, onda su čovjek i afrički čovjekoliki majmuni dijelili zajedničkog pretka prije 5 milijuna godina...” Sarich&amp;Wilson 1971.&lt;/ref&gt; Poslije je Vincent Sarich zaključio da T&lt;sub&gt;CHLCA&lt;/sub&gt; ne iznosi više od 8 milijuna godina starosti, s poželjnim rasponom od 4 do 6 milijuna godina prije sadašnjosti.

Ovo paradigmatsko doba ostalo je pričvršćeno uz molekularnu antropologiju sve do kasnih 1990-ih kada su drugi počeli propitivati sigurnost ove pretpostavke. Trenutačno je procjena T&lt;sub&gt;CHLCA&lt;/sub&gt; manje sigurna te postoji genetička i paleontološka potpora za povećanje T&lt;sub&gt;CHLCA&lt;/sub&gt;. T&lt;sub&gt;CHLCA&lt;/sub&gt; od 13 milijuna godina jedno je od pretpostavljenih doba.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Arnason U, Gullberg A, Janke A |title=Molecular timing of primate divergences as estimated by two nonprimate calibration points |journal=J. Mol. Evol. |volume=47 |issue=6 |pages=718–27 |date=Prosinac 1998. |pmid=9847414 |doi=10.1007/PL00006431}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Venn |first=Oliver |title=Strong male bias drives germline mutation in chimpanzees |journal=Science |date=Lipanj 2014. |volume=33 |number=6189 |pages=1272–1275 |doi=10.1126/science.344.6189.1272 |last2=Turner |first2=Isaac |last3=Mathieson |first3=Iain |last4=de Groot |first4=Natasja |last5=Bontrop |first5=Ronald |last6=McVean |first6=Gil}}&lt;/ref&gt;

Izvor zbrke u determiniranju točnog doba razdvajanja rodova ''Pan'' i ''Homo'' jest dokaz o kompleksnijem procesu [[specijacija|specijacije]] umjesto jasna razdvajanja između ovih dviju linija. Čini se da su se različiti kromosomi razdvojili u različito vrijeme, vjerojatno tijekom perioda od najviše 4 milijuna godina, ukazujući tako na dug i rastegnut proces specijacije s hibridizacijama velikih razmjera između dviju nastajućih linija.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Patterson N, Richter DJ, Gnerre S, Lander ES, Reich D |title=Genetic evidence for complex speciation of humans and chimpanzees |journal=Nature |volume=441 |issue=7097 |pages=1103–8 |date=Lipanj 2006. |pmid=16710306 |doi=10.1038/nature04789}}&lt;/ref&gt; Vrlo malu razliku između ljudi i čimpanza posebno pokazuje [[kromosom X]], iako bi ovaj efekt dijelom mogao biti rezultat brze evolucije kromosoma X u posljednjih zajedničkih predaka.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Wakeley J |title=Complex speciation of humans and chimpanzees |journal=Nature |volume=452 |issue=7184 |pages=E3–4; discussion E4 |date=Ožujak 2008. |pmid=18337768 |doi=10.1038/nature06805}}&lt;/ref&gt; Čini se da su se kompleksna specijacija i [[nepotpuno sortiranje linija]] genskih sekvencija također dogodili pri razdvajanju linija čovjeka i [[gorila|gorilâ]], ukazujući na to da je „neuredna” specijacija pravilo, a ne iznimka u krupnih primata.&lt;ref&gt;{{cite journal |author=Scally A, Dutheil JY, Hillier LW, ''et al.'' |title=Insights into hominid evolution from the gorilla genome sequence |journal=Nature |volume=483 |issue=7388 |pages=169–75 |date=Ožujak 2012. |pmid=22398555 |pmc=3303130 |doi=10.1038/nature10842}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Van Arsdale |first=A.P. |title=Go, go, Gorilla genome |url=https://blogs.wellesley.edu/vanarsdale/2012/03/10/genetics/go-go-gorilla-genome/ |work=The Pleistocene Scene – A.P. Van Arsdale Blog |accessdate=16. studenoga 2012.}}&lt;/ref&gt; Ovakav scenarij mogao bi objasniti zašto doba divergencije između rodova ''Homo'' i ''Pan'' varira s obzirom na odabranu metodu i zašto je do sada bilo teško pronaći jednu točku.

[[Richard Wrangham]] tvrdi da je CHLCA bio toliko sličan čimpanzi (''Pan troglodytes'') da bi trebao biti klasificiran kao član roda ''[[Pan]]'' i nazvan ''Pan prior''.&lt;ref&gt;{{cite book |pages=124–126 |url=http://books.google.com/books?id=LavQGJVq5ScC&amp;pg=PA124 |title=Tree of Origin: What Primate Behavior Can Tell Us About Human Social Evolution |isbn=9780674010048 |author1=De Waal |first1=Frans B. M |date=15. listopada 2002.}}&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==

{{izvori|group=&quot;bilješka&quot;}}

== Izvori ==

{{izvori|30em}}

{{čovječja evolucija}}

[[Kategorija:Evolucija čovjeka]]
[[Kategorija:Hominini]]
[[Kategorija:Homininae]]
[[Kategorija:Čimpanze]]
[[Kategorija:Biološka evolucija]]
[[Kategorija:Evolucijska biologija]]</text>
      <sha1>gyovgbzzfe4xa8chil9uvmkwtcoiosz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Infookvir ekonomist</title>
    <ns>10</ns>
    <id>524951</id>
    <revision>
      <id>7447744</id>
      <parentid>7445133</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:00:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>! colspan=&quot;2&quot; |{{Normativni nadzor-predl}}</comment>
      <origin>7447744</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3653" sha1="l0g3o2z6a9usiry8g1885ugw8vkvcvh" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Biografski infookviri}}&lt;/noinclude&gt;
{| class=&quot;infobox vcard {{{bodyclass|}}}&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|-
| colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; '''{{{ime}}}'''{{-}}{{{izvorno ime}}}
|-
{{#if:{{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina slike|}}}|{{{širina slike}}}|220px}}|{{{opis|}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; osnovni podatci
|-
! rođenje
| {{{dan rođenja}}}{{-}}{{{mjesto rođenja|}}}
{{!}}-
{{#if:{{{dan smrti|}}} |
! smrt
{{!}} {{{dan smrti}}}{{-}}{{{mjesto smrti|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{institucija|}}} |
! institucija
{{!}} {{{institucija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{znanstveno polje|}}} |
! područje
{{!}} {{{znanstveno polje|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{škola/tradicija|}}} |
! škola/tradicija
{{!}} {{{škola/tradicija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{alma mater|}}} |
! alma mater
{{!}} {{{alma mater|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pod utjecajem|}}} |
! pod utjecajem
{{!}} {{{pod utjecajem|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecao na|}}} |
! utjecao na
{{!}} {{{utjecao na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecala na|}}} |
! utjecao na
{{!}} {{{utjecala na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{doprinosi|}}} |
! doprinosi
{{!}} {{{doprinosi|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nagrade|}}} |
! nagrade
{{!}} {{{nagrade|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{spomenici|}}} |
! spomenici
{{!}} {{{spomenici|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; ostali podatci
|-
{{#if:{{{prebivalište|}}} |
! prebivalište
{{!}} {{{prebivalište|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{državljanstvo|}}} |
! državljanstvo
{{!}} {{{državljanstvo|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{narodnost|}}} |
! narodnost
{{!}} {{{narodnost|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vjeroispovijest|}}} |
! vjeroispovijest
{{!}} {{{vjeroispovijest|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{supruga|}}} |
! supruga
{{!}} {{{supruga|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{suprug|}}} |
! suprug
{{!}} {{{suprug|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{potpis|}}} |
! potpis
{{!}} [[Datoteka:{{{potpis}}}|128px]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stranica|}}} |
! stranica
{{!}} {{{stranica|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; |{{Normativni nadzor-predl}}
|-

|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#e8e8ff}}; padding-top:3px;&quot;|'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''
|}&lt;noinclude&gt;

== Uporaba ==

Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška kao što je prikazano dolje:

&lt;div style=&quot;width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;&quot;&gt;
&lt;pre&gt;{{Infookvir ekonomist
| ime               = 
| izvorno ime       = 
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| dan rođenja       = 
| mjesto rođenja    = 
| dan smrti         = 
| mjesto smrti      = 
| institucija       = 
| znanstveno polje  = 
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}&lt;/pre&gt;
&lt;/div&gt;

{{Biografski infookviri}}

[[Kategorija:Znanstveni infookviri|ekonomist]]
[[Kategorija:Biografski infookviri|ekonomist]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>l0g3o2z6a9usiry8g1885ugw8vkvcvh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447757</id>
      <parentid>7447744</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:11:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447757</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4000" sha1="mr24qht94nly0hi0yttx4lkeu7lc6v4" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Biografski infookviri}}&lt;/noinclude&gt;
{| class=&quot;infobox vcard {{{bodyclass|}}}&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|-
| colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; '''{{{ime}}}'''
|-
{{#if:{{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina slike|}}}|{{{širina slike}}}|220px}}|{{{opis|}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; Osnovni podatci
|-
{{#if:{{{Puno ime|}}} |
! Puno ime
{{!}} {{{Puno ime|}}}
{{!}}-
}}


{{#if:{{{datum rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Rođenje
{{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto rođenja}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Smrt
{{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto smrti}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{institucija|}}} |
! institucija
{{!}} {{{institucija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{znanstveno polje|}}} |
! područje
{{!}} {{{znanstveno polje|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{škola/tradicija|}}} |
! škola/tradicija
{{!}} {{{škola/tradicija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{alma mater|}}} |
! alma mater
{{!}} {{{alma mater|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pod utjecajem|}}} |
! pod utjecajem
{{!}} {{{pod utjecajem|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecao na|}}} |
! utjecao na
{{!}} {{{utjecao na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecala na|}}} |
! utjecao na
{{!}} {{{utjecala na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{doprinosi|}}} |
! doprinosi
{{!}} {{{doprinosi|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nagrade|}}} |
! nagrade
{{!}} {{{nagrade|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{spomenici|}}} |
! spomenici
{{!}} {{{spomenici|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; ostali podatci
|-
{{#if:{{{prebivalište|}}} |
! prebivalište
{{!}} {{{prebivalište|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{državljanstvo|}}} |
! državljanstvo
{{!}} {{{državljanstvo|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{narodnost|}}} |
! narodnost
{{!}} {{{narodnost|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vjeroispovijest|}}} |
! vjeroispovijest
{{!}} {{{vjeroispovijest|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{supruga|}}} |
! supruga
{{!}} {{{supruga|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{suprug|}}} |
! suprug
{{!}} {{{suprug|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{potpis|}}} |
! potpis
{{!}} [[Datoteka:{{{potpis}}}|128px]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stranica|}}} |
! stranica
{{!}} {{{stranica|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; |{{Normativni nadzor-predl}}
|-

|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#e8e8ff}}; padding-top:3px;&quot;|'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''
|}&lt;noinclude&gt;

== Uporaba ==

Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška kao što je prikazano dolje:

&lt;div style=&quot;width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;&quot;&gt;
&lt;pre&gt;{{Infookvir ekonomist
| ime               = 
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          =
| rođenje           = 
| mjesto rođenja    =
| smrt              = 
| mjesto smrti      =
| institucija       = 
| znanstveno polje  = 
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}&lt;/pre&gt;
&lt;/div&gt;

{{Biografski infookviri}}

[[Kategorija:Znanstveni infookviri|ekonomist]]
[[Kategorija:Biografski infookviri|ekonomist]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>mr24qht94nly0hi0yttx4lkeu7lc6v4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447766</id>
      <parentid>7447757</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:23:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447766</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3998" sha1="lnamz6i3u38okq5ttxr57pwexc7pr9v" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Biografski infookviri}}&lt;/noinclude&gt;
{| class=&quot;infobox vcard {{{bodyclass|}}}&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|-
| colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; '''{{{ime}}}'''
|-
{{#if:{{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina slike|}}}|{{{širina slike}}}|220px}}|{{{opis|}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; Osnovni podatci
|-
{{#if:{{{Puno ime|}}} |
! Puno ime
{{!}} {{{Puno ime|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Rođenje
{{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto rođenja}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Smrt
{{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto smrti}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{institucija|}}} |
! Institucija
{{!}} {{{institucija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{znanstveno polje|}}} |
! Područje
{{!}} {{{znanstveno polje|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{škola/tradicija|}}} |
! Škola/tradicija
{{!}} {{{škola/tradicija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{alma mater|}}} |
! Alma mater
{{!}} {{{alma mater|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pod utjecajem|}}} |
! Pod utjecajem
{{!}} {{{pod utjecajem|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecao na|}}} |
! Utjecao na
{{!}} {{{utjecao na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecala na|}}} |
! Utjecao na
{{!}} {{{utjecala na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{doprinosi|}}} |
! Doprinosi
{{!}} {{{doprinosi|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nagrade|}}} |
! Nagrade
{{!}} {{{nagrade|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{spomenici|}}} |
! Spomenici
{{!}} {{{spomenici|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; ostali podatci
|-
{{#if:{{{prebivalište|}}} |
! Prebivalište
{{!}} {{{prebivalište|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{državljanstvo|}}} |
! Državljanstvo
{{!}} {{{državljanstvo|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{narodnost|}}} |
! Narodnost
{{!}} {{{narodnost|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vjeroispovijest|}}} |
! Vjeroispovijest
{{!}} {{{vjeroispovijest|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{supruga|}}} |
! Supruga
{{!}} {{{supruga|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{suprug|}}} |
! Suprug
{{!}} {{{suprug|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{potpis|}}} |
! Potpis
{{!}} [[Datoteka:{{{potpis}}}|128px]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stranica|}}} |
! Stranica
{{!}} {{{stranica|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; |{{Normativni nadzor-predl}}
|-

|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#e8e8ff}}; padding-top:3px;&quot;|'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''
|}&lt;noinclude&gt;

== Uporaba ==

Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška kao što je prikazano dolje:

&lt;div style=&quot;width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;&quot;&gt;
&lt;pre&gt;{{Infookvir ekonomist
| ime               = 
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          =
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    =
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| institucija       = 
| znanstveno polje  = 
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}&lt;/pre&gt;
&lt;/div&gt;

{{Biografski infookviri}}

[[Kategorija:Znanstveni infookviri|ekonomist]]
[[Kategorija:Biografski infookviri|ekonomist]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>lnamz6i3u38okq5ttxr57pwexc7pr9v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447774</id>
      <parentid>7447766</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:26:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447774</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3998" sha1="cgqpra6etwxjukes7r2lu7lei54dp82" xml:space="preserve">&lt;noinclude&gt;{{Biografski infookviri}}&lt;/noinclude&gt;
{| class=&quot;infobox vcard {{{bodyclass|}}}&quot; style=&quot;text-align:left&quot;
|-
| colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; '''{{{ime}}}'''
|-
{{#if:{{{slika|}}} |
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align: center;&quot; {{!}} [[Datoteka:{{{slika}}}|{{#if:{{{širina slike|}}}|{{{širina slike}}}|220px}}|{{{opis|}}}]]&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
{{!}}-
{{!}} colspan=&quot;2&quot; style=&quot;border-bottom: 1px solid #DDDDDD;&quot; {{!}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; Osnovni podatci
|-
{{#if:{{{puno ime|}}} |
! Puno ime
{{!}} {{{puno ime|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Rođenje
{{!}} {{#invoke:Datum i dob|birth|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto rođenja|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto rođenja}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{datum smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}}|
! Smrt
{{!}} {{#invoke:Datum i dob|death|{{{datum rođenja|}}}|{{{datum smrti|}}}}} {{#if:{{{mjesto smrti|&lt;noinclude&gt;-&lt;/noinclude&gt;}}} |&lt;br /&gt;{{{mjesto smrti}}}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{institucija|}}} |
! Institucija
{{!}} {{{institucija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{znanstveno polje|}}} |
! Područje
{{!}} {{{znanstveno polje|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{škola/tradicija|}}} |
! Škola/tradicija
{{!}} {{{škola/tradicija|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{alma mater|}}} |
! Alma mater
{{!}} {{{alma mater|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{pod utjecajem|}}} |
! Pod utjecajem
{{!}} {{{pod utjecajem|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecao na|}}} |
! Utjecao na
{{!}} {{{utjecao na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{utjecala na|}}} |
! Utjecao na
{{!}} {{{utjecala na|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{doprinosi|}}} |
! Doprinosi
{{!}} {{{doprinosi|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{nagrade|}}} |
! Nagrade
{{!}} {{{nagrade|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{spomenici|}}} |
! Spomenici
{{!}} {{{spomenici|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=2 style=&quot;background-color: #e8e8ff; text-align: center; font-size: 125%;&quot; {{!}} &lt;span class=&quot;honorific-prefix&quot; style=&quot;font-size:87%&quot;&gt; ostali podatci
|-
{{#if:{{{prebivalište|}}} |
! Prebivalište
{{!}} {{{prebivalište|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{državljanstvo|}}} |
! Državljanstvo
{{!}} {{{državljanstvo|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{narodnost|}}} |
! Narodnost
{{!}} {{{narodnost|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{vjeroispovijest|}}} |
! Vjeroispovijest
{{!}} {{{vjeroispovijest|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{supruga|}}} |
! Supruga
{{!}} {{{supruga|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{suprug|}}} |
! Suprug
{{!}} {{{suprug|}}}
{{!}}-
}}
{{#if:{{{potpis|}}} |
! Potpis
{{!}} [[Datoteka:{{{potpis}}}|128px]]
{{!}}-
}}
{{#if:{{{stranica|}}} |
! Stranica
{{!}} {{{stranica|}}}
{{!}}-
}}
|-
! colspan=&quot;2&quot; |{{Normativni nadzor-predl}}
|-

|colspan=&quot;2&quot; style=&quot;text-align:center; background-color:{{#if:{{{bgcolour|}}}|&lt;nowiki/&gt;{{{bgcolour}}}|&lt;nowiki/&gt;#e8e8ff}}; padding-top:3px;&quot;|'''[[Portal:Životopis|Portal o životopisima]]'''
|}&lt;noinclude&gt;

== Uporaba ==

Ovaj infookvir može biti dodan metodom kopiranja i lijepljenja predloška kao što je prikazano dolje:

&lt;div style=&quot;width:250px; background:#ddd; border:1px solid black; padding:0.5em 1em 0.5em 1em;&quot;&gt;
&lt;pre&gt;{{Infookvir ekonomist
| ime               = 
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          =
| datum rođenja     = 
| mjesto rođenja    =
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| institucija       = 
| znanstveno polje  = 
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = 
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}&lt;/pre&gt;
&lt;/div&gt;

{{Biografski infookviri}}

[[Kategorija:Znanstveni infookviri|ekonomist]]
[[Kategorija:Biografski infookviri|ekonomist]]
&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>cgqpra6etwxjukes7r2lu7lei54dp82</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Friedrich von Hayek</title>
    <ns>0</ns>
    <id>524952</id>
    <revision>
      <id>7447768</id>
      <parentid>7196765</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:24:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447768</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4057" sha1="pheafz8twl50u8p8qe90ds841o004p7" xml:space="preserve">{{Infookvir ekonomist
| ime               = Friedrich August von Hayek
| izvorno ime       = 
| slika             = Friedrich Hayek portrait.jpg
| širina slike      = 220px
| opis              = 
| puno ime          = Friedrich August von Hayek
| datum rođenja     = [[8. svibnja]] [[1899.]]
| mjesto rođenja    = [[Beč]], [[Austro-Ugarska]]
| datum smrti       = [[23. ožujka]] [[1992.]]
| mjesto smrti      = [[Freiburg]], [[Njemačka]]
| institucija       = [[Sveučilište u Freiburgu]] &lt;small&gt;(1962. - 1968.)&lt;/small&gt;{{-}}[[Sveučilište u Chichagu]] &lt;small&gt;(1950. - 1962.)&lt;/small&gt;{{-}}[[London School of Economics|Londonska škola ekonomije i politologije]] &lt;small&gt;(1931. - 1950.)&lt;/small&gt;
| znanstveno polje  = [[ekonomija]], [[politologija]], [[pravo]], [[filozofija]], [[psihologija]]
| škola/tradicija   = [[Austrijska škola]]
| alma mater        = [[Sveučilište u Beču]]
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = {{Z+X|AUT}}{{-}}{{Z+X|UK}}
| narodnost         = [[Austrijanci|Austrijanac]]
| vjeroispovijest   = [[Agnosticizam|agnostik]]{{nedostaje izvor}}
| supruga           = 
| potpis            = Friedrich von Hayek signature.gif
| stranica          = 
}}

'''Friedrich August von Hayek''' ([[Beč]], [[8. svibnja]] [[1899.]] – [[Freiburg]], [[23. ožujka]] [[1992.]]), [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanski]] ekonomist [[Austrijanci|austrijskog]] porijekla, pristaša [[Klasični liberalizam|klasičnog liberalizma]] i [[Laissez faire|laissez faira]].

== Životopis ==

Hayek je završio pravo i političke znanosti na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]], nakon čega je postao ravnatelj [[Institut za ekonomska istraživanja|Instituta za ekonomska istraživanja]] te profesor na Bečkom Sveučilištu. Od 1934. bio je profesor [[Ekonomika|ekonomike]] i [[Ekonomska statistika|statistike]] na [[Sveučilište u Londonu|Sveučilištu u Londonu]], od 1950. na [[Sveučilište u Chichagu|Sveučilištu u Chichagu]] te poslije na sveučilištima u [[Sveučilište u Salzburgu|Salzburgu]] i [[Sveučilište u Freiburgu|Freiburgu]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;&quot;[https://enciklopedija.hr/clanak/24648 Hayek, Friedrich August von]&quot;, Hrvatska enciklopedija. Leksikografski zavod Miroslav Krleža. Pristupljeno 18. prosinca 2014.&lt;/ref&gt; 

[[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu nagradu za ekonomiju]] dobio je 1974. zajedno s [[Gunnar Myrdal|Gunnarom Myrdalom]]. U svojim prvim djelima - ''Cijene i proizvodnja'' (''Prices and Production'', 1931.) i ''Monetarna teorija i poslovni ciklus'' (''Monetary Theory and the Trade Cycle'', 1933.), kolebanja u gospodarstvu objasnio je prekomjernim [[investicija]]ma i ekspanzijom [[kredit]]a, stoga se priklonio [[Monetarizam|monetarističkim]] gledanjima na ekonomsku aktivnost. Kao protivnik [[Plansko gospodarstvo|planskog gospodarstva]] i svakog oblika [[Državni intervencionizam|državnog intervencionizma]], u djelima ''Put u ropstvo'' (''The Road to Serfdom'', 1944.) te ''Individualizam i ekonomski poredak'' (''Individualism and Economic Order'', 1948.) istaknuo se kao protivnik [[Socijalizam|socijalističkih]] i [[keynesijanizam|keynesijanskih]] teorija. [[Slobodno tržište]], neograničeno [[poduzetništvo]] i slobodnu [[Konkurencija|konkurenciju]] smatrao je jedinim uvjetima razumnog i uspješnog nacionalnog gospodarstva.&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

== Djela ==

Hayek je autor brojnih djela s područja ekonomije. Među njegovim istaknutim djelima, pored navedenih, nalaze se ''Ustrojstvo slobode'' (''The Constitution of Liberty'', 1960.), ''Pravo, zakonodavstvo i sloboda'' (''Law, Legislation and Liberty'', I–III, 1973. – 1979.), ''Novac, kapital i kolebanja'' (''Money, Capital and Fluctuations'', 1984.) te ''Pogubna zamisao: pogreške socijalizma'' (''The Fatal Conceit: The Errors of Socialism'', 1989.).&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za ekonomiju}}

{{GLAVNIRASPORED:Hayek, Friedrich von}}
[[Kategorija:Britanski ekonomisti]]</text>
      <sha1>pheafz8twl50u8p8qe90ds841o004p7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Stipe Kutleša</title>
    <ns>0</ns>
    <id>525662</id>
    <revision>
      <id>7447466</id>
      <parentid>7263517</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:28:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447466</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5447" sha1="b6x6rn2api2r2y0il6pkjhqh7iaxjxr" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| veličina        =
| ime             = Stipe Kutleša
| rođenje         = [[1. siječnja]] [[1955.]]
| mjesto_rođenja  = [[Tomislavgrad]]
| smrt            = 
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[Povijest filozofije]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = 
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Stipe Kutleša''' ([[Tomislavgrad]], [[1. siječnja]] [[1955.]]), hrvatski filozof i fizičar.

== Životopis ==
Stipe Kutleša rodio se je u Tomislavgradu 1955. godine. Osnovnu je školu pohađao u [[Stipanići]]ma, Tomislavgradu i u Zagrebu. Školovanje je nastavio u Zagrebu gdje je završio gimnaziju [[1974.]] godine. I dalje je ostao u Zagrebu, u kojem je na [[FFZG|Filozofskom fakultetu]] [[1979.]] godine diplomirao filozofiju i povijest te [[1982.]] godine fiziku na [[Prirodoslovno-matematički fakultet u Zagrebu|Prirodoslovno-matematičkom fakultetu]]. U [[Dubrovnik]]u je [[1986.]] godine magistrirao na poslijediplomskom studiju &quot;''Povijest i filozofija znanosti''&quot;. [[1993.]] je godine doktorirao na zagrebačkom Filozofskom fakultetu na temu &quot;''Prirodnofilozofijski pojmovi Ruđera Boškovića''&quot; kod mentora Danila Pejovića.

Prva radna mjesta su mu bila po srednjim školama. Od [[1984.]] godine radi u Zavodu za povijest i filozofiju znanosti [[HAZU]]. Od [[2000.]] godine je pročelnik Odjela za filozofiju [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]. Od [[2002.]] godine bio je ravnatelj [[Institut za filozofiju|Instituta za filozofiju]] do [[2006.]] godine. 

Predaje na nekoliko fakulteta. Od 1993. predaje na [[Hrvatski studiji|Hrvatskim studijima]], od akademske godine 1993./94. predaje na PMF-u u Zagrebu, [[1994.]] godine predaje na [[Filozofski fakultet Družbe Isusove|Filozofskom fakultetu Družbe Isusove]], od [[1996.]] do [[1998.]] godine predavao je na Filozofskom fakultetu u Zagrebu te na poslijediplomskom studiju Povijest i filozofija znanosti u Dubrovniku.

U uredništvima je časopisa: ''Croatian Journal of Philosophy'', ''Filozofska istraživanja'', ''Synthesis philosophica'', biblioteke Filozofska istraživanja te u vijeću časopisa ''Metodički ogledi''. U organizacijskom je odboru [[Dani Frane Petrića|Dana Frane Petrića]].

Član je [[Hrvatsko filozofsko društvo|Hrvatskog filozofskog društva]], [[Hrvatsko prirodoslovno društvo|Hrvatskog prirodoslovnog društva]], Hrvatskog fizikalnog društva, Odjela za filozofiju i odjela za prirodoslovlje i matematiku [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], Udruge za promicanje filozofije.

Surađivao je s [[LZMK]], radio je na projektu [[Hrvatski biografski leksikon|Hrvatskog biografskog leksikona]], [[Hrvatska enciklopedija|Hrvatske enciklopedije]], [[Hrvatski leksikon|Hrvatskog leksikona]] i dr. Urednik je Filozofskog leksikona. Piše kolumne na portalu [[Hrvatsko kulturno vijeće|Hrvatskog kulturnog vijeća]]. 

== Djela ==
* ''Prirodno - filozofijski pojmovi Ruđera Boškovića'', Biblioteka Filozofska istraživanja, knj. 67, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 1994.&lt;ref&gt;[http://katalog.kgz.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&amp;currentPage=1&amp;searchById=10&amp;sort=0&amp;spid0=10&amp;spv0=Kutle%C5%A1a%2c+Stipe&amp;xm0=1&amp;selectedId=970430018 Prirodno - filozofijski pojmovi Ruđera Boškovića / Stipe Kutleša], katalog.kgz.hr, pristupljeno 3. srpnja 2017.&lt;/ref&gt;  
* ''Ruđer Josip Bošković'', Tehnički muzej, Zagreb, 2011.
* ''Filozofija Ruđera Boškovića'', KruZak, Zagreb, 2012.
* ''Iz povijesti hrvatske filozofije i znanosti'', Matica hrvatska, Zagreb, 2013.

== Izvori ==
* [https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=3533&amp;podaci=biografija Tko je tko u hrvatskoj znanosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102021453/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=3533&amp;podaci=biografija |date=2. siječnja 2015. }}, Institut Ruđer Bošković
* [http://sgss.phy.pmf.unizg.hr/SGSS_kutlesa.htm Studijska grupa Znanost i duhovnost Sveučilišta u Zagrebu], Stipe Kutleša
* [http://ssd.com.hr/nastavno_osoblje/stipe-kutlesa/ Stipe Kutleša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102020822/http://ssd.com.hr/nastavno_osoblje/stipe-kutlesa/ |date=2. siječnja 2015. }}, Sustavni studij duhovnosti
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://noviweb.ifzg.hr/djelatnici/kutlesa-zivotopis/ Stipe Kutleša] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171224214406/http://noviweb.ifzg.hr/djelatnici/kutlesa-zivotopis/ |date=24. prosinca 2017. }}, Institut za filozofiju
* Stipe Kutleša: [http://katoliksdnakace.blogspot.com/2011/11/doprinos-krscanstva-znanosti.html Doprinos kršćanstva znanosti]
* [http://braniteljski-portal.hr/Novosti/Hrvatska/Razgovor-s-prof.-dr.-Stipom-Kutlesom-Vladajuci-su-Hrvatsku-unazadili-za-nekoliko-desetljeca Razgovor s prof. dr. Stipom Kutlešom] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150102021408/http://braniteljski-portal.hr/Novosti/Hrvatska/Razgovor-s-prof.-dr.-Stipom-Kutlesom-Vladajuci-su-Hrvatsku-unazadili-za-nekoliko-desetljeca |date=2. siječnja 2015. }}, Braniteljski portal, 1. travnja 2014., razgovarao: [[Davor Dijanović]]

{{GLAVNIRASPORED:Kutleša, Stipe}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski fizičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Tomislavgrad]]
[[Kategorija:Hrvati u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Suradnici LZMK-a]]</text>
      <sha1>b6x6rn2api2r2y0il6pkjhqh7iaxjxr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Eudem Rođanin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526330</id>
    <revision>
      <id>7447468</id>
      <parentid>6396698</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:29:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447468</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5748" sha1="knz3mi1lbmupkomgebnlsrrxrrnilee" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             = 
| slika           = Eudemos von Rhodos.jpg
| opis_slike      = '''Eudem Rođanin'''
| ime             = Eudem Rođanin
| rođenje         = [[370. pr. Kr.]], 
| mjesto_rođenja  = [[Rod (otok)]], [[Grčka]]  
| smrt            = [[300. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Peripatetička škola]]
| glavni_interesi = [[Aritmetika]], [[Astronomija]], [[Fizika]], [[Logika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Aristotel]]
| utjecao_na      = 
}}
{{zaglavlje}}

'''Eudem Rođanin''' ([[Starogrčki jezik|starogrčki]] Εὔδημος) bio je [[Starogrčki jezik|starogrčki]] [[Filozofija| filozof]] i prvi povjesničar znanosti. Živio je od 370. godine [[Pr. Kr.|prije Krista]] do 300. godine [[Pr. Kr.|prije Krista]]. Bio je jedan od najvažnijih [[Aristotel]]ovih učenika. Uredio je učiteljeva djela i učinio ih dostupnijima. Pri tom mu je pomagao nećak [[Pasiklo]].

==Život==
Eudem je rođen na otoku [[Rod (otok)|Rodu]] pa se zato zove Rođanin, iako je veći dio života proveo u [[Atena (polis)|Ateni]] gdje je učio mudroslovlje u [[Aristotel]]ovoj [[Peripatetička škola|Peripatetičkoj školi]]. Eudemova suradnja s Aristotelom bila je dugotrajna i bliska. Općenito je smatran jednim od najbistrijih Aristotelovih učenika. On i [[Teofrast]] redovito se ne nazivaju Aristotelovim „učenicima“, nego „drugovima“ (ἑταῖροι).
Aristotel je prije smrti 322. godine [[Pr. Kr.|prije Krista]] odredio Teofrasta svojim nasljednikom na čelu Peripatetičke škole. Eudem se nakon toga vratio na Rod gdje je osnovao vlastitu filozofsku školu, nastavio mudroljubna istraživanja i započeo uređivati Aristotelova djela.

==Povijest znanosti==
Na Aristotelov nagovor Eudem je napisao ''Povijest aritmetike'' (Άριθμητικὴ ἱστορία) i ''Povijest astronomije'' (Άστρολογικὴ ἱστορία), tj. opisao razvoj grčke matematičke i kozmološke znanosti. Iako su preživjeli samo ulomci, uključeni u djela kasnijih pisaca, njihova je vrijednost golema. U povijesnim spisima Eudem je pokazao kako su znanjima, umijećima i vještinama koje su poznavali stariji narodi, kao Egipćani i Babilonci, a koja su u njih bila usmjerena čisto na činidbu (praksu), Grci dali teorijsku osnovu i povezali ih u suvislu i sveobuhvatnu razum tvorbu (građevinu, 'poiesis').
Osim tih djela pripisuju mu se ''Povijest bogoslovlja'', u kojoj se raspravlja o babilonskim, egipatskim i grčkim zapisima o početcima svemira, i ''Povijest Linda'' (Lind je luka na Rodu). 
Eudemu se pripisuje i knjiga s čudesnim pričama o životinjama i njihovim čovjekolikim odlikama (primjerice neustrašivost, etička osjetljivost, i slično). No, kako je Eudem bilo često ime u staroj Grčkoj vjerojatnije je da je pisac toga djela neki drugi Eudem, a ne Rođanin, jer se ono po naravi ne uklapa u ozbiljan znanstveni pristup koji je očit u drugim Eudemovim radovima.

==Prireditelj Aristotelovih djela==
Eudem, Teofrast i drugi Aristotelovi učenici prepisivali su i redigirali Aristotelova djela i tako se pobrinuli da umna baština njihova učitelja ostane za buduće naraštaje. Aristotelove spise dopunjavali su vlastitim bilješkama i osobnim sjećanjima.
* Eudemova ''Fizika'' (Φυσικά) je cjelovita i za nastavu prikladnija inačica od istoimenoga Aristotelova djela.
* Eudem je napisao dvije ili tri knjige o logici (''Analitika'' i ''Kategorije'' – moguće da su to dva naziva za istu knjigu) i ''O govoru'' (Περι λεξεως).
* Konačno, geometrijsko djelo ''O kutu'' (Περὶ γωνίας).
Usporedba između Eudemovih ulomaka i njima odgovarajućih mjesta u Aristotelovim djelima pokazuje da je Eudem bio nadaren učitelj. On je usustavio predmet, izostavio udaljavanja koja odvraćaju od glavne misli, dodao primjere za objašnjenje uopćenih tvrdnji, oblikovao izrjeke, a povremeno bi umetnuo šalu da zadrži slušateljevu ili čitateljevu pozornost.

==Izvori==
* Fritz Wehrli (prir.) ''Die Schule des Aristoteles. Eudemus von Rhodos. Texte und Kommentar'', Basel : Schwabe &amp; Co., 1969. (kritičko izdanje postojećih ulomaka s tumačenjem na njemačkom)
* Fritz Wehrli, ''Eudemos von Rhodos'', u: ''Paulys Realencyclopädie der Classischen Altertumswissenschaft'', G. Wissowa, ed. (51 Volumes; 1894-1980), dodatni svezak XI (1968.), stupci 652-658.
* Istvan Bodnar, William W. Fortenbaugh (prir.), ''Eudemus of Rhodes'', New Brunswick, Transactions Publishers, 2002.
*Ivor Bulmer-Thomas, ''Eudemus of Rhodes'', u: ''Dictionary of Scientific Biography'', Charles Coulston Gillispie, ed. (18 Volumes, New York 1970-1990) Volume IV (1971.), 460–465.
* Leonid Zhmud, ''The Origin of the History of Science in Classical Antiquity'', Berlin : Walter de Gruyter, 2006.
*Leonid Zhmud, 'Eudemus’ History of Mathematics', u: ''Rutgers University Series in the Classical Humanities'', svezak 11, prir I. Bodnar i W. W. Fortenbaugh, New Brunswick, 2002., str. 263–306.

==Vanjske poveznice==
* [http://www-history.mcs.st-andrews.ac.uk/Biographies/Eudemus.html John J. O'Connor – Edmund F. Robertson, &quot;Eudemus of Rhodes&quot;, MacTutor History of Mathematics archive, University of St Andrews]
* [http://www.ontology.co/theophrastus-eudemus-logic.htm Peripatetic Logic: The Work of Eudemus of Rhodes and Theophrastus of Eresus] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110814104409/http://www.ontology.co/theophrastus-eudemus-logic.htm |date=14. kolovoza 2011. }}

{{antički filozofi}}
{{GLAVNIRASPORED:Eudem}}

[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Peripatetička škola]]
[[Kategorija:Starogrčki fizičari]]
[[Kategorija:Starogrčki povjesničari]]
[[Kategorija:Starogrčki matematičari]]</text>
      <sha1>knz3mi1lbmupkomgebnlsrrxrrnilee</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Combis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>526548</id>
    <revision>
      <id>7447820</id>
      <parentid>7115435</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:58:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Integrator 30</username>
        <id>137524</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447820</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3115" sha1="dmze9bui3yfonlwpqmjij68c86hfuh2" xml:space="preserve">{{stil}}
{{Infookvir tvrtka
| ime                = COMBIS
| vrsta              = [[Društvo s ograničenom odgovornošću]]
| osnutak            = [[1990.]]
| sjedište           = Radnička cesta 21
| sjedište_grad      = [[Zagreb]]
| sjedište_država    = {{Z+X|HRV}}
| ključne_osobe      = Dean Krušić (CEO)
| usluge             = Integracija informatičkih tehnologija
| pokriveno_područje = [[Hrvatska]] i inozemstvo
| zaposleni          = 400 
| holding            = [[Hrvatski Telekom|Hrvatski Telekom d.d.]] (100%)
| slogan             = Kreiramo zajedno
| web                = [http://www.combis.hr www.combis.hr]
|logo=Weblogo 80x80.png}}

'''COMBIS''' je regionalna ICT tvrtka usmjerena na razvoj aplikativnih, komunikacijskih, sigurnosnih i sistemskih rješenja te pružanje usluga razvoja i integracije ICT rješenja, upravljanja ICT infrastrukturom te podrške. Tvrtka posluje kao samostalno trgovačko društvo u potpunom vlasništvu tvrtke [[Hrvatski Telekom|Hrvatski Telekom]]. Sjedište tvrtke je u [[Zagreb]]u. S više od 470 ljudi na 7 lokacija u Hrvatskoj, BiH i Srbiji, Combis je jedna od najvećih i najdugovječnijih ICT kompanija u regiji.{{ni}}

==Povijest==
Osnovan [[1990.]] godine u [[Dubrovnik]]u, COMBIS [[2010.]] godine postaje članicom [[Hrvatski Telekom|T-HT Grupe]], čime je tržištu predstavljen širok spektar objedinjenih informatičko - telekomunikacijskih poslovnih rješenja i usluga. Od male obiteljske tvrtke COMBIS se razvio u regionalnu tvrtku, s tvrtkama kćerima u Bosni i Hercegovini te Srbiji.

== Nagrade ==
Microsoft Partner of the Year 2022 for Croatia, Regional VMware Partner of The Year Award, Cisco Services Partner of the Year, Cisco Collaboration Partner of the Year, Oracle Specialization Award for Virtualized Core Network Systems, Palo Alto NextWave Platinum Innovator.

==Dostupnost==
U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] ima osam servisnih lokacija, u [[Zagreb]]u, [[Split]]u, [[Rijeka|Rijeci]], [[Zadar|Zadru]], [[Varaždin]]u i [[Dubrovnik]]u. U regiji je prisutan u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]], sa sjedištem u [[Sarajevo|Sarajevu]], uz još tri servisne lokacije, u [[Banja Luka|Banjoj Luci]], [[Tuzla|Tuzli]] i [[Mostar]]u te u [[Srbija|Srbiji]] sa sjedištem u [[Beograd]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=PROFIL TVRTKE COMBIS &amp;middot; PDF fileBanja Luka Tuzla Sarajevo Mostar COMBIS u Hrvatskoj ima osam servisnih lokacija, u Zagrebu, Splitu, Rijeci, Osijeku, Zadru, Puli, Varaždinu i Dubrovniku|url=https://pdfslide.tips/documents/profil-tvrtke-combis-banja-luka-tuzla-sarajevo-mostar-combis-u-hrvatskoj-ima-osam.html|access-date=2022-04-09|website=pdfslide.tips|language=hr|archive-date=2. svibnja 2022.|archive-url=https://web.archive.org/web/20220502194226/https://pdfslide.tips/documents/profil-tvrtke-combis-banja-luka-tuzla-sarajevo-mostar-combis-u-hrvatskoj-ima-osam.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.combis.hr Službena stranica] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150109014059/http://www.combis.hr/ |date=9. siječnja 2015. }}

[[Kategorija:Hrvatske tvrtke]]</text>
      <sha1>dmze9bui3yfonlwpqmjij68c86hfuh2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti</title>
    <ns>0</ns>
    <id>528236</id>
    <revision>
      <id>7447713</id>
      <parentid>7443982</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:41:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj|Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447713</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37216" sha1="ja9rovhhmnqlrp7pjlz679zl37uk478" xml:space="preserve">{{hrvatska povijest}}Područje današnje [[Hrvatska|Hrvatske]] bilo je oduvijek vrlo bogato životinjskim i biljnim svijetom, pa slijedom toga pogodno za život ljudi. Na sjeveru su plodne riječne doline, koje čine rijeke [[Drava]], [[Sava]], [[Dunav]], [[Kupa]], [[Una]], a na jugu brojna krška polja i razvedena morska obala puna otoka i zaljeva povoljnih za prirodne luke i plovidbu. Područje koje je danas poznato kao [[Hrvatska]] naseljeno je [[Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|sredinom paleolitika]], a poslije i u [[Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu|neolitiku]]. Povijest bilježi i kolonizaciju [[Iliri|Ilira]], [[Kelti|Kelta]] te [[Grci|Grka]] u prvom tisućljeću prije Krista. Ilirska su plemena utemeljila nekoliko država koje su jednu za drugom osvojili [[Rimski imperij|Rimljani]] u drugom i prvom stoljeću prije Krista. Zbog toga tragovi ljudske prisutnosti sežu u [[Hrvatska prije Hrvata|najstarija razdoblja]], u paleolitik ili [[Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|starije kameno doba]]. U europskim razmjerima poznato je nalazište [[neandertalac|neandertalskog]] čovjeka (paleantropa) u špilji Hušnjakova brijega kraj Krapine ([[Krapinski pračovjek|Homo krapiniensis]]). Brojni su ostatci i razdoblja neolitika u porječju Save, Drave i Dunava poznata pod imenima [[starčevačka kultura|starčevačke]], [[vinčanska kultura|vinčanske]] i [[sopotska kultura|sopotske kulture]], a uz more hvarske kulture. U razdoblju eneolitika poznata je [[vučedolska kultura]] uz Dunav s ostatcima lijepe keramike ([[Vučedolska golubica]]), najstariji nalaz te vrste u Europi, a u brončano doba najizrazitija je tzv. [[vinkovačka kultura]]. [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu|Željezno doba]] je iza sebe ostavilo brojne nalaze ilirskih plemena; [[Liburni|Liburna]], [[Japodi|Japoda]] i [[Delmati|Delmata]] od Istre do Dalmacije i Hercegovine. U 4. stoljeću prije Krista su svoje tragove ostavili [[Kelti]], čiji nalazi pripadaju [[Latenska kultura|latenskoj kulturi]] (La Tène). Istodobno s Keltima, na jadranskim otocima i riječnim ušćima nalazi svjedoče o grčkim kolonijama na [[Vis]]u ([[Issa]]), [[Hvar]]u ([[Pharos]]), u [[Trogir]]u ([[Tragurion]]) i drugdje.

== Kameno doba ==
{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu|Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu|l2=u srednjem kamenom dobu|l3=u mlađem kamenom dobu}}
[[Datoteka:Krapina - Hušnjakovo 01.jpg|mini|300px|lijevo|Paleolitičko nalazište na [[Hušnjakovo brdo|Hušnjakovu brijegu]] u [[Krapina|Krapini]] ubraja se među [[krapinski pračovjek|najveća i najbogatija nalazišta]] [[neandertalac|neandertalskoga pračovjeka]] u svijetu.]]
[[Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu|Starije kameno doba]] ([[paleolitik]], 2 500 000 – 10 000 pr. Kr.) razdoblje je u kojem su ljudske zajednice živjele u [[špilja]]ma ili na otvorenim [[prostor]]ima u [[šator]]ima od životinjskih koža. Osim skupljanja divljih [[plod]]ova, izvor prehrane bio je [[lov]] i [[ribolov]], pa se stoga već zarana pristupilo izradbi kamenih i koštanih pomagala kojima se uspješnije lovilo. Isprva su to bili [[kamen]]i oblutci s jedva vidljivim zahvatima kresanja, kakvima se služio uspravni [[čovjek]] ([[Homo erectus]]), a znatno kvalitetnija i za lov primjerenija pomagala izrađivao je [[neandertalac]] (Homo sapiens neanderthalensis), dok je proizvodnju kamenih rukotvorina gotovo do savršenstva savladao prethodnik današnjeg čovjeka, nazvan vrlo razumnim čovjekom (Homo sapiens sapiens). U europskim razmjerima poznato je nalazište neandertalskog čovjeka (paleantropa) u spilji Hušnjakova brijega kraj [[Krapina|Krapine]] ([[krapinski pračovjek|Homo krapiniensis]]). Oko 40 000. pr. Kr. na području današnje Hrvatske pojavljuju se prvi [[Anatomski moderni čovjek|Homo sapiensi (suvremeni ljudi)]]. Oni oko polovice petog tisućljeća pr. Kr. postupnk i na području Hrvatske prelaze na gospodarstvo utemeljeno na zemljoradnji. Od materijalnih proizvoda sačuvalo se litičko i koštano oruđe i oružje te ostaci kostiju divljih životinja. Na tlu Hrvatske su nađene karakteristične rukotvorine od sjekača iz [[šandalja|Šandalje I]] kod Pule i šačnika iz [[punikve|Punikva]] kod Ivanca, koji potječu iz razdoblja donjega [[paleolitik]]a (2 500 000 – 200 000 prije sadašnjosti), kao i različite jezgre, strugala i šiljci iz [[krapinski pračovjek|Krapine]] i [[špilja Vindija|Vindije]] srednjega paleolitika (prije 200 000 – 40 000 godina), pa sve do mnogobrojnih tipova kamenoga oruđa iz gornjopaleolitičkoga sloja Šandalje II (prije 40 000 – 10 000 godina).&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/57847 starije kameno doba] {{citat2|starije kameno doba (paleolitik), najstarije i najduže razdoblje ljudske povijesti; naziv paleolitik prvi je upotrijebio John Lubbock 1865. razdvojivši kameno doba na paleolitik i neolitik. U Europi se paleolitik podudara s geološkim razdobljem pleistocena, dok u Africi započinje već u pliocenu; započeo je prije 4 milijuna godina i završio sa zadnjim ledenim dobom 10 000 god. pr. Kr. (→ srednje kameno doba). U gospodarskom smislu to je razdoblje lova i skupljanja plodova, nomadskoga načina života, pa se arheološki ostatci nalaze uglavnom u špiljama, pripećcima, ali i na otvorenom. Najranije početke posvjedočuju kamene rukotvorine izrađene cijepanjem sedimentnih, metamorfnih i eruptivnih stijena te minerala. Starije kameno doba se dijeli na donje (starije), srednje i gornje (mlađe).}}&lt;/ref&gt;

[[Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu|Srednje kameno doba]] ([[mezolitik]], [[10. tisućljeće pr. Kr.|10.]] – [[6. tisućljeće pr. Kr.]]) karakteriziraju različite »etničke« seobe koje su dovele do usitnjavanja kulturne slike Europe. Zbog promjene klimatskih prilika, tj. zatopljivanja i otapanja snijega, u mezolitiku je prevladavao lov na sitne životinje i ribolov. Osim karakterističnih mikrolita, počela se izrađivati nova vrsta oružja, harpun. Ljudi sa značajkama današnjega čovjeka, postupno su pripitomljivali životinje (goveda, ovce i koze), te s nomadskoga prelazili na život u stalnim naseljima.&lt;ref name=&quot;Mezolitik Istra&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) – [https://istra.lzmk.hr/clanak/1736 mezolitik]&lt;/ref&gt; Prijelazno razdoblje, srednje kameno doba, tj. mezolitik, u Hrvatskoj je nedovoljno istraženo i o njemu se malo piše. [[Gravettien]]ska je kultura postupno prelazila u različite faze epipaleolitika i mezolitika. To je očito u [[šandalja|Šandalji II]], a pojedinačni nalazi zabilježeni su u [[oporovina|Oporovini]] na Učki, [[Vergottinova pećina|Vergottinovoj pećini]] na Poreštini, [[Klanjčeva peć|Klanjčevoj peć]] na Ćićariji, [[Podosojna peć|Podosojnoj peć]] u Mošćeničkoj Dragi i na otvorenome nalazištu u Savudriji. Istraživanjima u [[Pupićina peć|Pupićinoj peći]] u Veloj dragi otkriveni su važni nalazi datirani u gornji paleolitik i mezolitik. Uz malo oruđe i oruđe složenoga tipa, pronađeno je i nekoliko ljudskih kostiju. R. Battaglia pronašao je 1944. lubanje u špilji kraj Baderne ([[Dančeva pećina|Dančeva špilja]]). Sondiranjima u kvartarnim naslagama špilje Oporovina, [[Mirko Malez|M. Malez]] je u sloju »e« pronašao ostatke pokopa u špiljskom prostoru, odnosno veći dio ljudskoga kostura s ukrasima od dijelova jelenjega roga. U Klanjčevoj špilji iznad Bresta pronađena su uz mezolitsko kameno i koštano oruđe i dva čovječja vratna kralješka.&lt;ref name=&quot;Mezolitik Istra&quot;/&gt; 

{{Quote box
 | quote  = Paleolitičko doba zastupljeno je svjetski važnim nalazima u Krapini, Vindiji, Velikoj pećini i Veternici u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, Šandalji i Pupičinoj peći u Istri te Mujinoj pećini u srednjoj Dalmaciji. Prijelazno razdoblje u srednje kameno doba, tj. mezolitik, u Hrvatskoj je nedovoljno istraženo.

Neolitičko doba dobro je istraženo u kontinentalnoj Hrvatskoj (Vinkovci, Sarvaš, Vučedol, Zadubravlje i Igrač kraj Slavonskog Broda te Pepelane kraj Virovitice s naseljima starčevačke kulture; Malo Korenovo, Kaniška Iva, Tomašica i Drljanovac s naseljima linearnotrakaste kulture; Sopot, Bapska, Vinkovci–Ervenica, Osijek i Klokočevik kraj Slavonskog Broda s naseljima sopotske kulture; Ozalj s naseljem lengyelske kulture). Nalazišta impresso kulture na Jadranu predstavljaju Grapčeva i Markova špilja na Hvaru, Smilčić, Bribir, Vaganačka špilja na Velebitu, Jami na Sredi na Cresu te Vižula u Medulinu. Danilsku i hvarsku kulturu predstavljaju Danilo, Smilčić, Vela špilja na Korčuli, Markova i Grapčeva špilja te Gudnja na Pelješcu.
 | source = [https://enciklopedija.hr/clanak/3731 Hrvatska enciklopedija (LZMK)]
 | width  = 25%
 | align  = right
}}
[[Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu|Mlađe kameno doba]] ([[neolitik]], [[6. tisućljeće pr. Kr.|6.]] – [[4. tisućljeće pr. Kr.]]) karakteriziraju prva sjedilačka naselja poljodjelskih i stočarskih plemena, podižu se stalna naselja, prelazi na zemljoradničku privredu, pripitomljavaju životinje, proizvode predmete od keramike te izrađuju kameno glačano oruđe i [[oružje]]. Stanuje se u [[zemunica]]ma i poluzemunicama, a pojavljuje se i nadzemna kuća. Brojni su ostaci i razdoblja neolita u poriječju Save, Drave i Dunava poznata pod imenima [[Starčevačka kultura|starčevačke]] (koja je najstarija i obilježila je veći dio neolitika), [[Vinčanska kultura|vinčanske]] i [[Sopotska kultura|sopotske]] (koja nastaje na supstratu starčevačke i novopridošle vinčanske s eponimnim lokalitetom Sopot u blizini Vinkovaca) kulture, a uz more hvarske kulture. Pri svakodnevnoj uporabi koristili su se različiti predmeti, od [[keramika|keramičkog]] posuđa onodobnih kultura s lokaliteta [[Vučedol]], [[Vukovar]], [[Samatovci]], [[Bogdanovci]], [[Bapska]]. Postoji i rekonstrukcija dijela kuće sopotske kulture, s prostorom u kojem dominira tkalački stan. Koristili su se i različiti tipovi kamenog oruđa i oružja te keramičke ženske figure (idoli) vinčanske kulture iz Jakovo-Kormadina, Vinče ili Ledinaca, koje osim likovnih dosega, pružaju uvid i u duhovni život ljudi toga doba. Kod nas za sada postoje samo dva lokaliteta vinčanske kulture. Prvi je Berndijev vinograd u Vukovaru, od kojega najvjerojatnije nije ostalo ništa jer ga je erodirao [[Dunav]], a drugi je Bapska.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/41349 mlađe kameno doba] {{citat2|mlađe kameno doba (neolitik), razdoblje prvih prapovijesnih zajednica utemeljenih na proizvodnji hrane, odnosno kultivaciji biljaka i domestikaciji životinja; naziv (engleski Neolithic) uveo je 1865. britanski antropolog John Lubbock. Uz to razdoblje usko je povezan i sjedilački način života u trajnim naseljima, u kojima se podižu prvi čvrsti stambeni objekti. Najtipičnija kulturna novina izradba je predmeta od keramike te primjena novih tehnika glačanja i brušenja kamena. ... Prve izrazito neolitičke kulture u Hrvatskoj, starčevačku i impressokeramičku, nasljeđuju sopotska i korenovska kultura u kontinentalnoj Hrvatskoj, a danilska, hvarska i velolučka na jadranskoj obali, otocima i u zaleđu. Krajem mlađega kamenog doba u najistočnije dijelove Hrvatske prodire i vinčanska kultura, a u sjeverozapadne regionalna inačica lengyelske kulture. Obje spomenute pojave već imaju i određena obilježja bakrenoga doba, odnosno eneolitika.}}&lt;/ref&gt;

[[Danilska kultura]] (4500. – 3900. pr. Kr.) javlja se u predjelima jadranske obale, a ime je dobila po lokalitetu Danilo kraj Šibenika. Ljudi su živjeli ili u ukopanim kružnim kolibama ([[Danilo (Šibenik)|Danilo]]), u nadzemnim kružnim nastambama ([[Smilčić]]) ili u nadzemnim četvrtastim kućama s podom od nabijene gline (Bribir). Kuće su od drvenih balvana, granja i pruća, s krovom od slame ili trstike. Dosta je nađeno koštanih predmeta, nakita te posuđa bolje kvalitete. To je posuđe upečatljivo zbog bogate ornamentike izveden udubljivanjem, urezivanjem, žigosanjem, reljefnim oblikovanjem kombinirano s crvenom i bijelom inkrustacijom. Danilski oblik posude karakteriziraju četiri zdepaste noge, s nakošenim recipijentom i visokom prstenastom ručkom. Postoje i kipovi u obliku žene, muškaraca i [[životinja]].&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/13879 danilska kultura] {{citat2|danilska kultura, srednjoneolitička kultura, nazvana po selu Danilu, kraj Šibenika. Datira se u V. tisućljeće pr. Kr. Rasprostire se duž cijele istočne jadranske obale, od Istre do Albanije, a njezini su utjecaji vidljivi i u susjednim područjima (srednja Bosna, Kosovo). Naselja su kružnoga ili polukružnoga tlorisa, s ukopanim ili nadzemnim nastambama, no stanovnici su često obitavali i po špiljama. Glavna su nalazišta Danilo, Smilčić, Bribir, Pokrovnik, Škarin Samograd, Gudnja. Keramičko se posuđe ističe mnogim i raznovrsnim oblicima i ukrasima. Stilski su najznačajnije skupine slikane keramike i keramike bogato ukrašene raznovrsnim udubljenim, urezanim i reljefnim motivima, među kojima se osobito ističu spiralne kompozicije. U toj se skupini izdvajaju osebujne posude na četiri noge s visokom ručkom (tzv. ritoni), vjerojatno obredne namjene. Mnogobrojni su i nalazi stiliziranih ljudskih zvonolikih ili realističkih kipića, te životinjskih likova.}}&lt;/ref&gt;

[[Hvarska kultura]] (3900. – 3300. pr. Kr.) javlja se na istočnoj obali Jadrana i djelomično nasljeđuje danilsku. Prvobitno je otkrivena na [[Hvar]]u – [[Grapčeva špilja]] (prikaz lađe s jedrom), ali ima je i po cijeloj obali. Naselja su na otvorenom no proširena te ljudi intenzivno nastanjuju špilje. Pravi razvoj hvarske kulture (klasična) odvija se na srednjodalmatinskom području – [[Korčula]], [[Hvar]], [[Pelješac]]. Od oblika se ističu niske, široke zaobljene zdjele s prstenastim vratom te jajoliki lonac s koničnim vratom bez raskoši, ali djeluju dostojanstvenije od danilske.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/26776 Hvarska kultura] {{citat2|hvarska kultura, kasnoneolitička i ranoeneolitička kultura (V./IV. tisućljeće pr. Kr.) raširena duž istočne jadranske obale sa središtem na srednjodalmatinskim otocima (Hvar, Korčula) te u Hercegovini, gdje je poznata i pod nazivom hvarsko-lisičićka kultura (Lisičići, nalazište kraj Konjica u Hercegovini). Nastala je na slojevima prethodne danilske kulture, a osebujnost joj je tamno keramičko posuđe s ukrasima (vrpce, girlande, polukrugovi) te složenim spiralnim i meandarskim uzorcima izvedenima urezivanjem ili slikanjem bijelom, crvenom, žutom, smeđom i crnom bojom. U lisičićkoj su inačici češći urezani motivi, među kojima se ističu simbolički motivi sunca i mjeseca te narativni prizori (lov, kuće, stabla, ljudski i životinjski likovi). Duhovni život očituje se u kultu mrtvih, nakitu, uporabi crvene boje i plastičnim figuricama s ljudskim i životinjskim likovima. Važnija su nalazišta Markova i Grapčeva špilja na Hvaru, Jakasova i Vela špilja na Korčuli, Gudnja na Pelješcu, Smilčić kraj Zadra, Danilo kraj Šibenika i Zelena pećina kraj Mostara.}}&lt;/ref&gt;

&lt;gallery class=&quot;center&quot;&gt;
Datoteka:Hušnjakov brijeg.jpg|Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu tijekom istraživanja.
Datoteka:Zivotinjski riton.jpg|[[Arheološko nalazište Smilčić|Kultna posuda (riton)]], [[danilska kultura]], Arheološki muzej Zadar
&lt;/gallery&gt;

== Bakreno doba ==
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|lijevo|Kultna posuda u obliku ptice (golubice ili jarebice), [[vučedolska kultura]], Arheološki muzej u Zagrebu. Danas simbol grada [[Vukovar]]a.]]
{{Quote box
 | quote  = Eneolitičko doba zastupljeno je u kontinentalnoj Hrvatskoj nalazištima lasinjske kulture (Lasinja, Beketinec, Cerje Novo, špilja Vrlovka, Drljanovac i Ozalj), badenske kulture (Bapska, Vučedol, Sarvaš, Donji Saloš kraj Slavonskog Broda), kostolačke kulture (u Vučedolu, Ašikovcima, Ceriću kraj Vinkovaca, Grabrovcu kraj Đakova i Slavči kraj Nove Gradiške), vučedolske kulture (Vučedol, Vinkovci, Sarvaš, Opatovac, Staro Čiče).
 | source = [https://enciklopedija.hr/clanak/3731 Hrvatska enciklopedija (LZMK)]
 | width  = 35%
 | align  = right
}}
{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu}}

[[Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu|Bakreno doba]] ([[eneolitik]], 4. – [[3. tisućljeće pr. Kr.]]) obilježeno je prvom metalurškom djelatnošću povezanom uz proizvodnju [[Bakar (element)|bakra]]. Migracije stočarskih plemena s istoka označavaju eneolitičko razdoblje. To je ujedno vrijeme velikih etničkih previranja u kojima stare kulture neolita nestaju ili se, poput lasinjske, postupno transformiranju, a uz novopridošlu [[Badenska kultura|badensku]], nastaju nove, među kojima je kostolačka te najatraktivnija i najpoznatija među njima – vučedolska kultura. Uz stočarstvo i poljodjelstvo, metalurška djelatnost jedna je od temeljnih grana tog razdoblja. Posvjedočuju je [[glina (tlo)|glineni]] kalupi iz [[Sarvaš]]a i [[Vučedol]]a te gotovi predmeti, a vrhunac takve proizvodnje su sjekire serijski lijevane u dvodijelnim kalupima poput onih iz ostave nađene u Brekinjskoj.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/5387 bakreno doba] {{citat2|bakreno doba ili eneolitik (halkolitik, kuprolitik), prapovijesno razdoblje između neolitika i brončanoga doba kojemu obilježje daje preradba i uporaba bakra u izradbi oruđa, oružja i nakita. Početak bakrenoga doba može se okvirno datirati u IV. tisućljeće s trajanjem do pred kraj III. tisućljeća pr. Kr., tj. do otkrića i uporabe brončane slitine kao nove sirovine. Bakrene izrađevine postupno su potiskivale kamene. Pod utjecajem indoeuropske migracije iz euroazijskih stepa, na europskom tlu pojavljuju se nove kulturne skupine prepoznatljive po ostatcima materijalne kulture, posebice keramičkim izrađevinama i pogrebnim običajima, kao što su altheimska, badenska, bodrogkeresztúrska, kocofenska (Coţofeni), vrpčasta, kostolačka, lasinjska, lengyelska, ljubljanska, mondseeska, salkucska (Salcuţi), sopotska, tiszapolgárska, vinčanska, vučedolska, zvonolikih vrčeva i dr.}}&lt;/ref&gt;

[[Vučedolska kultura|Vučedolska se kultura]] nalazila uz [[Dunav]], na području današnjeg [[Srijem]]a i dijela Slavonije do planina Krndije i [[Dilj]]a na [[zapad]]u. Postoji više [[teorija]] o podrijetlu nositelja vučedolske kulture – teorije o nordijskom, istočnoalpskom, autohtonom i stepskom podrijetlu, a dijelom svoje podrijetlo vuče iz naslijeđa stanovništva iz mlađeg kamenog doba. Vučedolci su imali čvrstu rodovsku organizaciju na čelu s rodovskim knezovima koja unutar sebe tijesno surađuje. Sloj vještih ratnika vjerojatno se razvio od brojnih lovaca jer je divljač imala vrlo važnu ulogu u prehrani. [[Lov]] je osiguravao Vučedolcima velike količine mesa koje ih je činilo jačima i otpornijima na bolesti od okolnih [[pleme]]na što je mogao biti jedan od preduvjeta kasnijem širenju [[Vučedol]]aca. Poslije 1800. pr. Kr. oni se počinju naglo širiti (vjerojatno i vojnim pohodima) na sve strane ponekad prodirući čak 700 km daleko od svoje prapostojbine. Tu su nađeni ostaci lijepe keramike i to je najstariji nalaz takve vrste u [[Europa|Europi]]. Nalazimo ih kod vučedolskoga Gradca i Sarvaša. Ljepotom se osobito ističe keramika s inkrustiranom ornamentikom, među kojom pozornost plijeni posuda u obliku ptice, za koju je uvriježen naziv [[vučedolska golubica]]. U Vučedolu su otkrivene i bogato opremljene grobne komore, poznate pod nazivom – grob bračnoga para. Njome dominira kultna posuda – terina ukrašena inkrustiranim solarnim i astralnim motivima. Mnogobrojni nalazi idola omogućili su rekonstrukciju odjeće i obuće. Najvažnija gospodarska djelatnost Vučedolaca je bila obrada zemlje i uzgoj goveda. Prodaja goveda mogla je osigurati važan bakar koga na prvotnom njihovom području nije bilo. Obrada bakra imala je pak posebno važnu ulogu i nju je Vučedolci usavršavaju.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/65567 vučedolska kultura]&lt;/ref&gt;

== Brončano doba ==
{{Quote box
 | quote  = Rano brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj predstavlja vinkovačka kultura, koja je utvrđena u Vinkovcima, Vučedolu, Oroliku i Privlaci, sve do Drljanovca u sjeverozapadnoj Hrvatskoj. Na Jadranu je ono zastupljeno nalazima u Markovoj i Grapčevoj špilji, te nalazištima cetinske kulture u Gudnji, Ravlića pećini, Škarinu samogradu, Tradnju. U Istri su iz tog razdoblja nalazišta Cingarela, Javorika na Velikom Brijunu, Trogrla pećina, Vrčin. Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj obilježeno je vatinskom kulturom u Sotinu, Vukovaru, Vinkovcima (iskopine kod zgrada NaMe i banke), kao i širenjem skupina s inkrustiranom keramikom (transdanubijskom u Baranji – Kozarac, Darda i Lug te mjesnom varijantom iz Dalja i Bijelog Brda). Uz inkrustiranu keramiku javlja se u sjevernoj Hrvatskoj i licenska keramika (Litzen-keramik) u Podgoraču, Grabrovcu, nizu nalazišta oko Koprivnice. Metaluršku proizvodnju potvrđuju skupni nalazi brončanih predmeta u Lovasu i Vukovaru. Početak srednjega brončanog doba u Istri obilježen je izgradnjom utvrđenih gradina – kasteljera (Monkodonja kraj Rovinja, Mordele kraj Poreča i Vrčin). Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj započinje virovitičkom kulturom, potvrđenom nalazištima u Virovitici, Sirovoj Kataleni, Moravču kraj Sesveta i Drljanovcu; slijedi zatim skupina Zagreb s nalazištima Vrapče, Horvati, Igrišće na Kalniku, Križevci u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u Posavini Novigrad na Savi te groblje Gređani kraj Okučana. Na prijelazu u posljednje prapovijesno tisućljeće nastaje skupina Velika Gorica, a nešto poslije skupina Dalj u istočnoj Slavoniji (Dalj, Vukovar – Lijeva Bara).

Na prostoru kulture polja sa žarama sjeverne Hrvatske i sjeverne Bosne poznato je oko 70 brončanodobnih ostava (u Hrvatskoj Paklenica, Veliko Nabrđe, Kloštar Ivanić, Miljana, Matijevići, Brodski Varoš, Poljanci, Otok–Privlaka, Bizovac, Bošnjaci, Punitovci, Račinovci, Donja Bebrina, Slavonski Brod, Šarengrad, te niz ostava iz sjeverne Bosne kao Vidovice, Novi Grad, Monj, Boljanić).
 | source = [https://enciklopedija.hr/clanak/3731 Hrvatska enciklopedija (LZMK)]
 | width  = 40%
 | align  = right
}}
{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu}}

[[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu|Brončano doba]] (2. tisućljeće – 8. st. pr. Kr.) je razdoblje tehnološkoga napretka, ubrzanog otkrićem [[Bronca|bronce]] (legura bakra i kositra), prve umjetne kovine. Taj znatno čvršći [[metal]], pogodan za izradbu kvalitetnog oruđa i oružja, bio je poticajem razvoju različitih zanata i življoj trgovini te je sukladno tomu doveo do korjenitih gospodarskih i društvenih promjena. Kod nas brončano doba naročito karakteriziraju kulture: vinkovačka i daljska koja je ujedno i predstavnik kulture polja sa žarama kada dominira ukapanje incineracijom. U tom razmjerno mirnom razdoblju dolazi do formiranja cijeloga niza novih kulturnih skupina. U razdoblju ranoga (2300. – 1600 pr. Kr.) i srednjega (1600. – 1300 pr. Kr.) brončanog doba nađeni su predmeti svakodnevne uporabe [[vinkovačka kultura|vinkovačke kulture]] koji potječu iz [[eponim]]nih [[vinkovci|Vinkovaca]], Starih Mikanovaca, [[Vučedol]]a, Opatovca te brojnih drugih lokaliteta, zatim tzv. [[licenska keramika]], nazvana po ornamentici utisnutoj usukanom vrpcom (njem. ''die Litze'') na mekane dijelove još nepečenih posuda. Također je nađen nakit ili etežno profilirane žare [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Bjelobrdski-daljski_tip_panonske_inkrustirane_keremike|bjelobrdsko-daljske inkrustirane keramike]], kojoj pripada i izuzetna antropomorfna figura-idol iz Dalja. Kod [[vatinska kultura|vatinske kulture]], odnosno njezine slavonsko-srijemske varijante, nalazimo predmete od njene rane do završne faze razvoja, a brojem i raznovrsnošću osobito se ističe nakit od bronce i zlata iz skupnoga nalaza (ostava) iz [[Lovas]]a. Najviše je predmeta nađeno iz kasnoga brončanog doba (1300. – 800. pr. Kr.) obilježenog kulturom polja sa žarama ([[kultura žarnih polja]]). Tako je nazvana zbog običaja pokapanja ostataka spaljenih pokojnika u keramičkim posudama – žarama (urnama). Javljaju se i brončani predmeti iz ostava zakopani u nemirnim vremenima ili kao dragocjenost darovana božanstvima. Neke se od njih ističu brojnošću predmeta, poput ostave iz [[Brodski Varoš|Brodskoga Varoša]], kojoj sadržaj upućuje na pripadnost ljevačkoj radionici, a neke pak ljepotom i kvalitetnom izradbom predmeta, kao što je primjerice ostava iz [[peklenica|Peklenice]], s nekoliko masivnih bogato ukrašenih igala, ili ostava iz [[Sviloš]]a, s lijepo oblikovanom fibulom tzv. poza menterijskoga stila. U ostavi iz [[Kloštar Ivanić]]a pronađen je a za sada jedini posve sačuvan par štitnika za noge (knemide), te za naše područje rijedak primjerak ingota tzv. Keftiu tipa, platežnoga sredstva koje se vezuje uz [[mikenska kultura|mikenski kulturni krug]]. Svi ti predmeti, zajedno s onima iz sustavno istraženih [[Virovitička skupina|nekropola u Virovitici]], Sirovoj Kataleni, [[Zagrebačka skupina|Zagreb-Vrapču]], [[Velikogorička skupina|Velikoj Gorici]], [[Daljska skupina|Dalja]] i drugih lokaliteta, pružaju uvid u različite segmente života tog indoeuropskog naroda nepoznata imena vrsna u brojnim zanatskim, a sudeći prema množini oružja, i u ratničkim vještinama.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/9688 brončano doba] {{citat2|brončano doba, prapovijesno razdoblje kojemu obilježje daje uporaba → bronce u izradbi oruđa, oružja i nakita. Početak i završetak brončanoga doba na različitim stranama svijeta nije bio istodoban. Uporaba bronce počinje na Bliskom istoku u prvoj polovici III. tisućljeća pr. Kr., u jugoistočnoj Europi sredinom III. tisućljeća pr. Kr., u srednjoj u drugoj polovici III., u sjevernoj početkom II. tisućljeća pr. Kr. Brončano doba uglavnom završava oko 800. do 700. pr. Kr. ... Brončano doba u Hrvatskoj započinje u posljednjim stoljećima III. tisućljeća i traje do VIII. st. pr. Kr. Na području sjeverne Hrvatske razvija se u rano brončano doba vinkovačka kulturna skupina, a na jugu, uz tok rijeke Cetine, izdvaja se cetinska kulturna skupina, poznata po mnogobrojnim kamenim grobnim humcima. U srednje brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj, u savsko-dravskom međurječju, razvijaju se vatinska skupina, skupine s litzenskom i panonskom inkrustiranom keramikom te kultura grobnih humaka. U Istri započinje izgradnja utvrđenih gradina (kasteljeri – Makadanj, Vrčin). Kasno brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava kultura polja sa žarama te mnogobrojne i vrlo bogate ostave s oružjem, oruđem, nakitom. Nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenoga društvenog sloja ratničke aristokracije.}}&lt;/ref&gt;
&lt;gallery&gt;
Mordele VP01.jpg|Veliki Sveti Anđel
Mordele VP02.jpg|Mordele
Mordele VP03.jpg|Mordele
&lt;/gallery&gt;

== Željezno doba ==
{{Quote box
 | quote  = U željeznom dobu na prostoru istarske kulturne skupine ističu se nekropole u Bermu, Limskoj gradini, Vizačama (Nesactium), Picugima, Puli. Na prostoru liburnske skupine važna su liburnska središta u Ninu, Vrsima, Zadru te nalazišta u Bribiru, Jablancu, Kastvu, Lisičiću, Murteru, Nadinu, Novalji, Osoru, Radovinu; poznato je i 18 liburnskih ostava. Sjeverozapadna Hrvatska i srednja Slavonija pripadaju istočnomu halštatskom krugu (Martijanec, Jalžabet, Turčišće–Dvorišće u Međimurju te Kaptol u Slavoniji). Japodska su nalazišta u Lici Kompolje, Prozor, Smiljan, Široka Kula, Vrebac. Nalazi iz srednje Dalmacije, iz Korčule, Solina, Brača (Viča Luka), Zadra, potvrđuju trgovačke odnose s grčkim i italskim središtima. Nalazi helenističke kulture posebice su utvrđeni u grčkim kolonijama kao što su Issa (Vis), Pharos (Stari Grad na Hvaru), Tragurion (Trogir), Epetion (Stobreč), ali i drugdje na jadranskoj obali i priobalju, u mjestima kao što su Gradina u Dragišiću, Podgrađe (Asseria), Velika Mrdakovica. Mlađeželjeznodobnoj kulturi sjeverne Hrvatske daju obilježja keltska nalazišta Batina, Privlaka, Orolik, Osijek, Paljevine kraj Donje Bebrine na Savi, zatim Delovi kraj Koprivnice, Đurđevac, Križovljan kraj Varaždina i Zvonimirovo kraj Virovitice, odakle ide prema Savi (Paljevine) crta razgraničenja između Tauriska i Skordiska.
 | source = [https://enciklopedija.hr/clanak/3731 Hrvatska enciklopedija (LZMK)]
 | width  = 40%
 | align  = right
}}
{{glavni|Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu}}

[[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu|Željezno doba]] (800. pr. Kr. – poč. I. st.) je iza sebe ostavilo brojne nalaze [[Iliri|ilirskih]] plemena: [[liburni|Liburna]], [[japodi|Japoda]] i [[delmati|Delmata]] od Istre na sjeveru do Dalmacije na jugu. U 4. st. prije Krista su svoje tragove ostavili [[Kelti]], čiji nalazi spadaju u latensku kulturu. [[Halštatska kultura|Halštatsko]] razdoblje odnosno starije željezno doba (800. – 300. pr. Kr.) karakterizira uporaba [[željezo|željeza]], metala vrlo zahtjevne proizvodne tehnologije. Mlađa je faza [[daljska kultura|daljske kulture]] vezana za obradu i proizvodnju željeza. U to vrijeme nalazimo Breuke i Kornakate koji se često nazivaju i [[Panoni]]ma. Razvojem [[rudarstvo|rudarstva]] i [[metalurgija|metalurgije]] dolazi do formiranja novih oblika materijalne i duhovne kulture, a sve je naglašenija i socijalna diferencijacija. Jedna od dominantnih kulturnih grupa tog razdoblja jest daljska, čiji dugi kontinuitet postojanja od kasnoga brončanog doba pa sve do dolaska Kelta, posvjedočuju mnoštvo keramičkih i metalnih nalaza iz [[Dalj]]a, [[Sotin]]a, [[Erdut]]a te napose iz grobova vukovarske Lijeve bare. Oprema ratnika, metalni dijelovi nošnje i keramika visokoga dometa umjetničkog oblikovanja, posebice žare iz grobnih humaka u [[Martijanec|Martijancu]], [[Goričan]]u ili [[Kaptol (općina)| Kaptolu]], ukrašene plastično izvedenim glavama bovida, ostavština su [[Skupina Martijanec-Kaptol|grupe Martijanec-Kaptol]].  Nađen je i knez-ratnik s nalazima iz kaptolske nekropole. [[Hrvatski povijesni prostor u željeznom dobu#Mlađe željezno doba|Mlađe željezno doba]] (300. pr. Kr. – 50. po Kr.) jest razdoblje od doseljenja Kelta na prostore kontinentalne Hrvatske pa sve do rimskih osvajanja i potpune romanizacije stanovništva. U ozračju je Kelta-[[skordisci|Skordiska]] koji su donijeli lončarsko kolo, novac i željezni plug. Naselja su utvrđivali zemljanim bedemom na kojem je mogla biti drvena palisada oblijepljena blatom i opkopom ispunjenim vodom. Najveći naseobinski kompleks u istočnoj Hrvatskoj nalazio se na području Vinkovaca s upravnim i gospodarskim središtem na Dirovom brijegu.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) – [https://enciklopedija.hr/clanak/67684 željezno doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150211203134/https://enciklopedija.hr/clanak/67684 |date=11. veljače 2015. }} {{citat2|željezno doba, posljednje tehnološko i kulturno razdoblje prapovijesti, obilježeno razvojem metalurgije željeza i njegovom širokom uporabom u proizvodnji oruđa, oružja pa i nakita. U povijesti civilizacije željezo se javilo relativno kasno jer je za njegovo dobivanje potrebna visoka temperatura, za razliku od bakra. ... U arheološkoj znanosti od kraja XIX. st. željezno doba dijeli se na starije i mlađe; starije ili halštatsko (prema nalazištu Hallstatt kraj Salzburga u Austriji) u srednjoj i zapadnoj Europi trajalo je približno od 800. do 450. pr. Kr., a mlađe ili latensko (prema nalazištu La Tène na Neuchâtelskom jezeru u Švicarskoj) od 450. pr. Kr. pa do poč. I. st. U hrvatskim je krajevima željezno doba počelo u različito vrijeme – u Istri u XI. st. pr. Kr., u Lici tijekom X. st. pr. Kr., a u sjevernoj Hrvatskoj, slično kao u zapadnoj i srednjoj Europi, oko 800. pr. Kr. Dio današnjega hrvatskog područja našao se u susjedstvu visokih sredozemnih civilizacija (grčka, etrurska, italska), koje su ostavile i prve pisane podatke o životu u našim krajevima. Stoga se nositelje halštatskih kultura može i etnički odrediti kao Histre, Japode, Liburne, Delmate ili Panone. Materijalna kultura željeznoga doba u sjevernoj Hrvatskoj uglavnom je poznata iz grobova – osobitost je pokapanje istaknutih članova zajednice pod velikim grobnim humcima, tj. tumulima – dok se ona jadranske obale, zaleđa i Like nalazi i u utvrđenim naseljima na uzvisinama, tzv. gradinama. U istočnoj Slavoniji i Baranji prepleću se utjecaji iz jugoistočnoga alpskog i srednjega balkanskog prostora (daljska kultura), a kulturne skupine srednje Slavonije, Podravine i Međimurja (skupina Martijanec-Kaptol) čvrsto su povezane s halštatskim kulturama Austrije, zapadne Madžarske i jugozapadne Slovačke, ali nisu zanemarivi ni utjecaji središnjega balkanskog prostora, a preko njega i grčke kulture (kacige i knemide iz groba u Kaptolu). Željeznodobna kultura u Istri od VIII. st. pr. Kr. nadalje sve se izrazitije oslanjala na kulturu Este venetskoga prostora, koja je imala važnu ulogu u daljnjem razvoju histarske kulture. Predmeti etrurskoga podrijetla, slikana apulska i korintska keramika potvrđuju stalne dodire sa susjednom jadranskom obalom. Na području Like svoju željeznodobnu kulturu razvijali su Japodi, a u njoj se prepoznaje utjecaj zapadnobalkanskih kultura, ali i jasna orijentacija prema jadranskomu svijetu. Unatoč tragovima mnogobrojnih gradinskih naselja, i japodska se materijalna kultura najbolje poznaje iz prostranih grobalja u kojima su pokopani pokojnici opremljeni bogatim nakitom (brončani, jantarni, stakleni). Liburnska plemena u sjevernoj Dalmaciji i delmatska u južnijim krajevima razvijala su graditeljstvo i umjetnički obrt ovisan o grčkim i italskim radioničkim središtima. Zahvaljujući živim vezama sa sredozemnim kulturama kasnohalštatska civilizacija zapadne i srednje Europe tijekom V. st. pr. Kr. preobrazila se u latensku kulturu mlađega željeznog doba, a njezini glavni promicatelji bili su Kelti. Potkraj IV. st. pr. Kr. neka su keltska plemena (Taurisci, Skordisci) naseljavala i pojedine dijelove srednje Hrvatske i Slavonije, gdje su na strateški važnim položajima gradila naselja utvrđena zemljanim nasipima i širokim vodenim opkopima. Prvi su u spomenute krajeve uveli proizvodnju keramike na brzorotirajućem lončarskom kolu. Lončarija sive boje, uglavnom bez ukrasa, izvrsne je kvalitete, ali zbog serijske proizvodnje jednolična. U nošnju su Kelti uveli nove tipove fibula žičane konstrukcije, katkad izrađene i od željeza. Značajno je obilježje latenske kulture i kovanje te uporaba novca. Tijekom III. do I. st. pr. Kr. latenska keltska kultura djelovala je i na autohtone kulture Japoda, Liburna i Delmata iako su posljednje dvije već od IV. st. pr. Kr. bile podložne izrazitoj helenizaciji.}}&lt;/ref&gt;

== Literatura ==
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]] – [https://enciklopedija.hr/clanak/3731 arheološka nalazišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150210203123/https://enciklopedija.hr/clanak/3731 |date=10. veljače 2015. }}
* Hrvatski povijesni zemljovidi, Školska knjiga, Zagreb, 1997.
* Enciklopedija Leksikografskog zavoda, Jugoslavenski Leksikografski zavod, Zagreb, 1964.
* [[Dragutin Pavličević]], ''[http://www.hic.hr/books/pavlicev/ Kratka politička i kulturna povijest Hrvatske] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20040630065858/http://www.hic.hr/books/pavlicev/ |date=30. lipnja 2004. }}'', Hrvatski informativni centar, Zagreb, 1998.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Unutarnje poveznice ==

* [[Prapovijest]]
* [[Evolucija čovjeka]]
* [[Prapovijesna tehnologija]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Prehistory_of_Europe}}
* [https://web.archive.org/web/20150210212135/http://crohis.com/pretpovijest.htm Croatian history – Pretpovijest]
* [http://www.croatia.eu/article.php?lang=1&amp;id=18 Hrvatska: zemlja i ljudi – Prapovijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150204101526/http://croatia.eu/article.php?lang=1&amp;id=18 |date=4. veljače 2015. }}
* [http://povijest.net/?p=236 Hrvatski povijesni portal – Današnji hrvatski prostor u prapovijesno doba] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20140625212010/http://povijest.net/?p=236 |date=25. lipnja 2014. }}
*[https://www.academia.edu/26449527/Vu%C4%8Dedolski_orion_i_najstariji_europski_kalendar_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_3_2000._str._155-159 Ante Vranković: Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 3/2000., str. 155-159]

{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}

[[Kategorija:Arheološke kulture]]
[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijest]]</text>
      <sha1>ja9rovhhmnqlrp7pjlz679zl37uk478</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski povijesni prostor u starijem kamenom dobu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529654</id>
    <revision>
      <id>7447784</id>
      <parentid>7267533</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:30:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447784</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12785" sha1="embmm6azceussjvqnyoyndh4jldywqw" xml:space="preserve">{{Glavni|Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti}}

[[Starije kameno doba]] ([[paleolitik]], grč. ''παλαιός'': star i ''λιϑοσ'': kamen)&lt;ref name=&quot;Paleolitik Istra&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK): [https://istra.lzmk.hr/clanak/1995 paleolitik]&lt;/ref&gt; je najstarije i najduže razdoblje ljudske [[povijest]]i. Naziv paleolitik prvi je upotrijebio [[John Lubbock]] 1865. razdvojivši kameno doba na paleolitik i neolitik. U Europi se paleolitik podudara s geološkim razdobljem [[pleistocen]]a (počinje prije 2,5 milijuna godina), dok u Africi započinje već u [[pliocen]]u, prije 4 milijuna godina. Završio je sa zadnjim [[ledeno doba|ledenim dobom]] 10 000 god. pr. Kr. U gospodarskom smislu to je razdoblje [[lov]]a i skupljanja plodova, nomadskoga načina života, pa se arheološki ostatci nalaze uglavnom u špiljama, pripećcima, ali i na otvorenom. Najranije početke posvjedočuju kamene rukotvorine izrađene cijepanjem sedimentnih, metamorfnih i eruptivnih stijena te minerala. Paleolitik se dijeli na donji, srednji i gornji.&lt;ref name=&quot;Paleolitik&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/57847 starije kameno doba]&lt;/ref&gt; Donji se paleolitik još naziva stariji, a gornji mlađi. Neki autori govore i o kasnom paleolitiku (10 000 - 8000 god. pr. Kr.). Katkad se kulture donjega i srednjega paleolitika zajednički nazivaju ''protolitik'', a one gornjega paleolitika i mezolitika, ''miolitik''.&lt;ref name=&quot;Opća&quot;&gt;Opća i nacionalna enciklopedija - [http://proleksis.lzmk.hr/40355/ paleolitik]&lt;/ref&gt;

== Starije kameno doba u Hrvatskoj ==
=== Donji paleolitik ===
O najstarijim izrađevinama [[donji paleolitik|donjega paleolitika]] svjedoče rukotvorine s nalazišta Gona u Etiopiji (2,6 milijuna godina prije sadašnjosti.). To su uglavnom sjekači, sjeckala i neobrađeni odbojci koji pripadaju [[olduvien]]u (prema klancu [[Olduvai]] u Tanzaniji). Nalazi iz Olduvaia upućuju na nepromijenjen način izradbe tijekom prvih milijun godina, a mogle su ih izrađivati ''[[Australopitek|australopitecine]]'' te ''[[Homo habilis]]'' i ''[[Homo rudolfensis]]''. Primjena prvih tehnologija imala je velik utjecaj na prehranu (mogućnost rezanja životinjskih trupala) pa su po načinu prehrane rani hominidi bivali sve sličniji mesožderima što je moglo rezultirati povećanjem populacije. Iz čovjeka vrste ''[[Homo habilis]]'' razvio se ''[[Homo erectus]]''. U posljednje vrijeme dio znanstvenika kronološki starije nalaze iz Afrike (i ljudske ostatke s nalazišta Dmanisi u Gruziji), koji su prije bili pripisivani vrsti ''Homo erectus'', na temelju morfoloških razlika pripisuje vrsti ''[[Homo ergaster]]'', dok za mlađe i dalje rabi naziv ''[[Homo erectus]]''.&lt;ref name=&quot;Paleolitik&quot;/&gt; 

''Homo ergaster''/''erectus'' naselio je vruća i sušna područja Afrike i prvi je čovjek koji je izišao iz Afrike. Na nalazištu Dmanisi u Gruziji ostatci toga čovjeka i oruđa datirani su na 1,7 milijuna godina prije sadašnjosti, što je najraniji nalaz čovjeka i njegovih proizvoda izvan Afrike. Homo ergaster/erectus proizvodio je simetrično obostrano oblikovana klinasta kamena oruđa – šačnike, tipične za kulturu acheuléena koja se u Africi pojavila prije približno 1,7 milijuna godina. Dmanisi, kao i ostala najstarija nalazišta u Europi (vjerojatno i [[šandalja|Šandalja I]] u Hrvatskoj), datirana su između 1 milijun i 500 000 god., ne sadrže tipične [[acheuléen]]ske izrađevine – šačnike, nego njihova industrija po jednostavnim odbojcima, sjekačima i sjeckalima nalikuje na olduviensku, dok su acheuléenski alati pronađeni na mnogim europskim nalazištima starosti između 500 000 i 250 000 god.&lt;ref name=&quot;Paleolitik&quot;/&gt; Ukupna dubina sloja [[šandalja|Šandalje I.]] iznosila je 9 m, a prilikom prepariranja koštane breče izlučen je primitivni kameni artefakt, udarač (engl. ''chooper'') napravljen od potočne volutice, starost kojega se procjenjuje na oko 800 000 god. To je najstariji predmet izrađen ljudskom rukom na tlu [[Hrvatska|Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;Šandalja&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) - [https://istra.lzmk.hr/clanak/2643 Šandalja]&lt;/ref&gt;

[[Datoteka:Hušnjakov brijeg.jpg|mini|Paleolitičko nalazište na Hušnjakovu brijegu tijekom istraživanja.]]
[[Acheuléen]]ske alate je izrađivao arhaični ''[[Homo sapiens]]'' za kojega dio znanstvenika rabi naziv ''[[Homo heidelbergensis]]''. Razvio se iz vrste Homo erectus i pojavio u Europi prije približno 500 000 god., a iz njega su se u Europi razvili ''[[neandertalci]]'' te možda i moderni ljudi u Africi. Osim izradbe šačnika, posebno je važna primjena [[levalloisienska metoda|levalloisienske metode]], kojom se iz jedne posebno oblikovane jezgre dobije više odbojaka određena oblika, jer njezina primjena može podrazumijevati povećanje kognitivnih sposobnosti. Osim obradbe kamena, čovjek donjega paleolitika vješto je obrađivao i drvo. [[Acheuléen]]ski čovjek vjerojatno je gradio prve osmišljene nastambe. Iz toga razdoblja potječe i rukotvorina na oblutku s nalazišta Berekhat Ram na Golanskoj visoravni koja možda predstavlja ljudski lik.&lt;ref name=&quot;Paleolitik&quot;/&gt; U Hrvatskoj su nalazi [[acheuléenska kultura|acheuléenske kulture]] (kameni ručni klinovi) pronađeni u [[punikve|Punikvama]] kraj [[ivanec|Ivanca]], Golubovcu i [[Donje Pazarište|Donjem Pazarištu]] u [[Lika|Lici]].&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/280 acheuléen]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Opća&quot;/&gt;

=== Srednji paleolitik ===
Prije dvjestotinjak tisuća godina započinje razdoblje [[srednji paleolitik|srednjega paleolitika]] koje se u Europi veže za ''[[neandertalci|neandertalce]]''. Proizvode toga razdoblja označuje [[moustérienska kultura]] koja se rasprostire na prostoru Europe i zapadne Azije, gdje se gotovo uvijek veže za neandertalca, te sjeverne Afrike, gdje su ju, kao i atériensku kulturu, činili afrički suvremenici neandertalaca. Osim što su upotrebljavali [[levalloisien]]sku i druge metode, neandertalci su raspolagali sa šezdesetak različitih tipova alata, a [[moustérienska kultura]] pokazuje varijabilnost i dijeli se u više tipova, što upućuje na povećanje specijaliziranih aktivnosti. Neandertalci su uspješno obrađivali organske materijale, uglavljivali oruđa u drvene drške upotrebljavajući smole drveća kao ljepilo, bili su uspješni lovci, a analize stabilnih izotopa pokazuju da je meso bilo gotovo isključiv izvor njihove prehrane. Prvi su u cjelokupnoj ljudskoj povijesti pokapali mrtve i imali religijske obrede.&lt;ref name=&quot;Paleolitik&quot;/&gt; Postoje pretpostavke i o kanibalizmu. Broj istodobno živećih neandertalaca bio je samo nekoliko tisuća; poneki su doživjeli i do četrdeset godina. Izniman je značaj otkrića neandertalaca na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brdu]] u [[krapina|Krapini]] ([[Krapinski pračovjek]]). Važno nalazište kasnih neandertalaca (32 000–33 000 tisuće godina prije sadašnjosti) na području Hrvatske je [[špilja Vindija]] kraj [[Varaždin]]a.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/43183 neandertalci]&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj su najpoznatija nalazišta moustérienske kulture Krapina, Vindija, [[Velika pećina]], [[Veternica (špilja)|Veternica]] i [[Mujina pećina]].&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/42167 moustérien]&lt;/ref&gt;

[[Krapinski pračovjek]] je popularni naziv za zbirku fosilnih ostataka pračovjeka iz špilje na [[Hušnjakov brijeg|Hušnjakovu brijegu]] kraj [[krapina|Krapine]]. Zbirka je prikupljena pri iskapanjima koja je vodio [[Dragutin Gorjanović-Kramberger]] 1899–1905. Jedna je od najvećih zbirki [[neandertalci|neandertalaca]] uopće, pa može poslužiti za proučavanje biološke varijabilnosti populacije praljudi. Sadrži gotovo 900 kostiju sedamdesetak pojedinaca, životne dobi između 3 i 27 godina. Nađeni su gotovo svi dijelovi kostura, ali znatno razlomljenih kostiju. Nema sustavno pokopanih pojedinaca, cjelovito sačuvanih lubanja, ni čitavih dugih kostiju. To, kao i tragovi struganja i rezanja na pojedinim kostima, navelo je rane istraživače na pretpostavku da je krapinski pračovjek bio [[ljudožder]]. Novija su istraživanja pokazala da takva oštećenja mogu nastati i kao posljedica prirodnih procesa u tijeku fosilizacije, no pitanje kanibalizma i danas je predmet znanstvenih rasprava. Uz ostatke krapinskoga pračovjeka pronađeno je mnoštvo kostiju izumrlih vrsta životinja ([[špiljski medvjed]], pragovedo, [[mamut]], [[vuk]], Merckov nosorog, [[svizac]] i dr.), te oko 300 izrađevina od cijepanoga kamena (batići, strugala, šiljci, grebala, noževi, pile, svrdla) koje pripadaju arheološkom razdoblju srednjega paleolitika, odnosno moustérienskoj tehnologiji ([[moustérien]]). Nađeni su i tragovi ognjišta i opaljene kosti, što znači da se krapinski pračovjek već služio vatrom. Starost krapinskih nalaza procjenjuje se na približno 130 000 godina.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/33743 krapinski pračovjek]&lt;/ref&gt;

=== Gornji paleolitik ===
[[Datoteka:Aurignacian culture map-fr.svg|mini|[[Aurignacien]]ska kultura prikazana ružičastom i crvenom bojom.]]
[[Neandertalci]] su nestali prije tridesetak tisuća god., a prije približno 35 000 god. [[Anatomski moderni čovjek|rani moderni čovjek]] (''[[Homo sapiens sapiens]]'') pojavio se na europskom tlu (Peştera cu Oase u Rumunjskoj). U [[gornji paleolitik|gornjem paleolitiku]] čovjek je u potpunosti razvio različite aspekte modernoga ponašanja, te nastanio Australiju i Ameriku. Došlo je do velike tipološke raznolikosti alata, proizvodnje efikasnoga lovačkog oružja, podjele poslova, spremanja zaliha, specijalizacije, regionalizacije kultura, razvijene figurativne umjetnosti i izražene simbolike koja se odražava u špiljskome slikarstvu, skulpturi i ukopima pokojnika s mnogobrojnim prilozima, odnosno posmrtnim darovima. Među kamenim izrađevinama ([[aurignacien]], [[gravettien]], [[solutréen]], [[magdalénien]]) istaknuto mjesto zauzimaju sječiva, premda se ona pojavljuju i mnogo prije. Naglašena je mikrolitizacija i tipološka raznolikost, a česta je izradba i primjena predmeta od životinjskih kostiju i roga (šila, izbacivači koplja, igle, sitne figure, harpuni, udice).&lt;ref name=&quot;Paleolitik&quot;/&gt; 

U Hrvatskoj zasad nema tragova [[paleolitička umjetnost|paleolitičke umjetnosti]], ali postoje drugi nalazi iz razdoblja gornjega paleolitika. Uz ostatke ''Homo sapiens sapiensa'' pronađena su kamena i koštana oruđa i oružja iz toga razdoblja u [[Romualdova pećina|Romualdovoj pećini]] kraj [[Rovinj]]a, Vindiji, Velikoj pećini, na lokalitetu Šandalje II., [[Cres]]u, [[Lošinj]]u, [[Krk]]u, [[Rab]]u, [[Dugi otok|Dugom otoku]].&lt;ref name=&quot;Opća&quot;/&gt; Artefakti iz početka gornjega paleolitika ([[aurignacien]]) pronađeni su na području Krasa i [[Kvarner]]a (veze s područjem sjeverne Italije i Austrije), a to je i početak korištenja pećinom Šandalja II. Sličnih su značajki nalazi artefakata i ljudskih ostataka iz Romualdove i Vergottinove pećine. [[Šandalja II]] otkrivena je 1962., a istražena tijekom 1971. i 1973. U pećinskim slojevima pronađeno je mnoštvo kostiju životinja hladnodobne faune. [[Šandalja II]] leži unutar područja rasprostiranja paleomediteranskih hominida s izrazitim kromanjonskim oznakama. [[Vergottinova pećina]] kraj Poreča ima oblik jednostavna hodnika duga 45 m. U kvartarnim naslagama iskopane sonde otkriveni su ostatci životinja i skeletni dijelovi čovjeka iz skupine ''Homo sapiens fossilis''. Gornji paleolitik je dosad najbolje poznat iz [[Pupićina peć|Pupićine peći]], gdje je pronađeno oruđe i otpatci hrane, nataloženi potkraj posljednjega ledenoga doba.&lt;ref name=&quot;Paleolitik Istra&quot;/&gt; 

Paleolitički nalazi nađeni su i u pećini Bukovac u Gorskom kotaru, [[cerovačke pećine|Cerovačkoj špilji]] u Lici, te kanjonu [[čikola|Čikole]].&lt;ref name=&quot;Opća&quot;/&gt; Pronađeni su ostatci pomno izrađenih kuća u Dolním Věstonicama u Moravskoj koji svjedoče da je čovjek već u paleolitiku imao potrebno znanje za izradbu keramičkih predmeta (figurice), a na nalazištima je posvjedočena i proizvodnja tekstila, mrežica i košara, te česta izradba nakita kojega je značenje simboličko. Čovjek je tada vjerojatno prvi put mogao jače utjecati na okoliš. Zatopljenje potkraj paleolitika uzrokovalo je podizanje razine mora, što je dovelo do gubitka dijela ranijih teritorija, a vremenska granica prema [[#Srednje kameno doba|srednjemu kamenom dobu (mezolitiku)]] određena je na približno 10 000 god. pr. Kr.&lt;ref name=&quot;Paleolitik&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}

[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]
[[Kategorija:Kameno doba]]</text>
      <sha1>embmm6azceussjvqnyoyndh4jldywqw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski povijesni prostor u srednjem kamenom dobu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529763</id>
    <revision>
      <id>7447783</id>
      <parentid>7168560</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:30:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447783</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6370" sha1="5o5jwjp09s6f1bffqq87z6bu92qmfu6" xml:space="preserve">{{Glavni|Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti}}
[[Srednje kameno doba]] ([[mezolitik]], grč. ''μέσος'': srednji i ''λιϑοσ'': kamen)&lt;ref name=&quot;Mezolitik Istra&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Istarska enciklopedija-mezolitik|url=https://istra.lzmk.hr/clanak/1736|url-status=live|access-date=2023-05-20|website=istra.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt; je prapovijesno razdoblje lovačko-skupljačkih zajednica i njihove kulture od kraja ledenoga doba ([[pleistocen]]a) do pojave neolitika u ranom i srednjem [[holocen]]u. Početak mu pada u predboreal (IX. tisućljeće pr. Kr.), naziv mezolitik uveo je [[Hodder M. Westropp]] 1872.&lt;ref name=&quot;Mezolitik&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=srednje kameno doba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/57599|access-date=2023-05-20|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; Približno je trajalo od 10 000. do 6000. pr. Kr. Različite »etničke« seobe dovele su do usitnjavanja kulturnu slike Europe. Zbog promjene klimatskih prilika, tj. zatopljivanja i otapanja snijega, u mezolitiku je prevladavao lov na sitne životinje i ribolov. Osim karakterističnih mikrolita, počela se izrađivati nova vrsta oružja, harpun. [[Homo sapiens sapiens|Ljudi sa značajkama današnjega čovjeka]], postupno su pripitomljivali životinje (goveda, ovce i koze), te s nomadskoga prelazili na život u stalnim naseljima.&lt;ref name=&quot;Mezolitik Istra&quot;/&gt; Neki autori govore i o kasnom [[paleolitik]]u (10 000 - 8000 god. pr. Kr.). Katkad se kulture donjega i srednjega paleolitika zajednički nazivaju ''protolitik'', a one gornjega paleolitika i mezolitika, ''miolitik''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=paleolitik {{!}} Proleksis enciklopedija|url=https://proleksis.lzmk.hr/40355/|access-date=2023-05-20|website=proleksis.lzmk.hr}}&lt;/ref&gt; Kada se umjesto mezolitika rabi naziv srednje kameno doba, valja razlikovati mezolitik kao razdoblje između paleolitika i neolitika od srednjeg kamenog doba u Africi koje vremenski odgovara [[srednji paleolitik|srednjem paleolitiku]] u Europi. Neki autori to prijelazno razdoblje raščlanjuju na ''[[epipaleolitik]]'' ili produženi paleolitik i ''[[neolitik#protoneolitik|protoneolitik]]'', odnosno razdoblje koje je prethodilo klasičnomu [[neolitik]]u.&lt;ref name=&quot;Mezolitik&quot;/&gt;

== Srednje kameno doba u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Lepenski Vir Head.JPG|mini|Lepenski vir: ''Praroditeljka'', skulputura iz svetlišta]]
Osnovna su obilježja toga razdoblja velike klimatske promjene, [[globalno zatopljenje]], povlačenje ledenoga pokrova te s time povezano podizanje razine voda i promjena obalnih crta, zbog čega se mijenjao biljni i životinjski svijet. Razvijali su se lov na brzu divljač ([[srna]], [[jelen]], [[divlje govedo]], [[divlja svinja]]) i [[ptice]], [[ribolov]] i skupljanje školjaka, za što su se rabila nova oružja i oruđa. Uočljiva je izrazita mikrolitizacija i geometrijska standardizacija oruđa. Za izradbu se najčešće rabio rožnjak, a gdje je bio nedostupan, upotrebljavao se obično kremen i kvarcit. Uz ranije tehnike razvila se i tehnika proizvodnje sječiva neizravnim udarcem (preko dlijeta); sitna oruđa ([[mikrolit]]i) načinjena su na pločicama malih dimenzija, odbijenima od malih piramidalnih jezgara, ili su se posebnom tehnikom lomljenja većih sječiva proizvodili geometrijski mikroliti i mala dubila. Postojala su i složenija oruđa, kombinacija kamenih komadića i organskih materijala (drvo, kost, rog) te uporaba smole za priljepljivanje uglavljenih mikrolita. Od drugih materijala (kosti, rogovi, drvo, rogožine, trske) izrađivani su [[harpun]]i, sjekire, motike, udice, mreže, a također je utvrđeno postojanje luka i strijele, krletki te vrša i udica. Poznata su bila i prijevozna sredstva poput skija i sanjki, a za naseljavanja mnogih otoka i morskih obala upotrebljavali su se i čamci izdubljeni u deblu (monoksil), ali i oni načinjeni spajanjem (šivanjem) životinjskih koža. Nov način privrjeđivanja i prehrane postupno je smanjio nomadske migracije i omogućio stvaranje stalnijih naseobina pa i prostora za pokapanje kroz više naraštaja. Najbolje očuvano mezolitičko naselje sjedilačkoga načina života, što je inače značajka neolitika, jest [[Lepenski vir]] na [[Dunav]]u, Srbija. Među važna mezolitička naselja ubraja se Star Carr u Engleskoj na temelju čijih je nalaza kamenog i koštanog oruđa, nakita od životinjskih zuba, kamena i jantara te nešto drvenih predmeta definirana mezolitička kultura istočne Engleske, usko povezana s istodobnim kulturama sjeverne Njemačke, Danske i Nizozemske. Najpoznatiji su predmeti mezolitičke umjetnosti mali bojeni kameni oblutci stari približno 11 000 god., koji pripadaju kulturi [[azilien]]a (eponimno nalazište Mas d’Azil u Francuskoj), zastupljeni na francuskim i španjolskim nalazištima, te skulpture iz [[lepenski vir|Lepenskoga vira]].&lt;ref name=&quot;Mezolitik&quot;/&gt;

Prijelazno razdoblje, [[srednje kameno doba]], tj. [[mezolitik]], u Hrvatskoj je nedovoljno istraženo&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=arheološka nalazišta|url=https://enciklopedija.hr/clanak/3731|access-date=2023-05-20|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; i o njemu se malo piše. [[Gravettien]]ska je kultura postupno prelazila u različite faze epipaleolitika i mezolitika. To je očito u [[šandalja|Šandalji II]], a pojedinačni nalazi zabilježeni su u [[oporovina|Oporovini]] na Učki, [[Vergottinova pećina|Vergottinovoj pećini]] na Poreštini, [[Klanjčeva peć|Klanjčevoj pećini]] na Ćićariji, [[Podosojna peć|Podosojnoj pećini]] u Mošćeničkoj Dragi i na otvorenome nalazištu u Savudriji. Istraživanjima u [[Pupićina peć|Pupićinoj pećini]] u Veloj dragi otkriveni su važni nalazi datirani u gornji paleolitik i mezolitik. Uz malo oruđe i oruđe složenoga tipa, pronađeno je i nekoliko ljudskih kostiju. R. Battaglia pronašao je 1944. lubanje u pećini kraj Baderne ([[Dančeva pećina]]). Sondiranjima u kvartarnim naslagama pećine Oporovina, [[Mirko Malez|M. Malez]] je u sloju »e« pronašao ostatke pokopa u pećinskome prostoru, odnosno veći dio ljudskoga kostura s ukrasima od dijelova jelenjega roga. U Klanjčevoj pećini iznad Bresta pronađena su uz mezolitsko kameno i koštano oruđe i dva čovječja vratna kralješka.&lt;ref name=&quot;Mezolitik Istra&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}

[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]
[[Kategorija:Kameno doba]]</text>
      <sha1>5o5jwjp09s6f1bffqq87z6bu92qmfu6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski povijesni prostor u mlađem kamenom dobu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>529766</id>
    <revision>
      <id>7447771</id>
      <parentid>7267528</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:25:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447771</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20158" sha1="2ob6y7h6pic6gb8z5q7kyl4wgtb2gzq" xml:space="preserve">{{Glavni|Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti}}
[[Mlađe kameno doba]] ([[neolitik]], grč. ''νέoς'': nov, mladi i ''λίϑoς'': kamen)&lt;ref name=&quot;Neolitik Istra&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) - [https://istra.lzmk.hr/clanak/1883 neolitik]&lt;/ref&gt; je razdoblje prvih prapovijesnih zajednica utemeljenih na proizvodnji hrane, odnosno kultivaciji biljaka i domestikaciji životinja. Naziv je uveo britanski antropolog [[John Lubbock]] 1865. Uz to razdoblje usko je povezan i sjedilački način života u trajnim naseljima, u kojima se podižu prvi čvrsti stambeni objekti. Najtipičnija kulturna novina izradba je predmeta od keramike te primjena novih tehnika glačanja i brušenja kamena. Pojedine od tih pojava zabilježene su u nekim područjima (Bliski istok, jugoistočna Europa) i u ranijim razdobljima, poput protoneolitika i pretkeramičkoga neolitika, pa se zato samo one zajednice koje imaju sve spomenute elemente smatraju neolitičkima. Pojava metala, njegova razvijena proizvodnja, šira uporaba i primjena, obilježavaju kraj neolitičkoga razdoblja. Neolitik u jugoistočnoj Europi počinje oko 6500 pr. Kr., a završava polovicom IV. tisućljeća pr. Kr. (3500 pr. Kr.).&lt;ref name=&quot;Neolitik&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/41349 mlađe kameno doba]&lt;/ref&gt;

== Mlađe kameno doba u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:European Middle Neolithic.gif|mini|350px|Europske kulture srednjega neolitika zastupljene u Hrvatskoj; kontinentalna Hrvatska: ''Western Linear Pottery'' -  [[kultura linearnotrakaste keramike]] čiji je dio [[korenovska kultura]], ''Sopot''  - [[sopotska kultura]], ''Vinca'' - [[vinčanska kultura]]; primorska Hrvatska: ''Printed-Cadium Pottery'' - [[Impresso-keramika]], ''Danilo-Kakanji'' - [[danilska kultura]].]]
[[Datoteka:Starcevo culture.png|mini|[[Starčevačka kultura]], srednji neolitik.]]
[[Datoteka:Balkan Late Neolithic.png|mini|Kasnoneolitičke kulture na Balkanu.]]
[[Datoteka:Cardium pottery example.png|mini|Primjer [[Impresso-keramika|Impresso-keramike.]]]]
[[Datoteka:Klececi riton.jpg|mini|[[Riton]] iz [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčića]], [[hvarska kultura]].]]

To je razdoblje u kojem nastaju prve sjedilačke ljudske zajednice s trajnim naseljima i čvrstim nastambama, utemeljene na uzgoju biljaka i domestikaciji životinja. Prije oko 10 000 god. s [[holocen]]om i otopljavanjem nastaju povoljniji uvjeti za prelazak čovjeka s lovačkog i skupljačkog načina života na vlastitu proizvodnju hrane. Ti se procesi odvijaju različito u pojedinim područjima, ali uglavnom obuhvaćaju umjereni pojas Dalekog istoka i Amerike, te osobito aktivno središte od Crnog mora i Perzijskog zaljeva do Nila, gdje se počinju uzgajati [[pšenica]], [[ječam]], [[raž]], [[proso]], pojedine grahorice, te [[lan]] i [[konoplja]], a od životinja (uz ranijeg [[pas|psa]]) udomaćuju se [[ovca]], [[koza]], [[svinja]], [[govedo]], [[deva]] i dr. Već u ranijim pretkeramičkim kulturama podižu se naselja gradskog tipa (npr. Jerihon), poslije i s bogatim keramičkim materijalom (Biblos, Çatal Hüyük i dr.). Grade se zemunice, ali i nadzemne konstrukcije od pletera, sušene opeke i dr. Usavršavaju se oruđa i oružja, javljaju se prvi ukrasni predmeti te plastika posvećena kultu.&lt;ref&gt;Opća i nacionalna enciklopedija - [http://proleksis.lzmk.hr/38701/ neolitik]&lt;/ref&gt; Prve izrazito neolitičke kulture u Hrvatskoj, [[starčevačka kultura|starčevačku]] i [[impresso-keramika|impressokeramičku]], nasljeđuju [[sopotska kultura|sopotska]] i [[korenovska kultura]] u kontinentalnoj Hrvatskoj, a [[danilska kultura|danilska]], [[hvarska kultura|hvarska]] i [[velolučka kultura|velolučka]] na jadranskoj obali, otocima i u zaleđu. Krajem mlađega kamenog doba u najistočnije dijelove Hrvatske prodire i [[vinčanska kultura]], a u sjeverozapadne regionalna inačica [[lengyelska kultura|lengyelske kulture]]. Obje spomenute pojave već imaju i određena obilježja bakrenoga doba, odnosno [[eneolitik]]a.&lt;ref name=&quot;Neolitik&quot;/&gt;

=== Kontinentalna Hrvatska ===
[[Starčevačka kultura]] je neolitička [[arheološka kultura|kultura]] što je tijekom VI. tisućljeća pr. Kr. obuhvaćala veliko područje od Transilvanije i Transdanubije, na sjeveru, do središnjih područja Albanije i [[Skopska kotlina|Skopske kotline]] na jugu, Sofijske visoravni na istoku te do [[središnja Hrvatska|središnje Hrvatske]] i srednje Bosne na zapadu. Naziv je dobila po nalazištu [[Starčevo]] pokraj Pančeva, Srbija. Naselja su bila smještena na visokim riječnim terasama ili povišenim gredama, te na blagim padinama u riječnim dolinama. U ranijoj fazi gradile su se poluukopane kolibe nepravilna oblika sa šatorastom krovnom konstrukcijom, a u razvijenim fazama nadzemne pravokutne kolibe od pletera s podnicama od nabijene zemlje. Pokojnici su se pokapali unutar naselja, u zgrčenu položaju na boku. Gospodarska osnova bila je [[poljoprivreda]], osobito uzgoj [[žitarica]]. Od životinja su se uzgajali [[govedo]], manje [[ovce]] i [[koze]] te [[svinje]]. Oruđe i oružje izrađivalo se od različitih vrsta kamena cijepanjem i okresivanjem, glačanjem i brušenjem te od kosti i životinjskih rogova. Među keramičkim posuđem prevladavalo je grubo posuđe za svakidašnju uporabu ukrašeno tehnikom barbotina, otiskivanjem prsta i nokta, plastičnim naljepcima.&lt;ref name=&quot;Starčevo&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/57829 stračevačka kultura]&lt;/ref&gt; 

Izrađivalo se i fino keramičko posuđe, dobro uglačane površine s crvenom prevlakom ili oslikano bijelom, crnom, crvenom ili smeđom bojom. Oblici posuda jednostavni su, svedeni na zaobljene, kuglaste i polukuglaste zdjele, katkad na niskoj šupljoj nozi. Figuralnu plastiku obilježavaju jednostavni stupasti kipići s tek naznačenim pojedinostima lica i prsa te voluminozno oblikovani ženski likovi s naturalističkim detaljima (crvenokosa boginja iz Donje Branjevine). Podrijetlo starčevačke zajednice neki vežu uz autohtonu sredinu, dok drugi drže da je riječ o kulturi kolonizatora pristiglih s jugoistoka Europe. U Hrvatskoj starčevačka kultura predstavlja prvu u potpunosti neolitičku zajednicu koja je živjela gotovo na cijelom prostoru sjeverne Hrvatske, od njezinih istočnih granica pa sve do okolice [[Bjelovar]]a na zapadu. Značajna su nalazišta [[Vinkovci]], [[Sarvaš]], [[Vučedol]], [[Zadubravlje]], [[Slavonski Brod]], [[Pepelana]], [[Kaniška Iva]], [[Šagovina Cernička|Cernička Šagovina]].&lt;ref name=&quot;Starčevo&quot;/&gt; 

[[Sopotska kultura]] je neolitička [[arheološka kultura|kultura]] na prostoru istočne Slavonije i zapadnoga Srijema, nastala na temeljima [[starčevačka kultura|starčevačke kulture]], a pod snažnim utjecajima [[vinčanska kultura|vinčanske kulture]] ([[Samatovci]], [[sopotska kultura|Sopot]], [[Otok (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok]], [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlaka]], [[Vinkovci]]–Ervenica, [[Osijek]], [[Bapska]], [[Županja]], [[Klokočevik]]). S matičnoga prostora proširila se preko Save u sjevernu Bosnu ([[Donji Klakar]], Gornja Mahala), na zapad u sjeverozapadnu Hrvatsku, na sjever u mađarsku Transdanubiju, gdje je potaknula stvaranje [[Lengyelska kultura|lengyelskih kultura]]. Datira se u V. tisućljeće pr. Kr. Naselja su bila podizana na prirodno povišenim obalama rijeka i potoka, u močvarnim i vodoplavnim područjima. Pravokutne su kuće bile građene od drva i u tehnici pletera, ponekad su bile podijeljene u više prostorija. Pronađena su mnogobrojna oruđa od kosti, kremena, opsidijana i glačanih eruptivnih stijena te keramičko posuđe raznovrsnih oblika (bikonični lonci s dvjema ručkama, konične zdjele na visokoj nozi, bikonične ili zaobljene zdjele, lonci i lončići s-profila), ukrašeno kaneliranjem, kombinacijom urezivanja i ubadanja, slikanjem nakon pečenja, te rovašenim cik-cak crtama i okruglim udubinama.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/57182 sopotska kultura]&lt;/ref&gt;

[[Korenovska kultura]] je neolitička [[arheološka kultura|kultura]] raširena u središnjoj Hrvatskoj ([[Malo Korenovo]] i [[Drljanovac]] kraj Bjelovara, [[Kaniška Iva]] kraj Garešnice i [[Tomašica]] kraj Kutine). Pripada srednjoeuropskom kompleksu [[kultura linearnotrakaste keramike|kultura s linearnotrakastom keramikom]]. Njezini su nositelji zadržali stariju, [[starčevačka kultura|starčevačku]] tradiciju stanovanja u zemuničkim nastambama. Kultura je prepoznatljiva po finoj, sivkastoj keramici ukrašenoj urezivanjem – jednostrukim ravnim, izlomljenim ili lučnim crtama, spiralnim kukama, ili dvostrukim i trostrukim usporednim crtama koje tvore trakaste uzorke (V i A motivi, girlande, cik-cak trake i dr.). Korenovska kultura nastala je vjerojatno na prostoru jugozapadne Mađarske u doba starijih stupnjeva linearnotrakaste keramike, a odatle se preko Drave spustila u središnju Hrvatsku, gdje predstavlja najjužniji izdanak toga velikoga srednjoeuropskoga kulturnoga kompleksa.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/33171 korenovska kultura]&lt;/ref&gt;

[[Vinčanska kultura]] je prapovijesna [[arheološka kultura|kultura]] kasnoga neolitika i ranog eneolitika. Datira se između 5300. i 4400. pr. Kr. Ime dobila po nalazištu [[Vinča (Grocka, Srbija)|Vinči]] kraj Beograda. Obuhvaćala je područje omeđeno na sjeveru Karpatskim planinama, na zapadu hrvatskim dijelom Podunavlja, a južni i jugoistočni dio zatvarali su Dinaridi sve do Grčke i Sofijskoga bazena. Uz Vinču važna su nalazišta: Turdaş, Tartaria i Parţa u Rumunjskoj, Gomolava, Botoš, Kormadin, Banjica, Pločnik, Gradac i Divostin u Srbiji, Gornja Tuzla u BiH, te [[Bapska]] kao jedino nalazište u Hrvatskoj. Osnovna kronološka podjela kulture pretpostavlja četiri razvojna stupnja: A, B, C i D (Friedrich Holste, 1939.), novija je podjela na stariju i mlađu: Vinča-Tordoš (Turdaş) i Vinča-Pločnik (M. Garašanin, 1951.), svaka sa svojim podstupnjevima. Kulturu obilježavaju višeslojna naselja redovito uz rijeke i na njihovim plodnim terasama. Uz [[poljodjelstvo]] i [[stočarstvo]] (uzgoj goveda i svinja), pripadnici kulture poznavali su i upotrebljavali rijetke sirovine (cinabarit, malahit), a prisutni su i predmeti dospjeli trgovinom (opsidijan, alabaster, spondilus). Premda se prije držalo da se kovinarstvo javlja tek u stupnju B, vezano uz iskorištavanje rudnika bakra u Rudnoj Glavi, prema današnjim saznanjima ono je bilo poznato od samih početaka vinčanske kulture. Keramičku proizvodnju obilježava iznimno kvalitetno, tamno, sjajno uglačano posuđe te osebujni keramički kipići, kojih je samo u Vinči pronađeno oko 2500 primjeraka.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/64704 vinčanska kultura]&lt;/ref&gt;

[[Lengyelska kultura]] predstavlja više kasnoneolitičkih i ranoeneolitičkih [[arheološka kultura|kultura]] raširenih na području zapadne Mađarske, jugozapadne Slovačke i Moravske, dijela Austrije, Slovenije i sjeverozapadne Hrvatske. Nastala je na temeljima [[kultura linearnotrakaste keramike|linearnotrakaste keramike]], uz utjecaje s juga i jugoistoka, odnosno [[sopotska kultura|sopotske]] i [[vinčanska kultura|vinčanske kulture]]. Čini ju više srodnih kultura: Lužianky-Se, moravsko-slovačka slikana keramika, kulture Zengövárkony i Ludanice te niz kasnih regionalnih tipova. [[Ozalj]] je jedino nalazište regionalne inačice u Hrvatskoj. Ranu i klasičnu fazu obilježava prepoznatljiva slikana keramika (bijela, crvena i žuta boja nanošena je na posude nakon pečenja), dok u kasnoj fazi prevladavaju različiti plastični i urezani ukrasi. Starija su naselja smještena na riječnim obalama u nizinama, utvrđena jarcima, nasipima i drvenim ogradama. U Austriji i Slovačkoj postoje naselja okružena dvostrukim ili višestrukim dubokim rovovima u obliku koncentričnih kružnica nedovoljno istražene namjene. Mlađa se naselja nalaze na povišenim, prirodno zaštićenim položajima (gradine). Iako se u naseljima i u grobovima mogu naći i metalni predmeti, metalurgija još nije bila razvijena.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/35995 lengyelska kultura]&lt;/ref&gt;

=== Primorska Hrvatska ===
[[Impresso-keramika]] (talijanski ''impresso'': utisnut) je [[arheološka kultura|kultura]] starijega neolitika (između 6500. i 4600. pr. Kr.), raširena po cijelome Sredozemlju, nazvana prema načinu ukrašavanja keramičkih posuda utiskivanjem prsta i nokta, zašiljenih predmeta od kamena ili kosti, rubova školjaka i puževa, a u kasnijim fazama i urezivanjem, osobito tehnikom ''a tremolo'' (talijanski: ''drhtav''). Najčešći oblici su kuglaste i polukuglaste zdjele te duboki jajoliki lonci, a ornamentalni motivi vrlo su jednostavni (cik-cak crte, vučji zub i sl.). Duž jadranske obale i na otocima otkrivena su mnoga nalazišta, špiljska ([[Jami na Sredi]], [[Vela jama]], [[Vaganačka špilja]], [[Grapčeva špilja]], [[Markova špilja]], [[Gudnja]]) ili na otvorenom ([[Vižula]], [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić]], Crno vrilo, [[danilska kultura|Danilo]]), a odatle se kultura širila u unutrašnjost kroz Hercegovinu ([[Ravlića pećina]], [[Zelena pećina]], Hateljska pećina) sve do središnje Bosne (Obre I) i Crne Gore (Crvena stijena).&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/27223 impresso-keramika]&lt;/ref&gt; Najvažniji lokaliteti naselja na otvorenom nalaze se u južnoj Istri (Vižula, [[Verudela]], Vela Gromača kraj [[Kavran]]a, Pradišel, Debeljak kraj [[premantura|Premanture]]), a pojedinačni ulomci nađeni su i na prostorima potonjih gradinskih naselja: [[Šandalja]], [[Vrčin]], Vrčevan, Sv. Mihovil kraj [[bale|Bala]].&lt;ref name=&quot;Prapovijest Istra&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) - [https://istra.lzmk.hr/clanak/2204 prapovijest]&lt;/ref&gt; Na najbolje istraženom nalazištu, [[Vižula|Vižuli]] kraj [[Medulin]]a ([[Boris Baćić]]) potvrđeno je postojanje nadzemnih kuća, a jednostavni loptasti lonci bili su ukrašeni utiskom ruba školjke.&lt;ref name=&quot;Neolitik Istra&quot;/&gt;

[[Danilska kultura]] je srednjoneolitička [[arheološka kultura|kultura]], nazvana po selu [[Danilska kultura|Danilu]], kraj Šibenika. Datira se u V. tisućljeće pr. Kr. Rasprostire se duž cijele istočne jadranske obale, od Istre do Albanije, a njezini su utjecaji vidljivi i u susjednim područjima (srednja Bosna, Kosovo). Naselja su kružnoga ili polukružnoga tlorisa, s ukopanim ili nadzemnim nastambama, no stanovnici su često obitavali i po špiljama. Glavna su nalazišta Danilo, [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić]], [[Bribir (Skradin)|Bribir]], [[Pokrovnik]], [[Škarin samograd]], [[Gudnja]]. Keramičko se posuđe ističe mnogim i raznovrsnim oblicima i ukrasima. Stilski su najznačajnije skupine slikane keramike i keramike bogato ukrašene raznovrsnim udubljenim, urezanim i reljefnim motivima, među kojima se osobito ističu spiralne kompozicije. U toj se skupini izdvajaju osebujne posude na četiri noge s visokom ručkom (tzv. [[riton]]i), vjerojatno obredne namjene. Mnogobrojni su i nalazi stiliziranih ljudskih zvonolikih ili realističkih kipića, te životinjskih likova.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/13879 danilska kultura]&lt;/ref&gt; Danilska kultura zastupljena je u malobrojnim lokalitetima na otvorenom ([[Limska gradina]], Sv. Mihovil, Pradišel, [[Brijuni]]) i u ćićarijskim pećinama,&lt;ref name=&quot;Prapovijest Istra&quot;/&gt; gdje je pronađena keramika loptastih oblika ukrašena geometrijskim motivima i crtama bijele i crvene boje.&lt;ref name=&quot;Neolitik Istra&quot;/&gt; No, keramika oblicima i ornamentikom pripada zaključnom izrazu danilske kulture, na prijelazu u mlađi neolitik i [[hvarska kultura|hvarsku kulturu]].&lt;ref name=&quot;Prapovijest Istra&quot;/&gt;

Česti nalazi posuda ukrašenih tamnim glačanjem i onih dvobojno oslikanih, jedinstvena je pojava za prostor od Apulije do srednje Bosne, i čini temeljnu odrednicu kulture, po prvi put temeljitije istražene i detaljnije opisane u [[Vela spila|Veloj spili]]. Prema imenu i u čast obližnjeg gradića [[Vela Luka|Vele Luke]] kultura je dobila ime i u literaturu ušla pod nazivom [[velolučka kultura]] (između 5500 i 4500 pr. Kr.). Osim fino ukrašenih posuda, većinu pronađenog keramičkog materijala čine ulomci jednostavne strukture, ukrašeni visećim trokutima ispunjenim mrežastim urezivanjem te ponekom plastičnom izbočinom. Uobičajeni su bikonični oblici i posude s povišenom nogom.&lt;ref&gt;Dinko Radić, [http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20020823/feljton01.asp »Velolučka kultura« iz srednjeg neolitika] Slobodna Dalmacija, 23. kolovoza 2002.&lt;/ref&gt; Brojni predmeti su ukrašeni uglavnom crnim, ali i crvenim ili smeđim kvalitetnim poliranjem&lt;ref&gt;Vela spila.hr - [http://velaspila.hr/hr/o-nama/o-veloj-spili.html O nama] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216011931/http://www.velaspila.hr/hr/o-nama/o-veloj-spili.html |date=16. veljače 2015. }}&lt;/ref&gt; Velolučka keramika razvijala se kroz više stupnjeva, dok su kameni, kremeni i koštani artefakti uglavnom isti kroz sve vrijeme trajanja srednjeg neolitika. Po tehnici izrade i dekoriranja razlikuje se pet keramičkih vrsta: fina slikana keramika, prijelazna slikana keramika, keramika ukrašena brazdanjem, keramika ukrašena udubljivanjem i gruba ukrašena i neukrašena keramika.&lt;ref&gt;Vela Luka.info - [http://www.velaluka.info/Povijest/spilja.htm Prapovijest] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130927111351/http://www.velaluka.info/Povijest/spilja.htm |date=27. rujna 2013. }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Vela spila.hr - [http://www.velaspila.hr/hr/razdoblja/srednji-neolitik.html Srednji neolitik - velalučka kultura] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150216015825/http://www.velaspila.hr/hr/razdoblja/srednji-neolitik.html |date=16. veljače 2015. }}&lt;/ref&gt;

[[Hvarska kultura]] je kasnoneolitička i ranoeneolitička [[arheološka kultura|kultura]] (V/IV. tisućljeće pr. Kr.) raširena duž istočne jadranske obale sa središtem na srednjodalmatinskim otocima ([[Hvar]], [[Korčula]]) te u Hercegovini, gdje je poznata i pod nazivom hvarsko-lisičićka kultura ([[Lisičići]], nalazište kraj Konjica u Hercegovini). Nastala je na slojevima prethodne danilske kulture, a osebujnost joj je tamno keramičko posuđe s ukrasima (vrpce, girlande, polukrugovi) te složenim spiralnim i meandarskim uzorcima izvedenima urezivanjem ili slikanjem bijelom, crvenom, žutom, smeđom i crnom bojom. U lisičićkoj su inačici češći urezani motivi, među kojima se ističu simbolički motivi sunca i mjeseca te narativni prizori (lov, kuće, stabla, ljudski i životinjski likovi). Duhovni život očituje se u kultu mrtvih, nakitu, uporabi crvene boje i plastičnim figuricama s ljudskim i životinjskim likovima. Važnija su nalazišta [[Markova špilja|Markova]] i [[Grapčeva špilja]] na Hvaru, [[Jakasova špilja|Jakasova]] i [[Vela spila|Vela špilja]] na Korčuli, [[Gudnja]] na Pelješcu, [[Arheološko nalazište Smilčić|Smilčić]] kraj Zadra, [[danilska kultura|Danilo]] kraj Šibenika i [[Zelena pećina]] kraj Mostara.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/26776 hvarska kultura]&lt;/ref&gt;

Naselje na nalazištu Gromača–Javorika na [[Brijuni]]ma iz vremena je kasnoga neolitika. U poluukopanim zemunicama uz keramiku kasnoga neolitika nađeni su i eneolitički i ranobrončanodobni elementi. Neolitik je zastupljen u pećinama ([[Podrebar (Buzet)|Podrebar]], [[Gornja Nugla|Nugla]], [[Klanjčeva peć]]) i naseljima na otvorenim prostorima ([[Verudela]], [[Rt Kamenjak|Kamenjak]], [[Premantura]]) te na uzvisinama na kojima su poslije nastajale gradine ([[Limska gradina]], [[Vrčin]], [[Nezakcij]], Vrčevan, [[Šandalja]]). Pogrebni običaji su slabo poznati, a riječ je tek o pojedinačnim nalazima u Boriku kraj Medulina i pećini [[oporovina|Oporovini]].&lt;ref name=&quot;Neolitik Istra&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}

[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]
[[Kategorija:Kameno doba]]</text>
      <sha1>2ob6y7h6pic6gb8z5q7kyl4wgtb2gzq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski povijesni prostor u bakrenom dobu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530076</id>
    <revision>
      <id>7447781</id>
      <parentid>7243490</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:29:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447781</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14848" sha1="2xwqnktabxte91cled7c1at7ys327kr" xml:space="preserve">{{Glavni|Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti}}
[[Bakreno doba]] ([[eneolitik]], lat. ''aeneus'': mjeden, bakren i grč. ''λίϑος'': kamen, drugi nazivi: ''halkolitik'', ''kuprolitik'')&lt;ref name=&quot;Eneolitik Istra&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) - [https://istra.lzmk.hr/clanak/801 eneolitik ili bakreno doba]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Eneolitik&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/5387 bakreno doba]&lt;/ref&gt; je prapovijesno razdoblje između [[neolitik]]a i [[Brončano doba|brončanoga doba]] kojemu obilježje daje preradba i uporaba bakra u izradbi oruđa, oružja i nakita. Početak bakrenoga doba može se okvirno datirati u IV. tisućljeće (3500 pr. Kr.) s trajanjem do pred kraj III. tisućljeća pr. Kr. (2000. pr. Kr.), tj. do otkrića i uporabe brončane slitine kao nove [[sirovine]].&lt;ref name=&quot;Eneolitik&quot;/&gt; Glavna je oznaka toga doba pojava metalnih predmeta, pretežito bakrenih (rijetko zlatnih ili srebrenih). Pojavljuju se [[megalit]]ski spomenici u Francuskoj, Španjolskoj i južnoj Italiji, dok u gotovo cijeloj Europi cvjeta kultura geometrijski ornamentirane keramike, često bojene i u obliku stiliziranih figura (u Hrvatskoj [[hvarska kultura]], [[vučedolska kultura]]). U to doba došlo je do promjene u društvenom i gospodarskom ustroju ljudskih zajednica. Grobni prilozi su bogatiji.&lt;ref&gt;Opća i nacionalna enciklopedija - [http://proleksis.lzmk.hr/590/ eneolitik]&lt;/ref&gt;

== Bakreno doba u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Diffusion cuivre.png|mini|300px|Širenje obrade bakra prikazano nijansama boje.]]
[[Datoteka:Vucedol culture map.png|mini|Rasprostranjenost [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]] prikazana ružičastom bojom.]]
[[Datoteka:ZGvucdove.jpg|mini|Kultna posuda u obliku ptice (golubice ili jarebice) - »[[vučedolska golubica]]«, [[Arheološki muzej u Zagrebu]]. Danas simbol grada [[Vukovar]]a. [[Vučedol]] kraj [[Vukovar]]a značajno je prapovijesno nalazište (»dunavska Troja«), po kojem je nazvana vučedolska kultura, koja obuhvaća širi kulturni kompleks od Karpata do istočnih Alpa i Dinare.]]
Bakrene izrađevine postupno su potiskivale kamene.&lt;ref name=&quot;Eneolitik&quot;/&gt; Glavna je značajka uporaba bakra u izradbi oruđa, oružja, nakita. Dolazi do »metalizacije« neolitičkih kultura i prodora novih etničkih skupina u karpatsku kotlinu ([[Indoeuropljani]]).&lt;ref name=&quot;Eneolitik Istra&quot;/&gt; Pod utjecajem [[Indoeuropljani|indoeuropske]] migracije iz euroazijskih stepa, na europskom tlu pojavljuju se nove kulturne skupine prepoznatljive po ostatcima materijalne kulture, posebice keramičkim izrađevinama i pogrebnim običajima, kao što su [[altheimska kultura|altheimska]], [[badenska kultura|badenska]], [[Bodrogkereszturska kultura|bodrogkeresztúrska]], [[Coţofeni-kultura|kocofenska (Coţofeni)]], [[kultura vrpčaste keramike|vrpčasta]], [[kostolačka kultura|kostolačka]], [[lasinjska kultura|lasinjska]], [[lengyelska kultura|lengyelska]], [[ljubljanska kultura|ljubljanska]], [[mondseeska kultura|mondseeska]], [[Sălcuţa-kultura|salkucska (Sălcuţa)]], [[sopotska kultura|sopotska]], [[Tiszapolgarska kultura|tiszapolgárska]], [[vinčanska kultura|vinčanska]], [[vučedolska kultura|vučedolska]], [[kultura zvonolikih vrčeva|zvonolikih vrčeva]] i dr. U bakreno doba može se datirati i začetak stvaranja kasnijih prapovijesnih i povijesnih etničkih skupina.&lt;ref name=&quot;Eneolitik&quot;/&gt; Nova religijska shvaćanja usko su povezana s novim obredima ukapanja pokojnika, tj. osim inhumacije utvrđena je incineracija (spaljivanje) kao i grobovi [[tumuli]].&lt;ref name=&quot;Eneolitik&quot;/&gt; Bakreno doba razdoblje je nastanka patrijarhalnih (prelazi se iz [[matrijarhat]]a u [[patrijarhat]]) i plemenskih zajednica. Začetak [[Rudarstvo|rudarstva]] i obradbe [[Bakar (element)|bakra]], [[Zlato|zlata]] i [[Srebro|srebra]] mogu se držati začetcima novog obrta i danas nezamisliva života bez kovinske industrije. Zato bakreno doba ima obilježje kulturne prijelomnice u [[povijest]]i [[civilizacija|civilizacije]] [[čovječanstvo|čovječanstva]].&lt;ref name=&quot;Eneolitik&quot;/&gt;

=== Kontinentalna Hrvatska ===

Eneolitičko doba zastupljeno je u kontinentalnoj Hrvatskoj nalazištima [[lasinjska kultura|lasinjske]], [[badenska kultura|badenske]], [[kostolačka kultura|kostolačke kulture]] i [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]].&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/3731 arheološka nalazišta] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150210203123/https://enciklopedija.hr/clanak/3731 |date=10. veljače 2015. }}&lt;/ref&gt; U Hrvatskoj je na području [[Rude (Samobor)|Ruda]] kraj Samobora, gdje su bila bogata nalazišta [[bakar (element)|bakra]], nađen najstariji tip bakrene sjekire kakve su se približno 4000 god. pr. Kr. rabile u rudnicima bakra. Taj se nalaz može smatrati najstarijim tragom metalurgije (i rudarenja) na području današnje Hrvatske. U Hrvatskoj je metalurgija bakra posvjedočena u [[badenska kultura|badenskoj kulturi]], a serijska proizvodnja bakrenih predmeta počela je s uvođenjem lijevanja u dvodijelnim kalupima i iskorištavanjem sulfidne rude, u čem je vrhunac dosegnula [[vučedolska kultura]], koja je svojim postignućima utrla put [[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu|brončanomu dobu]].&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/40372 metalurgija]&lt;/ref&gt;

[[Lasinjska kultura]] je eneolitička [[arheološka kultura|kultura]] raširena u većem dijelu sjeverne Hrvatske sve do Dunava na istoku ([[Lasinja]], [[Cerje Tužno]],  špilja Vrlovka, [[Ozalj]], [[Drljanovac]], [[Ždralovi (Bjelovar)|Ždralovi]], [[Beketinec]], [[Jakšić]], [[Ašikovci]], [[Vinkovci]], [[Vučedol]]), u Sloveniji, jugozapadnoj Mađarskoj, Gradišću, Štajerskoj i Koruškoj te u sjevernoj Bosni, nazvana po eponimnom nalazištu Lasinji. Nastala je na temeljima kasnih neolitičkih kultura, [[Lengyelska kultura|lengyelske]], [[Sopotska kultura|sopotske]] i [[Vinčanska kultura|vinčanske]]. U većini naselja otkrivene su uglavnom zemunice i poluzemunice, rijetko nadzemni objekti (Vis-Modran u Bosni), dok su u Sloveniji i Koruškoj otkrivena sojenička naselja ([[Ljubljansko barje]], Keutschachersee). Nositelji lasinjske kulture povremeno su koristili i špiljske prostore (Ozalj, Ajdovska jama, Kevderc), bilo kao sezonska boravišta stočara ili za ukope (Ajdovska jama). Keramičko posuđe neujednačene je izradbe i boje (oker, preko sive do crne), ukrašeno plastičnim jezičastim izdancima ili ornamentima izvedenima urezivanjem i ubadanjem. Vodeći su oblici bikonične zdjele, vrčevi, visoki lonci, zdjele na visokoj nozi, vjedra s izljevom. Lasinjska kultura trajala je tijekom cijeloga ranog, srednjeg i dijela kasnog [[eneolitik]]a, a nestala je prodorom [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]].&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/35500 lasinjska kultura]&lt;/ref&gt;

[[Badenska kultura]] je eneolitička [[arheološka kultura|kultura]] nazvana po nalazištu Baden nedaleko od Beča. Bila je raširena na prostorima sjeverne i istočne Austrije, Češke, južne Slovačke, južne Poljske, gotovo cijele Mađarske, sjeverne Hrvatske i sjeverne Srbije. Temeljno je obilježje badenske kulture keramika sjajne i crno polirane površine. Ukrasi su izrađivani urezivanjem, ubadanjem ili plitkim kanelurama. Među posuđem različita oblika ističu se vrčevi s visokim trakastim drškom, izduljenim cilindričnim vratom, vretenaste i kruškolike amfore te bikonične zdjele. Naselja su bila uglavnom jednoslojna, podizana na riječnim i jezerskim terasama ili na nižim obroncima, a sastojala su se od zemunica i poluzemunica.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/5169 badenska kultura]&lt;/ref&gt; Nalazišta u Hrvatskoj su [[Bapska]], [[Vučedol]], [[Sarvaš]], [[Donji Saloš]] kraj Slavonskog Broda.&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;/&gt;

[[Kostolačka kultura]] je eneolitička [[arheološka kultura|kultura]] raširena u Slavoniji ([[Vučedol]], [[Sarvaš]], [[Cerić]], [[Ašikovci]], [[Grabrovac]]-Đakovo, [[Slavča]]-Nova Gradiška), Srijemu (Gomolava), sjevernoj Bosni (Pivnica kraj Odžaka) i Srbiji ([[Kostolac]], okolica Kragujevca, Aleksinac). Nalazišta u mađarskom Podunavlju i Slovačkoj potvrđuju njezin prodor na sjever Panonske nizine. Stanovništvo se pretežito bavilo poljodjelstvom i stočarstvom. Djelomice su poznavali uporabu i preradbu bakra. Naselja su podizali na povišenim riječnim terasama ili na teško pristupačnim mjestima uz riječne tokove. Pravokutne, prostrane kuće gradili su od pletera omazanog ilovačom. U višeslojnim naseljima u Slavoniji i Srijemu (Vučedol, Sarvaš, Gomolava) otkrivene su kuće s apsidom. Uz inhumaciju se pojavljuju i prvi paljevinski ukopi u žarama (Dvorovi kraj Bijeljine, Padina u Đerdapu). Izrađivali su vrlo kvalitetnu keramiku tankih stijenki, sive, crne ili, rjeđe, oker boje, sjajno uglačanu. Dok su se tipovi posuda uglavnom razvili iz [[badenska kultura|badenskih oblika]], pri ukrašavanju su se primjenjivale nove tehnike i motivi: brazdasto urezivanje i utiskivanje žigova s geometrijskim uzorcima (pravokutnici, viseći trokuti, cikcak vrpce, šahovnice i dr.) ispunjenih bijelom inkrustacijom.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/33384 kostolačka kultura]&lt;/ref&gt;

[[Vučedolska kultura]] je eneolitička [[arheološka kultura|kultura]] III. tisućljeća pr. Kr., nazvana po nalazištu [[Vučedol]]u na Dunavu kraj Vukovara. U starijoj je literaturi poznata i kao istočnoalpska sojenička kultura (M. Hoernes), slavonska kultura (G. Childe) ili Vučedol-Zók. Ishodišno joj je područje istočna Slavonija i Srijem ([[Vučedol]], [[Vinkovci]], [[Sarvaš]], Gomolava, Belegiš, Mitrovac). Tijekom klasične i kasne faze razvoja proširila se na sjever preko Madžarske (Zók), Gradišća i Donje Austrije te Slovačke sve do Praga, na zapad u središnju Hrvatsku ([[Apatovec]], [[Veliko Trojstvo]], [[Mikleuška]], [[Staro Čiče]], [[Rudine (Dobrinj)|Rudine]]) i istočnoalpski prostor ([[Ljubljansko barje]]), a na jug u Bosnu (Hrustovača, Zecovi, Debelo Brdo), te na istok preko Šumadije i sjeverne Srbije do rumunjskoga Banata. Nositelji rane i klasične vučedolske kulture svoja su naselja smještali na visokim prapornim terasama uz rijeke ili na obroncima brda. Većina je bila utvrđena dotjerivanjem strmih padina, palisadama ili vodenim opkopima. U kasnoj fazi prevladavaju gradinska ili [[sojenica|sojenička]] naselja, a povremeno su se koristile i špilje. Stambene građevine četverokutne su nadzemne kuće od kolaca i šiblja oblijepljene ilovačom, opremljene ognjištem i malim kućnim žrtvenicima, te posebnim jamama, odnosno podrumima za spremanje zaliha.&lt;ref name=&quot;Vučedolska&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=65567 vučedolska kultura]&lt;/ref&gt; 

Posebno je obilježje kulture bogata i raznovrsna keramička proizvodnja. Posuđe se odlikuje izvrsnom kakvoćom, sjajnom crnom površinom i osebujnim stilom ukrašavanja koji počiva na tehnikama urezivanja, duboreza i rovašenja, upotpunjenima bijelom, žutom ili crvenom inkrustacijom. Ornamenti su najčešće komponirani arhitektonski po zonama ili metopama, a u njihovu izboru izražena je sklonost prema geometrizaciji. Među oblicima se izdvajaju raznovrsne bikonične zdjele, amfore s uskim cilindričnim vratom, trbušasti vrčevi s ručkom, zdjele na niskoj nozi, zdjelice na četiri nožice, jajoliki lonci i niz specifičnih oblika poput posude u obliku golubice (odnosno jarebice), trodijelnih boca, posuda u obliku krušne peći. Figuralna plastika nije osobito brojna, ali je pažljivo i izražajno oblikovana. Ističu se ljudski likovi s detaljnim prikazom odjeće i obuće ([[Vinkovci]], [[Sarvaš]], [[Vučedol]], [[Ljubljansko barje]]). Gospodarstvo je počivalo na kombinaciji poljodjelstva i stočarstva te na osobito razvijenoj metalurgiji bakra u klasičnoj i kasnoj fazi (ostatci peći za taljenje rude, kalupi za lijevanje različitih bakrenih predmeta, puhaljke za mjehove, bakrene sjekire, bodeži, šila, dlijeta). Vučedolska kultura nastala je kao rezultat velikih društvenih promjena prouzročenih seobama stepskih populacija. U njoj sačuvanu autohtonu osnovu kasnih neolitičkih kultura ([[vinčanska kultura|vinčanska]], [[sopotska kultura|sopotska]]) i utjecaj neposredne prethodnice ([[kostolačka kultura|kostolačka]]), obogatili su i nadopunili novi elementi s istoka.&lt;ref name=&quot;Vučedolska&quot;/&gt;

=== Primorska Hrvatska ===

Zbog slabe istraženosti u primorskoj Hrvatskoj, [[eneolitik]] je slabije poznat od drugih prapovijesnih razdoblja. Najstarija je u eneolitiku [[protonakovanska kultura]], koja je nastala simbiozom [[hvarska kultura|kasnohvarskih]] i [[vinčanska kultura|kasnovinčanskih elemenata]]. Iz nje je izrasla [[nakovanska kultura]], a prodorom kontinentalnog eneolitika, odnosno rasprostiranjem jadranskog tipa [[ljubljanska kultura|ljubljanske kulture]] (Pećina kraj sela Srbani, [[Dančeva pećina]], [[Nezakcij]]) označeno je završno razdoblje eneolitika na istočnoj jadranskoj obali. Iz istoga je razdoblja i [[lasinjska kultura]], što ju je N. Petrić izdvojio na nalazištu Limska gradina, a koja je u Istru došla iz alpskih prostora i sjeverozapadne Hrvatske.&lt;ref name=&quot;Eneolitik Istra&quot;/&gt; Na nalazištima poput [[Limska gradina|Limske gradine]], poluotoku [[Pradišel]], na Brijunima, na otoku [[Pisulj]]u južno od Rovinja, eneolitički se sastojci javljaju zajedno s mlađim neolitičkim i ranobrončanodobnim nalazima (3500–1800. pr. Kr.). Metličasto ukrašena keramika prema stratigrafiji u Vlaškoj peći predstavlja rano brončano doba, a pojedinačni su nalazi keramike ljubljanskoga tipa nastali pod utjecajem kasne [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]].&lt;ref&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) - [https://istra.lzmk.hr/clanak/2204 prapovijest]&lt;/ref&gt; Krajem eneolitika na poluotoku (nalazište Gromače na [[Brijuni]]ma) javlja se [[Brijunska kultura|nedefinirana kulturna pojava]] s grubom keramikom ukrašenom metličastim ornamentom, koja zalazi u rano brončano doba. Osim u naseljima na otvorenom, eneolitički se čovjek najčešće zadržavao u špiljama ([[Cingarela]] kraj Momjana, [[Dančeva pećina]], [[Pupićina peć]], Pećina kraj sela Srbani, [[Pećinovac kraj Okreti]]).&lt;ref name=&quot;Eneolitik Istra&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
*[https://www.academia.edu/26449527/Vu%C4%8Dedolski_orion_i_najstariji_europski_kalendar_Obavijesti_Hrvatskog_arheolo%C5%A1kog_dru%C5%A1tva_3_2000._str._155-159 Ante Vranković: Vučedolski Orion i najstariji europski kalendar, Obavijesti Hrvatskog arheološkog društva, 3/2000., str. 155-159]

{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}

[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]</text>
      <sha1>2xwqnktabxte91cled7c1at7ys327kr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ljubljansko barje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530092</id>
    <revision>
      <id>7447718</id>
      <parentid>7191600</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:46:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Slovenija|Prapovijesna Slovenija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447718</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1840" sha1="q7c8ge4d6v127lzy6sec96qg9xed9lw" xml:space="preserve">'''Ljubljansko barje''' je najjužniji dio [[Ljubljana|Ljubljanske]] kotline, kojim protječe [[Ljubljanica (rijeka)|Ljubljanica]]. Površina mu iznosti 163 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;.&lt;ref name=&quot;Barje&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/37760 Ljubljanske barje]&lt;/ref&gt; 

Za [[pleistocen]]a je bilo veliko plitko jezero, poslije djelomično ispunjeno nanosima s [[alpe|Alpa]]. Melioracijskim radovima u XVIII. st. (Gruberov kanal, 1780.) i kasnijom izgradnjom kanalske mreže bile su isušene močvare i smanjene poplave. Mjestimično pošumljen, rijetko naseljen kraj s malim obrađenim površinama.&lt;ref name=&quot;Barje&quot;/&gt; 

Poznato je po nizu sojeničkih naselja (Ig, Resnikov prekop, Maharski prekop, Parte, Notranje Gorice, Blatna Brezovica, Veliko Mostišče, Prevalje, Kamnik), različite kulturne i kronološke pripadnosti (kasni [[neolitik]], [[eneolitik]], rano [[brončano doba]]). Njihov je kulturni razvoj bio u uskoj vezi s događanjima u zapadnom dijelu Karpatske kotline i susjednim područjima. Prva planska arheološka istraživanja u Sloveniji, započeta 1875. kraj sela Studenec (danas Ig), potvrdila su postojanje pet naselja. Za te nalaze predložen je (1931.) naziv '''kultura Ljubljanskog barja'''. Na osnovi tipoloških obilježja keramičkih posuda P. Korošec 1959. izdvojila je dvije faze: Ig I (slavonska, tj. [[vučedolska kultura]]) i Ig II (ranobrončanodobna kultura). Kasnijim su istraživanjima ustanovljena naselja kasne [[Lengyelska kultura|lengyelske]], [[lasinjska kultura|lasinjske]], vučedolske i [[ljubljanska kultura|ljubljanske kulture]].&lt;ref name=&quot;Barje&quot;/&gt; 

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hidrografija Slovenije}}

[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Europi]]
[[Kategorija:Arheologija u Sloveniji]]
[[Kategorija:Arheološke kulture]]
[[Kategorija:Prapovijesna Slovenija]]</text>
      <sha1>q7c8ge4d6v127lzy6sec96qg9xed9lw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>530277</id>
    <revision>
      <id>7447778</id>
      <parentid>7445534</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:28:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe|Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Hrvatska|Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447778</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="21423" sha1="5m00bl9vl5r4fjjsvd3x5u6l7dthgr1" xml:space="preserve">{{Glavni|Hrvatski povijesni prostor u prapovijesti}}
[[Brončano doba]] je prapovijesno razdoblje kojemu obilježje daje uporaba [[bronca|bronce]] u izradbi oruđa, oružja i nakita. Početak i završetak brončanoga doba na različitim stranama svijeta nije bio istodoban. Uporaba bronce počinje na Bliskom istoku u prvoj polovici III. tisućljeća pr. Kr., u jugoistočnoj Europi sredinom III. tisućljeća pr. Kr., u srednjoj u drugoj polovici III., u sjevernoj početkom II. tisućljeća pr. Kr. Brončano doba uglavnom završava oko 800. do 700. pr. Kr.&lt;ref name=&quot;Brončano&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/9688 brončano doba]&lt;/ref&gt; Traje od oko 2000. do 750. pr. Kr.  Dijeli se na rano (2000. – 1600. pr. Kr.), srednje (1600. – 1300. pr. Kr.) i kasno (1300. – 750. pr. Kr.) brončano doba. Vještina izrade bronce pojavila se na Bliskom istoku, odakle je prešla u Europu. Brončano se doba teritorijalno dijeli na pet glavnih skupina: egejsku, srednjoeuropsku, zapadnoeuropsku, nordijsku i istočnoeuropsku (najbogatije nalazima su [[egejska kultura|egejska]] i nordijska). Za datiranje pojedinih nalaza važni su oblici kopča fibula i sjekira keltova, a značajni su pećinski kultni ugrebeni crteži različitih sadržaja (ljudi, životinje, ornamentalne kompozicije i sl.) u Skandinaviji, Sibiru, s Italiji i Španjolskoj te Portugalu. Tijekom brončanog doba, srednjoeuropski kulturni krug prolazi kroz nekoliko razvojnih faza ([[kultura zgrčenih kostura]], [[kultura grobnih tumula]], [[kultura žarnih polja]]). Za Zapadnu Europu, poglavito Englesku, karakteristični su [[megalit]]ski spomenici (najpoznatiji s početka brončanog doba je [[Stonehenge]] kraj Salisburyja). Najstarija brončanodobna kultura u Hrvatskoj je [[vinkovačka kultura]], a potom se nižu [[cetinska kultura]], [[vatinska kultura]] i dr.&lt;ref&gt;Opća i nacionalna enciklopedija - [https://proleksis.lzmk.hr/13699/ brončano doba]&lt;/ref&gt;

== Brončano doba u Hrvatskoj ==
[[Datoteka:Diffusion métallurgie.png|mini|240px|Širenje obrade bronce - nijanse boje.]]
U razvoju srednjoeuropskih kulturnih područja izdvajaju se tri bitne faze obilježene načinom pokapanja mrtvaca: u najstarijoj fazi mrtvaci se [[Kultura zgrčenih kostura|pokapaju u zgrčenu položaju]], u srednjoj fazi [[Kultura grobnih humaka|pod zemljanim ili kamenim tumulima]], dok se u kasnoj spaljuju, a pepeo se u pravilu polaže u žare ([[kultura polja sa žarama]]). U svakom razdoblju brončanoga doba izdvojilo se više lokalnih kulturnih skupina ([[lužička kultura|lužička]], únětička, [[vatinska kultura|vatinska]]). Zapadnoeuropski kulturni krug obuhvaća Francusku, Englesku i Španjolsku, a karakteriziraju ga megalitički spomenici: [[dolmen]]i, [[menhir]]i, [[dolmen|kromleci]], [[nuraghi]]. Brončano doba tradicionalno se dijeli na rano, srednje i kasno. Kronologijom i periodizacijom brončanoga doba bavilo se više arheologa: [[Oscar Montelius|O. Montelius]], [[Paul Reinecke|P. Reinecke]], [[Hermann Müller-Karpe|H. Müller-Karpe]].&lt;ref name=&quot;Brončano&quot;/&gt; Tijekom brončanoga doba dolazi do niza promjena u svakodnevnom životu. Glavne su djelatnosti [[stočarstvo]] i [[ratarstvo]]. Izum i primjena plugova, koje su obično vukli volovi, znatno je utjecao na proizvodnju hrane. Iskorištavanje rudnih bogatstava utjecalo je na razvoj kovinske proizvodnje, obrta, trgovine, umjetničkih ostvarenja u graditeljstvu, slikarstvu i umjetničkom obrtu te nizu promjena u strukturi življenja dotadašnjih društvenih zajednica&lt;ref name=&quot;Brončano&quot;/&gt; (podjelom rada stvarali su se staleži, odnosno društveni slojevi).&lt;ref name=&quot;Brončano Istra&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) - [https://istra.lzmk.hr/clanak/456 brončano doba]&lt;/ref&gt; 

[[Brončano doba]] u Hrvatskoj započinje u posljednjim stoljećima III. tisućljeća i traje do VIII. st. pr. Kr.&lt;ref name=&quot;Brončano&quot;/&gt; Svi se radovi o brončanom dobu u Istri služe kronologijom B. Čovića (iz 1983.), a ona je zamišljena prema trodijelnoj podjeli P. Reineckea: [[#Rano brončano doba|rano brončano doba (Br A1 i A2)]], [[#Srednje brončano doba|srednje (Br B1 i C)]] i [[#Kasno brončano doba|kasno (Br D, Ha A, Ha B1 i B2)]], u usporedbi s Apeninskim poluotokom, srednjom Europom i Egejskim bazenom (obuhvaćeno je razdoblje od 1900. do 800. pr .Kr. po apsolutnoj kronologiji). Početak ranoga brončanog doba određen je između 1850. i 1800. pr. Kr., početak srednjega brončanog doba između 1580. i 1550. pr. Kr., početak kasnoga brončanog doba oko 1300. pr. Kr., a kraj brončanoga doba, odnosno početak [[željezno doba|željeznoga doba]] oko 800. pr. Kr.&lt;ref name=&quot;Brončano Istra&quot;/&gt;

=== Rano brončano doba ===

Na području sjeverne Hrvatske razvija se u rano brončano doba [[vinkovačka kultura|vinkovačka kulturna skupina]], a na jugu, uz tok rijeke Cetine, izdvaja se [[cetinska kultura|cetinska kulturna skupina]], poznata po mnogobrojnim kamenim grobnim humcima.&lt;ref name=&quot;Brončano&quot;/&gt; 

[[Vinkovačka kultura]] je [[arheološka kultura|kultura]] ranoga brončanoga doba koju je na temelju nalaza iz Vinkovaca 1966. definirao [[Stojan Dimitrijević|S. Dimitrijević]]. Datira se između 2000. i 1600. pr. Kr. Bila je raširena ponajprije u istočnoj Slavoniji i Srijemu, ali se širi kompleks, koji uključuje srodne skupine Somogyvár i Belotić-Bela Crkva, protezao sve do Balatona na sjeveru i Crne Gore na jugu. Vinkovačka kultura razvila se na podlozi kasne [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]] uza sudjelovanje novih kulturnih, a vjerojatno i populacijskih utjecaja iz južnobalkanskoga prostora. Najvažniji arheološki nalazi potječu iz [[vinkovci|Vinkovaca]], [[Vučedol]]a, [[Orolik]]a, [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Privlake]], [[drljanovac|Drljanovca]], Gradine na Bosutu i Pećine u [[Vrdnik]]u. Naselja su bila smještena na povišenim riječnim terasama, a činile su ih četverokutne nadzemne kolibe kojima su zidovi od kolaca i šiblja, te podovi, bili premazani zemljom. Među ostatcima keramičkoga posuđa ističu se duboke zdjele s profiliranim obodom, trbušasti vrčevi s visokim cilindričnim vratom i uske cilindrične bočice s dvjema ušicama na obodu. Posude su uglavnom neukrašene. Uočava se barbotinirana površina i prevlačenje metličastim predmetom; tek su rijetko urezani i žigosani geometrijski ukrasi. Pokojnici su se spaljivali i sahranjivali u žarama, a prakticirala se i inhumacija, tj. ukopi u zgrčenu položaju.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/64722 vinkovačka kultura]&lt;/ref&gt;

[[Cetinska kultura]] je [[arheološka kultura|kultura]] ranoga brončanog doba (1900. do 1600. pr. Kr.), nazvana prema mnogobrojnim nalazištima uz rijeku Cetinu, raširena na području srednje Dalmacije i Hercegovine. Nosioci te kulture boravili su u špiljama ([[Škarin samograd]] kraj Drniša, [[Gudnja]] kraj Stona, [[Ravlića pećina]] u Drinovcima) ili u otvorenim naseljima (Gradac u Kotorcu i Krstina kraj Posušja). Karakteristična keramika (ornamentirani vrčevi na visokoj šupljoj nozi). Grobovi se nalaze u kamenim gomilama. Kod inhumacije imaju oblik kamene škrinje, kod incineracije ostatci pokojnika položeni su u glinene posude.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/11354 cetinska kultura]&lt;/ref&gt; Na Jadranu je rano brončano doba zastupljeno nalazima u [[markova špilja|Markovoj]] i [[grapčeva špilja|Grapčevoj špilji]]. U Istri su iz tog razdoblja nalazišta [[Cingarela]], [[Javorika]] na Velikom Brijunu, [[Trogrla pećina]], [[Vrčin]].&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/3731 arheološka nalazišta]&lt;/ref&gt;

U Istri su naselja na otvorenom prostoru i pećinska staništa, te metličasto ukrašivanje stijenki keramičkih posuda (Brijuni, pećina [[Cingarela]], [[Trogrla pećina]], Novačka pećina, [[Podosojna pećina]], [[Romualdova pećina]], [[Šandalja]], Pradišel) tekovine eneolitika koje se nastavljaju i u prvoj fazi brončanoga doba. Petrić je tu pojavu nazvao [[brijunska kultura|brijunskom kulturom]]. Novo razdoblje, uvjetovano etničkim pomicanjima, prepoznatljivo je po naseljima podizanim na strateškim položajima, [[gradina|gradinama ili kasteljerima]] (Moričovica, Golaš, Kunci). U naselja se ulazilo kroz dobro promišljene ulaze, a kuće su građene na terasama. Stambeni objekti, pretežno četvrtasta tlocrta ([[Monkodonja]], Kas, Mažin kraj Bala), uglavnom su građeni u kombinaciji kamena i drva. Najčešći su nalazi na istarskim gradinama keramičko posuđe s ukrasima (ručke, plastične aplikacije, oponašanje metalnog sjaja vanjske površine posude) po tadanjoj modi većega dijela Europe. Pokapanje se u rano brončano doba obavlja u sanducima od kamenih ploča ispod tumula (Valmarin, Bumbišta kraj Banjola), a prilozi su uza zgrčenoga pokojnika malobrojni (brončani bodeži, zrna [[jantar]]a).&lt;ref name=&quot;Brončano Istra&quot;/&gt;

=== Srednje brončano doba ===
[[Datoteka:Vatin culture.png|mini|Rasprostranjenost [[vatinska kultura|vatinske kulture]].]]
[[Srednje brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj|U srednje brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj]], razvijaju se [[vatinska kultura|vatinska skupina]], skupine s [[litzenska keramika|litzenskom]] i [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Panonska inkrustirana keramika|panonskom inkrustiranom keramikom]] te [[kultura grobnih humaka]]. U Istri započinje izgradnja utvrđenih [[gradina (tip naselja)|gradina]] (kasteljeri – Makadanj, [[Vrčin]]).&lt;ref name=&quot;Brončano&quot;/&gt;

[[Vatinska kultura]] je [[arheološka kultura|kultura]] srednjega brončanoga doba raširena u [[Banat]]u ([[Vatin]], [[Vršac]], [[Židovar]], [[Omoljica]]), Srijemu (Gomolova), južnoj Bačkoj i sjevernoj Srbiji. Dijeli se na tri razvojne faze, od kojih posljednja označava početak kasnoga brončanoga doba. Naselja su smještana na obalama rijeka i na brežuljcima, a stambeni su objekti poluzemunice i nadzemne kuće s temeljem od kamena i drvenom gornjom konstrukcijom. Pokojnici su spaljivani s odjećom i nakitom, a njihovi ostatci [[Kultura polja sa žarama|polagani u žare]]. Među keramičkim posudama ističu se karakteristični oštro profilirani vrčevi s jednom ili dvjema ručkama koje nadvisuju obod. Zanimljive su i posude u obliku životinja (svinja, ptica). Predmeti od kosti (ručke alata, šila, dijelovi konjske opreme) bogato su ukrašeni spiralnim i kružnim motivima. Posebice su brojni izradci od bronce (plosnate sjekire i sjekire s cjevastim produžetkom za držak, trokutasti bodeži, različiti tipovi ukrasnih igala, narukvice, prstenje, privjesci, puceta i aplike za odjeću). Za izradbu nakita koristili su i zlato.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/63989 vatinska kultura]&lt;/ref&gt; [[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj]] obilježeno je vatinskom kulturom u [[Sotin]]u, [[Vukovar]]u, [[Vinkovci]]ma (iskopine kod zgrada NaMe i banke)&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;/&gt;

Šire se skupine s inkrustiranom keramikom (transdanubijskom u Baranji – [[Kozarac (Čeminac)|Kozarac]], [[Darda]] i [[Lug (Bilje)|Lug]] te [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Bjelobrdski-daljski_tip_panonske_inkrustirane_keremike|mjesnom varijantom iz Dalja i Bijelog Brda]]). Nalazi [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Panonska inkrustirana keramika|panonske inkrustirane keramike]] u Slavoniji i u zapadnom Srijemu locirani su uz desnu obalu Dunava. Baranja tako pripada integralnom južnom perifernom području rasprostiranja inkrustirane keramike južne Transdanubije, odakle ona prodire u Slavoniju. Na zapad ide do [[Podgorač]]a, jugoistočno od Našica. U sjeveroistočnoj Slavoniji veliki kompleks panonske inkrustirane keramike tvori specifični regionalni [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Bjelobrdski-daljski_tip_panonske_inkrustirane_keremike|bjelobrdsko-daljski tip]] koji je izdvojila [[Nives Majnarić Pandžić|N. Majnarić Pandžić]]. Najznačajnija nalazišta te keramike su nekropole [[Dalj]] i [[Bijelo Brdo (Erdut)|Bijelo Brdo]], od kojih je ovadruga biritualna. Značajni su nalazi iz skeletnog groba u Bijelom Brdu (narukvica s ukrasom u formi ribljeg mjehura) te etažne žare ukrašene urezivanjem (motivi horizontalnih i vertikalnih linija), žigosanjem (kružni i trokut-motivi) i inkrustiranjem, također iz Bijelog Brda koje formom i ukrasom odaju porijeklo iz Seksard tipa transdanubijske inkrustirane keramike. Glasoviti [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Bjelobrdski-daljski_tip_panonske_inkrustirane_keremike|Idol iz Dalja]] potječe iz razorenog groba s istim tipom etažnih žara. Idol je ženski, zvonolikog tipa, s tijelom u punoj masi i datira se u XV. st. pr. Kr. Obzirom na jasan prikaz vulve na idolu i na njegov funeralni kontekst, aluzija na ponovno rođenje ukopanog pokojnika je više nego jasna.&lt;ref&gt;Majnarić – Pandžić, Nives: Srednje brončano doba u istočnoj Slavoniji, Izdanja Hrvatskog arheološkog društva 9, Zagreb, 1984., 63-88&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Majnarić – Pandžić, Nives: Srednje brončano doba, u Dimitrijević, Stojan; Težak-Gregl, Tihomila; Majnarić-Pandžić, Nives: Prapovijest, Zagreb 1998., 178.-192.&lt;/ref&gt;

Uz inkrustiranu keramiku javlja se [[Licenska keramika savsko – dravskog međurječja|u sjevernoj Hrvatskoj i litzenska keramika]] (''Litzen-keramik'') u [[Podgorač]]u, Grabrovcu, nizu nalazišta oko [[koprivnica|Koprivnice]].&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;/&gt; [[Litzenska keramika]] [li'censka ~] (prema njem. ''Litze'': ''vrpca'' &lt; lat. ''licium'') predstavlja keramičke posude urešene otiskivanjem sukane uzice, štapića omotanog niti, ili pak nazubljena kotačića, u još nepečenu glinu. Raširila se tijekom srednjeg brončanog doba u istočnoj Austriji i mađarskoj Transdanubiji, gdje se smatra [[arheološka kultura|samostalnom kulturnom pojavom]], potom u Slovačkoj, Sloveniji, Hrvatskoj (od Hrvatskoga zagorja do Slavonije), u srednjoj i istočnoj Bosni, Hercegovini, na istočnoj jadranskoj obali i u njezinu zaleđu. Ističu se vrčevi kuglasta trbuha i ljevkasta vrata urešenog otiscima uzice te s trakastom ručkom, katkad urešenom na isti način. U otisnutom uzorku naziru se tragovi bijele inkrustacije. U Hrvatskoj se najčešće pojavljuje zajedno s [[Srednje_brončano_doba_u_kontinentalnoj_Hrvatskoj#Panonska inkrustirana keramika|panonskom inkrustiranom keramikom]] ili [[vatinska kultura|vatinskom keramikom]].&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/36859 litzenska kultura]&lt;/ref&gt; Metaluršku proizvodnju potvrđuju skupni nalazi brončanih predmeta u [[Lovas]]u i Vukovaru.&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;/&gt;

U srednje se brončano doba intenzivira izgradnja gradina (Gradina na Brijunima, [[Monkodonja]] kraj Rovinja).&lt;ref name=&quot;Brončano Istra&quot;/&gt; Osnovana je i izgrađena većina od približno 350 gradina. Izgled naselja s organiziranom i diferenciranom izgradnjom svjedoči o protourbanim sredinama, razvijenim pod utjecajem istočnomediteranskih kultura.&lt;ref name=&quot;Prapovijest Istra&quot;&gt;Istarska enciklopedija (LZMK) - [prapovijest]&lt;/ref&gt; Iz te faze poznato je samo nekoliko brončanih predmeta – bodež iz Pirana i nekoliko sjekira uzdignutih rubova (Monkodonja, Čubani) – na kojima se zapažaju utjecaji istočnoga Sredozemlja. Keramički predmeti slijede prijašnje oblike, ali i novosti poput jezičastih ili tzv. x-ručki. Pećine služe samo kao privremena skloništa ([[trogrla pećina|Trogrla]], [[Pećinovac kod Okreti|Pećinovac]]). Na kraju toga razdoblja pojavljuju se pokopi u zgrčenom položaju pokojnika bez tumula (Magornjak, [[Šandalja]]), pokopi u ravnim nekropolama uz gradinske zidine ([[Vrčin]], [[Gradina na Brijunima]]).&lt;ref name=&quot;Brončano Istra&quot;/&gt;

=== Kasno brončano doba ===
[[Datoteka:Europe late bronze age.png|mini|[[Kultura polja sa žarama]] obojana žutom i natpisom ''Urnfield systems''.]]
[[Datoteka:UrnfieldCulture.jpg|mini|Širenje kulture polja sa žarama.]]
Kasno brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj obilježava [[kultura polja sa žarama]] te mnogobrojne i vrlo bogate ostave s oružjem, oruđem, nakitom. Nalazi reprezentativnog oružja potvrđuju postojanje izdvojenoga društvenog sloja ratničke aristokracije.&lt;ref name=&quot;Brončano&quot;/&gt;

[[Kultura polja sa žarama]] je [[arheološka kultura|kultura]] kasnoga brončanog doba (XIII. do VIII. st. pr. Kr.), nastala na prostoru Podunavlja, jugoistočnih Alpa i južnog Balkana, odakle se širila i po srednjoj Europi, sve do njezina zapadnoga ruba; obilježava ju obred spaljivanja pokojnika i pohranjivanja pepela u žare, koje su se potom ukapale u zemljane rake unutar prostranih grobljâ, te štovanje boga sunca. U europskoj [[prapovijest]]i kultura polja sa žarama postigla je najveći doseg u obradbi bronce. Prema stilskim varijacijama osnovnih tipova keramičkih i metalnih proizvoda moguće je izdvojiti više regionalnih kulturnih skupina koje su postale osnova za uspostavu etničke strukture stanovništva starijega željeznog doba. Na hrvatskom tlu izdvojene su 4 skupine: najstarija je [[virovitička skupina|virovitička]] (Podravina, Međimurje i dio zapadne Slavonije), slijedi [[zagrebačka skupina|zagrebačka]] (veći dio savsko-dravskoga međurječja), dok posljednjemu razdoblju pripadaju [[velikogorička skupina]] (Turopolje, srednja Posavina, Pokuplje i Hrvatsko zagorje) te [[daljska skupina]] u Baranji (istočna Slavonija i zapadni Srijem). Kulturi polja sa žarama pripada i velik broj ostava brončanih predmeta: srpova, keltova, igala, narukvica, najstarijih tipova fibula, britvâ, noževa, kopalja, mačeva i bodeža.&lt;ref&gt;Hrvatska enciklopedija (LZMK) - [https://enciklopedija.hr/clanak/34561 kultura polja sa žarama]&lt;/ref&gt; [[Virovitička skupina]] potvrđena je nalazištima u [[virovitica|Virovitici]], [[sirova Katalena|Sirovoj Kataleni]], [[Moravče|Moravču]] kraj [[sesvete|Sesveta]] i [[drljanovac|Drljanovcu]], slijedi zatim [[zagrebačka skupina|Zagreb]] s nalazištima Vrapče, [[Horvati]], [[Igrišće]] na [[Kalnik]]u, [[Križevci]] u sjeverozapadnoj Hrvatskoj, a u Posavini Novigrad na Savi te groblje [[Gređani (Stara Gradiška)|Gređani]] kraj [[okučani|Okučana]]. Na prijelazu u posljednje prapovijesno tisućljeće nastaje [[velikogorička skupina|skupina Velika Gorica]], a nešto poslije [[daljska skupina|skupina Dalj]] u istočnoj Slavoniji ([[Dalj]], [[Vukovar]] – Lijeva Bara).&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;/&gt; 

Na prostoru kulture polja sa žarama sjeverne Hrvatske i sjeverne Bosne poznato je oko 70 brončanodobnih ostava (u Hrvatskoj [[Paklenica (Novska)|Paklenica]], [[Veliko Nabrđe]], [[Kloštar Ivanić]], [[Miljana]], [[Matijevići (Dvor)|Matijevići]], [[Brodski Varoš]], [[Poljanci (Oprisavci)|Poljanci]], [[Privlaka (Vukovarsko-srijemska županija)|Otok–Privlaka,]] [[Bizovac]], [[Bošnjaci (Vukovarsko-srijemska županija)|Bošnjaci]], [[Punitovci]], [[Račinovci]], [[Donja Bebrina]], [[Slavonski Brod]], [[Šarengrad]], te niz ostava iz sjeverne Bosne kao [[Vidovice]], [[Bosanski Novi|Novi Grad]], Monj, [[Boljanić]]). Javljaju se i brončani predmeti iz ostava zakopani u nemirnim vremenima ili kao dragocjenost darovana božanstvima. Neke se od njih ističu brojnošću predmeta, poput ostave iz [[Brodski Varoš|Brodskoga Varoša]], kojoj sadržaj upućuje na pripadnost ljevačkoj radionici, a neke pak ljepotom i kvalitetnom izradbom predmeta, kao što je primjerice ostava iz [[peklenica|Peklenice]], s nekoliko masivnih bogato ukrašenih igala, ili ostava iz [[Sviloš]]a, s lijepo oblikovanom fibulom tzv. poza menterijskoga stila. U ostavi iz [[Kloštar Ivanić]]a pronađen je a za sada jedini posve sačuvan par štitnika za noge (knemide), te za naše područje rijedak primjerak ingota tzv. Keftiu tipa, platežnoga sredstva koje se vezuje uz [[mikenska kultura|mikenski kulturni krug]]. Svi ti predmeti, zajedno s onima iz sustavno istraženih [[Virovitička skupina|nekropola u Virovitici]], Sirovoj Kataleni, [[Zagrebačka skupina|Zagreb-Vrapču]], [[Velikogorička skupina|Velikoj Gorici]], [[Daljska skupina|Dalja]] i drugih lokaliteta, pružaju uvid u različite segmente života tog indoeuropskog naroda nepoznata imena vrsna u brojnim zanatskim, a sudeći prema množini oružja, i u ratničkim vještinama.&lt;ref name=&quot;Nalazišta&quot;/&gt;

Kasno brončano doba najbolje je dokumentirano na gradini [[Vrčin]], gdje je vidljiva promjena u načinu pokapanja, nekropola s grupama grobova skeletnih ukopa s jantarnim i brončanim nakitom. Etničke, kulturne i strateške promjene mogu se pretpostaviti po većem broju ostava koje su sadržavale oružje: [[Oprtalj]], [[Baredine]]. Pojedini pronađeni predmeti pokazuju uključenost stanovništva Istre u zbivanja i razmjene iskustava na mnogo širem prostoru. Brončanodobna kultura ravnomjerno se razvijala sve do prodora novoga stanovništva (Histri), koje je uvelo običaj spaljivanja pokojnika.&lt;ref name=&quot;Prapovijest Istra&quot;/&gt; Kasno brončano doba je vrijeme etničke anonimnosti koja potpuno nestaje tijekom starijeg željeznog doba, kada je moguće etnički imenovati pojedine kulturne grupe: [[histri|histarsku]], [[japodi|japodsku]], [[liburni|liburnsku]] i [[panonci|panonsku]].&lt;ref name=&quot;Brončano Istra&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatski povijesni prostor prije doseljenja Hrvata}}
[[Kategorija:Arheološke kulture]]
[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]</text>
      <sha1>5m00bl9vl5r4fjjsvd3x5u6l7dthgr1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sulejmanov most</title>
    <ns>0</ns>
    <id>538640</id>
    <revision>
      <id>7447656</id>
      <parentid>7427697</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:54:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Bivša infrastruktura kopnenog prometa u Hrvatskoj|Bivša infrastruktura kopnenog prometa u Hrvatskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447656</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6736" sha1="psqxp3mbc8hv8s2hbaku28eoxfmzihk" xml:space="preserve">{{most
| Ime               = Sulejmanov most
| Alternativno ime  = Osječki most
| Slika             = Osječki most sultana Sulejmana.jpg
| Opis slike        = stari prikaz Osječkog mosta sultana Sulejmana
| Premošćuje        = rijeku [[Drava]]
| Mjesto            = [[Osijek]]
| dz                = HRV
| Vrijeme gradnje   = [[1566.]]
| Otvorenje         = 
| Saniranje         = 
| Rušenje           = [[1664.]]
| Uprava nad mostom = 
| Konstrukcija      = [[drvo]]
| Namjena           = 
| Mostarina         = 
| Projektant        = [[Mimar Sinan]]
| Suradnici         = 
| Graditelj         = 
| Podizvođači       = 
| Ukupna dužina     = ~6.000
| Visina mosta      = 
| Širina mosta      = 6
| Najveći raspon    = 
| koordinate        = {{coord|45.5633|18.6928|format=dms|display=it}}
| koordinate_ref    = 
| pushpin_map      = Hrvatska Osijek
| pushpin_label    = 
| Karta             = 
}}
'''Sulejmanov most'''&lt;ref&gt;[https://www.matica.hr/hr/428/sulejmanov-most-u-osijeku-23756/ Članak u &quot;Hrvatskoj reviji&quot; br.2/2014. Matice hrvatske]&lt;/ref&gt; naziv je za [[most]] koji se nalazio u blizini [[Osijek]]a na rijeci [[Drava|Dravi]]. Napravljen je, kako sam naziv kaže, za vrijeme vladavine [[Osmansko Carstvo|osmanskog]] [[sultan]]a [[Sulejman I. Veličanstveni|Sulejmana I. Veličanstvenog]] [[1566.]] godine.

== Gradnja mosta ==
[[Datoteka:EmperorSuleiman.jpg|mini|250px|Sulejman I.]]
Sulejman je [[1526.]] osvojio Osijek i znao je da, ako želi doći u [[Mađarska|Mađarsku]], treba prijeći Dravu. Također je znao da je sam grad izuzetno važan strateški položaj, jer su Osmanlije mogli preko Osijeka i [[Bosna|Bosne]] doći na [[Jadransko more|Jadransku obalu]]. Sama gradnja nije trebala predstavljati problem, jer je sličan teren i na Mohačkom polju gdje se odigrala [[Mohačka bitka|važna bitka]] u kojoj su Osmanlije odnijeli pobjedu. Jedini problemi na koji su graditelji nailazili bili su povećanje visine rijeke te nedostatak materijala za gradnju takvog dugačkog mosta. Most se počeo graditi, a Sulejman je onda prema Mađarskoj krenuo obilaznim putem. Veliku ulogu u gradnji imao je i [[Pečuh|pečuški]] [[Sandžak-beg|sandžakbeg]] [[Hamza]] i [[Požega|požeški]] sandžakbeg [[Nesuh]]. Svaki od njih je počeo graditi most sa svoje strane Drave, a kako je Hamza-beg imao veći udio, on se često navodi kao graditelj mosta.

Godine 1566. Sulejman kreće u osvajanje Beča i htio je prijeći preko mosta što prije, te su radovi tada tekli ubrzanije pa je most dovršen [[19. srpnja]] [[1566.]], a dan kasnije je Sulejman prešao preko njega.  

=== Izgled mosta ===
Most je bio dugačak čak 6 km (do [[Darda|Darde]])&lt;ref&gt;[https://www.jutarnji.hr/kultura/sulejmanov-most-na-dravi-ceka-obnovu-zadnji-je-put-preko-njega-presao-mrtav-u-sjedecem-polozaju-4675268 Članak u &quot;Jutarnjem list&quot; od 7. rujna 2016.g.]&lt;/ref&gt; i širok 6 metara tako da su se dvije kočije mogle mirno mimoići. Stajao je na lancima povezanim čamcima na kojima su se učvrstile daske. Sa svake strane imao je ograde, tako da je mogao sa strane ići i po jedan pješak. Svi su građani Carstva, osim vojnika i plemića, trebali plaćati mostarinu, a most se redovito i održavao.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/hr/428/Sulejmanov%20most%20u%20Osijeku/ O mostu na internetskim stranicama Matice Hrvatske]
&lt;/ref&gt;

== Kraj mosta ==
Godine 1663. veliki vezir [[Fazıl Ahmed-paša Ćuprilić|Ahmed-paša Ćuprilić]] napušta bojište u [[Austrija|Austriji]] kako bi otišao na zimovanje u Beograd. Hrvatski ban [[Nikola VII. Zrinski]] odlučio je iskoristiti priliku dok vezir bio u Beogradu, te je poduzeo [[Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog|vojni pohod]] u južnu Ugarsku, došao do Drave i spalio most.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/95669 Članak iz 2010. objavljen na stranicama &quot;HRČAK-SRCE-a&quot;]&lt;/ref&gt; Tome u čast španjolski je kralj [[Filip IV., španjolski kralj|Filip IV.]] Zrinskog uvrstio u red [[Vitezovi zlatnog runa|Vitezova zlatnog runa]].

Čim je veliki vezir čuo vijest o spaljivanju mosta, odmah je došao u Osijek kako bi pokušao sanirati štetu. Most je za nekoliko mjeseci uglavnom popravljen, a do kraja tek 10. kolovoza iste godine, na isti dan kada je sklopljen [[Mir u Vasváru]], čime je privremeno prekinut sukob između [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] i [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]].

Nakon toga most je skoro dvadeset godina bio u civilnoj uporabi, sve do [[1685.]] kada je austrijski general [[Jacob Lesle]] htio napasti Osijek. Plan je bio da prijeđe s vojskom most, usput da ga zapale te vrate Osijek, ali Turci su bili pametniji te su dio most rastavili na lađe i pustili da ih Drava odnese. Lesle je uspio onda samo spaliti građevine koje su bile u njegovoj okolici, pa je most ostao u ruševinama.

Godine 1686. [[vojvoda]] [[Ludvig Badenski]] osvaja [[Pečuh]] i [[Šikloš]] te odlazi u napad [[Darda|Dardu]], Turci preko mosta bježe u Osijek, a vojvoda naređuje da se most spali. Cijeli most je gorio do [[4. listopada]].

Veliki vezir [[Sari Sulejman-paša|Sulejman-paša]] 1687. pokušao je ponovno napasti Osijek i ponovno izgraditi most, ali je taj pohod neuspio [[12. kolovoza]] kada je vezir poražen u [[Bitka kod Mohača 1687.|haršanjskoj bitci]], a [[29. rujna]] Turci napuštaju [[Osijek]].

== Osijek i most ==
Svih ovih godina Osijek je ovisio o mostu, jer su tim putem prolazili i trgovci te je tako Osijek postao trgovačko središte [[Slavonija|Slavonije]], što je i danas.
Pohodom [[Nikola Zrinski|Nikole Zrinskog]], Osijek je također postao slavan u [[Europa|Europi]]. Potpunim uništenjem Osijek je izgubio to prometno i geografsko obilježje. [[Car]] [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josip II.]] [[1777.]] gradi cestu Osijek-Darda.
Most je bio toliko čudesan da su ga mnogi povjesničari smatrali svjetskim čudom i bio je nazvan ''Il ponte famoso d'Essek'' ili ''slavni osječki most''.

Godine [[2008.]] prilikom čišćenja jednog ribnjaka u [[Darda|Dardi]] graditelji su naišli na arheološke ostatke za koje se pretpostavlja da pripadaju mostu. Radi toga su Grad Osijek i Turistička zajednica grada Osijeka Europskim fondovima poslali projekt o obnovi mosta.&lt;ref&gt;[http://www.24sata.hr/express/sultanovo-cudo-preko-drave-izgradio-cudesni-prijelaz-279642 Članak o mostu u &quot;24 Sata&quot;]&lt;/ref&gt;

== Povezani članci ==
* [[Hrvatske zemlje pod osmanskom vlašću]]
* [[Zimska vojna Nikole Zrinskog Čakovečkog]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Mostovi na Dravi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Infrastruktura kopnenog prometa u Osijeku]]
[[Kategorija:Nikola VII. Zrinski]]
[[Kategorija:Pješački mostovi u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Povijest Osijeka]]
[[Kategorija:Bivša infrastruktura kopnenog prometa u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>psqxp3mbc8hv8s2hbaku28eoxfmzihk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mikronacija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>540392</id>
    <revision>
      <id>7447500</id>
      <parentid>7298432</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:24:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adikukavica</username>
        <id>359540</id>
      </contributor>
      <origin>7447500</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1508" sha1="5pfys8ml9c5qxe13e4b63ofn484iqpw" xml:space="preserve">:''Ne miješati s [[mikrodržava]]ma.''
[[Datoteka:Sealand fortress.jpg|350px|thumb|[[Sealand|Kneževina Sealand]]]]
'''Mikronacija''' je samoproglašena »država« koja ne zadovoljava pravne kriterije za [[država|državu]] (definirani teritorij, stalno stanovništvo, funkcionalnu vlast i sposobnost uspostave odnosa s drugim državama), nije [[priznanje države|međunarodno priznata]], ima vrlo malu površinu teritorija koji prisvaja i vrlo mali broj stalnog stanovništva, ako ga uopće ima.

Takve »države« proglašavaju pojedinci ili male skupine ljudi koji uporno ističu potraživanje [[suverenitet]]a nad nekim teritorijem, radi vlastite promocije, političke provokacije, [[prosvjed]]a, i/ili za zaradu od prodaje suvenira poput [[putovnica]] ili [[novac|novca]].

Neke mikronacije izdaju novčiće i [[poštanske marke]] za prodaju sakupljačima, te druga znamenja poput [[zastava]], putovnica, [[medalja]]..., koja izvan vlastite zajednice nisu prihvaćena kao državni simboli.

Najranije poznate mikronacije datiraju s početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Izraz ''mikronacija'' datira bar od [[1970.]], a pojavom [[internet]]a ovaj pojam se proširio i na pojam „virtualnih država” i nacija koje na prisvajaju nikakav konkretan teritorij.

Primjeri mikronacija su:
* [[Sealand]]
* [[Liberland]]
* [[Republika Peščenica]]
* [[Ružin otok]]
*[[Hajdučka Republika Mijata Tomića]]        
*[[Verdis]]
*[[Kraljevina Riverland]]

{{nedostaju izvori}}

[[Kategorija:Mikronacije|*]]</text>
      <sha1>5pfys8ml9c5qxe13e4b63ofn484iqpw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447523</id>
      <parentid>7447500</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:19:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena promjena suradnika [[Special:Contributions/Adikukavica|Adikukavica]] ([[User talk:Adikukavica|razgovor]]), vraćeno na posljednju inačicu suradnika [[User:Runolist|Runolist]]</comment>
      <origin>7120278</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1482" sha1="gkoga15mesemky7oeu8fjxewalhqrk5" xml:space="preserve">:''Ne miješati s [[mikrodržava]]ma.''
[[Datoteka:Sealand fortress.jpg|350px|thumb|[[Sealand|Kneževina Sealand]]]]
'''Mikronacija''' je samoproglašena »država« koja ne zadovoljava pravne kriterije za [[država|državu]] (definirani teritorij, stalno stanovništvo, funkcionalnu vlast i sposobnost uspostave odnosa s drugim državama), nije [[priznanje države|međunarodno priznata]], ima vrlo malu površinu teritorija koji prisvaja i vrlo mali broj stalnog stanovništva, ako ga uopće ima.

Takve »države« proglašavaju pojedinci ili male skupine ljudi koji uporno ističu potraživanje [[suverenitet]]a nad nekim teritorijem, radi vlastite promocije, političke provokacije, [[prosvjed]]a, i/ili za zaradu od prodaje suvenira poput [[putovnica]] ili [[novac|novca]].

Neke mikronacije izdaju novčiće i [[poštanske marke]] za prodaju sakupljačima, te druga znamenja poput [[zastava]], putovnica, [[medalja]]..., koja izvan vlastite zajednice nisu prihvaćena kao državni simboli.

Najranije poznate mikronacije datiraju s početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Izraz ''mikronacija'' datira bar od [[1970.]], a pojavom [[internet]]a ovaj pojam se proširio i na pojam „virtualnih država” i nacija koje na prisvajaju nikakav konkretan teritorij.

Primjeri mikronacija su:
* [[Sealand]]
* [[Liberland]]
* [[Republika Peščenica]]
* [[Ružin otok]]
*[[Hajdučka Republika Mijata Tomića]]        
*[[Verdis]]

{{nedostaju izvori}}

[[Kategorija:Mikronacije|*]]</text>
      <sha1>gkoga15mesemky7oeu8fjxewalhqrk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ugovor iz Tordesillasa</title>
    <ns>0</ns>
    <id>540787</id>
    <revision>
      <id>7447907</id>
      <parentid>7156214</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:56:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <origin>7447907</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3423" sha1="38mv099sl3245aha1njbjap3niqoqib" xml:space="preserve">[[slika:Treaty of Tordesillas.jpg|Originalna stranica Ugovora. Čuva se u muzeju u [[Lisabon]]u|mini|250px]]
'''Ugovor iz Tordesillasa''' ([[portugalski|port.]] ''Tratado de Tordesilhas'', [[španjolski|špa.]] ''Tratado de Tordesillas'') je [[ugovor]] od [[7. lipnja]] [[1494.]] između [[Portugal]]a i [[španjolska|Španjolske]] o [[kolonija]]lnoj podjeli [[Novi svijet|Novoga svijeta]].&lt;ref&gt;[https://povijest.hr/nadanasnjidan/ugovor-kojim-su-spanjolci-i-portugalci-podijelili-kolonijalni-svijet-1494/ Ugovor kojim su Španjolci i Portugalci podijelili kolonijalni svijet – 1494.] Povijest.hr. Pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; Ugovor određuje liniju podjele novog svijeta samo između Portugala i Španjolske i to [[meridijan]]om udaljenim 1550 kilometara zapadno od [[zelenortski Otoci|Zelenortskih Otoka]]. Linija se nalazila na 46-om [[meridijan]]u, zapadno od [[Greenwich]]a, i predstavljala je jednu trećinu udaljenosti od Zelenortskih otoka do [[otok]]a koje je otkrio [[Kristofor Kolumbo]] na svom prvom putovanju ([[Kuba]]). Po ovom [[ugovor]]u, sva zemlja koja se nalazila istočno od ove linije pripadala je [[Portugal]]u, a sva zemlja koja se nalazila [[zapad]]no, pripadala je Španjolskoj. Španjolska je ratificirala ovaj ugovor [[2. srpnja]] [[1494.]] godine, a [[Portugal]] [[5. rujna]] [[1494.]] godine.

== Uzroci ==

Odmah po otkrivanju [[amerika|Amerike]], pojavile su se razmirice između [[Portugal]]a i Španjolske. Postojeća [[papa|papinska]] bula &quot;''Aeterna regis''&quot; iz [[1481.]] godine dodjeljivala je svu zemlju južno od Kanarskih Otoka [[Portugal]]u. Ovo se nije sviđalo Španjolcima, koji su smatrali da, samim tim što je njihov podanik otkrio zemlju i polažu pravo na istu. Koristeći svoj utjecaj na novog papu, Španjolca po rođenju, [[aleksandar VI.|Aleksandra VI.]], Španjolci su iznudili novu bulu &quot;''Inter caetera''&quot;, po kojoj je sva zemlja 100 [[liga (mjera)|liga]] zapadno od [[azori|Azorskih otoka]], pripadala Španjolskoj (''osim ako već neka druga kršćanska zemlja ne polaže pravo na nju, zaključno s Božićem 1492. - pošto se još uvijek mislilo da je u pitanju daleki istok, a ne novi kontinent''), bez obzira na to je li na sjevernoj ili južnoj [[polutka|polutci]]. Ova bula nije uopće spominjala Portugal, ali ga je praktički onemogućavala da zauzme cijelu [[indija|Indiju]], što je bio i cilj portugalskog kralja [[Ivan II., portugalski kralj|Ivana II.]] On je odmah započeo pregovore s Aragonski kraljem Ferdinandom II. i kastiljskom kraljicom Izabelom I. kako bi pomjerio crtu razgraničenja na [[zapad]]. Kako je ovo bilo protivno papinskoj buli, postignut je novi dogovor, koji je sankcionirao papa [[Julije II.]] bulom iz [[1506.]] godine.

Sama podjela je malo poštovana na djelu, iako su Portugalci otkrili zemlju istočno od meridijana [[1500.]] godine, nisu se ustručavali prijeći liniju razgraničenja, niti su im to Španjolci branili. Ugovor je bio ništavan u godinama Iberijskog carstva, kada je španjolski [[kralj]] ujedno bio i portugalski kralj (''1580. – 1640.''). Novim ugovorom u [[Madrid]]u iz [[1750.]] godine, Portugalu je priznat [[suverenitet]] nad zaposjednutim područjima u Južnoj Americi.

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Portugalsko Kolonijalno Carstvo]]
[[Kategorija:Španjolsko Carstvo]]
[[Kategorija:Povijest Amerika]]
[[Kategorija:Međunarodni ugovori]]
[[Kategorija:Portugalsko-španjolski odnosi]]</text>
      <sha1>38mv099sl3245aha1njbjap3niqoqib</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rano brončano doba u Sloveniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>543908</id>
    <revision>
      <id>7447720</id>
      <parentid>6781097</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:46:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Slovenija i Slovenci prije seobe|Slovenija i Slovenci prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Slovenija|Prapovijesna Slovenija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447720</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4155" sha1="rvg5udr6365r7l5kxpfoneorpv65p8j" xml:space="preserve">[[Ljubljanska kultura]] koja u Sloveniji traje iz [[bakreno doba|bakrenoga doba]] i u '''rano [[brončano doba]]''' označava spoj [[vučedolska kultura|vučedolske kulture]] i [[kultura zvonolikoh pehara|kulture zvonolikih pehara]] kako u kulturnom, tako i u etničkome smislu.

Paralelno s ljubljanskom kulturom pojavljuju se u rano brončano doba i naselja tipa Notarnje Gorice, Maharski preklop, Blatna Brezovica. Taj tip [[sojenica|sojeničkih]] naselja ima korijen u alpskom facijesu lengyelske kulture, tj. [[lasinjska kultura|lasinjske kulkture]].
[[Licenska keramika savsko – dravskog međurječja|Licenska keramika]] dokazuje postojanje ovog tipa naselja i u rano brončano doba.
Licenskom fazom naziva se situacija poslije ljubljanske kulture koja je s licenskom keramikom geografski povezana i kronološki obilježena.
Licensku keramiku nalazimo i u visinskim naseljima koja za razliku od sojeničkih naselja na [[Ljubljansko barje|Ljubljanskom barju]] tek nastaju (npr. Brinjeva gora se formira sada i traje do starijeg željeznoga doba).

U rano brončano doba na tlu Slovenije nije se oblikovala neka lokalna autohtona kultura, riječ je samo o nastavcima bakrenodobnih tradicija, što je neobično obzirom na značaj ljubljanske kulture, pri stvaranju [[Licenska keramika savsko – dravskog međurječja|licenske keramike]]. Dakle, jedinstvo slovenskog prostora u rano brončano doba ne postoji u smislu neke lokalne ranobrončanodobne kulture, već u zadržavanju eneolitičkog nasljeđa: ljubljanske kulture, kasne lengyelske kulture te lasinjske kulture. Zato su i kronološke granice između bakrenoga doba i brončanog doba nejasne.

==Naselja==
Naselja iz bakrenog doba kontinuiraju i u rano brončano doba. Na primjer, na Ljubljanskom barju i dalje se živi u sojenicama, a na Krasu, u zaleđu Trsta – u špiljama. Novo naselje je visinska Brinjeva gora.

Sojenice su građene uglavnom na povremeno poplavljenom tlu. Naselje je bilo opkoljeno ogradom od kolja zabijenog u tlo, a do njega je vodio most. Kuće su imale ognjište s podlogom od ilovače, možda i kamena. Zidovi nisu očuvani, vjerojatno su bili od šiblja.

==Način pokopa==
Zasada s tla Slovenije nije poznat ni jedan grob iz ranog brončanoga doba.

==Metalno oružje i oruđe==
S Ljubljanskog barja potječe brončani bodež iz razdoblja Br A2 po Reineckeu, koji s kratkim mačem iz Lavrice ilustrira situaciju Ljubljanskoga barja početkom ranog brončanoga doba. Naime i bodež i mač imaju vrlo sličnu ornamentiku srednjeeuropskoga porijekla. Kratki mač iz Lavrice pripada najstarijem tipu srednjeeuropskih mačeva tipa Sauerbrunn, i to varijanti koja dršku ima još od organskog materijala, dok kasnije dobiva metalni nastavak za dršku.

==Keramoprodukcija==
Analizom keramike iz Iga izdvojena su dva stupnja: slovenski tip vučedolske kulture (Ig I) i ljubljanska kultura (Ig II). Po mišljenju Paole Korošec, ljubljanska kultura traje i u rano brončano doba, posebno svojom najmlađom licenskom fazom, koja zahvaća period cijelog ranog brončanoga doba. Neki keramički oblici imaju korijene u lasinjskom kulturnom kompleksu. Novost su zdjele izvijenoga ušća, te keramika slična unjetičkim peharima, koje nalazimo i u nekroplama hatvanske kulture, ali i vrčeve tipične za srednjoeuropske nekropole ranog brončanoga doba. 

Kulturna ''koine'' koja se manifestira u sličnosti keramičkih formi od srednjeg Podunavlja preko alpskih područja, sve do sjeverne Italije, već je čvrsto formirana. Isto vrijedi i za ornament: tu srećemo litzenski ornament, metličasti, pseudobarbotinski, te još i plastično ukrašavanje. Ornamentiku tih vrsta poznaju i sve susjedne kulture.

==Ekonomija==
Stočarstvo je bilo osnovna grana privrede. Potom po važnosti slijedi lov, pa tek onda ratarstvo.

== Povezani članci ==
*[[Srednje brončano doba u Sloveniji]]
*[[Kasno brončano doba u Sloveniji]]

==Literatura==
Stane Gabrovec: Jugoistočnoalpska regija - Kasno brončano doba (kultura polja sa žarama), u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo, 1983., str. 52-97

[[Kategorija:Brončano doba]]
[[Kategorija:Prapovijesna Slovenija]]</text>
      <sha1>rvg5udr6365r7l5kxpfoneorpv65p8j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Srednje brončano doba u Sloveniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>545007</id>
    <revision>
      <id>7447716</id>
      <parentid>6781098</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:45:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Slovenija i Slovenci prije seobe|Slovenija i Slovenci prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Slovenija|Prapovijesna Slovenija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447716</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5544" sha1="rkp1ssi1s5wokkj9xepo8b82hvndtcp" xml:space="preserve">U srednje brončano doba u Sloveniji više ne postoji kontinuitet kakav je postojao između [[Bakreno doba|bakrenoga doba]] i ranog [[brončano doba|brončanoga]] doba. [[Sojenica|Sojenička]] naselja na [[Ljubljansko barje|Ljubljanskom barju]] u srednje brončano doba nisu više aktivna, što ne čudi s obzirom na to da niti najpoznatiji švicarski sojenički kompleksi ne kontinuiraju u srednje brončano doba, premda se u sojenicama opet živi u kasno brončano doba.

U Sloveniji se formiraju dva različita kulturna prostora:

*zapadni – ograničen na krajnju zapadni rub Slovenije, spada u sklop [[Kašteljerska kultura|kašteljerske kulture]]
*istočni – u središnjem i istočnom dijelu Slovenije, spada u sklop [[Srednjeeuropska kultura grobnih humaka|srednjeeuropske kulture grobnih humaka]]

Dakle, niti jedan od ta dva kulturna prostora nema svoje središte u Sloveniji.

==Naselja==
Od naselja najvažnija je svakako Brinjeva Gora. Naselje se javlja već iu licenskoj fazi i traje do starijeg željeznoga doba. Uz naselje se nalaze i nekropole.

Naselja su dva osnovna tipa: nizinska i visinska.
 
==Način pokopa==
Na Brinjevoj Gori otkopan je grobni humak s 5 skeletnih ukopa od kojih 2 imaju priložene igle s diskastom glavicom. Taj humak jasno učvršćuje područje srednje Slovenije u krug srednjeeuropske kulture grobnih humaka. Pod humkom je pronađeno 5 grobova odraslih osoba: 1 grob bio je u sredini, a ostali su bili poredani radijalno uokolo, u jugoistočnom dijelu humka. Grobovi su bili obloženi i pokriveni kamenjem, a i sam humak je bio obložen vijencem od kamena. Samo u jednom grobu nađeni su prilozi: dvije igle koje označavaju žensku nošnju (muškarci nose 1 iglu). Treća pronađena igla najvjerojatnije je pripadala uništenom grobu u sredini. Najbolje paralele takvom načinu ukopa nalazimo u istočnom dijelu donje Austrije, Gradišću i zap. Mađarskoj. Osobitost brinjogorskog humka je grupni ukop, a i vijenac od kamena je rijetkost. Grobovi pripadaju početku srednjeg brončanoga doba (B 1), kako očituju igle koje povezuju nalaze sa srednjoeuropskom kulturom grobnih humaka, odakle se ona širi na istok u karpatsku kotlinu i na zapad, u alpski prostor.

Još karakterističniji je grob iz Vrhnike. Sastav nalaza: mač, sjekira, igla, keramika – standardan je u grobovima srednjeeuropske kulture grobnih humaka. Najdragocjeniji je mač koji pripada grupi Povegliano II – Joševa, koja nije tako jedinstvena kao grupa Sauerbrunn – Boiu. Mač iz Vrhnike nadovezuje se na podunavske primjerke, pa tamo treba tražiti njegov uzor, tj. putove kojima su mikenski utjecaji koji su doprinijeli stvaranju tog tipa mača, dolazili u istočne Alpe.

==Metalno oružje i oruđe==
Brinjogorska igla iz Br B1 je srodna nalazima srednjeg Podunavlja, što očituje jasne kulturne veze.

Mač iz Iga se drškom nadovezuje na kasne Boiu mačeve (Boiu II) ali mu je oštrica mlađa, slična mačevima za udar, ali je kraća.

Mač iz Drnova stoji u razvojnoj liniji mikenskih mačeva. Oni preko balkana stižu u srednju Europu i u srednje brončano doba postaju prototipom mačeva iz porodice tipa IB po Sprockhoffu tj. Hammer po Schaueru.

Nasuprot tome, mač iz Žlebića i drugi govore o afirmiranom srednjeeuropskom tipu, kod kojeg je porijeklo iz tipa Sauerbrunn – Boiu već izbrisano. 

Svi ti mačevi idu u Br C.

==Keramoprodukcija==
Najvažnija keramička forma na Brinjevoj gori je vrč s grbom, koji je oblikovno u vezi s licenskom keramikom. Iz istog vremena su i brojne zdjele sa široko izvijenim ušćem koje se nadovezuju na oblike [[Virovitička kultura|virovitičke kulture]], koje je u Virovitici i Sirovoj Kataleni Ksenija Vinski Gasparini definirala kao najstariju fazu kulture polja sa žarama na tlu sjeverne Hrvatske, s izvorištem u srednjem brončanome dobu srednjeg Podunavlja i Transdanubije.

==Kašteljerska kultura==
Slovenska obala i zaleđe samo su krajnji sjeverni dio kulturnog prostora koji svoje središte ima u Istri. Teško je odrediti dokle je u Sloveniji dopirala kašteljerska kultura: na sjever je to do Furlanije (Čedada), ali nije jasno koliko duboko ide u unutrašnjost. Istraživanja oko Trsta datiraju početak kašteljerske kulture u srednje brončano doba.
Ostaci srednjebrončanodobnih gradina uglavnom leže ispod željeznodobnih nadgradnji. Pokapanje se vršilo u grobnim humcima koji leže po uzvisinama. Uvijek su građeni od kamena, a uglavnom imaju jedan skeletni grob okružen kamenim pločama.

==Zaključak==
Arheološki materijal je zasad skroman, a opseg istraženosti slab. [[Ljubljanska kultura]] svojom licenskom fazom nastavlja živjeti u rano brončano doba, ali u srednje brončano doba zamire. Veći dio slovenije živi u sklopu srednjeeuropske kulture grobnih humaka, što dokazuju nalazi iz Brinjeve gore i Vrhnike.

Kulturne veze upućuju na Alpe i srednje Podunavlje, a mačevi iz vrhnike i Drnovog na utjecaje mediteranskog prostora, koji idu preko balkana u podunavlje, te preko Jadrana u svjevernu Italiju. Iz Slovenskog prostora izdvajaju se jedino zaleđe uz Koper i Trst, gdje postoje kašteljeri koji traju do u kasno brončano, pa i željezno doba.

== Povezani članci ==
*[[Rano brončano doba u Sloveniji]]
*[[Kasno brončano doba u Sloveniji]]

==Literatura==
*Gabrovec 1983 – Stane Gabrovec: Jugoistočnoalpska regija - Kasno brončano doba (kultura polja sa žarama), u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo, 1983., str. 52-97

[[Kategorija:Brončano doba]]
[[Kategorija:Prapovijesna Slovenija]]</text>
      <sha1>rkp1ssi1s5wokkj9xepo8b82hvndtcp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kasno brončano doba u Sloveniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>547251</id>
    <revision>
      <id>7447719</id>
      <parentid>7050487</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:46:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Slovenija i Slovenci prije seobe|Slovenija i Slovenci prije seobe]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Slovenija|Prapovijesna Slovenija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447719</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8529" sha1="6iuknh3640v6h48mpuaw3x6ns6lmmax" xml:space="preserve">Za '''kasno brončano doba u Sloveniji''' od odlučujuće važnosti je činjenica da je gustoća naseljenosti naglo povećana.

==Dobovsko-ruška grupa==
Upravo na osnovu nekropola u Rušama i Kelheimu Herman Muller Karpe je izveo kronološku klasifikaciju mlađeg perioda kulture polja sa žarama na tri stupnja: Ha B 1-2-3, i to je aplicirao na cijelu Europu.

Dobovsko-ruška grupa rupa zauzima položaj uz rijeku Muru, Dravu, Savu, kojima se Panonija usijeca u predalpski prostor. 
U Hrvatskoj je ovoj grupi vrlo srodna nekropola Velika Gorica, a u Austriji grupa ide uz Muru sve do Graca. 
Izvan riječnih dolina bolje je znano nalazište Brinjeva Gora.

Kasnobrončanodobne pojave prije formiranja dobovsko-ruške grupe (Ptuj, Bled, Kamnik) logično je povezati s [[Virovitička skupina|grupom Virovitica]], a nalazišta dobovsko-ruške grupe s [[Velikogorička skupina|grupom Velika Gorica]].

U dolini Save najvažnije nalazište je Dobova.

I. stupanj – Ha A1 – ilustrira ga ženski grob 289&lt;ref&gt;Gabrovec 1983, Tabla VII/1-10&lt;/ref&gt;  
Ima analogije s II. fazom ostava po Kseniji Vinski Gasparini. Keramika uglavnom ima lokalni izraz.

II. stupanj – Ha A2 najbolje je definiran iglama s lukovičastom glavicom i zadebljanim vratom. Stupanj dobro ilustriraju grob 9 i 334a&lt;ref&gt;Gabrovec 1983, Tabla VIII/11-13 i Tabla VIII/14-15&lt;/ref&gt;  

U Ha B1 periodu počinje naseljavanje i podravskih nalazišta. 

Tipična je igla s jajolikom glavicom koja povezuje Dobovu i podravske lokalitete.&lt;ref&gt;Gabrovec 1983, Tabla IX/8 i XI/7&lt;/ref&gt; U ženskim grobovima nalazimo već naočalaste fibule tipične za iduće razdoblje. U Pobrežju nalazimo jednu fibilu pozamanterijskog stila.

U keramici najuže su veze Dobove s Velikom Goricom.

U Ha B2 periodu tipična je harfasta fibula s osmicom kraj noge i glave te naočalaste fibule. Moguće je da Dobova nije doživjela Ha B3 tj. trakokimerijski horizont.

Važna je i antropomorfna i zoomorfna glinena plastika. 

Ukop je kremacija u ravnim nekropolama. Muškarci nose igle, britve, noževe, a žene fibule, ukrase od spiralno uvijene žice i simbolične predmete. Bogatiji su uvijek ženski grobovi, nikad muški.

Borivoj Čović je smatrao da je ruška grupa posljedica drugoga vala ekspanzije kulture polja sa žarama na tlo Slovenije, oko 1000. g. pr. Kr.&lt;ref&gt;Čović 1983&lt;/ref&gt;  

Početkom željeznog doba stanovništvo ruške grupe napušta svoja naselja, osim onih visinskih (Grinjeva Gora) koja traju do kraja starijeg [[željezno doba|željeznog doba]]! 
Vjerojatno se radi o povlačenju na sigurnije visinske položaje.

== Ljubljanska grupa ==
Zauzima geografski centralni dio Slovenije, dok je na samom zapadu, u tršćanskom zaleđu [[kašteljerska kultura]].

Nekropola u Ljubljani (323 groba) počinje u starijem stupnju kulture polja sa žarama tj. prije Ruške grupe a nastavlja se u starije željezno doba. U zadnje vrijeme je dala i nalaze bliske virovitičkim. Veza je svakako dolina Save.

Ljubljanska grupa je u početku orijentirana na istok – ka Podunavlju i Panoniji, no svoju osebujnu fizionomiju počinje razvijati nakon afirmacije utjecaja iz jadransko – mediteranskog kruga, koji do Dobojsko – Ruške grupe ne prodiru. 

Važne su harfasta fibula, zapadnobalkanske fibule tipa Golinjevo, te zoomorfne posude. I zapadnobalkanski i jadranski utjecaji jačaju u Ha B3 i halštatu (starije željezno doba).

Kod keramike zanimljivo je ukrašavanje napravljeno pomoću kotačića za žigosanje.

==Ostave==

Najstariji horizont [[ostava]] orijentiran je izrazito istočnoalpski, što se vidi i po velikom broju alpskih sjekira sa zaliscima, a malom br panonskih šupljih sjekira. 

Ostave su rjeđe i manje bogate nego u Hrvatskoj.

Najvažnije ostave su:

*Hočko Pohorje pokazuje povezanost prema obrtničkom krugu Brodskog Posavlja na osnovu velike ukrasne ploče i bodeža tipa Bizovac, narukvica i široke tesarske sjekire!

*Šempeter – teška više stotina kg. Kao i u Škocjanu, riječ je o dugotrajnoj votivnoj ostavi koja funkcionira sve do u željezno doba.

*Škocjan (Mušja jama) je najznačajnija ostava mlađe kulture polja sa žarama uopće. Dobro je objavljena već 1923. 

Sadrži: 220 brončanih vršaka kopalja, 10 željeznih vršaka kopalja, 22 brončana tuljka, 3 brončane sjekire sa zaliscima, 17 keltova, 11 mačeva, 6 fragmenata korica mača, 1 željezni mač, 3 dugmaste glavice kaciga zvonolikog tipa, 6 brončanih pločica od kaciga kalotastog tipa, 3 brončane kacige s krijestom, 66 brončane dugmadi, 5 pojasnih okova od brončanog lima, 8 brončanih noževa, 8 brončanih srpova, 19 brončanih igala, 1 dvodijelnu fibulu zmijolikog tipa sa spiralnom nogom, 1 brončanu tordiranu ogrlicu s 5 privjesaka u formi dvostruke spirale, 11 brončanih narukvica, 45 fragmenata brončanih vedara i kotlića, i dr.

U špilji su nađeni i tragovi ugljena. Metani predmeti su bili nasilno slomljeni i nagorjeli. Bila je to sakralna ostava koja je trajala tijekom cijelog Ha B stupnja. 
Najmlađi predmeti su s početka željeznoga doba, a najstariji idu u Ha A – mač Stazling. 

Ostava je nastala na raskršću Panonije, Alpa i Balkana (fibule zmijolikog tipa i fibule s 2 ispupčenja na luku - oboje se prenosi i u Italiju) s zamjetnim geometrijskim stilom Mediterana. 
G. v. Merhart je 1969. Škocjanom dokazao pomicanje kulture polja sa žarama iz područja između Karpata i Balkana prema sjevernoj Italiji. 
Ostava tako dokazuje da željezo u Italiju nisu prvi donijeli grčki kolonisti, već nosioci kulture polja sa žarama kroz Ljubljanska vrata, a istim putem u Italiju dolazi i religijsko-duhovni svijet izražen simbolikom ptice, sunca, sunčane lađe, kotača... 

Merhart dakle smatra da je Škocjan stanica na putu prijenosa podunavskog tipa kulture polja sa žarama u sjevernu Italiju, te pripadajuće punktbuchl-tehnike i simbolike ptice i sunčane lađe.

No zasad nije uvijek moguće do kraja dokazati primat Škocjana u odnosu na Italiju. Merhart nije točno uspio precizirati domovinu kulture polja sa žarama.

Novija istraživanja kraj mikenske civilizacije vežu za prirodne katastrofe, a ne prodor kulture polja sa žarama kako se prije mislilo. Zaštitno i udarno oružje je formirano najprije na istočnom Mediteranu a tu Herman Muller Karpe vidi i izvor duhovnog svijeta izraženog simbolikom ptice.

==Duhovni svijet==
Za stariju kulturu polja sa žarama znakovit je grob 289 iz Dobove,&lt;ref&gt;Gabrovec 1983, Tabla VII i VIII/1-10&lt;/ref&gt; kao i neke ostave iz Hrvatske. 
Vrlo su zanimljivi pravokutni privjesci s uvijenim stranicama: antropomorfni, lisnati, i u formi sunčeva kotača, koji imaju paralele u ostavama 2. faze po Kseniji Vinski Gasparini. Drukčije je s mjesečastim privjescima, koji imaju paralele u zapadnom krugu kulture polja sa žarama.

Glavni element simbolike sunčeve lađe i ptice je kaciga s krijestom. 
Prizor je u već razvijenoj formi, blizak villanova-prikazima. Za Merharta je to dokaz uloge istočnoalpskih radionica i njihove uloge prijenosa u Italiju, što nije sasvim sigurno. 

U Italiji duhovni svijet kulture polja sa žarama doživljava osebujnu interpretaciju! Ipak, problem leži u činjenici da su [[askos]]i iz Tarkvinije stariji od zoomorfnih posuda iz Ljubljane,  pa možda ni to nije dokaz utjecaja kulture polja sa žarama, jer je u Tarkviniji prisutna i tradicija egejskih askosa.

Iz Maribora, Ormoža i Ptuja potječe 10 antropomorfnih i 13 zoomorfnih figurina. Slična plastika je strana kulturi polja sa žarama. Najbolje paralele su u Ripču – istovremene mediteranskom razvoju Italije i Grčke - a kasnije i neki primjeri iz istočnoalpskih halštatskih lokaliteta. 
Riječ je dakle ili o kontinuitetu iz srednjeg brončanoga doba ili o utjecaju s Mediterana.

Grobovi kulture polja sa žarama uglavnom su neizdiferencirani. 

Bogatiji grobovi – kad ih ima – su uvijek ženski! 
Muške je moguće prepoznati samo po igli (muški imaju 1 iglu, žene 2 igle).
Nekropola Ljubljana dakle ne poznaje oružje u grobovima.

== Povezani članci ==
*[[Rano brončano doba u Sloveniji]]
*[[Srednje brončano doba u Sloveniji]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

==Literatura==
*Gabrovec 1983 – Stane Gabrovec: Jugoistočnoalpska regija - Kasno brončano doba (kultura polja sa žarama, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo, 1983., str. 52-97
*Čović 1983 – Borivoj Čović: Zaključna razmatranja, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo, 1983., str. 827

[[Kategorija:Brončano doba]]
[[Kategorija:Prapovijesna Slovenija]]</text>
      <sha1>6iuknh3640v6h48mpuaw3x6ns6lmmax</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angus Deaton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>549278</id>
    <revision>
      <id>7447976</id>
      <parentid>7317893</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:11:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uređivanje</comment>
      <origin>7447976</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2755" sha1="tqcoy3kj7zuujds4qjf5sy1xabiblbe" xml:space="preserve">{{Infookvir ekonomist
| ime               = Angus Deaton
| slika             = Angus Deaton 5289-2015.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| puno ime          = Angus Stewart Deaton
| datum rođenja     = [[19. listopada]] [[1945.]]
| mjesto rođenja    = [[Edinburgh]]
| datum smrti       = 
| mjesto smrti      =
| institucija       = 
| znanstveno polje  = Ekonomija
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = Sveučilište u Cambridgeu
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = [[Nobelova nagrada za ekonomiju]] 2015. godine
| spomenici         = 
| državljanstvo     = {{ZD+X|UK}}, {{ZD+X|SAD}}
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = [[Anne Case]]
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Angus Stewart Deaton''', ([[Edinburgh]], [[19. listopada]] [[1945.]]) je škotsko-američki ekonomist. 

Doktorirao je 1974. na [[Sveučilište u Cambridgeu|Sveučilištu u Cambridgeu]] u Engleskoj. Profesor je [[ekonomija|ekonomije]] i [[međunarodni odnosi|međunarodnih odnosa]] na [[Sveučilište Princeton|Sveučilištu Princeton]] od 1983. godine.

Član je [[Britanska akademija znanosti i umjetnosti|Britanske akademije]] i [[Američka akademije znanosti i umjetnosti|Američke akademije znanosti i umjetnosti]] te dobitnik mnogih priznanja iz ekonomije. Područje njegova istraživanja uglavnom je [[ekonomija potražnje]], odnosno ekonometrijski pristup potrošnji, a bavi se i ekonomskom analizom nejednakosti. 

Godine [[2015.]] dobio je [[Nobelova nagrada za ekonomiju|Nobelovu nagradu za ekonomiju]] &quot;za analizu potrošnje, [[siromaštvo|siromaštva]] i [[blagostanje|blagostanja]]&quot;.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://www.nobelprize.org/nobel_prizes/economic-sciences/laureates/2015/ |title=The Prize in Economic Sciences 2015 |work=nobelprize.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;http://www.nacional.hr/britansko-americki-ekonomist-angus-deaton-dobitnik-ovogodisnje-nobelove-nagrade-za-ekonomiju/&lt;/ref&gt;

== Glavna djela ==
* Ekonomika i ponašanje potrošača (Economics and Consumer Behavior, 1980., koautor John Muellbauer),
* Razumijevanje potrošnje (Understanding Consumption, 1992), 
* Zdravlje, nejednakost i gospodarski razvoj (Health, Inequality, and Economic Development, 2001),
* Veliki bijeg: zdravlje, bogatstvo i izvori nejednakosti (The Great Escape: Health, Wealth, and the Origins of Inequality, 2013).

==Izvori==
{{izvori}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{Nobelova nagrada za ekonomiju}}

{{GLAVNIRASPORED:Deaton, Angus}}
[[Kategorija:Škotski znanstvenici]]
[[Kategorija:Britanski ekonomisti]]
[[Kategorija:Američki ekonomisti]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za ekonomiju]]</text>
      <sha1>tqcoy3kj7zuujds4qjf5sy1xabiblbe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ostave kasnog brončanoga doba u sjevernoj Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>550882</id>
    <revision>
      <id>7447777</id>
      <parentid>7050536</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:27:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Hrvatskoj]]; ±[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]→[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447777</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14904" sha1="lrhqh5o1qywhc3e046xi9udbfg7860n" xml:space="preserve">{{stil}}

Najbogatiji nalazi [[kultura polja sa žarama|kulture polja sa žarama]] na [[Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj|tlu sjeverne Hrvatske]] nađeni su u [[ostava]]ma.

'''Profane ostave''' bile su uglavnom one ljevača bronce ili putujućih trgovaca.

'''Sakralne ostave''' su bile kultne ili votivne (zavjetne) namjene. 
Uglavnom se sastoje od jedne do tri vrste predmeta i često pokazuju tragove gorenja.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 650&lt;/ref&gt;

Ostave južne Panonije (tj. sjeverne Hrvatske) uglavnom pripadaju mješovitim ostavama s oružjem i oruđem, nakitom i uporabnim predmetima, pa čak i s brončanom sirovinom (tzv. „kolači“ i neuspjeli brončani primjerci), pa su većinom to vjerojatno ljevačke ostave, zakopane kao materijalna vrijednost zajednice, a ne pojedinca. 

Votivna tj. zavjetna (sakraln) je jedino ostava iz Gajine pećine kod Drežnika, općina [[Slunj]], čiji nalazi pripadaju balkanskom radioničkom krugu, i sadrži divovsku [[Fibula (nakit)|fibulu]] tipa Golinjevo.

Kada se kaže „horizont ostava“ misli se na karakteristične i zajedničke oblike u tim ostavama.

Ostave kasnog brončanoga doba na tlu sjeverne Hrvatske dijele se u pet horizonata:

* I. horizont - Peklenica - BrD – 1 ostava
* II. horizont - Veliko Nabrđe – HaA1 – 31 ostava
* III. horizont - Kloštar Ivanić – HaA2 – 10 ostava
* IV. horizont - Miljana – HaB1 i djelomice B2 – 13 ostava
* V. horizont - Matijevići – HaB2 i HaB3 – 13 ostava

== Horizont I – Peklenica ==

Jedina ostava iz Horizonta I je ona iz Peklenice kod Čakovca, sadržajem bliska kulturnome krugu srednjeg Podunavlja i jugoistočnih Alpa.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 652, Tabla XCII&lt;/ref&gt; Sadrži dva mača s drškom u formi jezička, koji pripadaju tipu Sprockhoff I, a koji su dosta česti u ostavama perioda Br D Transdanubije te Alfölda i Potisja. Treći mač pripada tipu s pločicom za pričvršćivanje drška bez naglašenog središnjeg rebra. Tu je i bodež s visokom trokutastom pločicom za nasad.

Igle s makovom glavicom ostavu Peklenica vežu s [[virovitička skupina|grupom Virovitica]].

== Horizont II – Veliko Nabrđe ==

Važnije ostave su: Tenja, Bizovac, Veliko Nabrđe,&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 655, Tabla XCIII&lt;/ref&gt; Poljanci I i II, Pričac, Zagreb - Medvedgrad, Podrute.

Sve one pokazuju tijesnu vezu s ostavama Transdanubije, a neke i dodire s Transilvanijom.

Vezane su sa starijom fazom [[zagrebačka skupina|grupe Zagreb]] (Zagreb - Vrapče).

Prepune su oružja i dijelova opreme ratnika.

===Oružje===
Mačevi Sprockhoff Ia traju i dalje, a javljaju se i vrlo rijetki Sprockhoff Ib.
Česti su mačevi Sprockhoff IIa, od kojih su osobito brojni oni „slavonskog tipa“ po Cowenu, iako ima i drugih tipova – npr. Aranylos i Sprockhoff IIb koji se sada zove Stäzling, a koji je prisutan i na egejskom tlu u nalazima s kraja kasnomikenskog perioda III B i u periodu III C, te mačevi s punokovinskom drškom, koji su vrlo rijetki i pripadaju grupi s 3 rebrasta zadebljanja.

Obrambeno oružje – šljemovi (kacige), štitovi i knemide (štitnici za potkoljenice) prisutni su u ostavama II. horizonta, kao i u ostavama Transdanubije, ali ne i u ostavama Transilvanije. 
Kacige su izgleda pripadale tipu u obliku kape.

Osobito valja istaći knemide s oputama za vezivanje iz ostave Poljanci i Veliko Nabrđe ukrašene tehnikom punktiranja tj. punktbuchel - i te knemide, uz one iz Transilvanije i Francuske, predstavljaju najstarije primjerke europske provenijencije.

U ostavi Otok – Privlaka nađen je jedan od najstarijih srednjeeuroskih štitova – istovremen s onima iz Transdanubije.

Ulomci kaciga i knemida iz Hrvatske potvrđuju hipotezu Gera von Merharta da defanzivno oružje ratnika u srednjoj Europi nije porijeklom iz Egeje, već da je nastalo neovisno na prostoru između Karpata, istočnih Alpa i sjevernog Balkana.

Množina oružja, osobito mačeva i zaštitne opreme ratnika u ostavama međurječja II. horizonta svjedoči o izrazito militantnom karakteru nosilaca starije faze grupe Zagreb. Štoviše, po broju mačeva i njihovih ulomaka, moglo bi se reći da je naoružanje bilo sveopće, i da se u temelju te činjenice nalazila društvena organizacija tipa vojne demokracije.
Uzrok svemu tome bila je želja za osvajanjima.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 659&lt;/ref&gt;

Ipak, još nije jasno da li su nosioci starije faze grupe Zagreb sudjelovali u drugom valu egejske seobe koji je ugrozio istočno-mediteranski svijet koncem 13. i početkom 12. st. pr. Kr.

===Ostali brončani inventar===
Za radioničke centre savsko-dravskog međurječja tipične su dvosjekle britve rađene na proboj tipa „X“,&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 656&lt;/ref&gt; dok su ostali tipovi vezani za krug Baierdorf – Velatice i istočno-alpski prostor.

Od raznih tipova šupljih sjekira i sjekira sa zaliscima valja istaći šuplje sjekire s plastičnim „V“ ornamentom, te masivne kratke sjekire sa zaliscima u sredini – oba tipa karakteristična su za slavonski radionički krug. Peschiera sjekire sa zaliscima su import iz Italije.

Narukvice ukrašene motivom „girlanda“ ili „čuna“ češće su i starije u istočnom djelu Karpatske kotline, te one u nas mogu biti domaći proizvod.
Za naše radionice tipične su ploče puno lijevane ili rađene na proboj s trnom na sredini.

Od ostalih pojava valja istaći pojavu ukrašavanja puncktbuckel – tehnikom, a od brončanog posuđa vedra tipa Kurd, te ranu pojavu trodimenzionalnog prikaza bovida tj. goveda (ostava Poljanci I),&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1973, Tabla 48/22; Majnarić Pandžić 1998, 201, 203&lt;/ref&gt; kao i jednu od najstarijih pojava brončanih žvala u srednjem Podunavlju (ostava Pričac). 

Fibule u obliku violinskog gudala (tj. Peschiera tip) sastavni su dio inventara ostava horizonta II (ima ih čak 20!) u međurječju Save i Drave za koje su one tipične, dok su u Transdanubiji rijetke. Zanimljivo je da se u pojedinoj ostavi javlja više različitih tipova tih fibula.
Zasad nije jasno da li se one javljaju prije u Italiji, Podunavlju ili Egeji, niti je jasan udio njihovih nositelja u prvoj egejskoj seobi, ali se zna da se javljaju u kasnomikenskom III B i III C1 tj. između 1230. i 1100. g. pr. Kr. isto kao i u nas – u 12. st. pr. Kr.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 657-658&lt;/ref&gt;
U ostavama II. horizonta sačuvano je i 10 fibula s lisnato raskucanim lukom.
Važne su i fibule s osmicom na luku i spiralom na nožici, te osobito fibula tzv. pozamanterijskog stila iz Sviloša kod Novog Sada s kopljastim privjescima.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1973, 108-109, Tabla 88/1; Majnarić Pandžić 1998, 202, 205&lt;/ref&gt;

Antropomorfne aplike vuku korijen iz srednjeg brončanoga doba i vatinske grupe, kao i sljepoočničarke koje nalazimo i u srednjebrončanodobnim ostavama Lovas i Vukovar.
&lt;ref&gt; [[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj]]&lt;/ref&gt;

Svakako valja spomenuti i pektorale i fibule s osmicama na luku, te spiralom na nožici.

== Horizont III – Kloštar Ivanić ==
Broj ostava znatno je opao, što govori o opadanju metalurške proizvodnje i o nepostojanju potrebe zakapanja ostava, što vjerojatno upućuje na smirivanje životnih prilika. Najbrojnije su ostave južno od Save i Kupe na Banovini i Kordunu, te u sjevernoj Bosni.

Osjeća se srodnost s Transdanubijom.

Sadržaj ostava je puno siromašniji nego u horizontu II, i često obuhvaća samo 2-4 vrste predmeta: nakit se uglavnom gubi, nestaju i tipovi mačeva karakteristični za prethodni horizont, a nema više ni niti jedne fibule u obliku violinskog gudala.

Glavninu materijala čine koplja, keltovi i srpovi, na kojima s javlja ukras utisnutih kvadrata duž hrpta, što je regionalno radioničko obilježje.

Od kopalja prisutni su listoliki oblici plamenastog ili lovorastog sječiva.

Oprema ratnika se uglavnom gubi, a iznimka je ostava Kloštar Ivanić s odlično sačuvanim parom knemida s oputama za vezivanje ukrašenih „Punktbuckel“ stilom, vrlo srodnih knemidama s lokaliteta Kuřim u Moravskoj.

Bakreni mali ingot u formi bikovske kože tipičan za egejski kulturni krug bi po mišljenju Ksenije Vinski Gasparini kronološki išao čak u 15. st. pr. Kr.,&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 661, Tabla XCIV/37&lt;/ref&gt; ali je ostava svakako iz 11. st. pr. Kr., i pripada mlađoj fazi grupe Zagreb (Zagreb-Horvati).

Ingoti iz Kloštar Ivanića&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 660-662, Tabla XCIV&lt;/ref&gt; i Boljkovića jedini su otkriveni ingoti istočnomeditediteranskog porijekla iz unutrašnjosti europskog kontinenta, i ukazuju na veze južnopanonskog područja s tlom i arealom [[Mikenska kultura|mikenske kulture]] nakon 1. vala egejske seobe. 

== Horizont IV – Miljana ==
Ostave horizonta IV također nisu brojne. Glavne su: Kapelana, Ivanec Bistranski, Miljana.
Paralale nalazimo u grobovima [[Velikogorička skupina|grupe Velika Gorica]].

Ostave u sjevernoj Bosni očituju tješnje veze s Balkanom nego li sa savsko-dravskim međurječjem, što osobito pokazuju fibule tipa Golinjevo u najstarijim varijantama (9. st. pr. Kr.).

Glavninu materijala čine keltovi i srpovi, a ponekad se javljaju i koplja te noževi, rjeđe nakit, a vrlo rijetko mačevi.

Keltovi tj. šuplje sjekire na kojima je „V“ pri dnu rastvoren i dobiva vertikalna rebrasta produženja specifičan je za horizont IV, a isto tako i šuplje sjekire tipa Passau. Na oba tipa ploha sječiva se jako širi prema oštrici i odvojena je stepenastim prijevojem od tuljka.
Sjekira tipa Passau javlja se i u važnom grobu vojnog princepsa br. 1/1911. iz Velike Gorice, kojeg britva tipa Oblekovice datira u Ha B1 stupanj.

Tipična su listolika koplja, kao i mala lovorasta koplja, tipična za radionice sjeverozapadnog Balkana. Sjekire s visoko postavljenim uvučenim zaliscima su italskoga tipa, te su vjerojatno import, a javljaju se i u Transilvaniji.

Mač punokovinskoga drška s 3 rebrasta zadebljanja i okruglom pločicom tzv. tipa Högel je retardirana pojava, jer je tipičan za stupanj Ha A1.

Za dataciju su bitni (i) potkovasti srpovi.

Specifikum horizonta je pojava bakrene sirovine u formi grubih čekića s rupom koji su uglavnom lomljeni (ostava Miljana), te su imali funkciju platežnog sredstva. Izuzetno su zanimljive pogače sirovog bakra s olovnom jezgrom, čija analiza je pokazala njegovo istočnoalpsko porijeklo (Litija kod Ljubljane ili Resnik u Pohorju), što pokazuje primjenu olova već u vremenu Ha B1.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 664, Tabla XCV&lt;/ref&gt;

Osobito su zanimljivi pojasevi od brončanoga lima iz ostave Kapelana kod Donjeg Miholjca. Otkrivena su četiri pojasa u obliku elipsoidne ploče, ukrašene urezivanjem. Ukrasi se sastoje od sunčevih simbola, biljnih i geometrijskih motiva, prikaza ptice, a na sva četiri prikaza kompozicija je jedinstvena, kanonizirana, s odstupanja samo u manjim detaljima. Vjerojatno su sva četiri pojasa rad istog majstora tj. radionice. Jedan od pojaseva je bio popravljan, što ukazuje na mogućnost da nisu bili nošeni samo u svečanim prigodama.&lt;ref&gt;Majnarić Pandžić 1998, str. 199&lt;/ref&gt;

Horizont dakle karakterizira mirna evolucija grupe Velika Gorica, a apsolutno-kronološki riječ je o vremenu 10. st. pr. Kr.

Mali broj ostava pokazuje mirno doba, ali čudi potpun izostanak ostava u grupi Dalj. 
Ostava Kapelana je s rubnog područja. Uzrok tome je možda bila slaba naseljenost.

Situacija u sjevernoj Bosni je dijametralno suprotna onoj u savsko-dravskom međurječju: u II. horizontu samo su dvije ostave, a u IV. horizontu ih je puno. Te ostave pokazuju vezanost uz Balkan koja se očituje u fibulama tipa Golinjevo, što opet govori o vlastitoj fizionomiji kulture polja sa žarama na tom tlu i izdvojenosti iz kulturnog kruga savsko-dravskog međurječja.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 665&lt;/ref&gt;

== Horizont V – Matijevići ==
Ostave koje bi se mogle pripisati isključivo Ha B2 stupnju nisu zasad otkrivene.

To je doba mirnog razvoja grupe Velika Gorica i daljnjeg trajanja [[Daljska kultura|grupe Dalj]].

Ostave možemo opet pratiti u Ha B3, i one čine horizont V.

Taj horizont ima 3 grupe:

1-	male ostave Ciglenik, čiji je sastav tipičan za Ha B3 stupanj srednje Europe.

2-	Matijevići i Gajina pećina – (južno od Save i Kupe: Banovina, Kordun, sj. Bosna) s inventarom tipičnim za balkanski radionički krug, npr. fibule tipa Golinjevo – ni jedna ne sadrži elemente trakokimerijskog stila. Imaju i duge spiralne narukvice kao i veće naočalaste fibule. 

Osobito je zanimljiv prikaz ljudskog lika na fibuli tzv. tipa Golinjevo iz Gajine pećine u Drežniku na Korani. Obzirom na goleme dimenzije i mjesto nalaza, pretpostavlja se da je fibula bila votivni dar božanstvu.

Tipične su i narukvice s motivom jelice u redovima, a važne su za balkanski radionički krug kasnog HaB stupnja.

3-	Legrad, Batina, Ilok, Šarengrad – sve su s trakokimerijskim obilježjima. Prve dvije ne pripadaju izravno kulturi polja sa žarama, jer su locirane na tlu bosutske grupe. Sadrže psalije, tj. žvale s blago uvinutim prečkama, tipične za srednje Podunavlje, koje po Kossaku idu u kasni Ha B i početak Ha C perioda.

Legrad ima psalije s ptičjim [[protoma]]ma srodne pektoralu konjske orme trakokimerijskog stila iz Adaševaca s tla bosutske grupe.

Šarengrad je najmlađa ostava, što se vidi po željeznoj šupljoj sjekiri, torkvesu s „T“ završetcima i čvorastim zadebljanjima na luku, te dvodjelnoj naočalastoj fibuli sa željeznom iglom pa zato ta ostava djelom spada u starije željezno doba i dobro odražava prilike prijelaza kasnog brončanog u starije [[željezno doba]].

Zajedničke karakteristike tih ostava su kratka lovorasta koplja, i male šuplje sjekire s ušicom, uglavnom bez ukrasa, ponekad s vodoravnim rebrima na vratu.&lt;ref&gt;Vinski Gasparini 1983, str. 665-667, Tabla XCVI&lt;/ref&gt;

== Vidi također ==
*[[Kasno brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj]]
*[[Srednje brončano doba u sjevernoj Hrvatskoj]]
*[[Hrvatski povijesni prostor u brončanom dobu]]
*[[Brončano doba u kontinentalnoj Hrvatskoj]]

== Bilješke ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
*Vinski Gasparini 1973 - Ksenija Vinski Gasparini: Kultura polja sa žarama u sjevernoj Hrvatskoj, Zadar, 1973. 
*Vinski Gasparini 1983 - Ksenija Vinski Gasparini: Kultura polja sa žarama sa svojim grupama, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo, 1983., str. 547-646
*Majnarić Pandžić 1998 – [[Nives Majnarić Pandžić]]: Kasno brončano doba, u: Stojan Dimitrijević; Tihomila Težak–Gregl; Nives Majnarić-Pandžić: Povijest umjetnosti u Hrvatskoj - Prapovijest, Zagreb, 1998., str. 194-219
*Radovčić/Škoberne 1989 – Jakov Radovčić; Želimir Škoberne: Zagreb prije početaka, Zagreb, 1989., str. 100-116

[[Kategorija:Brončano doba]]
[[Kategorija:Arheološke kulture]]
[[Kategorija:Prapovijesna Hrvatska]]
[[Kategorija:Arheologija u Hrvatskoj]]</text>
      <sha1>lrhqh5o1qywhc3e046xi9udbfg7860n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kašteljerska kultura</title>
    <ns>0</ns>
    <id>551788</id>
    <revision>
      <id>7447715</id>
      <parentid>7050488</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:45:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Hrvatska i Hrvati prije seobe]]; −[[Kategorija:Slovenija i Slovenci prije seobe]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447715</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3375" sha1="k6rmpzo86s6ve82cl8q43y32i70avt3" xml:space="preserve">Narod Istre '''gradine''' naziva „'''kašteljeri'''“, pa je i kultura vezana uz te gradine nazvana kašteljerskom.

Istraživanja oko Trsta datiraju početak kašteljerske kulture u srednje brončano doba,&lt;ref&gt;Gabrovec 1983&lt;/ref&gt; no postoje indicije da njezin početak, tj. početak podizanja kašteljera u Istri treba datirati još u razvijenu fazu ranog brončanog doba.&lt;ref&gt;Majnarić Pandžić 1998, str. 172&lt;/ref&gt;  

Kašteljerska kultura svoje je središte imala u Istri. Teško je odrediti dokle je na sjever dopirala: svakako do Furlanije (Čedada), ali nije jasno koliko duboko je bila proširena u unutrašnjost.

Ostaci srednjebrončanodobnih gradina koje se pripisuju kašteljerskoj kulturi uglavnom leže ispod željeznodobnih nadgradnji, koje su obično znatno oštetile ranije brončanodobne građevne faze tih gradina, na kojima se stoljećima živjelo u kontinuitetu.
[[Image:Monkodonja (10).JPG|thumb|right|Gradina Makadanj: pristupni hodnik]]
Svakako, naseljavanje gradina je posljedica i odraz nesigurnih vremena koja su prisiljavala stanovništvo na život na lako branjivim mjestima.

Fortifikacije na gradini [[Monkodonja|Makadanj]] (Monkodonja) sustavno su istražene i pokazale su visok stupanj koncepcije i izvedbe obrambene arhitekture u srednje brončano doba. Monkodonjski ulazi u gradinu imaju nekoliko građevnih faza, koje odražavaju detaljno promišljen sustav obrane. Na Monkodonji su otkrivene i pravokutne kuće nanizane u guste radove.&lt;ref&gt;Majnarić Pandžić 1998, str. 191&lt;/ref&gt;

Pokapanje se u kašteljerskoj kulturi na tlu Slovenije vršilo u grobnim humcima koji leže po uzvisinama. Uvijek su građeni od kamena, a uglavnom imaju jedan skeletni grob okružen kamenim pločama.

Na lokalitetu [[Mali sveti Anđeo|Mali Sveti Anđeo]] kod Poreča nalaze se ostaci ''tholosa'', ili pak [[Megalitska kultura|megalitske konstrukcije]], koji također spadaju u srednje brončano doba, te su ih možda podigle ruke prvih stanovnika kašteljera.

Na gradini Vrčin kod Vodnjana živjelo se već u srednje, a posebno intenzivno na početku kasnog brončanoga doba. Iz tog su perioda i grobnice tipične za taj period u Istri, načinjene od kamenih ploča i položene u prostor između vijenca višestrukih obrambenih bedema, u blizini ulaza u gradinu. Više grobova zajedno bilo je ograđeno suhozidnim ogradama i tvorilo grobna polja, koja su vjerojatno pripadala različitim obiteljima. 

Čini se da u to vrijeme nestaju grobni humci, te da ova promjena odražava dublje društvene promjene. U grobovima su uglavnom nađeni skromni prilozi, ali i jantarne perle, koje dokazuju trgovinu Jadrana s Baltikom (i) u tom vremenskom razdoblju.

== Vidi također ==
*[[Srednje brončano doba u Sloveniji]]

== Bilješke ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
*Gabrovec 1983 – Stane Gabrovec: Jugoistočnoalpska regija - Kasno brončano doba (kultura polja sa žarama, u: Praistorija jugoslavenskih zemalja, IV, Sarajevo, 1983., str. 52-97
*Majnarić Pandžić 1998 – [[Nives Majnarić Pandžić]]: Brončano i željezno doba, u: Stojan Dimitrijević; Tihomila Težak–Gregl; Nives Majnarić-Pandžić: Povijest umjetnosti u Hrvatskoj - Prapovijest, Zagreb, 1998., str. 172-173, 191-192

[[Kategorija:Brončano doba]]
[[Kategorija:Arheološke kulture]]
[[Kategorija:Arheološke kulture u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Arheološke kulture u Sloveniji]]</text>
      <sha1>k6rmpzo86s6ve82cl8q43y32i70avt3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Otto Weininger</title>
    <ns>0</ns>
    <id>552453</id>
    <revision>
      <id>7447470</id>
      <parentid>6821098</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:34:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447470</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8148" sha1="8m321vse6kcz3oasrg54kclx4n7izb5" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeće]]
| slika           = OttoWeiningerspring1903.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 220px
| ime             = Otto Weininger
| rođenje         = [[3. travnja]] [[1880.]]
| mjesto_rođenja  = [[Beč]]
| smrt            = [[4. listopada]] [[1903.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[filozofija]], [[logika]], [[psihologija]], [[genij]], [[spol]], [[religija]]
| poznate_ideje   = sva živa bića imaju elemente muškog i ženskog; logika i etika su isto; logika je vezana načelom identiteta (A=A); genij je univerzalni mislilac
| utjecaji        = [[Immanuel Kant]], [[Ludwig van Beethoven]], [[Richard Wagner]], [[Henrik Ibsen]]
| utjecao_na      =
| potpis          = 
}}

'''Otto Weininger''' ([[Beč]], [[3. travnja]] [[1880.]] – Beč, [[4. listopada]] [[1903.]]), bio je [[Austrijanci|austrijski]] filozof poznat po svom djelu ''Spol i karakter''.&lt;ref&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2290 krlezijana.lzmk.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304203552/https://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2290 |date=4. ožujka 2021. }}, ''austrijski filozof (Beč, 3. IV. 1880 - Beč, 4. X. 1903), stekao posmrtno priznanje, i gotovo popularnost, svojim jedinim većim djelom, knjigom Spol i karakter (Geschlecht und Charakter, 1903, otad dvadesetak izdanja), u kojoj spekulativno raspravlja o odnosu između »spola i karaktera«, trudeći se da na kulturnopovijesnom obzoru dokaže tezu o dubokoj, neuklonjivoj opreci koja dijeli muškarca od žene, fiziološki i mentalno'', V.Žm.= [[Viktor Žmegač]], pristupljeno 29. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Otto Weininger rođen je u [[Beč]]u u imućnoj židovskoj obitelji.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;[http://www.britannica.com/biography/Otto-Weininger Otto Weininger]. Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 29. studenog 2015.&lt;/ref&gt; Bio je odličan student u gimnaziji, gdje je iskazao poseban talent za društvene znanosti. Imao je i dar za jezike, pa je do 18. godine, uz materinski [[Njemački jezik|njemački]], govorio [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[Latinski jezik|latinski]], [[Norveški jezik|norveški]], [[Španjolski jezik|španjolski]] i [[Talijanski jezik|talijanski]]. Sa 16 godina napisao je [[Etimologija|etimološki]] esej o određenim grčkim pridjevima koji su se nalazili samo kod [[Homer]]a, te ga je bezuspješno pokušao objaviti u vodećem [[Filologija|filološkom]] časopisu u to vrijeme. Međutim, Weiningerovo ponašanje nije bilo uzorno. Ometao je školsku nastavu i oslanjao se na vlastite sklonosti u učenju, rijetko obraćajući pažnju na učitelje.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;&gt;[http://www.theabsolute.net/ottow/ottoinfo.html Precious Pieces about Weininger]. The Absolute. Pristupljeno 29. studenog 2015.&lt;/ref&gt;

Nakon mature 1898., Weininger se upisao na [[Filozofski fakultet u Beču]], ignorirajući očeve upute da studira jezike. Pridružio se i Filozofskom društvu na sveučilištu koje je organiziralo tjedna predavanja iz raznih (ne samo usko filozofskih) predmeta. Vrlo ozbiljan mladić, Weininger je uživao u raspravama o najdubljim filozofskim temama sa svojim prijateljima. Nije se bavio dnevnim temama.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

Weininger se 1901. susreo sa [[Sigmund Freud|Sigmundom Freudom]], te mu je dao nacrt svog djela ''Spol i karakter''. Freud, međutim, nije bio impresioniran njegovim djelom, te ga je odbio preporučiti za objavljivanje. Umjesto toga, savjetovao je Weiningera da deset godina skuplja empirijske dokaze za svoje ideje, rekavši mu da svijet &quot;želi dokaze, a ne misli&quot;. Weininger mu je uzvratio da će radije u tih deset godina napisati deset knjiga. Unatoč neslaganju s Weiningerovim teorijama, Freud ga je smatrao genijem.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;
 
Prešao je na [[protestantizam]] isti dan kada je obranio doktorat na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] 1902.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;[https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/judaica/ejud_0002_0020_0_20738.html Weininger, Otto]. Jewish Virtual Library. Pristupljeno 29. studenog 2015.&lt;/ref&gt; Iduće godine objavio je dijelom znanstveno, a dijelom filozofsko djelo ''Spol i karakter'' (''Geschlecht und Charakter'') koje je promicalo tezu da sva živa bića kombiniraju razne proporcije muškog i ženskog elementa. Muški element je pozitivan, produktivan i moralan, a ženski negativan, neproduktivan i [[Amoralnost|amoralan]]. U poglavlju ''O židovstvu'', okarakterizirao je židovstvo kao ženstveno i amoralno, za razliku od kršćanstva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;

Nakon objave knjige, Weininger je pao u depresiju, nakon čega se ubio u 23. godini života. Ubio se u istoj kući u kojoj je umro [[Ludwig van Beethoven]]. Nedugo nakon njegove smrti, njegovi neobjavljeni eseji i aforizmi objavljeni su pod naslovom ''Ueber die letzten Dinge'' (1904.), a za drugo izdanje (1907.), uvodnu biografiju napisao je [[Moriz Rappaport]]. Mnogo kasnije, izašla su i biografska djela ''Otto Weininger, Die Liebe und das Weib'' (1917.) i ''Taschenbuch und Briefe an einen Freund'' (1919.), koja je uredio A. Gerber. Weiningerova sabrana djela i pisma objavljena su pod naslovom ''Eros und Psyche'' (1990.), kojeg je uredio H. Rodlauer.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

== Spol i karakter ==

Weiningerovo djelo ''Spol i karakter'' (''Geschlecht und Charakter''), postalo je vrlo popularno nakon njegove smrti. Nakon rasprave [[Max Nordau|Maxa Nordaua]] u ''Vossische Zeitungu'', knjiga je doživjela 30 izdanja na njemačkom jeziku. U knjizi Weininger piše o fundamentalnom odnosu spola i karaktra. Svako ljudsko biće kombinacija je muških i ženskih elemenata. Muškarca je promatrao kao pozitivnog, produktivnog, logičnog, konceptualnog, etičnog, kao duhovnu silu sposobnu da postane genije. Žena je promatrana kao negativna, nesposobna za bilo kakve vrline. Ona je zainteresirana ili u čisto seksualno zadovoljstvo (Kurtezana) ili u majčinstvo (Majka). Slijdom toga, idealna Žena ovisi o Muškarcu, ili falusu; a njezina emancipacija, kao i duhovna snaga Muškarca, o snošaju.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

U raspravi o [[Židovstvo|židovstvu]], Weininger je tvrdio da je židovstvo gore od Žene. Židov je snaga koja postoji u narodu, ne samo pojedinačnom Židovu, ali i u drugim nežidovima. Nedostatak Židova u odnosu na Ženu je taj što Žena barem vjeruje u Muškarca, a Židov ne vjeruje ni u što. Stoga, tvrdi Weininger, Židov gravitira [[Komunizam|komunizmu]], [[Anarhizam|anarhizmu]], [[Materijalizam|materijalizmu]], [[Empiricizam|empiricizmu]] i [[Ateizam|ateizmu]]. No [[cionizam]], prema Weiningeru, može se izroditi tek odbacivanjem židovstva, jer Židovi nisu mogli pojmiti ideju države. Židovsku religiju smatrao je nevjerom ni u što, dok je kršćanstvo smatrao pozitivnim.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

Weiningerovi pogledi sadržavaju elemente [[Romanticizam|romanticizma]], [[Vagnerijanizam|vagnerijanizma]], [[Ničeizam|ničeizma]], moderne psihologije, biologije s mnoštvom vlastitih uvida.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

[[August Strindberg]] Weiningerovo djelo smatrao je &quot;zastrašujućom&quot; knjigom koja je &quot;vjerojatno riješila sve najteže probleme&quot;. Strindberg je Weiningeru poslao razglednicu u kojoj mu se zahvalio na rješavanju &quot;ženskog problema&quot;. [[Ford Madox Ford]] opisao je engleski prijevod knjige kao &quot;najvažniji, kako je najjedinstveniji, od doprinosa modernoj literaturi o pitanju spola&quot;.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

[[Ludwig Wittgenstein]] naveo je Weiningera kao jednog od svojih izvora inspiracija. Entuzijastično je preporučio ''Spol i karakter'' svojim kolegama.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

U svom poznatom djelu ''Ženski eunuh'', feministica [[Germaine Greer]] opisala je ''Spol i karakter'' kao &quot;iznimno rigoroznu&quot; knjigu napisanu od &quot;običnog dječaka&quot;. Marksist [[Ernst Bloch]] izjavio je da je Weininger bio inspiriran &quot;najsnažnijom mizoginijom u povijesti&quot;.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Weininger, Otto}}
[[Kategorija:Austrijski filozofi]]
[[Kategorija:Austrijski psiholozi]]</text>
      <sha1>8m321vse6kcz3oasrg54kclx4n7izb5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447471</id>
      <parentid>7447470</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:34:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447471</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8152" sha1="hkr0nxv5ur80xymzs320vqp8ednfl3i" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća|20. stoljeće]]
| slika           = OttoWeiningerspring1903.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 220px
| ime             = Otto Weininger
| rođenje         = [[3. travnja]] [[1880.]]
| mjesto_rođenja  = [[Beč]]
| smrt            = [[4. listopada]] [[1903.]]
| mjesto_smrti    = Beč
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[filozofija]], [[logika]], [[psihologija]], [[genij]], [[spol]], [[religija]]
| poznate_ideje   = sva živa bića imaju elemente muškog i ženskog; logika i etika su isto; logika je vezana načelom identiteta (A=A); genij je univerzalni mislilac
| utjecaji        = [[Immanuel Kant]], [[Ludwig van Beethoven]], [[Richard Wagner]], [[Henrik Ibsen]]
| utjecao_na      =
| potpis          = 
}}

'''Otto Weininger''' ([[Beč]], [[3. travnja]] [[1880.]] – Beč, [[4. listopada]] [[1903.]]), bio je [[Austrijanci|austrijski]] filozof poznat po svom djelu ''Spol i karakter''.&lt;ref&gt;[http://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2290 krlezijana.lzmk.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210304203552/https://krlezijana.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2290 |date=4. ožujka 2021. }}, ''austrijski filozof (Beč, 3. IV. 1880 - Beč, 4. X. 1903), stekao posmrtno priznanje, i gotovo popularnost, svojim jedinim većim djelom, knjigom Spol i karakter (Geschlecht und Charakter, 1903, otad dvadesetak izdanja), u kojoj spekulativno raspravlja o odnosu između »spola i karaktera«, trudeći se da na kulturnopovijesnom obzoru dokaže tezu o dubokoj, neuklonjivoj opreci koja dijeli muškarca od žene, fiziološki i mentalno'', V.Žm.= [[Viktor Žmegač]], pristupljeno 29. prosinca 2015.&lt;/ref&gt;

== Životopis ==

Otto Weininger rođen je u [[Beč]]u u imućnoj židovskoj obitelji.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;&gt;[http://www.britannica.com/biography/Otto-Weininger Otto Weininger]. Encyclopaedia Britannica. Pristupljeno 29. studenog 2015.&lt;/ref&gt; Bio je odličan student u gimnaziji, gdje je iskazao poseban talent za društvene znanosti. Imao je i dar za jezike, pa je do 18. godine, uz materinski [[Njemački jezik|njemački]], govorio [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Grčki jezik|grčki]], [[Latinski jezik|latinski]], [[Norveški jezik|norveški]], [[Španjolski jezik|španjolski]] i [[Talijanski jezik|talijanski]]. Sa 16 godina napisao je [[Etimologija|etimološki]] esej o određenim grčkim pridjevima koji su se nalazili samo kod [[Homer]]a, te ga je bezuspješno pokušao objaviti u vodećem [[Filologija|filološkom]] časopisu u to vrijeme. Međutim, Weiningerovo ponašanje nije bilo uzorno. Ometao je školsku nastavu i oslanjao se na vlastite sklonosti u učenju, rijetko obraćajući pažnju na učitelje.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;&gt;[http://www.theabsolute.net/ottow/ottoinfo.html Precious Pieces about Weininger]. The Absolute. Pristupljeno 29. studenog 2015.&lt;/ref&gt;

Nakon mature 1898., Weininger se upisao na [[Filozofski fakultet u Beču]], ignorirajući očeve upute da studira jezike. Pridružio se i Filozofskom društvu na sveučilištu koje je organiziralo tjedna predavanja iz raznih (ne samo usko filozofskih) predmeta. Vrlo ozbiljan mladić, Weininger je uživao u raspravama o najdubljim filozofskim temama sa svojim prijateljima. Nije se bavio dnevnim temama.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

Weininger se 1901. susreo sa [[Sigmund Freud|Sigmundom Freudom]], te mu je dao nacrt svog djela ''Spol i karakter''. Freud, međutim, nije bio impresioniran njegovim djelom, te ga je odbio preporučiti za objavljivanje. Umjesto toga, savjetovao je Weiningera da deset godina skuplja empirijske dokaze za svoje ideje, rekavši mu da svijet &quot;želi dokaze, a ne misli&quot;. Weininger mu je uzvratio da će radije u tih deset godina napisati deset knjiga. Unatoč neslaganju s Weiningerovim teorijama, Freud ga je smatrao genijem.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;
 
Prešao je na [[protestantizam]] isti dan kada je obranio doktorat na [[Sveučilište u Beču|Sveučilištu u Beču]] 1902.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;&gt;[https://www.jewishvirtuallibrary.org/jsource/judaica/ejud_0002_0020_0_20738.html Weininger, Otto]. Jewish Virtual Library. Pristupljeno 29. studenog 2015.&lt;/ref&gt; Iduće godine objavio je dijelom znanstveno, a dijelom filozofsko djelo ''Spol i karakter'' (''Geschlecht und Charakter'') koje je promicalo tezu da sva živa bića kombiniraju razne proporcije muškog i ženskog elementa. Muški element je pozitivan, produktivan i moralan, a ženski negativan, neproduktivan i [[Amoralnost|amoralan]]. U poglavlju ''O židovstvu'', okarakterizirao je židovstvo kao ženstveno i amoralno, za razliku od kršćanstva.&lt;ref name=&quot;Britannica&quot;/&gt;

Nakon objave knjige, Weininger je pao u depresiju, nakon čega se ubio u 23. godini života. Ubio se u istoj kući u kojoj je umro [[Ludwig van Beethoven]]. Nedugo nakon njegove smrti, njegovi neobjavljeni eseji i aforizmi objavljeni su pod naslovom ''Ueber die letzten Dinge'' (1904.), a za drugo izdanje (1907.), uvodnu biografiju napisao je [[Moriz Rappaport]]. Mnogo kasnije, izašla su i biografska djela ''Otto Weininger, Die Liebe und das Weib'' (1917.) i ''Taschenbuch und Briefe an einen Freund'' (1919.), koja je uredio A. Gerber. Weiningerova sabrana djela i pisma objavljena su pod naslovom ''Eros und Psyche'' (1990.), kojeg je uredio H. Rodlauer.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

== Spol i karakter ==

Weiningerovo djelo ''Spol i karakter'' (''Geschlecht und Charakter''), postalo je vrlo popularno nakon njegove smrti. Nakon rasprave [[Max Nordau|Maxa Nordaua]] u ''Vossische Zeitungu'', knjiga je doživjela 30 izdanja na njemačkom jeziku. U knjizi Weininger piše o fundamentalnom odnosu spola i karaktra. Svako ljudsko biće kombinacija je muških i ženskih elemenata. Muškarca je promatrao kao pozitivnog, produktivnog, logičnog, konceptualnog, etičnog, kao duhovnu silu sposobnu da postane genije. Žena je promatrana kao negativna, nesposobna za bilo kakve vrline. Ona je zainteresirana ili u čisto seksualno zadovoljstvo (Kurtezana) ili u majčinstvo (Majka). Slijdom toga, idealna Žena ovisi o Muškarcu, ili falusu; a njezina emancipacija, kao i duhovna snaga Muškarca, o snošaju.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

U raspravi o [[Židovstvo|židovstvu]], Weininger je tvrdio da je židovstvo gore od Žene. Židov je snaga koja postoji u narodu, ne samo pojedinačnom Židovu, ali i u drugim nežidovima. Nedostatak Židova u odnosu na Ženu je taj što Žena barem vjeruje u Muškarca, a Židov ne vjeruje ni u što. Stoga, tvrdi Weininger, Židov gravitira [[Komunizam|komunizmu]], [[Anarhizam|anarhizmu]], [[Materijalizam|materijalizmu]], [[Empiricizam|empiricizmu]] i [[Ateizam|ateizmu]]. No [[cionizam]], prema Weiningeru, može se izroditi tek odbacivanjem židovstva, jer Židovi nisu mogli pojmiti ideju države. Židovsku religiju smatrao je nevjerom ni u što, dok je kršćanstvo smatrao pozitivnim.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

Weiningerovi pogledi sadržavaju elemente [[Romanticizam|romanticizma]], [[Vagnerijanizam|vagnerijanizma]], [[Ničeizam|ničeizma]], moderne psihologije, biologije s mnoštvom vlastitih uvida.&lt;ref name=&quot;JVL&quot;/&gt;

[[August Strindberg]] Weiningerovo djelo smatrao je &quot;zastrašujućom&quot; knjigom koja je &quot;vjerojatno riješila sve najteže probleme&quot;. Strindberg je Weiningeru poslao razglednicu u kojoj mu se zahvalio na rješavanju &quot;ženskog problema&quot;. [[Ford Madox Ford]] opisao je engleski prijevod knjige kao &quot;najvažniji, kako je najjedinstveniji, od doprinosa modernoj literaturi o pitanju spola&quot;.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

[[Ludwig Wittgenstein]] naveo je Weiningera kao jednog od svojih izvora inspiracija. Entuzijastično je preporučio ''Spol i karakter'' svojim kolegama.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

U svom poznatom djelu ''Ženski eunuh'', feministica [[Germaine Greer]] opisala je ''Spol i karakter'' kao &quot;iznimno rigoroznu&quot; knjigu napisanu od &quot;običnog dječaka&quot;. Marksist [[Ernst Bloch]] izjavio je da je Weininger bio inspiriran &quot;najsnažnijom mizoginijom u povijesti&quot;.&lt;ref name=&quot;TheAbsolute&quot;/&gt;

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Weininger, Otto}}
[[Kategorija:Austrijski filozofi]]
[[Kategorija:Austrijski psiholozi]]</text>
      <sha1>hkr0nxv5ur80xymzs320vqp8ednfl3i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Heda Festini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>554365</id>
    <revision>
      <id>7447469</id>
      <parentid>7169069</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:32:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447469</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2851" sha1="fww2k03cj1bl6edcjob2hml4jtrkjab" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija 
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća|Filozofija 20.]]/[[suvremena filozofija|21. stoljeća]] 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| ime             = Heda Festini
| rođenje         = [[4. studenoga]] [[1928.]]
| mjesto_rođenja  = [[Osijek]], [[Kraljevina Jugoslavija]]
| smrt            = [[12. lipnja]] [[2018.]]
| mjesto_smrti    = [[Rijeka]], [[Hrvatska]]
| škola_tradicija = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[Filozofija jezika]], [[Ludwig Wittgenstein|Wittgenstein]], hrvatska filozofska baština
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
'''Heda Festini''' ([[Osijek]], [[4. studenoga]] [[1928.]] – [[Rijeka]], [[18. lipnja]] [[2018.]]) [[Hrvati|hrvatska]] [[Filozofija|filozofkinja]]. Festini je stručnjak za [[Analitička filozofija|analitičku filozofiju]] i povijest hrvatske filozofije.

== Životopis ==

Diplomirala je 1952. na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]], a doktorirala 1965. Predavala je teoretsku filozofiju, logiku i metodologiju na [[Sveučilište u Zadru|Sveučilištu u Zadru]] od 1967 do 1992.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Festini, Heda |url=https://enciklopedija.hr/clanak/19387 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=28. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt; Autorica je knjiga o [[Ludwig Wittgenstein|Ludwigu Wittgensteinu]], [[Nicola Abbagnano|Nicoli Abbagnanu]], [[Antun Petrić (filozof)|Antunu Petriću]] i [[Juraj Politeo|Jurju Politeu]], kao i mnogih članaka i napisa o filozofiji jezika, filozofiji znanosti i povijesti filozofije. Prevela je djela [[Nicola Abbagnano|Nicole Abbagnana]]&lt;ref&gt;http://www.abbagnanofilosofo.it/abbagnanonicola-Possibilitaeliberta-indice.php&lt;/ref&gt; i [[John Dewey|Johna Deweya]]&lt;ref&gt;http://www.kruzak.hr/?content=books&amp;book_id=20&amp;lang=hr&amp;search=dewey&amp;type=author&lt;/ref&gt; na hrvatski.

Ima dvoje unuka, Berislava Marušića i Sanju Dembić, koji su oboje filozofi.

== Autorska djela ==

* Filozofija pozitivnog egzistencijalizma Nicole Abbagnana, 1967.
* Život i djelo Splićanina Jurja Politea. Zagreb: Liber, 1977.
* Antun Petrić, filozof iz Komiže. Split: Književni krug, 1992.
* Uvod u čitanje Ludwiga Wittgensteina. Zagreb: Hrvatsko Filozofsko Društvo, 1992.

== Prijevodi ==

* Nicola Abbagnano, Mogućnost i sloboda. Beograd: Nolit, 1967. (Prijevod knjige &quot;Possibilità e Libertà&quot;, s talijanskog)
* John Dewey, Liberalizam i društvena akcija. Zagreb: Kruzak, 2004. (Prijevod knjige &quot;Liberalism and Social Action&quot;, s engleskog)

== Vidi još ==
* [[Nenad Miščević]]

== Izvori ==

{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Festini, Heda}}
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Životopisi, Osijek]]</text>
      <sha1>fww2k03cj1bl6edcjob2hml4jtrkjab</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lebdjelica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>555480</id>
    <revision>
      <id>7447489</id>
      <parentid>7285193</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:04:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Vozila|Vozila]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Ambifijska vozila|Ambifijska vozila]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447489</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3404" sha1="ikhy3zq24kraqhp1lvt65wxb6pqcu49" xml:space="preserve">[[Datoteka:USN hovercraft.jpg|mini|Vojna lebdjelica]] [[Datoteka:Hovercraft - scheme.svg|mini|Shematski prikaz. 1) [[propeler]]i 2) zračna struja 3) [[ventilator]] (zračna turbina) 4) fleksibilna suknja ]]
'''Lebdjelica''' ili [[anglizam]] '''''hovercraft''''' je hibridno prometalo koje uglavnom služi kao [[plovilo]] tj. za [[promet]] preko vodenih i blatnih površina, ali njime se može prometovati i preko suhozemnih površina, [[led]]a i inih. Ova vrsta [[vozilo|vozila]] lebdi na [[zračni jastuk|zračnom jastuku]]. 

Ime ''hovercraft'' danas je generičko ime za ovu vrstu vozila. Nekad je to ime bilo [[robna marka]] u vlasništvu [[Saunders-Roe]]a (poslije [[British Hovercraft Corporation]]a (BHC), potom [[Westland Helicopters|Westlanda]]), zbog čega su drugi proizvođači lebdjelica rabili druga imena.

Lebdjelica se služe puhalima radi stvaranja velikog [[obujam|obujma]] zraka ispod trupa, a [[tlak]] je nešto iznad atmosferskog. Razlika u tlakovima, višeg ispod trupa te nižeg iz okolne [[atmosferski tlak|atmosfere]] rezultira izdizanjem te trup pluta iznad okolne površine. Zbog stabilnosti zrak se ispuhuje kroz utore ili rupe oko platforme koja je oblika [[disk]]a ili [[oval]]na, čime lebdjelici daje prepoznatljivi zaobljene [[četvorina|četvorine]]. Obično se ovaj zračni jastuk sadržan ispod fleksibilne „suknje” što omogućuje vozilu putovati preko malih prepreka bez oštećenja.

Teorijske osnove za ovu vrstu vozila koje će se kretati preko zračnog sloja dao je [[Konstantin Ciolkovski]] 1926. i 1927. godine.&lt;ref&gt;{{citation |pages=[http://www.ras.ru//CArchive/pageimages/555%5C1_013/054.jpg 55] i [http://www.ras.ru//CArchive/pageimages/555%5C1_013/055.jpg 56] |last=Ciolkovskij |first=Konstantin |title=Trenje i otpor zraka |publisher=osobni arhiv u izdanju Ruske akademije znanosti (u autorovom osobnom rukopisu) |language=ruski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;flightint&quot;&gt;&quot;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1962/1962%20-%200515.html Russia and the Ground-effect Vehicle] ''Flight International'', 5. travnja 1962.&lt;/ref&gt;
Hoverkrafti danas imaju civilnu i vojnu namjenu. Prvi praktični dizajn izveden je od britanskog izuma 1950-ih i 1960-ih. Danas ih se koristi diljem svijeta kao specijalizirano prijevozno sredstvo kod saniranja posljedica katastrofe, vozila [[obalna straža|obalne straže]], vojne i nadzorne svrhe te za [[šport]] i [[putnički prijevoz]]. Veliki primjerci ovog vozila bile su u primjeni radi prijevoza stotina ljudi i vozila preko [[La Manche]]a, dok su vojne inačice prevozile [[tenk]]ove, vojnike te veliku opremu u neprijateljskom okružju i terenu.
Nekad nije bilo izvedivo da lebdjelice budu plovila snažne paljbene moći,jer su zbog manjih dimenzija lebdjelice bile nestabilne i osjetljive na trzaj pri ispaljivanju. Danas se izrađuju vojni hoverkrafti koji nisu samo prijevozno sredstvo. Ruska raketna lebdjelica „Bora“ projekta 1239 spada u takva plovila. Služi kao jurišni [[nosač raketa]] koji može probiti obrambeni sustav nosača zrakoplova.&lt;ref&gt;[http://www.russia.hr/novosti-iz-rusije/zvijezda-istanbulskog-sajma-idef-hovercraft-ubojica-nosaca-aviona/ Russia.hr - Zvijezda istanbulskog sajma IDEF – Hovercraft ubojica nosača aviona]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{HTE|lebdjelica|Lebdjelica}}

[[Kategorija:Ambifijska vozila]]</text>
      <sha1>ikhy3zq24kraqhp1lvt65wxb6pqcu49</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447494</id>
      <parentid>7447489</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:09:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Ambifijska vozila|Ambifijska vozila]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Amfibijska vozila|Amfibijska vozila]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447494</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3404" sha1="2agn79grmdv1mb8l0k09osawhbljw79" xml:space="preserve">[[Datoteka:USN hovercraft.jpg|mini|Vojna lebdjelica]] [[Datoteka:Hovercraft - scheme.svg|mini|Shematski prikaz. 1) [[propeler]]i 2) zračna struja 3) [[ventilator]] (zračna turbina) 4) fleksibilna suknja ]]
'''Lebdjelica''' ili [[anglizam]] '''''hovercraft''''' je hibridno prometalo koje uglavnom služi kao [[plovilo]] tj. za [[promet]] preko vodenih i blatnih površina, ali njime se može prometovati i preko suhozemnih površina, [[led]]a i inih. Ova vrsta [[vozilo|vozila]] lebdi na [[zračni jastuk|zračnom jastuku]]. 

Ime ''hovercraft'' danas je generičko ime za ovu vrstu vozila. Nekad je to ime bilo [[robna marka]] u vlasništvu [[Saunders-Roe]]a (poslije [[British Hovercraft Corporation]]a (BHC), potom [[Westland Helicopters|Westlanda]]), zbog čega su drugi proizvođači lebdjelica rabili druga imena.

Lebdjelica se služe puhalima radi stvaranja velikog [[obujam|obujma]] zraka ispod trupa, a [[tlak]] je nešto iznad atmosferskog. Razlika u tlakovima, višeg ispod trupa te nižeg iz okolne [[atmosferski tlak|atmosfere]] rezultira izdizanjem te trup pluta iznad okolne površine. Zbog stabilnosti zrak se ispuhuje kroz utore ili rupe oko platforme koja je oblika [[disk]]a ili [[oval]]na, čime lebdjelici daje prepoznatljivi zaobljene [[četvorina|četvorine]]. Obično se ovaj zračni jastuk sadržan ispod fleksibilne „suknje” što omogućuje vozilu putovati preko malih prepreka bez oštećenja.

Teorijske osnove za ovu vrstu vozila koje će se kretati preko zračnog sloja dao je [[Konstantin Ciolkovski]] 1926. i 1927. godine.&lt;ref&gt;{{citation |pages=[http://www.ras.ru//CArchive/pageimages/555%5C1_013/054.jpg 55] i [http://www.ras.ru//CArchive/pageimages/555%5C1_013/055.jpg 56] |last=Ciolkovskij |first=Konstantin |title=Trenje i otpor zraka |publisher=osobni arhiv u izdanju Ruske akademije znanosti (u autorovom osobnom rukopisu) |language=ruski}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;flightint&quot;&gt;&quot;[https://www.flightglobal.com/pdfarchive/view/1962/1962%20-%200515.html Russia and the Ground-effect Vehicle] ''Flight International'', 5. travnja 1962.&lt;/ref&gt;
Hoverkrafti danas imaju civilnu i vojnu namjenu. Prvi praktični dizajn izveden je od britanskog izuma 1950-ih i 1960-ih. Danas ih se koristi diljem svijeta kao specijalizirano prijevozno sredstvo kod saniranja posljedica katastrofe, vozila [[obalna straža|obalne straže]], vojne i nadzorne svrhe te za [[šport]] i [[putnički prijevoz]]. Veliki primjerci ovog vozila bile su u primjeni radi prijevoza stotina ljudi i vozila preko [[La Manche]]a, dok su vojne inačice prevozile [[tenk]]ove, vojnike te veliku opremu u neprijateljskom okružju i terenu.
Nekad nije bilo izvedivo da lebdjelice budu plovila snažne paljbene moći,jer su zbog manjih dimenzija lebdjelice bile nestabilne i osjetljive na trzaj pri ispaljivanju. Danas se izrađuju vojni hoverkrafti koji nisu samo prijevozno sredstvo. Ruska raketna lebdjelica „Bora“ projekta 1239 spada u takva plovila. Služi kao jurišni [[nosač raketa]] koji može probiti obrambeni sustav nosača zrakoplova.&lt;ref&gt;[http://www.russia.hr/novosti-iz-rusije/zvijezda-istanbulskog-sajma-idef-hovercraft-ubojica-nosaca-aviona/ Russia.hr - Zvijezda istanbulskog sajma IDEF – Hovercraft ubojica nosača aviona]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{HTE|lebdjelica|Lebdjelica}}

[[Kategorija:Amfibijska vozila]]</text>
      <sha1>2agn79grmdv1mb8l0k09osawhbljw79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bernard Williams (filozof)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>558367</id>
    <revision>
      <id>7447472</id>
      <parentid>6949961</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:36:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447472</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5369" sha1="mhvv34t5twvi11n4su9vzoe232j32kg" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          =
| era             =
| slika           =
| opis_slike      =
| veličina        =
| ime             =Bernard Williams
| rođenje         =[[21. rujna]] [[1929.]]
| mjesto_rođenja  = [[Westcliff]], [[Essex]]
| smrt            =[[10. lipnja]] [[2003.]]
| mjesto_smrti    = [[Rim]]
| škola_tradicija =
| glavni_interesi =moralna filozofija, povijest filozofije
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Sir Bernard Arthur Owen Williams''' ([[Westcliff]], [[Essex]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]], [[21. rujna]] [[1929.]] – [[Rim]], [[10. lipnja]] [[2003.]]) bio je britanski [[filozof]].

==Životopis==
===Mladost i obrazovanje===
Williams je rođen 21. rujna 1929. godine u Westcliffu. Nakon završetka srednje škole (Chigwell School), namjeravao je na [[Sveučilište u Oxfordu|Oxfordu]] studirati klasične jezike, ali ubrzo se posvećuje filozofiji. Nakon završetka studija godinu dana provodi u [[Kanada|Kanadi]] kao pilot aviona [[Spitfire]].

===Znanstveni rad===
Nakon povratka iz Kanade predavač je na Londonskom sveučilištu, 1967. godine postaje profesor filozofije na [[Cambridge (sveučilište)|Cambridgeu]], a 1979. rektorom King's koledža. Godine 1988. odlazi u [[Kalifornija|Kaliforniju]] na [[Sveučilište Berkeley]] kao gostujući predavač, a početkom [[1990-ih|devedesetih]] postaje profesorom [[moralna filozofija|moralne filozofije]] na Oxfordu.

Williams svoje filozofske interese razvija u suprotnosti s oxfordskim dominantnim strujanjima polovice 20. stoljeća, gdje se o filozofiji morala raspravljalo isključivo u okvirima metaetike, što je Williams smatrao pojednostavljivanjem pristupa najvažnijim pitanjima etike. Nesklon utilitarizmu, Williams zastupa tezu da u utilitarističkom shvaćanju moralnosti nema mjesta za pojam osobnog integriteta.

Također smatra kako je [[Tijelo (biologija)|tjelesni]] kontinuitet nužan uvjet za postojanje osobnog identiteta. Bavi se pitanjima moralne filozofije. Smatra da područje moralnosti nije imuno na slučajnost i [[Sreća|sreću]], ali i da opravdanje određenih postupaka isto tako može ovisiti upravo o sreći. Ovakav stav smatran je napadom na [[Immanuel Kant|kantovsku]] tradiciju unutar koje se mogućnost postojanja moralne sreće uopće ne dopušta.

Williams je isticao kako moralna filozofija ne treba svoju vlastitu [[Teorija|teoriju]], a raznim etičkim pitanjima poput relativizma i [[objektivnost]]i, preispituje [[Aristotel]]ovo i Kantovo utemeljenje etike i daje oštru kritiku suvremene moralne filozofije. Bit ove kritike njegovo je uvjerenje kako ideje racionalnosti utjelovljene u suvremenoj moralnoj filozofiji ne mogu udovoljiti zahtjevima suvremenog svijeta. Tvrdi kako u rješenju tog pitanja mogu pomoći etičke ideje [[Drevna Grčka|antičke Grčke]] s kojima, prema njegovom mišljenju, suvremena civilizacija još uvijek dijeli mnogo zajedničkog.&lt;ref&gt;[[Matej Sušnik]], [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=533 ''Bernard Williams (1929–2003)''], [[Prolegomena (časopis)|Prolegomena: časopis za filozofiju]], Vol.2 No.2, prosinac 2003., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 26. veljače 2016.&lt;/ref&gt;

==Djela==
Williams je napisao petnaestak samostalnih knjiga, nekoliko stotina znanstveno-stručnih članaka i recenzija. Djela su mu prevođena na mnoge jezike.&lt;ref&gt;[http://www.matica.hr/knjige/autor/613/ Autori: Bernard Williams] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304113042/http://www.matica.hr/knjige/autor/613/ |date=4. ožujka 2016. }}, [[Matica hrvatska]], www.matica.hr, pristupljeno 26. veljače 2016.&lt;/ref&gt; Izbor važnijih naslova Bernarda Williamsa:&lt;ref&gt;Potpuna [[bibliografija]] Williamsovih filozofskih djela dostupna je na [http://www.matica.hr/media/uploads/knjige/williams_smisao_pro%C5%A1losti/williams447.pdf ''Bernard Williams: kompletna filozofska bibliografija''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304122948/http://www.matica.hr/media/uploads/knjige/williams_smisao_pro%C5%A1losti/williams447.pdf |date=4. ožujka 2016. }}, u knjizi ''Smisao prošlosti: ogledi o povijesti filozofije'', izdanje [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]], www.matica.hr&lt;/ref&gt;

* ''Morality'' (1972.)
* ''Problems of the Self'' (1973.)
* ''Utilitarianism: For and Against'' (s [[John Jamieson Carswell Smart|J. J. C. Smartom]]) (1973.)
* ''Descartes: The Project of Pure Enquiry'' (1978)
* ''Moral Luck'' (1981.)
* ''Ethics and the Limits of Philosophy'' (1985.)
* ''Shame and Necessity'' (1993.)
* ''Making Sense of Humanity'' (1995.)
* ''Truth and Truthfulness'' (2002.)
* '''''Smisao prošlosti: ogledi o povijesti filozofije''''' (''The Sense oh the Past: Essays in the History of Philosophy'', 2006.)&lt;ref&gt;Bernard Williams, ''Smisao prošlosti: ogledi o povijesti filozofije'', preveo [[Filip Grgić]], [[Matica hrvatska]], Zagreb, 2015., {{ISBN|9789533410265}}&lt;/ref&gt;

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori|30em}}

==Vanjske poveznice==
;Mrežna mjesta
* Bernard Williams, [http://www.matica.hr/knjige/1125/ ''Smisao prošlosti: ogledi o povijesti filozofije''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160304112344/http://www.matica.hr/knjige/1125/ |date=4. ožujka 2016. }}, osvrt i ulomci iz knjige, [[Matica hrvatska]]

{{GLAVNIRASPORED:Williams, Bernard}}
[[Kategorija:Britanski filozofi]]</text>
      <sha1>mhvv34t5twvi11n4su9vzoe232j32kg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dani Rodrik</title>
    <ns>0</ns>
    <id>559149</id>
    <revision>
      <id>7447779</id>
      <parentid>7438073</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:28:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447779</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4199" sha1="hfjq87l5k03wncd8y1s7gc183j6qniv" xml:space="preserve">{{Infookvir ekonomist
| ime               = Dani Rodrik
| izvorno ime       = 
| slika             = Dani Rodrik AB 02.jpg
| širina slike      = 
| opis              = 
| datum rođenja       = [[14. kolovoza]] [[1957.]]
| mjesto rođenja    = [[Istanbul]], [[Turska]]
| datum smrti         = 
| mjesto smrti      = 
| institucija       = 
| znanstveno polje  = Ekonomija: međunarodna i politička
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = 
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = Turska
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = 
}}
'''Dani Rodrik''' ([[Istanbul]], [[Turska]], [[14. kolovoza]] [[1957.]]) je [[Turska|turski]] [[ekonomist]], koji trenutno predaje međunarodnu političku ekonomiju na [[John F. Kennedy School of Government|Kennedyjevom fakultetu uprave]] [[Harvardovo sveučilište|Harvardskog sveučilišta]]. Napisao je nekoliko knjiga u kojima se bavio [[međunarodna ekonomija|međunarodnom ekonomijom]], [[ekonomski razvoj|ekonomskim razvojem]] i [[politička ekonomija|političkom ekonomijom]], a poseban interes je iskazao za definiciju dobre ekonomske politike, odnosno odgovor na pitanje zašto su neke zemlje ekonomski uspješnije od drugih. Najpoznatije djelo mu je ''Has Globalization Gone Too Far?'' iz 1997. godine u kome je kritizirao ekonomsku [[globalizacija|globalizaciju]], odnosno ustvrdio kako ona stvara napetosti unutar društava i među različitim zemljama, odnosno kako potkopava socijalnu politiku nezavisnih država.

==Izabrana djela==
* {{cite book |author=Rodrik, Dani |title=The Globalization Paradox |publisher=Norton &amp; Company, Inc |year=2011 |isbn=978-0-393-07161-0}}
* {{cite book |author=Rodrik, Dani |title=One Economics, Many Recipes |publisher=Princeton University Press |year=2007 |isbn=0-691-12951-7}}
* {{cite journal |author=McMillan, Margaret; Horn, Karen; and Rodrik, Dani |title=When Economic Reform Goes Wrong: Cashews in Mozambique |journal=Brookings Trade Forum 2003 |year=2004 |pages=97–165}}
* {{cite book |author=Rodrik, Dani (ed) |title=In Search of Prosperity: Analytic Narratives on Economic Growth |publisher=Princeton University Press |year=2003 |isbn=0-691-09268-0}}
* {{cite journal |last=Rodrik |first=Dani |title=The Global Governance of Trade As If Development Really Mattered |journal=[[UNDP]] |year=2001 |url=http://system2.net/ukpgh/wp-content/uploads/rodrikgovernance.PDF |archive-url=https://web.archive.org/web/20191226060629/http://system2.net/ukpgh/wp-content/uploads/rodrikgovernance.PDF |archive-date=26. prosinca 2019. |access-date=7. ožujka 2016.}}
* {{cite book |author=Rodrik, Dani |title=The New Global Economy and Developing Countries: Making Openness Work |publisher=Overseas Development Council |year=1999 |isbn=1-56517-027-X}}
* {{cite book |author=Rodrik, Dani |title=Has Globalization Gone Too Far? |publisher=Institute for International Economics |year=1997 |isbn=0-88132-241-5}}

==Vanjske poveznice==
{{Commonscat|Dani Rodrik}}
* [https://web.archive.org/web/20120328132341/http://www.whoswhoineconomics.com/dani-rodrik/ Who's Dani Rodrik]
* [https://web.archive.org/web/20091013183759/http://ksghome.harvard.edu/~drodrik/ Dani Rodrik's home page]
* [https://web.archive.org/web/20060425120101/http://ksghome.harvard.edu/~drodrik/papers.html Dani Rodrik's latest research]
* [http://rodrik.typepad.com/ Dani Rodrik's weblog]
* [http://www.project-syndicate.org/series/roads_to_prosperity/description &quot;Roads to Prosperity&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111011073613/http://www.project-syndicate.org/series/roads_to_prosperity/description |date=11. listopada 2011. }} Dani Rodrik's op/ed column for [[Project Syndicate]]
* {{cite web |last=Roberts |first=Russ |title=Rodrik on Globalization, Development, and Employment |url=http://www.econtalk.org/archives/_featuring/dani_rodrik/ |work=EconTalk |publisher=Library of Economics and Liberty |date=2011-04-11}}

{{GLAVNIRASPORED:Rodrik, Dani}}
[[Kategorija:Ekonomisti]]
[[Kategorija:Turski znanstvenici]]</text>
      <sha1>hfjq87l5k03wncd8y1s7gc183j6qniv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kozmodrom Vostočni</title>
    <ns>0</ns>
    <id>563652</id>
    <revision>
      <id>7447623</id>
      <parentid>6757560</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:00:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Svemirske luke]]; ± 2 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447623</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5157" sha1="sbbx1q9y9bvabb2ac4hknjr59c3bh15" xml:space="preserve">[[Datoteka:Launch of the Soyuz-2.1a from Vostochny 2016-04-28 011.jpg|mini|desno|300px|Prvo lansiranje rakete [[Sojuz-2 (raketa-nosač)|Sojuz ]] s kozmodroma Vostočni 28. travnja 2016. godine.]]
'''Kozmodrom Vostočni''' (rus.:Восточный, u prijevodu „Istočni”) je ruski [[kozmodrom]], koji je trenutno u izgradnji. Nalazi se u [[Amurska oblast|Amurskoj oblasti]] na [[Ruski daleki istok|Ruskom dalekom istoku]], na 51° [[geografska širina|SGŠ]]. Prvo lansiranje bilo je zakazano za prosinac [[2015.]] godine, ali je u listopadu odgoženo za travanj [[2016.]]&lt;ref&gt;http://www.themoscowtimes.com/business/article/putin-delays-first-launch-from-russia-s-troubled-vostochny-cosmodrome/539029.html {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20151017035730/http://www.themoscowtimes.com/business/article/putin-delays-first-launch-from-russia-s-troubled-vostochny-cosmodrome/539029.html |date=17. listopada 2015. }} Preuzeto 18. svibnja 2016.&lt;/ref&gt; U operativnu upotrebu bi trebao ući [[2017.]] godine. Planirano je da ''Vostočni'' postane primarni kozmodrom ruskog kosmičkog programa, kako bi se smanjila zavisnost od kosmodroma [[kozmodrom Bajkonur|''Bajkonur'']] koji se nalazi na teritoriji [[Kazahstan]]a.

U odnosu na [[kozmodrom Bajkonur]], Vostočni ima i prednosti i mane.

;Prednosti&lt;ref&gt;http://tvroscosmos.ru/frm/video/vostok.php Preuzeto 18. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;
* U prvoj fazi leta [[raketa-nosač]] ne prelazi preko gusto naseljenih dijelova više država. Kod lansiranja s Bajkonura tijekom prve faze leta raketa-nosač leti preko naseljenih dijelova [[Kazahstan]]a, [[Rusija|Rusije]], [[Kina|Kine]] i [[Mongolija|Mongolije]], pa postoji vjerojatnost, da u slučaju kvara na raketi njeni dijelovi padnu u neko naselje i izazovu ljudske žrtve. Kod polijetanja s Vostočnog ovaj problem je znatno manji, raketa većinom leti preko sibirske [[tajga|tajge]] koja je rijetko naseljena i ne prelijeće preko teritorija drugih [[država]].
* Dijelovi prvog stupnja rakete-nosača padaju u rijetko naseljene predjele sibirske tajge ili u [[ocean]] u međunarodnim vodama. Pri lansiranju s Bajkonura prvi stupanj rakete (motori i rezervoari) po odvajanju od drugog stupnja nastavljaju balističkom putanjom i padaju u kazahstanske stepe. Tokom desetljeća bilo je više slučajeva da su dijelovi prvog stupnja padali na kuće, ali nije bilo žrtava. Poseban problem je prvi stupanj rakete [[Proton (raketa-nosač)|Proton]], koja sagorijeva izuzetno toksično gorivo, pa na mjesto pada prvog stupnja ove rakete moraju izaći posebni timovi koji rade dekontaminaciju.
* Vostočni je izgrađen nedaleko od kozmodroma Svobodni koji koriste Ruske raketne snage, tako da je bilo lako uspostaviti željezničke i putne veze do novog kozmodroma.
* Smanjeni politički rizik — Kazahstan je početkom 21. stoljeća u nekoliko navrata blokirao lansiranje ruskih raketa iz Bajkonura pod raznim izgovorima.&lt;ref&gt;http://www.astro.websib.ru/kosmo/Glav/Vostok {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180323075811/http://astro.websib.ru/kosmo/Glav/Vostok |date=23. ožujka 2018. }} Preuzeto 18. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

Primarni cilj izgradnje novog kompleksa na krajnjem istoku Rusije je da se smanji obujam lansiranja iz kozmodroma Bajkonur, ali ne i da se on u potpunosti zamjeni novim kozmodromom, tako da će se dva kompleksa koristiti paralelno makar do isteka zakupa [[2050.]] godine.&lt;ref&gt;http://www.rian.ru/science/20080305/100752277.html Preuzeto 18. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;

;Mane
[[Datoteka:Launch of the Soyuz-2.1a from Vostochny 2016-04-28.ogv|mini|desno|250px|Prvo lansiranje rakete [[Sojuz-2 (raketa-nosač)|Sojuz 2.1a]] s kozmodroma Vostočni 28. travnja 2016. godine.]]
* Vostočni je skoro 6° sjevernije od Bajkonura, što će se odraziti na masu koju rakete-nosači mogu dostaviti u orbitu.
* U okviru Vostočnog morat će se izgraditi nova [[zračna luka]], dok Bajkonur ima dvije. Većina satelita i drugih svemirskih letelica do kozmodroma dostavlja se zrakoplovom. Vostočni će prvo koristiti lokalne zračne luke, odakle će se sateliti dovoziti željeznicom, a kasnije je planirana izgradnja i zračne luke u okviru kozmodroma.
* Povećani troškovi prijevoza. Pogoni za proizvodnju satelita, raketa-nosača i druge opreme nalaze se u [[Moskva|Moskvi]], [[Samara|Samari]] i [[Željeznogorsk (Krasnojarska Pokrajina)|Željeznogorsku]], koji su od Bajkonura udaljeni od 2,500 do 1,500 kilometara. Od ovih pogona do novog kozmodroma ima oko 5,500 kilometara.&lt;ref&gt;http://argumenti.ru/toptheme/n384/245850 Preuzeto 18. svibnja 2016.&lt;/ref&gt;
* Nedostatak stambenog prostora i infrastrukture za zaposlene kozmodroma. Broj potrebnih kadrova će dostići skoro 100,000 ljudi. 

== Vidi i:==
* [[Kozmodrom Bajkonur]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://vostochnycosmodrome.ru Kosmodrom Vostočni] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150427124823/http://vostochnycosmodrome.ru/ |date=27. travnja 2015. }} – službena web stranica

[[Kategorija:Lokacije sovjetskog i ruskog svemirskog programa]]
[[Kategorija:Amurska oblast]]
[[Kategorija:Prometna infrastruktura u Rusiji]]
[[Kategorija:Svemirske luke]]</text>
      <sha1>sbbx1q9y9bvabb2ac4hknjr59c3bh15</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kozmodrom Pljeseck</title>
    <ns>0</ns>
    <id>563921</id>
    <revision>
      <id>7447622</id>
      <parentid>7188219</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:59:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Astronautika u Rusiji]]; + 2 kategorije; ±[[Kategorija:Astronautika u SSSR-u]]→[[Kategorija:Lokacije sovjetskog i ruskog svemirskog programa]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447622</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2481" sha1="1qic82bm8x5snnyixgd3v7g6bg2o6we" xml:space="preserve">[[Datoteka:Cyclone-3_rocket_launching_Meteor-3_satellite.png|240px|mini|Lansiranje rakete Ciklon-3 koja nosi satelit Meteor-3, kozmodrom Pljeseck, 1991.]]
[[Datoteka:Стартовая площадка Плесецк.jpg|240px|mini|Startno polje]]
'''Kozmodrom Pljeseck''' ({{jezik|[[ruski|rus.]]|Космодром Плесецк}}) je ruska [[svemirska luka]] smještena u [[Mirny (Arhangelska oblast)|Mirnyu]], u [[Rusija|ruskoj]] [[Arhangelska oblast|Arhangelskoj oblasti]], oko 800&amp;nbsp;km sjeverno od [[Moskva|Moskve]] i otprilike 200&amp;nbsp;km južno od [[Arhangelsk]]a. Kozmodrom datira iz 1957. godine. Izvorno razvijen kao lokacija za lansiranje [[Interkontinentalni balistički projektili|interkontinentalnih balističkih]] raketa [[R-7]], služio je i za brojna lansiranja [[Umjetni satelit|satelita]] korištenjem R-7 i drugih raketa. Njegova velika [[zemljopisna širina]] čini ga korisnim samo za određene vrste lansiranja, posebno za lansiranje u [[Orbita Molniya|orbite Molniya]] (orbite visoke inklinacije), tako da je veći dio povijesti kozmodrom funkcionirao kao sekundarna lokacija, dok se većina orbitalnih lansiranja odvijala se s [[Bajkonur|Baikonura]], u [[Kazahstanska sovjetska socijalistička republika|Kazačkoj SSR]] (danas u [[Kazahstan]]u). S [[Raspad SSSR-a|raspadom SSSR-a]], Baikonur postaje inozemni teritorij, čije je korištenje Kazahstan godišnje naplaćivao 115 milijuna američkih dolara. Slijedom toga, Plesetsk je od 2000-ih znatno više korišten.

== Pregled ==
Plesetsk ({{Coord|62|55|32.32|N|40|34|40.36|E}}) se koristi posebno za lansiranje [[Vojni satelit|vojnih satelita]] u orbite visoke inklinacije i polarne orbite. Područje sjeverno od kozmodroma, gdje nakon lansiranja padaju ostaci raketa je uglavnom nenaseljeno. Smješteno je u području [[Tajga|tajge]], ravnom terenu s borealnim borovim šumama.

Trenutno se rakete [[Sojuz (raketa)|Sojuz]], [[Kosmos (raketa)|Kosmos]], [[Molnija]], [[Rokot]] i [[Ciklon (raketa)|Ciklon]] lansiraju iz Pljesecka. [[Proton (raketa)|Proton]] i [[Zenit (raketa)|Zenit]] se lansiraju samo s [[Bajkonur]]a.

== Poveznice ==
* [[Bajkonur|Kozmodrom Bajkonur]]
* [[Kozmodrom Vostočni]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Plesetsk Cosmodrome}}
* [http://www.russianspaceweb.com/plesetsk.html Kozmodrom Pljeseck]

[[Kategorija:Lokacije sovjetskog i ruskog svemirskog programa]]
[[Kategorija:Arhangelska oblast]]
[[Kategorija:Svemirske luke]]
[[Kategorija:Prometna infrastruktura u Rusiji]]</text>
      <sha1>1qic82bm8x5snnyixgd3v7g6bg2o6we</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nicolás Gómez Dávila</title>
    <ns>0</ns>
    <id>565210</id>
    <revision>
      <id>7447619</id>
      <parentid>6787228</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:58:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447619</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6460" sha1="t8m28ygm1wmhgiih74pjel51l8fb6gf" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = &lt;small&gt;Kolumbijski filozofi&lt;/small&gt;
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]
| slika           = Nicolás Gómez Dávila.jpg
| opis_slike      = Nicolás Gómez Dávila sa 17 godina ([[1930.]])
| veličina        = 230px
| ime             = Nicolás Gómez Dávila
| rođenje         = [[18. svibnja]] [[1913.]]
| mjesto_rođenja  = [[Bogotá]], [[Kolumbija]]
| smrt            = [[17. svibnja]] [[1994.]]
| mjesto_smrti    = [[Bogotá]], [[Kolumbija]]
| škola_tradicija = Tradicionalni konzervativizam&lt;br&gt;
| glavni_interesi = [[Politika]]&lt;br&gt;[[Religija]]
| poznate_ideje   = Antimodernizam&lt;br&gt;Reakcionizam
| utjecaji        = [[Tukidid]], [[Jacob Burckhardt]],&lt;br&gt;[[Friedrich Nietzsche|Nietzsche]], [[Juan Donoso Cortés|Juan Cortés]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
'''Nicolás Gómez Dávila''' ([[Bogotá]], [[18. svibnja]] [[1913.]] – [[Bogotá]], [[17. svibnja]] [[1994.]]), [[Kolumbija|kolumbijski]] [[filozof]], [[književnik]] i [[intelektualac]] koji se smatra jednim od najvažnijih [[Konzervativizam|konzervativnih]] političkih teoretičara [[20. stoljeće|20. stoljeća]].

Dávilini radovi postaju slavni tek posljednjih godina njegova života, posebno zahvaljujući [[Njemački jezik|njemačkim prijevodima]] njegovih djela. Jedan je od najradikalnijih kritičara [[Modernizam|modernizma]], a radovi mu se sastoje gotovo isključivo od [[aforizam]]a.

==Životopis==
Nicolás Gómez Dávila rođen je [[18. svibnja]] [[1913.]] godine u [[Bogotá|Bogoti]] u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Otac mu je bio bogati trgovac i industrijalac.&lt;ref name=&quot;strpięć&quot;&gt;{{pl icon}} Krzysztof Urbanek, ''Ex occidente lux II'', [w:] Nicolás Gómez Dávila, ''Następne scholia do tekstu implicite'', izd. „Furta Sacra”, Varšava 2008., str. 5.&lt;/ref&gt; Godine [[1919.]], kada je imao 6 godina, seli se s [[obitelj]]i u [[Europa|Europu]]. Mladi Nicolás se tada školovao u [[Pariz]]u kod [[Benediktinci|benediktinaca]].&lt;ref name=&quot;strpięć&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Kalendarium&quot;&gt;{{pl icon}} Kalendarium życia i twórczości, [w:] Nicolás Gómez Dávila, ''Nowe scholia do tekstu implicite'', izd. „Furta Sacra”, Varšava 2008., str. 13.&lt;/ref&gt;

Zbog teške [[Upala pluća|upale pluća]], proveo je oko dvije godine kod kuće, gdje su ga podučavali privatni učitelji. Tada je razvio cjeloživotno zanimanje za [[Antička književnost|klasičnu literaturu]]. Godine [[1936.]] se vratio iz [[Pariz]]a u [[Kolumbija|Kolumbiji]]. Od tada više nije boravio [[Europa|Europu]], osim šestomjesečnog boravka sa ženom, [[1948.]] godine. Godinu kasnije ([[1937.]]) se ženi s Emiliom Nieto Ramos&lt;ref name=&quot;Kalendarium&quot;/&gt; ([[1909.]] – [[1995.]]), s kojom je imao dva sina i kćer.&lt;ref&gt;{{pl icon}} Krzysztof Urbanek, ''Ex occidente lux II'', [w:] Nicolás Gómez Dávila, ''Następne scholia do tekstu implicite'', izd. „Furta Sacra”, Varšava 2008., str. 6&lt;/ref&gt; U Bogoti je napravio ogromnu privatnu [[Knjižnica|knjižnicu]] prikupivši više od 30.000 djela u njoj. Godine [[1948.]] je pomogao osnivanju Andskog sveučilišta u [[Bogotá|Bogoti]].&lt;ref name=&quot;Kalendarium&quot;/&gt;

Godine [[1954.]] Nicolásov brat objavljuje prvi svezak njegovih djela; kompilacija bilješka i [[aforizam]]a pod nazivom ''Notas I''. Drugi svezak nikada nije bio objavljen. Knjiga je ostala gotovo nepoznata, jer je tiskano svega 100 primjeraka, a bili su predviđeni kao darovi za njihove prijatelje. Godine [[1959.]] objavio je malu knjigu [[esej]]a pod naslovom ''Textos I''. Također, drugi svezak opet nije bio objavljen. Ovi [[esej]]i su razvili osnovne misli njegove filozofske antropologije koja obiluje [[metafora]]ma.

Nakon sloma vojne diktature [[1958.]] godine Dávili je ponuđeno mjesto glavnog savjetnika predsjednika države. Ponudu je odbio, kao i onu [[1974.]] godine kada mu je bilo ponuđeno mjesto [[veleposlanik]]a u [[London]]u.&lt;ref name=&quot;Kalendarium&quot;/&gt; Iako je podržao kasnijeg [[predsjednik]]a [[Alberto Llera|Alberta Lleru]] u rušenju [[Diktatura|diktature]], suzdržao se od bilo kakve političke aktivnosti.

Njegova [[Skepticizam|skeptična]] antropologija blisko se temelji s naučavanjima [[Tukidid]]a i Jacoba Burckhardta. Bio je duboko kritičan prema [[Drugi vatikanski sabor|Drugom vatikanskom saboru]] kojeg je vidio kao duboku problematičnu adaptaciju prema svijetu. Posebno je osudio izuzimanje latinske liturgije, odnosno uvođenja bogoslužja na narodnom jeziku umjesto na [[Latinski jezik|latinskom]], u [[Rimokatolička Crkva|Rimokatoličkoj Crkvi]]. Slično [[Juan Donoso Cortés|Juanu Donosu Cortésu]], Gómez Dávila vjeruje kako su sve političke pogreške u konačnici rezultirale od teoloških pogrešaka. Zato se njegova misao može opisati kao oblik [[političke teologije]]. Nicolás Gómez Dávila je sebe vidio kao kritičara [[Marksizam|marksizma]], [[Demokracija|demokracije]], [[Socijalizam|socijalizma]], ideološkog [[Fašizam|fašizma]] te slijepe vjere u napredak. 

Gómez Dávila raspravlja o velikom broju tema; [[Filozofija|filozofskim]] i [[Teologija|teološkim pitanjima]], problemima [[književnost]]i, [[umjetnost]]i i [[Estetika|estetike]], [[Filozofija povijesti|filozofije povijesti]] i dr. Rijetko je istupao u javnosti s ciljem popularizacije svojih spisa. Samo putem [[Njemački jezik|njemačkih]] prijevoda (a kasnije i [[talijanski]]h, [[francuski]]h i [[poljski]]h), Dáviline ideje postaju dostupne većem broju ljudi.&lt;ref&gt;{{cite web |url=http://don-colacho.blogspot.com/2010/01/bibliography.html |title=Bibliografija Nicolása Gómeza Dávile |language=engl. |accessdate=16. lipnja 2016. |publisher=don-colacho.blogspot.com}}&lt;/ref&gt; Umro je u [[Bogotá|Bogoti]] [[17. svibnja]] [[1994.]] godine, dan prije 81. rođendana.

==Djela==
* ''Notas I'' ([[1954.]], ''novo izdanje'' [[2003.]])
* ''Textos I'' ([[1959.]], ''novo izdanje'' [[2002.]])
* ''Escolios a un texto implícito'' (2 sv., [[1977.]])
* ''Nuevos escolios a un texto implícito'' (2 sv., [[1986.]])
* ''Sucesivos escolios a un texto implícito'' ([[1992.]], ''novo izdanje'' [[2002.]])
* ''Escolios a un texto implícito. Selección'' ([[2001.]], ''antologija'')
* ''Escolios a un texto implícito. Obra completa'' ([[2005.]])

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Gómez Dávila, Nicolás}}
[[Kategorija:Kolumbijski umjetnici]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Katolički laici]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]
[[Kategorija:Aforisti]]</text>
      <sha1>t8m28ygm1wmhgiih74pjel51l8fb6gf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dietrich von Hildebrand</title>
    <ns>0</ns>
    <id>566632</id>
    <revision>
      <id>7447475</id>
      <parentid>7429325</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:38:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447475</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7742" sha1="my61n93ailqcj4fl0py7hzniub1g4gh" xml:space="preserve">{{Filozof
| ime             = Dietrich von Hildebrand
| slika           = Dietrich_von_Hildebrand_(1889–1977)_©_Max_Fenichel_(1885–1942)_OeNB_9802368.png
| opis_slike      = 
| veličina        = 230px
| rođenje         = [[12. listopada]] [[1889.]]
| mjesto_rođenja  = [[Firenca]], [[Italija]]
| smrt            = [[26. siječnja]] [[1977.]]
| mjesto_smrti    = {{SAD grad|New Rochelle|New York}}, [[SAD]]
| era             = [[Suvremena filozofija]]
| regija          = &lt;small&gt;[[Zapadnjačka filozofija]]&lt;/small&gt;
| škola_tradicija = [[fenomenologija]]
| glavni_interesi = [[aksiologija]] · [[etika]] · [[metafizika]] · [[Filozofija religije|religija]] · [[rstetika]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Edmund Husserl|Husserl]] · [[Sveti Augustin|sv. Augustin]] · [[Toma Akvinski|sv. Toma]] · [[Max Scheler|Scheler]] · [[Hans Urs von Balthasar|von Balthasar]] · [[Wolfgang Amadeus Mozart|Mozart]] · [[Adolf Reinach|Reinach]] · [[Gabriel Marcel|Marcel]]
| utjecao_na      = [[Ivan Pavao II.]] · [[Benedikt XIV.]] · [[Peter Kreeft]]
| potpis          =
}}
'''Dietrich von Hildebrand''' ([[Firenca]], [[12. listopada]] [[1889.]] – [[New Rochelle (New York)|New Rochelle]], [[26. siječnja]] [[1977.]]), [[Nijemci|njemački]] kršćanski [[intelektualac]], [[filozof]], [[teolog]], [[književnik]], duhovni pisac i kritičar [[nacionalsocijalizam|nacionalsocijalizma]]. Šezdesetak je godina vodio filozofske, vjerske i političke skupine, predavao diljem Europe i Amerika. Napisao preko 30 knjiga i još više članaka. Papa [[Pio XII.]] von Hildebranda nazvao je „Doktorom Crkve 20. st.‟.&lt;ref name=&quot;muzevni budite&quot;&gt;Uredništvo: [https://muzevnibudite.com/krajem-veljace-konacno-izlazi-dugoocekivana-knjiga-brak-otajstvo-vjerne-ljubavi/ Krajem veljače konačno izlazi dugoočekivana knjiga ”Brak: otajstvo vjerne ljubavi”] ''Muževni budite'', objavljeno 1. veljače 2020. (pristupljeno 13. veljače 2020.)&lt;/ref&gt;

== Životopis ==
Rođen je u [[Firenca|Firenci]] [[12. listopada]] [[1889.]] godine. Odrastao je u [[Nijemci|njemačkoj]] [[obitelj]]i, kao sin poznatog [[kipar]]a Adolfa von Hildebranda i Irene Schäuffelen. U mladosti su ga podučavali privatni učitelji. Iako je odrastao u nereligioznoj protestantskoj obitelji, Hildebrand je još u mladosti razvio duboku vjeru u [[Isus]]a.&lt;ref name=&quot;CA&quot; &gt;{{Citiranje weba |url=http://catholicauthors.com/vonhildebrand.html |work=CatholicAuthors.com |title=Dietrich von Hildebrand (1889-1977) |accessdate=26. prosinca 2012.}}&lt;/ref&gt;

S 15 godina odlazi u [[München]] na školovanje. Kasnije se upisuje na Sveučilištu u Münchenu u kojem se pridružuje krugu studenata koji su slijedi filozofa [[Theodor Lipps|Theodora Lippsa]], ali su kasnije počeli djelovati pod utjecajem učenja [[Edmund Husserl|Edmunda Husserla]]. Kroz ovaj krug upoznao je filozofa [[Max Scheler|Maxa Schelera]]. 

Godine [[1909.]] pohađao je Sveučilište u Göttingenu, gdje je završio [[doktorat]] iz filozofije, učeći pod vodstvom Husserla i Adolfa Reinacha.&lt;ref name=&quot;CA&quot; /&gt; Godine [[1912.]] oženio se Margaretom Denck te je s njom imao jedno dijete. [[1913.]] Hildebrand odlazi u [[Rim]] kako bi prisustvovao [[Prva pričest|prvoj pričesti]] jedne od svojih sestara. Zbog Schelerovih spisa Hildebrand se obratio na [[katoličanstvo]] 1914. godine te su on i njegova supruga bili primljeni u [[Katolička Crkva|Katoličku Crkvu]]. 

Po izbijanju [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] Hildebrand je određen u službu kao liječnik-pomoćnik u [[München]]u.&lt;ref name=&quot;CA&quot; /&gt; Hildebrand je [[1916.]] objavio svoju prvu knjigu ''Die Idee der Sittlichen Handlung'' ('Ideja moralnog djelovanja'), a dvije godine, nakon što je završio [[Prvi svjetski rat|rat]], dobio je mjesto predavača na Sveučilištu u Münchenu. Godine [[1924.]] postao je pomoćnik profesora. Do tada je imao objavljen još jedan rad, ''Sittlichkeit und Ethische Werterkenntniss'' ('Moral i etičke vrijednosti znanja').&lt;ref name=&quot;CA&quot; /&gt;

Godine 1929. objavio je djelo ''[[Brak: otajstvo vjerne ljubavi]]'' koje je od svoga prvog objavljivanja ostavila dalekosežan utjecaj na društvo i na Crkvu, ponajviše na koncept [[Teologija tijela|teologije tijela]] [[Ivan Pavao II.|Ivana Pavla II.]]&lt;ref name=&quot;muzevni budite&quot;/&gt;

Pobjedom [[Hitler]]a na izborima [[1933.]] godine, Hildebrand, kao protivnik nacionalsocijalizma, bio je primoran napustiti [[Treći Reich]]; odlazi prvo u [[Kraljevina Italija|Italiju]], a zatim u [[Beč]]. Tamo, uz potporu austrijskog kancelara Engelberta Dollfußa, osnovao je i uređivao anti-nacistički tjednik ''Der Christliche Ständestaat''. Zbog toga su ga nacisti [[smrtna kazna|osudili na smrt]] ''in absentia'' (u odsutnosti).

Nakon [[Anschluss|anektiranja Austrije 1938.]] ponovno je bio prisiljen pobjeći. Proveo je jedanaest mjeseci u [[Švicarska|Švicarskoj]]. Nakon toga se seli u [[Fiac]] u [[Francuska|Francuskoj]], gdje predaje na Katoličkom Sveučilištu u Toulouseu. Nakon [[Bitka za Francusku|Invazije na Francusku 1940.]], ponovno je u bijegu; nakon mnogih nevolja uz pomoć [[Francuz]]a, uključujući Edmonda Micheleta i američkog novinara Variana Fryja, uspijeva pobjeći u [[Portugal]]. Od tamo putuje brodom do [[Brazil]]a, a zatim u [[New York (grad)|New York]]. Tamo je podučavao [[Filozofija|filozofiju]] na [[Sveučilište Fordham|Isusovačkom sveučilištu Fordham]].

Hildebrand se povukao iz nastave [[1960.]] godine te je ostatak godina svog života proveo pišući desetke knjiga na [[Njemački jezik|njemačkom]] i [[Engleski jezik|engleskom jeziku]]. Hildebrand je bio veliki kritičar promjena u Crkvi nakon [[Drugi vatikanski sabor|Drugoga vatikanskog sabora]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |prezime=Hildebrand |ime=Dietrich von |naslov=Der verwüstete Weinberg |godina=1973 |izdavač=Habbel |mjesto=Regensburg |language=de}}&lt;/ref&gt; U [[SAD|Americi]] je osnovao podružnicu saveza ''[[Una Voce]]''. Godine [[1957.]] njegova žena umire u 45-oj godini. [[1959.]] se oženio, sukladno s Crkvenim propisima, s [[Alice von Hildebrand|Alicom von Hildebrand]], također [[filozof]]kinjom i [[teolog]]injom.

Hildebrand je umro u New Rochelleu (New York), [[26. siječnja]] [[1977.]] godine, nakon duge borbe sa srčanim oboljenjima.

[[Papa]] [[Pio XII.]] nazvao ga je ''Naučiteljem Crkve iz dvadesetog stoljeća''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |naslov=Trojanski konj u gradu Božjem |izdavač=Sophia Press Institute |godina=1993}}&lt;/ref&gt; Papa [[Ivan Pavao II.]] se također divio radu von Hildebranda te je izjavio njegovoj ženi Alici von Hildebrand: ''Vaš suprug je bio jedan od velikih [[etika|etičara]] dvadesetog stoljeća''. [[Benedikt XVI.]] je također imao posebno divljenje i poštovanje prema Hildebrandu nazvavši ga „jednom od najvećih figura našeg vremena” te izjavivši: ''Kada se napiše intelektualna povijest Katoličke Crkve u 20. stoljeću, ime Dietricha von Hildebranda bit će najistaknutije ime našeg vremena.''&lt;ref name=&quot;muzevni budite&quot;/&gt;

==Nepotpuni popis djela==
*''[[Brak: otajstvo vjerne ljubavi]]'' (1929.)
*''Liturgija i osobnost'' (1943.)
*''Preobražaj u Kristu'' (1948.)
*''Kršćanska etika'' (1952.)
*''Etika'' (1953.)
*''Mozart, Beethoven, Schubert'' (1961.)
*''Trojanski konj u gradu Božjem'' (1967.)
*''Enciklika Humanae vitae - znak protivljenja'' (1969.) 
*''Celibat i kriza vjere'' (1971.)
*''Što je filozofija?'' (1973.)
*''Opustošeni vinograd'' (1973.)

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Hildebrand, Dietrich von}}
[[Kategorija:Životopisi, Firenca]]
[[Kategorija:Njemački književnici]]
[[Kategorija:Katolički laici]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Njemački filozofi]]
[[Kategorija:Njemački rimokatolički teolozi]]
[[Kategorija:Kritičari nacizma]]</text>
      <sha1>my61n93ailqcj4fl0py7hzniub1g4gh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Filozofski fakultet u Osijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>566836</id>
    <revision>
      <id>7447946</id>
      <parentid>7389521</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:56:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>uklonih osobe koje nisu pokriveni u Hrvatskoj enciklopediji, a da nisu ministri ili Dimšić</comment>
      <origin>7447946</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1899" sha1="6x8mnbaiujdr15qjjzvdo3pritdhotg" xml:space="preserve">[[Datoteka:Filozofski fakultet, Osijek (1).jpg|thumb|Zgrada Filozofskog fakulteta koja je do početka 21. stoljeća nosila naziv Pedagoški fakultet]]
[[Datoteka:Filozofski fakultet u Osijeku, 2022.jpg|mini|Javno predavanje na Filozofskom fakultetu u Osijeku 2022. godine.]]
'''Filozofski fakultet u Osijeku''' visoko je učilište u sastavu [[Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku|Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]]. Osnovan je [[10. veljače]] [[2004.]] preustrojem [[Pedagoški fakultet u Osijeku|Pedagoškog fakulteta]].&lt;ref&gt;[http://www.ffos.unios.hr/knjiznica/o-nama/povijest-knjiznice/ Povijest], www.ffos.unios.hr, preuzeto 16. srpnja 2016.&lt;/ref&gt;

== Ustrojstvo ==

* Odsjek za engleski jezik i književnost
* Odsjek za filozofiju
* Odsjek za hrvatski jezik i književnost
* Odsjek za informacijske znanosti
* Odsjek za njemački jezik i književnost
* Odsjek za pedagogiju
* Odsjek za povijest
* Odsjek za psihologiju
* Odjek za sociologiju
* Katedra za mađarski jezik i književnost
* Katedra za povijest umjetnosti
* Katedra za zajedničke sadržaje

== Poznate osobe ==

Sljedeće je popis nekih poznatih i istaknutih osoba koje su alumni ili profesori s Filozofskoga fakulteta i/ili prethodno zvanog Pedagoškog fakulteta na istoj adresi:
{{div col|colwidth=16em}}
* [[Nada Babić]]
* [[Vesna Bedeković]]
* [[Pavle Blažek]]
* [[Mia Dimšić]]
* [[Tereza Ganza-Aras]]
* [[Stjepan Hranjec]]
* [[Zlatko Kramarić]]
* [[Adalbert Marković]]
* [[Julijana Matanović]]
* [[Predrag Matić]]
* [[Jasna Melvinger]]
* [[Delimir Rešicki]]
* [[Goran Rem]]
* [[Ivana Šojat]]
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.ffos.unios.hr/ Službene stranice]

{{Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku}}

[[Kategorija:Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku]]
[[Kategorija:Filozofski fakulteti u Hrvatskoj|Osijek]]</text>
      <sha1>6x8mnbaiujdr15qjjzvdo3pritdhotg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Metro vagoni tipa 81-717/714</title>
    <ns>0</ns>
    <id>567071</id>
    <revision>
      <id>7447497</id>
      <parentid>7295850</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:13:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Vozila|Vozila]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Električna željeznička vozila|Električna željeznička vozila]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447497</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3449" sha1="evbsl70lskb6v2djo8z0kd88ld0uyji" xml:space="preserve">{{Infookvir metro/podzemna željeznica|ime=81-717/714|slika=81-717-714 0055 Turgenevskaya route 47.jpg|opis slike=81-717 u [[Moskva|Moskvi]]|proizvođač=Mytiška strojarska tvornica (danas [[Metrovagonmaš]])|proizvodnja=[[1976.]] – [[2016.]] u više verzija|broj primjeraka=7280|duljina=19206|širina=2670|visina=3650|masa=|najveća i projektirana brzina=80 km/h, 90|broj vrata=4|pogon=4×114|širina kolosijeka=1435 mm, 1524|sjedeća mjesta=40 (81-717), 44 (81-714)|stajaća mjesta=268 (81-717), 286 (81-714)}}
{{commonscat|81-717/714}}
'''81-717/714''' su sovjetski [[vagon]]i [[podzemna željeznica|podzemne željeznice]] koji su se proizvodile u [[Metrovagonmaš]]u kod [[Moskva|Moskve]]. Tip je razvijan [[1970-ih|1970.]] godina, a vagoni se još uvijek nalaze u širokoj uporabi.

== Razvoj ==
Razvoj novog tipa za [[Moskva|Moskvu]] (a i mnoga druga mjesta) je započeo [[1976.]] godine. Veća razlika je bila (iznimka za kompoziciju I, koji nije proizveden serijski) to što ima posebne čelne i vučne vagone. Razlog je radi povećanja kapaciteta jednog vlaka. Izmijenjena je električna oprema, povećala se maksimalna brzina, a u interijeru su uklonjene obične [[Žarulja|žarulje]] i stavljene [[Fluorescentna cijev|fluorescentne cijevi]]. Naspram vlakova koji su složeni od kompozicije E, vlakovi koriste 5-6 posto manje [[Električna energija|električne energije]].

== Prodaja vagona ==
Od [[1976.]] godine je prodano '''7280''' vagona.
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
!Slika
!Država
!Metro
!Tip
!Izmjene
|-
|[[Datoteka:DOD depo Hostivař, historická souprava.jpg|80x80px]]
|{{Z+X|ČEŠ}}
|[[Datoteka:Prag Metro Logo.svg|20x20px]] [[Praški metro|Prag]]
|81-717.1/714.1
|Modernizirani na tip [[Metro vagoni tipa 81-71M|81-71M]]
|-
|[[Datoteka:Koebanya-kispest.JPG|80x80px]]
| rowspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|MAĐ}}
| rowspan=&quot;3&quot; |[[Datoteka:BKV metro 2014.svg|20x20px]] [[Budimpeštanski metro|Budimpešta]]
|81-717.2/714.2
|
|-
|[[Datoteka:Blaha Lujza tér, Budapest metro M2.JPG|80x80px]]
|81-717.2M/714.2M
|Modifikacija vagona 81-717.2/714.2
|-
|[[Datoteka:81-717.2K, Metrovagonmash.jpg|80x80px]]
|81-717.2K/714.2K
|Modernizacije vagona Ev3 i 81-717.2(M)/714.2(M)
|-
|[[Datoteka:81-717.3, Politechnika, 2013-10-30.jpg|80x80px]]
|{{Z+X|POLJ}}
|[[Datoteka:Warsaw Metro logo.svg|20x20px]] [[Varšavski metro|Varšava]]
|81-717.3/714.3
|
|-
|[[Datoteka:Central railway station (Sofia Metro) 2012 PD 5.jpg|80x80px]]
|{{Z+X|BUG}}
|[[Datoteka:Sofia Metro Logo.svg|20x20px]] [[Sofijski metro|Sofija]]
|81-717.4/714.4
|
|-
|
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Z+X|AZE}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Baku metro logo.svg|23px]] [[Podzemna željeznica Baku|Baku]]
|81-717.5/714.5
|
|-
|
|81-717.5M/714.5M
|
|-
|
| rowspan=&quot;3&quot; |{{Z+X|UKR}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Dnipro Metro logo.svg|23px]] [[Dnjiprovski metro|Dnjipro]]
|81-717.5/714.5
|
|-
|
|81-717.5M/714.5M
|
|-
|
|[[Datoteka:Kyiv Metro logo.svg|23x23px]] [[Kijevski metro|Kijev]]
|81-717.5/714.5
|
|-
|[[Datoteka:Ploschad 1905 Goda (Yekaterinburg Metro ).jpg|80x80px]]
| rowspan=&quot;2&quot; |{{Z+X|RUS}}
| rowspan=&quot;2&quot; |[[Datoteka:Ekb metro logo alt.svg|20x20px]] [[Ekaterinburški metro|Ekaterinburg]]
|81-717.5/714.5
|
|-
|
|81-717.5M/714.5M
|
|-
|[[Datoteka:Train of Yerevan Metro 2.JPG|80x80px]]
|{{Z+X|ARM}}
|[[Datoteka:Yerevan Metro.svg|20px]] [[Erevanski metro|Erevan]]
|81-717.5/714.5
|
|-
|
|
|
|
|
|}

{{Metrovagonmaš metro}}

[[Kategorija:Podzemna željeznica]]
[[Kategorija:Električna željeznička vozila]]</text>
      <sha1>evbsl70lskb6v2djo8z0kd88ld0uyji</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ramakrišna</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569396</id>
    <revision>
      <id>7447621</id>
      <parentid>7191457</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:59:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447621</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2917" sha1="88bia8epapqeb8a8o5n4znzl6af8vt6" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          =[[Indija]]
| era             =[[19. stoljeće]]
| slika           =Ramakrishna.jpg
| opis_slike      =Fotografija Ramakrišne iz 1885. godine.
| veličina        =
| ime             =Ramakrišna
| rođenje         =[[18. veljače]] [[1836.]]
| mjesto_rođenja  = Kamarpukur, [[Zapadni Bengal|Bengal]]
| smrt            =[[16. kolovoza]] [[1886.]]
| mjesto_smrti    = [[Kolkata]]
| škola_tradicija =[[hinduizam]]
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
'''Ramakrišna''' (rođen kao '''Gadadhar Chattopadhyay''' ili '''Chatterji'''; Kamarpukur, [[Zapadni Bengal|Bengal]], [[18. veljače]] [[1836.]] – [[Kolkata]], [[16. kolovoza]] [[1886.]]) bio je [[Indijci|indijski]] vjerski reformator i [[mistik]].

O njegovu životu poznate su uglavnom legende. Potječe iz siromašne [[Brahmani|brahmanske]] obitelji, u mladosti je bio sklon mistici. Bio je svećenik božice [[Kali (mitologija)|Kālī]] u hramu blizu Kolkate, u kojem se posvetio [[Asketizam|asketizmu]], [[Joga|jogi]] i [[tantra|tantričkim]] obredima.

U [[Neohinduizam|neohinduističkom]] duhu zastupao je stajalište o potpunoj istovrijednosti svih [[religija]]. U borbi protiv [[Kaste|kastinskog]] ekskluzivizma i fanatizma vjerskih sekti bio je [[Mahatma Gandhi|Gandhijev]] preteča. Sljedbenici su ga smatrali svetim čovjekom. Njegov učenik [[Vivekananda]] počeo je po cijelome svijetu osnivati misije, koje do danas prevode i promiču djela indijskog [[Vedanta|vedantskog]] naučavanja.

==Literatura==
* [https://enciklopedija.hr/clanak/51724 Rāmakrišna] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 29. kolovoza 2016.
* [http://proleksis.lzmk.hr/43280/ Ramakrišna], [[Proleksis enciklopedija]], proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 29. kolovoza 2016.
* Borna Lulić, [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=107753 ''Indija - zemlja žudnje za Bogom''], [[Nova prisutnost]], časopis za intelektualna i duhovna pitanja 01/2011., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 29. kolovoza 2016.

==Izvori==
{{izvori}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava|https://enciklopedija.hr/clanak/51724}}

==Vanjske poveznice==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Ramakrishna
|commonscathr   = Ramakrišna
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}

;Mrežna mjesta
* [http://www.belurmath.org Ramakrishna Math and Ramakrishna Mission], stranice organizacije posvećene promicanju nauka Ramakrišne {{eng oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Ramakrišna}}
[[Kategorija:Hinduizam]]
[[Kategorija:Životopisi, Indija]]</text>
      <sha1>88bia8epapqeb8a8o5n4znzl6af8vt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leon Štukelj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>569990</id>
    <revision>
      <id>7447627</id>
      <parentid>7157285</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:18:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Silverije</username>
        <id>23459</id>
      </contributor>
      <origin>7447627</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2929" sha1="6lkt60jhkya6q1xmr28wj6o8h58u1o8" xml:space="preserve">{{Infokvir atletičar
| ime =Leon Štukelj
| slika = Leon Štukelj 1958 (2).jpg
| slika_širina = &lt;!-- Only for images narrower than 220 pixels --&gt;
| slika_opis = 
| puno_ime =
| nadimak =
| datum_rođenja = [[12. studenog]] [[1898.]]
| mjesto_rođenja =[[Novo Mesto]]
| datum_smrti = [[8. studenog]] [[1999.]]
| mjesto_smrti = [[Maribor]]
| državljanstvo = {{DZ+X|SLO}}

| karijera =
| discipline =
| rekordi = 
| medalje =

{{medalje vrh2}}
{{Medalje sport | [[Gimnastika]]}}
{{Medalje OI}}
{{Medalje zlato | [[OI 1924.| Pariz 1924.]] | višeboj}}
{{Medalje zlato | [[OI 1924.| Pariz 1924.]] | prečka}}
{{Medalje zlato | [[OI 1928.| Amsterdam 1928.]] | ruče}}
{{Medalje srebro | [[OI 1936.| Berlin 1936.]] | ruče }}
{{Medalje bronca | [[OI 1928.| Amsterdam 1928.]] | višeboj}}
{{Medalje bronca | [[OI 1928.| Amsterdam 1928.]] | momčadski}}
{{Medalje dno}}
}}
'''Leon Štukelj''' ([[Novo Mesto]], [[12. studenog]] [[1898.]] — [[Maribor]], [[8. studenog]] [[1999.]]) - slovenski [[Gimnastika|gimnastičar]], trostruki olimpijski pobjednik.

Štukelj se rodio u Novom Mestu, tada [[Austro-Ugarska|Austrougarska]], danas [[Slovenija]]. Gimnastikom se počeo baviti vrlo rano zahvaljujući jačanju [[Sokol, pokret|sokolskog pokreta]] u Sloveniji, a već na Svjetskom prvenstvu u [[Ljubljana|Ljubljani]] 1922. godine pokazao je svoj gimnastički [[talent]] osvojivši sedmo mjesto, iako se u to vrijeme kao i ostali članovi Sokola bavio i drugim sportovima. Leon Štukelj je bio i odličan atletičar i plivač.

Nastupio je na sedam velikih natjecanja i ukupno osvojio 20 medalja: 8 zlatnih, 6 srebrnih i 6 brončanih. Samo na Olimpijskim igrama osvojio je 6 medalja: dvije zlatne na [[OI 1924.|Olimpijskim igrama u Parizu]] 1924, zlato i dvije bronce na [[OI 1928.|Olimpijskim igrama u Amsterdamu]] 1928. i srebro na [[OI 1936.|Olimpijskim igrama u Berlinu]] 1936. Njegova zbirka medalja bi sigurno bila još brojnija da je Kraljevina Jugoslavija sudjelovala na [[OI 1932.|Olimpijskim igrama u Los Angelesu]] 1932.

Godine 1927. završio je studij prava. Po završetku športske karijere postao je sudac najprije u [[Novo Mesto|Novom Mestu]], a zatim u Lenartu i [[Maribor]]u, gdje je živio do kraja života.

Devedesetih godina 20. stoljeća bio je najstariji živući olimpijski pobjednik. Zbog toga bio je specijalni gost na Svečanom otvaranju [[OI|Olimpijskih igri u Atlanti]] 1996. Na njegov 100. rođendan organizirana je velika proslava u njegovom rodnom Novom Mestu.

Sve do smrti četiri dana pred 101. rođendan svakodnevno je vježbao kod kuće. Umro je u Mariboru od srčanog udara.

U znak zahvalnosti i sjećanja sportske dvorane u Novom Mestu i Mariboru nose njegovo ime.

{{GLAVNIRASPORED:Štukelj, Leon}}
[[Kategorija:Slovenski športaši]]
[[Kategorija:Svjetski prvaci u gimnastici]]
[[Kategorija:Olimpijski pobjednici u gimnastici]]
[[Kategorija:Gimnastičari]]
[[Kategorija:Životopisi, Novo Mesto]]</text>
      <sha1>6lkt60jhkya6q1xmr28wj6o8h58u1o8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klizište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>570907</id>
    <revision>
      <id>7447531</id>
      <parentid>7168933</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:24:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Klizišta]]; +[[Kategorija:Opasnosti]]; ±[[Kategorija:Geofizika]]→[[Kategorija:Prirodne katastrofe]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447531</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2105" sha1="112k1lc4j24477g59oaud2yeun3ijk5" xml:space="preserve">[[datoteka:Landslide in Sweden (Surte) 1950, 2.jpg|mini|desno|300px|Klizište u mjestu Surte u [[Švedska|Švedskoj]] iz 1950. Uzrok klizanja je u [[Glina (tlo)|glinama]] velike [[plastičnost]]i.]]

'''Klizište''' je dio padine na kojem je zbog poremećaja [[stabilnost]]i došlo do klizanja [[tlo|tla]], to jest kretanja površinskoga sloja [[Tlo|zemlje]]. Stabilnost tla ovisna je o strmini i obliku padine, geomehaničkim svojstvima tla, rasporedu [[sloj]]eva tla i drugom. Najčešći je uzrok klizanja tla promjena razine [[Podzemne vode|podzemnih voda]], ali i promjena tokova površinskih voda, sezonske promjene [[Vlažnost zraka|vlažnosti]] i [[temperatura|temperature]] [[zrak]]a, [[Tektonika ploča|tektonski poremećaji]] i [[potres]]i, te neprikladni zahvati na tlu, na primjer iskrčivanje [[Vegetacija (biljke)|vegetacije]], promjena režima podzemnih voda, oblika padine ili opterećenja na tlu. Klizište se može javiti kako na prirodnim padinama tako i na izgrađenim pokosima. Klizanje može biti polagano (puzanje tla), ili se može dogoditi u kratkome razdoblju. Plitka klizišta najčešće nastaju u [[Glina (tlo)|glinama]] velike [[plastičnost]]i. 

[[Sanacija]] klizišta provodi se [[Građevinarstvo|građevinskim]] zahvatima, obično izvedbom drenažnoga sustava, kojim se snizuje razina podzemne vode ([[drenaža]]), promjenom oblika padine kako bi se smanjilo [[opterećenje]] gornjega dijela klizišta, uz povećanje opterećenja na donjem dijelu klizišta, izvedbom [[potporni zid|potpornih zidova]], sadnjom raslinja i drugim. Pojava klizišta utvrđuje se opažanjem na terenu, te [[mjerenje]]m pomaka tla tijekom duljega razdoblja (dvije godine).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/31944 |title=klizište |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2016.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}
[[Kategorija:Prirodne katastrofe]]
[[Kategorija:Opasnosti]]
[[Kategorija:Znanost o okolišu]]
[[Kategorija:Klizišta| ]]</text>
      <sha1>112k1lc4j24477g59oaud2yeun3ijk5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Naram-Sinova stela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>573368</id>
    <revision>
      <id>7447732</id>
      <parentid>7146260</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:53:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesni Iran|Prapovijesni Iran]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447732</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3650" sha1="ovr67ljtnhx3r06nfokzm3mwg252jnf" xml:space="preserve">{{Kip
| slika=Stèle de Naram-Sin - Musée du Louvre Antiquités orientales SB 4 ; AS 6065.jpg
| ime=Naram-Sinova stela
| autor=nepoznatog autora
| godina= oko [[2250. pr. Kr.]] 
| materijal=[[vapnenac]]
| visina=2 x 1,5 m 
| muzej = [[Louvre]]
| grad= [[Pariz]]
}}
'''Naram-Sinova stela''' je komemorativna [[stela]] (uspravni kameni spomenik) kojom je vladar [[Akadsko Carstvo|Akadskog carstva]], [[Naram Sin]] (2254. – 2218. pr. Kr.), zabilježio svoju pobjedu nad narodom [[Lulubi]]ma s planine [[Zagros]]. O čemu svjedoči natpis [[klinasto pismo|klinastim pismom]] na samoj steli (na prikazanoj planini). Ona je najvažnije djelo carske [[akadska umjetnost|akadske umjetnosti]] i prvi put [[spomenik]]om zabilježen vojni uspjeh vladara u povijesti.&lt;ref name=&quot;Louvre&quot;&gt;[http://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/victory-stele-naram-sin Naram-Sinova stela na službenim stranicama Louvrea] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20230928095524/https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/victory-stele-naram-sin |date=28. rujna 2023. }} {{eng oznaka}} Pristupljeno 2. studenoga 2016.&lt;/ref&gt; Novi način bilježenja događaja s natpisima i [[reljef]]ima služio je kako bi se važni događaji učinili besmrtnima. Stela koja je napravljena kao spomenik akadske pobjede ukradena je kao znak akadskog poraza u 12. stoljeću pr. Kr. i prenesena u drevni grad [[Susa|Susu]] kao ratni plijen, gdje su je i pronašli moderni [[Arheologija|arheolozi]]. Upravo toj ironičnoj činjenici duguje zahvalnost za svoj opstanak.
[[Datoteka:Stele Naram Sim Louvre Sb4.jpg|mini|lijevo|&lt;center&gt;Detalj stele s Naram Sinom i natpisom koji opisuje njegovu pobjedu.]]
Naram-Sinova stela upravo odražava vojni, politički i vjerski autoritet Naram-Sina. Rogatom kapom on je poistovjećen s božanstvom, a svojom veličinom i centralnim položajem dominira prikazom ([[hijerarhija]]). Njegova bogata brada simbolizira životnu vitalnost, a oko vrata nosi ogrlicu od zaštitnih perli. Također, božansko prisustvo predstavljaju zvijezde koje sjaju s vrha brda na koje se uspinje Naram-Sin naoružan lukom i sjekirom. Podloga reljefa je stupnjevana u nekoliko niskih izbočenja koja se uočavaju po svojim valovitim rubovima koji sugeriraju tlo po kojemu koračaju prikazani likovi. Ujednačeni ritam se ponavlja i u oblicima vojnika s lijeva koji prate vijugavu liniju dok se penje prema najvišoj točki kompozicije, stožastom brdu. 

S druge strane, pobijeđeni su prikazani u naglom kompozicijskom padu i u različitim položajima – mole se, kleče, padaju i niti jedan pokret, pa ni jedan oblik, se ne ponavlja. Ova suprotnost [[kompozicija (likovna)|kompozicija]] je jasna korelacija između uspjeha Naram-Sina i propasti neprijatelja. U skladu s tim, Naram-Sin u trijumfu gazi preko dva neprijateljska tijela čija nagost jasno govori kako su mrtvi.

Naram-Sinov položaj tijela predstavlja akadsku viziju fizičkog savršenstva koje je znak njegovog &quot;božanstva&quot; ili &quot;ispravnosti&quot; kao vladara. Prikazan je s desne strane u duhu [[Drevna Mezopotamija|mezopotamijskog]] vjerovanja da je vladareva desna strana (uključujući njegovu desnu ruku i desno uho) mora ostati netaknuta kako bi njegova država prosperirala.

==Izvori==
{{commonscat|Victory stele of Naram-Suen}}
{{izvori}}

==Poveznice==
* [[Akadska umjetnost]]
* [[Hamurabijeva stela]]

{{Umjetnost starog vijeka}}

[[Kategorija:Mezopotamijska umjetnost]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Francuskoj]]
[[Kategorija:Drevna Mezopotamija]]
[[Kategorija:Reljefi]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Louvreu]]
[[Kategorija:Arheologija u Iranu]]
[[Kategorija:Stele]]
[[Kategorija:Prapovijesni Iran]]</text>
      <sha1>ovr67ljtnhx3r06nfokzm3mwg252jnf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Arheološke kulture u Sloveniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>573376</id>
    <revision>
      <id>7447714</id>
      <parentid>5861018</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:44:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Slovenija|Prapovijesna Slovenija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447714</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="142" sha1="qw0ltdg9jqkq5a2ktobjhiwdoxvybbd" xml:space="preserve">[[Kategorija:Arheologija u Sloveniji|Kulture]]
[[Kategorija:Arheološke kulture po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Prapovijesna Slovenija]]</text>
      <sha1>qw0ltdg9jqkq5a2ktobjhiwdoxvybbd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tramvajski prijevoz u Osijeku</title>
    <ns>0</ns>
    <id>576089</id>
    <revision>
      <id>7447670</id>
      <parentid>7442254</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:24:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Siki10123</username>
        <id>359568</id>
      </contributor>
      <comment>Ažuriranje voznog parka (donacija Žitomiru 2026., povrat Genschera u Zagreb, rashod starih vozila), ispravak tipfelera ulica (Vinkovačka) i dopuna o digitalnoj modernizaciji sustava informiranja putnika.</comment>
      <origin>7447670</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16940" sha1="pjpiur2xr59pjseuasd0c5mn76vgjwq" xml:space="preserve">{{Infookvir javni prijevoz
|vrsta               = tramvaj
|ime                 = Tramvajski prijevoz u Osijeku
|slika               = Tatra T3R.PV Osijek.jpg
|opis slike          = Tramvaj T3R.PV u Kapucinskoj ulici
|država              = {{Z+X|HRV}}
|mjesto              = [[Datoteka:Flag of Osijek.svg|25px|border]] [[Osijek]]
|organizator         = 
|prijevoznik         = [[Gradski prijevoz putnika Osijek]]
|broj linija         = 2
|otvaranje           = [[1884.]]
|elektrifikacija     = [[1926.]]
|ukidanje            = 
|broj putnika dnevno = 
|broj putnika godišnje = 
|dijagram            = Liniennetz_Straßenbahn_Osijek.svg
|duljina trase       = 30 km
|širina kolosijeka   = 1000 mm
|napon kontaktne mreže = 
|broj stanica        = 
|broj depoa          = 1
|broj postaja        = 
|broj vozila         = 25
|www = https://www.gpp-osijek.com
}}
[[Tramvaj|Tramvajski]] prijevoz u [[Osijek|Osijeku]] postoji od [[1884.]] godine, kada je s radom krenuo konjski tramvaj. Time je Osijek postao prvi grad u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i jedan od prvih gradova u ovom dijelu [[Europa|Europe]] s uvedenim tramvajskim prijevozom. Elektrifikacija sustava izvršena je [[1926.]] Danas se tramvajski prijevoz odvija na dvije dnevne linije, a njime upravlja [[Gradski prijevoz putnika Osijek]] (GPP).

== Povijest ==
{{Vidi još|Konjski tramvaj u Osijeku}}

Prije uvođenja tramvaja osječki gradski prijevoz sastojao se od kočija i kola, kojima su privatnici prevozili putnike i teret. Moguće uvođenje tramvaja u javni prijevoz prvi se put spominjalo [[1868.]], no to se nije ostvarilo do [[1884.]], unatoč subvencijama koje je gradska uprava nudila za izgradnju sustava.&lt;ref&gt;Mažuran, Ive; Adamček, Josip; Sršan, Stjepan; Vrbošić, Josip; Marijanović, Stanislav; Šuljak, Andrija; Brunčić, Davor; ''Od turskog do suvremenog Osijeka'', Osijek, 1996., {{ISBN|953-154-086-1}}, str. 185.&lt;/ref&gt;

Godine [[1883.]] osnovano je Dioničko društvo za izgradnju konjske željeznice u Osijeku, koje je [[14. srpnja]] te godine dobilo koncesiju nad izgradnjom jednokolosječne tramvajske pruge. Ona je [[10. rujna]] [[1884.]] svečano puštena u promet, a vodila je od gornjogradske crkve sv. Roka preko [[Tvrđa (Osijek)|Tvrđe]] do [[Donji grad (Osijek)|Donjega grada]].&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/249443/11/Osjecki-tramvaj-vozi-vec-130-godina Osječki tramvaj vozi već 130 godina!], glas-slavonije.hr, preuzeto 17. prosinca 2016.&lt;/ref&gt; Godine [[1889.]] izgrađena je pruga prema željezničkom kolodvoru, a kasnije i od Tvrđe prema Gradskom vrtu.
[[Datoteka:Radovi na Vinkovačkoj, Osijek (1).jpg|mini|lijevo|Modernizacija tramvajske infrastrukture u Osijeku, radovi u tijeku, 2024.]]

Godine [[1898.]] predložena je elektrifikacija tramvaja, no zbog nesuglasica između gradske uprave te Dioničkog društva za plin i Dioničkog društva za tramvaj, cjelokupna elektrifikacija grada je kasnila, pa je i tramvaj u konačnici elektrificiran tek [[1926.]] Te je godine, [[1. travnja]], pola sata nakon ponoći, konjski tramvaj vožnjom od Donjega prema Gornjemu gradu završio svoj rad. Istodobno su počeli radovi na elektrifikaciji sustava, koji su završili [[12. prosinca]] 1926., kada je električni tramvaj prvi put krenuo u promet na izmijenjenoj trasi od Podgrađa do Donjeg grada, koja je umjesto skretanja u Tvrđu, išla linijom kakva je i danas.&lt;ref&gt;[http://www.glas-slavonije.hr/319716/3/Na-danasnji-je-dan-prije-90-godina-Osijekom-poceo-voziti-elektricni-tramvaj Na današnji je dan prije 90 godina Osijekom počeo voziti električni tramvaj], glas-slavonije.hr, preuzeto 17. prosinca 2016.&lt;/ref&gt; Promijenjena je i trasa druge linije, pa je tramvaj prema kolodvoru preusmjeren na Đakovštinu, umjesto na današnju ulicu Hrvatske Republike, gdje se do tada prometovalo. Prve osječke električne tramvaje proizvela je češka Škoda.&lt;!-- Češka škoda je proizvela elektro instalaciju i elektro uređaje za vozilo a kolni ormar je proizvela tvrtka Ringhoffer. --&gt;

&lt;!-- Osijekom su prometovali i tramvaji kupljeni u Rijeci to su bili TMK 22 dva komada i TMK 24 2 kom TMK ( tramvajska motorna kola ) prizvedena 1922 godine i 1924 godine u Zagrebu. Ali to nije sve, u Osijeku su vozili i tramvaji koji su proizveden u Brodu na Savi a za potrebe Ljubljane,po gašenju tramvajskog prometa u Ljubljani kupljeno je 12 kom tramvaja i brusilica. U Osijeku su vozila i četiri tramvaj Ganz proizvođača iz Budimpešte. --&gt;Početkom [[1960-ih]] počeli su prometovati hrvatski tramvaji [[TMK 101]] proizvedeni u [[Đuro Đaković Holding d.d.|Đuri Đakoviću]], a [[1968.]] u promet se uvode prve [[Tatra T3|Tatre T3]], proizvedene u češkom ČKD-u. One su, kao najsuvremeniji tramvaj tog vremena, počele postupno zamjenjivati tramvaje TMK 101, koji su [[1972.]] prevezeni u [[Zagreb]].

Početkom [[1970-ih]] izgrađena je nova dvokolosječna pruga od Podgrađa do početka Višnjevca, a [[1990.]] na drugoj liniji i pruga do sredine Vinkovačke ulice.&lt;ref&gt;[http://mso.hr/?p=6633&amp;lang=hr Izložba Treska], mso.hr, preuzeto 17. prosinca 2016.&lt;/ref&gt; Uslijedio je [[Domovinski rat]] i [[Bitka za Osijek|srpska opsada Osijeka]] koji su pogodili i osječki tramvajski sustav. Poginule su dvije vozačice tramvaja: Nezida Tojčić za upravljačem tramvaja i Marija Lacković tijekom povlačenja u sklonište. I drugi su djelatnici u tramvajskom prometu riskirali živote, kako bi sugrađanima omogućili prijevoz na željena odredišta. Radnici zaduženi za kontaktne vodove često su za vrijeme oglašene opasnosti popravljali vodove, kako bi nakon prestanka opasnosti tramvaji mogli prevesti putnike. Među metama granatiranja velikosrpskog agresora našla se i remiza, u kojoj je nekoliko tramvaja nepovratno uništeno. Zbog toga su noću preostala vozila izmještana po ulicama širom grada, gdje su bila relativno sigurnija.

Godine [[1995.]] nabavljeno je iz [[Mannheim]]a nekoliko tramvaja [[Düwag GT-6]], koji se zbog većeg kapaciteta putnika i danas koriste tijekom dnevnih gužvi. Godine [[2006.]] druga linija produžena je dvokolosječno do Mačkamame, a [[2008.]] jednokolosječno do Bikare. Tijekom 2006. i [[2007.]] tramvaji Tatra T3 postupno su obnavljani u češkom [[Krnov]]u na suvremeni tip [[Tatra T3R.PV]]. Godine [[2008.]] počeo je s radom sustav elektronske naplate prijevoza Butra.

Istodobno je nastavljeno planiranje širenja tramvajske mreže. U [[svibanj|svibnju]] [[2012.]] potpisan je ugovor o gradnji pruge kroz [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] i [[Josipovac]], prema kojem bi se u prvoj fazi izgradila pruga do središta Višnjevca, a u drugoj do središta Josipovca. Radovi na prvoj fazi završeni su [[30. studenog]] [[2014.]] otvaranjem nove dionice pruge kroz Višnjevac. Početkom [[listopad]]a [[2016.]] objavljeno je da će europskim fondovima biti financiran nastavak izgradnje pruge prema Josipovcu, kao i kupnja 30 niskopodnih tramvaja.&lt;ref&gt;[http://www.vecernji.hr/hrvatska/pruga-do-josipovca-stize-i-30-niskopodnih-tramvaja-1118643 Pruga do Josipovca, stiže i 30 niskopodnih tramvaja], vecernji.hr, preuzeto 17. prosinca 2016.&lt;/ref&gt; Također, predviđeno je spajanje dviju linija između Zelenog Polja i Bikare, izgradnja nove pruge prema Centralnom groblju te izgradnja nove kontaktne mreže i remize.&lt;ref&gt;[http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1969807/osijeku-se-sprema-preporod-grad-dobio-100-milijuna-eura-za-javni-prijevoz-21-stoljeca/ Osijeku se sprema preporod: grad dobio 100 milijuna eura za javni prijevoz 21. stoljeća] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161220145638/http://www.vijesti.rtl.hr/novosti/hrvatska/1969807/osijeku-se-sprema-preporod-grad-dobio-100-milijuna-eura-za-javni-prijevoz-21-stoljeca/ |date=20. prosinca 2016. }}, vijesti.rtl.hr, preuzeto 17. prosinca 2016.&lt;/ref&gt; Spomenuti projekt na kraju nije ostvaren.

Tek je [[29. rujna]] [[2021.]] potpisan ugovor u vezi s osuvremenjivanjem cjelokupnog javnog gradskog prijevoza, s naglaskom na osuvremenjivanje tramvajskog prijevoza , a koje bi obuhvaćalo obnovu 9,5 kilometara pruge, obnovu ispravljačkih stanica i elektromreže, prilagodbu 23 tramvajska stajališta osobama s invaliditetom i u konačnici kupnju 23 niskopodna tramvaja.&lt;ref&gt;[https://www.osijekexpress.com/2021/09/29/gpp-i-grad-zidaju-nove-23-nadstresnice-tramvajskih-stajalista-krece-obnova-95-km-pruge/ GPP i Grad ‘zidaju’ nove 23 nadstrešnice tramvajskih stajališta, kreće obnova 9,5 km pruge!], osijekexpress.com, preuzeto 28. rujna 2022.&lt;/ref&gt; Realizacija projekta započela je [[21. ožujka]] [[2022.]] radovima u Strossmayerovoj ulici, na dionici između Svilajske ulice i starog višnjevačkog okretišta, gdje je prvo uklonjen stari, a potom postavljen i novi kolosijek. Radovi na navedenoj dionici završeni su sredinom lipnja iste godine kada je započela obnova na dionici između trga Ante Starčevića i Rokove ulice.&lt;ref&gt;[https://sib.net.hr/vijesti/osijek/4250860/zavrsava-prva-krenula-druga-faza-modernizacije-tramvajske-pruge-kroz-osijek/ Završava prva, krenula druga faza modernizacije tramvajske pruge kroz Osijek], sib.hr, preuzeto 28. rujna 2022.&lt;/ref&gt;

Dana [[7. ožujka]] [[2025.]] godine predstavljen je [[Končar Elektroindustrija|Končarov]] tramvajski model [[TMK 2500]], prvi novi tramvaj u osječkom prometu od 1982. godine, a ujedno i prvi niskopodni tramvaj Osijeka. Model je stvoren u sklopu ugovora između Končara i Grada Osijeka potpisanog 6. rujna 2023., kojim je za grad naručeno 10 tramvaja s cijenom od 25 milijuna eura. Ugovorom je dogovoren rok za isporuku prvog tramvaja za ožujak, a posljednjeg za rujan 2025. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-09-06|title=Novi osječki niskopodni tramvaji vrijedni 25 milijuna eura izrađivat će se u KONČARU|url=https://www.osijek.hr/novi-osjecki-niskopodni-tramvaji-vrijedni-25-milijuna-eura-izradivat-ce-se-u-koncaru/|url-status=live|access-date=2025-03-12|website=Grad Osijek|language=hr}}&lt;/ref&gt; 30.4.2025., nakon više od mjesec dana testiranja, prilagođavanja tramvajske infrastrukture i otklanjanja kvarova na naponskoj mreži, prvi TMK 2500 započeo je s redovitim prijevozom putnika. Gradonačelnik Osijeka [[Ivan Radić (političar)|Ivan Radić]] izjavio je prilikom predstavljanja prvoga novog tramvaja da je uspostavljen i okviran ugovor za dodatnih 10 vozila.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Dragušica|first=Inga|date=2025-03-07|title=U Osijek nakon 43 godine stigao prvi novi niskopodni tramvaj. Gradonačelnik Radić: Ovaj dan ostat će upisan u povijest grada|url=https://www.osijek.hr/u-osijek-nakon-43-godine-stigao-prvi-novi-niskopodni-tramvaj-gradonacelnik-radic-ovaj-dan-ostat-ce-upisan-u-povijest-grada/|access-date=2025-03-12|website=Grad Osijek|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

Razvoj digitalnih rješenja za informiranje putnika pratio je i pojavom neovisnih projekata. U siječnju 2026. pokrenut je neslužbeni web-portal [https://gpp.osijek.digital/ gpp.osijek.digital], koji omogućuje pregled dolazaka tramvaja putem internetskog preglednika. Prema pisanju Glasa Slavonije, aplikacija je u kratkom roku privukla više tisuća korisnika te je u jednom danu zabilježila više od 1000 korisnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|author=Ivana Paušić|title=Besplatna aplikacija za praćenje dolazaka tramvaja u Osijeku u jednom danu privukla više od 1000 korisnika|url=https://www.glas-slavonije.hr/osijek/2026/01/27/besplatna-aplikacija-za-pracenje-dolazaka-tramvaja-u-osijeku-u-jednom-danu-privukla-vise-od-1000-korisnika-743161/|website=Glas Slavonije|date=2026-01-27|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Linije ==
{{Routemap
|collapsible=0
|legend=0
|title=Tramvaji u Osijeku
|title bg=#0059A9
|map=
\\\d\KBHFa black~~[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] okretište {{rbox|1}}
\\\d\HST black~~[[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] centar
\\\d\HST black~~Bana Josipa Jelačića
\\\d\HST black~~Svilajska
\\\d\HST black~~Strelište Pampas
\\\d\HST black~~Mlinska
\\\d\HST black~~Kolodvorska
\\\d\HST black~~Dom zdravlja Retfala
\\\d\HST black~~[[Retfala]]
\\\d\HST black~~[[Dvorac Pejačević u Retfali|Dvorac Pejačević]]
\\\d\HST black~~Podgrađe
\\\d\HST black~~Solarski trg
STR+l grey\ABZq+r grey\HSTq grey!~NULgq\dSTR+r grey\dSTR black~~Županijska
Đakovština! !HST grey\STR grey\\dINT-L grey!~lvNULg-\dINT-R black~~Trg Ante Starčevića {{rbox|2||grey}}
Autobusni kolodvor! !BUS\STR grey\BHF(R)f grey\\dSTR grey\dSTR black\
Željeznički kolodvor! !BAHN\STR grey\INT(R)f grey\\dINT-L grey!~lvNULg-\dINT-R black\~~Sakuntala park
Dunavska! !HST grey\STRl grey\HSTq grey!~NULfq\dSTRr grey\dSTR black~~S. Radića
Mačkamama! !HST grey\\\d\dHST black~~Glavna pošta
Gacka! !HST grey\\\d\dHST black~~Dom zdravlja
Krbavska! !HST grey\\\d\dHST black~~[[Tvrđa]]
[[Stadion Gradski vrt|Gradski vrt]]! !HST grey\\\d\dHST black~~Tuđmanov most
Vatrogasna! !HST grey\\d\BAHN\dHST black~~Remiza
Svačićeva! !HST grey\\\d\dHST black~~Kampus
Kirova! !HST grey\\\d\dHST black~~[[KBC Osijek]]
Huttlerova! !HST grey\\\d\dHST black~~Trg bana J. Jelačića
Ledine! !HST grey\\\d\dHST black~~Tržnica Donji grad
Umaška! !HST grey\\\d\dHST black~~Donji grad
Bikara {{rbox|2||grey}}! !c\KBHFe grey\\\c\KBHFe black~~Zeleno polje {{rbox|1}}
}}
U Osijeku postoje dvije tramvajske linije:
* {{rbox|1|Tramvajska linija br. 1 u Osijeku}}: [[Višnjevac (Osijek)|Višnjevac]] – Zeleno polje
** Višnjevac – Ulica bana J. Jelačića – Ulica J. J. Strossmayera – [[Trg Ante Starčevića (Osijek)|Trg A. Starčevića]] – Europska avenija – Ulica cara Hadrijana – Ulica Matije Gupca – Zeleno polje
* {{rbox|2||grey}}: Trg Ante Starčevića – Bikara
** (Vozi kružno: Đakovština → Željeznički kolodvor → Ulica S. Radića → Trg A. Starčevića → Đakovština) – Vinkovačka cesta – Gacka ulica – Ulica M. Divalta – Bikara

== Vozni park ==

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! slika
! naziv
! garažne oznake
! broj primjeraka (u službi)
! napomena
|-
| [[Datoteka:Končar TMK 2500, front, Remiza, 2025.jpg|160x160px]]
| '''[[TMK 2500]]''' 
| 2501-2510
| 10 (10)
| Naručeno ukupno 10 vozila, isporuka je trajala od ožujka do studenog [[2025.]] godine
25. srpnja 2025. godine je potpisan ugovor za još dodatnih 10 tramvaja i dolaze tek [[2026.]] godine
|-
| [[Datoteka:Tatra T3R.PV Osijek.jpg|alt=|160x160px]]
|'''[[Tatra T3|Tatra T3R.PV]]'''
| 0601, 0604 – 0611, 0712 – 0717
| 12 (12)
| Bivše [[Tatra T3|Tatre T3YU]], obnovljene [[2006.]] i [[2007.]] godine. Prva dva vozila iz planirane donacije ukupno šest jedinica otpremljena su gradu Žitomiru ([[Ukrajina]]) 27. travnja [[2026.]] godine, dok će ostala biti donirana nakon kompletiranja flote od 20 niskopodnih tramvaja.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Patković|first=Nikola|date=2026-04-27|title=Osijek šalje dva tramvaja u Ukrajinu|url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/osijek-donira-tramvaje-zitomiru-humanitarna-pomoc-na-tracnicama-15703022|website=Jutarnji list|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|-
| [[Datoteka:Osijek Tram.jpg|160px]]
| '''[[Tatra T3|Tatra T3YU]]''' 
| 8225 – 8226
| 0
| Preostala vozila tipa T3YU koja nisu obuhvaćena modernizacijom 2006. i 2007. godine. Vozila su službeno rashodovana i uklonjena iz voznog parka zbog lošeg tehničkog stanja i nedostatka rezervnih dijelova.
|-
| [[Datoteka:Düwag GT-6 Osijek.jpg|alt=|160x160px]]
| '''[[Düwag GT-6]]''' 
| 9527 
9528

9530&lt;br&gt;0934
| 0
| Nabavljeni [[1995.]] iz [[Mannheim]]a.&lt;br&gt;Nabavljeni [[2009.]] iz [[Zagreb]]a.
|-
| [[Datoteka:Düwag GT-6 Mannheimer.jpg|160px]]
| '''[[Düwag GT-6|Düwag GT-6 Mannheim (Genscher)]]''' 
| 1237, 1239
| 0
| Nabavljeni [[2012.]] iz Zagreba. Krajem [[2025.]] godine, model 1237 (bivši Božićni tramvaj) vraćen je u Zagreb dogovorom GPP-a i ZET-a, gdje će se čuvati kao kulturna baština.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=OTIŠAO JE GENSCHER Naš nekadašnji Božićni tramvaj bit će turistička atrakcija u Zagrebu|url=https://komarilos.com/analit/otisao-je-genscher-nas-nekadasnji-bozicni-tramvaj-bit-ce-turisticka-atrakcija-u-zagrebu/|website=Komarilos|date=2025-12-19|access-date=2026-05-03|language=hr}}&lt;/ref&gt;
|-
![[Datoteka:Stari tramvaj.jpg|150x150px]]
|'''Stari tramvaj iz 1926.'''
'''Škoda'''
|8
|1 (0)
|Originalni električni osječki tramvaj iz 1926.
(Nije u voznom stanju od 2014. zbog popravka kontrolera – ručice upravljača)
|-
|}

== Naplata prijevoza ==

Za naplatu prijevoza uglavnom se koriste kartice sustava Butra:

* opće kartice
* učeničke kartice
* studentske kartice
* umirovljeničke kartice
* kartice za nezaposlene
* kartice za djecu
* vrijednosne kartice

Osim karticama Butra, prijevoz se naplaćuje i jednokratnim te dnevnim kartama.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
{{Commonscat|Trams in Osijek|Tramvaji u Osijeku}}

* [[Javni gradski promet u Osijeku‎]]
* [[Gradski prijevoz putnika Osijek‎]]
* [https://gpp.osijek.digital/ GPP Osijek Digital] – Neslužbeni portal za praćenje tramvaja

{{Tramvajski promet u Hrvatskoj}}

[[Kategorija:Tramvajski promet u Osijeku| ]]</text>
      <sha1>pjpiur2xr59pjseuasd0c5mn76vgjwq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dōgen</title>
    <ns>0</ns>
    <id>577094</id>
    <revision>
      <id>7447630</id>
      <parentid>7344270</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:21:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447630</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3748" sha1="svc3szhkkfbpy8o3gxzmn8oc6844pjc" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          =
| era             =
| slika           =Dogen.jpg
| opis_slike      =Dogen Zenji
| veličina        =
| ime             =Dōgen Zenji
| rođenje         =[[19. siječnja]] [[1200.]]
| mjesto_rođenja  = [[Kyoto]]
| smrt            = [[22. rujna]] [[1253.]]
| mjesto_smrti    = [[Kyoto]]
| škola_tradicija =[[Zen]] [[budizam]]
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Dōgen Zenji''' ([[Kyoto]], [[19. siječnja]] [[1200.]] – [[Kyoto]], [[22. rujna]] [[1253.]]), [[japanski]] [[Budizam|budistički]] [[redovnik]] i učitelj.

Rođen je u japanskoj plemićkoj obitelji, ali kao dijete ostao je siroče. S trinaest godina ulazi u budistički samostan i počinje proučavati budističke spise. U razdoblju od 1223. do 1227. godine boravi u kineskom budističkom samostanu Tien Tung Shan gdje se u [[sōtō]] školi [[zen]] budizma posvećuje [[zazen]] tehnici [[Meditacija|meditacije]].

Nakon povratka u Japan svoje spoznaje prenosi sunarodnjacima i 1236. godine podiže prvi japanski zen hram, Eiheiji. Ostatak života živi povučeno u nekoliko budističkih samostana. Predano radi na širenju zen budizma i piše niz priručnika.

Glavno djelo mu je ''Vrijednost ispravne spoznaje istine'' (''Shobogenzo'', 1231. – 1253.), zbirka njegovih eseja i predavanja raspoređena u 95 poglavlja u kojima iznosi svoja učenja o zen budizmu. Djela mu nisu prevedena na hrvatski jezik.&lt;ref&gt;Na srodnom, [[Slovenski jezik|slovenskom jeziku]] objavljeno je njegovo djelo ''Shobogenzo'' (Dogen, ''Oko in zakladnica prave postave šobogenco'' (preveo Peter Amalietti), Amalietti &amp; Amalietti, Ljubljana, 2009, {{ISBN|9789616654500}}, [http://www.doria.si/knjigarna/q/artikel/4919/oko_in_zakladnica_prave_postave_sobogenco www.doria.si]&lt;/ref&gt;
[[File:Eiheiji08bs3200.jpg|thumb|Hram Eiheiji]]
==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}
* [https://www.britannica.com/biography/Dogen Dōgen], [[Britanska enciklopedija]], www.britannica.com, pristupljeno 9. siječnja 2017.
* [http://www.factmonster.com/encyclopedia/people/domacr-gen.html Dōgen] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210217104020/https://www.factmonster.com/encyclopedia/people/religion-phil/buddhism/dogen |date=17. veljače 2021. }}, The Columbia Electronic Encyclopedia, www.factmonster.com, pristupljeno 9. siječnja 2017.
* Jerko Grgić, [http://nova-akropola.com/kulture-i-civilizacije/tragom-proslosti/kako-je-zen-stigao-u-japan/ ''Kako je Zen stigao u Japan?''], [[Nova Akropola]] 01/2012, nova-akropola.com
* [https://enciklopedija.hr/clanak/67134 zen] [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]], www.enciklopedija.hr, pristupljeno 9. siječnja 2017.

==Vanjske poveznice==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Dogen
|commonscathr   = Dōgen
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}

;Mrežna mjesta
* Dogen Zenđi, [http://www.digitalna.nb.rs/wb/NBS/casopisi_pretrazivi_po_datumu/P_21480/1988/01/b015#page/9/mode/1up ''O životu i smrti'']  (s engleskog preveo Marko Živković), Kulture Istoka: časopis za filozofiju, književnost i umetnost Istoka 15/1988. {{srp oznaka}}
* Miroslav Gomboc, [https://repozitorij.upr.si/IzpisGradiva.php?id=3122 ''Razumevanje celovitosti pri zen budističnem mojstru Dogenu in pri Mojstru Eckhartu''] (2009.) {{slv oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Dōgen Zenji}}
[[Kategorija:Budistički kler]]
[[Kategorija:Životopisi, Japan]]
[[Kategorija:Budizam u Japanu]]</text>
      <sha1>svc3szhkkfbpy8o3gxzmn8oc6844pjc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sead Alić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>578663</id>
    <revision>
      <id>7447511</id>
      <parentid>7359210</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:08:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447511</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20758" sha1="gb9iljerz4wo0iyf07oyxqxnifxvgy2" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Filozofija medija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = Sead_Alic.jpg
| opis_slike      =
| veličina        = 
| ime             = Sead Alić
| rođenje         = [[17. ožujka]] [[1956.]]
| mjesto_rođenja  = [[Donja Vraca]], [[Zenica]], [[BiH]]
| smrt            =
| mjesto_srmti    = 
| škola_tradicija = filozofija medija
| glavni_interesi = filozofija, književnost, mediji
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Marshall McLuhan]], [[Franz Kafka]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Sead Alić''' ([[Donja Vraca]], [[Zenica]], [[17. ožujka]] [[1956.]]), hrvatski [[filozof]] i [[književnik]]. Živi i radi u [[Zagreb]]u.

== Životopis ==

'''Obrazovanje'''

Magisterij iz filozofije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]: ''Iskustvo estetičke misli [[Walter Benjamin|Waltera Benjamina]]''.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;&gt;[http://www.centar-fm.org/inmediasres_eng/index.php/seadalic In Medias Res] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911212016/http://www.centar-fm.org/inmediasres_eng/index.php/seadalic |date=11. rujna 2017. }} ''Sead Alić'' . Pristupljeno 21. svibnja 2017.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Doktorat iz književnosti na [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskom fakultetu u Rijeci]]: ''Književnost i filozofija, od zavođenja do manipuliranja medij(ima)''.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
Doktorat iz filozofije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]: ''Filozofija medija [[Marshall McLuhan|Marshalla McLuhana]]''.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;

'''Radno iskustvo'''

Radio u izdavačkoj kući August Cesarec,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=August Cesarec (nakladničko poduzeće) |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4612 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; na [[Radio 101|Radiju 101]], na [[Veleučilište VERN'|Veleučilištu Vernu]] i [[Krapina#Obrazovanje|Veleučilištu u Krapini]], te [[Koprivnica#Obrazovanje|Sveučilištu Sjever]].&lt;ref name=&quot;seadsjever&quot;&gt;[https://www.unin.hr/profili/profil/alic-sead Sveučilište Sjever - Profil nastavnika Seada Alića]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Redoviti profesor na Sveučilištu Sjever.

== Znanstveno-nastavni rad ==

* Predaje uglavnom predmete vezane uz [[filozofija|filozofiju]], [[Filozofija medija|filozofiju medija]], odnosno [[mediji|medije]] i [[teorija medija|teorije medija]].&lt;ref name=&quot;seadsjever&quot;/&gt;
* Voditelj Centra za filozofiju medija i mediološka istraživanja.&lt;ref name=&quot;cfm&quot;&gt;[http://centar-fm.org Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja]&lt;/ref&gt;
* Voditelj Sekcije za filozofiju medija Hrvatskog filozofskog društva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.centar-fm.org/index.php/simpozij-citav-popis |title=Organizatori skupa: HFD - Sekcija za filozofiju medija, CFM, ... |journal= |access-date=26. travnja 2017. |archive-date=27. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427003321/http://www.centar-fm.org/index.php/simpozij-citav-popis |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa ''In medias res''.&lt;ref&gt;[http://www.centar-fm.org/inmediasres/index.php/urednistvo In medias res: časopis filozofije medija]&lt;/ref&gt;
* Jedan od predsjednika organizacijskog i programskog odbora simpozija filozofije medija 2010. – 2023.&lt;ref name=&quot;cfm&quot;/&gt;
* Član Hrvatskog Društva Pisaca 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/a |title=Članstvo Hrvatsko Društvo Pisaca (HDP) |archive-url=https://web.archive.org/web/20170607155512/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/a |archive-date=7. lipnja 2017. |access-date=21. lipnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

== Objavljene knjige ==

Sve knjige su navedene na.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;
* ''Rođenje tragedije iz duha novokomponirane glazbe'', Phenomena, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-96027-0-X}}.
* ''Mediji, od zavođenja do manipuliranja'', Biblioteka Tragom struke. AGM, Zagreb, 2009. {{ISBN|978-953-174-352-5}}.
* ''McLuhan, najava filozofije medija'', CFM, Zagreb, 2010. {{ISBN|978-953-56314-0-8}}.
* ''Rječnik epohe'', CFM, Zagreb, 2010. {{ISBN|978-953-56314-1-5}}.
* ''Masmediji, zatvor bez zidova'', CFM, Zagreb, 2012. {{ISBN|978-953-56314-2-2}}.
* ''Masmedijski fundamentalizam'', Sveučilište Sjever, Varaždin/Koprivnica, 2014. {{ISBN|978-953-7809-24-9}}.
* ''Ničeansko Novinarstvo'', Sveučilište Sjever, Varaždin/Koprivnica, 2016. {{ISBN|978-953-7809-39-3}}.
* ''Medij jezika'',  Biblioteka Teorija medija, Nakladnik Ras press d.o.o., Nikšić, Crna Gora, 2016. ISSN 1800-8577 (serijska publikacija knjige).
* ''Razgovori s učiteljem'', Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i ZG županiju, Zagreb, 2016. {{ISBN|978-953-7922-07-8}}.
* ''Islam na nišanu'', Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i ZG županiju, Zagreb, 2017. {{ISBN|978-953-7922-12-2}}.
* ''The Philosophy of Media is the Message'', LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, Germany, 2019. {{ISBN|978-613-9-44393-2}}.
* ''Masovna proizvodnja narcizma'', Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-8248-02-3}}.
* ''The Road to a New Totalitarianism'', LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, Germany, 2021. ISBN 978-620-3-47137-3
* ''Bog u nacionalnom dresu'', Sveučilište Sjever, Varaždin/Koprivnica, 2021. ISBN 978-953-7986-11-7
* ''How to Unite the Heavens?'', LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, Germany, 2022. ISBN 978-620-4-98518-3

== Uređene knjige i zbornici ==

* ''Umjetnost i mediji'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2013. {{ISBN|978-953-7986-02-5}}.
* ''Filozofija i mediji'', urednici: Hrvoje Jurić i Sead Alić, Hrvatsko filozofsko društvo i CFM, Zagreb, 2014. {{ISBN|978-953-164-153-1}}.
* ''Mediji i javnost'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2014. {{ISBN|978-953-7809-25-6}}.
* ''Budućnost medija'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2015. {{ISBN|978-953-7809-33-1}}.
* ''Kreativnost i mediji'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2016. {{ISBN|978-953-7809-42-3}}.
* ''Mitologija i imaginacija'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2017. {{ISBN|978-953-7809-51-5}}.
* ''Sporedna uloga istine u medijima'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2018. {{ISBN|978-953-7809-70-6}}. 
* ''Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem'', urednik: Sead Alić, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2017. / 2018. {{ISBN|978-953-7809-74-4}}.
* ''Mediji kao središnji problem sadašnjosti'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-7809-87-4}}.
* ''Media and Communication'', urednici: Sead Alić, Marin Milković i Ivana Grabar, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-7809-83-6}}.
* ''Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem'', urednik: Sead Alić, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2018. / 2019. {{ISBN|978-953-7809-92-8}}.
* ''Kišević pjesnik vjere u poetsku objavu'', urednik: Sead Alić, Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-7922-15-3}}.
* ''Zrcalo medija'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2020. ISBN 978-953-7986-13-1.
* ''Media and Communication 2'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2020. ISBN 978-953-7986-12-4.
* ''MEDIJI –PANDEMIJA –INFODEMIJA'',  urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. ISBN 978-953-7986-29-2.
* ''Media and Communication 3'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. ISBN 978-953-7986-30-8.
* ''Medijski labirinti'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. ISBN 978-953-7986-48-3.
* ''Media and Communication 4'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. ISBN 978-953-7986-49-0.
* ''Sulejmanpašićeva kritika žurnalizma'', urednik: Sead Alić, Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, 2022. ISBN 978-953-7922-23-8.

== Znanstveni i stručni tekstovi ==

Svi znanstveni tekstovi su navedeni na.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;
* ''Göbbelsova galaktika - galaktika manipulacija'', Zeničke sveske, časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku,  br. 6, Zenica, 2007.
* ''Copy-paste kultura, Od Mehaničke mlade do copy-paste kulture'', Filozofska istraživanja 109, Zagreb, 2008.
* ''Razlozi za filozofiju medija'', časopis Mioko: mediji i okolina, Novi Sad, 2008.
* ''Praksa avangarde i avangarda prakse (McLuhan u svjetlu pojma prakse Gaje Petrovića)'', zbornik Gajo Petrović – čovjek i filozof, FF press, Zagreb, 2008.
* ''Filozofija prakse u retrovizoru mediologije'', Filozofska istraživanja 111, Zagreb, 2008.
* ''Perspektiva i mediji (Od Platona do McLuhana)'', Tvrđa, časopis za teoriju i kulturu,  br. 1-2, Zagreb, 2008. i Vizualna konstrukcija kulture, HFD, Zagreb, 2009. 
* ''Perspektiva slikovnog i verbalnog'', Vizura, časopis za savremene vizualne umjetnosti, br. 3-4, Sarajevo, 2008.
* ''Globalno selo'', Filozofska istraživanja 113, Zagreb, 2009.
* ''Masovno slobodni'', Filozofska istraživanja 114, Zagreb, 2009.
* ''Usmeno i pismeno mediteranske kulture'', zbornik Filozofija Mediterana, HFD/Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Zagreb 2009. 
* ''Ritualno i plesno pamćenje u usmenoj kulturi'', Kultura, br 126, Beograd, 2010.
* ''Identity and Violence'', News and Views (The Journal of the International Academy for Philosophy), Vol. 2, No. 3(27), Yerevan (Armenia) – Athens (Greece) – Berkeley (USA) – Vienna (Austria), 2010.
* ''Medij jezika'', časopis Metodički ogledi, Vol. 17, br. 1-2, Zagreb, 2010.
* ''Globalizacija i medijska kultura'', Komunikacije mediji kultura god II,  Megatrend univerzitet, Beograd, 2010.
* ''Business politike i medija u dobu zastarjelih pojmova'', Zeničke sveske, časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 11, Zenica, 2010.
* ''Philosophy of Media - Is the Message'', Synthesis Philosophica 50. vol.25 fasc. 2, Zagreb, 2010. i Filozofija i mediji, HFD, Zagreb, 2014. 
* ''Mediji i znanost'', zbornik Mediji i znanost, HND, Zagreb, 2011.
* ''Informiranje ili uniformiranje?'', Verodostojnost medija dometi medijske tranzicije, Fakultet političkih nauka, Beograd, 2011.
* ''Istina iz fotografskog stroja'', Kultura, br. 132, Beograd, 2011. 
* ''Istok i Zapad ljudskoga mozga'', Sead Alić i Livia Pavletić, Filozofska istraživanja 122, Zagreb, 2011.
* ''Medijsko sagorijevanje seksualnosti'', zbornik radova Fakulteta Dramskih umetnosti 17, Beograd, 2011.
* ''Čemu filozofija / ako nije filozofija / medija'', Kultura, Beograd, 2011.
* ''Identitet i identiteti'', Bošnjačka pismohrana, svezak 11, br. 34-35, Zagreb, 2012.
* ''Aula est pro nobis'', zbornik Novi val i filozofija, Zagreb, Jesenski i Turk, 2012.
* ''O slobodi determinizmu i tehnodeterminizmu'', In medias res, Elektronički časopis In medias res www.centar-fm.org. (str 5-18), Zagreb, 2012.
* ''Tolstoj i tisak, Tolstojeva upozorenja o mediju tiska'', zbornik Kultura i društveni razvoj, Megatrend univerzitet, Beograd, 2012.
* ''Komunikacijski stampedo'', Sarajevski žurnal za društvena pitanja, Vol. 2, br. 2, Sarajevo, jesen/zima 2013.
* ''Scar(t)face'', Behar, časopis za kulturu i društvena pitanja, br. 113, Zagreb, 2013. 
* ''The Synergy of Artistic Approaches within the Opennessof New Media'', zbornik Umjetnost i mediji, Medijsko sveučilište i CFM, Zagreb, 2013.
* ''Masmedijski fundamentalizam – Masmediji kao novo poprište rata (religijskih) stereotipa'', Biblioteka Polis, knj. 3. Mediji, religija i nasilje, Centar za istraživanje religije, politike i društva, Novi Sad - Beograd, 2013. 
* ''Tipografska svijest i novinarstvo'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina VI, Broj 16, Istraživački medijski centar - Podgorica, 2013.
* ''Novinar - umjetnik u gladovanju'', Medijski dijalozi, Vol. 7, br. 19, Podgorica, 2014.
* ''Odnos Europe i islama - Kako postaviti pitanje?'', časopis Behar, br. 117-118, Zagreb, 2014. i Bošnjačka pismohrana, svezak 13, br. 38-39, Zagreb, 2014. i u Europski glasnik, Godište XX., br. 20., Zagreb 2015., (str. 117-131), pod naslovom „''Islam i Europa''“.  
* ''Usmenost i pismo u oblikovanju ljudske zajednice'', Masmedijski fundamentalizam, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2014. 
* ''Ničeansko novinarstvo'', zbornik Mediji i javnost, Zagreb, Sveučilište Sjever i CFM, 2014.
* ''(Mas)medijski korijeni totalitarizma'', Zapisi o totalitarizmu, Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014. 
* ''Camuseve sugestije'', zbornik Kultura i društveni razvoj (II), Megatrend univerzitet, Beograd, 2014.
* ''Reformiranje (mas)medija - prijedlozi promjena pravnih, programskih i etičkih dimenzija hrvatskih masmedija,'' Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina VII, br. 20, Istraživački medijski centar - Podgorica, 2014. 
* ''Ivan Ladislav Galeta – istraživač medijskog prostora i medijskoga vremena'', zbornik Budućnost medija, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2015.
* ''Seobe nacija u brend'', zbornik radova simpozija Odnos religijskog i nacionalnog u identiteu i stvarnosti balkanskih naroda, Bošnjačka pismohrana, časopis za povijest i kulturu Bošnjaka u Hrvatskoj, Zagreb, 2015.
* ''Informacija ili „upravljanje percepcijom“'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina IX, Broj 24, Istraživački medijski centar - Podgorica, 2016.
* ''Povijest kao instrument zavođenja'', Ničeansko Novinarstvo, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2016.
* ''Torbarenje zaborava'', Ničeansko Novinarstvo, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2016.
* ''Pjevanje vjere (O refleksivnoj i duhovnoj poeziji Enesa Kiševića)'', zbornik Kreativnost i mediji, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2016.
* ''Globalni ekran'', Logos, časopis za filozofiju i religiju, Vol. 4, No 1, 2016., Logos – Centar za kulturu i edukaciju, Tuzla, 2016.
* ''Monopol na nemoral'', Bošnjačka pismohrana, svezak 15, br. 42-43, zbornik radova Simpozija Gdje je nestao – moral, Zagreb, 2016.
* ''Globalno ratište i glasovi iz pustinje'', Filozofska istraživanja, br. 145 (1/2017.), HFD, Zagreb, 2017.
* ''Odgovor Abdennour Bidaru na njegovo „otvoreno pismo muslimanskom svijetu“'', Bošnjačka pismohrana, svezak 16, br. 44, Zagreb, 2017.
* ''Postmoderna priča priče o kraju priča'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Vol. 10, br. 27-28, Podgorica, 2017.
* ''Veliki inkvizitori'', DHS-Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli, br No. 2/II, Tuzla, 2017.
* ''Appropriating the Licence to Creativity'', Synthesis Philosophica 50. Vol. 32 No. 2, Zagreb, 2017. 
* ''Jezik objave'', Filozofska istraživanja, Vol.38 No.1, HFD, Zagreb, 2018.
* ''Estetička dimenzija filozofije odgoja'', zbornik Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2017. / 2018.
* ''Strah od spoznaje izvora (straha)'', Bošnjačka pismohrana, svezak 17, br. 45, zbornik radova Doprinos islamske civilizacije i kulture Europi, Zagreb, 2018.
* ''Sjeme pravednije Evrope u zemlji bosanskohercegovačkoj'', Zbornik radova sa Simpozija Odgorvorost za kulturu bošnjačkog naroda, Grafis doo, Bužim, 2018. 
* ''Što je nacionalna manjina?'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina XI, br. 32., Podgorica, 2018.
* ''SADizam i Srce'', Zbornik radova Naučni skup: Suvremeni izazovi u svijetlu sufijskog nauka, CID BH - Centar za istraživanje i unaprjeđenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini, Stolac, 2018.
* ''Istina je neprofitna'', Philosophy of the Media is the Message, Lambert Academic publising, 2019. pod naslovom ''Nonprofit and profit media''.
* ''Globalism and Culture'', The Philosophy of Media is the Message, LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, 2019. 
* ''Odgoj za odgovornost'', zbornik Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2018. / 2019.
* ''Teorijske pretpostavke za kritičko proptivanje i razumijevanje fenomena nacionalnog'', Bošnjačka pismohrana, svezak 18, br. 46, zbornik radova simpozija Islam u evoluciji bošnjačkog identiteta, Zagreb, 2019.
* ''‘Literary’ Analysis of State (Media) Terrorism in Orwell's 1984'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Vol. 2 No. 1, 2019. i Media and Communication, Zagreb, Sveučilište Sjever i CFM, 2019.
* ''Secondary Sacredness- Sacredness in an Information-Communication Era'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Vol. 2 No. 2, 2019.
* ''Philosophical Notes on Cognition and Music'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Volume 2 Special Issue 1, 2019.
* ''Fotošopiranje svijesti'', Eidos - časopis za filozofiju i društveno - humanistička istraživanja, godina III, br. 3, Zenica, 2019.
* ''Kadriranje islama'', zbornik Islam i mediji, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Zagreb, 2020.
* ''Terorizam ekonomije i totalitarizam neslobode'', zbornik Filozofija i ekonomija, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2020. 
* ''Skrivena Agenda'', Bošnjačka pismohrana, svezak 19, br. 47, zbornik radova simpozija Bosna i Hercegovina - Hrvatska - Europa Društevno- historijski, politički i kulturološki aspekti, Zagreb, 2020. 
* ''Bezumlje govora mržnje – biološka i kulturna dimenzija'', Filozofska istraživanja, Vol. 41 No. 4, HFD, Zagreb, 2021.
* ''Pad u prozu Uz poeziju Pavla Vuk-Pavlovića'', zbornik Integrativna bioetika i aporije psihe, Pergamena d.o.o., Fakultet filozofije i religijskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Zagreb, 2021. 
* ''Virus kao medij'', zbornik MEDIJI – PANDEMIJA – INFODEMIJA, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. i zbornik Media and Communication 3, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. pod naslovom Virus as Medium.
* ''Je li u BiH moguć diskurs radikalnog humanizma'', Bošnjačka pismohrana, svezak 20, broj 48, Zagreb, 2021. 
* ''The Medium of Music'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Volume 4 Issue 1, 2021.
* ''Tri prsta jedne ruke (Moskva – Beograd – Banja Luka)'', Bošnjačka pismohrana, svezak 21, broj 49, Zagreb, 2022.
* ''Glasnogovornicima SANU snova uz dan nezavisnosti BiH'', Bošnjačka pismohrana,&amp;nbsp; svezak 21, broj 49, Zagreb, 2022.
* ''Embargo na demokraciju'', Bošnjačka pismohrana, svezak 21, broj 49, zbornik radova simpozija Daytonska BiH vs ZAVNOBiH, Zagreb, 2022. 
* ''The Bosnian Chalk Circle'', Science, Art and Religion, Vol. 1 No. 1, 2022. i zbornik Media and Communication 4, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. 
* ''How to unite the Heavens?'', Science, Art and Religion, Vol. 1 No. 1, 2022. i zbornik Media and Communication 4, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. i u Bošnjačkoj pismohrani Svezak 21, broj 49, Zagreb, 2022. pod naslovom Kako ujediniti nebo?
* ''Angažirana i kritička ontologija'', Praktička ontologija - Povodom 70 godina Lina Veljaka, Hrvatsko filozofsko društvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2022.
* ''Social Roots of Insensibility and Narcissism'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Volume 5 Issue 4, 2022.
* ''Filozofijsko ishodište Sulejmanpašićeve kritike novinstva/žurnalizma'', zbornik Sulejmanpašićeva kritika žurnalizma, Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Zagreb, 2022.

== Glazba  ==
* S [[Ismet Kurtović|Ismetom Kurtovićem]] i još nekoliko glazbenika te pjesnikom [[Enes Kišević|Enesom Kiševićem]] osnovao je grupu ZEFIR.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/channel/UCgHu_jV1jJCiVH_FERzZkoQ Grupa Zefir - YouTube video spotovi]&lt;/ref&gt;

==Izvori==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.seadalic.com Osobna stranica Seada Alića]
*[https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=317471 Hrvatska znanstvena bibliografija: Sead Alić]
*[http://seadalic.blogspot.hr BLOG Seada Alića FRAKTALI]
*[http://hrcak.srce.hr/inmediasres In medias res: časopis filozofije medija (Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske)]

{{GLAVNIRASPORED:Alić, Sead}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Novinari na Radiju 101]]</text>
      <sha1>gb9iljerz4wo0iyf07oyxqxnifxvgy2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447567</id>
      <parentid>7447511</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:54:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447567</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="20758" sha1="gw529j6hrou79ljvyhjm2t85rxmch7s" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Filozofija medija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = Sead_Alic.jpg
| opis_slike      =
| veličina        = 
| ime             = Sead Alić
| rođenje         = [[17. ožujka]] [[1956.]]
| mjesto_rođenja  = [[Donja Vraca]], [[Zenica]], [[BiH]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = filozofija medija
| glavni_interesi = filozofija, književnost, mediji
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Marshall McLuhan]], [[Franz Kafka]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Sead Alić''' ([[Donja Vraca]], [[Zenica]], [[17. ožujka]] [[1956.]]), hrvatski [[filozof]] i [[književnik]]. Živi i radi u [[Zagreb]]u.

== Životopis ==

'''Obrazovanje'''

Magisterij iz filozofije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]: ''Iskustvo estetičke misli [[Walter Benjamin|Waltera Benjamina]]''.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;&gt;[http://www.centar-fm.org/inmediasres_eng/index.php/seadalic In Medias Res] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170911212016/http://www.centar-fm.org/inmediasres_eng/index.php/seadalic |date=11. rujna 2017. }} ''Sead Alić'' . Pristupljeno 21. svibnja 2017.&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Doktorat iz književnosti na [[Filozofski fakultet u Rijeci|Filozofskom fakultetu u Rijeci]]: ''Književnost i filozofija, od zavođenja do manipuliranja medij(ima)''.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;&lt;br /&gt;
Doktorat iz filozofije na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]: ''Filozofija medija [[Marshall McLuhan|Marshalla McLuhana]]''.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;

'''Radno iskustvo'''

Radio u izdavačkoj kući August Cesarec,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=August Cesarec (nakladničko poduzeće) |url=https://enciklopedija.hr/clanak/4612 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; na [[Radio 101|Radiju 101]], na [[Veleučilište VERN'|Veleučilištu Vernu]] i [[Krapina#Obrazovanje|Veleučilištu u Krapini]], te [[Koprivnica#Obrazovanje|Sveučilištu Sjever]].&lt;ref name=&quot;seadsjever&quot;&gt;[https://www.unin.hr/profili/profil/alic-sead Sveučilište Sjever - Profil nastavnika Seada Alića]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}&lt;/ref&gt;&lt;br /&gt;
Redoviti profesor na Sveučilištu Sjever.

== Znanstveno-nastavni rad ==

* Predaje uglavnom predmete vezane uz [[filozofija|filozofiju]], [[Filozofija medija|filozofiju medija]], odnosno [[mediji|medije]] i [[teorija medija|teorije medija]].&lt;ref name=&quot;seadsjever&quot;/&gt;
* Voditelj Centra za filozofiju medija i mediološka istraživanja.&lt;ref name=&quot;cfm&quot;&gt;[http://centar-fm.org Centar za filozofiju medija i mediološka istraživanja]&lt;/ref&gt;
* Voditelj Sekcije za filozofiju medija Hrvatskog filozofskog društva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.centar-fm.org/index.php/simpozij-citav-popis |title=Organizatori skupa: HFD - Sekcija za filozofiju medija, CFM, ... |journal= |access-date=26. travnja 2017. |archive-date=27. travnja 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20170427003321/http://www.centar-fm.org/index.php/simpozij-citav-popis |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;
* Glavni urednik međunarodnog znanstvenog časopisa ''In medias res''.&lt;ref&gt;[http://www.centar-fm.org/inmediasres/index.php/urednistvo In medias res: časopis filozofije medija]&lt;/ref&gt;
* Jedan od predsjednika organizacijskog i programskog odbora simpozija filozofije medija 2010. – 2023.&lt;ref name=&quot;cfm&quot;/&gt;
* Član Hrvatskog Društva Pisaca 2017.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/a |title=Članstvo Hrvatsko Društvo Pisaca (HDP) |archive-url=https://web.archive.org/web/20170607155512/http://www.hrvatskodrustvopisaca.hr/hr/clanstvo/a |archive-date=7. lipnja 2017. |access-date=21. lipnja 2017.}}&lt;/ref&gt;

== Objavljene knjige ==

Sve knjige su navedene na.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;
* ''Rođenje tragedije iz duha novokomponirane glazbe'', Phenomena, Zagreb, 1999. {{ISBN|953-96027-0-X}}.
* ''Mediji, od zavođenja do manipuliranja'', Biblioteka Tragom struke. AGM, Zagreb, 2009. {{ISBN|978-953-174-352-5}}.
* ''McLuhan, najava filozofije medija'', CFM, Zagreb, 2010. {{ISBN|978-953-56314-0-8}}.
* ''Rječnik epohe'', CFM, Zagreb, 2010. {{ISBN|978-953-56314-1-5}}.
* ''Masmediji, zatvor bez zidova'', CFM, Zagreb, 2012. {{ISBN|978-953-56314-2-2}}.
* ''Masmedijski fundamentalizam'', Sveučilište Sjever, Varaždin/Koprivnica, 2014. {{ISBN|978-953-7809-24-9}}.
* ''Ničeansko Novinarstvo'', Sveučilište Sjever, Varaždin/Koprivnica, 2016. {{ISBN|978-953-7809-39-3}}.
* ''Medij jezika'',  Biblioteka Teorija medija, Nakladnik Ras press d.o.o., Nikšić, Crna Gora, 2016. ISSN 1800-8577 (serijska publikacija knjige).
* ''Razgovori s učiteljem'', Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i ZG županiju, Zagreb, 2016. {{ISBN|978-953-7922-07-8}}.
* ''Islam na nišanu'', Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i ZG županiju, Zagreb, 2017. {{ISBN|978-953-7922-12-2}}.
* ''The Philosophy of Media is the Message'', LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, Germany, 2019. {{ISBN|978-613-9-44393-2}}.
* ''Masovna proizvodnja narcizma'', Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-8248-02-3}}.
* ''The Road to a New Totalitarianism'', LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, Germany, 2021. ISBN 978-620-3-47137-3
* ''Bog u nacionalnom dresu'', Sveučilište Sjever, Varaždin/Koprivnica, 2021. ISBN 978-953-7986-11-7
* ''How to Unite the Heavens?'', LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, Germany, 2022. ISBN 978-620-4-98518-3

== Uređene knjige i zbornici ==

* ''Umjetnost i mediji'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2013. {{ISBN|978-953-7986-02-5}}.
* ''Filozofija i mediji'', urednici: Hrvoje Jurić i Sead Alić, Hrvatsko filozofsko društvo i CFM, Zagreb, 2014. {{ISBN|978-953-164-153-1}}.
* ''Mediji i javnost'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2014. {{ISBN|978-953-7809-25-6}}.
* ''Budućnost medija'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2015. {{ISBN|978-953-7809-33-1}}.
* ''Kreativnost i mediji'', urednici: Sead Alić, Divna Vuksanović i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2016. {{ISBN|978-953-7809-42-3}}.
* ''Mitologija i imaginacija'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2017. {{ISBN|978-953-7809-51-5}}.
* ''Sporedna uloga istine u medijima'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2018. {{ISBN|978-953-7809-70-6}}. 
* ''Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem'', urednik: Sead Alić, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2017. / 2018. {{ISBN|978-953-7809-74-4}}.
* ''Mediji kao središnji problem sadašnjosti'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-7809-87-4}}.
* ''Media and Communication'', urednici: Sead Alić, Marin Milković i Ivana Grabar, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-7809-83-6}}.
* ''Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem'', urednik: Sead Alić, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2018. / 2019. {{ISBN|978-953-7809-92-8}}.
* ''Kišević pjesnik vjere u poetsku objavu'', urednik: Sead Alić, Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Zagreb, 2019. {{ISBN|978-953-7922-15-3}}.
* ''Zrcalo medija'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2020. ISBN 978-953-7986-13-1.
* ''Media and Communication 2'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2020. ISBN 978-953-7986-12-4.
* ''MEDIJI –PANDEMIJA –INFODEMIJA'',  urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. ISBN 978-953-7986-29-2.
* ''Media and Communication 3'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. ISBN 978-953-7986-30-8.
* ''Medijski labirinti'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. ISBN 978-953-7986-48-3.
* ''Media and Communication 4'', urednici: Sead Alić i Marin Milković, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. ISBN 978-953-7986-49-0.
* ''Sulejmanpašićeva kritika žurnalizma'', urednik: Sead Alić, Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, 2022. ISBN 978-953-7922-23-8.

== Znanstveni i stručni tekstovi ==

Svi znanstveni tekstovi su navedeni na.&lt;ref name=&quot;inmediasres-alić&quot;/&gt;
* ''Göbbelsova galaktika - galaktika manipulacija'', Zeničke sveske, časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku,  br. 6, Zenica, 2007.
* ''Copy-paste kultura, Od Mehaničke mlade do copy-paste kulture'', Filozofska istraživanja 109, Zagreb, 2008.
* ''Razlozi za filozofiju medija'', časopis Mioko: mediji i okolina, Novi Sad, 2008.
* ''Praksa avangarde i avangarda prakse (McLuhan u svjetlu pojma prakse Gaje Petrovića)'', zbornik Gajo Petrović – čovjek i filozof, FF press, Zagreb, 2008.
* ''Filozofija prakse u retrovizoru mediologije'', Filozofska istraživanja 111, Zagreb, 2008.
* ''Perspektiva i mediji (Od Platona do McLuhana)'', Tvrđa, časopis za teoriju i kulturu,  br. 1-2, Zagreb, 2008. i Vizualna konstrukcija kulture, HFD, Zagreb, 2009. 
* ''Perspektiva slikovnog i verbalnog'', Vizura, časopis za savremene vizualne umjetnosti, br. 3-4, Sarajevo, 2008.
* ''Globalno selo'', Filozofska istraživanja 113, Zagreb, 2009.
* ''Masovno slobodni'', Filozofska istraživanja 114, Zagreb, 2009.
* ''Usmeno i pismeno mediteranske kulture'', zbornik Filozofija Mediterana, HFD/Filozofski fakultet Sveučilišta u Splitu, Zagreb 2009. 
* ''Ritualno i plesno pamćenje u usmenoj kulturi'', Kultura, br 126, Beograd, 2010.
* ''Identity and Violence'', News and Views (The Journal of the International Academy for Philosophy), Vol. 2, No. 3(27), Yerevan (Armenia) – Athens (Greece) – Berkeley (USA) – Vienna (Austria), 2010.
* ''Medij jezika'', časopis Metodički ogledi, Vol. 17, br. 1-2, Zagreb, 2010.
* ''Globalizacija i medijska kultura'', Komunikacije mediji kultura god II,  Megatrend univerzitet, Beograd, 2010.
* ''Business politike i medija u dobu zastarjelih pojmova'', Zeničke sveske, časopis za društvenu fenomenologiju i kulturnu dijalogiku, br. 11, Zenica, 2010.
* ''Philosophy of Media - Is the Message'', Synthesis Philosophica 50. vol.25 fasc. 2, Zagreb, 2010. i Filozofija i mediji, HFD, Zagreb, 2014. 
* ''Mediji i znanost'', zbornik Mediji i znanost, HND, Zagreb, 2011.
* ''Informiranje ili uniformiranje?'', Verodostojnost medija dometi medijske tranzicije, Fakultet političkih nauka, Beograd, 2011.
* ''Istina iz fotografskog stroja'', Kultura, br. 132, Beograd, 2011. 
* ''Istok i Zapad ljudskoga mozga'', Sead Alić i Livia Pavletić, Filozofska istraživanja 122, Zagreb, 2011.
* ''Medijsko sagorijevanje seksualnosti'', zbornik radova Fakulteta Dramskih umetnosti 17, Beograd, 2011.
* ''Čemu filozofija / ako nije filozofija / medija'', Kultura, Beograd, 2011.
* ''Identitet i identiteti'', Bošnjačka pismohrana, svezak 11, br. 34-35, Zagreb, 2012.
* ''Aula est pro nobis'', zbornik Novi val i filozofija, Zagreb, Jesenski i Turk, 2012.
* ''O slobodi determinizmu i tehnodeterminizmu'', In medias res, Elektronički časopis In medias res www.centar-fm.org. (str 5-18), Zagreb, 2012.
* ''Tolstoj i tisak, Tolstojeva upozorenja o mediju tiska'', zbornik Kultura i društveni razvoj, Megatrend univerzitet, Beograd, 2012.
* ''Komunikacijski stampedo'', Sarajevski žurnal za društvena pitanja, Vol. 2, br. 2, Sarajevo, jesen/zima 2013.
* ''Scar(t)face'', Behar, časopis za kulturu i društvena pitanja, br. 113, Zagreb, 2013. 
* ''The Synergy of Artistic Approaches within the Opennessof New Media'', zbornik Umjetnost i mediji, Medijsko sveučilište i CFM, Zagreb, 2013.
* ''Masmedijski fundamentalizam – Masmediji kao novo poprište rata (religijskih) stereotipa'', Biblioteka Polis, knj. 3. Mediji, religija i nasilje, Centar za istraživanje religije, politike i društva, Novi Sad - Beograd, 2013. 
* ''Tipografska svijest i novinarstvo'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina VI, Broj 16, Istraživački medijski centar - Podgorica, 2013.
* ''Novinar - umjetnik u gladovanju'', Medijski dijalozi, Vol. 7, br. 19, Podgorica, 2014.
* ''Odnos Europe i islama - Kako postaviti pitanje?'', časopis Behar, br. 117-118, Zagreb, 2014. i Bošnjačka pismohrana, svezak 13, br. 38-39, Zagreb, 2014. i u Europski glasnik, Godište XX., br. 20., Zagreb 2015., (str. 117-131), pod naslovom „''Islam i Europa''“.  
* ''Usmenost i pismo u oblikovanju ljudske zajednice'', Masmedijski fundamentalizam, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2014. 
* ''Ničeansko novinarstvo'', zbornik Mediji i javnost, Zagreb, Sveučilište Sjever i CFM, 2014.
* ''(Mas)medijski korijeni totalitarizma'', Zapisi o totalitarizmu, Osijek, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, 2014. 
* ''Camuseve sugestije'', zbornik Kultura i društveni razvoj (II), Megatrend univerzitet, Beograd, 2014.
* ''Reformiranje (mas)medija - prijedlozi promjena pravnih, programskih i etičkih dimenzija hrvatskih masmedija,'' Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina VII, br. 20, Istraživački medijski centar - Podgorica, 2014. 
* ''Ivan Ladislav Galeta – istraživač medijskog prostora i medijskoga vremena'', zbornik Budućnost medija, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2015.
* ''Seobe nacija u brend'', zbornik radova simpozija Odnos religijskog i nacionalnog u identiteu i stvarnosti balkanskih naroda, Bošnjačka pismohrana, časopis za povijest i kulturu Bošnjaka u Hrvatskoj, Zagreb, 2015.
* ''Informacija ili „upravljanje percepcijom“'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina IX, Broj 24, Istraživački medijski centar - Podgorica, 2016.
* ''Povijest kao instrument zavođenja'', Ničeansko Novinarstvo, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2016.
* ''Torbarenje zaborava'', Ničeansko Novinarstvo, Sveučilište Sjever, Koprivnica, 2016.
* ''Pjevanje vjere (O refleksivnoj i duhovnoj poeziji Enesa Kiševića)'', zbornik Kreativnost i mediji, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2016.
* ''Globalni ekran'', Logos, časopis za filozofiju i religiju, Vol. 4, No 1, 2016., Logos – Centar za kulturu i edukaciju, Tuzla, 2016.
* ''Monopol na nemoral'', Bošnjačka pismohrana, svezak 15, br. 42-43, zbornik radova Simpozija Gdje je nestao – moral, Zagreb, 2016.
* ''Globalno ratište i glasovi iz pustinje'', Filozofska istraživanja, br. 145 (1/2017.), HFD, Zagreb, 2017.
* ''Odgovor Abdennour Bidaru na njegovo „otvoreno pismo muslimanskom svijetu“'', Bošnjačka pismohrana, svezak 16, br. 44, Zagreb, 2017.
* ''Postmoderna priča priče o kraju priča'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Vol. 10, br. 27-28, Podgorica, 2017.
* ''Veliki inkvizitori'', DHS-Društvene i humanističke studije: časopis Filozofskog fakulteta u Tuzli, br No. 2/II, Tuzla, 2017.
* ''Appropriating the Licence to Creativity'', Synthesis Philosophica 50. Vol. 32 No. 2, Zagreb, 2017. 
* ''Jezik objave'', Filozofska istraživanja, Vol.38 No.1, HFD, Zagreb, 2018.
* ''Estetička dimenzija filozofije odgoja'', zbornik Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2017. / 2018.
* ''Strah od spoznaje izvora (straha)'', Bošnjačka pismohrana, svezak 17, br. 45, zbornik radova Doprinos islamske civilizacije i kulture Europi, Zagreb, 2018.
* ''Sjeme pravednije Evrope u zemlji bosanskohercegovačkoj'', Zbornik radova sa Simpozija Odgorvorost za kulturu bošnjačkog naroda, Grafis doo, Bužim, 2018. 
* ''Što je nacionalna manjina?'', Medijski dijalozi, časopis za istraživanje medija i društva, Godina XI, br. 32., Podgorica, 2018.
* ''SADizam i Srce'', Zbornik radova Naučni skup: Suvremeni izazovi u svijetlu sufijskog nauka, CID BH - Centar za istraživanje i unaprjeđenje duhovne i kulturne baštine u Bosni i Hercegovini, Stolac, 2018.
* ''Istina je neprofitna'', Philosophy of the Media is the Message, Lambert Academic publising, 2019. pod naslovom ''Nonprofit and profit media''.
* ''Globalism and Culture'', The Philosophy of Media is the Message, LAP LAMBERT Academic Publishing, Saarbrücken, 2019. 
* ''Odgoj za odgovornost'', zbornik Na Sjeveru s Pavlom Vuk-Pavlovićem, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2018. / 2019.
* ''Teorijske pretpostavke za kritičko proptivanje i razumijevanje fenomena nacionalnog'', Bošnjačka pismohrana, svezak 18, br. 46, zbornik radova simpozija Islam u evoluciji bošnjačkog identiteta, Zagreb, 2019.
* ''‘Literary’ Analysis of State (Media) Terrorism in Orwell's 1984'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Vol. 2 No. 1, 2019. i Media and Communication, Zagreb, Sveučilište Sjever i CFM, 2019.
* ''Secondary Sacredness- Sacredness in an Information-Communication Era'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Vol. 2 No. 2, 2019.
* ''Philosophical Notes on Cognition and Music'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Volume 2 Special Issue 1, 2019.
* ''Fotošopiranje svijesti'', Eidos - časopis za filozofiju i društveno - humanistička istraživanja, godina III, br. 3, Zenica, 2019.
* ''Kadriranje islama'', zbornik Islam i mediji, Islamska zajednica u Hrvatskoj, Zagreb, 2020.
* ''Terorizam ekonomije i totalitarizam neslobode'', zbornik Filozofija i ekonomija, Hrvatsko filozofsko društvo, Zagreb, 2020. 
* ''Skrivena Agenda'', Bošnjačka pismohrana, svezak 19, br. 47, zbornik radova simpozija Bosna i Hercegovina - Hrvatska - Europa Društevno- historijski, politički i kulturološki aspekti, Zagreb, 2020. 
* ''Bezumlje govora mržnje – biološka i kulturna dimenzija'', Filozofska istraživanja, Vol. 41 No. 4, HFD, Zagreb, 2021.
* ''Pad u prozu Uz poeziju Pavla Vuk-Pavlovića'', zbornik Integrativna bioetika i aporije psihe, Pergamena d.o.o., Fakultet filozofije i religijskih znanosti sveučilišta u Zagrebu, Znanstveni centar izvrsnosti za integrativnu bioetiku, Zagreb, 2021. 
* ''Virus kao medij'', zbornik MEDIJI – PANDEMIJA – INFODEMIJA, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. i zbornik Media and Communication 3, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2021. pod naslovom Virus as Medium.
* ''Je li u BiH moguć diskurs radikalnog humanizma'', Bošnjačka pismohrana, svezak 20, broj 48, Zagreb, 2021. 
* ''The Medium of Music'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Volume 4 Issue 1, 2021.
* ''Tri prsta jedne ruke (Moskva – Beograd – Banja Luka)'', Bošnjačka pismohrana, svezak 21, broj 49, Zagreb, 2022.
* ''Glasnogovornicima SANU snova uz dan nezavisnosti BiH'', Bošnjačka pismohrana,&amp;nbsp; svezak 21, broj 49, Zagreb, 2022.
* ''Embargo na demokraciju'', Bošnjačka pismohrana, svezak 21, broj 49, zbornik radova simpozija Daytonska BiH vs ZAVNOBiH, Zagreb, 2022. 
* ''The Bosnian Chalk Circle'', Science, Art and Religion, Vol. 1 No. 1, 2022. i zbornik Media and Communication 4, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. 
* ''How to unite the Heavens?'', Science, Art and Religion, Vol. 1 No. 1, 2022. i zbornik Media and Communication 4, Sveučilište Sjever i CFM, Zagreb, 2022. i u Bošnjačkoj pismohrani Svezak 21, broj 49, Zagreb, 2022. pod naslovom Kako ujediniti nebo?
* ''Angažirana i kritička ontologija'', Praktička ontologija - Povodom 70 godina Lina Veljaka, Hrvatsko filozofsko društvo, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, 2022.
* ''Social Roots of Insensibility and Narcissism'', Philosophy International Journal (ISSN: 2641-9130), Volume 5 Issue 4, 2022.
* ''Filozofijsko ishodište Sulejmanpašićeve kritike novinstva/žurnalizma'', zbornik Sulejmanpašićeva kritika žurnalizma, Bošnjačka nacionalna zajednica za Grad Zagreb i Zagrebačku županiju, Zagreb, 2022.

== Glazba  ==
* S [[Ismet Kurtović|Ismetom Kurtovićem]] i još nekoliko glazbenika te pjesnikom [[Enes Kišević|Enesom Kiševićem]] osnovao je grupu ZEFIR.&lt;ref&gt;[https://www.youtube.com/channel/UCgHu_jV1jJCiVH_FERzZkoQ Grupa Zefir - YouTube video spotovi]&lt;/ref&gt;

==Izvori==

{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.seadalic.com Osobna stranica Seada Alića]
*[https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=317471 Hrvatska znanstvena bibliografija: Sead Alić]
*[http://seadalic.blogspot.hr BLOG Seada Alića FRAKTALI]
*[http://hrcak.srce.hr/inmediasres In medias res: časopis filozofije medija (Hrčak - Portal znanstvenih časopisa Republike Hrvatske)]

{{GLAVNIRASPORED:Alić, Sead}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]
[[Kategorija:Novinari na Radiju 101]]</text>
      <sha1>gw529j6hrou79ljvyhjm2t85rxmch7s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Angus Maddison</title>
    <ns>0</ns>
    <id>580016</id>
    <revision>
      <id>7447787</id>
      <parentid>6989079</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:32:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447787</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5267" sha1="2np2vyw28qi091aeqguznjs2qtpckzn" xml:space="preserve">{{Infookvir ekonomist
| ime               = Angus Maddison
| izvorno ime       = 
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| datum rođenja       = [[6. prosinca]] [[1926.]]
| mjesto rođenja    = [[Newcastle upon Tyne]]
| datum smrti         = [[24. travnja]] [[2010.]]
| mjesto smrti      = [[Neuilly-sur-Seine]]
| institucija       = 
| znanstveno polje  = makroekonomska povijest
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = MadDisonov grafikon
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = {{ZD+X|UK}}
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = [http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/home.htm Maddison Project]
}}

'''Angus Maddison''' ([[Newcastle upon Tyne]], [[6. prosinca]] [[1926.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[24. travnja]] [[2010.]]) [[Britanci|britanski]] [[Ekonomija|ekonomski]] povjesničar, analitičar i savjetnik.

==Životopis==
Maddison je odrastao i školovao se u Engleskoj. Studirao je u Engleskoj, [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|SAD-u]]. Dugi niz godina radio je na projektima [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]]. U Francuskoj je 1978. godine obranio doktorat (''[[Université d'Aix-Marseille|Aix-Marseille Université]]''), te iste godine postaje predavač na nizozemskom Sveučilištu u Groningenu (''Rijksuniversiteit Groningen''). Dobitnik je više nagrada i priznanja za svoj rad.

==Makroekonomska povijest==
[[File:Share of Global GDP.gif|thumb|Maddisonov grafikon koji pokazuje kretanje udjela raznih dijelova svijeta u ukupnom svjetskom [[BDP|BDP-u]] u razdoblju od 1. do 2003. godine.]]
Područje Maddisonova istraživanja bila je [[Makroekonomija|makroekonomska]] povijest, koju je i utemeljio kao novu znanstvenu disciplinu. Kao zaljubljenik u brojke, nasljedujući rad [[Amerikanci|američkog]] [[Statistika|statističara]] i ekonomskog povjesničara [[Simon Kuznets|Simona Kuznetsa]], s brojnim suradnicima iz čitavoga svijeta stvarao je vremenske serije o [[Gospodarski rast|gospodarskom rastu]] gotovo svih zemalja u svijetu te ih uspoređivao s dinamikom svjetskoga [[izvoz]]a, zaposlenosti, uloženoga kapitala i drugim relevantnim makroekonomskim veličinama.

U svojim radovima donosi podatke o stanovništvu, o [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]] i o BDP-u po stanovniku, izvozu, zaposlenosti i druge. S vremenom proučavano razdoblje proširuje s nekoliko stotina na nekoliko tisuća godina unatrag, a proučavani prostor sa [[Zapadna Europa|zapadne Europe]] na cijeli svijet.

Rezultati njegovih istraživanja omogućili su ekonomskoj misli usporednu analizu raznih ekonomskih zajednica i mjerenje uspješnosti pojedinih [[Ekonomska politika|ekonomskih politika]].

==Djela==

Značajniji&lt;ref&gt;Podrobniji uvid u Maddisonovu bibliografiju dostupan je na: [http://www.ggdc.net/MADDISON/CV.shtml Curriculum Vitae Angus Maddison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161029045927/http://www.ggdc.net/maddison/CV.shtml |date=29. listopada 2016. }}, www.ggdc.net&lt;/ref&gt; Maddisonovi naslovi su:

* ''Svjetsko gospodarstvo u 20. stoljeću'' (''World Economy in the 20th Century'', 1989.)
* ''Praćenje svjetskog gospodarstva 1820. – 1992.'' (''Monitoring the World Economy 1820. – 1992.'', 1995.)
* ''Svjetsko gospodarstvo - tisućljetni pogled unatrag'' (''L’économie mondiale - une perspective millénaire'', 2001.)
* ''Svjetsko gospodarstvo: povijesne statistike'' (''The World Economy: Historical Statistics'', 2003.)
* ''Eseji iz makroekonomske povijesti'' (''Contours of the World Economy, 1-2030 AD; Essays in Macroeconomic History'', 2007.)

Djela mu nisu prevedena na hrvatski jezik.

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}
* Angus Maddison, [http://www.ggdc.net/Maddison/Personal/Autobiog1994.pdf ''Confessions of a Chiffrephile''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228121252/http://www.ggdc.net/Maddison/Personal/Autobiog1994.pdf |date=28. veljače 2021. }}, u: Banca Nazionale del Lavoro Quarterly Review, no. 189, June 1994, www.ggdc.net, pristupljeno 14. ožujka 2017.
* [[Vladimir Stipetić]], [http://hrcak.srce.hr/56592 ''Angus Maddison''], [[Ekonomski pregled]], Vol.61 No.5-6, lipanj 2010., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 14. ožujka 2017.

==Vanjske poveznice==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Angus Maddison
|commonscathr   = Angus Maddison
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}

;Mrežna mjesta
* [http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/home.htm Madison Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429003257/http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/home.htm |date=29. travnja 2013. }}, stranice posvećene djelu Angusa Maddisona {{eng oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Angus Madddison}}
[[Kategorija:Britanski ekonomisti]]</text>
      <sha1>2np2vyw28qi091aeqguznjs2qtpckzn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447788</id>
      <parentid>7447787</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:33:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447788</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5267" sha1="kdh37451u6lxjnd2e0ktl7ip8p36w2r" xml:space="preserve">{{Infookvir ekonomist
| ime               = Angus Maddison
| izvorno ime       = 
| slika             = 
| širina slike      = 
| opis              = 
| datum rođenja       = [[6. prosinca]] [[1926.]]
| mjesto rođenja    = [[Newcastle upon Tyne]]
| datum smrti         = [[24. travnja]] [[2010.]]
| mjesto smrti      = [[Neuilly-sur-Seine]]
| institucija       = 
| znanstveno polje  = Makroekonomska povijest
| škola/tradicija   = 
| alma mater        = 
| pod utjecajem     = 
| utjecao na        = 
| utjecala na       = 
| doprinosi         = Maddisonov grafikon
| nagrade           = 
| spomenici         = 
| državljanstvo     = {{ZD+X|UK}}
| narodnost         = 
| vjeroispovijest   = 
| supruga           = 
| suprug            = 
| potpis            = 
| stranica          = [http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/home.htm Maddison Project]
}}

'''Angus Maddison''' ([[Newcastle upon Tyne]], [[6. prosinca]] [[1926.]] – [[Neuilly-sur-Seine]], [[24. travnja]] [[2010.]]) [[Britanci|britanski]] [[Ekonomija|ekonomski]] povjesničar, analitičar i savjetnik.

==Životopis==
Maddison je odrastao i školovao se u Engleskoj. Studirao je u Engleskoj, [[Kanada|Kanadi]] i [[SAD|SAD-u]]. Dugi niz godina radio je na projektima [[Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj|Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj]]. U Francuskoj je 1978. godine obranio doktorat (''[[Université d'Aix-Marseille|Aix-Marseille Université]]''), te iste godine postaje predavač na nizozemskom Sveučilištu u Groningenu (''Rijksuniversiteit Groningen''). Dobitnik je više nagrada i priznanja za svoj rad.

==Makroekonomska povijest==
[[File:Share of Global GDP.gif|thumb|Maddisonov grafikon koji pokazuje kretanje udjela raznih dijelova svijeta u ukupnom svjetskom [[BDP|BDP-u]] u razdoblju od 1. do 2003. godine.]]
Područje Maddisonova istraživanja bila je [[Makroekonomija|makroekonomska]] povijest, koju je i utemeljio kao novu znanstvenu disciplinu. Kao zaljubljenik u brojke, nasljedujući rad [[Amerikanci|američkog]] [[Statistika|statističara]] i ekonomskog povjesničara [[Simon Kuznets|Simona Kuznetsa]], s brojnim suradnicima iz čitavoga svijeta stvarao je vremenske serije o [[Gospodarski rast|gospodarskom rastu]] gotovo svih zemalja u svijetu te ih uspoređivao s dinamikom svjetskoga [[izvoz]]a, zaposlenosti, uloženoga kapitala i drugim relevantnim makroekonomskim veličinama.

U svojim radovima donosi podatke o stanovništvu, o [[Bruto domaći proizvod|bruto domaćem proizvodu]] i o BDP-u po stanovniku, izvozu, zaposlenosti i druge. S vremenom proučavano razdoblje proširuje s nekoliko stotina na nekoliko tisuća godina unatrag, a proučavani prostor sa [[Zapadna Europa|zapadne Europe]] na cijeli svijet.

Rezultati njegovih istraživanja omogućili su ekonomskoj misli usporednu analizu raznih ekonomskih zajednica i mjerenje uspješnosti pojedinih [[Ekonomska politika|ekonomskih politika]].

==Djela==

Značajniji&lt;ref&gt;Podrobniji uvid u Maddisonovu bibliografiju dostupan je na: [http://www.ggdc.net/MADDISON/CV.shtml Curriculum Vitae Angus Maddison] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20161029045927/http://www.ggdc.net/maddison/CV.shtml |date=29. listopada 2016. }}, www.ggdc.net&lt;/ref&gt; Maddisonovi naslovi su:

* ''Svjetsko gospodarstvo u 20. stoljeću'' (''World Economy in the 20th Century'', 1989.)
* ''Praćenje svjetskog gospodarstva 1820. – 1992.'' (''Monitoring the World Economy 1820. – 1992.'', 1995.)
* ''Svjetsko gospodarstvo - tisućljetni pogled unatrag'' (''L’économie mondiale - une perspective millénaire'', 2001.)
* ''Svjetsko gospodarstvo: povijesne statistike'' (''The World Economy: Historical Statistics'', 2003.)
* ''Eseji iz makroekonomske povijesti'' (''Contours of the World Economy, 1-2030 AD; Essays in Macroeconomic History'', 2007.)

Djela mu nisu prevedena na hrvatski jezik.

==Izvori==
;Bilješke i literatura
{{izvori}}
* Angus Maddison, [http://www.ggdc.net/Maddison/Personal/Autobiog1994.pdf ''Confessions of a Chiffrephile''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210228121252/http://www.ggdc.net/Maddison/Personal/Autobiog1994.pdf |date=28. veljače 2021. }}, u: Banca Nazionale del Lavoro Quarterly Review, no. 189, June 1994, www.ggdc.net, pristupljeno 14. ožujka 2017.
* [[Vladimir Stipetić]], [http://hrcak.srce.hr/56592 ''Angus Maddison''], [[Ekonomski pregled]], Vol.61 No.5-6, lipanj 2010., [[Hrčak (portal)|Hrčak]], hrcak.srce.hr, pristupljeno 14. ožujka 2017.

==Vanjske poveznice==
;Ostali projekti
{{WProjekti
|commons        = 
|commonshr      = 
|commons2       = 
|commonshr2     = 
|commonscat     = Angus Maddison
|commonscathr   = Angus Maddison
|commonscat2    = 
|commonscathr2  = 
|wikiatlas      = 
|wikiatlashr    = 
|wikivrste      = 
|wikivrstehr    = 
|wikizvor       = 
|wikizvor_autor = 
|wječnik        = 
|wikiknjige     = 
|wikicitat      = 
|stariwi        = 
}}

;Mrežna mjesta
* [http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/home.htm Madison Project] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20130429003257/http://www.ggdc.net/maddison/maddison-project/home.htm |date=29. travnja 2013. }}, stranice posvećene djelu Angusa Maddisona {{eng oznaka}}

{{GLAVNIRASPORED:Angus Madddison}}
[[Kategorija:Britanski ekonomisti]]</text>
      <sha1>kdh37451u6lxjnd2e0ktl7ip8p36w2r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Michael Levin</title>
    <ns>0</ns>
    <id>580700</id>
    <revision>
      <id>7447449</id>
      <parentid>6787246</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:42:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447449</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5910" sha1="ryidmk0phepms9e3muo7w1g2l82wwk3" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = 
| opis_slike      =
| veličina        =
| ime             = Michael Levin
| rođenje         = [[23. svibnja]] [[1943.]]
| mjesto_rođenja  =
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[epistemologija]], [[filozofija znanosti]], [[filozofija uma]], [[filozofija politike]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Michael E. Levin''' ([[23. svibnja]] [[1943.]]) [[Sjedinjene Američke Države|američki]] je [[filozofija|filozof]]. 

== Životopis ==
Završio njujoršku elitnu srednju školu Stuyvesant.&lt;ref name=&quot;Michael Levin CV&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.gc.cuny.edu/getattachment/c7674a09-752d-4e66-ac24-f7083e87a2ab/Michael-Levin |title=Michael Levin CV |journal= |access-date=27. ožujka 2017. |archive-date=4. ožujka 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160304133106/https://www.gc.cuny.edu/getattachment/c7674a09-752d-4e66-ac24-f7083e87a2ab/Michael-Levin |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Diplomirao na Michiganskom državnom sveučilištu 1964. godine. Doktorirao filozofiju na Sveučilištu Columbia 1969. godine.&lt;ref name=&quot;Michael Levin CV&quot; /&gt; Iste godine zapošljava se na Gradskom sveučilištu New Yorka&lt;ref name=&quot;Michael Levin CV&quot; /&gt; gdje radi do umirovljenja nakon čega postaje profesor emeritus.&lt;ref name=&quot;Levin akademska stranica&quot;&gt;[https://www.gc.cuny.edu/Page-Elements/Academics-Research-Centers-Initiatives/Doctoral-Programs/Philosophy/Faculty-Bios/Michael-Levin Levinova akademska stranica]&lt;/ref&gt;

== Bibliografija ==

'''Knjige'''

&lt;u&gt;Autorske knjige&lt;/u&gt;
* ''Metaphysics and the Mind-Body Problem'', Oxford: Oxford University Press, (1969).
* ''Feminism and Freedom'', New Brunswick: Transaction Publishers, (1987).
* ''Why race matters'', Westport: Praeger Publishers, (1997).
* ''Sexual orientation and human rights'' (s Laurenceom Thomasom), Lanham: Rowman and Littlefield Publishers, (1999).

'''Članci'''
{{col-begin|width=auto}}
{{col-break}}
* ''Fine, Mathematics and Theory Change'', Journal of Philosophy 31, (1968).
* ''Length Relativity'', Journal of Philosophy 68, (1971).
* ''Descartes’ Proof that He is Not His Body'', Australasian Journal of Philosophy 51, (1973).
* ''On Explanation in Archeology'', American Antiquity 38, (1973).
* ''Wittgenstein in Perspective'', Social Research 40, (1973). 
* ''Kant’s Derivation of the Formula of Universal Laws as an Ontological Argument'', Kant-Studien 65, (1974).
* ''Predicting Discoveries and the Rule-Description Argument'', Logique et Analyse 17 (1974).
* ''When Is It 12 O’Clock on the Sun?'', Southern Journal of Philosophy 12, (1974).
* ''Quine on Analyticity in L'', Mind 84, (1975). 
* ''A Definition of A Priori Knowledge'', Journal of Critical Analysis 6 (1975).
* ''Relativity, Spatial and Ontological'', Nous 9, (1975).
* ''Kripke’s Argument against the Identity Thesis'', Journal of Philosophy 78, (1975).
* ''The Extensionality of Causation and Causal-Explanatory Contexts'', Philosophy of Science 43, (1976).
* ''On the Ascription of Functions to Objects'', Philosophy of the Social Sciences 6, (1976).
* ''Comments on the Paradoxicality of Zen Koans'', Journal of Chinese Philosophy 3. (1976).
* ''Reply to Benfield'', Journal of Critical Analysis 6, (1976).
* ''Flagpoles, Shadows and Deductive Explanation'' (s Margaretom Levin), Philosophical Studies 32, (1977).
* ''Lavoisier’s Slow Burn'' (s Margaretom Levin), Philosophy of Science 45, (1978).
* ''The Independence Results of Set Theory'' (s Margaretom Levin), Synthese 38, (1978).
* ''The Universalizability of Moral Judgments Revisited'', Mind 88, (1979). 
{{col-break}}
* ''Ahab as Socratic Philosopher'', American Transcendental Quarterly 41, (1979).
* ''Explanation and Prediction in Grammar (and Semantics), Midwest Studies in Philosophy 2, (1979). 
* ''On Theory-Change and Meaning-Change'', Philosophy of Science 46, (1979).
* ''Forcing and the Indeterminacy of Translation'', Erkenntnis 14, (1979).
* ''A Note on p = mv'', Notre Dame Journal of Formal Logic 20, (1979).
* ''A Modal Confusion in Rawls’ Original Position'' (s Margaritom Levin), Analysis 39, (1979).
* ''Reverse Discrimination, Shackled Runners and Personal Identity'', Philosophical Studies 37, (1980).
* ''Yes, Our Beliefs Could Be...'', Journal of Philosophy 77, (1980).
* ''Phenomenal Properties'', Philosophy and Phenomenological Research 41, (1981).
* ''Is Racial Discrimination Special?'', Journal of Value Inquiry 15, (1981).
* ''Equality of Opportunity'', Philosophical Quarterly 31, (1981).
* ''Opportunity--Right'', Philosophical Quarterly 32, (1982).
* ''Women’s Studies in America'', ACES Review 9, (1982).
* ''A Hobbesian Minimal State'', Philosophy and Public Affairs 11 (1982).
* ''Hippie Socialism'', Society 20, (1983). 
* ''Why We Believe in Other Minds'', Philosophy and Phenomenological Research 44, (1984).
* ''Negative Liberty'', Social Philosophy and Policy 2, (1984).
* ''Why Homosexuality is Abnormal'', The Monist 67, (1984).
* ''Reply to Pennock'', Philosophy and Public Affairs 13, (1984).
* ''Women as Soldiers--The Record So Far'', The Public Interest 76, (1984).
{{col-break}}
{{col-end}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.gc.cuny.edu/Page-Elements/Academics-Research-Centers-Initiatives/Doctoral-Programs/Philosophy/Faculty-Bios/Michael-Levin Levinova akademska stranica] na Gradskom sveučilištu u New Yorku
*[https://www.youtube.com/watch?v=jVgkbsaiKPs Snimka Levinovog predavanja &quot;Current Fallacies About Race&quot;] održanog na konferenciji Američke renesanse 1996. godine.

{{GLAVNIRASPORED:Levin, Michael E.}}

[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]</text>
      <sha1>ryidmk0phepms9e3muo7w1g2l82wwk3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edward Said</title>
    <ns>0</ns>
    <id>594502</id>
    <revision>
      <id>7447450</id>
      <parentid>7194682</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:44:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447450</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5623" sha1="jc60k9jwdly6mxir9jyesm3vsjy7yd5" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          =
| era             =
| slika           = Edward Said and Daniel Barenboim in Sevilla, 2002.jpg
| opis_slike      = Edward Said (lijevo) i [[Daniel Barenboim]] u [[Sevilla|Sevilli]] 2002.
| veličina        = 260px
| ime             = Edward Said
| rođenje         = [[1. studenoga]] [[1935.]]
| mjesto_rođenja  = [[Jeruzalem]]
| smrt            = [[25. rujna]] [[2003.]]
| mjesto_smrti    = {{SAD grad|New York City|New York}}
| škola_tradicija = [[postkolonijalizam]], [[postmodernizam]]
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Arthur Schopenhauer]], [[Joseph Conrad]], [[Jacques Derrida]], [[Michel Foucault]], [[Frantz Fanon]], [[Aimé Césaire]], [[Giambattista Vico]], [[Noam Chomsky]], [[Theodor Adorno]], [[Antonio Gramsci]], [[Karl Marx]], [[Friedrich Nietzsche]], [[Jean-Paul Sartre]], and [[Bertrand Russell]]&lt;ref name=&quot;Hart&quot;&gt;{{cite book |title=Edward Said and the Religious Effects of Culture |year=2000 |publisher=Cambridge University Press |isbn=9780521778107 |page=15 |author=William D. Hart |chapter=Preliminary remarks}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Curthoys&quot;&gt;{{cite book |title=Edward Said: The Legacy of a Public Intellectual |year=2007 |publisher=Academic Monographs |isbn=9780522853575 |page=27 |editor=Ned Curthoys, Debjani Ganguly}}&lt;/ref&gt;
| utjecao_na      = [[Homi K. Bhabha]], [[Gayatri Chakravorty Spivak]], [[Hamid Dabashi]], [[Robert Fisk]], [[Christopher Hitchens]], [[Rashid Khalidi]]
| potpis          =
}}
'''Edward Wadie Said''' ([[Jeruzalem]], [[1. studenoga]] [[1935.]] – [[New York]], [[25. rujna]] [[2003.]]), palestinsko-američki intelektualac, književni kritičar i aktivist. Jedan od osnivača akademskog područja [[postkolonijalna kritika|postkolonijalnih studija]], kojem je bitno odredio smjer u svom najistaknutijem djelu [[Orijentalizam (knjiga Edwarda Saida)|Orijentalizam]] (1978).&lt;ref&gt;{{engl}}
 [https://www.theguardian.com/news/2003/sep/26/guardianobituaries.highereducation www.theguardian.com – Malise Ruthven: &quot;Edward Said&quot;], (objavljeno 26. rujna 2003.), pristupljeno 15. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{engl}}
 [https://plato.stanford.edu/entries/colonialism/ Kohn, Margaret &amp; Reddy, Kavita, &quot;Colonialism&quot;, u: The Stanford Encyclopedia of Philosophy (Fall 2017 Edition), Edward N. Zalta (ur.)], pristupljeno 15. prosinca 2017.&lt;/ref&gt; Zagovornik prava Palestinaca i kritičar [[Cionizam|cionizma]]. Podržavao je [[PLO]] [[Yasser Arafat|Yassera Arafata]], s kojim se razišao 1991. Predavao je englesku i komparativnu književnost na njujorškom [[Columbia|Sveučilištu Columbia]].

==Životopis==
Rođen u [[Jeruzalem]]u u imućnoj obitelji arapskih kršćana. Otac Wadie Ibrahim u prvom se svjetskom ratu priključio američkoj vojsci i stekao američko državljanstvo, a nakon rata na Bliskom istoku osnovao i vodio trgovinu uredskom opremom. Majka Hilda rođena je u Libanonu. Djetinjstvo je proveo između Kaira i Jeruzalema. Rano pokazuje zanimanje za književnost i glazbu, dijelom pod utjecajem majke. Pohađa britanske i američke škole na Bliskom istoku, a sa 16 godina odlazi na studij u Ameriku.&lt;ref&gt;[http://www.zarez.hr/clanci/izmedu-svjetova www.zarez.hr – Edward Said: &quot;Između svjetova&quot;], (objavljeno 24. veljače 2005., prevela Lovorka Kozole), pristupljeno 15. prosinca 2017.&lt;/ref&gt; Diplomirao je na [[Princeton University|Princetonu]], a magistrirao i doktorirao na [[Harvardovo sveučilište|Harvardu]].&lt;ref name=&quot;HE&quot;&gt;[https://enciklopedija.hr/clanak/54017#komentar Hrvatska enciklopedija: Said, Edward Wadie], pristupljeno 15. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;

==Djela==
*Počeci: intencija i metoda (Beginnings: Intention and Method, 1975)&lt;ref name=&quot;HE&quot;/&gt;
*[[Orijentalizam (knjiga Edwarda Saida)|Orijentalizam]] (1978.), preveden na hrvatski 1999.&lt;ref&gt;[https://hrcak.srce.hr/clanak/22185 Romić, Biljana, &quot;In Memoriam Edward Said&quot;, 1935-2004, Revija za sociologiju, Vol XXXIV. (2003), No 3–4: 221–228], pristupljeno 15. prosinca 2017.&lt;/ref&gt;
*Pitanje Palestine (Question of Palestina, 1979)
*Krivotvorenje islama: kako mediji i stručnjaci određuju način na koji vidimo ostatak svijeta (Covering Islam: How the Media and the Experts Determine How We See the Rest of the World, 1981)
*Svijet, tekst, kritičar (The World, the Text, and the Critic, 1983)
*Glazbeni prikazi (Musical Elaborations, 1991)
*Kultura i imperijalizam (Culture and Imperialism, 1993)
*Politika razvlaštenosti (The Politics of Dispossession, 1994)
*[[Nepripadanje (knjiga Edwarda Saida)|Nepripadanje]] (Out of place, 1999)
*Razmišljanja o egzilu (Reflections on Exile, 2001)

==Izvori==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
=== Sestrinski projekti ===
{{ WProjekti 
|commons        = 
|commonshr      = 
|commonscat     = Edward Said 
|commonscathr   = Edward Said
|wikizvor       =
|wikicitat      = 
}}
=== Mrežna mjesta ===
* {{engl}} [http://www.edwardsaid.org/?q=node%2F1 www.edwardsaid.org – Edward Said – Life and Career] (životopis) 
* {{hrv icon}} [https://enciklopedija.hr/clanak/49694 Postkolonijalna kritika] Hrvatska enciklopedija
* {{hrv icon}} [http://www.zarez.hr/clanci/anglo-arapski-susret-ili-kako-zivjeti-u-dvije-pustolovine Edward Said: Anglo-arapski susret ili kako živjeti u dvije pustolovine, Zarez]
* {{hrv icon}} [http://www.zarez.hr/clanci/razmisljanja-o-egzilu Edward Said: Razmišljanja o egzilu, Zarez]
* {{eng icon}} [https://www.britannica.com/biography/Edward-Said Britannica: Biografija Edwarda Saida] 
* {{imdb ime|id=0756429|ime=Edward Said}}

{{GLAVNIRASPORED:Said, Edward}}
[[Kategorija:Životopisi, Palestina]] 
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Američki književni kritičari]]</text>
      <sha1>jc60k9jwdly6mxir9jyesm3vsjy7yd5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Alan Watts</title>
    <ns>0</ns>
    <id>595809</id>
    <revision>
      <id>7447451</id>
      <parentid>7054874</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:50:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447451</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3933" sha1="2n9gb1m8qtz41f9m4gjh4xl1pm9aeyb" xml:space="preserve">{{izvori}}

{{Filozof
|ime=Alan Wilson Watts
|slika=Alan Watts painted on mural.jpg
|rođenje   = [[6. siječnja]] [[1915.]]
|mjesto_rođenja=[[Chislehurst]]
|smrt=[[16. studenoga]] [[1973.]]
|mjesto_smrti= {{SAD grad|Mount Tamalpais|Kalifornija}}
||škola_tradicija=[[zen]], [[hinduizam]], [[panteizam]], [[kršćanstvo]], [[taoizam]]
|glavni_interesi=[[identitet]], [[viša svijest]], [[estetika]], [[etika]]
|poznate_ideje=
|utjecaji=[[Marshal McLuhan]], [[Carl Gustav Jung]], [[Jiddu Krishnamurti]], [[Joseph Campbell]]
|utjecao_na=
}}
'''Alan Wilson Watts''' ([[Chislehurst]], [[6. siječnja]] [[filozofija u 1915.|1915.]] - Mt. Tamalpais, Kalifornija, [[16. studenoga]] [[filozofija u 1973.|1973.]]) bio je engleski [[filozof]], govornik i spisatelj poznat po svojim govorima i knjigama kojima je pokušao približiti [[Istočnjačka filozofija| istočnjačku filozofiju]] [[Zapadni svijet| zapadu]]. 
[[Datoteka:Alan_Watts_age7.JPG|mini|Alan Watts, 7 godina]]

== Rane godine ==
Rodio se je 6. siječnja 1915. godine u engleskom selcu Chislehurstu. Još je od malih nogu bio zainteresiran za azijsku [[Književnost|literaturu]], [[umjetnost]] i [[Filozofija|filozofiju]] (zanimanje potaknuto azijskim studentima njegove majke).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.alanwatts.org/life-of-alan-watts/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. studenoga 2017. |archive-date=1. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201034807/http://www.alanwatts.org/life-of-alan-watts/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Roditelj su njegov talent za pisanje prepoznali u mladim danima, te su ga ohrabrivali da piše. Otac ga je kroz djetinjstvo često vodio u lokalnu budističku zadrugu, gdje je Alan već u svojim tinejdžerskim godinama postao urednik te izdao svoju prvu brošuru ''&quot;The Middle Way&quot;''. Preselio se u [[New York City, New York|New York]] 1938. godine kako bi proučavao [[zen]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je izdao knjigu &quot;''The Meaning of Happiness''&quot;.

== Srednje godine ==
Watts se nakon kratkog perioda u New Yorku preselio u [[Chicago, Illinois|Chicago]]. Tu se pridružio sjemeništu te 1944. postao [[Anglikanska crkva|anglikanski]] [[svećenik]]. U proljeće 1950. godine je napustio Crkvu, djelom zbog činjenice da više nije mogao pomiriti svoja budistička uvjerenja s dogmom Crkve.&lt;ref&gt;http://biography.yourdictionary.com/alan-watts&lt;/ref&gt; Novu Godinu je dočekao s poznatim mitologom [[Joseph Campbell|Josephom Campbellom]] i skladateljem [[John Cage|Johnom Cageom]]. 

1951. godine preselio se u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciso]], gdje je predavao na Američkoj akademiji za azijske studije. Predavanja su privukla veliku pažnju pa je Watts ubrzo počeo držati govore i u obližnjim kafićima. Proširio se i na radiovalove kada je 1953. prihvatio ponudu radijske postaje KPFA&lt;ref&gt;[https://kpfa.org/ KPFA]&lt;/ref&gt; gdje je puštana njegova emisija &quot;''Way Beyond the West&quot;''  koju je kasnije preuzeo KPFK gdje je postala najduže puštana javna radijska emisija (preko 60 godina).

== Kasne godine ==
Kasnih pedesetih je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u istočnjačka filozofija postala poznata u kontrakulturi. Watts je nakon izdavanja svoje knjige &quot;''O tabuu koji nam priječi da saznamo tko smo''&quot; postao poznat te je pozivan da predaje na brojnim sveučilištima. Nakon svojeg predavanja &quot;Zen kosti&quot; na Zenefitu, postao je poznata figura kontrakulturnog pokreta. Kasnih šezdesetih Watts je živio na brodu u [[Sausalito (Kalifornija)|Sausalitu]]. Brod je uskoro postao poznat pa se Watts preselio u kabinu na [[Tamalpais-Homestead Valley (Kalifornija)|Tamalpaisu]] gdje je nastavio pisati. Kroz rane sedamdesete je nastavio putovati i predavati, rado se vraćajući u svoju planinsku kuću u kojoj je i umro 16. studenog 1973. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Watts, Alan}}
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Budizam]]</text>
      <sha1>2n9gb1m8qtz41f9m4gjh4xl1pm9aeyb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447588</id>
      <parentid>7447451</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:14:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447588</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3969" sha1="75l3jg5348iejarhxrkdcvpcvkey1l0" xml:space="preserve">{{izvori}}

{{Filozof
|ime           =Alan Wilson Watts
|slika         =Alan Watts painted on mural.jpg
|rođenje       = [[6. siječnja]] [[1915.]]
|mjesto_rođenja=[[Chislehurst]]
|smrt          =[[16. studenoga]] [[1973.]]
|mjesto_smrti  = {{SAD grad|Mount Tamalpais|Kalifornija}}
||škola_tradicija=[[zen]], [[hinduizam]], [[panteizam]], [[kršćanstvo]], [[taoizam]]
|glavni_interesi=[[identitet]], [[viša svijest]], [[estetika]], [[etika]]
|poznate_ideje=
|utjecaji=[[Marshal McLuhan]], [[Carl Gustav Jung]], [[Jiddu Krishnamurti]], [[Joseph Campbell]]
|utjecao_na=
}}
'''Alan Wilson Watts''' ([[Chislehurst]], [[6. siječnja]] [[filozofija u 1915.|1915.]] - Mt. Tamalpais, Kalifornija, [[16. studenoga]] [[filozofija u 1973.|1973.]]) bio je engleski [[filozof]], govornik i spisatelj poznat po svojim govorima i knjigama kojima je pokušao približiti [[Istočnjačka filozofija| istočnjačku filozofiju]] [[Zapadni svijet| zapadu]]. 
[[Datoteka:Alan_Watts_age7.JPG|mini|Alan Watts, 7 godina]]

== Rane godine ==
Rodio se je 6. siječnja 1915. godine u engleskom selcu Chislehurstu. Još je od malih nogu bio zainteresiran za azijsku [[Književnost|literaturu]], [[umjetnost]] i [[Filozofija|filozofiju]] (zanimanje potaknuto azijskim studentima njegove majke).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.alanwatts.org/life-of-alan-watts/ |title=Arhivirana kopija |access-date=19. studenoga 2017. |archive-date=1. prosinca 2017. |archive-url=https://web.archive.org/web/20171201034807/http://www.alanwatts.org/life-of-alan-watts/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Roditelj su njegov talent za pisanje prepoznali u mladim danima, te su ga ohrabrivali da piše. Otac ga je kroz djetinjstvo često vodio u lokalnu budističku zadrugu, gdje je Alan već u svojim tinejdžerskim godinama postao urednik te izdao svoju prvu brošuru ''&quot;The Middle Way&quot;''. Preselio se u [[New York City, New York|New York]] 1938. godine kako bi proučavao [[zen]]. Za vrijeme [[Drugi svjetski rat|drugog svjetskog rata]] je izdao knjigu &quot;''The Meaning of Happiness''&quot;.

== Srednje godine ==
Watts se nakon kratkog perioda u New Yorku preselio u [[Chicago, Illinois|Chicago]]. Tu se pridružio sjemeništu te 1944. postao [[Anglikanska crkva|anglikanski]] [[svećenik]]. U proljeće 1950. godine je napustio Crkvu, djelom zbog činjenice da više nije mogao pomiriti svoja budistička uvjerenja s dogmom Crkve.&lt;ref&gt;http://biography.yourdictionary.com/alan-watts&lt;/ref&gt; Novu Godinu je dočekao s poznatim mitologom [[Joseph Campbell|Josephom Campbellom]] i skladateljem [[John Cage|Johnom Cageom]]. 

1951. godine preselio se u [[San Francisco, Kalifornija|San Franciso]], gdje je predavao na Američkoj akademiji za azijske studije. Predavanja su privukla veliku pažnju pa je Watts ubrzo počeo držati govore i u obližnjim kafićima. Proširio se i na radiovalove kada je 1953. prihvatio ponudu radijske postaje KPFA&lt;ref&gt;[https://kpfa.org/ KPFA]&lt;/ref&gt; gdje je puštana njegova emisija &quot;''Way Beyond the West&quot;''  koju je kasnije preuzeo KPFK gdje je postala najduže puštana javna radijska emisija (preko 60 godina).

== Kasne godine ==
Kasnih pedesetih je u [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-u istočnjačka filozofija postala poznata u kontrakulturi. Watts je nakon izdavanja svoje knjige &quot;''O tabuu koji nam priječi da saznamo tko smo''&quot; postao poznat te je pozivan da predaje na brojnim sveučilištima. Nakon svojeg predavanja &quot;Zen kosti&quot; na Zenefitu, postao je poznata figura kontrakulturnog pokreta. Kasnih šezdesetih Watts je živio na brodu u [[Sausalito (Kalifornija)|Sausalitu]]. Brod je uskoro postao poznat pa se Watts preselio u kabinu na [[Tamalpais-Homestead Valley (Kalifornija)|Tamalpaisu]] gdje je nastavio pisati. Kroz rane sedamdesete je nastavio putovati i predavati, rado se vraćajući u svoju planinsku kuću u kojoj je i umro 16. studenog 1973. godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Watts, Alan}}
[[Kategorija:Britanski filozofi]]
[[Kategorija:Budizam]]</text>
      <sha1>75l3jg5348iejarhxrkdcvpcvkey1l0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bojan Glavašević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>596266</id>
    <revision>
      <id>7447592</id>
      <parentid>7279086</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:25:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Legende i priče</username>
        <id>314750</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Osvižavnje stranice prema novijim izvorima: https://www.vecernji.hr/amp/vijesti/bojan-glavasevic-vratio-se-u-sdp-i-ima-poseban-angazman-savjetuje-hajdasa-doncica-i-educira-mlade-zastupnike-1943603</comment>
      <origin>7447592</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="14630" sha1="6ke7fdtyauzsn4ph2vh0007hkuhd00y" xml:space="preserve">{{Infookvir političar
|ime                 = Bojan Glavašević
|slika               = 
|veličina            = 200px
|opis slike          = 
|malaslika           = 
|opis male slike     = 
|datum rođenja       = [[26. srpnja]] [[1984.]]
|mjesto rođenja      = [[Vukovar]]
|datum smrti         = 
|mjesto smrti        = 
|položaj             = Saborski zastupnik 10. saziva Hrvatskoga sabora
|mandat_start        = 22. srpnja 2020.&lt;ref name=&quot;sabor&quot;&gt;[https://www.sabor.hr/hr/zastupnici/glavasevic-bojan-10-saziv-hrvatskoga-sabora Stranice Hrvatskoga sabora o Bojanu Glavaševiću] (pristupljeno 12. rujna 2020. godine)&lt;/ref&gt;
|mandat_kraj         = 
|član                = Nezavisni zastupnik
|čin3                = Saborski zastupnik 9. saziva Hrvatskoga sabora
|mandat_start3       = 14. listopada 2016.&lt;ref name=&quot;sabor&quot;/&gt;
|mandat_kraj3        = 18. svibnja 2020
|čin2                = Pomoćnik ministra branitelja
|mandat_start2       = 5. travnja 2012.
|mandat_kraj2        = 4. veljače 2016.
|član2               = nestranački
|ministar2           = [[Predrag Matić]]
|premijer2           = [[Zoran Milanović]]
|stranka             = [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|SDP]]
|zanimanje           = Lingvist i sociolog
|Otac                = [[Siniša Glavašević]]
}}

'''Bojan Glavašević''' ([[Vukovar]], [[26. srpnja]] [[1984.]]), [[hrvatski]] političar, [[jezikoslovac]] i [[sociolog]], te saborski zastupnik u [[Deveti saziv Hrvatskog sabora|9. sazivu]] i [[Deseti saziv Hrvatskog sabora|10. sazivu]] Hrvatskoga sabora. Sin je poznatog ratnog izvjestitelja iz Vukovara i heroja [[Domovinski rat|Domovinskog rata]] [[Siniša Glavašević|Siniše Glavaševića]]. 

== Raniji život ==
Živio je u [[Vukovar]]u do [[1991.]] godine, odnosno početka [[Bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]] u [[Domovinski rat|Domovinskom ratu]]. Zbog ratnih okolnosti u [[Zagreb]]u živi od 1991. godine, gdje je došao s majkom Majdom i bakom Cecilijom.&lt;ref&gt;[http://glavasevic.eu/o-meni/ Osobni blog Bojana Glavaševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210614072946/https://glavasevic.eu/o-meni/ |date=14. lipnja 2021. }}(pristupljeno 20. studenoga 2017. godine)&lt;/ref&gt;  Njegov otac, koji je tijekom Domovinskog rata izvještavao o stradanjima koja su se događala u cijeloj Hrvatskoj, a posebice u Vukovaru, ubijen je od strane srpskih paravojnih snaga.

Zbog ratnih stradanja završava Osnovnu školu &quot;Izidor Kršnjavi&quot; u Zagrebu. Upisuje se u Privatnu klasičnu gimnaziju u Zagrebu, nakon čega nastavlja svoje akademsko obrazovanje na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu]]. Tijekom osnovnoškolskih i srednjoškolskih dana bavio se prevođenjem književnih tekstova s klasičnih jezika i [[judo]]m. Tijekom studija bio je aktivan u nekoliko udruga, a nakon diplomiranja zapošljava se na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;sdp&quot;&gt;[http://www.sdp.hr/clan/bojan-glavasevic/ Službebena SDP-ova stranica Bojana Glavaševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201044608/http://www.sdp.hr/clan/bojan-glavasevic/ |date=1. prosinca 2017. }}(pristupljeno 16. studenoga 2017. godine)&lt;/ref&gt;

Nakon što je diplomirao, od lipnja [[2009.]] godine zaposlen je kao znanstveni novak na Odsjeku za lingvistiku Filozofskog fakulteta u Zagrebu gdje je svoja znanstvena istraživanja temeljio na sociolingvističkim temama. Na Odsjeku za lingvistiku sudjelovao je u nastavi držeći seminare na trima kolegijima: Etika govorenja, Jezik u javnoj i interpersonalnoj komunikaciji te na Primijenjenoj lingvistici.&lt;ref name=&quot;biografijacom&quot;&gt;[https://www.biografija.com/bojan-glavasevic/ Biografija.com o Bojanu Glavaševiću](pristupljeno 16. studenoga 2017. godine)&lt;/ref&gt;

== Politička karijera ==
=== Nestranački početci u Ministarstvu branitelja ===
Nakon što je [[Kukuriku koalicija]] pobijedila na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2011.|parlamentarnim izborima 2011. godine]], premijer [[Zoran Milanović]] izdvaja resor ratnih veterana u zasebno Ministarstvo branitelja na čije čelo postavlja nestranačkog ministra i ratnog heroja [[Predrag Matić|Predraga Matića]].&lt;ref&gt;[http://novilist.hr/layout/set/print/Komentari/Kolumne/Zlu-ne-trebalo-Denisa-Romca/Hrvatska-uopce-ne-treba-ministra-branitelja Hrvatska uopće ne treba ministra branitelja] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201042605/http://novilist.hr/layout/set/print/Komentari/Kolumne/Zlu-ne-trebalo-Denisa-Romca/Hrvatska-uopce-ne-treba-ministra-branitelja |date=1. prosinca 2017. }}(Novi List, objavljeno 16. ožujka 2016. godine)&lt;/ref&gt; Matić ga zatim u siječnju [[2012.]] godine imenuje predstojnikom ureda ministra što mu je prva politička pozicija, a [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|Vlada]] i ministar u travnju [[2012.]] godine imenuju ga za privremenog direktora Fonda za stipendiranje hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata i djece hrvatskih branitelja iz Domovinskog rata, a zatim za pomoćnika ministra Uprave za pravne i stambene poslove Ministarstva branitelja.&lt;ref&gt;[http://digured.srce.hr/webpac-hidra-divs/?filter=hidra-divs&amp;sort=1&amp;rm=results&amp;show_full=1&amp;f10=AllAddr&amp;v10=O009417 Tko je tko, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva](pristupljeno 16. studenoga 2017. godine)&lt;/ref&gt; 

S obzirom na svoj angažman u Ministarstvu, ubrzo postaje jedna od bliskih osoba, tadašnjem ministru, Predragu Matiću, te aktivno sudjeluje u kreiranju politika Ministarstva i službenoj objavi [[Registar branitelja|Registra branitelja]]. Jedan je od glavnih autora Zakona o pravima žrtava seksualnog nasilja tijekom oružane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu.&lt;ref name=&quot;sdp&quot;/&gt;

=== Prosvjedi branitelja ===
Sudjelujući [[2014.]] godine na konferenciji u Vukovaru, Glavašević je iznio opažanje kako među [[Hrvatski branitelji|hrvatskim braniteljima]], koji su pobijedili u ratu i imaju brojna prava, postoji niz slučajeva oboljelih od [[PTSP]]-a i malignih bolesti, dok kod pripadnika srpskih postrojbi, koje su izgubile rat i nemaju sličnih prava, nema niti pojave PTSP-a.&lt;ref&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/bojan-glavasevic-snimka-je-izvucena-iz-konteksta-nisam-izjednacavao-zrtvu-i-agresora---359193.html Glavašević: Snimka je izvučena iz konteksta, nisam izjednačavao žrtvu i agresora!] (Dnevnik.hr, objavljeno 2. studenoga 2014. godine)&lt;/ref&gt; Zbog navedene izjave, započeo je prosvjed hrvatskih branitelja pod nazivom &quot;[[Sto posto za Hrvatsku]]&quot; koji je trajao 555 dana sa zahtjevom za njegovom smjenom i smjenom ministra Matića.&lt;ref&gt;[http://www.telegram.hr/politika-kriminal/tocno-je-godinu-dana-od-braniteljskog-prosvjeda-u-savskoj-a-ovo-je-19-najvaznijih-trenutaka-koji-su-ga-obiljezili/ Prosvjedi branitelja u Savskoj traju već godinu dana, a ovo je nekoliko bitnih stvari koje su se dogodile](Telegram, objavljeno 25. listopada 2015. godine)&lt;/ref&gt;

Prosvjed je podupirao, tada oporbeni, [[HDZ]] koji je koristio sebi sklone udruge za destabilizaciju [[Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske|12. Vlade Republike Hrvatske]]. Tijekom prosvjeda, prosvjednici su ga verbalno i fizički napadali te oštetili zgradu Ministarstva što je doseglo vrhunac iznošenjem plinskih boca na ulice.&lt;ref&gt;[https://vijesti.rtl.hr/novosti/1375800/branitelji-napali-glavasevica-matic-zestoko-uzvratio-rijecima/ Branitelji napali Glavaševića, Matić žestoko uzvratio riječima!] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180904225742/https://vijesti.rtl.hr/novosti/1375800/branitelji-napali-glavasevica-matic-zestoko-uzvratio-rijecima/ |date=4. rujna 2018. }}(objavljeno 21. listopada 2014. godine)&lt;/ref&gt; Unatoč napadima, Bojan Glavašević nije ispunio zahtjeve branitelja za njegovom ostavkom. On i njegova uža obitelj bili su pod policijskom zaštitom zbog upućenih im prijetnji sve do završetka prosvjeda.

=== Parlamentarni izbori 2015. i 2016. godine ===
Povodom [[Hrvatski parlamentarni izbori 2015.|parlamentarnih izbora 2015. godine]], Zoran Milanović postavlja Bojana na izbornu listu koalicije &quot;[[Hrvatska raste]]&quot; zbog doprinosa u radu 12. Vlade, a nakon poraza se učlanjuje u [[Socijaldemokratska partija Hrvatske|Socijaldemokratsku partiju Hrvatske]] u siječnju [[2016.]] godine.&lt;ref&gt;[https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/pitali-smo-svjeze-sdp-ovce-zasto-su-se-sada-uclanili-evo-sto-kazu-20160112 Pitali smo svježe SDP-ovce zašto su se sada učlanili. Evo što kažu](Tportal, 16. siječnja 2016. godine)&lt;/ref&gt; Postavljen na 7. mjesto VI. izborne jedinice,&lt;ref&gt;[http://www.sdp.hr/aktualno/koalicija-hrvatska-raste-predala-liste-za-parlamentarne-izbore/ Koalicija Hrvatska raste predala liste za parlamentarne izbore] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210614072935/http://www.sdp.hr/aktualno/koalicija-hrvatska-raste-predala-liste-za-parlamentarne-izbore/ |date=14. lipnja 2021. }}(SDP, pristupljeno 16. studenoga 2017. godine)&lt;/ref&gt; Bojan ne postaje saborskim zastupnikom 8. saziva Hrvatskoga sabora. Međutim, nakon opoziva [[Trinaesta Vlada Republike Hrvatske|13. Vlade]] i raspuštanja Sabora, Bojan je izabran preferencijalnim glasovima na [[Hrvatski parlamentarni izbori 2016.|parlamentarnim izborima 2016. godine]] na istoj poziciji tadašnje [[Narodna koalicija|Narodne koalicije]].&lt;ref name=&quot;sabor&quot;/&gt; Kao saborski zastupnik postaje potpredsjednikom Odbora za europske poslove Hrvatskoga sabora, članom Odbora za informiranje, informatizaciju i medije, Odbora za obrazovanje, kulturu i znanost, te Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina.&lt;ref name=&quot;sabor&quot;/&gt; U svojim nastupima često se bavi pitanjima Europske unije, obrazovanja, ljudskih prava, slobode medija i kulture, te tehnološkim inovacijama.

U kolovozu [[2018.]] godine izlazi iz [[SDP]]-a te daje neopozivu ostavku na dužnost člana Predsjedništva SDP Hrvatske zbog neslaganja s ostatkom vodstva. Smatra kako SDP pod vodstvom [[Davor Bernardić|Davora Bernardića]] ne može ponuditi odgovor ni na jedno važno pitanje o budućnosti Hrvatske.&lt;ref name=&quot;pismo o odlasku u Telegramu&quot;&gt;[https://www.telegram.hr/politika-kriminal/glavasevic-izasao-iz-sdp-a-nece-vratiti-mandat-planira-okupiti-nezavisne-zastupnike/ Telegram: Glavašević izašao iz SDP-a; neće vratiti mandat, planira okupiti nezavisne zastupnike] (objavljeno 27. kolovoza 2018. godine)&lt;/ref&gt;

=== Parlamentarni izbori 2020. godine ===
Nakon izlaska iz SDP-a, pridružuje se na izbornoj listi [[Možemo!|političke platforme i stranke &quot;Možemo!&quot;]], ali kao nezavisni zastupnik. Na izbornoj listi u 6. izbornoj jedinici postavljen je na, posljednju, 14. poziciju. S preko 3000 glasova, uvjerljivo najviše glasova na izbornoj listi, ulazi u 10. saziv hrvatskoga Sabora kao jedini kandidat na izbornoj listi Možemo! u 6. izbornoj jedinici. U Saboru djeluje kao nezavisni zastupnik u Klubu zastupnika zeleno-lijevog bloka. Osim zastupnika u Saboru, obavlja dužnosti potpredsjednika Odbora za europske poslove i član je Odbora za vanjsku politiku.&lt;ref name=&quot;sabor&quot;/&gt;

== Odnos prema ratu i ocu ==
Zbog iskustva ratnog progonstva i stradanja svoje obitelji, Bojan smatra kako niti jedan rat nema pobjednika te da svaki rat donosi tugu, žalost i smrt. Otac Siniša, koji je ubijen u Vukovaru, dugo se vodio kao nestao, da bi ga obitelj identificirala i pokopala 14 godina nakon njegove smrti. Zbog toga, trudi se da njegova djeca imaju svoje djetinjstvo i da budu lišena one vrste brige i tuge koju je on sam imao u tim godinama.&lt;ref&gt;[http://os-ikrsnjavi-zg.skole.hr/?news_id=234 Osnovna škola Izidora Kršnjavoga: Sjećanje na Vukovar] (objavljeno 18. studenoga 2011. godine)&lt;/ref&gt; Zbog doprinosa izgradnji tolerantnog društva, nagrađen je mirovnom nagradom “Krunoslav Sukić&quot; [[2014.]] godine.&lt;ref name=&quot;nagrada&quot;&gt;[http://krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/laureati/ Laureati Krunoslav Sukić za promicanje mirotvorstva, nenasilja i ljudskih prava] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171201031322/http://krunoslav-sukic.centar-za-mir.hr/laureati/ |date=1. prosinca 2017. }} (pristupljeno 16. studenoga 2017. godine)&lt;/ref&gt;

Dok je u široj javnosti prepoznat po žrtvi njegova oca Siniše, koji je u javnosti doživljavan simbolom i herojem Domovinskog rata, manje, ekstremno desne skupine napadaju ga zbog njegovog političkog opredjeljenja kao [[Socijaldemokracija|socijaldemokrata]].&lt;ref name=&quot;vecernji1&quot;&gt;[https://www.vecernji.hr/vijesti/odvratne-su-stvari-govorili-o-meni-ocu-i-obitelji-a-glasnovic-potice-i-na-nasilje-1118608 Intervju za Večernji list: Odvratne su stvari govorili o meni, ocu i obitelji, a Glasnović potiče i na nasilje] (objavljeno 4. listopada 2016. godine)&lt;/ref&gt; Tijekom [[antićirilični prosvjedi 2013. godine|antićiriličnih prosvjeda 2013. godine]], pobunio se protiv uporabe snimaka izvještavanja njegovog oca, odgovarajući kako on i njegova obitelj ipak najbolje poznaje [[Siniša Glavašević|Sinišu]], te kako je bio čovjek širokih nazora koji je cijenio multikulturalnost i bogatstvo svih 26 nacionalnih manjina u Vukovaru.&lt;ref name=&quot;neformalno u Dnevnikhr&quot;&gt;[https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/bojan-glavasevic-moj-otac-sinisa-ne-bi-imao-nista-protiv-cirilice---281603.html Dnevnik.hr neformalno s Bojanom Glavaševićem] (objavljeno 7. travnja 2017. godine)&lt;/ref&gt;

Svojeg je oca posljednji put vidio na svoj prvi dan škole 1991. godine. Siniša se probio iz Vukovara u crvenom golfu dvojci tijekom [[Bitka za Vukovar|bitke za Vukovar]].&lt;ref&gt;[https://www.facebook.com/BojanGlavasevic/photos/a.839972482836531.1073741828.361597794007338/848006135366499 Bojan Glavašević o svojem prvu danu škole i ocu Siniši na Facebooku] (objavljeno 3. rujna 2017. godine)&lt;/ref&gt;

== Privatni život ==
Oženjen je i ima dvoje djece. Govori [[Engleski jezik|engleski]], [[Francuski jezik|francuski]], [[Talijanski jezik|talijanski]] i [[Norveški jezik|norveški]] jezik. Ljubitelj je [[Latinski jezik|latinskog]] i [[Starogrčki jezik|starogrčkog]] jezika te je aktivni korisnik [[Twitter]]a.

== Nagrade i priznanja ==
* Mirovna nagrada “Krunoslav Sukić&quot; zbog višegodišnjeg doprinosa u izgradnji tolerantnog i miroljubivog društva u Republici Hrvatskoj (2014.)&lt;ref name=&quot;nagrada&quot;/&gt;

{{wikicitat}}
{{commonscat|Bojan Glavašević}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://glavasevic.eu Službeni web i blog Bojana Glavaševića] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220308233338/https://glavasevic.eu/ |date=8. ožujka 2022. }}
* [https://twitter.com/bglavasevic Twitter profil Bojana Glavaševića]

{{GLAVNIRASPORED:Glavašević, Bojan}}
[[Kategorija:Životopisi, Vukovar]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:SDP-ovi političari]]</text>
      <sha1>6ke7fdtyauzsn4ph2vh0007hkuhd00y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Judith Butler</title>
    <ns>0</ns>
    <id>597578</id>
    <revision>
      <id>7447452</id>
      <parentid>7170203</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:51:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447452</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4790" sha1="0siq1xf2xq5rb1yppcjrrgv5g0dkft5" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]&lt;br&gt;[[Filozofija 21. stoljeća]]
| slika           = Judith-butler-frankfurt-2012.jpg
| opis_slike      = 
| ime             = Judith Butler
| rođenje         =[[24. veljače]] [[1956.]]
| mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Cleveland|Ohio}}
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[kontinentalna filozofija]], [[poststrukturalizam]]
| glavni_interesi = [[filozofija politike]], [[etika]],&lt;br&gt;[[filozofija roda]]
| poznate_ideje   = [[performativnost roda]]
| utjecaji        = 
| utjecao_na =
|puno ime=Judith Pamela Butler}}
'''Judith Pamela Butler''' ([[Cleveland]], [[Ohio]], [[24. veljače]] [[1956.]]), američka filozofkinja [[Poststrukturalizam|poststrukturalizma]],&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Butler, Judith |url=https://enciklopedija.hr/clanak/68891 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=11. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; dopisna članica&lt;ref&gt;Butler se koristi zamjenicama ''they'' i ''she'' kao [[Nebinarnost|nebinarna]] osoba.&lt;/ref&gt; [[Britanska akademija|Britanske akademije]].

== Životopis ==
Potječe iz američke obitelji mađarskih i ruskih židovskih korijena. Većina obitelji bake po majci je stradala u [[Holokaust]]u. Studirala je na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]], gdje je i doktorirala [[Filozofija|filozofiju]] 1984. godine. Od 1993. godine predaje na kalifornijskom [[Berkeley]]u. Bavi se pitanjima iz [[Filozofija politike|političke filozofije]], [[Etika|etike]] i [[filozofija roda|filozofije roda]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt; Njene teorije o [[performativnost roda|performativnosti roda]] su krajem 20. stoljeća utjecale na francuske filozofske škole, [[queer teorija|queer teoriju]], i na neka područja filozofskog [[Feminizam|feminizma]].&lt;ref name=&quot;#2&quot;&gt;[https://www.britannica.com/biography/Judith-Butler Brian Duignan, ''Judith Butler'', Britannica, Britannica Inc, 17. srpnja 2015.] (pristupljeno 11. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U svom najpoznatijem djelu ''Nevolja roda: feminizam i subverzija identiteta'' (1990.) i njegovom nastavku objavljenom tri godine kasnije, Butler razrađuje odranije poznatu tezu o tome da je rod društveno uvjetovan, da konvencionalni pojmovi roda i seksualnosti učvršćuju dominantan položaj muškaraca nad ženama te opravdavaju ugnjetavanje [[Homoseksualnost|homoseksualaca]] i [[Transrodnost|transrodnih osoba]]. 

Njen izvorni doprinos je učenje o konstituiranju roda kroz ponašanje, tj. kroz govor i različite oblike djelovanja, odnosno „izvedbu” (performativnost). Po teoriji koju je razvila, rod se isprva deklarira prema spolu pri rođenju, što nagovještava društvena očekivanja kasnije. Zatim se tokom odrastanja i života konstruira kroz „niz ponavljanih ponašanja unutar strogo reguliranih okvira” koja iskazuju rodno tipične karakteristike i dispozicije. Zbog toga što se ponašanja (djela, govor) ponavljaju, a nije društveno prihvatljivo postupati izvan okvira istih, stvara se privid da su ona posljedica roda koji im prethodi. Pojedinac, međutim, ne postoji neovisno od roda koji „izvodi”, niti prethodi rodu čije tipične karakteristike iskazuje, jer se i pojedinac i njegov identitet konstituiraju kroz djela i ponašanja. Zato pojedincu, po Judith Butler, u društvu nije moguće „birati” svoj rod; ne može ga „poprimiti”, „odbaciti” ili radikalno mijenjati, a „odstupanja” su moguća tek u manjoj mjeri ovisno o prihvatljivosti u sklopu zadanog rodnog identiteta.&lt;ref name=&quot;#2&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Butler|first=Judith|title=Gender Trouble: Feminism and the Subversion of Identity|publisher=Routledge|year=1999.|location=London|pages=181–190}}&lt;/ref&gt;

Kritičarka je [[Izrael|izraelske]] politike i [[Cionizam|cionizma]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Gans|first=Chaim|date=2012-12-13|title=Review of Parting Ways: Jewishness and the Critique of Zionism|url=https://ndpr.nd.edu/reviews/parting-ways-jewishness-and-the-critique-of-zionism/|language=en|issn=1538-1617}}&lt;/ref&gt;

== Djela (izbor) ==
*''Nevolja roda: feminizam i subverzija identiteta'' (''Gender Trouble: Feminism and Subversion of Identity, 1990.'')
*''Ukidanje roda'' (''Undoing Gender, 2004.'')
*''Neizvjesni život: moć žalovanja i nasilja'' (''Precarious life: The powers of mourning and violence, 2004.'')
*''Moć religije u javnoj sferi'' (''The Power of Religion in the Public Sphere, 2011.'')
*''Pitanje roda: kritički feminizam Joan W. Scott'' (''The Question of Gender: Joan Scott’s Critical Feminism, 2011.'')

== Izvori ==
{{izvori}}
{{Suvremeni zapadni filozofi}}

{{GLAVNIRASPORED:Butler, Judith}}
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:LGBT+ osobe u SAD-u]]
[[Kategorija:Feministice]]</text>
      <sha1>0siq1xf2xq5rb1yppcjrrgv5g0dkft5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gayatri Chakravorty Spivak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>597675</id>
    <revision>
      <id>7447634</id>
      <parentid>7168758</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:23:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447634</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2862" sha1="7iq02k4ikxogg7j952ssfgz91rtus3z" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Zapadna filozofija]]
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]&lt;br&gt;[[Filozofija 21. stoljeća]]
| slika           = Gayatri Spivak on Subversive Festival.jpg
| opis_slike      = Spivak u Zagrebu 2012.
| ime             = Gayatri Chakravorty Spivak
| rođenje         = [[24. veljače]] [[1942.]]
| mjesto_rođenja  = [[Kolkata]]
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[postkolonijalizam]], [[dekonstrukcija]]
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = podčinjeni (the Subaltern)&lt;br&gt;drugi (the Other)
| utjecaji        = [[Jacques Derrida]]
| utjecao_na =
}}
'''Gayatri Chakravorty Spivak''' ([[Kolkata]], [[Indija]], [[24. veljače]] [[1942.]]), indijsko-američka književna teoretičarka,&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{Citiranje weba |title=Spivak, Gayatri Chakravorty |url=https://enciklopedija.hr/clanak/57457 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=13. prosinca 2017.}}&lt;/ref&gt; utjecajna u području [[postkolonijalna kritika|postkolonijalnih studija]], feminističke misli i [[Komparativna književnost|komparativne književnosti]].

Rođena je u istočnoindijskom gradu Kolkati (''Kalkuta, eng. Calcutta''). Na [[Sveučilište u Kolkati|Sveučilištu u Kolkati]] diplomira 1959., potom se školuje na britanskom [[Cambridge]]u i na njujorškom [[Sveučilište Cornell|Sveučilištu Cornell]], gdje doktorira 1967. Koristeći se [[Dekonstrukcija|dekonstrukcijom]] i nekim postupcima marksističke i feminističke kritike, razvila je vlastiti pristup kritici dominantnih zapadnih koncepata.&lt;ref&gt;[https://www.britannica.com/biography/Gayatri-Spivak ''Gayatri Spivak'', Britannica, Britannica Inc, 19. kolovoza 2013.] (pristupljeno 13. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

U filozofskim i teorijskim krugovima postaje poznata 1976. godine prijevodom [[Jacques Derrida|Derridaove]] knjige &quot;O gramatologiji&quot; (1967.) s francuskog na engleski jezik, za koju je napisala i kritički uvod. 
Njeno najpoznatije djelo &quot;Mogu li podčinjeni govoriti?&quot; (''Can the Subaltern Speak?, 1988.'') smatra se ključnim za utemeljenje [[postkolonijalna kritika|postkolonijalnih studija]].&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;

==Djela (nepotpun popis)==
* ''U drugim svjetovima (In Other Worlds, 1987.)''
* ''Mogu li podčinjeni govoriti? (Can the Subaltern speak?, 1988.)'' 
* ''Izvan u predavačkom pogonu (Outside in the Teaching Machine, 1993.)''
* ''Kritika postkolonijalnog uma (A Critique of Postcolonial Reason, 1999.)''
* ''Smrt discipline (Death of a Discipline, 2003.)''

==Vidi još==
* [[Postkolonijalni feminizam]]
* [[Edward Said]]
* [[Homi K. Bhabha]]

==Izvori==
{{izvori}}


{{Suvremeni zapadni filozofi}}
{{GLAVNIRASPORED:Spivak, Gayatri Chakravorty}}
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]
[[Kategorija:Indijski filozofi]]
[[Kategorija:Moderna filozofija]]</text>
      <sha1>7iq02k4ikxogg7j952ssfgz91rtus3z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Homi K. Bhabha</title>
    <ns>0</ns>
    <id>597959</id>
    <revision>
      <id>7447635</id>
      <parentid>7169151</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:24:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447635</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3626" sha1="lkky42nviswgsh4aflw5fy0mbadkn0j" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Zapadna filozofija]]
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]&lt;br&gt;[[Filozofija 21. stoljeća]]
| slika           = Homi K. Bhabha-cropd.jpg
| opis_slike      = 
| ime             = Homi K. Bhabha
| rođenje         = [[1. studenoga]] [[1949.]]
| mjesto_rođenja  = [[Mumbai]]
| smrt            = 
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[postkolonijalizam]], [[dekonstrukcija]]
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = mimikrija, hibridnost
| utjecaji        = [[Edward Said]], [[Frantz Fanon]],&lt;br&gt;[[Jacques Derrida]]
| utjecao_na =
}}

'''Homi K. Bhabha''' ([[Mumbai]], [[1. studenoga]] [[1949.]]), američko-indijski književni teoretičar, utjecajan u području suvremene postkolonijalne teorije. Voditelj Centra za humanističke studije na [[Harvardovo sveučilište|Harvardu]].

Rođen 1949. u Mumbaiju (tada Bombay) u obitelji indijskih [[Parsi (narod)|Parsa]]. Diplomirao je na Sveučilištu u Mumbaiju 1970. Nakon toga se školuje na britanskom [[Sveučilište u Oxfordu|Oxfordu]] (koledž Christ Church), gdje magistrira i doktorira 1990.&lt;ref&gt;[https://english.fas.harvard.edu/faculty/bhabha/ ''Homi K. Bhabha'', Harvard University, Department of English] (pristupljeno 15. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt; Predavao je britansku i američku književnost na sveučilištima u Sussexu, Pennsylvaniji, Chicagu, i na Princetonu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Bhabha, Homi K. |url=https://enciklopedija.hr/clanak/68128 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; Na Harvardu je profesor književnosti i voditelj renomiranog Centra za humanističke studije.&lt;ref&gt;[https://sites.fas.harvard.edu/~humcentr/about/homi.shtml ''Homi Bhabha'', Humanities center at Harvard]{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }} (pristupljeno 15. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

Formirao se na tradiciji [[Poststrukturalizam|poststrukturalizma]], dekonstrukcije [[Jacques Derrida|Jacquesa Derrida]], [[Jacques Lacan|lakanovske]] psihoanalize i [[Michel Foucault|Foucaulta]]. U postkolonijalnoj teoriji se javlja 1980-ih kritičkim čitanjem [[Prezreni na svijetu|Prezrenih na svijetu]] [[Frantz Fanon|F. O. Fanona]] i Orijentalizma [[Edward Said|E. W. Saida]]. Kolonijalne odnose i kolonijalni diskurs dobrim dijelom analizira na tragu Fanona, koristeći se njegovim učenjem o rasnoj razlici i mimikriji. Uz pomoć pojmova hibridnosti, mimikrije, razlike (''difference'') i ambivalencije (''ambivalence'') istražuje načine na koji su se kolonizirani opirali moći kolonizatora. Dobitnik je nagrade indijske vlade Padma Bhushan u području književnosti i obrazovanja (2012).&lt;ref&gt;[http://www.pib.nic.in/newsite/erelease.aspx?relid=79881 ''Padma Awards Announced'', Press information bureau, Government of India, 25. siječnja 2012.] (pristupljeno 15. prosinca 2017.)&lt;/ref&gt;

==Djela (nepotpun popis)==
* Beyond Photography (2011.)
* Our Neighbours, Ourselves (2011.)
* Elusive Objects (2009.)
* On Global Memory (2009.)
* The Black Savant and the Dark Princess (2006.)
* Framing Fanon (2005.)
* Still Life (2004.)
* Adagio (2004.)
* Mjesto kulture (The Location of Culture, 1994.) 
* DisemiNacija: vrijeme, pripovijest i margine moderne nacije (DissemiNation: Time, Narative and the Margins of the Modern Nation)
* Nacija i naracija (Nation and Narration, 1990)

==Vidi još==
* [[Gayatri Chakravorty Spivak]]
* [[Salman Rushdie]]

==Izvori==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Bhabha, Homi K.}}
[[Kategorija:Američki filozofi]]
[[Kategorija:Filozofi 20. – 21. stoljeća]]
[[Kategorija:Indijski filozofi]]
[[Kategorija:Moderna filozofija]]
[[Kategorija:Književni teoretičari]]</text>
      <sha1>lkky42nviswgsh4aflw5fy0mbadkn0j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sandro Skansi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>608591</id>
    <revision>
      <id>7447456</id>
      <parentid>6995794</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:04:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447456</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6898" sha1="42w65jqk9tb9u4t4c5utjmgokx7m8ny" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = Sandro_Skansi.jpg
| opis_slike      =
| veličina        = 220px
| ime             = Sandro Skansi
| rođenje         = [[28. lipnja]] [[1985.]]
| mjesto_rođenja  = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[Logika]] 
| glavni_interesi = [[Logika]], [[kibernetika]], [[umjetna inteligencija]], [[libertarijanizam]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Norbert Wiener]], [[Ross Ashby]], [[Walter Pitts]], [[Ernest Kolman]], [[Alexey Lyapunov]], [[Friederich Hayek]], [[Hans-Hermann Hoppe]], [[Goran Švob]], [[Srećko Kovač]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}

'''Sandro Skansi''' ([[Zagreb]], [[Hrvatska]], [[28. lipnja]] [[1985.]]) hrvatski je [[Logika|logičar]] i [[Kibernetika|kibernetičar]]. U sklopu svojih javnih nastupa u više je navrata istaknuo da je politički gledano [[libertarijanizam|libertarijanac]], a ne klasični [[liberalizam|liberal]].

== Životopis ==

'''Obrazovanje'''

Doktorat iz područja humanističkih znanosti, polja filozofije, grane logike (2013.) na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]: ''Eliminacija reza i strukturna teorija dokaza logike drugog reda''.&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/obranjeni-doktorski-radovi/]&lt;/ref&gt;

'''Radno iskustvo'''

Radio u IN2 grupi kao [[Programiranje|programer]] i [[Rudarenje podataka|podatkovni znanstvenik]], i u Vipnetu kao voditelj analitike. 2017. prelazi na Hrvatske studije Sveučilišta u Zagrebu kao docent iz logike.&lt;ref name=&quot;sandroskansi.com&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |url=https://www.sandroskansi.com/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180829125158/https://www.sandroskansi.com/ |archive-date=29. kolovoza 2018. |access-date=12. kolovoza 2021.}}&lt;/ref&gt;

== Stručni rad ==

* Predaje predmete vezane uz [[Logika|logiku]] i [[Umjetna inteligencija|umjetnu inteligenciju]].&lt;ref&gt;[http://www.hrstud.unizg.hr/djelatnik/sandro.skansi]&lt;/ref&gt;
* Voditelj Sekcije za filozofiju uma i kognitivnu znanost Hrvatskog filozofskog društva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |url=http://hrfd-sfukz.org/ |title=Arhivirana kopija |archive-url=https://web.archive.org/web/20180810115642/http://hrfd-sfukz.org/ |archive-date=10. kolovoza 2018. |access-date=21. ožujka 2018.}}&lt;/ref&gt;
* Doživotni član American Association for Artificial Intelligence&lt;ref name=&quot;sandroskansi.com&quot;/&gt;

== Objavljene knjige ==

* ''Introduction to Deep Learning: from Logical Calculus to Artificial Intelligence'', Springer, London, 2018. {{ISBN|978-3-319-73003-5}}.&lt;ref&gt;[https://www.springer.com/gp/book/9783319730035]&lt;/ref&gt;
* ''Logika i dokazi'', Element d.o.o., Zagreb, 2016. {{ISBN|978-953-197-609-1}}.&lt;ref&gt;[https://element.hr/artikli/641/logika-i-dokazi]&lt;/ref&gt;

== Znanstveni i stručni tekstovi ==
* Dropuljić, B., Mršić, L., Kopal, R., Skansi, S. and Brkić, A. 2017. Evaluation of Speech Perturbation Features for Measuring Authenticity in Stress Expressions. In Intelligent Information and Database Systems 1 (Springer Lecture Notes in Artificial Intelligence), (ed.) Nguyen, N. T., Tojo, S., Nguyen, L. M., Trawinski, B., str. 685-694. New York: Springer. [{{ISBN|978-3-319-54471-7}} (print), {{ISBN|978-3-319-54472-4}} (Online)]
* Dropuljić, B., Skansi, S. and Kopal, R. 2016. Croatian Emotional Speech Analyses on a Basis of Acoustic and Linguistic Features. International Journal of Digital Technology and Economy, no. 2, vol. 1, pp.&amp;nbsp;85–96. [ISSN: 2459-5934]
* Skansi, S. 2016. Neizrazito usvajanje jezika. Metodički ogledi, vol. 23, no. 1, pp.&amp;nbsp;27–36. [ISSN 0353-765X (Print), ISSN 1848-2325 (Online)]
* Dropuljić, B., Skansi, S. and Kopal, R. 2016. Analyzing Affective Elements using Acoustic and Linguistic Features. Proceedings of the Central European Conference on Information and Intelligent Systems (CECIIS) 2016, pp.&amp;nbsp;201–206. [ISSN 1847-2001 (Print), ISSN 1848-2295 (Online)]
* Skansi, S. and Dropuljić, B. 2016. Identifying Reciprocal Payers in Banking Logs using SAT Solvers. IEEE Conference Publications: 39th International Convention on Information and Communication Technology, Electronics and Microelectronics (MIPRO), pp.&amp;nbsp;1500–1503. [{{ISBN|978-953-233-088-5}}]
* Dropuljić, Skansi, S. and Mršić, L. 2016. Metodologija estimacije emocionalnih stanja na temelju akustičkih značajki govora. International Journal of Digital Technology and Economy, no. 1, vol. 1, pp.&amp;nbsp;59–77. [ISSN: 2459-5934]
* Dropuljić, B., Kopal, R. and Skansi, S. 2016. An Application of Fuzzy Inductive Logic Programming for Textual Entailment and Value Mining. International Journal of Digital Technology and Economy, no. 1, vol. 1, pp.&amp;nbsp;49–57. [ISSN: 2459-5934]
* Grgić-Hlača, N., Lauc, D. and Skansi, S. 2016. Automatic Generator for Elementary Logic Quizzes via Markov Logic Networks. In User-Centered Design Strategies for Massive Open Online Courses (MOOCs), ed. R. Gonzalez-Mendoza. Hershey: IGI Global, pp.&amp;nbsp;177–186. [{{ISBN|978-146-669-743-0}}]
* Skansi, S. 2015. Umjetna inteligencija i kompatibilizam: mogućnost nastanka slobodnog uma u determiniranom tijelu. Filozofska istraživanja, no. 139, vol. 35., pp.&amp;nbsp;407–414. [ISSN 0351-4706 (Print), ISSN 1848-2309 (Online)]
* Skansi, S. 2013. Formalna nekonzistetnost i kvazimatrice. Prolegomena no. 1, vol. 12., pp.&amp;nbsp;103–119. [ISSN 1333-4395 (Print), ISSN 1846-0593 (Online)]
* Agbaba, K. and Skansi, S. 2009. Formalne metode u filozofiji. In Uvod u filozofiju, ed. K. Krkač, pp.&amp;nbsp;244–265. Zagreb: {Z}\v{S}{E}{M}. [{{ISBN|978-953-246-085-8}}]
* Skansi, S. 2009. On the MP Axiom of Intensionality: Connecting Types and Sets. Bulletin of Symbolic Logic, p.&amp;nbsp;244, no. 2, vol. 15. [ISSN: 1079-8986 (Print), 1943-5894 (Online)]
* Skansi, S. 2008. On Russell's Mathematical Philosophy: is also Set Theory a Part of Philosophy? Bulletin of Symbolic Logic, p.&amp;nbsp;409, no. 3, vol. 14. [ISSN: 1079-8986 (Print), 1943-5894 (Online)]
* Skansi, S. 2006. Pitanje realnosti apstraktnih entiteta: C. S. Peirce and R.  Carnap. Scopus no. 22, vol. 10. [ISSN 1330-9986]

== Privatni život  ==
Unuk je hrvatskog kemičara [[Darka Skansija]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==

*[http://www.sandroskansi.com Osobna stranica Sandra Skansija] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180829125158/https://www.sandroskansi.com/ |date=29. kolovoza 2018. }}
*[https://bib.irb.hr/lista-radova?autor=343196 Hrvatska znanstvena bibliografija: Sandro Skansi]
*[https://www.hrstud.unizg.hr/djelatnik/sandro.skansi Hrvatski studiji: Sandro Skansi]
*[https://www.github.com/skansi GitHub stranica Sandra Skansija]

{{GLAVNIRASPORED:Skanski, Sandro}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>42w65jqk9tb9u4t4c5utjmgokx7m8ny</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sunčanje</title>
    <ns>0</ns>
    <id>618999</id>
    <revision>
      <id>7447849</id>
      <parentid>7166683</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:35:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Njega kože|Njega kože]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447849</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4964" sha1="71hea4u43bz3pywcfc1yub2fguvjv2e" xml:space="preserve">[[datoteka:Tan lines on human female chest.jpg|mini|desno|300px|Sunčanjem se u [[Koža|koži]] stvara zaštitna tamna boja ([[pigment]]).]]

[[datoteka:Melanin production as a result of tanning.jpg|mini|desno|300px|Presjek pokazuje kako ton kože postaje tamniji (lijevo) zbog proizvodnje više [[melanin]]a kako bi se prevladale oštećenja melanina uzrokovana [[ultraljubičaste zrake|ultraljubičastim zračenjem]].]]

[[datoteka:Sunčevo zračenje 1.png|mini|desno|300px|[[Spektar (fizika)|Spektar]] [[Sunčevo zračenje|Sunčevog zračenja]] na [[Zemlja|Zemlji]].]]

'''Sunčanje''' je izlaganje [[Tijelo (biologija)|tijela]] djelovanju [[Sunčeva svjetlost|Sunčevih zraka]]. Ubraja se među davno poznate i popularne metode prirodnoga [[Terapija|liječenja]]. Uz [[Infracrveno zračenje|toplinske (infracrvene zrake)]], [[Sunčevo zračenje]] sadrži i [[ultraljubičaste zrake]], koje pretvaraju [[ergosterol]] u [[vitamin D]], te bitno utječu na preradbu i iskorištavanje [[kalcij]]a u organizmu, osobito u [[kost]]ima. Sunčanjem se u [[Koža|koži]] stvara zaštitna tamna boja ([[pigment]] [[melanin]]), ubrzava se [[Krvožilni sustav|optok krvi]], poboljšava mijena tvari i liječe neke bolesti ([[helioterapija]]). Međutim, nesustavno i naglo sunčanje može dovesti do [[Sunčanica|sunčanice]] i [[Toplinski udar|toplinskog udara]]. Potkraj 20. stoljeća zbog [[Klimatske promjene|klimatskih promjena]] i sve jačeg ultraljubičastoga zračenja prirodno sunčanje postalo je ograničenije; nasuprot njemu raširilo se takozvano umjetno sunčanje pod posebnim svjetiljkama u [[solarij]]ima. 

Sve do kraja 19. stoljeća od sunčanja potamnjela koža smatrala se obilježjem fizičkih radnika dok se među pripadnicima takozvanih ''viših slojeva'' više cijenila bljeđa put. Takav se obrazac promijenio početkom 20. stoljeća (napose od 1920-ih među [[turist]]ima na [[Provansa-Alpe-Azurna obala|Azurnoj obali]]) kada je sunčanje ušlo u [[Moda|modu]] kao [[rekreacija]] (i obilježje) bogatijih, a potom postalo atraktivnim među rastućim brojem turista.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://enciklopedija.hr/clanak/58783 |title=sunčanje |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |year=2018.}}&lt;/ref&gt;

== Spektar Sunčeva zračenja ==
{{Glavni|Sunčevo zračenje|Sunčeva svjetlost}}

Spektar Sunčeva zračenja podijeljen je u 3 područja:
* [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičasto područje]] [[valna duljina|valnih duljina]] ''λ'' = 0,2 - 0,4 μm,
* [[Svjetlost|vidljivo područje]] valnih duljina ''λ'' = 0,4 - 0,76 μm i
* [[Infracrveno zračenje|infracrveno područje]] valnih duljina ''λ'' = 0,8 - 4,0 μm.

Osnovni zakoni fizike opisuju i matematski određuju [[elektromagnetsko zračenje]] sa svim popratnim pojavama kao što su [[Apsorpcija (razdvojba)|apsorpcija]], transmisija (prijenos), [[refleksija]] i [[emisija]] [[zračenje|zračenja]]. 

Spektar zračenja kojemu je izložena [[atmosfera]] nalazi se unutar valnih duljina od oko 20 nm do oko 10 μm. Atmosfera ima veliku sposobnost apsorpcije, nepropusna je za kratke valne duljine ''λ'' &lt; 0,3 μm, ali je skoro potpuno propusna za valne duljine vidljivog područja, to jest za 0,3 &lt; ''λ'' &lt; 1,0 μm. 

[[Toplinsko zračenje]] Zemlje je u području valnih duljina oko λ = 10 μm. To je područje infracrvenog zračenja od kojega u atmosferi najveći dio apsorbira [[vodena para]] i [[ugljikov dioksid]], pa samo manji dio Zemljina zračenja prolazi kroz atmosferu i odlazi u svemir. 

Razdioba Sunčeva zračenja na vrhu atmosfere određena je astronomskim čimbenicima: kruženjem Zemlje oko Sunca, [[Nagib osi|nagibom osi]] Zemljine vrtnje (rotacije) prema [[ekliptika|ekliptici]] te dnevnom [[Zemljina rotacija|Zemljinom vrtnjom]]. Teoriju razdiobe Sunčeva zračenja na Zemljinu kuglu kad ne bi bilo atmosfere (a to vrijedi i za vrh atmosfere) postavio je [[Milutin Milanković|M. Milanković]]. On je predočio dijagram koji prikazuje godišnji raspored Sunčeva zračenja koje dopire do vodoravne površine na vrhu atmosfere prema zemljopisnoj širini. Na prvi pogled čini se nelogično da je najveća dnevna insolacija na polovima. To je ipak točno, ali ne zato što je na polovima najveće ozračenje Sunčevim zračenjem, nego zbog toga što u vrijeme maksimalne insolacije na polovima dan traje 24 sata. 

Dnevno ozračenje ovisi i o upadnom kutu Sunčevih zraka na plohu. S druge strane, i zbog različite duljine dana, dnevno se ozračenje na vrhu atmosfere tokom godine bitno mijenja. Godišnje Sunčevo ozračenje smanjuje se porastom [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]].&lt;ref&gt; &quot;Tehnička enciklopedija&quot; ('''Meteorologija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

== Vanjske poveznice ==
{{commonscat-inline|Sunbathing}}

[[Kategorija:Sunce]]
[[Kategorija:Zdravstvo]]
[[Kategorija:Njega kože]]</text>
      <sha1>71hea4u43bz3pywcfc1yub2fguvjv2e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Raul Raunić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>622876</id>
    <revision>
      <id>7447538</id>
      <parentid>7334247</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:29:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447538</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3879" sha1="adhut331wwgzz8rbado07if4kyv9pdw" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 21. stoljeća|Suvremena filozofija]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| veličina        =
| ime             = Raul Raunić
| rođenje         = [[30. rujna]] [[1959.]]
| mjesto_rođenja  = [[Zagreb]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[Filozofija politike]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = [[Karl Marx]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
'''Raul Raunić''' ([[Zagreb]], 30. rujan 1959.) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Filozofija|filozof]] i sveučilišni profesor.

== Životopis ==
Osnovnu školu i gimnaziju završio je u [[Pazin|Pazinu]]. Diplomirao je [[Filozofija|filozofiju]] i [[Sociologija|sociologiju]] 1983. godine na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]]. Od 1984. do 1991. godine radi naizmjenično kao stručni suradnik za filozofiju i socijalnu teoriju u Centru CK [[Savez komunista Hrvatske|SKH]] za idejno-teorijski rad &quot;[[Vladimir Bakarić]]&quot; i nastavnik u Poljoprivredno-prehrambenom obrazovnom centru u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=I. IZBORI U ZNANSTVENO-NASTAVNA, NASTAVNA, ZNANSTVENA I SURADNIČKA ZVANJA|url=http://www.ffzg.unizg.hr/vijece/DV04_04.htm}}&lt;/ref&gt; Godine 1997. promaknut je u zvanje profesora mentora, a 2002. u zvanje profesora savjetnika. Iste je godine magistrirao na temu ''Pretpostavke liberalnog shvaćanja pojedinca u srednjovjekovnoj i novovjekovnoj filozofiji politike'', a [[Doktor|doktorsku]] disertaciju pod naslovom ''Liberalno shvaćanje pojedinca: filozofija politike Johna Lockea'' obranio je 2009. godine na Filozofskom fakultetu u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Od 2004. godine bio je zaposlen na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje predaje kolegije [[Politička filozofija|Filozofija politike]] i Metodika nastave filozofije. Godine 2010. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje [[Docent|docenta]], 2016. u zvanje višeg znanstvenog suradnika, a 2021. godine u zvanje [[Izvanredni profesor|izvanrednog profesora]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

Njegova područja interesa uključuju filozofiju politike, [[Filozofija odgoja|filozofiju odgoja]], [[Socijalna filozofija|socijalnu filozofiju]], [[Etika|etiku]] i metodiku nastave filozofije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Raul Raunić|url=https://filoz.ffzg.unizg.hr/nastavnici/raul-raunic/|url-status=live|access-date=2024-11-24|website=Odsjek za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu|language=hr}}&lt;/ref&gt;

==  Bibliografija == 

;Knjige

* ''Legitimnost revolucija i politički mir'', Naklada [[Jesenski i Turk]], Zagreb, 2025.
* ''Filozofija i politika: Ogledi o prijeporima zajedničkog djelovanja'', Naklada [[Jesenski i Turk]], Zagreb, 2021.

* ''Filozofija politike Johna Lockea'', Politička kultura, Zagreb, 2009.
* ''Pretpostavke liberalnog razumijevanja čovjeka'', [[Hrvatsko filozofsko društvo]], Zagreb, 2005.

;Recenzije

* Norberto Bobbio, ''Liberalizam i demokracija'', Politička Misao, 1992.
* Joseph Raz: ''The Morality of Freedom'', Filozofska istraživanja, 1992.
* ''Analitički ključ za Marxove aporije?'', Kulturni radnik 5, 1990.

* Perry Anderson ''&quot;Razmatranja o zapadnom marksizmu&quot;'', Naše teme 9, 1986.
* Harold Laski &quot;''Sloboda u modernoj državi''&quot;, Naše teme, 1986.
* ''Marx nakon sto godina'', Naše teme 9, 1986.
* ''Roy Medvedev Lenjinizam i zapadni socijalizam'', Naše teme 12, 1987.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.ffzg.unizg.hr/filoz/nastavnici/raul-raunic/ Web stranica na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Zagrebu]
* [https://scholar.google.hr/citations?user=Ase688AAAAAJ&amp;hl=hr Raul Raunić - Google znalac]
{{GLAVNIRASPORED:Raunić, Raul}}
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]
[[Kategorija: Marksistički filozofi]]
[[Kategorija:Filozofija politike]]</text>
      <sha1>adhut331wwgzz8rbado07if4kyv9pdw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Mate Kapović</title>
    <ns>0</ns>
    <id>629660</id>
    <revision>
      <id>7447804</id>
      <parentid>7346168</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T23:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Artus</username>
        <id>90507</id>
      </contributor>
      <comment>ref</comment>
      <origin>7447804</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10368" sha1="5ahgqz7gzj43x8pqm8vfxibfpuu1g6n" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Mate Kapović
| slika             =
| slika_širina      = 
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[5. kolovoza]] [[1981.]]
| mjesto_rođenja    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| državljanstvo     = 
| narodnost         =
| etnicitet         = 
| polje             = [[Lingvistika]], [[kroatistika]]
| radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] (2004. – )
| alma_mater        = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = [[Ranko Matasović]]
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = [[Radnička fronta]]
}}'''Mate Kapović''' ([[Zagreb]], [[5. kolovoza]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], bivši zastupnik u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Grada Zagreba]].

== Životopis ==

God. 1999. maturirao je na [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu]] i potom na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] upisao studij [[kroatistika|kroatistike]] i [[lingvistika|lingvistike]], koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.&lt;ref name=&quot;MH&quot;&gt;[http://www.matica.hr/knjige/autor/371/ Matica hrvatska: Mate Kapović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629071148/http://www.matica.hr/knjige/autor/371/ |date=29. lipnja 2016. }}. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]], gdje je pod mentorstvom [[Ranko Matasović|Ranka Matasovića]] obranio tezu ''Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak''.&lt;ref name=&quot;MH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=112 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor]. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt;

God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Povijest Odsjeka]. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoeuropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i [[akcentologija]], [[sociolingvistika]], [[dijalektologija]] i [[jezična politika]].&lt;ref&gt;[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9729&amp;podaci=znanstveniinteresi Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Mate Kapović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119174245/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9729&amp;podaci=znanstveniinteresi |date=19. siječnja 2019. }}. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.

Objavio je knjige ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.), ''Čiji je jezik?'' (2011.) i ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2015.) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;/&gt; Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije [[International Workshop on Balto-Slavic Accentology]] (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute [[Baltoslavenski jezici|baltoslaviste]], [[Baltički jezici|baltiste]] i [[slavist]]e.&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;/&gt;

Što se tiče njegove druge knjige ''Čiji je jezik?'', kritičar Aleksandar Hut Kono iznosi primjedbu o plagiranju.&lt;ref name=AHK&gt;{{cite web |last=Hut Kono |first=Aleksandar |date=27. veljače 2014 |title=Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije |url=http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije |publisher=[[Zarez (časopis)|Zarez]] |location=Zagreb |issn=1331-7970 |page=6 |archivedate=2014-07-19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6RBNFDwg5?url=http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije |deadurl=no |accessdate=2025-05-29 |quote=bilo bi zgodno kad bi se Kapović u svojoj knjizi pridržavao općeprihvaćenog pravila da uz svaku tvrdnju navede tko ju je prije njega iznosio jer štošta je posudio iz ''Jezika i nacionalizma''.}}&lt;/ref&gt; Autorica knjige iz koje &quot;štošta je posudio&quot;&lt;ref name=AHK/&gt; ali koju Kapović &quot;ksenofobno&quot;&lt;ref name=AHK/&gt; naziva (na str. 53) autorasističkom, [[Snježana Kordić]], pokazuje sklonost Kapovića nekoliko godina kasnije i da iznosi nepostojeće tvrdnje drugih ljudi koje potom glasno kritizira.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lasić |first=Igor |date=13. siječnja 2017 |title=Mate Lažović |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |publisher=[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]] |pages=16–17 |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6oepFXjTa?url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=2025-05-29}}&lt;/ref&gt;

Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti [[HAZU]].&lt;ref name=&quot;HAZU&quot;&gt;[http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/znanstvena_vijeca/odbor_za_dijalektologiju/ Odbor za dijalektologiju, [[HAZU]]]. Pristupljeno 23. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema [[jezični purizam|jezičnom purizmu]] u Hrvatskoj. Ipak, kako bi ostvario napredovanje u struci, u svojoj ranijoj fazi daje podršku puristici [[Sanda Ham|Sandi Ham]] u proganju široko proširenog u Hrvatskoj termina ''[[Lična zamjenica|lične zamjenice]]'' i forsiranju ''osobnih zamjenica'', što se vidi već i u naslovu njegove disertacije. A prethodno je za mentora svog diplomskog rada odabrao tada najistaknutijeg purista u Zagrebu [[Bulcsú László|Bulcsú Lászlóa]]. U narednom desetljeću Kapović je počeo kritizirati kroatiste kada tvrde da se u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] govore četiri [[standardni jezik|standardna jezika]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |date=15. lipnja 2016. |title=Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |publisher=Urban magazin |issn=1986-6143 |pages=46–49 |archivedate=22. lipnja 2016. |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6iSR3QNoi?url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |quote=predstavnica [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje |Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički [[Policentrični standardni jezik|policentrični jezik]]. |accessdate=22. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Rešković |first=Veronika |date=23. studenoga 2016. |title=Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe |url=http://www.forum.tm/vijesti/hrvatski-standardni-jezik-iskljucuje-srbe-4862 |publisher=Forum.tm |quote=Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u. |accessdate=1. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=HINA |authorlink=HINA |date=23. studenoga 2016. |title=PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat' |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pupovac-hrvatski-jezik-je-tako-raden-da-bude-iskljuciv-za-sve-manjine-na-djelu-je-identitetski-rat/5297003/ |publisher=[[Jutarnji list]] |accessdate=1. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt; Ističe pritom da je jezična situacija na području bivše Jugoslavije što se tiče standardnih jezika slična onoj u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (njemački) ili u Pakistanu i Indiji ([[Urdski jezik|urdski]] i [[Hindski jezik|hindski]]) te da su imena jezika uvijek pitanje politike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-03-31|title=Nacionalizam u jeziku odraz je nacionalizma u društvu|url=https://www.bilten.org/?p=17698|access-date=2025-02-21|website=Bilten|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Politička djelatnost ==

Prije [[Pristupanje Hrvatske Europskoj uniji|ulaska Hrvatske u EU]] redovito je nastupao na tribinama zajedno s pripadnicima ekstremne desnice protiv pristupanja Hrvatske EU.&lt;ref&gt;{{cite web |last= Jazvić |first=Tomislav |date=2011-11-08 |title=Javna rasprava udruge Istina |url=https://www.dnevno.hr/vijesti/hrvatska/u-tiskovinama-nije-objavljen-niti-jedan-tekst-gradana-koji-se-protive-ulasku-u-eu-38990/ |url-status=live |publisher=[[Dnevno]] |accessdate=2026-05-04}}&lt;/ref&gt; U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka ([[Zagreb je naš!]], [[Nova ljevica]], [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|ORaH]], [[Radnička fronta]] i [[Za grad]]) je izabran za gradskog vijećnika u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Zagreba]] kao prvi rotacijski zastupnik [[Radnička fronta|Radničke fronte]].
Godine 2018. zamijenila ga je rotacijska zastupnica [[Katarina Peović Vuković]].

== Djela ==
=== Autorske knjige ===
* ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.)
* ''Čiji je jezik?'' (2011.)
* ''Ogledi o kapitalizmu i demokraciji'' (2015.)
* ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2016.)
* ''Jeziku je svejedno'' (2019.) (Koautori: Starčević, Anđel; Sarić, Daliborka)

=== Uredničke knjige ===

* ''Indoevropski jezici'' (''The Indo-European Languages'', urednik 2. izdanja, 2017.)&lt;ref&gt;''[https://www.routledge.com/The-Indo-European-Languages/Kapovic/p/book/9780415730624 The Indo-European Languages]'', 2. izdanje, uredio Mate Kapović, 2017.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kapović, Mate}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski dijalektolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Zagrebački profesori]]</text>
      <sha1>5ahgqz7gzj43x8pqm8vfxibfpuu1g6n</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447823</id>
      <parentid>7447804</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:12:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Kao prvo, ovo s napredovanjem u struci čisto je nagađanje, a osobne zamjenice ionako su neko vrijeme prije toga u obrazovanju već potisnule lične. Kao drugo, drugi dio izmjene zvuči kao da ga se svrstava u isti koš s pripadnicima ekstremne desnice, što nema mnogo smisla.</comment>
      <origin>7447823</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="9419" sha1="nwmq62a1547kyifnai55rzidevp0eo4" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Mate Kapović
| slika             =
| slika_širina      = 
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[5. kolovoza]] [[1981.]]
| mjesto_rođenja    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| državljanstvo     = 
| narodnost         =
| etnicitet         = 
| polje             = [[Lingvistika]], [[kroatistika]]
| radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] (2004. – )
| alma_mater        = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = [[Ranko Matasović]]
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = [[Radnička fronta]]
}}'''Mate Kapović''' ([[Zagreb]], [[5. kolovoza]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], bivši zastupnik u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Grada Zagreba]].

== Životopis ==

God. 1999. maturirao je na [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu]] i potom na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] upisao studij [[kroatistika|kroatistike]] i [[lingvistika|lingvistike]], koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.&lt;ref name=&quot;MH&quot;&gt;[http://www.matica.hr/knjige/autor/371/ Matica hrvatska: Mate Kapović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629071148/http://www.matica.hr/knjige/autor/371/ |date=29. lipnja 2016. }}. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]], gdje je pod mentorstvom [[Ranko Matasović|Ranka Matasovića]] obranio tezu ''Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak''.&lt;ref name=&quot;MH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=112 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor]. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt;

God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Povijest Odsjeka]. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoeuropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i [[akcentologija]], [[sociolingvistika]], [[dijalektologija]] i [[jezična politika]].&lt;ref&gt;[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9729&amp;podaci=znanstveniinteresi Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Mate Kapović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119174245/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9729&amp;podaci=znanstveniinteresi |date=19. siječnja 2019. }}. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.

Objavio je knjige ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.), ''Čiji je jezik?'' (2011.) i ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2015.) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;/&gt; Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije [[International Workshop on Balto-Slavic Accentology]] (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute [[Baltoslavenski jezici|baltoslaviste]], [[Baltički jezici|baltiste]] i [[slavist]]e.&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;/&gt;

Što se tiče njegove druge knjige ''Čiji je jezik?'', kritičar Aleksandar Hut Kono iznosi primjedbu o plagiranju.&lt;ref name=AHK&gt;{{cite web |last=Hut Kono |first=Aleksandar |date=27. veljače 2014 |title=Jezik i nacionalizam: tri godine kasnije |url=http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije |publisher=[[Zarez (časopis)|Zarez]] |location=Zagreb |issn=1331-7970 |page=6 |archivedate=2014-07-19 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6RBNFDwg5?url=http://www.zarez.hr/clanci/jezik-i-nacionalizam-tri-godine-kasnije |deadurl=no |accessdate=2025-05-29 |quote=bilo bi zgodno kad bi se Kapović u svojoj knjizi pridržavao općeprihvaćenog pravila da uz svaku tvrdnju navede tko ju je prije njega iznosio jer štošta je posudio iz ''Jezika i nacionalizma''.}}&lt;/ref&gt; Autorica knjige iz koje &quot;štošta je posudio&quot;&lt;ref name=AHK/&gt; ali koju Kapović &quot;ksenofobno&quot;&lt;ref name=AHK/&gt; naziva (na str. 53) autorasističkom, [[Snježana Kordić]], pokazuje sklonost Kapovića nekoliko godina kasnije i da iznosi nepostojeće tvrdnje drugih ljudi koje potom glasno kritizira.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Lasić |first=Igor |date=13. siječnja 2017 |title=Mate Lažović |url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |publisher=[[Novosti (Hrvatska)|Novosti]] |pages=16–17 |archivedate=2017-03-02 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6oepFXjTa?url=http://www.portalnovosti.com/snjezana-kordic-cetiri-naziva-uzgajaju-zabludu-o-cetiri-jezika |deadurl=no |location=Zagreb |issn=1845-8955 |accessdate=2025-05-29}}&lt;/ref&gt;

Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti [[HAZU]].&lt;ref name=&quot;HAZU&quot;&gt;[http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/znanstvena_vijeca/odbor_za_dijalektologiju/ Odbor za dijalektologiju, [[HAZU]]]. Pristupljeno 23. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema [[jezični purizam|jezičnom purizmu]] u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] govore četiri [[standardni jezik|standardna jezika]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |date=15. lipnja 2016. |title=Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |publisher=Urban magazin |issn=1986-6143 |pages=46–49 |archivedate=22. lipnja 2016. |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6iSR3QNoi?url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |quote=predstavnica [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje |Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički [[Policentrični standardni jezik|policentrični jezik]]. |accessdate=22. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Rešković |first=Veronika |date=23. studenoga 2016. |title=Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe |url=http://www.forum.tm/vijesti/hrvatski-standardni-jezik-iskljucuje-srbe-4862 |publisher=Forum.tm |quote=Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u. |accessdate=1. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=HINA |authorlink=HINA |date=23. studenoga 2016. |title=PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat' |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pupovac-hrvatski-jezik-je-tako-raden-da-bude-iskljuciv-za-sve-manjine-na-djelu-je-identitetski-rat/5297003/ |publisher=[[Jutarnji list]] |accessdate=1. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt; Ističe pritom da je jezična situacija na području bivše Jugoslavije što se tiče standardnih jezika slična onoj u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (njemački) ili u Pakistanu i Indiji ([[Urdski jezik|urdski]] i [[Hindski jezik|hindski]]) te da su imena jezika uvijek pitanje politike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-03-31|title=Nacionalizam u jeziku odraz je nacionalizma u društvu|url=https://www.bilten.org/?p=17698|access-date=2025-02-21|website=Bilten|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Politička djelatnost ==

U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka ([[Zagreb je naš!]], [[Nova ljevica]], [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|ORaH]], [[Radnička fronta]] i [[Za grad]]) je izabran za gradskog vijećnika u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Zagreba]] kao prvi rotacijski zastupnik [[Radnička fronta|Radničke fronte]].
Godine 2018. zamijenila ga je rotacijska zastupnica [[Katarina Peović Vuković]].

== Djela ==
=== Autorske knjige ===
* ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.)
* ''Čiji je jezik?'' (2011.)
* ''Ogledi o kapitalizmu i demokraciji'' (2015.)
* ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2016.)
* ''Jeziku je svejedno'' (2019.) (Koautori: Starčević, Anđel; Sarić, Daliborka)

=== Uredničke knjige ===

* ''Indoevropski jezici'' (''The Indo-European Languages'', urednik 2. izdanja, 2017.)&lt;ref&gt;''[https://www.routledge.com/The-Indo-European-Languages/Kapovic/p/book/9780415730624 The Indo-European Languages]'', 2. izdanje, uredio Mate Kapović, 2017.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kapović, Mate}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski dijalektolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Zagrebački profesori]]</text>
      <sha1>nwmq62a1547kyifnai55rzidevp0eo4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447902</id>
      <parentid>7447823</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:46:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Neptune, the Mystic</username>
        <id>95253</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Životopis */ Ovako sročenim pasusima nije mjesto u odjeljku o životopisu, a i jedna kritika ne čini proljeće ([[WP:UNDUE]]).</comment>
      <origin>7447902</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7845" sha1="gv2sf9zc6567kmeujjq6lq77lb2fv5r" xml:space="preserve">{{Infookvir znanstvenik
| ime               = Mate Kapović
| slika             =
| slika_širina      = 
| naslov            = 
| datum_rođenja     = [[5. kolovoza]] [[1981.]]
| mjesto_rođenja    = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| datum_smrti       = 
| mjesto_smrti      = 
| prebivalište      = [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| državljanstvo     = 
| narodnost         =
| etnicitet         = 
| polje             = [[Lingvistika]], [[kroatistika]]
| radna_institucija = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]] (2004. – )
| alma_mater        = [[Filozofski fakultet u Zagrebu]]
| doktorski_mentor  = [[Ranko Matasović]]
| poznat_po         = 
| autor_kratica_bot = 
| autor_kratica_zoo = 
| nagrade           = 
| fusnote           = [[Radnička fronta]]
}}'''Mate Kapović''' ([[Zagreb]], [[5. kolovoza]] [[1981.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[jezikoslovac]], bivši zastupnik u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Grada Zagreba]].

== Životopis ==

God. 1999. maturirao je na [[Klasična gimnazija u Zagrebu|Klasičnoj gimnaziji u Zagrebu]] i potom na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom fakultetu u Zagrebu]] upisao studij [[kroatistika|kroatistike]] i [[lingvistika|lingvistike]], koji je dovršio 2003. stekavši naslov profesora hrvatskog jezika i književnosti i lingvistike.&lt;ref name=&quot;MH&quot;&gt;[http://www.matica.hr/knjige/autor/371/ Matica hrvatska: Mate Kapović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160629071148/http://www.matica.hr/knjige/autor/371/ |date=29. lipnja 2016. }}. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; Od 2004. radi na Odsjeku za lingvistiku FFZG-a. Doktorski studij dovršio je 2007. na [[Filozofski fakultet u Zadru|Filozofskom fakultetu u Zadru]], gdje je pod mentorstvom [[Ranko Matasović|Ranka Matasovića]] obranio tezu ''Rekonstrukcija baltoslavenskih osobnih zamjenica s posebnim osvrtom na naglasak''.&lt;ref name=&quot;MH&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=112 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Dr. sc. Mate Kapović, izvanredni profesor]. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt;

God. 2010. izabran je u zvanje docenta, a 2014. u zvanje izvanrednog profesora na FFZG-u,&lt;ref&gt;[http://www.ffzg.unizg.hr/oling/?page_id=30 Odsjek za lingvistiku, Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu: Povijest Odsjeka]. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; gdje predaje opću fonologiju, komparativnohistorijsku lingvistiku, indoeuropsku fonologiju i morfologiju. U njegovu su znanstvenom interesu također i [[akcentologija]], [[sociolingvistika]], [[dijalektologija]] i [[jezična politika]].&lt;ref&gt;[https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9729&amp;podaci=znanstveniinteresi Tko je tko u hrvatskoj znanosti: Mate Kapović] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190119174245/https://tkojetko.irb.hr/znanstvenikDetalji.php?sifznan=9729&amp;podaci=znanstveniinteresi |date=19. siječnja 2019. }}. Pristupljeno 22. lipnja 2016.&lt;/ref&gt; Stručno se usavršavao na stipendijama u Istanbulu, Beču i Osaki.

Objavio je knjige ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.), ''Čiji je jezik?'' (2011.) i ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2015.) te napisao više desetaka članaka objavljenih u hrvatskim i inozemnim časopisima.&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;/&gt; Pokretač je redovite godišnje međunarodne konferencije [[International Workshop on Balto-Slavic Accentology]] (IWoBA), koja se održava od 2005. okupljajući svjetski istaknute [[Baltoslavenski jezici|baltoslaviste]], [[Baltički jezici|baltiste]] i [[slavist]]e.&lt;ref name=&quot;FFZG&quot;/&gt;

Član je Odbora za dijalektologiju Razreda za filološke znanosti [[HAZU]].&lt;ref name=&quot;HAZU&quot;&gt;[http://info.hazu.hr/hr/o-akademiji/znanstvena_vijeca/odbor_za_dijalektologiju/ Odbor za dijalektologiju, [[HAZU]]]. Pristupljeno 23. lipnja 2020.&lt;/ref&gt; Redovno sudjeluje u javnim raspravama o jeziku i politici pri čemu se kritički postavlja prema [[jezični purizam|jezičnom purizmu]] u Hrvatskoj te kritizira kroatiste kada tvrde da se u [[Bosna i Hercegovina|BiH]], [[Crna Gora|Crnoj Gori]], [[Hrvatska|Hrvatskoj]] i [[Srbija|Srbiji]] govore četiri [[standardni jezik|standardna jezika]].&lt;ref&gt;{{cite web |last=Vučić |first=Nikola |date=15. lipnja 2016. |title=Većina lingvista ne želi biti u konfliktu s vladajućom ideologijom |url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |publisher=Urban magazin |issn=1986-6143 |pages=46–49 |archivedate=22. lipnja 2016. |deadurl=no |archiveurl=https://www.webcitation.org/6iSR3QNoi?url=http://bib.irb.hr/datoteka/822983.Intervju_Urban_magazin.png |quote=predstavnica [[Institut za hrvatski jezik i jezikoslovlje |Instituta za hrvatski jezik i jezikoslovlje]] ustvrdila [je] da su to četiri standardna jezika, a hrvatski lingvist Mate Kapović joj se usprotivio tvrdnjom da baš na standardnoj razini imamo jedan zajednički [[Policentrični standardni jezik|policentrični jezik]]. |accessdate=22. lipnja 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Rešković |first=Veronika |date=23. studenoga 2016. |title=Hrvatski standardni jezik isključuje Srbe |url=http://www.forum.tm/vijesti/hrvatski-standardni-jezik-iskljucuje-srbe-4862 |publisher=Forum.tm |quote=Otvoreno je i pitanje jesu li hrvatski, srpski, crnogorski i bosanski jezik jedan jezik. Za Matu Kapovića nema dvojbe – legitimno je govoriti o jednom jeziku s jezičnim varijantama. U tome Hrvatska nije specifična. Slična je situacija i s njemačkim jezikom u Njemačkoj, Švicarskoj i Austriji, s francuskim u Francuskoj i Kanadi ili engleskim u Velikoj Britaniji i SAD-u. |accessdate=1. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=HINA |authorlink=HINA |date=23. studenoga 2016. |title=PUPOVAC 'Hrvatski jezik je tako rađen da bude isključiv za sve manjine, na djelu je identitetski rat' |url=http://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/pupovac-hrvatski-jezik-je-tako-raden-da-bude-iskljuciv-za-sve-manjine-na-djelu-je-identitetski-rat/5297003/ |publisher=[[Jutarnji list]] |accessdate=1. prosinca 2016.}}&lt;/ref&gt; Ističe pritom da je jezična situacija na području bivše Jugoslavije što se tiče standardnih jezika slična onoj u Njemačkoj, Austriji i Švicarskoj (njemački) ili u Pakistanu i Indiji ([[Urdski jezik|urdski]] i [[Hindski jezik|hindski]]) te da su imena jezika uvijek pitanje politike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2017-03-31|title=Nacionalizam u jeziku odraz je nacionalizma u društvu|url=https://www.bilten.org/?p=17698|access-date=2025-02-21|website=Bilten|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Politička djelatnost ==

U okviru zajedničke političke platforme u koaliciji pet stranaka ([[Zagreb je naš!]], [[Nova ljevica]], [[Održivi razvoj Hrvatske – ORaH|ORaH]], [[Radnička fronta]] i [[Za grad]]) je izabran za gradskog vijećnika u [[Gradska skupština Grada Zagreba|Gradskoj skupštini Zagreba]] kao prvi rotacijski zastupnik [[Radnička fronta|Radničke fronte]].
Godine 2018. zamijenila ga je rotacijska zastupnica [[Katarina Peović Vuković]].

== Djela ==
=== Autorske knjige ===
* ''Uvod u indoeuropsku lingvistiku: Pregled jezikâ i poredbena fonologija'' (2008.)
* ''Čiji je jezik?'' (2011.)
* ''Ogledi o kapitalizmu i demokraciji'' (2015.)
* ''Povijest hrvatske akcentuacije: Fonetika'' (2016.)
* ''Jeziku je svejedno'' (2019.) (Koautori: Starčević, Anđel; Sarić, Daliborka)

=== Uredničke knjige ===

* ''Indoevropski jezici'' (''The Indo-European Languages'', urednik 2. izdanja, 2017.)&lt;ref&gt;''[https://www.routledge.com/The-Indo-European-Languages/Kapovic/p/book/9780415730624 The Indo-European Languages]'', 2. izdanje, uredio Mate Kapović, 2017.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Kapović, Mate}}
[[Kategorija:Hrvatski jezikoslovci]]
[[Kategorija:Hrvatski dijalektolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski političari od 1989.]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Zagrebački profesori]]</text>
      <sha1>gv2sf9zc6567kmeujjq6lq77lb2fv5r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Roger Scruton</title>
    <ns>0</ns>
    <id>633405</id>
    <revision>
      <id>7447536</id>
      <parentid>6542319</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:28:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447536</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2710" sha1="gheqlcer0fiatj79d3pv64rvt3vut62" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća]]&lt;br&gt;[[Filozofija 21. stoljeća]]
| slika           = Roger Scruton by Pete Helme.jpg
| opis_slike      = 
| ime             = Roger Scruton
| rođenje         = [[27. veljače]] [[1944.]]
| mjesto_rođenja  = [[Buslingthorpe]], [[Lincolnshire]]
| smrt            = [[12. siječnja]] [[2020.]]
| mjesto_smrti    = [[South Kensington]], [[London]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[filozofija politike]]&lt;br&gt;[[estetika]]
| poznate_ideje   = tradicijski konzervativizam
| utjecaji        = 
| utjecao_na =
}}

'''Roger Vernon Scruton''' ([[Buslingthorpe]], [[Lincolnshire]], [[27. veljače]] [[1944.]] – [[South Kensington]], [[London]], [[12. siječnja]] [[2020.]]), [[Englezi|engleski]] je [[filozof]] i pisac, specijaliziran u [[Filozofija politike|filozofiji politike]] i [[estetika|estetici]], poznat kao jedan od najistaknutijih predstavnika tradicijskoga konzervativizma.&lt;ref name=&quot;Cowlingpxxix&quot;&gt;Cowling, Maurice. ''Mill and Liberalism'', Cambridge: Sveučilišni tisak Cambridgea, [[1990.]], xxix.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Garnett, Mark; Hickson, Kevin. ''Conservative thinkers: The key contributors to the political thought of the modern Conservative Party'', Oxfordski sveučilišni tisak, 2013., str. 113–115.&lt;/ref&gt;

Od [[1982.]] do [[2001.]] bio je urednikom konzervativnih političkih novina ''The Salisbury Review''. Uz to što je autor 50 knjiga, Scruton je napisao i dva [[roman]]a te dvije [[opera|opere]]. Njegovi su najpoznatiji radovi ''Značenje seksualnosti'' ([[1980.]]), ''Sexual Desire'' ([[1986.]]), ''Estetika glazbe'' ([[1997.]]) i ''Kako biti konzervativac'' ([[2014.]]). Svoj spisateljski doprinos dao je radeći u poznatim medijima, a neki od njih su ''The Times'', ''The Spectator'' i ''New Statesman''.

Scruton prihvaća konzervativizam za vrijeme [[Pariz|pariških]] studentskih prosvjeda u [[svibanj|svibnju]] [[1968.]], kojima je i sam bio svjedok. Bio je profesor [[estetika|estetike]] na Birkbeck Collegeu u [[London]]u te je nakon toga bio na povremenim akademskim položajima na [[Sveučilište u Oxfordu|Sveučilištu u Oxfordu]] i Sveučilištu St. Andrews. Na ''Ethics and Public Policy Centeru'' obavljao je dužnost višeg suradnika.

Proglašen je vitezom [[2016.]] zbog „doprinosa u polju filozofije, poučavanja i javnog obrazovanja”.&lt;ref&gt;[https://www.jesus.cam.ac.uk/articles/professor-roger-scruton Professor Roger Scruton awarded knighthood {{eng oznaka}}], pristupljeno 3. siječnja 2019.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Suvremeni zapadni filozofi}}
{{GLAVNIRASPORED:Scruton, Roger}}

[[Kategorija:Britanski filozofi‎]]
[[Kategorija:Britanski književnici]]</text>
      <sha1>gheqlcer0fiatj79d3pv64rvt3vut62</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dean Komel</title>
    <ns>0</ns>
    <id>635439</id>
    <revision>
      <id>7447533</id>
      <parentid>7119576</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:26:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447533</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8408" sha1="189gdw38adbu9qci8eqxyq6in0rsl2x" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          =[[Zapadnjačka filozofija]]
| era             =Filozofija 20. stoljeća
| slika           =Dean_Komel.jpg
| opis_slike      =Fotografija Komela iz 2009. godine.
| veličina        =
| ime             =Dean Komel
| rođenje         = [[7. lipnja]] [[1960.]]
| mjesto_rođenja  = [[Bilje (Miren - Kostanjevica, Slovenija)|Bilje]] ([[Slovenija]])
| smrt            =
| mjesto_smrti    =
| škola_tradicija =
| glavni_interesi = [[Fenomenologija|fenomenologija]], [[Hermeneutika|hermeneutika]], [[Filozofija kulture|filozofija kulture]] i [[Interkulturalnost|interkulturalnosti]], [[Filozofija povijesti|filozofija povijesti]], [[Filozofija politike|filozofija politike]], [[Etika|etika]] i metodologija [[Humanističke znanosti|humanistike]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
'''Dean Komel''' ([[Bilje (Miren - Kostanjevica, Slovenija)|Bilje]], [[7. lipnja]] [[1960.]]) [[Slovenija|slovenski]] je suvremeni [[filozof]].

== Životopis ==
===Obrazovanje===
Komel je osnovnu školu pohađao u rodnome Bilju i [[Šempeter pri Gorici|Šempetru]], a gimnaziju je završio u [[Nova Gorica|Novoj Gorici]]. Na [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani|Filizofskom fakultetu Sveučilišta u Ljubljani]] studirao je filozofiju i [[Komparativna književnost|komparativnu književnost]]. Nakon završenog magisterija, studij nastavlja na Sveučilištu u [[Bochum]]u kod [[Bernhard Waldenfels|Bernharda Waldenfelsa]] i [[Klaus Held|Klausa Helda]]. Doktorirao je 1995. godine s temom ''Hermeneutička fenomenologija tubitka i granice filozofske antropologije''.

===Znanstveni rad===
Od 1989. do 1997. godine bio je zaposlen na Fakultetu za društvene znanosti u [[Ljubljana|Ljubljani]], najprije kao znanstveni novak u Centru za proučavanje znanosti pod mentorstvom [[Valentin Hribar|Valentina Hribara]], a potom radi na novoosnovanom Odsjeku za [[Kulturologija|kulturologiju]]. Od 1998. godine stalni je predavač na Filozofskom fakultetu u Ljubljani na Odsjeku za filozofiju. Predavao je na brojnim sveučilištima te sudjelovao na brojnim međunarodnim [[simpozij]]ima od kojih je mnoge i sam organizirao. Njegov znanstveni interes obuhvaća [[Fenomenologija|fenomenologiju]], [[Hermeneutika|hermeneutiku]], [[Filozofija kulture|filozofiju kulture]] i [[interkulturalnost]]i, [[Filozofija povijesti|filozofiju povijesti]], [[Filozofija politike|filozofiju politike]], [[Etika|etiku]] i metodologiju [[Humanističke znanosti|humanistike]].

Jedan je od suosnivača, a od 1996. godine i predsjednik, Fenomenološkog društva u Ljubljani. Surađuje s brojnim međunarodnim filozofskim udruženjima i projektnim skupinama. Surađuje u uredništvu brojnih časopisa i književnih zbirki za filozofiju i [[Kultura|kulturu]] (''Nova Revija'', ''Ampak'', ''Phainomena'', ''Orbis Phaenomenologicus'', ''Topos'', ''Aut'', ''Teoria'', ''Analecta Hermeneutica'',''Libri nigri - Libri virides'', [[Prolegomena (časopis)|''Prolegomena'']], ''Magazzino di filosofia'', ''Divinatio'', ''Bulletin heideggérien'', ''ForHum'', ''Creativity Studies''). Suosnivač je [[Međunarodni institut za hermeneutiku|Međunarodnog instituta za hermeneutiku]] ([[Toronto]], 2001.), Srednjoeuropske konferencije za fenomenologiju, Organizacije fenomenoloških organizacija ([[Prag]], 2002.). Od 2005. godine vodi istraživačke djelatnosti na Institutu za humanistiku Nove revije, čiji je i suosnivač, kao i međunarodnog Foruma za humanistiku (2014.) pri istoj ustanovi.

== Djela ==
* ''Fenomenologija in vprašanje biti'', Obzorja, Maribor, 1993.
* ''Razprtost prebivanja'', Nova revija, Ljubljana, 1996.
* ''Diagrami bivanja'', FDV, Ljubljana, 1998.
* ''Annäherungen. Zur hermeneutischer Phänomenologie von Sein und Zeit'', Nova revija, Ljubljana, 1999. (uredio)
* ''Osnutja'', Nova revija, Ljubljana, 2001.
* ''Uvod v filozofsko in kulturno hermenevtiko'', Filozofska fakulteta, Ljubljana, 2003.
* ''Identità e mediazione. Per un'ermeneutica dell' interculturalità'', Edizioni Università, Trieste 2003.
* ''Medpotja filozofije in kulture'', Litera, Maribor, 2004.
* ''Kunst und Sein'', K&amp;N, Würzburg, 2004. (uredio)
* ''Tradition und Vermittlung. Der interkulturelle Sinn Europas'', K&amp;N, Würzburg, 2005.
* ''Humanistični pogovori'', Miš, Dob, 2007.
* ''Resnica in resničnost sodobnosti'', Filozofska fakulteta, Ljubljana, 2007.
* ''Smisao posredovanja'', Demetra, Zagreb, 2008. (preveo [[Mario Kopić]])
* ''The Faces of Europe, Obrazi Evrope'', Dean Komel/Mira Miladinović Zalaznik (uredili), Nova revija, Ljubljana, 2009.
* ''Intermundus. Hermeneutisch-phänomenologische Entwürfe'', K&amp;N, Würzburg, 2009.
* ''Potikanja'', KUD Apokalipsa, Ljubljana, 2010.
* ''Sodobnosti'', Nova revija, Ljubljana, 2011.
* ''Bivanja'', Miš, Dob, 2011.
* ''Den Nihilismus verwinden'', Traugott Bautz, Nordhausen 2012.
* ''Kontemplationen. Entwürfe zur phänomenologischen Hermeneutik'', Traugott Bautz, Nordhausen, 2014.
* ''Obeležja smisla'', Inštitut Nove revije, Ljubljana, 2016.
* ''Razotkrivenost prebivanja'', Lara, Zagreb 2018. (prevela Ksenija Premur)
* ''Suvremenosti'', Lara, Zagreb 2018. (prevela Ksenija Premur)
* ''Freiheit und Gerechtigkeit als Herausforderung der Humanwissenschaften / Freedom and Justice as a Challenge of Humanities'', Mira Miladinović Zalaznik/Dean Komel (uredili), Peter Lang, Bern - Berlin - New York - Oxford - Warszawa - Wien, 2018.
* ''Obilježja smisla'', Litteris, Zagreb 2019. (preveo [[Mario Kopić]] )
* ''Totalitarium'', INR, Ljubljana 2019
*Mira Miladinović Zalaznik / Dean Komel (ur.), ''Europe at the Crossroads of Contemporary World : 100 Years after the Great War''. ''Europa an den Scheidewegen der gegenwärtigen Welt : 100 Jahre nach dem Großen Krieg''. Forhum, INR, Ljubljana 2020.
*''Horizonti kontemporalnosti'', Inštitut Nove revije, Ljubljana 2021.
*Cathrin Nielsen / Hans Rainer Sepp / Dean Komel (Hrsg. | Eds. | Dirs.), ''Eugen Fink : Annäherungen / Approaches / Rapprochements &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;. Phainomena'' 31 | 122-123 | November 2022. Institute Nova revija in Zusammenarbeit mit: | in collaboration with: | en collaboration avec : Eugen-Fink-Zentrum Wuppertal * SIF Praha, Central-European Institute of Philosophy; https://www.phainomena.com/wp-content/uploads/2022/12/E-PHI_31_122-123_2022.pdf
*''V paralaleh smisla'', Inštitut Nove revije, Ljubljana 2023.
*''Human Existence and Coexistence in the Epoch of Nihilism - Menschliche     Existenz und Koexistenz in der Epoche des Nihilismus''. Ur. Dean Komel,     Alfredo Rocha de la Torre, Adriano Fabris. Phainomena 33 | 130-131, 2024 &lt;nowiki&gt;https://www.phainomena.com/wp-content/uploads/2024/12/E-PHI_33_130-131_2024.pdf&lt;/nowiki&gt;

Na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] jeziku, izuzev brojnih rasprava u filozofskim časopisima i zbornicima, objavljene su njegove knjige ''Smisao posredovanja'' (2008.),&lt;ref&gt;Nebojša Mudri, [https://hrcak.srce.hr/54713 ''Dean Komel, &quot;Smisao posredovanja&quot;''], [[Prolegomena (časopis)|''Prolegomena'']] 1/2010., hrcak.srce.hr&lt;/ref&gt; ''Razotkrivenost prebivanja'' (2018.),&lt;ref&gt;[http://naklada-lara.com/hr/dean-komel-razotkrivenost-prebivanja/ Dean Komel - Razotkrivenost prebivanja], naklada-lara.com&lt;/ref&gt;  ''Suvremenosti'' (2018.),&lt;ref&gt;[http://naklada-lara.com/hr/dean-komel-suvremenosti/ Dean Komel - Suvremenosti], naklada-lara.com&lt;/ref&gt;  ''Obilježja smisla'' (2019).

==Nagrade i priznanja==
Godine 2003. nagrađen je [[Zoisova nagrada|Zoisovom nagradom]] [[Slovenija|Republike Slovenije]] za vrhunska dostignuća u znanosti.

== Izvori ==
{{izvori}}
* [http://oddelki.ff.uni-lj.si/filo/osebje/komel.htm Dr. Dean Komel] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20190202042520/http://oddelki.ff.uni-lj.si/filo/osebje/komel.htm |date=2. veljače 2019. }}, životopis na mrežnim stranicama Odsjeka za filozofiju [[Filozofski fakultet Sveučilišta u Ljubljani|Filozofskog fakulteta Sveučilišta u Ljubljani]], pristupljeno 7. veljače 2019.

== Vanjske poveznice ==
* Dean Komel, [https://hrcak.srce.hr/202930 ''Metapolitika, metapolitika''], [[Filozofska istraživanja (časopis)|''Filozofska istraživanja'']] 2/2004.
* [http://www.institut-nr.si/  Inštitut Nove revije, zavod za humanistiko] {{slv oznaka}}
* [http://phainomena.com/ Phainomena, revija za fenomenologijo in hermenevtiko] {{slv oznaka}}


{{GLAVNIRASPORED:Komel, Dean}}
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Životopisi, Slovenija]]</text>
      <sha1>189gdw38adbu9qci8eqxyq6in0rsl2x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Münster</title>
    <ns>0</ns>
    <id>635680</id>
    <revision>
      <id>7447939</id>
      <parentid>7312029</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:35:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447939</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6859" sha1="6u2x9ifjr0of814e0funzmu5ffbz2as" xml:space="preserve">{{Njemački grad
|ime= Münster
|izvorno ime= Münster
|slika=Muenster Innenstadt.jpg
|slika grba= DEU Münster COA.svg
|slika karte=
|geslo=
|pokrajina=  [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|upravno područje=
|okrug=
|stanovništvo= 311,846
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[2016.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva= 1029 
|površina= 302,89
|visina= 60
|širina-stupnjevi= 51
|širina-minute= 57
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 07
|dužina-minute= 37
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 48143–48167
|pozivni broj= 0761
|gradonačelnik=
|stranica= https://www.muenster.de/en/
}}

'''Münster''' je grad i riječna luka u njemačkoj pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]].

== Zemljopis ==

Münster se nalazi na rijeci [[Aa]], otprilike 15 kilometara južno od njezina ušća u rijeku [[Ems]] koja se poteže dalje do Vestfalskog zaljeva, Wolstonski sedimenti planinskog grebena zvanog &quot;Münsterski lanac&quot; prolaze od sjevera prema jugu. Najviša nadmorska visina je vrh Mühlenberg na sjeverozapadu Münstera, 97 metara iznad razine mora. Najniža nadmorska visina je kod Emsa s 44 m nadmorske visine. Centar grada je na 60 m nadmorske visine, mjereno na Prinzipalmarktu ispred povijesne gradske vijećnice.

Nizozemski grad [[Enschede]] nalazi se oko 65&amp;nbsp;km sjeverozapadno od Münstera. Ostali veći gradovi u blizini uključuju [[Osnabrück]], oko 44&amp;nbsp;km prema sjeveru, [[Dortmund]], oko 61&amp;nbsp;km na jug i [[Bielefeld]], oko 62&amp;nbsp;km na istok.

Münster je jedno od 42 aglomeracijska područja i jedan od najvećih njemačkih gradova po površini. No, to uključuje značajne rijetko naseljene, ruralne četvrti koje su prije bile odvojene lokalne vlasti dok se nisu spojile [[1975.]] godine. Tako je gotovo polovica gradskog područja ruralnog karaktera, što rezultira niskom gustoćom naseljenosti od oko 900 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Münstersko područje je premreženo brojnim biciklističkim stazama što je rezultiralo da je registrirano više bicikala nego stanovnika “''u Münsteru, a i sam grad ima niz superlativa, čak su ga Ujedinjeni narodi proglasili najugodnijim za život gradom na svijetu u kategoriji gradova do 700.000 stanovnika.''”&lt;ref name=&quot;Muenster&quot;&gt;{{cite web |last=Galić |first=Štefica |date=2015-02-15 |title=Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama |url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama |publisher=Tačno.net |archivedate=2015-03-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Wp429MHc?url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama/ |deadurl=no |accessdate=2015-05-07 }}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

Grad je nastao na mjestu starog germanskog ([[3. stoljeće]]) i saskog naselja ([[7. stoljeće|7.]] – [[8. stoljeće|8. stoljeća]]), a [[Karlo Veliki]] je [[782.]] sagradio utvrdu. Ime dolazi od latinskog naziva za samostan, ''monasterium'', koji je sagrađen na kraju [[8. stoljeće|8. stoljeća]]. od [[805.]] grad je sjedište [[Biskupija|biskupije]], a status grada dobiva u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], dok je u [[Hanza|Hanzu]] stupio tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Tijekom kraćeg razdoblja u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] grad je bio početno polazište [[Anabaptizam|anabaptizma]] gdje je osnovana i njihova komuna, ali je ubrzo vraćen katoličkoj upravi. U Münsteru je [[1648.]] sklopljen [[Westfalski mir]], kojim je završen [[Tridesetogodišnji rat]], a nakon [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] dolazi u sastav [[Pruska|Pruske]], dok za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] teško stradao.&lt;ref&gt;Kovačec, August (gl. urednik) &quot;Hrvatski opći leksikon&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996, {{ISBN|953-6036-62-2}}&lt;/ref&gt;{{Is|652}}

== Stanovništvo ==

Münster ima oko 300.000 stanovnika, te više od 10.000 stanovnika kojima je grad samo prebivalište. Grad ima 60.000 studenata&lt;ref&gt;[https://www.stadt-muenster.de/fileadmin//user_upload/stadt-muenster/80_tourismus/pdf/ms-profil-2016.pdf Münster – Grad znanosti i načina života]&lt;/ref&gt; i oko 50.000 stranaca s prebivalištem.&lt;ref&gt;[https://www.stadt-muenster.de/fileadmin//user_upload/stadt-muenster/61_stadtentwicklung/pdf/jahr/Jahres-Statistik_2016_Bevoelkerung.pdf Službena statistika]&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Položaj
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Nacionalnost
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Broj (31. 12. 2016.)
|-
|1.||{{Z+X|POLJ}}|| 2265
|-
|2.||{{Z+X|SRB}}|| 1885
|-
|3.||{{Z+X|TUR}}|| 1735
|-
|4.||{{Z+X|POR}}|| 1636
|-
|5.||{{Z+X|ITA}}|| 1143
|-
|6.||{{Z+X|RUS}}|| 987
|-
|7.||{{Z+X|ŠPA}}|| 805
|-
|8.||{{Z+X|BUG}}|| 723
|-
|9.||{{Z+X|KIN}}|| 699
|-
|10.||{{Z+X|UK}}|| 684
|-
|11.||{{Z+X|RUM}}|| 612
|-
|12.||{{Z+X|HRV}}|| 605
|}

== Znamenitosti ==

[[Datoteka:Bild Muenster St Paulus-Dom.jpg|thumb|Katedrala Sv. Pavla]]

*Katedrala Sv. Pavla iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]]
*Crkva Sv. Lamberta iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]
*''Prinzipalmarkt''
*Gradska vijećnica iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
*Biskupski dvor iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Münster, Schloss -- 2014 -- 6769-71 (crop).jpg|thumb|Rektorat]]

Münster je poznato njemačko središte strojograđevne, farmaceutske i kemijske industrije kao i izdavaštva i tiskarstva. Značajnu ulogu u ekonomskoj slici ima i [[Vestfalija|Westfalijsko]] [[Vilim II., njemački car|Wilhelms]] [[Sveučilište]] u  Münsteru – radi se o “''jednom od najvećih univerziteta u Njemačkoj''”.&lt;ref name=&quot;Muenster&quot;/&gt; Grad se nalazi na riječnom putu [[Dortmund]]-[[Ems]] te i povezan sa Zračnom lukom Münster/Osnabrück.

== Poznate osobe ==

*[[Annette von Droste-Hülshoff]], književnica
*[[Alfred Dregger]], političar i vođa CDU-a
*[[Wilhelm Emmanuel Freiherr von Ketteler]], biskup
*[[Edith Stein]], predavala pedagogiju na sveučilištu
*[[Joseph Ratzinger]], predavao dogmatiku na sveučilištu
*[[Johann Georg Hamann]], filozof
*[[Ulrich Beck]], predavao sociologiju na sveučilištu
*[[Ana Katarina Emerih]], blaženica
*[[Walter Kasper]], bio je [[Dekan (titula)|dekan]] Teološkog fakulteta
*[[Reiner Klimke]], olimpijac u konjičkom sportu
*[[Maximillian Lenz]], glazbeni producent

== Gradovi prijatelji ==

* {{Z|UK}} [[York]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* {{Z|FRA}} [[Orléans]], [[Francuska]]
* {{Z|NOR}} [[Kristiansand]], [[Norveška]]
* {{Z|TUN}} [[Monastir]], [[Tunis]]
* {{Z|IZR}} [[Rishon LeZion]], [[Izrael]]
* {{Z|SAD}} {{SAD grad|Fresno|Kalifornija}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* {{Z|RUS}} [[Rjazanj]], [[Rusija]]
* {{Z|NJE}} [[Mühlhausen]], [[Njemačka]]
* {{Z|POLJ}} [[Lublin]], [[Poljska]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
[[Kategorija:Münster| ]]</text>
      <sha1>6u2x9ifjr0of814e0funzmu5ffbz2as</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447942</id>
      <parentid>7447939</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:46:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>https://w.wiki/Mcp4</comment>
      <origin>7447942</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6827" sha1="161j69ey157im1abbqyfern8kgz0apv" xml:space="preserve">{{Njemački grad
|ime= Münster
|izvorno ime= Münster
|slika=Muenster Innenstadt.jpg
|slika grba= DEU Münster COA.svg
|slika karte=
|geslo=
|pokrajina=  [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
|upravno područje=
|okrug=
|stanovništvo= 311,846
|godina popisa= [[31. prosinca]] [[2016.]]
|izvor popisa=
|gustoća stanovništva= 1029 
|površina= 302,89
|visina= 60
|širina-stupnjevi= 51
|širina-minute= 57
|širina-oznaka= N
|dužina-stupnjevi= 07
|dužina-minute= 37
|dužina-oznaka= E
|poštanski broj= 48143–48167
|pozivni broj= 0761
|gradonačelnik=
|stranica= https://www.muenster.de/en/
}}

'''Münster''' je grad i riječna luka u njemačkoj pokrajini [[Sjeverna Rajna-Vestfalija]].

== Zemljopis ==

Münster se nalazi na rijeci [[Aa]], otprilike 15 kilometara južno od njezina ušća u rijeku [[Ems]] koja se poteže dalje do Vestfalskog zaljeva, Wolstonski sedimenti planinskog grebena zvanog &quot;Münsterski lanac&quot; prolaze od sjevera prema jugu. Najviša nadmorska visina je vrh Mühlenberg na sjeverozapadu Münstera, 97 metara iznad razine mora. Najniža nadmorska visina je kod Emsa s 44 m nadmorske visine. Centar grada je na 60 m nadmorske visine, mjereno na Prinzipalmarktu ispred povijesne gradske vijećnice.

Nizozemski grad [[Enschede]] nalazi se oko 65&amp;nbsp;km sjeverozapadno od Münstera. Ostali veći gradovi u blizini uključuju [[Osnabrück]], oko 44&amp;nbsp;km prema sjeveru, [[Dortmund]], oko 61&amp;nbsp;km na jug i [[Bielefeld]], oko 62&amp;nbsp;km na istok.

Münster je jedno od 42 aglomeracijska područja i jedan od najvećih njemačkih gradova po površini. No, to uključuje značajne rijetko naseljene, ruralne četvrti koje su prije bile odvojene lokalne vlasti dok se nisu spojile [[1975.]] godine. Tako je gotovo polovica gradskog područja ruralnog karaktera, što rezultira niskom gustoćom naseljenosti od oko 900 stanovnika po km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Münstersko područje je premreženo brojnim biciklističkim stazama što je rezultiralo da je registrirano više bicikala nego stanovnika “''u Münsteru, a i sam grad ima niz superlativa, čak su ga Ujedinjeni narodi proglasili najugodnijim za život gradom na svijetu u kategoriji gradova do 700.000 stanovnika.''”&lt;ref name=&quot;Muenster&quot;&gt;{{cite web |last=Galić |first=Štefica |date=2015-02-15 |title=Ovdašnja društva su zaglibljena u besmislenim, apsurdnim temama |url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama |publisher=Tačno.net |archivedate=2015-03-06 |archiveurl=https://www.webcitation.org/6Wp429MHc?url=http://tacno.net/interview/intervju-snjezana-kordic-ovdasnja-drustva-su-zaglibljena-u-besmislenim-apsurdnim-temama/ |deadurl=no |accessdate=2015-05-07 }}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==

Grad je nastao na mjestu starog germanskog ([[3. stoljeće]]) i saskog naselja ([[7. stoljeće|7.]] – [[8. stoljeće|8. stoljeća]]), a [[Karlo Veliki]] je [[782.]] sagradio utvrdu. Ime dolazi od latinskog naziva za samostan, ''monasterium'', koji je sagrađen na kraju [[8. stoljeće|8. stoljeća]]. od [[805.]] grad je sjedište [[Biskupija|biskupije]], a status grada dobiva u [[12. stoljeće|12. stoljeću]], dok je u [[Hanza|Hanzu]] stupio tijekom [[14. stoljeće|14. stoljeća]]. Tijekom kraćeg razdoblja u [[16. stoljeće|16. stoljeću]] grad je bio početno polazište [[Anabaptizam|anabaptizma]] gdje je osnovana i njihova komuna, ali je ubrzo vraćen katoličkoj upravi. U Münsteru je [[1648.]] sklopljen [[Westfalski mir]], kojim je završen [[Tridesetogodišnji rat]], a nakon [[Napoleon Bonaparte|Napoleona]] dolazi u sastav [[Pruska|Pruske]], dok za vrijeme [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] teško stradao.&lt;ref&gt;Kovačec, August (gl. urednik) &quot;Hrvatski opći leksikon&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 1996, {{ISBN|953-6036-62-2}}&lt;/ref&gt;{{Is|652}}

== Stanovništvo ==

Münster ima oko 300.000 stanovnika, te više od 10.000 stanovnika kojima je grad samo prebivalište. Grad ima 60.000 studenata&lt;ref&gt;[https://www.stadt-muenster.de/fileadmin//user_upload/stadt-muenster/80_tourismus/pdf/ms-profil-2016.pdf Münster – Grad znanosti i načina života]&lt;/ref&gt; i oko 50.000 stranaca s prebivalištem.&lt;ref&gt;[https://www.stadt-muenster.de/fileadmin//user_upload/stadt-muenster/61_stadtentwicklung/pdf/jahr/Jahres-Statistik_2016_Bevoelkerung.pdf Službena statistika]&lt;/ref&gt;

{|class=&quot;wikitable&quot;
|-
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Položaj
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Nacionalnost
! style=&quot;background:#efefef;&quot;|Broj (31. 12. 2016.)
|-
|1.||{{Z+X|POLJ}}|| 2265
|-
|2.||{{Z+X|SRB}}|| 1885
|-
|3.||{{Z+X|TUR}}|| 1735
|-
|4.||{{Z+X|POR}}|| 1636
|-
|5.||{{Z+X|ITA}}|| 1143
|-
|6.||{{Z+X|RUS}}|| 987
|-
|7.||{{Z+X|ŠPA}}|| 805
|-
|8.||{{Z+X|BUG}}|| 723
|-
|9.||{{Z+X|KIN}}|| 699
|-
|10.||{{Z+X|UK}}|| 684
|-
|11.||{{Z+X|RUM}}|| 612
|-
|12.||{{Z+X|HRV}}|| 605
|}

== Znamenitosti ==

[[Datoteka:Bild Muenster St Paulus-Dom.jpg|thumb|Katedrala Sv. Pavla]]

*Katedrala Sv. Pavla iz [[13. stoljeće|13. stoljeća]]
*Crkva Sv. Lamberta iz [[14. stoljeće|14. stoljeća]]
*''Prinzipalmarkt''
*Gradska vijećnica iz [[19. stoljeće|19. stoljeća]]
*Biskupski dvor iz [[18. stoljeće|18. stoljeća]]

== Gospodarstvo ==

[[Datoteka:Münster, Schloss -- 2014 -- 6769-71 (crop).jpg|thumb|Rektorat]]

Münster je poznato njemačko središte strojograđevne, farmaceutske i kemijske industrije kao i izdavaštva i tiskarstva. Značajnu ulogu u ekonomskoj slici ima i [[Vestfalija|Westfalijsko]] [[Vilim II., njemački car|Wilhelms]] [[Sveučilište]] u  Münsteru – radi se o “''jednom od najvećih univerziteta u Njemačkoj''”.&lt;ref name=&quot;Muenster&quot;/&gt; Grad se nalazi na riječnom putu [[Dortmund]]-[[Ems]] te i povezan sa Zračnom lukom Münster/Osnabrück.

== Poznate osobe ==
* [[Julius Brink]], odbojkaš
* [[Heinrich Brüning]], kancelar
* [[Peter Duesberg]], molekularni biolog
* [[Linus Gerdemann]], biciklist
* [[Kurt Gerstein]], nacist
* [[Günther Jauch]], televizijski voditelj, producent i novinar 
* [[Wilhelm Emmanuel von Ketteler]], teolog i političar
* [[Ingrid Klimke]], sportašica
* [[Reiner Klimke]], sportaš
* [[Alexander von Kluck]], general
* [[Ute Lemper]], pjevačica i glumica
* [[Franka Potente]], glumica
* [[Carl Schuhmann]], atletičar
* [[Tanita Tikaram]], glazbenica

== Gradovi prijatelji ==

* {{Z|UK}} [[York]], [[Ujedinjeno Kraljevstvo]]
* {{Z|FRA}} [[Orléans]], [[Francuska]]
* {{Z|NOR}} [[Kristiansand]], [[Norveška]]
* {{Z|TUN}} [[Monastir]], [[Tunis]]
* {{Z|IZR}} [[Rishon LeZion]], [[Izrael]]
* {{Z|SAD}} {{SAD grad|Fresno|Kalifornija}}, [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]
* {{Z|RUS}} [[Rjazanj]], [[Rusija]]
* {{Z|NJE}} [[Mühlhausen]], [[Njemačka]]
* {{Z|POLJ}} [[Lublin]], [[Poljska]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Gradovi u Njemačkoj]]
[[Kategorija:Sjeverna Rajna-Vestfalija]]
[[Kategorija:Münster| ]]</text>
      <sha1>161j69ey157im1abbqyfern8kgz0apv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tajmir (poluotok)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>645663</id>
    <revision>
      <id>7447877</id>
      <parentid>7277600</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>GAndy</username>
        <id>27370</id>
      </contributor>
      <origin>7447877</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5166" sha1="r2t1rd3dqkn8aqj7zd7tvval1oo388k" xml:space="preserve">{{infookvir poluotok
| ime                = Poluotok Tajmir&lt;br&gt;
| izvorno ime        = {{rus.|Полуостров Таймыр, Таймырский полуостров}}
| slika              = Kap Tscheljuskin 4 2012-08-05.jpg
| opis slike         = Rt Čeljuskin
| slika2             = 
| opis slike2        = 
| zemljovid          = Физическая карта полуострова Таймыр.png
| zemljovid_opis     = {{rus oznaka}} Zemljovid poluotoka

| vrsta              = 
| etimologija        = 

| koordinate         = {{coord|74|N|97|E|display=it}}
| smještaj           = [[Krasnojarski kraj]], [[Sibirski savezni okrug]]
| dz                 = RUS
| tjesnac            = 
| zaljev             = 
| jezero             = 
| more               = 
| ocean              = 
| razdvaja           = [[Karsko more]] i [[Laptevsko more]]

| površina           = 400000
| površina ref       = 
| duljina            = 
| duljina ref        = 
| širina             = 
| širina ref         = 
| duljina obale      = 
| duljina obale ref  = 
| vrh                = 
| vrh_ref            = 

| glavno naselje     = 
| naselje_stan       = 
| naselje_godina     = 
| stanovništvo       = 
| stan_godina        = 

| zemljovid_lok      = 
| zemljovid_lok_opis = 
| zemljovid_lok2     = 
| zemljovid_lok2_opis= 

| pushpin_map        = Rusija Sibirski savezni okrug
| mark               = Red circle (thin).svg
| marksize           = 95
| pushpin_label      = 
| pushpin_label_position = 
| zaštita            = 
| bilješke           = 
}}
'''Tajmir''' ({{rus.|Полуостров Таймыр, Таймырский полуостров}}) je [[poluotok]] na sjeveroj obali [[Sibir]]a u [[Rusija|Rusiji]]. Administrativno pripada [[Krasnojarski kraj|Krasnojarskom kraju]].

== Geografija ==
[[slika:Laptev Sea map hr.svg|mini|lijevo|400px|Položaj poluotoka Tajmir]]
Nalazi se između [[Karsko more|Karskog mora]] ([[Jenisejski zaljev]]) i [[Laptevsko more|Laptevskog mora]] ([[Hatanški zaljev]]). [[Površina]] je poluotoka oko 400.000 km&lt;sup&gt;2&lt;/sup&gt;. Najsjevernija točka [[Euroazija|Euroazije]], rt Čeljuskin, nalazi se na poluotoku Tajmir. Na poluotoku se nalazi i [[Tajmir (jezero)|jezero Tajmir]] te planine [[Biranga]].
{{clear|left}}
== Stanovništvo ==
Poluotok su naseljevala plemena [[Samojedi|Samojeda]] iz skupine [[Neneci|Neneka]] i skupine [[Tavgi|Tavga]]. Narod [[Nganasani|Nganasana]] autohtoni je samojedski narod koji živi u središnjem Sibiru uključujući poluotok Tajmir. Uglavnom žive u naseljima Ust-Avam, Voločanka i Novaja s manje stanovnika od gradova [[Noriljsk]]a i [[Dudinka|Dudinke]] koji se nalaze na poluotoku.

== Ekonomija ==
Glavne su ekonomske grane [[rudarstvo]] i prerada [[Mineralne sirovine|rude]].

''MMC Norilsk Nickel'' vodi rudarske operacije na tom području. Taljenjem se bave u Noriljsku, a koncentrat rude [[Nikal|nikla]] i ostali proizvodi tvrtke transportiraju se kratkom [[Željeznica|željeznicom]] do lučkog grada Dudinke na rijeci [[Jenisej]], a odatle brodom do [[Murmansk]]a i drugih luka.

== Ekologija ==
[[Datoteka:Mammoth Petr skeleton on site.jpg|mini|lijevo|300px|Kostur mamuta, in situ]]
[[Datoteka:Tundra in Siberia.jpg|mini|lijevo|300px|Krajolik poluotoka]]
Poluotok je mjesto posljednjeg poznatog prirodnog pojavljivanja [[Mošusno govedo|mošusnog goveda]] izvan [[Sjeverna Amerika|Sjeverne Amerike]]. Nestao je prije oko 2000 godina.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=BioMed Central|date=6. listopada 2005.|title=Muskox Suffered Loss Of Genetic Diversity At Pleistocene/Holocene Transition|url=https://www.sciencedaily.com/releases/2005/10/051006085912.htm|journal=Science Daily}}&lt;/ref&gt; Uspješno su ponovno uvedeni 1975. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2007-09-27|title=BOVIDS|url=http://www.safariclubfoundation.org/humanitarian/sensory/recordbook/dsp_AnimalDetail.cfm?Detail=BOVIDS|access-date=2021-12-29|website=web.archive.org|archive-date=27. rujna 2007.|archive-url=https://web.archive.org/web/20070927183716/http://www.safariclubfoundation.org/humanitarian/sensory/recordbook/dsp_AnimalDetail.cfm?Detail=BOVIDS|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt; Populacija je narasla na 2500 životinja u 2002. godini i na 6500 u 2010. godini.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2015-09-05|title=Reintroduction of Musk ox in the Northern Russia|url=http://www.lhnet.org/reintroduction-of-musk-ox-in-the-northern-russia/|access-date=2021-12-29|website=web.archive.org|archive-date=5. rujna 2015.|archive-url=https://web.archive.org/web/20150905102942/http://www.lhnet.org/reintroduction-of-musk-ox-in-the-northern-russia/|url-status=bot: unknown}}&lt;/ref&gt;

== Klima ==
[[Obala|Obale]] poluotoka zamrznute su veći dio godine, u prosjeku između rujna i lipnja. Ljetna je sezona kratka, osobito na obalama Laptovskog mora na sjeveroistoku. Klima je [[Kontinentalna klima|kontinentalna]] u unutrašnjosti poluotoka, zime su oštre, s čestim mećavama i ekstremno niskim temperaturama.

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Reljefni oblici u Krasnojarskom kraju]]
[[Kategorija:Poluotoci u Karskom moru]]
[[Kategorija:Reljefni oblici u Laptevskom moru]]
[[Kategorija:Poluotoci Arktičkog oceana (Azija)]]</text>
      <sha1>r2t1rd3dqkn8aqj7zd7tvval1oo388k</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Timon iz Atene</title>
    <ns>0</ns>
    <id>650805</id>
    <revision>
      <id>7447532</id>
      <parentid>7239670</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:25:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447532</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2727" sha1="rue4bgjtyj2hjnthecteft9w5ykgrjg" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Antička filozofija]]
| era             =
| slika           = Howard-TimonAct4.jpg
| opis_slike      = Timon se odriče društva (Gravura iz [[1803.]] za djelo [[Timon Atenjanin (tragedija)|Timon Atenjanin]] je [[Tragedija|tragedije]] [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], 4. scena, 1. čin
| veličina        =
| ime             = Timon iz Atene
| rođenje         = [[5. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            =
| mjesto_srmti    = 
| škola_tradicija =
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
[[Datoteka:William Shakespeare TIMON ATENJANIN (slikar), Pic1 2013.jpg|mini|[[Josip Zovko]] u predstavi Williama Shakespeara kao slikar Timon Atenjanin u HNK Split (foto: Matko Biljak)]]
'''Timon iz Atene''' ili '''Timon Atenjanin''' ([[Starogrčki jezik|straogrčki]]: Тίμων ὁ Aϑηναῖoς, Tímōn ho Athēnaĩos) bio je legendarni [[Atena (grad)|atenski]] [[Mizantropija|mizantrop]] iz [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] Prema starogrčkome povjesničaru [[Plutarh]]u, Timon Atenjanin živio je tijekom [[Peloponeski rat|Peloponeskoga rata]] ([[431. pr. Kr.]] – [[404. pr. Kr.]]).

== Životopis ==
Prema [[Lukijan]]u, Timon je u mladosti bio bogataš, ali je rasuo imetak na prijatelje. Osiromašen i ostavljen od svih, zamrzio je ljude i svoj grad.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Timon iz Atene |url=https://enciklopedija.hr/clanak/61354 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; 

[[Aristofan]] i [[Platon (komediograf)|Platon]] spominju Timona kao [[Mizantropija|ljutitog mrzitelja čovječanstva]] koji je poštovao [[Alkibijad]]a jer je točno predviđao da će jednoga dana [[Alkibijad]] donijeti štetu [[Atena (grad)|Ateni]].

== Kulturne reference ==
* U [[Lizistrata|Lizistrati]] ženski zbor tvrdi da je Timon mrzio muškarce, a prema žena se ponašao prijateljski i ljubazno.
* Prema [[Strabon]]u (Geografija XVII.9) [[Marko Antonije]] je nakon poraza u [[Bitka kod Akcija|Bitci kod Akcije]] ([[2. rujna]] [[31. pr. Kr.]]) sagradio utočište na kraju mola u [[Aleksandrija|aleksandrijskoj]] luci koju je nazvao Timonium, po Timonu iz Atene, jer je [[Marko Antonije]] sebe smatrao kao Timona, napuštenog od prijatelja te je htio živjeti u samoći do kraja svojega života.
* Timon iz Atene glavni je lik [[William Shakespeare|Shakespeareove]] drame [[Timon Atenjanin (tragedija)|Timon Atenjanin]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Armstrong, A. Macc. &quot;Timon of Athens - A Legendary Figure?&quot;, Greece &amp; Rome, 2. serija, 34. svezak, 1. broj, travanj 1987., str. 7. – 11.

[[Kategorija:Životopisi, Stara Grčka]]</text>
      <sha1>rue4bgjtyj2hjnthecteft9w5ykgrjg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447640</id>
      <parentid>7447532</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:26:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447640</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2727" sha1="hx18waj510lffzkigcjymix1ohcx4v7" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Antička filozofija]]
| era             =
| slika           = Howard-TimonAct4.jpg
| opis_slike      = Timon se odriče društva (Gravura iz [[1803.]] za djelo [[Timon Atenjanin (tragedija)|Timon Atenjanin]] je [[Tragedija|tragedije]] [[William Shakespeare|Williama Shakespearea]], 4. scena, 1. čin
| veličina        =
| ime             = Timon iz Atene
| rođenje         = [[5. stoljeće pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  = 
| smrt            =
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija =
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   =
| utjecaji        =
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
[[Datoteka:William Shakespeare TIMON ATENJANIN (slikar), Pic1 2013.jpg|mini|[[Josip Zovko]] u predstavi Williama Shakespeara kao slikar Timon Atenjanin u HNK Split (foto: Matko Biljak)]]
'''Timon iz Atene''' ili '''Timon Atenjanin''' ([[Starogrčki jezik|straogrčki]]: Тίμων ὁ Aϑηναῖoς, Tímōn ho Athēnaĩos) bio je legendarni [[Atena (grad)|atenski]] [[Mizantropija|mizantrop]] iz [[5. stoljeće pr. Kr.|5. stoljeća pr. Kr.]] Prema starogrčkome povjesničaru [[Plutarh]]u, Timon Atenjanin živio je tijekom [[Peloponeski rat|Peloponeskoga rata]] ([[431. pr. Kr.]] – [[404. pr. Kr.]]).

== Životopis ==
Prema [[Lukijan]]u, Timon je u mladosti bio bogataš, ali je rasuo imetak na prijatelje. Osiromašen i ostavljen od svih, zamrzio je ljude i svoj grad.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Timon iz Atene |url=https://enciklopedija.hr/clanak/61354 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža}}&lt;/ref&gt; 

[[Aristofan]] i [[Platon (komediograf)|Platon]] spominju Timona kao [[Mizantropija|ljutitog mrzitelja čovječanstva]] koji je poštovao [[Alkibijad]]a jer je točno predviđao da će jednoga dana [[Alkibijad]] donijeti štetu [[Atena (grad)|Ateni]].

== Kulturne reference ==
* U [[Lizistrata|Lizistrati]] ženski zbor tvrdi da je Timon mrzio muškarce, a prema žena se ponašao prijateljski i ljubazno.
* Prema [[Strabon]]u (Geografija XVII.9) [[Marko Antonije]] je nakon poraza u [[Bitka kod Akcija|Bitci kod Akcije]] ([[2. rujna]] [[31. pr. Kr.]]) sagradio utočište na kraju mola u [[Aleksandrija|aleksandrijskoj]] luci koju je nazvao Timonium, po Timonu iz Atene, jer je [[Marko Antonije]] sebe smatrao kao Timona, napuštenog od prijatelja te je htio živjeti u samoći do kraja svojega života.
* Timon iz Atene glavni je lik [[William Shakespeare|Shakespeareove]] drame [[Timon Atenjanin (tragedija)|Timon Atenjanin]].

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Armstrong, A. Macc. &quot;Timon of Athens - A Legendary Figure?&quot;, Greece &amp; Rome, 2. serija, 34. svezak, 1. broj, travanj 1987., str. 7. – 11.

[[Kategorija:Životopisi, Stara Grčka]]</text>
      <sha1>hx18waj510lffzkigcjymix1ohcx4v7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3. HNL – Jug 2019./20.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>650909</id>
    <revision>
      <id>7447591</id>
      <parentid>7432520</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:19:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447591</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23508" sha1="q38falm8lusmp46pgs6oca62rk6fap4" xml:space="preserve">{{sporedni|3. HNL 2019./20.#Jug|l1=3. HNL 2019./20.}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]]
| sezona                    = 2019./20.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = III.
| prvaci                    = [[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]
| broj klubova              = 16
| promovirani               = [[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]
| degradirani               = [[NK Zadar|Zadar]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[3. HNL – Jug 2018./19.|2018./19.]]
| sljedeća sezona           = [[3. HNL – Jug 2020./21.|2020./21.]] 
}}

'''[[3. NL – Jug|Treću HNL – Jug]]''' u sezoni 2019./20. je činilo 16 klubova. Plasman u ''[[2. HNL 2020./21.|2. HNL]]'' ostvaruje prvak lige, ili u nedostatku licence za prvaka drugoplasirana ili trećeplasirana momčad.

Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], u ožujku je došlo do prekida odigravanja [[nogomet|nogometnih]] natjecanja u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]&lt;ref&gt; [https://hns.family/vijesti/21241/prekid-svih-nogometnih-natjecanja-do-31-ozujka-2020/ hns-cff.hr, ''Na preporuku Središnjeg državnog ureda – Prekid svih nogometnih natjecanja do 31. ožujka 2020.''], objavljeno 12. ožujka 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. &lt;/ref&gt; 
6. svibnja 2020. ''[[Hrvatski nogometni savez]]'' je donio odluku o konačnom prekidu natjecanja za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] i sve ostale niže lige, te se njihov trenutni poredak uzima kao konačan. Vodstvo ''3. HNL – Jug'' je ranije donio odluku o završetku i prekidu lige.&lt;ref&gt; [https://hns.family/vijesti/21365/nastavak-nogometnih-natjecanja-30-svibnja/ hns-cff.hr, ''Predviđeni povratak nogometa – Nastavak nogometnih atjecanja 30. svibnja''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. &lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt; [https://hns.family/files/documents/18921/Odluka%20o%20natjecanjima.pdf hns-cff.hr, ''Odluka o natjecanjima''], objavljeno 6. svibnja 2020., preuzeto 22. svibnja 2020. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 nszz-zadar.hr, ''MNO NS SPLIT – 02.05.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200610163658/http://www.nszz-zadar.hr/index.php/component/content/article/102-novosti/182-mno-ns-split-02-05?Itemid=437 |date=10. lipnja 2020. }}, objavljeno 2. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.&lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [https://www.ferata.hr/hns-odlucio-prekidaju-se-sve-nize-lige-junaku-i-osk-u-naslovi-prvaka/ ferata.hr, ''HNS odlučio: Prekidaju se sve niže lige, Junaku i OSK-u naslovi prvaka!''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. &lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt;[https://www.makarsko-primorje.com/?p=151991 makarsko-primorje.com, ''PRVA HNL SE NASTAVLJA, DRUGA I TREĆA OTKAZUJU – Zmaj i Urania bez natjecanja u sezoni 2019./2020.''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210313095238/https://www.makarsko-primorje.com/?p=151991 |date=13. ožujka 2021. }}, objavljeno 7. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020.&lt;/ref&gt;

U trenutku prekida vodeća momčad lige je bio ''[[NK Junak Sinj|&quot;Junak&quot;]]'' iz [[Sinj|Sinja]], te je proglašen prvakom.

== Sustav natjecanja == 
16 klubova igra dvokružnu ligu (30 kola). Zbog pandemije COVID-19 i prekida prvenstva, odigrano je 18 kola.

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Dalmacija |float=right |width=500 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu Dalmacije |places=
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.94 |long=15.46 |label=&lt;small&gt;[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] |mark= red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.94 |long=16.79 |label=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.74 |long=16.19 |label=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.35 |long=16.95 |label=[[NK Urania Baška Voda|Urania]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.66 |long=18.08 |label=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=15.79 |label=[[NK Vodice|Vodice]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.52 |long=16.44 |label=[[RNK Split|Split]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.44 |label=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.02 |long=17.56 |label=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.56 |long=16.52 |label=[[NK Uskok Klis|Uskok]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=16.63 |label=[[NK Hrvace|Hrvace]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.42 |long=17.15 |label=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.70 |long=16.65 |label=[[NK Junak Sinj|Junak]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=44.11 |long=15.25 |label=[[NK Zadar|Zadar]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.65 |label=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.53 |long=16.52 |label=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
&lt;/small&gt;

}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:80%; line-height:20px;&quot;
!Klub !!Sjedište !!Županija  !!Stadion !!2018./19. 
|-
|[[NK Zadar|Zadar]] ||[[Zadar]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||[[Stadion Stanovi|Stanovi]] ||align=&quot;center&quot;| 8. (2. HNL) 
|-
|[[NK Junak Sinj|Junak]] ||[[Sinj]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Gradski stadion Sinj|Gradski stadion Sinj]] ||align=&quot;center&quot;| 1.  
|-
|[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]] ||[[Biograd na Moru]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Stadion Kazimir i Silvio ||align=&quot;center&quot;| 2. 
|-
|[[NK Uskok Klis|Uskok]] ||[[Klis]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Iza grada|Iza grada]] ||align=&quot;center&quot;| 4. 
|-
|[[NK Kamen Podbablje|Kamen]] ||[[Ivanbegovina]], [[Podbablje]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Igralište NK Kamen ||align=&quot;center&quot;| 5. 
|-
|[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK Dubrovnik 1919]] ||[[Dubrovnik]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||[[Gradski stadion Lapad|Lapad]] ||align=&quot;center&quot;| 6. 
|-
|[[NK Urania Baška Voda|Urania]] ||[[Baška Voda]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||ŠC Ante Jurišić-Ako ||align=&quot;center&quot;| 7. 
|-
|[[NK Neretva Metković|Neretva]] ||[[Metković]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Iza Vage ||align=&quot;center&quot;| 8. 
|-
|[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] ||[[Ploče]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Gradski stadion Jadranovo ||align=&quot;center&quot;| 9. 
|-
|[[NK Hrvace|Hrvace]] ||[[Hrvace]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Stadion Hrvace ||align=&quot;center&quot;| 10. 
|-
|[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj]] ||[[Blato]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Zlinje ||align=&quot;center&quot;| 11. 
|-
|[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] ||[[Opuzen]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Podvornica ||align=&quot;center&quot;| 12. 
|-
|[[RNK Split|Split]] ||[[Split]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Stadion Park mladeži|Park Mladeži]] ||align=&quot;center&quot;| 13. 
|-
|[[NK Zagora Unešić|Zagora]] ||[[Unešić]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||[[Borovište|Borovište]] ||align=&quot;center&quot;| 14. 
|-
|[[HNK Sloga Mravince|Sloga]] ||[[Mravince]], [[Solin]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Glavica ||align=&quot;center&quot;| 1. (1. ŽNL Splitsko-dalmatinska) 
|-
|[[NK Vodice|Vodice]] ||[[Vodice]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||Račice (SC Olimpija) ||align=&quot;center&quot;|1. (ŽNL Šibensko-kninska) 
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team14=VOD |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team5=GOŠK |name_GOŠK=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]]
|team3=JLP  |name_JLP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]]
|team9=SLM  |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
|team2=SPL  |name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team7=KAI  |name_KAI=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
|team8=URA  |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team11=USK |name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team12=PBM |name_PBM=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
|team15=BŠK |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team16=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]]
|team13=NTV |name_NTV=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]
|team4=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvace|Hrvace]]
|team10=ZAU |name_ZAU=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]
|team1=JUN  |name_JUN=[[NK Junak Sinj|Junak]]
|team6=ZAD  |name_ZAD=[[NK Zadar|Zadar]]&lt;ref&gt;NK Zadar odlazi u stečaj. Sljedeće sezone stvara se novi klub, [[HNK Zadar]] te se natječe u [[1. ŽNL Zadarska 2020./21.|1. ŽNL Zadarske županije]] [https://sportnet.hr/vijesti/nogomet-3-hnl/nk-zadar-ide-u-gasenje-sljedecu-sezonu-igra-hnk-zadar/539063/ sportnet.hr]&lt;/ref&gt;

|win_VOD=5  |draw_VOD=4  |loss_VOD=9  |gf_VOD=22 |ga_VOD=39
|win_GOŠK=8 |draw_GOŠK=5 |loss_GOŠK=5 |gf_GOŠK=24|ga_GOŠK=23
|win_JLP=8  |draw_JLP=5  |loss_JLP=5  |gf_JLP=27 |ga_JLP=18
|win_SLM=8  |draw_SLM=3  |loss_SLM=7  |gf_SLM=28 |ga_SLM=28
|win_SPL=10 |draw_SPL=3  |loss_SPL=5  |gf_SPL=38 |ga_SPL=22
|win_KAI=7  |draw_KAI=6  |loss_KAI=5  |gf_KAI=29 |ga_KAI=27
|win_URA=8  |draw_URA=3  |loss_URA=7  |gf_URA=28 |ga_URA=27
|win_USK=6  |draw_USK=5  |loss_USK=7  |gf_USK=30 |ga_USK=32
|win_PBM=6  |draw_PBM=3  |loss_PBM=9  |gf_PBM=24 |ga_PBM=32
|win_BŠK=5  |draw_BŠK=3  |loss_BŠK=10 |gf_BŠK=25 |ga_BŠK=37
|win_NER=2  |draw_NER=5  |loss_NER=11 |gf_NER=22 |ga_NER=31
|win_NTV=5  |draw_NTV=5  |loss_NTV=8  |gf_NTV=30 |ga_NTV=34
|win_HRV=8  |draw_HRV=5  |loss_HRV=5  |gf_HRV=33 |ga_HRV=30
|win_ZAU=7  |draw_ZAU=2  |loss_ZAU=9  |gf_ZAU=26 |ga_ZAU=19
|win_JUN=10 |draw_JUN=5  |loss_JUN=3  |gf_JUN=33 |ga_JUN=24
|win_ZAD=7  |draw_ZAD=6  |loss_ZAD=5  |gf_ZAD=29 |ga_ZAD=25

|status_JUN=P

|col_Q=green1|text_Q=Kvalifikacije za [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]]
|result1=Q
|col_WW=black3|text_WW=Ugašen nakon natjecanja
|result6=WW

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2020.html#3hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Raspored i rezultati utakmica == 
Izvori:&lt;ref&gt;[https://hns.family/files/documents/17619/Raspored%20natjecanja%203.HNL-JUG.pdf ns-cff.hr, ''Raspored natjecanja 3.HNL – JUG – 2019./2020. godina'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 28. kolovoza 2019., preuzeto 4. rujna 2020.&lt;/ref&gt; 
&lt;ref&gt; [https://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL – Jug], pristupljeno 4. rujna 2019. (1. kolo); 22. svibnja 2020. (2.-18. kolo) &lt;/ref&gt;  
&lt;ref&gt; [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split], pristupljeno 22. svibnja 2020. (2.-18. kolo) &lt;/ref&gt; &lt;br&gt; 
''Posljednje ažuriranje: 22. svibnja 2020. (do 18. kola, završno stanje)'' 

{| width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|  ||width=&quot;20%&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 31. kolovoza / 1. rujna 2019. 
|- 
|BŠK Zmaj – '''Kamen''' ||0:2 
|-
|'''Hrvace''' – Sloga ||4:3 
|-
|'''Jadran LP''' – Primorac ||2:1 
|-
|Uskok – GOŠK Dubrovnik 1919 ||2:2 
|-
|'''Zadar''' – Split ||3:0 
|-
|Neretvanac – Neretva ||1:1 
|- 
|Zagora – '''Junak''' ||0:1 
|-
|Urania – Vodice ||3:3 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 7./8. rujna 2019. 
|- 
|'''Kamen''' – Vodice || 5:2 
|-
|'''Junak''' – Urania || 1:0 
|- 
|Neretva – '''Zagora''' || 0:1
|-
|'''Split''' – Neretvanac || 3:2 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Zadar || 2:1 
|-
|'''Primorac''' – Uskok || 1:0 
|-
|'''Sloga''' – Jadran LP || 2:1 
|-
|BŠK Zmaj – Hrvace || 1:1 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. rujna 2019. 
|- 
|'''Hrvace''' – Kamen || 3:1 
|-
|'''Jadran LP''' – BŠK Zmaj || 2:1 
|-
|Uskok – '''Sloga''' || 1:2 
|-
|'''Zadar''' – Primorac || 3:0 
|-
|Neretvanac – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:1 
|-
|Zagora – Split || 1:1 
|-
|'''Urania''' – Neretva || 2:1 
|-
|Vodice – '''Junak''' || 0:3 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 17./18. rujna 2019. 
|- 
|Kamen – Junak || 2:2 
|-
|'''Neretva''' – Vodice || 3:1 
|-
|'''Split''' – Urania || 3:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – Zagora || 0:0 
|-
|Primorac – Neretvanac || 3:3 
|-
|Sloga – Zadar || 1:1 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Uskok || 4:0 
|-
|'''Hrvace''' – Jadran LP || 1:0 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 21./22. rujna 2019. 
|- 
|Jadran LP – Kamen || 2:2 
|-
|'''Uskok''' – Hrvace || 5:2 
|-
|Zadar – BŠK Zmaj || 1:1 
|-
|Neretvanac – '''Sloga''' || 2:3 
|-
|Zagora – '''Primorac''' || 0:2 
|-
|'''Urania''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 3:1 
|-
|'''Vodice''' – Split || 2:1 
|-
|'''Junak''' – Neretva || 3:1 
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28./29. rujna 2019. 
|- 
|'''Kamen''' – Neretva || 3:2 
|-
|'''Split''' – Junak || 2:0 
|- 
|GOŠK Dubrovnik 1919 – Vodice || 1:1 
|-
|Primorac – '''Urania''' || 1:4 
|-
|'''Sloga''' – Zagora || 1:0 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Neretvanac || 4:3 
|-
|Hrvace – Zadar || 2:2 
|-
|Jadran LP – Uskok || 1:1 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 5./6. listopada 2019. 
|- 
|Uskok – Kamen || 1:1 
|-
|'''Zadar''' – Jadran LP || 2:0 
|-
|Neretvanac – Hrvace || 2:2 
|-
|'''Zagora''' – BŠK Zmaj || 6:0 
|-
|'''Urania''' – Sloga || 2:0 
|-
|Vodice – '''Primorac''' || 2:4 
|-
|'''Junak''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:0 
|-
|Neretva – Split || 1:1 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 12. listopada 2019. 
|- 
|Kamen – '''Split''' || 0:3 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Neretva || 2:1 
|-
|Primorac – Junak || 1:1 
|-
|'''Sloga''' – Vodice || 4:0 
|-
|BŠK Zmaj – '''Urania''' || 0:1 
|-
|'''Hrvace''' – Zagora || 2:0 
|-
|'''Jadran LP''' – Neretvanac || 4:0 
|-
|Uskok – Zadar || 1:1 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 19./20. listopada 2019. 
|- 
|'''Zadar''' – Kamen || 2:1 
|-
|'''Neretvanac''' – Uskok || 3:0 
|-
|'''Zagora''' – Jadran LP || 4:1 
|-
|'''Urania''' – Hrvace || 2:1 
|-
|'''Vodice''' – BŠK Zmaj || 2:0 
|-
|'''Junak''' – Sloga || 4:1 
|-
|Neretva – '''Primorac''' || 1:3 
|-
|'''Split''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 4:2 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 26./27. listopada 2019. 
|- 
|Kamen – GOŠK Dubrovnik 1919 || 0:0 
|-
|Primorac – '''Split''' || 1:3 
|-
|Sloga – Neretva || 0:0 
|-
|BŠK Zmaj – '''Junak''' || 2:3 
|-
|'''Hrvace''' – Vodice || 2:1 
|-
|'''Jadran LP''' – Urania || 3:0 
|-
|'''Uskok''' – Zagora || 2:1 
|-
|'''Zadar''' – Neretvanac || 2:1 
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 2./3. studenog 2019. 
|- 
|'''Neretvanac''' – Kamen || 4:3 
|-
|'''Zagora''' – Zadar || 3:0 
|-
|Urania – '''Uskok''' || 2:3 
|-
|Vodice – Jadran LP || 1:1 
|-
|'''Junak''' – Hrvace || 3:2 
|-
|Neretva – '''BŠK Zmaj''' || 2:3 
|-
|'''Split''' – Sloga || 3:1 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Primorac || 3:0 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 9./10./19. studenog 2019. 
|- 
|'''Kamen''' – Primorac || 1:0 
|-
|Sloga – '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 0:1 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Split || 1:0 
|-
|'''Hrvace''' – Neretva || 1:0 
|-
|'''Jadran LP''' – Junak || 3:0 
|-
|'''Uskok''' – Vodice || 4:0 
|-
|Zadar – '''Urania''' || 1:4 
|-
|'''Neretvanac''' – Zagora || 1:0 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 16./17./26. studenog 2019. 
|- 
|'''Zagora''' – Kamen || 4:1 
|-
|'''Urania''' – Neretvanac || 2:1 
|-
|Vodice – '''Zadar''' || 0:2 
|-
|Junak – Uskok || 2:2 
|-
|Neretva – Jadran LP || 0:0 
|-
|Split – '''Hrvace''' || 1:2 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – '''BŠK Zmaj''' || 2:3 
|-
|Primorac – '''Sloga''' || 1:2 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23./24. studenog 2019. 
|- 
|'''Kamen''' – Sloga || 1:0 
|-
|BŠK Zmaj – '''Primorac''' || 0:1 
|-
|'''Hrvace''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 4:0 
|-
|Jadran LP – Split || 1:1 
|-
|'''Uskok''' – Neretva || 4:3 
|-
|'''Zadar''' – Junak || 3:0 
|-
|'''Neretvanac''' – Vodice || 4:1 
|-
|'''Zagora''' – Urania || 2:0 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|15. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. studenog / 1. prosinca 2019. 
|- 
|Urania – Kamen || 2:2 
|-
|'''Vodice''' – Zagora || 1:0 
|-
|'''Junak''' – Neretvanac || 4:2 
|-
|Neretva – Zadar || 2:2 
|-
|'''Split''' – Uskok || 5:1 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Jadran LP || 1:0 
|-
|'''Primorac''' – Hrvace || 4:1 
|- 
|'''Sloga''' – BŠK Zmaj || 5:3 
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|16. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 22./23. veljače 2020. 
|-
|'''Kamen''' – BŠK Zmaj || 4:1 
|-
|Sloga – Hrvace || 2:2 
|-
|Primorac – '''Jadran LP''' || 1:3 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Uskok || 1:0 
|-
|'''Splita''' – Zadar || 4:1 
|-
|Neretva – '''Neretvanac''' || 1:2 
|-
|'''Junak''' – Zagora || 3:1 
|-
|'''Vodice''' – Urania || 1:0 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|17. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 29. veljače / 1. ožujka 2020. 
|-
|'''Vodice''' – Kamen || 3:1 
|-
|Urania – Junak || 1:1 
|-
|'''Zagora''' – Neretva || 2:1 
|-
|'''Neretvanac''' – Split || 2:1 
|-
|Zadar – '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 2:3 
|-
|'''Uskok''' – Primorac || 3:0 
|-
|'''Jadran LP''' – Sloga || 2:0 
|-
|Hrvace – BŠK Zmaj || 1:1 
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|18. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 7./8. ožujka 2020. 
|-
|'''Kamen''' – Hrvace || 2:0 
|-
|BŠK Zmaj – '''Jadran LP''' || 0:1 
|-
|'''Sloga''' – Uskok || 1:0 
|-
|Primorac – Zadar || 0:0 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Neretvanac || 2:0 
|-
|'''Split''' – Zagora || 2:1 
|-
|'''Neretva''' – Urania || 2:0 
|-
|Junak – Vodice || 1:1 
|}

|valign=&quot;top&quot;| ||'''valign=&quot;top&quot;| 
|-
|}

Utakmice od 19. do 30. kola su otkazane.

== Kvalifikacije za 2. HNL ==
U kvalifikacijama za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] sudjelovali su:&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2020.html#3prom Kvalifikacije za popunu 3.NL Jug 2020./21.]&lt;/ref&gt;
*[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]] iz [[3. HNL – Istok 2019./20.|3. HNL – Istok]]
*[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]] iz [[3. HNL – Središte 2019./20.|3. HNL – Središte]]
*[[NK Opatija|Opatija]] iz [[3. HNL – Zapad 2019./20.|3. HNL – Zapad]]
*[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]] iz 3. HNL – Jug

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|[[NK Marsonia Slavonski Brod|Marsonia]]
|0:3
|'''[[NK Junak Sinj|Junak Sinj]]'''
|0:2
|0:1
|}

{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
!1. ut 
!2. ut 
|-
|[[GŠNK Mladost Petrinja|Mladost Petrinja]]
|1:3
|'''[[NK Opatija|Opatija]]'''
|0:0
|1:3
|}

*''[[NK Junak Sinj|Junak]]'' i ''[[NK Opatija|Opatija]]'' su se plasirali u [[2. HNL 2020./21.|2. HNL]].

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref name=&quot;rez_18kolo&quot;&gt;[https://hns.family/files/documents/18823/Rezultati%2018.kola%203.HNL-JUG.pdf hns-cff.hr, ''Rezultati 18.kola Treća HNL-JUG'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 9. ožujka 2020., preuzeto 22. svibnja 2020.&lt;/ref&gt; 

Strijelci 10 i više pogodatka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;| 
; 14 golova 
* Mario Marović (''Sloga'') 
; 11 golova 
* Juan Manuel Varea (''Kamen'') 
|-
|}

''Ažurirano: 22. svibnja 2020. 

== Povezani članci ==
* [[3. HNL – Jug]] 
* [[2. HNL 2019./20.|2. HNL 2019./20.]] 
* [[3. HNL – Sjever 2019./20.|3. HNL – Sjever 2019./20.]] 
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2019./20.|1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2019./20.]] 
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.|1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2019./20.|ŽNL Šibensko-kninska 2019./20.]]
* [[1. ŽNL Zadarska 2019./20.|1. ŽNL Zadarska 2019./20.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL Jug]
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split]
* [https://www.facebook.com/3.HNLjug/?fref=ts facebook.com, 3. HNL Jug]

== Izvori == 
&lt;small&gt;
* [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL Jug]
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split] 
* [https://int.soccerway.com/national/croatia/3-hnl/20192020/south/r54358/ soccerway.com, 3. HNL – Jug 2019./20.] 
* [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2020.html#3hnl rsssf.com, Hrvatska 2019./20., 3. HNL] 
* [https://www.ferata.hr/hns-odlucio-prekidaju-se-sve-nize-lige-junaku-i-osk-u-naslovi-prvaka/ ferata.hr, ''HNS odlučio: Prekidaju se sve niže lige, Junaku i OSK-u naslovi prvaka!''], objavljeno 6. svibnja 2020., pristupljeno 22. svibnja 2020. 
* [https://hns.family/files/documents/18823/Rezultati%2018.kola%203.HNL-JUG.pdf hns-cff.hr, ''Rezultati 18.kola Treća HNL-JUG'']{{Neaktivna poveznica|bot=InternetArchiveBot }}, objavljeno 9. ožujka 2020., preuzeto 22. svibnja 2020. 
{{izvori|2}} &lt;/small&gt;

{{3. HNL - Jug sezone}}

[[Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama|2019-20]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2019./20.|3 Jug]]</text>
      <sha1>q38falm8lusmp46pgs6oca62rk6fap4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prah</title>
    <ns>0</ns>
    <id>652338</id>
    <revision>
      <id>7447855</id>
      <parentid>6164227</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:41:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Prah]]; ±[[Kategorija:Tehnologija]]→[[Kategorija:Granulacija materijala]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447855</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6696" sha1="k8cilpaa1pez5y9sysxnx12j23319s8" xml:space="preserve">[[slika:Iron powder.JPG|mini|desno|300px|Metalni prah]]
'''Prah''' je [[masa]] vrlo sitnih čestica [[sipko|sipke]] [[krutina|krutine]].&lt;ref&gt;[http://struna.ihjj.hr/naziv/prah/2604/ IHJJ] ''prah'', STRUNA - Hrvatsko strukovno nazivlje - Izgradnja hrvatskoga kemijskog nazivlja  (pristupljeno 21. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;hjp&quot;&gt;[http://hjp.znanje.hr/index.php?show=search_by_id&amp;id=eVhmWBk%3D&amp;keyword=prah Hrvatski jezični portal] ''prah''  (pristupljeno 21. rujna 2019.)&lt;/ref&gt; Prah može nastati prirodnim (skupina čestica od nastanka je vrlo sitna, poput [[cvjetni prah|cvjetnog praha]]) ili umjetnim putem (drobljenje, mrvljenje). 

Prah se uzima kao disperzni dvofazni sustav čije su faze disperzna (krute čestice) i kontinuirana (plina tj. zraka). Za u potpunosti opisati praškasta tvoriva sve ovisi o pojedinačnim osobinama pojedinačne čestice, osobinama zajednice čestica te međudjelovanju između tih zajednica i fluida. Prahovi i krute čestice imaju specifičan [[protok]] i [[čvrstoća|čvrstoću]]. Prahovi nisu klasična krutina, odnosno nisu krutina u pravom smislu, niti tekućina premda imaju sličnosti. Mehanika ponašanje je kao kod Newtonovih fluida, čemu najviše pridonosi njihova nehomogena priroda. Kod svih materijala krute čestice su široka raspona različitih veličina i oblika s međuprostorima ispunjenim zrakom ili nekim drugim plinom. Za doći do mehaničkih svojstava nije puko zbrajanje sila koje vladaju među česticama, glede broja čestica koji varira (u nekom uzorku imamanje od 100 a u drugom čak nekoliko milijuna čestica). Za olakšati objašnjenje karakterizacije prahova mogu se koristiti neki koncepti mehanike interpretirani nešto drugačije s nekim novim specifičnim osobinama za prah. Karakteristike protoka prahova područje su o kojem se vrlo malo zna, posebice prehrambenih prahova. Razlog su velike smetnje koej imaju u protoku, a potječu od odnosne vlažnosti materijala, raznolike veličine čestica jer to je izuzetno sitni materijal te tlaka zbog zbitosti samih čestica. Prahovi su većinom nehomogeni i anizotropni. Teško ih je svrstati u neke poznate kategorije. Zato je prahove najbolje smatrati za materijale s promjenljivom gustoćom. U uskoj su svezi primarne i sekundarne osobine prahova: primarne - oblik i zbijenost čestica zajedno s viskozitetom i gustoćom zajedno s koncentracijom i stupnjem raspršenosti te sekundarne osobine - brzina čestica, stupanj rehidratacije praha, otpor kolač itd. Odnos primarnih i sekudarnih osobina složen je, upravljaju jedni drugima i jedno se u pravilu objašnjava pomoću drugoga.&lt;ref name=&quot;Bauman4&quot;&gt;[http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija+prahova.pdf Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu] Ingrid Bauman: ''Udžbenik za studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za kolegij Tehnologija prahova'', str. 4 (pristupljeno 22. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;

Tri su vrste čestica kod prahova: primarni prahovi, agregati i aglomerati. Primarni su kristalne ili organske strukture međusobno povezane molekularnim vezama. Agregati su primarne čestice čvrsto povezane na dodirnim mjestima atomskim ili molekularnim vezama i razdvaja ih se jakom silom. Aglomerati su primarne čestice međusobno povezane Van der Waalsovim silama. Osobine jako variraju pa je nemoguće postaviti opća pravila raspršavanja prahova. Krte se čestice lome i kod nježna rukovanja pa se mijenja [[granulometrija|granulometrijski]] sastav [[smjesa|smjese]]. Neke su čestice [[Topivost|topive]] u vodi zbog čega se jednostavnim i točnim metodama teško može analizirati. Zbog mnoštva aglomerat u nekim prahovima dolazi u središte pitanje [[Čvrstoća|čvrstoće]] pa se pri analizi mora paziti što se zapravo određuje. [[Elektrostatski naboj]] također otežava određivanje i analize, jer [[trenje]]m neke čestice akumuliraju elektkrostatski naboj zbog čega stvaraju aglomerate što mijenja granulometrijsku sliku praha. [[Magnetski naboj]] je osobina nekih čestica koje mogu na sebe navući magnetski naboj pa ga se mora ukloniti prije analiziranja. Prahove se definira kao pojedinačnu česticu i kao smjesu, ali nemoguće je predvidjeti ponašanje smjese iz ponašanja čestica. Fizičke i kemijske osobine praha (veličina čestica, distribucija veličina čestica, oblik čestica,površina i tekstura čestica, vlaga) dosta utječu na značajke tečenja tog materijala. Pouzdano se može reći da na to negativno utječe prisutnost kohezivnih ili elektrostatskih sila odnosno njihovi uzročnici. Lošije je tečenje materijala što su dimenzije čestica manje, razdioba veličine čestica i vlaga veća, oblik i površina čestica nepravilniji te izdržljivost i čvrstoća čestica manji.&lt;ref name=&quot;Bauman5&quot;&gt;[http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija+prahova.pdf Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu] Ingrid Bauman: ''Udžbenik za studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za kolegij Tehnologija prahova'', str. 5 (pristupljeno 22. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;

Kod prehrambenih proizvoda po definiciji Europske komisije, prah su obrađene [[čestica|čestice]] krutih [[prehrambeni proizvod|prehrambenih proizvoda]] poput [[obrano mlijeko|obranog]] mlijeka u prahu, [[mlijeko u prahu|mlijeka u prahu]], [[brašno|brašna]] ili [[šećer u prahu|šećera u prahu]]. Tu tvar čine krute čestice koje su mljevene, u prahu ili na neki drugi način fino raspršene.&lt;ref&gt;[https://ec.europa.eu/taxation_customs/dds2/SAMANCTA/HR/SamplingProcedure/FoodstuffPowder_HR.htm Europska komisija] Oporezivanje i porezna unija - Baze podataka - SAMANCTA: Uzorkovanje - Prehrambeni proizvodi, prah, SAM - 103 (pristupljeno 21. rujna 2019.)&lt;/ref&gt; [[Prehrambeni dodatci]] mogu biti u obliku praha, [[ampula]], [[bombon]]a, [[dražeja]], [[emulzija]], [[gel]]ova, [[granulat]]a, [[kapsula]], [[otopina]], [[sok]]ova, [[sirup]]a, [[tableta]], [[žele]]a, [[pasta|paste]], [[pločica]].&lt;ref&gt;[https://hr.glosbe.com/hr/hr/granulat Glosbe] granulat  (pristupljeno 21. rujna 2019.)&lt;/ref&gt; 

Prah je općenita oznaka za razne proizvode u obliku praha (za razliku od pilula, tekućina, zrna itd.).&lt;ref name=&quot;hjp&quot;/&gt; 

[[Tehnologija prahova]] je studija koja proučava materijale dispergirane unutar kontinuiranog fluida.&lt;ref name=&quot;Bauman2&quot;&gt;[http://www.pbf.unizg.hr/content/download/28553/111038/version/1/file/Tehnologija+prahova.pdf Prehrambeno-biotehnološki fakultet u Zagrebu] Ingrid Bauman: ''Udžbenik za studente Prehrambeno-biotehnološkog fakulteta za kolegij Tehnologija prahova'', str. 2 (pristupljeno 22. rujna 2019.)&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Granulacija materijala]]
[[Kategorija:Prah| ]]</text>
      <sha1>k8cilpaa1pez5y9sysxnx12j23319s8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Amfibija (kopneno vozilo)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>654720</id>
    <revision>
      <id>7447495</id>
      <parentid>7064422</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:09:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Amfibijska vozila|Amfibijska vozila]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447495</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15264" sha1="ibe45i82339ugl0apuvj80qiv2zb9bh" xml:space="preserve">[[Datoteka:&quot;Drozd&quot; amphibious vehicle during the &quot;Armiya 2020&quot; exhibition (front view).jpg|mini|245x245px|Amfibijski automobil &quot;[[Drozd]]&quot; na izložbi &quot;[[Vojska-2020]]&quot;]]

'''Amfibijsko vozilo/amfibija''' ([[Engleski jezik|eng.]] ''amphibious vehicle'', [[Francuski jezik|fr.]] ''véhicule amphibie'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Amphibium'', [[Ruski jezik|rus.]] ''амфибия''), [[motorno vozilo]], osposobljeno za kretanje na kopnu i po vodi.

== Razvoj ==
[[Datoteka:T-37A ‘2’ - Patriot Museum, Kubinka (26645904419).jpg|mini|245x245px|Sovjetski amfibijski laki tenk T-37]]
Tvrdi se da je talijan Agostino Ramelli još [[1588.]] projektirao vozilo koje bi se kretalo po vodi i kopnu, no tek je pojava [[Motor s unutarnjim izgaranjem|motora s unutarnjim izgaranjem]] krajem [[19. stoljeće|19. stoljeća]] omogućila da se pređe i na konstrukciju amfibije.

Potreba za njima uočena je već u [[Prvi svjetski rat|Prvom svjetskom ratu]] prilikom izvođenja pomorsko-desantnih operacija, ali je put od ideje do realizacije bio dosta težak. Tek su u [[listopad]]u [[1918.]]  britanski konstruktori uspjeli s amfibijskom inačicom [[tenk]]a ''[[Mark IX (tenk)|Mark IX]]'', ''Mark IX Duck'' (od 27 t, nosivosti 54 čovjeka) preploviti umjetno jezero u Londonu, ali zbog skorog završetka rata vozilo nije upotrebljeno u borbi.

Poslije Prvog svjetskog rata u mnogim vojskama, naročito u industrijski razvijenim zemljama, počela su intenzivna istraživanja u području konstruiranja amfibijskog vozila. U [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Velikoj Britaniji]] izrađeno je više tipova, a do sličnih rešenja dolaze i konstruktori u [[Sjedinjene Američke Države|SAD-u]], [[Sovjetski Savez|SSSR-u]], [[Japansko Carstvo|Japanu]] i [[Weimarska Republika|Njemačkoj]]. U vojsci Velike Britanije izdvajaju se tri tipa amfibija: laki tenk od 7 t, tenk ''D'' od 14 t, koji su se po vodi kretali [[Gusjenica (mehanizam)|gusjenicama]], i tenk ''Vickers Armstrong'' od 3,5 t za čije je kretanje po vodi korišten [[Brodski vijak|propeler]]. U SAD-u je konstruiran amfibijski [[Samohodno topništvo|samohodni top]] 75 mm ''Christie'' (pogon s dva propelera), a u SSSR-u su konstrtuirane amfibije ''T-37'' (mase 3 t) i ''T-38'' (5 t) za čije je pokretanje na vodi korišten propeler. 

Međutim, najveći interes za amfibije je pokazao Japan, čije su [[Oružane snage Japana|oružane snage]] konstruirale više tipova amfibijskih tenkova, od kojih su najpoznatiji ''Kamisha'' ( mase 26 t, naoružan [[top]]om 37 mm i s dvije [[Strojnica|strojnice]]) i ''Kachisha'' (26 t, naoružan topom 47 mm). Oba su imala pogon u vodi s dva propelera. Za razliku od amfibija drugih zemalja, one japanske imali su jači oklop, naoružanje i masu, a za njihovo održavanje na vodi i povećanje [[Istisnina|istisnine]], na prednjem i stražnjem dijelu je postavljen tanki dopunski oklop u obliku korita, koji se automatski odbacivao poslije izlaska tenka na obalu.

=== [[Drugi svjetski rat]] ===
[[Datoteka:DD-Tank.jpg|mini|257x257px|Sherman DD sa spuštenim amfibijskim dodatcima, 1944.]]
U Drugom svjetskom ratu na ubrzani razvoj amfibijskih vozila utjecala su dva čimbenika: problem iskrcavanja jedinica i materijala pri pomorsko-desantnim operacijama i forsiranju rijeka te konstruktivno-tehnološki zahtjevi koje su vojni vlasti postavljali industriji u pogledu brzine i obima izgradnje amfibijskih vozila. Planirajući [[Operacija Morski lav|invaziju na Veliku Britaniju]], [[Nijemci]] su već [[1940.]] uspjeli prilagoditi tenk ''[[Panzer III|Panzer Kampfwagen III]]'' za podvodno kretanje [[Brtva|brtvljenjem]] oklopnog tijela i namještanjem dodatnih cijevi za dovod zraka i odvod produkata sagorijevanja motora. Prva javna demonstracija tih amfibija organizirana je u [[Lipanj|lipnju]] 1940. na [[Baltičko more|Baltiku]], a već u rujnu iste godine Nijemci su već raspolagali s 250 takvih tenkova. Nisu ih upotrijebili u pomorsko-desantnim operacijama (jer ih nisu izvodili), ali su uspješno korišteni [[1941.]] prilikom forsiranja rijeke [[Zapadni Bug|Bug]] u prvim danima [[Operacija Barbarossa|napada na SSSR]].
[[Datoteka:Tracked landing vehicles (LVTs) approach Iwo Jima;fig14.jpg|lijevo|mini|282x282px|LVT-4 u blizni [[Iwo Jima|Iwo Jime]]]]
Zbog karaktera ratnih djelovanja, koja su obilovala pomorsko-desantnim operacijama, u SAD je razvijeno više tipova borbenih i transportnih amfibijskih vozila. Iz serije LVT (''Landing Vehicle Tracked'') prva amfibija — ''LVT-1'' (nenaoružano gusjenično transportno vozilo, nosivosti 25 vojnika ili 2,7 t materijala, brzine 11 km/h) upotrebljeno je u [[kolovoz]]u [[1942.]] pri iskrcavanju na [[Bitka za Guadalcanal|otok Guadalcanal]]. Kasniji tipovi su bile poboljšane verzije tog vozila (''LVT-2'' i ''LVT-3'' imali su slab oklop, a ''LVT-4'' bio je naoružan s 3 — 5 strojnicaa).

Iz serije LVTA (''Landing Vehicle Tracked Armored'') prva amfibija — ''LVTA-1'' (amfibijski tenk mase 12,5 t, posada 6 ljudi, top 37 mm u kružnoj kupoli) upotrijebljen je početkom [[1944.]] u borbi za [[Kampanja na Gilbertovim i Maršalovim otocima|Maršalovim otocima]]. Iz te serije razvijeni su još oklopni transporter ''LVTA-2'' (britanska inačica tog transportera poznata je pod nazivom ''Buffalo''), samohodna haubica 75 mm ''LVTA-4'' upotrebljena u bitci za [[Kampanja na otočju Marijana i Palau|Marijansko otočje]] i amfibijski tenk ''LVTA-5''.

Amfibijska vozila serije ''LVT'' i ''LVTA'' imala su slab oklop (ili su bila bez oklopa), na bočnim stranama imala su ugrađene [[Plovak|plovke]], za pogon su korištene gusjenice, a brzina kretanja po vodi bila je do 12 km/h. Sva su upotrebljena u pomorsko-desantnim operacijama na [[Tihi ocean|Pacifiku]] od [[1942.]] do [[1945.]] i u [[Dan D|Normandiji 1944.]] Iskrcavana su iz transportnih brodova na određenoj udaljenosti od obale, pod [[Baraž|zaštitom topništva]] s ratnih brodova i zrakoplovstva. Zbog slabog oklopa upotrebljavana su, pretežno, kao transportna vozila ili prateće topništvo. Taj nedostatak nadoknađen je adaptacijom srednjih (linijskih) tenkova ''[[M4 Sherman|Sherman]]'' u SAD i ''Valentine DD'' u Velikoj Britaniji, povećanjem njihove zapremine i istisnine namještanjem omotača od gumiranog platna oko oklopnog tijela, koji je poslije izlaska iz vode skidan. Za pogon u vodi ugrađivana su dva propelera uključena u [[Mehanički prijenos|transmisiju]] tenka. U SAD je razvijeno i nekoliko tipova neborbenih amfibijskih vozila od kojih je najpoznatiji terenski automobil ''SEEP'' (''JEEP'' podešen za plovidbu) i kamion DUKW (kolokvijalno poznat kao ''DUCK)''.

=== Razvoj nakon Drugog svjetskog rata ===
[[Datoteka:DUKW-353 USArmyTransportationMuseum DSCN7534.JPG|mini|236x236px|Prototip DUKW-353 &quot;Super Duck&quot;|alt=]]
Posle Drugog svjetskog rata gotovo u svim vojskama ulažu se posebni napori da bi sva borbena i neborbena vozila bila osposobljena i za savladivanje vodenih prepreka. Konstruiraju se nova amfibijska vozila pri čemu se posebna pažnja posvećuje povećanju brzine kretanja po vodi, ojačavanju oklopa, i osposobljavanju amfibije da bez većih priprema mogu prelaziti vodu. Razvoj amfibije je praktički izbrisao granice između njih i ostalih borbenih vozila, tako da se sva suvremena borbena vozila osposobljavaju i za savladivanje vodenih prepreka (vožnjom po površini ili kretanjem ispod vode). Mnoge vojske su pristupile, zbog toga, izradi raznih tipova borbenih i neborbenih amfibija koje se, uvjetno, mogu svrstati u nekoliko grupa.

Amfibijska vozila za djelovanja na moru, namijenjena za pomorsko-desantne operacije, ima uglavnom [[Oružane snage SAD-a|vojska SAD-a]]. Najpoznatije je oklopno, gusjenično, transportno vozilo ''LVTP-5'' (masa 31,5 t, prenosi 34 vojnika ili 5  — 8 t tereta, brzina kretanja po vodi do 11 km/h, savladava valove do 4 m visine), koje je poslužilo kao osnova za izradu drugih amfibija (tip ''LVTRI'' za izvlačenje i ''LVTH-6'' haubica 105 mm). U tu grupu spadaju i transportna vozila s kotačima: [[kamion]]i Super Duck (nosivost 6,5 t) i ''Drake'' (nosivosti 7,5 t) i transporter ''Barc'' (nosivost 60 t ili 200 ljudi).

==== Trupni oklopni transporteri ====
[[Oklopni transporter]]i su svi skoro osposobljeni za savladivanje vodenih prepreka plutanjem. Američki oklopni transporteri ''M-59'' (20 t, naoružan protuzrakoplovnom (paz) strojnicom 12,7 mm) i ''M-113'' (11 t, naoružan paz strojnicom 12,7 mm ili paz topom 20 mm) kreću se po vodi gusjenicama sa specijalno profiliranim rebrima, oklopni transporter ''MICV-XM'' (22,5 t, naoružan topom 20 mm i strojnicom 7,62 mm) kreće se gusjenicama i dodatnim plovcima, a transporter s kotačima tipa ''Commando'' (6 t, naoružan dvocjevnom strojnicom 12,7 mm ili topom 90 mm u kružnoj kupoli) na kotačima. Sovjetski oklopni transporter tipa ''[[BTR-50|БТР-50-П]]'' (gusjeničar, mase 14 t, naoružan paz strojnicom 14,5 mm i strojnicom 7,62 mm, prevozi 20 ljudi) kreće se po vodi s dva propelera brzinom do 10 km/h, oklopni transporter tipa ''[[BTR-60|БТР-60-П]]'' (s kotačima, 8 t, naoružan kao ''БТР-50-П'') kreće se jednim propelerom (brzinom do 9 km/h), a oklopni transporter tipa ''БМР'' (12 t, naoružan topom 73 mm u kružnoj kupoli, strojnicom 7,62 mm i postoljem za lansiranje protutenkovskih (pt) raketa) gusjenicama (brzinom do 7 km/h).

==== Izvidačke i zapovjedne oklopne amfibije ====
[[Datoteka:BRDM 2 TBiU 24.jpg|mini|Dva poljska ''БРДМ-2'']]
Američko oklopna amfibija tipa ''M-114'' (6,7 t, naoružano paz strojnicom 12,7 mm i strojnicom 7,62 mm) kreće se po vodi gusjenicama (brzinom do 6 km/h), britanski izviđački oklopni automobil tipa ''Ferret'' (s kotačima, 5 t, naoružan strojnicom i uređajem za lansiranje pt raketa) podešen je za plutanje na tri [[Pneumatika|pneumatičke]] vreće od gumiranog platna, a sovjetski oklopni izviđački automobil tipa ''[[BRDM-2|БРДМ-2]]'' (7 t, naoružan paz strojnicom 14,5 mm i strojnicom 7,62 mm u kružnoj kupoli) kreće se propelerom (brzinom 9 — 10 km/h). 

==== Laki izviđački tenkovi ====
Laki izviđački tenkovi upotrebljavaju se, također, kao amfibije. Američki tenk tipa ''[[M551 Sheridan|Sheridan]]'' (16,8 t, naoružan s dva mitraljeza i jednom cijevi za lansiranje pt raketa) kreće se po vodi gusjenicama, a sovjetski tenk tipa ''ПT-76Б'' (14 t, naoružan stabiliziranim topom 76 mm i s njim povezanom strojnicom 7,62 mm u kružnoj kupoli) s dva reaktivna hidraulična pokretača (brzinom do 10 km/h).

==== Srednje linijski tenkovi ====
Srednje linijski tenkovi, zbog nepovoljnog odnosa mase prema zapremini, nisu bili u stanju da se sami po vodi. Za to su im trebali posebni dodatci (plovci, omotači). Zato se u rješavanju njihovih konstruktivnih osobina u pogledu svladavanja vodenih prepreka išlo drugim pravcem. Osim Velike Britanije u kojoj se daje prednost osposobljavanju tenkova za kretanje po vodi uvođenje dodataka (tenk tipa ''Centurion'' od 50 t ima omotač od gumiranog platna i pogon s dva propelera, a tenk tipa ''Vickers-MBT'' od 38 t ima omotač od najlona i pogon na gusjenice), sve ostale vojske razvijaju tenkove za savladavanje vodenih prepreka kretanjem po dnu, uz potpuno brtvljenje oklopnog tijela, postavljanje cijevi za dovod svježeg zraka i odvod sagorjelih plinova, i ugradnjom navigacijskih uređaja za kretanje pod vodom (pokazivač kursa). Takvi su tenkovi npr.: ''[[M60 Patton|M60-A1]]'' (SAD), ''[[T-55|T-54]]'', ''[[T-55]]'', ''[[T-62]]'' (SSSR), ''[[Leopard 1]]'' i ''[[MBT-70]]'' ([[Zapadna Njemačka|SR Njemačka]]) i ''[[AMX-30]]'' ([[Francuska]]). Svi ti tenkovi imaju sposobnost kretanja na dubini od 4 — 5 m.

==== Samohodna topnička oružja ====
Samohodna topnička oružja osposobljavaju se za savladavanje vodenih prepreka ili bez posebnih dodataka (npr. američke samohodne haubice 105 mm ''M-108'' i 155 mm ''M-109'') ili s njima (britanski samohodni top 105 mm tipa ''Abbot'' s omotačem od gumiranog platna).

==== Ostali tipovi ====
Pored navedenih grupa amfibija, u mnogim državama, radi se na konstrukciji ''amfibijskih kamiona gusjeničara'' (npr. američki kamion tipa ''MAB'', francusko amfibijsko vozilo tipa ''Gillois-EWK''), koji mogu služiti kao [[Skela|skele]] i [[pontonski most]]ovi te amfibije za prijevoz neborbenih vozila.

== Konstrukcija amfibijskog vozila ==
[[Datoteka:K-61 LUG 01.JPG|lijevo|mini|250x250px|Sovjetski transporter ''K-61'']]
Konstrukcija amfibije zasniva se na rješavanju tri osnovna problema:

# '''Mogućnost plovljenja (održavanja na vodi)'''
# '''Pogon'''
# '''Upravljanje na vodi'''

Održavanje amfibije na vodi riješeno je izradom vozila čija je masa, u odnosu za zapreminu, relativno mala (količina istisnute vode od uronjenog dijela vozila smanjuje masu toliko da može plutati) ili održavanjem na vodi privremenim povećanjem zapremine vozila postavljanjem posebnih dodataka (metalni i gumeni plovci i omotači, tanki dodatni oklopi u vidu korita), koji se poslije izlaska iz vode skidaju ili sklapaju na vozilo. Prvi princip primjenjuje se na izviđačkim i zapovjednim vozilima, oklopnim transporterima, lakim tenkovima i neborbenim vozilima, a drugi kod pojedinih lakih i manjeg broja srednjih tenkova. Za srednje tenkove on nije dovoljno prikladan, zbog čega se većina ovih tenkova osposobljava za kretanje ispod vode, a ne po njoj. S obzirom na to sva amfibijska vozila se dijele na dvije vrste:

# '''Ona koja se održavaju na vodi bez posebnih dodataka i koja mogu forsirati vodene prepreke iz pokreta'''
# '''Ona koja plutaju pomoću posebnih dodataka i zahtijevaju određeno vrijeme za pripremu'''

Što se tiče pogona i tu postoje različita rješenja:

# '''Gusjenicama ili kotačima'''
# '''Jednim ili više propelera (uključena u transmisiju vozila)'''
# '''Reaktivnim hidrauličnim pokretačima (snažne pumpe usisavaju vodu s površine po kojoj vozilo pluta, a zatim je u vidu mlaza izbacuju viza vozila ispod razine vode)'''

Upravljanje amfibijom ovisi o vrsti pogonske jedinice. Kod pogodna gusjenicama, s dva propelera ili s dva reaktivna hidraulična pokretača, vozilom se upravlja uključivanjem jedne gusjenice (odnosno propelera ili hidrauličnog pokretača), a kod amfibijskog vozila s pogonom na kotače upravlja se na isti način kao i na suhom (usmjeravanjem kotača u određenom smjeru). Ako je pogon amfibije ostvaren jednim propelerom ili hidrauličnom pokretačem, tada se za upravljanje namješta kormilo (kod sovjetskog transportera tipa ''K-61'', pored dva propelera, postoje dva spojena kormila.)

== Literatura ==

* ”Amfibijsko vozilo”, U: [[Vojna enciklopedija]], sv. 1., Beograd: Izdanje redakcije Vojne enciklopedije, 1970., str. 134. – 136.
* J. A. Isley, Ph. A. Cowl, ''The U.S: Marines and Amphibious War'', Princeton, 1951.
* R. Ogorkiewicz, ''A history of mechanized forces'', New York, 1960.
* S. Simonović, ''Kratak osvrt na razvoj amfibija od prvog svetskog rata do danas'', VTG, 4/1960.
* V. Nikolić, Savremena sredstva za forsiranje reka, VG, 10/1965.
* Pljaskin, Lisuhin, Ruvinski, Inžinjerijsko obezbeđenje borbenih dejstva (prev s rus.), Beograd, 1967.
* ''Schwimmfähige Panzerfahrzeuge mit übergrossen Niederdruckereifen'', Soldat und Technik, 11/1968.

[[Kategorija:Vojna vozila| ]]
[[Kategorija:Amfibijska vozila]]</text>
      <sha1>ibe45i82339ugl0apuvj80qiv2zb9bh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bošnjaci u Turskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>663199</id>
    <revision>
      <id>7447667</id>
      <parentid>7447369</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:02:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447667</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4175" sha1="aqkjakilwbefdxw68hrn0sjnbcurbe5" xml:space="preserve">{{Etnička grupa
| ime        = Bošnjaci u Turskoj &lt;br&gt; Türkiye'deki Boşnaklar
| slika      = [[Datoteka:Coat of arms of Bosnia and Herzegovina (1992–1998).svg|100px]] 
| opis slike = 
| populacija = 101.000 – 2.000.000&lt;ref name=&quot;#1&quot;&gt;{{cite web |author=Joshua Project |url=http://www.joshuaproject.net/people-profile.php?peo3=10953&amp;rSušićog3=TU |title=Bosniak of Turkey Ethnic People Profile |publisher=Joshuaproject.net |date=2010-04-13 |accessdate=2015-12-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Milliyet |url=http://www.milliyet.com.tr/default.aspx?aType=SonDakika&amp;Kategori=yasam&amp;ArticleID=873452&amp;Date=07.06.2008&amp;ver=16 |title=Türkiye'deki Kürtlerin sayısı! |publisher=milliyet.com.tr |date=2008-06-06 |accessdate=2015-12-06}}&lt;/ref&gt;
| regije     = [[Mramorna regija|Mramorna]], [[Egejska regija]]
| jezik      = [[Bošnjački jezik|bošnjački]], [[Turski jezik|turski]]
| vjera      = [[islam]]
| srodne     = [[Bošnjaci]]&lt;br&gt;[[Srbi]], [[Hrvati]], [[Crnogorci]]&lt;br&gt;[[Južni Slaveni]]
}}
'''[[Bošnjaci]]''' u Turskoj su osobe koje se u [[Turska|Turskoj]] izjašnjavaju kao etnički Bošnjaci, podrijetlom iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]], [[Sandžak]]a i drugih bivših [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|jugoslavenskih]] republika.

== Zemljopis ==
Na popisu stanovništva u Turskoj 1965. godine 17.627 turskih državljana je navelo da govori [[bošnjački jezik]] kao prvi jezik, što je oko 0,05 % od ukupnog broja stanovnika u Turskoj. Bošnjaci u Turskoj uglavnom žive u pokrajinama [[Kocaeli (pokrajina)|Kocaeli]] (1,2%), [[Sakarya (pokrajina)|Sakarya]] (0,7 %), [[Kırklareli (pokrajina)|Kırklareli]] (0,4 %) i [[İzmir (pokrajina)|İzmiru]] (0,2 %). [[Bošnjački jezik]] kao drugi jezik, navelo je 34.892 osobe.

Treba istaći, da je broj Bošnjaka u Turskoj mnogo veći i da se pretpostavlja da je broj Bošnjaka koji žive u Turskoj između 101.000 i 2 milijuna građana Turske.&lt;ref name=&quot;#1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |author=Milliyet |url=http://www.milliyet.com.tr/default.aspx?aType=SonDakika&amp;Kategori=yasam&amp;ArticleID=873452&amp;Date=07.06.2008&amp;ver=16 |title=Türkiye'deki Kürtlerin sayısı! |publisher=milliyet.com.tr |date=2008-06-06 |accessdate=6. prosinca 2015.}}&lt;/ref&gt; 

== Poznati Bošnjaci u Turskoj ==
{{Div col|2}}
* [[Ajda Pekkan]], pjevačica
* [[Almir Gegić]], košarkaški trener
* [[Arif Şentürk]], pjevač
* [[Asım Pars]], košarkaš
* [[Ayşe Kulin]], književnica
* [[Ayşegül Aldinç]], pjevačica i glumica
* [[Banu Alkan]], glumica
* [[Birkan Sokullu]], glumac
* [[Bülent Ecevit]], političar i premijer Turske
* [[Canan Ergüder]], glumica
* [[Cedi Osman]], košarkaš
* [[Cem Adrian]], pjevač
* [[Cihat Arslan]], nogometaš i trener
* [[Cihangir İslam]], političar
* [[Çağatay Ulusoy]], glumac
* [[Demet Akalın]], pjevačica
* [[Ediz Bahtiyaroğlu]], nogometaš
* [[Ekrem Akurgal]], arheolog
* [[Emir Preldžić]], košarkaš
* [[Emina Jahović]], pjevačica
* [[Erdem Şanlı]], glumac
* [[Erkan Baş]], političar
* [[Farah Zeynep Abdullah]], glumica
* [[Faruk Süren]], sportski funkcioner
* [[Fatih Artman]], glumac
* [[Furkan Andıç]], glumac
* [[Hedo Türkoğlu]], košarkaš
* [[Hüsrev Gerede]], vojnik i diplomata
* [[Hüseyin Beşok]], košarkaš
* [[Kaan Yıldırım]], glumac
* [[Kıvanç Tatlıtuğ]], glumac
* [[Melek Bilge]], košarkašica
* [[Melih Mahmutoğlu]], košarkaš
* [[Meliha İsmailoğlu]], odbojkašica
* [[Metin Boşnak]], sveučilišni profesor
* [[Mete Horozoğlu]], glumac
* [[Mirsad Türkcan]], košarkaš
* [[Müge Boz]], glumica
* [[Nazlı Ecevit]], slikarica
* [[Nevzat Tandoğan]], političar i guverner
* [[Ömer Çatkıç]], nogometaš
* [[Parti Pehlivan]], rukometašica
* [[Sabiha Gökçen]], aviatičarka
* [[Saffet Sancaklı]], nogometaš i političar
* [[Sead Halilagić]], nogometaš
* [[Seda Bakan]], glumica
* [[Sedef Avcı]], glumica
* [[Semih Erden]], košarkaš
* [[Suat Atalık]], šahist
* [[Sümeyra Koç]], rukometašica
* [[Şarık Tara]], poslovni čovjek
* [[Tuğçe Kazaz]], manekenka i glumica
* [[Tuncel Kurtiz]], glumac
* [[Zehra Güneş]], odbojkašica
{{Div col end}}

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Bošnjaci u Turskoj| ]]</text>
      <sha1>aqkjakilwbefdxw68hrn0sjnbcurbe5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>666296</id>
    <revision>
      <id>7447580</id>
      <parentid>7439397</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:04:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447580</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40054" sha1="jepslv80mmzoa02u1yztz6e0vc8mi5i" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Hrvatskoj{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Hrvatskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Hrvatske]]'''
|align=right|19
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]'''
|align=right|7
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika regularna loža Hrvatske]]'''
|align=right|7
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrv. pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]'''
|align=right|4
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske na Balkanu|Veliki orijent Francuske]]'''
|align=right|1
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Velika ženska loža Francuske]]'''
|align=right|1
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|SLO}} '''[[Veliki orijent Slovenije]]'''
|align=right|1
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|SAD}} '''[[Časni red univerzalne komasonerije]]'''
|align=right|1
|- class=&quot;sortbottom&quot;
| colspan=&quot;2&quot; align=center |{{small|[[Slobodno zidarstvo u Zagrebu|Zagreb]] • [[Slobodno zidarstvo u Rijeci|Rijeka]] • [[Slobodno zidarstvo u Osijeku|Osijek]] • [[Slobodno zidarstvo u Splitu|Split]] • [[Slobodno zidarstvo u Varaždinu|Varaždin]]&lt;!-- • [[Slobodno zidarstvo u Karlovcu|Karlovac]] • [[Slobodno zidarstvo u Dubrovniku|Dubrovnik]]--&gt;}}''
|-
|}
{{SZsidebar}}
[[Slobodno zidarstvo]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] djeluje od druge polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. [[Loža &quot;Ratno prijateljstvo&quot;|Prvu hrvatsku]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]] osnovali su 1764. godine u [[Glina (grad)|Glini]] časnici koji su sudjelovali u [[Sedmogodišnji rat|Sedmogodišnjem ratu]]. Najzaslužniji za pojavu organiziranoga slobodnog zidarstva u Hrvatskoj bio je [[grof]] [[Ivan VIII. Drašković|Ivan Drašković]]. [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|Prva hrvatska velika loža]] utemeljena je još 1775. godine.

Danas u Hrvatskoj djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Hrvatske]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] i [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]], imaju svoje lože u Hrvatskoj.

== Povijest ==
{{glavni|Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj}}
{{multiple image
| align       = left
| header      = 

| image1      = Draskovich janos viii.jpg
| width1      = 141
| caption1    = Grof [[Ivan VIII. Drašković]] bio je organizator slobodnog zidarstva u 18. stoljeću

| image2      = Draskoviceva_opservacija_logo.png
| width2      = 200
| caption2    = Svečani grb [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|prve Velike lože Hrvatske]] (1775. – 1784.)

| image3      = 
| width3      =  
| caption3    = 
}}
Grof [[Ivan VIII. Drašković]] je u [[Glina (grad)|Glini]] 1764. godine osnovao prvu ložu na području današnje Hrvatske, [[Loža &quot;Ratno prijateljstvo&quot;|&quot;Ratno prijateljstvo&quot;]]. Na poticaj grofa Draškovića poslije je bilo osnovano nekoliko loža: [[Loža &quot;Savršeni savez&quot;|&quot;Savršeni savez&quot;]] u [[Varaždin]]u (1772., od 1774. &quot;Sloboda&quot;), [[Loža &quot;Mudrost&quot;|&quot;Razboritost&quot;]] u [[Zagreb]]u (1773.), časnička Loža &quot;Nepobjediva ruka vojske&quot; u [[Otočac|Otočcu]] (1777.) te Loža &quot;Hrabrost&quot; u [[Karlovac|Karlovcu]] (1780.). Grof [[Stjepan Niczky]] osnovao je 1773. godine u [[Osijek]]u [[Loža &quot;Budnost&quot;|Ložu &quot;Budnost&quot;]] te u Križevcima, koja je s varaždinskom i zagrebačkom činila Ložu &quot;Slobodni savez&quot;. [[Starješina (slobodno zidarstvo)|Starješina]] i jedan od osnivača lože u Varaždinu &quot;Kod tri zmaja&quot; (1775.) bio je grof Franjo Drašković. Godine 1775. u [[Dvorac Brezovica|dvorcu Brezovica]] glinska, varaždinska, zagrebačka i križevačka loža proglasile su neovisnost nove [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|Velike pokrajinske lože Hrvatske]]. Prvi njezin [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] bio je grof Drašković, a na skupštini 1777. godine bili su doneseni njezina konstitucija i [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituali]], tzv. [[Draškovićeva opservancija]].&lt;ref name=&quot;:00&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56671|title=slobodno zidarstvo. Hrvatska enciklopedija, mrežno izdanje|access-date=2023-05-29|website=enciklopedija.hr|publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža|year=2001}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje rada|title=Utjecaj magijskih predodžaba na oblikovanje hrvatskoga kulturnoga identiteta|journal=Doktorski rad|url=http://darhiv.ffzg.unizg.hr/id/eprint/9647/1/Vukelic,%20Deniver.pdf|last=Vukelić|first=Deniver|pages=234-247|publisher=Filozofski fakultet Zagreb|year=2018|location=Zagreb}}&lt;/ref&gt;

Godine 1795. godine carskim dekretom [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|car Franjo II.]] zabranjeno je slobodno zidarstvo u čitavoj [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], a time i u Hrvatskoj. Ipak za [[Prvo Francusko Carstvo|Napoleonove vlasti]] (1806. – 1813.) prve slobodnozidarske lože u [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] osnivali su francuski časnici i činovnici pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velika orijenta Francuske]]. Tako su bile osnovane lože u [[Zadar|Zadru]] (1806.), [[Split]]u (1806.), [[Dubrovnik]]u (1808.), [[Šibenik]]u (1809.), [[Rijeka|Rijeci]] (1809.) i Karlovcu (1809.). Povratkom habsburške vlasti 1813. godine lože su ponovno bile zabranjene.&lt;ref name=&quot;:00&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Nakon [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] ponovo započinje slobodan rad loža slobodnih zidara. Tada je u [[Sisak|Sisku]] bila osnovana [[Loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]] (1872.), a u Zagrebu [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot;]] (1892.), prva loža koja se u svojem radu služila hrvatskim jezikom. Godine 1901. bila je osnovana [[Loža &quot;Sirius&quot;]] u Rijeci, 1912. godine [[Loža &quot;Budnost&quot;|&quot;Budnost&quot;]] u Osijeku, a 1913. godine [[Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;|&quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;]] u Zagrebu. U Zagrebu je 1912. godine otvoren [[Masonski hram|hram lože]], a 1913. godine počeo je izlaziti časopis ''Glasnik'', službeno glasilo hrvatskih slobodnih zidara. Do [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] sve hrvatske lože bile su u sastavu [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].&lt;ref name=&quot;:00&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Godine 1918. bila je osnovana samostalna hrvatska [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;]], a 1919. godine [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velika loža Srba, Hrvata i Slovenaca &quot;Jugoslavija&quot;]] sa sjedištem u [[Beograd]]u. Potonja je obuhvatila i hrvatske lože [[Loža &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;|&quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;]], [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] (1919.) i [[Loža &quot;Budnost&quot;|&quot;Budnost&quot;]], ali budući da nije priznala samostalnu hrvatsku veliku ložu, hrvatski slobodni zidari utemeljili su niz novih loža (1919. [[Loža &quot;Pravednost&quot;|&quot;Pravednost&quot;]] u Zagrebu, 1925. &quot;Slobodu&quot; u Dubrovniku, 1925. &quot;Ivanjski krijes&quot; u Karlovcu). Među njima je bila i Loža &quot;Prometej&quot; u Zagrebu (1926.), koja se u svojoj deklaraciji kritički postavila prema političkoj angažiranosti Velike lože Jugoslavije. Članovi Prometeja zajedno s članovima obnovljene Lože &quot;Ljubav bližnjega&quot; i &quot;Amicitia&quot; (osn. 1927.) utemeljili su 1927. godine [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Veliku simboličku ložu &quot;Libertas&quot;]], koja je djelovala do 1938. godine. Do početka [[Drugi svjetski rat u Hrvatskoj|Drugog svjetskog rata]] bile su utemeljene lože &quot;Pravda&quot; u Splitu te [[Le Droit Humain Hrvatska|&quot;Pitagora&quot;, &quot;Humanitas&quot;]], &quot;Neptun&quot;, &quot;Rudjer Bošković&quot; i &quot;Bratstvo&quot; u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:00&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
[[Slika:Vlh-2026.png|mini|desno|100px|Velika loža Hrvatske, osnovana 1997. godine.]]
Godine 1940. rad loža bio je zabranjen na području cijele [[Kraljevina Jugoslavija|Jugoslavije]], a uspostavom [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] velik broj hrvatskih slobodnih zidara bio je odveden u logore [[Koncentracijski logor Jasenovac|Jasenovac]] i [[Sabirni logor Stara Gradiška|Stara Gradiška]], ali je dio njih bio oslobođen 1942. godine.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Godine 1992. je [[Velika loža Austrije]] osnovala [[Loža &quot;Ilirija&quot;|Ložu &quot;Ilirija&quot;]] u [[Beč]]u sa zadatkom primanja slobodnih zidara iz [[Hrvatska|Hrvatske]] i [[Slovenija|Slovenije]], a 1994. godine njezino djelovanje bilo je ograničeno samo na Hrvatsku. U 1996. godini osnovane su prve tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u Zagrebu, [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot;]], [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot;]] i [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;|&quot;Tri svjetla&quot;]], a one su sljedeće godine, 1997., uspostavile [[Velika loža Hrvatske|Veliku ložu Hrvatske]]. Ovu veliku ložu je 1999. godine priznala [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]], a do 2001. godine još 30 velikih loža s [[Kontinent|pet kontinenata]].&lt;ref name=&quot;:00&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

== Regularna velika loža ==
{{glavni|Velika loža Hrvatske}}
'''Velika loža Hrvatske''' (VLH)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge|title=Registar udruga Republike Hrvatske|access-date=2024-03-29|website=registri-npo-mpu.gov.hr}} – Velika loža Hrvatske, pod nazivom Velika loža Hrvatske grof Ivan Drašković, je registrirana udruga upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske pod brojem 21000608 od 29. svibnja 1997. godine sa sjedištem na adresi Aleja Seljačke bune 26, Zagreb.&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] hrvatska [[velika loža]] osnovana 1997. godine u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Masoni u Hrvatskoj: Tko i što stoji iza simbola, rituala i zavjeta tišine?|url=https://www.telegram.hr/zivot/tko-su-masoni-u-hrvatskoj-masonska-loza-rituali-i-mitovi/|access-date=2025-05-17|date=2025-05-14|website=telegram.hr}}&lt;/ref&gt; Ima preko 400 članova u 18 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Zagrebu, Varaždinu, Rijeci, Splitu i Osijeku.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lože pod zaštitom VLH|url=https://freemasonry-croatia.org/loze-hrvatske|access-date=2025-07-27|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je 1999. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.&lt;ref name=&quot;:00&quot;/&gt; Zagrebački odvjetnik [[Marijan Hanžeković (mlađi)|Marijan Hanžeković]] je bio njezin [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] do svoje smrti.

== Tradicionalne i liberalne velike lože ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Vnlh-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = [[Velika nacionalna loža Hrvatske]], osnovana 2014. godine.

| image2      = VRLH logo.png
| width2      = 137
| caption2    = [[Velika regularna loža Hrvatske]], osnovana 2017. godine.

| image3      = Logo-vslh.png
| width3      = 129
| caption3    = [[Velika simbolička loža Hrvatske]], osnovana 2018. godine.
}}
{{external media
| float  =
| width  =
| topic  = Emisije o slobodnom zidarsvu na [[Hrvatska radiotelevizija|HRT-u]]
| caption =  &lt;!-- text placed left or right of headerimage ---&gt;
| headerimage= 
| title  =
| video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=Xnd-a4TqsE0 ''Otvoreno'': Tko su masoni i smiju li sudjelovati u vlasti?] (veljača 2020.)
| video2 = [https://www.youtube.com/watch?v=5gmdkdt_Prk ''Peti dan'': Inauguracija / Hrvatski masoni] (veljača 2020.)
| video3 = 
}}
U Hrvatskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ili [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnom ustroju]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://blagamisterije.com/masonerija-u-hrvatskoj-skandal-drzavnog-odvjetnika-koji-je-dio-clan-loze-obiljezio-je-sadasnjost-sinova-udovice/27221/|title=MASONERIJA U HRVATSKOJ: Skandal državnog odvjetnika koji je bio član lože obilježio je sadašnjost sinova udovice|date=2023-11-16|access-date=2023-11-26|website=blagamisterije.com|last=Marković|first=Krešimir}}&lt;/ref&gt; Velika loža Hrvatske je jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].

'''[[Velika nacionalna loža Hrvatske]]''' (VNLH) je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža osnovana 2014. godine u Rijeci.&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Članica je nekoliko [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]], između ostalih i [[CLIPSAS]]-a i [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]]. Ima preko 160 članova u sedam loža u Rijeci, Zagrebu, Osijeku i Splitu.&lt;ref name=&quot;novilist1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.novilist.hr/rijeka-regija/rijeka/zavirili-smo-u-hram-slobodnih-zidara-rijecki-masoni-sastaju-se-dva-puta-mjesecno-negdje-u-gradu/|title=“Zavirili” smo u hram slobodnih zidara: Riječki masoni sastaju se dva puta mjesečno negdje u gradu|date=2016-02-08|access-date=2023-05-16|website=novilist.hr|last=Uran|first=Sandy|archive-url=https://web.archive.org/web/20200220043532/http://www.novilist.hr/Vijesti/Rijeka/Zavirili-smo-u-hram-slobodnih-zidara-Rijecki-masoni-sastaju-se-dva-puta-mjesecno-negdje-u-gradu|archive-date=2020-02-20|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vnlh.eu/velika-nacionalna-loza-hrvatske-vnlh/|title=Velika Nacionalna Loža Hrvatske|access-date=2023-07-17|website=vnlh.eu}}&lt;/ref&gt;

'''[[Le Droit Humain Hrvatska|Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]]''' (LDH) je hrvatski ogranak [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]]. Prva hrvatska loža osnovana je 2016. godine u Zagrebu. Danas djeluju četiri lože u Zagrebu, Splitu i Osijeku. Prije toga, red je u Zagrebu djelovao i u razdoblju između 1925. i 1940. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/le-droit-humain.html|title=Le Droit Humain|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;

'''[[Velika regularna loža Hrvatske]]''' (VRLH)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge|title=Registar udruga Republike Hrvatske|access-date=2024-03-29|website=registri-npo-mpu.gov.hr}} – Velika regularna loža Hrvatske je registrirana udruga upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske pod brojem 21012418 od 28. veljače 2017. godine sa sjedištem na adresi Bukovačka cesta 245, Zagreb.&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža osnovana 2017. godine u Zagrebu pod nazivom '''Veliki orijent Hrvatske''' (VOH). [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] ove velike lože bio je zagrebački oftalmolog [[Nikica Gabrić]].&lt;ref name=&quot;dnevno1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/vijesti/pogled-u-najmocniju-masonsku-lozu-veliki-mestar-dr-nikica-gabric-ima-plan-za-hrvatsku-1419365/|title=Pogled u najmoćniju masonsku ložu: Veliki meštar dr. Nikica Gabrić ima plan za Hrvatsku!|date=2020-02-17|access-date=2023-05-24|website=dnevno.hr}}&lt;/ref&gt; Od svibnja 2021. godine nosi novi naziv. Ima sedam loža u Zagrebu, Rijeci i Splitu te je članica [[CIGLU]]-a. [[Velika loža Francuske]] priznala je ovu veliku ložu 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrlh.hr/hr/vrlh|title=Velika Regularna Loža Hrvatske|access-date=2023-12-03|website=vrlh.hr}}&lt;/ref&gt;

'''[[Velika simbolička loža Hrvatske]]''' (VSLH) je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža osnovana 2018. godine u Rijeci. Ima preko 100 članova u četiri lože u Rijeci, Zagrebu i Splitu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=O Slobodnom Zidarstvu|url=https://vslh.org/o-slobodnom-zidarstvu/|access-date=2025-07-30|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240716062212/https://vslh.org/o-slobodnom-zidarstvu/|archive-date=2024-07-16|website=vslh.org}}&lt;/ref&gt;

U Zagrebu od početka 2021. godine djeluje [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetska unija &quot;Libertas 5775&quot;]] uz koju se vežu određene kontroverze.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://laznimasoni.com/vesti/masonska-prevara-zoran-vojnic-tunic-dragan-tojagic|title=Sprega masonske prevare: Zoran Vojnić Tunić - Dragan Tojagić|access-date=2023-08-04|website=laznimasoni.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20230811071252/https://laznimasoni.com/vesti/masonska-prevara-zoran-vojnic-tunic-dragan-tojagic|archive-date=2023-08-11|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Pod okriljem ove unije u Hrvatskoj djeluje nekoliko mješovitih velikih loža:
*'''[[Svjetska unija Libertas 5775#VSLH Libertas A.D. 1775|Velika suverena loža Hrvatske &quot;Libertas A.D. 1775&quot;]]'''&lt;ref name=&quot;blagamisterije&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://blagamisterije.com/masoni-u-suvremenoj-hrvatskoj-tko-s-kim-i-zasto/21942/|title=Istražite stvarnost masona u suvremenoj Hrvatskoj: tko radi s kim, zašto i što leži u pozadini?|date=2020-02-19|access-date=2023-07-17|website=blagamisterije.com}}&lt;/ref&gt; je osnovana u siječnju 2020. godine u Zagrebu od dijela članova koji je izašo iz [[Veliki orijent Hrvatske|Velikog orijenta Hrvatske]]. U ožujku 2021. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] ova velika loža je s velikim ložama iz još četiri susjedne zemlje formirala Svjetsku uniju Libertas.&lt;ref name=&quot;libertas5775&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://libertas5775.org/|title=World Union of Sovereign Lodges|access-date=2023-07-17|website=libertas5775.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329171106/https://libertas5775.org/|archive-date=2021-03-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Okuplja četiri lože, dvije u Zagrebu te po jedna u Osijeku i [[Dubrovnik]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/velika-suverena-loza-hrvatske-libertas-1775.html |title=Velika Suverena Loža Hrvatske &quot;Libertas A.D. 1775&quot; |access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Svjetska unija Libertas 5775#VSLH Grof Drašković|Velika suverena loža Hrvatske &quot;Grof Drašković&quot;]]''' (VSLHGD) je osnovana u ožujku 2022. godine u Zagrebu te nosi naziv po grofu [[Ivan VIII. Drašković|Ivanu Draškoviću]]. Ima tri lože u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vslh-gd.com/|title=Uvod u slobodno zidarstvo|access-date=2023-07-17|website=vslh-gd.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20220706000653/https://vslh-gd.com/|archive-date=2022-06-06|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/velika-suverena-loza-hrvatske-grof-draskovic.html|title=Velika Suverena Loža Hrvatske &quot;Grof Drašković&quot;|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;

'''Velika suverena loža Dačije''' (VSLD) jedna je od mlađih [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovitih]] i adogmatskih velikih loža u Hrvatskoj. Nosi naziv po [[Dacija|Daciji]], povijesnoj pokrajini na području koje danas pripada [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
Dio je Međunarodnog suverenog utočišta Dačije, osnovanog u Rumunjskoj, koje djeluje putem sestrinskih velikih loža (tj. velikih loža istog naziva) u desetak drugih država pod okriljem [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/velika-suverena-loza-dacije.html|title=Velika Suverena Loža Dačije|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gam-tracia.com/Membres.html|title=Grande Alliance Maçonnique Tracia - Members|access-date=2023-07-17|website=gam-tracia.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202204grand-masonic-alliance-tracia/|title=Grande Alliance Maconnique Tracia|access-date=2023-07-17|website=thesquaremagazine.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Inozemne velike lože u Hrvatskoj ==
Pored hrvatskih velikih loža, u Hrvatskoj djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] (VOS) pod svojim okriljem u Hrvatskoj ima jednu ložu, i to [[Veliki orijent Slovenije#Loža &quot;Hermes&quot; u Zagrebu|Ložu &quot;Hermes&quot;]] koja djeluje u Zagrebu od 2013. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/veliki-orijent-slovenije.html|title=Veliki Orijent Slovenije|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) pod svojim okriljem ima jednu [[Veliki orijent Francuske na Balkanu#Moderno doba|ložu u Rijeci]]. Ova loža je u travnju 2019. godine imala 14 članova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/red-grand-orient-de-france-prosirio-djelovanje-i-na-hrvatsku-za-nas-je-to-vazan-doga-aj-1315537|title=Masonski red proširio djelovanje i na Hrvatsku: 'Za nas je to važan događaj'|date=2019-04-26|access-date=2023-07-17|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;blagamisterije&quot;/&gt; U [[Povijest slobodnog zidarstva u Hrvatskoj#Francuska vladavina (1806. – 1813.)|vrijeme Ilirskih pokrajina]], Veliki orijent je pod svojim okriljem imao i lože u [[Zadar|Zadru]], [[Dubrovnik]]u, Rijeci i [[Karlovac|Karlovcu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/veliki-orijent-francuske.html|title=Veliki Orijent Francuske|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] (GLFF) u Hrvatskoj ima jednu ložu pod svojim okriljem, i to [[Velika ženska loža Francuske#Loža u Zagrebu|Ložu &quot;Uzorita&quot;]] koja djeluje u Zagrebu od travnja 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://450.fm/2022/04/05/la-glff-ouvre-une-nouvelle-loge-en-croatie/|title=La GLFF ouvre une nouvelle Loge en Croatie|date=2022-04-05|access-date=2023-08-12|website=450.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;akacija5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj Anno Lucis 6018.|journal=Akacija|pages=6-7|issue=5|year=2018}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SAD}} [[Časni red univerzalne komasonerije]] (HOUCM) pod svojim okriljem u Hrvatskoj ima jednu ložu, i to [[Časni red univerzalne komasonerije#Loža &quot;Esena&quot;|Ložu &quot;Esena&quot; br. 32]] koja djeluje od 2024. godine u [[Vojnovec Kalnički|Vojnovcu Kalničkom]], [[Koprivničko-križevačka županija]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Plemenita Loža Esena br. 32 Univerzalno Ko-Bratstvo|url=https://www.pl-esena-br32.hr/|access-date=2026-02-23|archive-url=https://web.archive.org/web/20250328144044/https://www.pl-esena-br32.hr/|archive-date=2025-03-28|website=pl-esena-br32.hr}}&lt;/ref&gt;

Veliki orijent Slovenije, Veliki orijent Francuske i Velika ženska loža Francuske su svi članovi dva značajna [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodna saveza]], i to [[CLIPSAS]] (ima posebni savjetodavni status pri [[Ekonomsko i socijalno vijeće|Ekonomskom i socijalnom vijeću]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]) i [[Alijansa masona Europe]] (upisana u Registar transparentnosti [[Europska komisija|Europske komisije]]).&lt;ref name=&quot;clipsas&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=Membres|access-date=2023-05-16|website=clipsas.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ema&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}&lt;/ref&gt;

Pored njih u Hrvatskoj djeluju i:
* Loža &quot;Conte Gondola&quot; iz Zagreba napustila je [[Veliki orijent Hrvatske]] u siječnju 2020. godine i pristupila jednoj [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Rumunjska|rumunjskoj velikoj loži]].&lt;ref name=&quot;nacional2021&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.nacional.hr/ekskluzivni-dokumenti-pet-masona-upravlja-radijskim-kartelom-koji-je-uz-blagoslov-pasivne-vlade-preuzeo-koncesiju-radija-101/|title=Ekskluzivni dokumenti: Pet masona upravlja radijskim kartelom koji je uz blagoslov pasivne Vlade preuzeo koncesiju Radija 101|date=2021-09-05|access-date=2023-05-24|website=nacional.hr}}&lt;/ref&gt;
* Loža &quot;Dacia&quot; radi pod okriljem jedne rumunjske obedijencije.&lt;ref name=&quot;blagamisterije&quot;/&gt;
* Jedna loža u Zagrebu, pokrenuta preko [[Atlanta, Georgia|Atlante]] i [[Chicago|Chicaga]], slijedi [[Obred Memfisa-Mizraima|Drevni i izvorni obred Memfisa-Mizraima]] iz linije nekadašnjeg velikog hierofanta Michaela Bertiauxa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://blagamisterije.com/masonerija-u-hrvatskoj-skandal-drzavnog-odvjetnika-koji-je-dio-clan-loze-obiljezio-je-sadasnjost-sinova-udovice/27221/|title=Masonerija u Hrvatskoj: Skandal državnog odvjetnika koji je bio član lože obilježio je sadašnjost sinova udovice|date=2023-11-16|access-date=2023-12-04|website=blagamisterije.com|last=Marković|first=Krešimir}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;akacija5&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://aprmm.info/archives/2955|title=Memphis-Misraim|access-date=2023-07-17|website=aprmm.info|language=en}}&lt;/ref&gt;

Neke lože slobodnih zidara bile su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|SRC}} [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;]] (GNML 3WK) iz [[Kraljevina Pruska|Pruske]] je u Zagrebu 1773. godine osnovala [[Loža &quot;Mudrost&quot;|Ložu &quot;Razboritost&quot;]]. Ova loža će dvije godine kasnije preći u [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|Draškovićevu veliku ložu]].
*{{Z|ITAK}} [[Veliki orijent Italije]] (GOI) je pod svojim okriljem u prvoj polovici [[1920-ih]] u Rijeci imao [[Loža &quot;Sirius&quot;|Ložu &quot;Sirius&quot;]], a prije toga, kratko za [[Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama|vrijeme Ilirskih pokrajina]], i Ložu &quot;Eugen Napoleon&quot; u [[Zadar|Zadru]].
*{{Z|FRA}} [[Le Droit Humain|Red &quot;Le Droit Humain&quot;]] (LDH) je između dva rata imao dvije [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite lože]] u Zagrebu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.slobodnozidarstvo.com/povijest.php#hrvatska-povijest|title=Povijest „Le Droit Humaina“ na teritoriju Hrvatske|access-date=2023-05-16|website=slobodnozidarstvo.com}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] (GLvÖ) je u rujnu 1996. godine osnovala tri lože u Zagrebu, [[Loža &quot;Grof Ivan Drašković&quot;|&quot;Grof Ivan Drašković&quot;]], [[Loža &quot;Hrvatska vila&quot;|&quot;Hrvatska vila&quot;]] i [[Loža &quot;Tri svjetla&quot;|&quot;Tri svjetla&quot;]]. Ove tri lože su u studenom 1997. godine formirale [[Velika loža Hrvatske|Veliku ložu Hrvatske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Slobodno zidarstvo, Hrvatski leksikon, sv. II.|last=Šömen|first=Branko|publisher=Naklada Leksikon|year=1997|location=Zagreb|pages=437}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/donosimo-zapise-masona-koji-su-sudjelovali-u-obnovi-1990-1379846|title=Donosimo zapise masona koji su sudjelovali u obnovi 1990.|date=2020-02-17|access-date=2023-05-26|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;v1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2023-08-08|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Velika loža Italije]] (GLI) je osnovala Ložu &quot;Iliria&quot; u Rijeci 2012. godine te Ložu &quot;Sapientia&quot; u Zagrebu 2013. godine. Ove dvije lože s Ložom &quot;Liburnia&quot; iz [[Trst]]a su formirale [[Velika nacionalna loža Hrvatske|Veliku nacionalnu ložu Hrvatske]] u veljači 2014. godine u Rijeci.&lt;ref name=&quot;novilist1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;hr-povijest&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vnlh.hr/hr-povijest.html|title=VNLH - Povijest|access-date=2023-05-16|website=vnlh.hr|archive-url=https://web.archive.org/web/20200217104246/http://vnlh.hr/hr-povijest.html|archive-date=2020-02-17|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; 
*{{Z|SRB}} [[Veliki orijent Srbije]] (VOS) je početkom 2017. godine pod svojim okriljem u Zagrebu imao Ložu &quot;Ban Josip Jelačić&quot;. Ova loža će kasije te godine formirati [[Veliki orijent Hrvatske]].&lt;ref name=&quot;dnevno1&quot;/&gt;
*{{Z|SRB}} [[Slobodno zidarstvo u Srbiji#Kontinentalne i mješovite velike lože|Velika loža &quot;Nikola Tesla&quot;]] (VLNT) iz Srbije je pod svojim okriljem u Zagrebu imala Ložu &quot;Kralj Dmitar Zvonimir&quot;. Ova loža će u siječnju 2020. godine formirati [[Svjetska unija Libertas 5775#VRL kralja Dmitra Zvonimira|Veliku regularnu ložu kralja Dmitra Zvonimira]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Grand Regular Lodge Of King Dmitar Zvonimir, Orient Zagreb |journal=Book of Proceedings: 1st Digital Freemasonry Summit |date=2023-03-19 |pages=112-115 |publisher=Official Digital Freemasonry Community |year=2023 |location=Zagreb |language=en |trans-title=Velika regularna loža kralja Dmitra Zvonimira, orijent Zagreb}}&lt;/ref&gt;

== Ugašene velike lože ==
U modernoj Hrvatskoj djelovale su sljedeće velike lože:
*'''[[Velika loža Croatia]]''' (VLC)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://registri-npo-mpu.gov.hr/#!udruge|title=Registar udruga Republike Hrvatske|access-date=2024-03-29|website=registri-npo-mpu.gov.hr}} – Velika loža Croatia je registrirana udruga upisana u Registar udruga Republike Hrvatske pri Ministarstvu pravosuđa i uprave Republike Hrvatske pod brojem 21012726 od 20. listopada 2017. godine sa sjedištem na adresi Nova cesta 64, Zagreb.&lt;/ref&gt; bila je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža koja je radila od 2017. do 2021. godine. Osnovana pod pokroviteljstvom [[Veliki orijent Hrvatske|Velikog orijenta Hrvatske]] iz kojeg je istupila krajem 2017. godine kada i mijenja svoj naziv.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.tportal.hr/vijesti/clanak/koliko-je-u-hrvatskoj-uopce-velikih-masonskih-loza-i-tko-im-je-na-celu-nas-sugovornik-tvrdi-samo-je-jedna-prava-foto-20200219|title=Koliko je u Hrvatskoj uopće velikih masonskih loža i tko im je na čelu? Naš sugovornik tvrdi: Samo je jedna prava|date=2020-02-19|access-date=2023-07-17|website=tportal.hr|last=Polšak Palatinuš|first=Vlatka}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-su-se-masoni-cede-zareza-infiltrirali-u-hrvatske-institucije-1380962|title=Kako su se masoni Čede Zareza infiltrirali u hrvatske institucije?|date=2020-02-23|access-date=2023-07-17|website=vecernji.hr|last=Ristić|first=Borislav}}&lt;/ref&gt; Sve njene lože su 2021. godine prešle u [[Le Droit Humain Hrvatska|hrvatski organak]] [[Le Droit Humain| međunarodnog reda Le Droit Humain]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/velika-loza-croatia.html|title=Velika Loža Croatia|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;
*'''[[Svjetska unija Libertas 5775#VRL kralja Dmitra Zvonimira|Velika regularna loža kralja Dmitra Zvonimira]]''' (VRLKDZ) bila je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža koja je radila od 2020. do 2023. godine. Nosila je naziv po [[Dmitar Zvonimir|Dmitru Zvonimiru]], [[Hrvatski vladari|hrvatkom vladaru]] iz [[11. stoljeće|11. stoljeća]]. Bila  je jedna od osnivačica [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije Libertas]].&lt;ref name=&quot;libertas5775&quot;/&gt; Okuplja je četiri lože, tri u Zagrebu te jednu žensku ložu u [[Samobor]]u. Raspuštena je krajem 2023. godine a većina članova prelazi u [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji|jednu veliku ložu u Sloveniji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/velika-regularna-loza-kralja-dmitra-zvonimira.html|title=Velika Regularna Loža Kralja Dmitra Zvonimira|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika loža &quot;Ponoć&quot;''' (VLP) bila je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža iz prve polovice 2020-ih koja je pod svojim okriljem imala tri lože u [[Vojnovec Kalnički|Vojnovcu Kalničkom]], kod [[Kalnik (općina)|Kalnika]], [[Koprivničko-križevačka županija]]. Osnovana je uz pomoć kontroverzne [[Slobodno zidarstvo u Srbiji#Kontinentalne i mješovite velike lože|Velike lože &quot;Nikola Tesla&quot;]] iz Srbije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://laznimasoni.com/masonska-pisma/kloniranje-svetske-unije-suverenih-loza-libertas-5775?start=2|title=Kloniranje Svetske Unije Suverenih Loža Libertas 5775|access-date=2023-08-16|website=laznimasoni.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20230816062324/https://laznimasoni.com/masonska-pisma/kloniranje-svetske-unije-suverenih-loza-libertas-5775?start=2|archive-date=2023-08-16|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Tri lože u Vojnovcu Kalničkom bile su: &quot;Sinovi svjetla&quot;, &quot;Agla&quot; i &quot;Glasnici svjetlosti&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.amenkamen.com/velika-loza-ponoc.html|title=Velika Loža &quot;Ponoć&quot;|access-date=2023-08-25|website=amenkamen.com}}&lt;/ref&gt;

Na području današnje Hrvatske do zabrane slobodnog zidarstva 1940. godine djelovalo je cijeli niz muških velikih loža. Pored [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]], koja je radila u Zagrebu i Osijeku, te [[Velika simbolička loža &quot;Libertas&quot;|Velike simboličke lože &quot;Libertas&quot;]], koja je radila samo u Zagrebu, djelovalo je i nekoliko velikih loža koje su pokrivale kako područje današnje Hrvatske tako i područja cijele države koje je Hrvatska bila sastavnica, poput [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] (1872. – 1918.) ili [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože &quot;Jugoslavija&quot;]] (1919. – 1940.).

== Obredi u Hrvatskoj ==
{{glavni|Škotski red u Hrvatskoj}}
[[File:Tablier de maître REAA.png|mini|desno|200px|[[Pregača (slobodno zidarstvo)|Slobodnozidarska pregača]] u Škotskom obredu.]]
[[Obred (slobodno zidarstvo)|Slobodnozidarski obred]] je koherentan skup [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituala]], [[Simbolika slobodnog zidarstva|simbolike]] i praksi koji definiraju slobodnozidarski ceremonijal. Lože u Hrvatskoj rade po nekoliko obreda. [[Velika loža]] upravlja [[Simbolički stupnjevi|simboličkim stupnjevima plave lože]] (učenik, pomoćnik i majstor) a upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] je delegirano na [[Slobodnozidarski redovi|dodatne redove i tijela]].

Velike lože koje u plavoj loži rade po [[Škotski obred|Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu]] su:
* Velika nacionalna loža Hrvatske
* Hrvatska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot; 
* Velika regularna loža Hrvatske
* Velika simbolička loža Hrvatske

== Poznati slobodni zidari ==
{{glavni|Dodatak:Popis slobodnih zidara iz Hrvatske}}
&lt;!-- NAVODITI SAMO OSOBE KOJI IMAJU ČLANAK NA WIKIPEDIJI --&gt;
Članovi loža u hrvatskim gradovima bili su:&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry-croatia.org/famous-masons|title=Poznati slobodni zidari |access-date=2023-04-25|website=freemasonry-croatia.org}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Ljepota : biografski leksikon slobodnih zidara Hrvatske|publisher=Hanza Media|year=2017.|isbn=978-953-338-171-8|location=Zagreb|url=https://books.google.hr/books/about/Biografski_leksikon_slobodnih_zidara_Hrv.html?id=1ONQygEACAAJ&amp;redir_esc=y|editor-last=Šömen|editor-first=Branko|editor-link=Branko Šömen|editor-last2=Krstić|editor-first2=Goran}}&lt;/ref&gt;

=== 18. stoljeće i vrijeme Ilirskih pokrajina===
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Andrija Ljudevit Adamić]], trgovac i poduzetnik
* [[Adalbert Adam Barić]], pravnik, sveučilišni profesor i spisatelj
* grof [[Ivan VIII. Drašković]], pukovnik
* grof [[Janko Drašković]], političar 
* grof [[Josip Kazimir Drašković]], austrijski general
* [[Josip Galjuf]], zagrebački biskup
* grof [[Ignjat Gyulay Maros-Németh|Ignjat Gyulay]], austrijski podmaršal, hrvatski ban
* barun [[Franjo Jelačić]], general i podmaršal austrijske carske vojske
* [[Antun Kojović]], pjesnik, prozni pisac i dramatik 
* [[Ignjat Martinović]], znanstvenik, filozof, književnik
* grof [[Antun Pejačević]], vojni časnik, gospodarstvenik i mecena
* [[Maksimilijan Vrhovac]], zagrebački biskup
* barun [[Josip Filip Vukasović]], vojni časnik
* [[Stefan Stratimirović]], pravoslavni episkop, karlovački metropolit
* [[Nikola Škrlec Lomnički|Nikola Škrlec]], pravnik, ekonomist i političar
{{div col end}}

=== Austro-Ugarska i Jugoslavija (1870. – 1940.) ===
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Vladoje Aksmanović]], arhitekt
* [[Ivo Andrić]], književnik
* [[Budislav Grga Angjelinović]], političar i publicist
* [[Vladimir Arko]], poduzetnik
* [[Josip Badalić]], književni povjesničar, slavist
* [[Antun Barac]], književni povjesničar, književni kritičar i prevoditelj
* [[Krešimir Baranović]], skladatelj i dirigent
* [[Slavko Batušić]], dramaturg
* [[Bruno Bauer (1884.)|Bruno Bauer]], arhitekt
* [[Julije Benešić]], književnik, prevoditelj i jezikoslovac
* [[Ivan Bojničić]], povjesničar i arhivist
* grof [[Josip Bombelles]], diplomat
* [[Mirko Breyer]], bibliofil, knjižar-nakladnik
* [[Spiridion Brusina]], zoolog
* [[Julije Budisavljević]], kirurg 
* [[Srđan Budisavljević]], odvjetnik i političar
* [[Ramiro Bujas]], psiholog
* [[Giovanni de Ciotta]], političar
* [[Bela Čikoš Sesija]], slikar i likovni pedagog
* [[Mirko Deanović]], talijanist i romanist, leksikograf
* [[Miroslav Feldman]], književnik, liječnik i pjesnik
* [[Ignjat Fischer]], arhitekt, gradski zastupnik i javni djelatnik
* [[Fran Folnegović]], političar i publicist
* [[Emanuel Gagliardi|Manko Gagliardi]], političar, dužnosnik austro-ugarske policije
* [[Ignjat Granitz]], poduzetnik, industrijalac
* [[Franjo Hanaman]], kemičar i metalurg
* [[Hinko Hinković]], odvjetnik, publicist i političar
* [[Gustav Krklec]], književnik i prevoditelj
* [[Slavko Kvaternik]], časnik, političar i državni dužnosnik
* [[Marko Kostrenčić]], pravnik, povjesničar i političar
* [[Aleksandar Licht]], publicist, pjesnik i prevoditelj
* [[Rudolf Matz]], violončelist, skladatelj, dirigent
* [[Adolf Mihalić]], pravnik
* [[Mijo Mirković]], književnik, ekonomist, sveučilišni profesor i novinar
* [[Grga Novak]], povjesničar i arheolog
* [[Ante Pavelić (stariji)|Ante Pavelić]], stomatolog, političar
* [[Ivo Perović]], političar
* [[Ivo Politeo]], odvjetnik
* [[Svetozar Pribićević]], političar
* [[Vladimir Prelog]], kemičar
* [[Ivan Ribar]], političar
* [[Frano Supilo]], novinar, političar i publicist
* [[Gjuro Szabo (povjesničar)|Gjuro Szabo]], povjesničar, konzervator i muzeolog
* [[Branimir Šenoa]], slikar, grafičar i povjesničar umjetnosti
* [[Ferdo Šišić]], povjesničar
* [[Andrija Štampar]], liječnik
* [[Ivan Šubašić]], odvjetnik i političar
* [[Marino Tartaglia]], slikar i likovni pedagog
* [[Ante Tresić Pavičić]], književnik i političar
* [[Ante Trumbić]], političar i pravnik
* [[Antun Tunč Ulrich]], arhitekt
* [[Antun Vakanović]], pravnik i političar
* [[Maksimilijan Vanka]], slikar
* [[Čedomil Veljačić]], budistički svećenik
* [[Milan Vidmar]], slovenski šahist
* [[Vladimir Vidrić]], književnik
* [[Đuro Vilović]], književnik
* [[Vale Vouk]], botaničar
* [[Vladimir Vranić]], matematičar
* [[Pavao Vuk-Pavlović]], filozof i pjesnik
* [[Boris Zarnik]], biolog
* [[Milovan Zoričić]], pravnik i sportski djelatnik
{{div col end}}

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini]]
* [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

* {{Citiranje weba|title=Masoni, krivci za sve loše što će vam se dogoditi|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/masoni-krivci-za-sve-lose-sto-ce-vam-se-dogoditi-1819874|last=Gerovac|first=Goran|date=2024-11-30|access-date=2024-12-01|website=[[Večernji list]]}}

== Vanjske poveznice ==
{{div col|colwidth=33em}}
* {{URL|https://www.amenkamen.com/|Amenkamen}} – web portal o slobodnom zidarstvu u Hrvatskoj 
* {{URL|https://freemasonry-croatia.org/|Velika loža Hrvatske}}
* {{URL|https://www.vrlh.hr/|Velika regularna loža Hrvatske}}
* {{URL|https://vnlh.eu/|Velika nacionalna loža Hrvatske}}
&lt;!--* {{URL|https://vslh.org/|Velika simbolička loža Hrvatske}}--&gt;
* {{URL|https://slobodnozidarstvo.com/|Le Droit Humain Hrvatska}}
&lt;!--* {{URL|https://www.pl-esena-br32.hr/|Loža &quot;Esena&quot;, Vojnovec Kalnički}}--&gt;
* {{URL|https://vvvlb.com/|Vrhovno vijeće velikih loža Balkana}}
{{div col end}}

{{SZuHR}}
{{Slobodno zidarstvo}}
{{Portal Hrvatska}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Hrvatska]]</text>
      <sha1>jepslv80mmzoa02u1yztz6e0vc8mi5i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Rat čimpanza u Gombeu</title>
    <ns>0</ns>
    <id>669521</id>
    <revision>
      <id>7447898</id>
      <parentid>6527493</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:39:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Čimpanze|Čimpanze]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447898</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12049" sha1="5fsd01ewyoqbhg3tdykyopty9ijalqn" xml:space="preserve">{{Oružani sukob
|naziv        = Rat čimpanza u Gombeu
|dio          = 
|slika        = 
{{Lokacijska karta|Tanzanija|AlternativeMap=Tanzania_location_map.svg|float=right|width=290|label=Nacionalni park Gombe Stream|lat=-04.440|long=29.380|mark=Red_pog.svg|marksize=10|border=none|caption=}}
|opis slike   = Položaj [[Nacionalni park Gombe Stream|Nacionalnoga parka Gombe Stream]] na karti [[Tanzanija|Tanzanije]].
|datum        = [[22. siječnja]] [[1974.]] – [[5. lipnja]] [[1978.]] (4 godine, 4 mjeseca i 2 tjedna)
|mjesto       = {{coord|4|40|S|29|38|E|region:TZ_type:landmark_source:dewiki|display=inline,title}} [[Nacionalni park Gombe Stream]], [[Tanzanija]]
|povod        = 
|teritorij    = 
|ishod        = Pobjeda Kasakela čimpanzi
|sukobljeni1  = Kahama čimpanze
|sukobljeni2  = Kasakela čimpanze
|sukobljeni3  = 
|zapovjednik1 = Hugh† &lt;br&gt;Charlie†
|zapovjednik2 = Figan
|zapovjednik3 = 
|jačina1      = 7 mužjaka, 3 ženki
|jačina2      = 8 mužjaka, 12 ženki
|jačina3      = 
|posljedice1  = 10 čimpanzi
|posljedice2  = 1 čimpanza
|posljedice3  = 
|bilješke     = 
}}
'''Rat čimpanza u Gombeu''' bio je nasilni sukob između dviju zajednica [[čimpanza]] u [[Nacionalni park Gombe Stream|Nacionalnome parku Gombe Stream]], [[Tanzanija]] koji je trajao od [[1974.]] do [[1978.]] godine. Obje zaraćene skupine nekoć su zajedno bile dio zajednice Kaskala. Do [[1974.]] godine istraživačica [[Jane Goodall]] primijetila je razdvajanje zajednice.&lt;ref name=&quot;Prvi&quot;&gt;Goodall 2010, p. 120&lt;/ref&gt; Tijekom osam mjeseci, velika skupina se razdvojila od ostatka zajednice na južnome području zajednice Kasakela. Ta skupina nazvana je Kahama. Zajednicu Kahama činili su šest mužjaka, tri ženki i njihova mladunčad.&lt;ref name=&quot;Prvi&quot; /&gt; U zajednici Kaskala ostala su osam mužjaka, dvanaest žena i njihova mladunčad. 

Tijekom četverogodišnjega sukoba, svi mužjaci zajednice Kahama su ubijeni, čime je došlo do prestanka postojanja zajednice Kahama. Nakon toga pobjednička zajednica Kasakela proširila je svoj teritorij, no s novodobivenoga teritorija ih je kasnije rastjerala druga zajednica čimpanza.

== Pozadina ==
Prije četverogodišnjega rata i prije nego što je bio [[nacionalni park]], [[Nacionalni park Gombe Stream]] se zvao Istraživački centar Gombe Stream ([[Engleski jezik|engleski]]: ''Gombe Stream Research Centre'')&lt;ref name=&quot;Drugi&quot;&gt;Martin, R. D. (1974). &quot;The Predatory Behaviour of Wild Chimpanzees, by Geza Teleki. Bucknell University Press, $15&quot;. Oryx. '''12''' (3): 387–388. [[doi]]:[https://www.cambridge.org/core/journals/oryx/article/predatory-behaviour-of-wild-chimpanzees-by-geza-teleki-bucknell-university-press-15/D93042D33364F32BD97F61F9454674BB 10.1017/s0030605300012084]. [[ISSN]] [https://www.worldcat.org/title/oryx-international-journal-of-conservation/oclc/643948876 0030-6053].&lt;/ref&gt; Nacionalni park nalazi se u donjem dijelu doline Kakombe&lt;ref name=&quot;Drugi&quot; /&gt; te je poznat po svojima mogućnostima istraživanja [[primat]]a koje je prva iskoristila direktorica istraživačkoga centra [[Jane Goodall]].&lt;ref name=&quot;Drugi&quot; /&gt; Samu lokaciju čine strme padine šuma koje se izdižu iznad doline vodotoka sa šumama.&lt;ref name=&quot;Četvrti&quot;&gt;On the occurrence of Colobus Kirkii&quot;. Annals and Magazine of Natural History. '''13''' (76): 307. 1884. [[doi]]:[https://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/00222938409459242 10.1080/00222938409459242]. [[ISSN]] [https://www.worldcat.org/title/annals-and-magazine-of-natural-history-zoology-botany-and-geology/oclc/780054897 0374-5481].&lt;/ref&gt; Izraz Kasakela&lt;ref name=&quot;Drugi&quot; /&gt; odnosi se na jedno od tri istraživačka područja u središnju doline, gdje se Kasakela nalazi na sjeveru, a Kakombe i Mkenke na jugu.&lt;ref name=&quot;Drugi&quot; /&gt; Dokazi o teritorijalnosti prvi puta su dokumentirani kada je Goodall pratila čimpanze tijekom hranjenja, primjećujući njihovo agresivno teritorijalno ponašanje;&lt;ref&gt;Wilson, Michael L.; Wrangham, Richard W. (2003). &quot;Intergroup Relations in Chimpanzees&quot;. Annual Review of Anthropology. '''32''' (1): 363–392. [[doi]]:[https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.32.061002.120046 10.1146/annurev.anthro.32.061002.120046] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20200824194934/https://www.annualreviews.org/doi/10.1146/annurev.anthro.32.061002.120046 |date=24. kolovoza 2020. }}. [[ISSN]] [https://www.worldcat.org/title/annual-review-of-anthropology/oclc/1027909643 0084-6570].&lt;/ref&gt; međutim ona nije predvidjela nadolazeći sukob.

Nakon razdvajanja zajednice Kasakela, novoformiranu zajednicu Kahama vodili su braća Hugh i Charlie, a ostali mužjaci koji su bili članovi zajednice bili su Godi, De, Goliath i mladi Sniff. Mužjaci koji su bili članovi zajednice Kasakela bili su: alfa mužjak Mike, Satan, Sherry, Evered, Rodolf, Jomeo, Figan, i Humphrey.
  
== Rat ==
Prvu krv prolila je zajednica Kasakela [[7. siječnja]] [[1974.]] godine&lt;ref name=&quot;Šest&quot;&gt;Morris, p. 288&lt;/ref&gt; kada je skupina šest Kasakela mužjaka čiji su članovi bili: Humphrey, Figan, Jomeo, Sherry, Evered i Rodolf, napala u zasjedi izoliranoga mužjaka Godi iz zajednice Kahama dok je jeo na drvetu.&lt;ref&gt;Goodall 2010, p. 121&lt;/ref&gt; Ovo je bio prvi puta kada je viđeno kako jedna čimpanza namjerno ubija drugu čimpanzu.&lt;ref name=&quot;Šest&quot; /&gt; Nakon što su ubili Godija, pobjedničke čimpanze neobuzdano su slavile, bacajući i vukući grane, popraćeno krikovima i vriscima. 

Nakon što je Dani ubijen, iduće ubijene čimpanze bile su Dé i Hugh.&lt;ref&gt;Goodall 2010, p. 105&lt;/ref&gt; Nakon njih ubijen je i stari Goliath koji je bio u relativnim prijateljskim odnosima sa susjednom Kasakela zajednicom tijekom ubojstava. Međutim, njegova dobrota nije bila uzvraćena te je i on ubijen.&lt;ref&gt;Goodall 2010, pp. 105–106&lt;/ref&gt; Samo su tri Kahama mužjaka preostala: Charlie, Sniff, i Willy Wally koji je bolovao od [[dječja paraliza|dječje paralize]]. Charlie je bio iduća žrtva ubojstva, bez mogućnosti da neprijatelju uzvrati udarac.&lt;ref&gt;Goodall 2010, p. 106&lt;/ref&gt; Nakon njegove smrti, Willy Wally je nestao i nikad više nije pronađen. Preostali mužjak zajednice Kahama, mladi Sniff, uspio je preživjeti više od godinu dana.&lt;ref&gt; Goodall 2010, p. 107&lt;/ref&gt;  Neko se vrijeme činilo da je možda pobjegao nekoj drugoj zajednici ili da je ponovno primljen u zajednicu Kasakela, no nije bio te sreće. Njega je također ubila zajednica Kasakela.&lt;ref&gt;Goodall 2010, p.108&lt;/ref&gt; Od ženki iz zajednice Kahama, jedna je ubijena, dvije su nestale, a tri su pretučene te su ih oteli mužjaci Kasakela zajednice.&lt;ref name=&quot;Trinaest&quot;&gt;Morris, p.289&lt;/ref&gt; Poslije tih događaja zajednica Kasakela uspješno je zauzela bivši teritorij zajednice Kahama.&lt;ref name=&quot;Trinaest&quot; /&gt;

Ovi teritorijalni dobitci nisu bili trajni. Pošto je zajednica Kahama nestala, sada je zajednica Kasakela graničila sa zajednicom Kalande.&lt;ref name=&quot;Četrnaest&quot;&gt;Goodall 2010, pp. 129–130&lt;/ref&gt; Zajednica Kasakela brzo se odrekla većinu svojega novoga teritorrija zbog superiorne snage i broja članova zajednice Kalande, te zbog nekoliko nasilnih graničnih sukoba.&lt;ref name=&quot;Četrnaest&quot; /&gt; Nadalje, kada se zajednica Kasakela vratila na sjever, maltretirala ih je zajednica Mitumba furažera čiji je broj članova bio veći od broja članova Kasakela zajednice. Nakon nekoga vremena neprijateljstva su zamrla i uspostavljeno je redovno stanje.

== Posljedice na Goodall ==
Izbijanje rata bio je uznemirujući šok za Godall koja je ranije smatrala da su čimpanze, premda slične ljudima, „ljubaznije” u ponašanju.&lt;ref name=&quot;Petnaest&quot;&gt;Goodall 2010, p. 128&lt;/ref&gt; Ovaj rat s opažanjem [[kanibalizam|kanibalističkoga]] [[Infanticid kod životinja|infanticida]] kojega je počinila ženka koja je bila visoko cijenjena unutar svoje zajednice, prvi puta je Godalli otkrio „mračnu stranu” ponašanja čimpanza. Ovi događaju su je jako uznemirili, u svome [[memoar]]u ''Through a Window: My Thirty Years with the Chimpanzees of Gombe'' napisala je:
{{Citat|For several years I struggled to come to terms with this new knowledge. Often when I woke in the night, horrific pictures sprang unbidden to my mind–Satan [one of the apes], cupping his hand below Sniff's chin to drink the blood that welled from a great wound on his face; old Rodolf, usually so benign, standing upright to hurl a four-pound rock at Godi's prostrate body; Jomeo tearing a strip of skin from Dé's thigh; Figan, charging and hitting, again and again, the stricken, quivering body of Goliath, one of his childhood heroes...”&lt;ref&gt;Goodall 2010, pp. 128–129&lt;/ref&gt;&lt;br&gt; „Nekoliko godina borila sam se da se pomirim s tim novostečenim znanjem. Često kada sam se probudila tijekom noći, stašne slike su mi se prikazivale u glavi – Satan [jedan od majmuna], stavlja svoje ruke u obliku zdjelice ispod Sniffove brade kako bi pio krv koja tekla iz velike rane na njegovome licu; stari Rodolf, obično dobroćudan, uspravno stoji kako bi bacio kamen težak 2 kilograma na Godijevo prostrijeljeno tijelo; Jomeo trga komad kože s Déovoga bedra; Figan juri i udara, ponovno, i ponovno, Goliathovo pogođeno i drhtavo tijelo, jedan od njegovih junaka iz djetinjstva...}}

== Nasljeđe ==
[[Datoteka:Gombe Stream NP Fuetterungsstation.jpg|thumb|right|Stanica za hranjenje gdje je Goodall hranila Gombe čimpanze.]]
Kada je Goodall izvijestila o događajima rata u Gombeu, njen iskaz o prirodnome ratu između čimpanza nije bio univerzalno prihvaćen. U to vrijeme, znanstveni modeli čovjekovoga i životinjskoga ponašanja nikada se nisu preklapali.&lt;ref name=&quot;elephants&quot;&gt;{{cite book |title=Elephants on the Edge: What Animals Teach Us about Humanity |url=https://archive.org/details/elephantsonedgew0000brad |url-access=registration |publisher=Yale University Press |author=Bradshaw, G. A. |year=2009 |page=[https://archive.org/details/elephantsonedgew0000brad/page/40 40] |isbn=9780300154917}}&lt;/ref&gt; Neki znanstvenici su ju optužili za pretjerani [[antropomorfizam]];&lt;ref name=&quot;elephants&quot; /&gt; drugi su sugerirali da je njena prisutnost i praksa hranjenja čimpanzi, stvorila nasilni sukob u prirodnome mirnome društvu.&lt;ref name=&quot;Osamnaest&quot;&gt;Morris, p. 290&lt;/ref&gt; Međutim, kasnija istraživanja koja su koristila manje intruzivne metode potvrdile su da društvo čimpanza, u njihovome prirodnome stanju, vode rat.&lt;ref name=&quot;Osamnaest&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2014/09/140917131816.htm |title=Nature of war: Chimps inherently violent; Study disproves theory that 'chimpanzee wars' are sparked by human influence |author=&lt;!--Staff writer(s); no by-line.--&gt; |date=17. rujna 2014. |website=ScienceDaily}}&lt;/ref&gt; Studija objavljena [[2018.]] godine u American Journal of Physical Anthropology-u zaključila je da je rat u Gombeu najvjerojatnije nastao kao posljedica borbe za vlast između tri visoka cijenjena muška člana zajednice koju je pogoršala neobična oskudica plodnih ženki.&lt;ref&gt;{{cite web |url=https://www.sciencedaily.com/releases/2018/03/180326140214.htm |title=How infighting turns toxic for chimpanzees |date=26. ožujka 2018. |website=ScienceDaily}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Literatura ==
* {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=qfNfMGW7eGEC |title=Through a Window: My Thirty Years with the Chimpanzees of Gombe |publisher=Houghton Mifflin Harcourt |last=Goodall |first=Jane |authorlink=Jane Goodall |year=2010 |isbn=9780547488387}}
* {{cite book |url=https://books.google.com/books?id=5BglAwAAQBAJ |title=War! What Is It Good For?: The Role of Conflict and the Progress of Civilisation from Primates to Robots |publisher=MacMillan |last=Morris |first=Ian |year=2014 |isbn=9781847654540}}

== Daljnje čitanje ==
* {{cite book |title=The chimpanzees of Gombe: patterns of behavior |publisher=Belknap Press of Harvard University Press |author=Goodall, Jane |year=1986 |isbn=9780674116498 |url-access=registration |url=https://archive.org/details/chimpanzeesofgom00good}}

[[Kategorija:Čimpanze]]
[[Kategorija:Povijest Tanzanije]]
[[Kategorija:Biologija ponašanja]]</text>
      <sha1>5fsd01ewyoqbhg3tdykyopty9ijalqn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Zeljko</title>
    <ns>3</ns>
    <id>677560</id>
    <revision>
      <id>7447761</id>
      <parentid>7446964</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:19:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kalifornijski Indijanci */</comment>
      <origin>7447761</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="105003" sha1="no2e9go87wo4nsgjdhgpge868i7ujqy" xml:space="preserve">&lt;div align=&quot;center&quot; class=&quot;usermessage&quot;&gt;[[Image:Internet-group-chat.svg|left|25px]] '''&lt;span class=&quot;plainlinks&quot;&gt;Ostavite mi novu poruku [http://hr.wikipedia.org/w/wiki.phtml?title=User_talk:Zeljko&amp;action=edit&amp;section=new OVDJE]&lt;/span&gt;&lt;/div&gt;

Arhiv:
* [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 1|1]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 2|2]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 3|3]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 4|4]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 5|5]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 6|6]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 7|7]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 8|8]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 9|9]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 10|10]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 11|11]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 12|12]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 13|13]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 14|14]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 15|15]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 16|16]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 17|17]]  [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 18|18]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 19|19]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 20|20]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 21|21]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 22|22]]  [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 23|23]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 24|24]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 25|25]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 26|26]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 27|27]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 28|28]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 29|29]] [[Razgovor sa suradnikom:Zeljko/Arhiv 30|30]]

== Strani interesi ==

Kažete: {{citat|Naravno, kad je u stranim je interesima da je istina nepoželjna, a ko zastupa interese našeg naroda nakon što je Tuđman umro? Zar ove naše vlade koje sve prešućuju od 1945 pa naovamo. No zato u ovom slučaju, navođenje razloga o početku tog rata nemoramo imenovat, ali  navodi na logičan zaključak. – Željko}} 
Zašto je stranim interesima (i tko su, što su ti interesi?) istina nepoželjna? [[Suradnik:Mhare|Mhare]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:46, 25. lipnja 2020. (CEST)
:A di ti živiš da ne vidiš. Od ekonomije pa do politike i povijesti. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:09, 25. lipnja 2020. (CEST)
::Pitao sam u kontekstu odgovora na moju tvrdnju {{citat|Postoji 111 razloga zašto je velikobošnjačka neenciklopedijski naslov.}} Mada, kako god ga okrenem, ne mogu da dokučim tko su i zašto to rade? [[Suradnik:Mhare|Mhare]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mhare|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:08, 26. lipnja 2020. (CEST)
== Re: Ipovi ==

Inače bih ga blokirao na 6 sati, ali već je bio blokiran prije, i zadržao je isti IP kroz više od dvanaest sati, te mu je stari blok istekao, što mi sugerira da možda koristi fisknu IP adresu ili ima jako dugi DHCP ''lease time''. Nisam mu baš htio dati trajni blok, za slučaj da sam u krivu, ali tjedan dana bi trebalo biti u redu ga izgubi interes za vandaliziranje. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:38, 25. lipnja 2020. (CEST)
*{{s|Ivi104}}, moguće i ma i takvih. Ajd uživaj. Znam da voliš radit --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:43, 25. lipnja 2020. (CEST)

== Dodatak:Popis hrvatskih malonogometnih klubova‎  ==

Zeljko, niti ja nisam prekojucer smatrao da je ta izmjena OK. No izgleda da ipak je. Vidi: https://www.hr/wwwhr/sports/sports/football/clubs/index.hr.html kao i http://free-si.htnet.hr/mnk-zubari/
Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:11, 30. lipnja 2020. (CEST)

: ja tu izmjenu nisam napravio Zeljko. Jednostavno sam je uocio u nedjelju (i kao takvu ostavio intacta) LP --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:14, 30. lipnja 2020. (CEST)
::{{s|Mark7747}} napisao ispravno --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:18, 30. lipnja 2020. (CEST)

== HAZU ili JAZU ==

Znam da ste na ovoj Vikipediji alergični na svako pominjanje Jugoslavije ali u lipnju 1940. nije postojala HAZU već JAZU. Zašto negiraš činjenice? [[Suradnik:Самарџија|Самарџија]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Самарџија|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:23, 2. srpnja 2020. (CEST)
*{{s|Самарџија}} [[HAZU]] i [[JAZU]], pa ne znam baš da bi to trebale biti istoznačnice. Pretpostavljam da je svaka republika imala svoju vlastitu --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:03, 2. srpnja 2020. (CEST)
** 1940. nije bilo republika u okviru Jugoslavije ali to nije bitno. Fehim Spaho je u lipnju 1940. mogao da bude primljen kod predsjednika JAZU-a, ne HAZU-a. HAZU je postojao od 1941. do 1945. i od jeseni 1991. naovamo. [[Suradnik:Самарџија|Самарџија]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Самарџија|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:31, 11. srpnja 2020. (CEST)

== Kosa slova ==

Kosa slova idu samo na vrste i rodove ili za sve? --[[Suradnik:Svilaja|Svilaja]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Svilaja|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:25, 2. srpnja 2020. (CEST)
* {{s|Svilaja}}, Uvijek koso --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:27, 2. srpnja 2020. (CEST)

Nisam razumio u vezi [[Vodencvjetokrilaši]]. Možeš li ti napraviti kako misliš da treba? --[[Suradnik:Svilaja|Svilaja]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Svilaja|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:24, 3. srpnja 2020. (CEST)

Shvatio sam ovo za tribuse i podporodice, možda mi je ostalo u prvih 1-2 članka iz roda. Hvala na pomoći. --[[Suradnik:Svilaja|Svilaja]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Svilaja|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:35, 3. srpnja 2020. (CEST)

== Popisi vrsta i taksona ==

Kreniuo sam dodavati poveznice na stranice koje si radio. [[Dodatak:Popis vrsta:Aa]] i [[Dodatak:Popis taksona:Aa]] izgledaju OK, ali Ab i Ac baš i ne. Na [[Dodatak:Popis vrsta:Ab]] je zapravo isti sadržaj kao i na [[Dodatak:Popis taksona:Ab]]. Isto i za Ac. Na [[Dodatak:Popis vrsta:Ac]] nisu vrste nego taksoni, kao i na [[Dodatak:Popis taksona:Ac]]. Dalje još nisam gledao. Što ćemo s ovim? --[[Suradnik:Svilaja|Svilaja]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Svilaja|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:53, 4. srpnja 2020. (CEST)

Vidim da si [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dodatak:Popis_vrsta:Af&amp;diff=3507647&amp;oldid=3507638 ovdje] uklonio nešto što je izgledalo OK. --[[Suradnik:Svilaja|Svilaja]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Svilaja|razgovor]])&lt;/small&gt; 06:55, 4. srpnja 2020. (CEST)
*{{s|Svilaja}} Nije uklonjeno nego prebačeno zbog preglednosti na troslove. A i to bi trebalo stalno održavati, ukloniti sinoinime, i dodavati novootkrivene rodove, a za to treba ići na specijalizirane stranice koje se redovito održavaju. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:09, 4. srpnja 2020. (CEST)

== Ophođenje ==

Željko, kad vratiš članak na ispravnu inačicu, onda štetne izmjene označi kao pregledane. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:40, 5. srpnja 2020. (CEST)
*Označio sam ih nekoliko stotina u zadnjih par dana. Imaš li još koji prigovor, iznesi. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:55, 5. srpnja 2020. (CEST)
::Konkretno, članak je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Donji_Mami%C4%87i&amp;diff=5573784&amp;oldid=5573780&amp;diffmode=source vraćen] na ispravnu inačicu, čak i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Donji_Mami%C4%87i&amp;diff=next&amp;oldid=5573784&amp;diffmode=source zaključan], al nijedna od 12 izmjena nije označena pregledanom. Ne kažen da ne radiš, nego da ne napraviš posa do kraja i da na to obratiš pozornost. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:34, 6. srpnja 2020. (CEST)
::: {{s|BlackArrow}} evo otključan. Ko se razumije neka ispravi. Mogo si odmah reći koje te mući --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:46, 6. srpnja 2020. (CEST)
::::Sve OK sad, izmjene su pregledane, samo govorin da kad se izmjene ručno uklone (a ne tipkom [ukloni]), triba ih ručno i pregledati, pa za ubuduće. Pozdrav. [[Suradnik:BlackArrow|BlackArrow]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:BlackArrow|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:52, 6. srpnja 2020. (CEST)

==Translation request==
Hello.

Can you translate and upload the article [[:en:Azerbaijan Democratic Republic]] in Croatian Wikipedia?

Yours sincerely, [[Suradnik:Karalainza|Karalainza]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Karalainza|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:22, 7. srpnja 2020. (CEST)

== Karamel ili karamela ==

Kolega, mijenjao sam oblike &quot;karamela&quot; u &quot;karamel&quot; i odgovarajuće poveznice u člancima. Ostala mi je nedoumica u članku [[Katsura drvo]]. Treba li i tu biti &quot;[[karamel]]&quot; (smjesa od šećera) ili ostaviti &quot;karamela&quot; (meki bombon)? &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 16:02, 23. srpnja 2020. (CEST)
*{{s|Bonč}}, [[karamel]]. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:05, 23. srpnja 2020. (CEST)

== molba ==

Zeljko, molim Te ukoliko Ti je moguce ukljuci se u [[Posebno:Doprinosi/93.141.13.222]].
Ovo vise ne ma smisla i zahtjeva podosta vremena sve ispraviti. Hvala Ti u naprijed --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:39, 25. srpnja 2020. (CEST)
: thanks --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:02, 25. srpnja 2020. (CEST)
:: jos jednom hvala Ti za trud Zeljko.

== Sakri ==

Aj molin te sakri sažetak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Slavka_Pavi%C4%87&amp;curid=680374&amp;diff=5589978&amp;oldid=5589915 ove] izmjene. Fala ti. --[[Suradnik:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:blue'&gt;Dvanaesti&lt;/span&gt;''']] [[Razgovor sa suradnikom:Dvanaesti Igrač|'''&lt;span style='color:gray'&gt;Igrač&lt;/span&gt;''']] 12:02, 30. srpnja 2020. (CEST)

== [[Brak]] ==

Bok Željko! Zamolio bi te da ponovo zaštitiš članak o [[brak]]u, izgleda kao da će opet doći do besmislenog uređivačkog rata. Lijep pozdrav, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:51, 3. kolovoza 2020. (CEST)
:Dobro, ako ti kažeš. Pozz, [[Suradnik:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'Times New Romans';font-size:11pt;color:#003cd4;&quot;&gt;'''Koreanovsky'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Koreanovsky|&lt;span style=&quot;font-family:'sans-serif';font-size:8pt;color:#000000;&quot;&gt;(Ča–Kaj–Što?!)&lt;/span&gt;]] 18:54, 3. kolovoza 2020. (CEST)

== Re: Uznemiravanje ==

Shvacam. Možeš molim te zaštititi stranicu? Thx --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:37, 4. kolovoza 2020. (CEST)
: dodji sekundu molim te na Discord ako imas mogucnosti. Thx. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:19, 4. kolovoza 2020. (CEST)

== Živi svijet ==

Ako smijem, dao bi par sugestija u vezi članaka o živom svijetu. Ovo je [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marcetieae&amp;type=revision&amp;diff=5593891&amp;oldid=5593757 moja promjena]. 
* Tekst &quot;(vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)&quot; ne bi trebao ići u parametar, to je samo pomoć u dokumentaciji predloška
* Poveznice na druge projekte bi trebale ići u poglavlje &quot;Vanjske poveznice&quot; i mislim da bolje izgledaju kad su unutar {{pp|WProjekti}}, jer inače znaju biti loše formatirani i završiti negdje dolje desno u kutu.

Hvala ti za sve tvoje članke o živom svijetu, to je i moje najdraže područje! --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:01, 5. kolovoza 2020. (CEST)
**Dobro {{s|Leo 2020}}, fala lipa, ugodan dan --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:03, 5. kolovoza 2020. (CEST)

Nemoj stavljati {{pp|Commonscat}} ako na commonsima nema te kategorije. --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:37, 6. kolovoza 2020. (CEST)
*a znam da, al može doč bilo kad --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:44, 6. kolovoza 2020. (CEST)
*{{s|Leo 2020}}, možeš i ti stavit, nije zabranjeno. Ja nemogu na commons. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:47, 6. kolovoza 2020. (CEST)

== Ovo ne treba ==

https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Dystovomita&amp;type=revision&amp;diff=5598608&amp;oldid=5598600 --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:34, 12. kolovoza 2020. (CEST)
*Ne {{s|Leo 2020}}. Jedino na vrsti --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:48, 12. kolovoza 2020. (CEST)
** Ono u zagradi je uputa na {{pp|Taksokvir}}. Sad ću to popraviti. --[[Suradnik:Leo 2020|Leo 2020]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Leo 2020|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:56, 12. kolovoza 2020. (CEST)

== Mes(s)api i Paucet(t)i ==

Treba uskladiti nazive plemena na  [[Mesapski jezik]] i [[Japigi]]. --[[Suradnik:Suradnik A10|Suradnik A10]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Suradnik A10|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:46, 13. kolovoza 2020. (CEST)
* {{s|Suradnik A10}} I Japigi, japiški --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:08, 13. kolovoza 2020. (CEST)

== Re. Zaboravljeno ==

Hvala Ti na poruci Zeljko. Zaboravljeno jest, moram priznati da je tako. Predlozak je promijenjen, prosirivanje clanka slijedi ovih dana. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:24, 14. kolovoza 2020. (CEST)
*{{s|Mark7747}} zato smo tu. I meni ostane po godinu dana --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:42, 14. kolovoza 2020. (CEST)
::hvala Ti za moralnu podrsku Zeljko. Da se na neki nacin &quot;sramim&quot; da sam taj clanak zaboravio je isto tako istina. No sad si mi doista dao motivaciju istog &quot;ispeglati&quot; cim prije. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:47, 14. kolovoza 2020. (CEST)
:::Nismo ja i ti jedini. Oni koji ne rade, i ne griješe --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:58, 14. kolovoza 2020. (CEST)

== Vracanje bez obrazlozenja ==

Molim vas ne vracajte moje izmjene bez obrazlozenja. Hvala. [[Suradnik:Sashko1999|Sashko1999]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sashko1999|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:58, 18. kolovoza 2020. (CEST)
:[[Suradnik:Sashko1999|Sashko1999]], ovdje na nasoj Wiki postoji (uvjetan) &quot;Code of practice&quot;. (Aka: nacin razgovora sa suradnicima). Ukiliko imas primjedbi na uklanjanje Tvojeg clanka, onda molim Te istog obrazlozi u duhu i smislu nase hr.wiki. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 18. kolovoza 2020. (CEST)
:: Pa nije jedan članak da ga obrazložim, vrajaču mi izmjene u više članaka i to bez ikakvog obrazloženja. [[Suradnik:Sashko1999|Sashko1999]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sashko1999|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:18, 18. kolovoza 2020. (CEST)
*E pa {{s|Sashko1999}} onda se potrudi da se nemora ispravljat iza tebe. Onda nije bilo nikakve Sjeverne Makedonije --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:32, 18. kolovoza 2020. (CEST)
: Upravo tako.--[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:34, 18. kolovoza 2020. (CEST)
:: Nije bilo Sjeverne Makedonije, ali ni bilo ni Makedonije, Makedonija kao država je postojala od 1991. do 2019. godine. Ja sam već rekao u članku o braći Miladinovi, da ako se odnosi na država, onda treba pisati Sjevernoj Makedoniji, a ako se odnosi na geografski region Makedonije, onda treba pisati Makedoniji. Veza vodi prema državi Sjeverna Makedonija, tako da mislim da je moja izmjena ispravna. [[Suradnik:Sashko1999|Sashko1999]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sashko1999|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:18, 18. kolovoza 2020. (CEST)
:::Eto vidiš {{s|Sashko1999}}, točno tako, sredi to onda malo bolje. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:20, 18. kolovoza 2020. (CEST)
::::Pa sredio sam, ali ti si mi vratio to. Rečenica glasi: ''Naum'' je [[1843]]. napisao glazbeni udžbenik, prvi takve vrste u [[Makedonija|Makedoniji]]. Puno je pomogao braći u skupljanju građe za Zbornika jer je zapisivao i note. Dakle, u njoj se govori da je Naum napisao glazbeni udžbenik koji je prvi takve vrste na teritoriju danasnje države Sjeverne Makedonije, zato i sam ispravio. [[Suradnik:Sashko1999|Sashko1999]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sashko1999|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:30, 18. kolovoza 2020. (CEST)
:::::Sad sam vidio da tu izmjenu mi je vratio [[Suradnik:Mark7747|Mark7747]], izvinjavam se. [[Suradnik:Sashko1999|Sashko1999]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Sashko1999|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:36, 18. kolovoza 2020. (CEST)

== Marinko Čabo‎ ==

Touché Zeljko! (sveze izvora). Sorry, nisam se mogao suzdrzati a da Ti ne posaljem ovaj komentar. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:33, 19. kolovoza 2020. (CEST)

== De Tonya ==

Bok Zeljko, bi li molim Te kao Admin mogao srediti kaos na ove 3 stranice:
1. https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Marjanovic_De_Tonya_-_The_Man_who_would_be_Cooper,_Poet_and_Author&amp;redirect=no
2. https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Marjanovi%C4%87_De_Tonya_-_skra%C4%87eni_%C5%BEivotopis_i_pregled_knji%C5%BEevnog_rada&amp;redirect=no
3. https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ivan_Marjanovi%C4%87_De_Tonya&amp;redirect=no

Ja sam iste profilakticki prebacio na SZR. Thx i pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:19, 25. kolovoza 2020. (CEST)
*Dobro {{s|Mark7747}} ,samo da vidim šta je učinjeno --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:22, 25. kolovoza 2020. (CEST)
:: Hvala --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:31, 25. kolovoza 2020. (CEST)
:::NP {{s|Mark7747|prijatelju}} --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:32, 25. kolovoza 2020. (CEST)

== Vidi ovo ==

[https://www.nogometplus.net/index.php/domaci_nogomet/torcida-ideja-i-organiziranje-1-dio/][https://www.nogometplus.net/index.php/domaci_nogomet/torcida-utakmica-sa-crvenom-zvezdom-2-dio/][https://www.nogometplus.net/torcida-osuda-i-kazne-3-dio/]. [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:32, 28. kolovoza 2020. (CEST)
* Vidim {{s|Kubura|prijatelju}}. Fala lipa. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:12, 28. kolovoza 2020. (CEST)
**pa ja ti buljim u to 12 sati na dan --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:13, 28. kolovoza 2020. (CEST)

== La paloma ==

Željko, ako te mogu zamoliti: na stranicu [[La paloma]] vode dvije poveznice iz ''tvog žanra'', [[Dodatak:Popis vrsta:La]] i [[Dodatak:Popis kukaca, La]] – ako možeš te poveznice popraviti, ja nisam siguran kako nasloviti, &quot;La paloma (moljac)&quot; ili nekako drugačije. &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 01:20, 3. rujna 2020. (CEST)
*{{s|Bonč}} rišit ćemo --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:09, 3. rujna 2020. (CEST)

:: Ako napišeš odgovor ''u brk'', neću ga vidjeti... Isključio sam sva ona ''dojavljivanja'' u postavkama, dobivam samo obavijesti za SZR.
:: Ne slažem se s [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=La_paloma_(skladba)&amp;diff=5618929&amp;oldid=5618753 ovom] niti s [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=La_paloma_(razdvojba)&amp;diff=prev&amp;oldid=5618952 ovom izmjenom]. Ne treba se povoditi za Wikipedijom na engleskom jeziku. U razdvojbama na drugim Wikipedijama čak se uopće i ne spominje moljac. Rijetko tko je čuo za moljca pod nazivom &quot;la paloma&quot; i to ne treba biti glavno značenje. Za skladbu su, pak, čuli svi, makar naša generacija [[Datoteka:Face-wink.svg|22px]]
:: Prijedlog rješenja: vratiti preusmjerenje, odnosno da glavni članak bude skladba &quot;La paloma&quot;. U razdvojbi i u naslovu (budućeg) članka moljac &quot;la paloma&quot; se može navesti latinskim imenom, ili odrednicom u zagradi &quot;la paloma (moljac)&quot;, što sam imao na umu kad sam te zamolio za pomoć. &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 13:18, 3. rujna 2020. (CEST)
:::Pa nije problem, mogao si i sam --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:52, 3. rujna 2020. (CEST)

:::: Prvo: hvala na intervenciji. Drugo: nisam sâm, zbog dvije stvari, ne volim raditi na svoju ruku (što potencijalno može dovesti do sukoba), a nisam siguran bih li mogao to raditi bez administratorskih ovlasti (premještanje pod zauzet naslov). BTW, u [[La paloma#Izvori|posljednjem navedenom izvoru]] poslušaj Ivu Robića i podsjeti se starih dobrih vremena [[Datoteka:Smiley.svg|20px]] &lt;span style=&quot;margin-left: 5px;&quot;&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;[[user:Bonč|Bonč]] &lt;small&gt;([[User talk:Bonč|razgovor]])&lt;/small&gt;&amp;nbsp;•&amp;nbsp;''&lt;span style=&quot;color:green&quot;&gt;Wikipedija je slobodna enciklopedija koju svatko može uređivati.&lt;/span&gt;''&amp;nbsp;•&amp;nbsp;&lt;/span&gt; 16:39, 3. rujna 2020. (CEST)

== Thousand Oaks / Yelich ==

&quot;nemože bit Portorikanac ni Tuareg&quot; ;-) 
Ne moze imas pravo, isto kao ni Meksikanac ili Sioux. Takodjer je irelevantno da li je Srbin ili Crnogorac.
Ono sto je po mojem misljenju bitno Zeljko, je kao prvo redoslijed. 
Ako vec poznate stanovnike navodimo abecednim redom tada to valja postivati i sa novim unosima.
Drugo (bez ikakvih nacionalnih konotacija), ukoliko jednog vec castimo epitetima poput ''zvijezda'' tada bi bilo fer da to napisemo i za ostale.
Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 09:52, 3. rujna 2020. (CEST)
*{{s|Mark7747}}, pa poredaj po abecedi i ispravi ako šta treba --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:16, 3. rujna 2020. (CEST)
*{{s|Koreanovsky}}
*{{s|Zeljko}} Točno tako! Čovik mi uporno vraća skoro sve što objavim na primer zbog redoslida, onda zbog jezika i tak dalje. Sledeći put, čini mi se, ako ne stavim točku ili zarez negdi, vratiće mi 200 riječi teksta. Tako mi se čini. No, '''vjerujem u dobru nameru''', to je važno reć. Ćirilica za Srbe ne smije, a ćirilica za '''Crnogorce''' je dopuštena (iako Wikipedia ne priznaje ''crnogorski jezik'', zato i nema članaka na tom ''jeziku''). Ne smijem staviti govor na sahrani Njegoša, divan govor njegove majke... jer se pominje neki pridev koji nije podoban. ''Naravno bez ikakvih nacionalnih konotacija''. Yelich je zvijezda koliko i '''De Bruyne''' u socceru. Da li ja triba da vraćam Markovu objavu jer ne koristi abecedna slova Ž, Š i ostala slova, već koristi ''šišanu'' latinicu? Vidite [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Jeli%C4%87&amp;diff=5609884&amp;oldid=5609882 ovdi] što mi čovek vraća, sa sve izvorima. Pozdrav. [[Suradnik:Ничим неизазван|Ничим неизазван]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ничим неизазван|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:50, 3. rujna 2020. (CEST)
:: Simpatican nacin pisanja [[Suradnik:Ничим неизазван|Ничим неизазван]]. (misung narjecja hrvatskih jezika). Doduse nije sisana latinica no pusti molim te te stoseve onim velikokalibarskim (i duhovitim) suradnicima na nasoj hr.wiki koji su tu foru (stos) i izbacili na SZR. Toliko za pocetak. (Na njemackom jeziku rabi se naziv &quot;Trittbrettfahrer&quot; - Google ti je najbolji prijatelj). Ono sto ti vracam (revertiram) je u svim komentarima sa moje strane i dokumentirano. Nichts für ungut (ili na jeziku koji se rabi u Venturi - Thousand Oaks: &quot;No hard feelings&quot;) P.S. - jos jednom: pruzili smo ti ruku tu na nasoj hr.wiki. Bilo bi lijepo (dobro) da istu konacno prihvatis u stilu '''vjerujem u dobru namjeru'''. Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:10, 3. rujna 2020. (CEST)
*{{s|Mark7747}}, Točno tako! I zato veliko hvala {{s|Koreanovsky}} i {{s|Zeljko}} za pruženu ruku! No, Mark, nisi mi rekao kako to da je [https://hr.wikipedia.org/wiki/Jeli%C4%87 Jelić češće hrvatsko], kada je tek 55. (od tri milijuna), a kod nekih drugih je 47. (od sedam milijuna)? '''Vjerujem u dobru namjeru'''! Pozdrav! [[Suradnik:Ничим неизазван|Ничим неизазван]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ничим неизазван|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:18, 3. rujna 2020. (CEST)
::  [[Suradnik:Ничим неизазван|Ничим неизазван]] : Mark - kasno paljenje (sorry) - (sto se tice Jelić): Ne, doista ne. To mi mozes slobodno vjerovati na rijec. Misao vodilja tog revertiranja je bila slijedeca: Prvo, nista protiv rasprostranjenosti tog imena u Srbiji, to je u clanku i dalje napomenuto. No smatrah da je tu na nasoj wiki dovoljan &quot;Hinweis&quot; (natuknica). To doista nije sovinizam. U krajnjoj liniji ni na sr.wiki se toliko rasprostranjeno ne pise o prezimenu Horvat. Drugo (priznajem) da su mi prsti bili mozda malo pre brzi obzirom na nase dotadasnje nesuglasice. Ruka? --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:21, 3. rujna 2020. (CEST)

== Marka i Vidošević ==

[https://www.hoo.hr/hr/olimpizam/olimpijska-obitelj-in-memoriam/6229-povodom-30-obljetnice-smrti-olimpijca-joska-vidosevica-prigodna-dopisnica-i-zig-s-njegovim-likom] Jesi li vidia ovo? [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:29, 11. rujna 2020. (CEST)
* {{s|Kubura}} lijepo od njih. Ulizuju se Hajduku --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:57, 11. rujna 2020. (CEST)

== Netko drži HNS, netko drži UEFU :) ==

Instalirali smo svoje ljude :) [https://sport.hrt.hr/654071/predsjednik-uefe-dobio-hajdukov-dres-ne-krijem-da-sam-njihov-navijac Predsjednik Uefe Čeferin: Ne krijem da sam navijač Hajduka] [[Suradnik:Kubura|Kubura]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kubura|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:00, 13. rujna 2020. (CEST)

== Jessica Lange ==

Zeljko, nepristojno je pisati koliko žena ima godina (stoji njen datum rođenja) ;-) - Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:56, 23. rujna 2020. (CEST)
*To prakticira cijela wikipedija kad su u  pitanju glumci, glumice i pjevačice --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:57, 23. rujna 2020. (CEST)
** OK. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:58, 23. rujna 2020. (CEST)
::: Add: Oprosti na &quot;tvrdoglavosti&quot; Željko, no (doduše brzinskim) pretraživanjem naše Wiki svih živućih (hollywoodskih) glumaca/glumica nisam pronašao da u Infookviru nakon godine rođenja još u zagradi stoji i njihova dob. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:52, 23. rujna 2020. (CEST)
::::NP samo naprid --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:55, 23. rujna 2020. (CEST)
:::::Ne ljutiš se? --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:56, 23. rujna 2020. (CEST)
:::::Da, Jako. Strašno čak --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:58, 23. rujna 2020. (CEST)
::::: Sry ;-) - Mark=tvrdoglavac --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:03, 23. rujna 2020. (CEST)
::::::{{s|Mark7747}}, uživaj. kakva ljutnja --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:13, 23. rujna 2020. (CEST)
::::::: :-) znam. i vidih već jučer. No na hr-wiki koliko vidim ne idemo sa time. (trebat čemo svake godine ažurirat ;-) - Pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:05, 24. rujna 2020. (CEST)

== We sent you an e-mail ==

Hello {{PAGENAME}},

Really sorry for the inconvenience. This is a gentle note to request that you check your email. We sent you a message titled &quot;The Community Insights survey is coming!&quot;. If you have questions, email surveys@wikimedia.org. 

You can [[:m:Special:Diff/20479077|see my explanation here]].

[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:51, 25. rujna 2020. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:Samuel (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Samuel_(WMF)/Community_Insights_survey/other-languages&amp;oldid=20479295 --&gt;

== Jadovno ==

{{riješeno}} --[[Suradnik:Mosorska gušterica|Mosorska gušterica]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mosorska gušterica|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:07, 30. rujna 2020. (CEST)
*Ajde drago mi je da je bio --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:16, 30. rujna 2020. (CEST)

== Re. Izmjene ==

OK. Thx Zeljko. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:36, 8. listopada 2020. (CEST)

== Veliki galeb ==

Zeljko, ako piše Radovi, onda su radovi. Sad moram ručno prevoditi, a ne sa Prevoditeljem, jer ću inače svaki put pregaziti infookvir. Grrrrrrr ;) --[[Suradnica:Ana 4 pištolja]] ([[Razgovor sa suradnicom:Ana 4 pištolja|piši mi]]) 09:00, 15. listopada 2020. (CEST)
*{{s|Ana 4 pištolja|Uh, izvini}}, samo sam stavio okvir. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:03, 15. listopada 2020. (CEST)

Odilčno, hvala puno! --[[Suradnica:Ana 4 pištolja]] ([[Razgovor sa suradnicom:Ana 4 pištolja|piši mi]]) 10:39, 24. listopada 2020. (CEST)
* uživaj {{s|Ana 4 pištolja|u radu}}. Vidim da to voliš --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:43, 24. listopada 2020. (CEST)

== Bitinice ==

Hvala, znam, evo baš sređujem [[Grbavi čizmar]], tako baš to piše. Članak je nesređen, prebacio sam ga u svoj imenski prostor. --[[Suradnik:Lasta|&lt;span style=&quot;color: blue;&quot;&gt;'''Las'''&lt;/span&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Lasta|&lt;span style=&quot;color: magenta;&quot;&gt;'''ta'''&lt;/span&gt;]] 22:18, 26. listopada 2020. (CET)

== LXX ==
Godine prolaze - ljubav ostaje. Hžv--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:01, 28. listopada 2020. (CET)

== Čemu... ==

vraćanje izmjena. Znate li šta je neutralno gledište? --[[Suradnik:Arnel|Arnel]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Arnel|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:50, 30. listopada 2020. (CET)
*{{s|Arnel}} sakrivanje činjenica nemože biti neutralno gledište. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:12, 30. listopada 2020. (CET)
::Molim? Ne sakrivam ja nikakve činjenice ali morate imati na umu da je ovo enciklopedija. --[[Suradnik:Arnel|Arnel]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Arnel|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:25, 30. listopada 2020. (CET)

== Točka ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Lemanea&amp;diff=5656186&amp;oldid=5639146] Ovo sam već više puta morao ispravljati. Na kraju rečenice i godine obavezno ide točka.--[[user: Croxyz|Croxyz]] &lt;small&gt;([[user talk: Croxyz|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:15, 31. listopada 2020. (CET)

== Kruška ==

Bok Željko! U članku [[Kruška]] u kodu Taksokvira stoji &lt;code&gt;| subfamilia = Maloideae&lt;/code&gt; i odmah zatim &lt;code&gt;| subfamilia =Amygdaloideae&lt;/code&gt;. Možeš li provjeriti što je od toga dvoje točno i izbrisati ono što nije točno? Zahvaljujem! --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 04:02, 5. studenoga 2020. (CET)
*{{s|Ivi104}}, rišeno --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:57, 5. studenoga 2020. (CET)
:Hvala! Molim te isto pogledaj u članku [[Lubenica (biljna vrsta)]], imaju dva parametra ''classis''. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:21, 7. studenoga 2020. (CET)
::Također isto, molim te u [[Morski lavovi]] ispravi ''subordo''. Hvala i oprosti što upadam s jednim po jednim člankom, ne mogu drukčije. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:06, 7. studenoga 2020. (CET)
::Pogledaj i [[Nodosoclavator]], dvaput se pojavljuje ''dvoimeno_autorstvo''. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:14, 8. studenoga 2020. (CET)
::Također, članci [[Nothura]], [[Obični vrabac]] i [[Pjevice]] , imaju dvaput ''razdioba_stupanj''. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:17, 8. studenoga 2020. (CET)
::I [[Novozelandski morski lav]], dvaput je ''subordo''. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:23, 8. studenoga 2020. (CET)
::I [[Oleandra]], dvaput je ''genus_autorstvo''. --[[Suradnik:Ivi104|Ivi104]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Ivi104|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:32, 8. studenoga 2020. (CET)

== Burek ==

Zeljko, izvorni burek je jelo sa mesom. Sjeckanim, mljevenim, svinjskim ili telećim. To je činjenica. I mi smo na Wikipediji.
Kod nas u hrvatskoj, rasprostranjene su varijante bureka izmedju ostaloga sa sirom, špinatom, gljivama itd. I to je predivno. Ja iste obožavam. No u prvoj rečenici govorimo o '''izvornom bureku'''. Tako valja i ostati.
Ili da pišemo o talijanskoj izvornoj pizzi sa ananasom i lubenicom?! - Prisrčno --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:32, 8. studenoga 2020. (CET)
: Izvori?? (sveze tvojeg žutog?!) - pojasni Molim te. --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:34, 8. studenoga 2020. (CET)
::Pa piše i sa mesom; imamo svoje izvore --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:36, 8. studenoga 2020. (CET)
::: Neka mediatori odluče Željko - napisah natuknicu već na mojoj SZR. Prisrčan pozdrav --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:40, 8. studenoga 2020. (CET)

== Ć ==

Bok, Zeljko!

E ovako, maloprije sam u nekoliko tvojih članaka vidio da riječ &quot;tipični&quot; uglavnom pišeš sa slovom &quot;ć&quot; umjesto sa slovom &quot;č&quot; (npr. [[Posebno:Diff/5666225|ovdje]] i [[Posebno:Diff/5666226|ovdje]]). Molim te, budi pažljiviji ubuduće [[Datoteka:Face-smile.svg|20px]] --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 14:24, 13. studenoga 2020. (CET)
*ajde {{s|Neptune, the Mystic|fala lipa}}, nehotice se desi. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:44, 13. studenoga 2020. (CET)

== Molba ==

Hej, Zeljko, daj molim te sakrij [[Posebno:Diff/5669403|ovu izmjenu]]. Opet je onaj počeo po administratoru... --[[Suradnik:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#000099;&quot;&gt;'''Neptune,'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Neptune, the Mystic|&lt;span style=&quot;font-family:'Old English Text MT','Old English Text Std','RM Albion','Blackwood Castle','Old English Five';font-size:12pt;color:#660066;&quot;&gt;'''the Mystic'''&lt;/span&gt;]] 20:13, 17. studenoga 2020. (CET)
*{{s|Neptune, the Mystic|Rišeno}} --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:10, 17. studenoga 2020. (CET)

== Pitanje ==

Pozdrav Zeljko.

Možeš li pogledati i ako ima grešaka, srediti članak [[Azolla]]?  Nisam stručnjak za biljke pa tražim tvoju pomoć.--[[Suradnik:Franjo Josip|Franjo Josip]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Franjo Josip|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:11, 17. studenoga 2020. (CET)
*Bravo {{s|Franjo Josip|divota}}. Lip pozdrav --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:20, 17. studenoga 2020. (CET)

== Preusmjeravanje ==

Živio {{ping|Zeljko}}! Imam pitanje iz tvoje uže specijalnosti pa ako bi mi pomoga, bija bi ti zahvalan. Naime, na stranicu [[Kopneni kralježnjaci]] vode dva preusmjeravanja - [[Tetrapoda]] i [[Tetrapodi]]. Ja sam dodao ovaj zadnji jer mi je trebao i on je alternativni znanstveni naziv na hrvatskom jeziku (uz &quot;četveronošci&quot;). Ovaj prvi (Tetrapoda) je čini mi se latinski naziv nadrazreda. Da li možda znaš kako bi trebali organizirati nazivlje u biologiji, pogotovo vezano za preusmjeravanja? Postoje li neka pravila ili užance koje pratimo ili kako radimo kako je kome zgodno? Što bi ti napravio u ovom slučaju? [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 20:51, 19. studenoga 2020. (CET)

:{{ping|Zeljko}} Znači po tebi je ovo sad OK? Dakle, hrvatski naziv je glavni naziv članaka (Kopneni kralježnjaci), a preusmjeravanja stavimo na sve istoznačnice (Tetrapodi, Četveronošci) i još na latinske taksonomske nazive (Tetrapoda)? A da li bi recimo bilo dobro preusmjeravanje [[Tetrapoda]] (latinski naziv nadrazreda) dopuniti nekako da piše npr [[Tetrapoda (lat. naziv nadrazreda)]] da se zna o čemu se radi, a da preusmjeravanje ipak okine ako se upiše samo &quot;tetrapoda&quot; u tražilicu? [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 21:32, 19. studenoga 2020. (CET)
::{{s|Imbehind}}, samo [[Tetrapoda]]. nemaš šta nadopunjavat. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:49, 19. studenoga 2020. (CET)
:::OK, jasno. Zahvaljujem! [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 22:52, 19. studenoga 2020. (CET)

Šaljivdžijo stara! &lt;3 :) [[Suradnik:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:#F0C018; background:black; padding:1px 2px 1px 4px;&quot;&gt;Imbe&lt;/b&gt;]][[Razgovor sa suradnikom:Imbehind|&lt;b style=&quot;display:inline; color:black; background:#F0C018; padding:1px 4px 1px 1px;&quot;&gt;hind&lt;/b&gt;]] 01:45, 20. studenoga 2020. (CET)
*{{s|Imbehind|bičeš ti doar wikipedista}}, svugdje još stigneš, radi marljivo onoliko koliko ti slobodno vrime dopušta. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:06, 20. studenoga 2020. (CET)

== Zaštita ==

Zeljko daj pls. zaštiti [[Uloga Srpske pravoslavne crkve tijekom velikosrpske agresije]] samo za prijavljene. Thx, --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:18, 20. studenoga 2020. (CET)

== Troprsti galeb ==

Zeljko, ne izmišljam, provjeri sam link koji si mi dao. Gdje ti je referenca za naziv roda na hrvatskom? --[[Suradnica:Ana 4 pištolja]] ([[Razgovor sa suradnicom:Ana 4 pištolja|piši mi]]) 13:55, 7. prosinca 2020. (CET)

Evo ti [https://hr.glosbe.com/en/hr/kittiwake tu] {{s|Ana 4 pištolja}}, ne može biti kittiwake kod nas. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:00, 7. prosinca 2020. (CET)

Ti prijevodi su loši, za obje vrste piše &quot;troprsti galeb&quot;, to nije u skladu sa izvorom koji si mi prvo dao. U mojim člancima nigdje ne piše da se na hrvatskom zove kittiwake, nego da je to engleski naziv. --[[Suradnica:Ana 4 pištolja]] ([[Razgovor sa suradnicom:Ana 4 pištolja|piši mi]]) 14:06, 7. prosinca 2020. (CET)
*Pa kad je to rod. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:08, 7. prosinca 2020. (CET)
**Rod kittiwake na hrvatskom je troprsti galeb, stručno Rissa. --[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:10, 7. prosinca 2020. (CET)

== Baklava ==

Željko, na horizontu se širi ista (ili slična) nepodopština kao sa mojim burekom prošli mjesec. Vidi: [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Baklava&amp;type=revision&amp;diff=5695322&amp;oldid=5636098]. Reci kako dalje sa tim ''vandalizmom''? Da revertamo? Ili ideš sa kartonom? --[[Suradnik:Mark7747|Mark7747]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mark7747|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:45, 15. prosinca 2020. (CET)

== Pozdrav imenjace :-) ==

Posto sam novi ovjde i slabo se razumijem zamolio bih te dali bi mi 
mogao pomoc ispravit ili preuredit moj vlastiti clanak.Ako nije toliko komplicirano mozda bi mi mogao 
pomoc objasnit kako se to radi ako imas volje i zelje.

Hvala unaprijed
Pozzz &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Bado25|Bado25]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Bado25|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Bado25|doprinosi]]) 11:38, 29. prosinca 2020. (CET)&lt;/small&gt;

== Sfrj ==

{{Suradnik:Jure_Grm/Arhiv}}

Upit: uređivanje sadržaja vezano za temu SFRJ gdje se tendeciozno brišu dodaci vezani za zločine počinjene od komunističke partije što se u povijesti uređivanja lako da privjeriti. Također nema ništa vezano za agresiju Jna i Sfrj na Hrvatsku. Nema ništa niti vezano za tkz. Nobosadski dogovor. Ne stoji ništa niti o tome u čemu se razlikovao titoizam u odnosu na staljinov komunizam. Nema ništa niti o ideologiji samoupravljanja kao niti o represivnom aparatu kojeg je partija koristila protiv državnih ili narodnih neprijatelja? Jednom rječju vrlo amaterski odrađeno! [[Suradnik:Kreschimir|Kreschimir]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Kreschimir|razgovor]])&lt;/small&gt; 01:51, 26. siječnja 2021. (CET)

== Pravopis ==

Pogledaj moje izmjene na [[Ammochloa]], [[Guaduella humilis]], [[Guaduella densiflora]] i [[Guaduella dichroa]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:08, 28. veljače 2021. (CET)

== Ophodnja ==

Zeljko, pripazi malo kod ophodnje, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=RK_Sisak_(2013.)&amp;oldid=5472840&amp;diff=prev ovo] je bilo za popraviti ili za vratiti. --[[User:Argo Navis|Argo Navis]] &lt;small&gt;([[User talk:Argo Navis|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:53, 15. ožujka 2021. (CET)

== Članak o Hrvatskom Zagorju. ==

Dragi gospodine Željko,

samo vam javljam da sam unio manje promjene na članku o Zagorju. Opće je poznato da je najjužnija točka Zagorja Krapinski most, tj. ušće rijeke Krapine. Stoga, prema toj činjenici Zaprešić geogravski, ali i povijesno pripada Zagorju, što je opće poznato. Zaprešić je uvijek bio dio Zagorja, on je jedan od glavnih čvorišta pruge 'Željeznička pruga Zaprešić – Varaždin – Čakovec', ima važnu ulogu koja je vezana uz autocestu A2 (AZM), često zvana i 'Zagorska autocesta' te uz cestu zvanu 'Zagorska magistrala'. Postoji i jedna ne tako važna, ali zanimljiva informacija, do prije -tak godina na ulazu u Zaprešić stajao je znak 'dobrodošli u Hrvatsko Zagorje'. 

Samo sam Vam htio javiti da sam unio manje promjene, budući da ste proveli mnogo vremena radeći na ovoj temi.

LP, Leon 
&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Leonov2|Leonov2]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Leonov2|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Leonov2|doprinosi]]) 00:15, 2. kolovoza 2021. (CET)&lt;/small&gt;

== Use of GFDL ==
Hi! Sorry to write in English. I noticed that you and some other users have uploaded many files with the license {{tl|GFDL}}. GFDL is not a good license for images because they make it harder to use the files because of the license terms. Wikimedia Foundation decided in 2009 that Wikipedia etc. should not use GFDL as the sole license. So perhaps you would be willing to relicense your uploads and also add {{tl|Cc-by-sa-4.0}}? --[[Suradnik:MGA73|MGA73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MGA73|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:44, 2. kolovoza 2021. (CEST)

==Pohvala i pitanje ==
Pozdrav Željko,

kako si? Nadam se dobro. Prije svega velika pohvala za pisanje članaka iz botanike, stvarno si stavio petu brzinu. Htio sam ti nalijepiti i nagradu na suradničku stranicu, ali nigdje ne vidim mjesto za nagrade. Zar si ih izbrisao? Zašto ti u biti pišem... patrolirajući sam naišao na ovu promjenu [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=4._motorizirana_gardijska_brigada_%22Pauci%22&amp;type=revision&amp;diff=6290235&amp;oldid=6282187] i ne znam što misliti o tome. Ja sam samo čuo za naziv 4. gardijska brigada, nikad čuo za ovu alternativu. Ime me čak pomalo podsjeća na 4. splitsku udarnu brigadu NOVJ, što bi trebalo izbjeći kao asocijaciju. Znaš li ti nešto više o tome? Da li su je u to vrijeme stvarno zvali &quot;Četvrta splitska&quot;? LP.—[[Suradnik:Dean72|Dean72]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Dean72|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:48, 15. siječnja 2022. (CET)
*{{s|Dean72}}, nije mi poznata 4. brigada, nisam bio u njoj. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:01, 15. siječnja 2022. (CET)

== Nekoliko savjeta ==

Na primjeru [[Amboroa]] možeš vidjeti par stvari koje sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Amboroa&amp;type=revision&amp;diff=6440537&amp;oldid=6436629 poboljšao] iza tebe:
* link na autora, obično ga pronađem na drugom projektu
* parametri razdioba_stupanj i razdioba (najčešće samo link na podnaslov)
* == Vanjske poveznice == ispred {{pp|WProjekti}}
* Molim te, kad dodaješ linkove na druge projekte, provjeri postoje li te stranice tamo [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 15:55, 9. kolovoza 2022. (CEST)

== Bazga ==

Bok Željko! Oprosti što smetam, ali primijetio sam nepodudaranje u članku o [[Bazga|bazgi]].&lt;br&gt;
U poglavlju Opis biljke stoji: {{citat2|Prije je bazga svrstavana u porodicu [[kozokrvnice|kozokrvnica]] (''Caprifoliaceae''), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Adoxaceae.}}
U Taksokviru pak stoji: {{citat2|Porodica: [[Viburnaceae]]}}
Informacije se očito ne podudaraju. S obzirom da nemam blagog pojma o taksonomiji biljaka, mogu li te zamoliti da pronađeš ispravnu informaciju i ispraviš što treba? Puno ti hvala! —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 11:32, 12. kolovoza 2022. (CEST)

*{{s|Ivi104}}, [[adoxaceae]] (danas Adoxoideae) je postala potporodicom porodice [[Viburnaceae]]. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:39, 12. kolovoza 2022. (CEST)
*:Hvala, ispravio sam tekst da odražava vezu između dvaju porodica. —[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]] 11:55, 12. kolovoza 2022. (CEST)

== Flora Velike Britanije ==

Nisam 100% da sam [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Trajni_stolisnik&amp;type=revision&amp;diff=6452822&amp;oldid=6326948 ovo] dobro popravio je Velika Britanija može biti i otok, a ne država. Molim te, provjeri. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 11:18, 29. kolovoza 2022. (CEST)
*Dobro si stavio —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:04, 29. kolovoza 2022. (CEST)

== Sokol ==

Zeljko, pokušao sam u jednom članku dodati poveznicu na [[Sokol]] (spec. Veliki sokol, kojeg nemamo pa bih prvog sljedećeg) i trebalo mi je dosta navigavanja da bih došao do [[Falco]] (išao sam preko drugih wikipedija!). Možeš li što napraviti tako da [[Sokol]] odmah ili s jednim klikom dovede do sokolova koji su najbrojniji/najtraženiji/najprisutniji u &quot;našim&quot; krajevima. Ovako  trebaš biti najmanje ornitolog da bi otkrio [[Falco]]a, i opet nisi siguran je li to ''onaj sokol iz pjesme''. Hvala, [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:03, 25. listopada 2022. (CEST)

== Nagrada ==

Pozz @[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]],

sad sam ti htjela stavit jednu nagradicu za rad na člancima oko indijanaca, ali vidim da nemaš neko posebno mjesto za nagrade. Pohvaljujem te ovim putem za te članke :) [[Suradnik:The Yennefer|The Yennefer]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:The Yennefer|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:36, 27. siječnja 2023. (CET)
*Hvala lijepo {{s|The Yennefer}}. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:44, 28. siječnja 2023. (CET)

== Tekoma ==

Jesam. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 12:32, 5. lipnja 2023. (CEST)

:[[Udovičica]] pobrisana. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:18, 8. lipnja 2023. (CEST)

{{s|Argo Navis|}}, Fala. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:58, 8. lipnja 2023. (CEST)

== Himalaja (kategorije) ==

Himalaja je, koliko ja znam, u jednini, čak i kao planinski lanac. ([https://enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25547 HE]) Nebi li tako trebala biti i istočna Himalaja ([https://hr1.biketreks.net/eastern-himalayas-reveal-200-new-species-including-sneezing-monkey-and-walking-fish-2a22a86c pr.]), tj. Flora istočne Himalaje? Srdačno, [[Suradnik:Mudroslov|Pax Vobiscum! ]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Mudroslov|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:17, 5. srpnja 2023. (CEST)

{{s|Mudroslov|Mudroslove}}, to je botanički termin a ne geografski. Možda šta ti misliš. Radi se o imenu ,pa bi možda trebalo ono '''i''' biti veliko —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 03:26, 5. srpnja 2023. (CEST)

== Obavijest o neispravno licenciranim datotekama ==

Poštovani/a Zeljko, postavili ste sljedeće datoteke koje nemaju informaciju o licenciranju:
# [[:File:RazbijisteZeljko.jpg]]
# [[:File:Ruvettus_pretiosusVikiZeljko.jpg]]
# [[:File:NehajSenjZeljko.jpg]]
# [[:File:MarkoviciVelebit.jpg]]
# [[:File:Zenarchopterus_buffonisViki.gif]]
# [[:File:Senj45Paralela.jpg]]
# [[:File:SenjZeljko.jpg]]
# [[:File:Visevica2.jpg]]
Upute o ispravnom licenciranju datoteka pročitajte [[Wikipedija:Uporaba slika#Postavljanje_slika|ovdje]].

Nakon što dodate informaciju o licenci, slobodno uklonite predložak {{pp|Slika za brisanje}}. Sva pitanja slobodno postavite [[Wikipedija:Kafić/Pitanja_o_slikama|u Kafiću]].

Ako datoteke ne budu ispravljene do '''5. kolovoza 2023.''', bit će izbrisane i uklonjene iz svih članaka koji ih koriste.

Hvala na razumijevanju!—[[User:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:16px;color:#3232CD;&quot;&gt;'''''Ivi'''''&lt;/span&gt;]][[User talk:Ivi104|&lt;span style=&quot;font-family: Vivaldi;font-size:12px;color:#D75D3D;vertical-align: text-bottom;&quot;&gt;'''''104'''''&lt;/span&gt;]], 00:45, 27. srpnja 2023. (CEST)

== Molba ==

Ako ti ne bi bio problem, pogledaj i dopuni/ispravi [[Suradnik:MaGa/Gobica|ovo]]. Ja i latinski, rodovi, vrste, porodice..., šta da ti kažem: udaljeni kao nebo i zemlja. Blicaj kad završiš pa ću onda prebaciti u GIP. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 22:06, 28. srpnja 2023. (CEST)
*Dobro {{s|MaGa}} —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:14, 28. srpnja 2023. (CEST)

* {{s|MaGa}} jeasi zadovoljan —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:43, 28. srpnja 2023. (CEST)
*:Nisam ni sumnjao u tebe. Nemam ja šta biti zadovoljan, rekoh ti da sam ja cijepljen od tih stručnih stvari, a vidjeh da nemamo taj članak. Puno ti fala. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:10, 29. srpnja 2023. (CEST)
** {{s|MaGa}} Reci ako ima još šta. meni je gušt —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:22, 29. srpnja 2023. (CEST)
**:[[slika:Symbol thumbs up.svg|25px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:49, 29. srpnja 2023. (CEST)

== Poveznice na commons i wikvrste ==

Napravili smo predložak koji sam prepoznaje postoje li stranice na commons i wikivrstama, ubuduće ti je dovoljno dodati ovo:
&lt;pre&gt;
== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti/FF/wikidata}}
&lt;/pre&gt; [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 15:51, 4. listopada 2023. (CEST)
*{{s|Argo Navis}} E, fala lipa. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:56, 4. listopada 2023. (CEST)
*:[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Apeiba&amp;diff=6756832&amp;oldid=6756656 Uputa]. Ti &quot;fala lipa&quot;, pa opet po svome ;). --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 02:47, 27. listopada 2023. (CEST)
**Ok. No problem {{s|Argo Navis}}  —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 10:19, 27. listopada 2023. (CEST)

== William Watson ==

Nekako mi je najsigurnje prevesti razdvojbu na [[:en:William Watson]]. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:09, 27. listopada 2023. (CEST)

:Hm, ne baš sve, samo znanstvenike :). -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:10, 27. listopada 2023. (CEST)
::Evo, ovo može poslužiti kao početak: [[William Watson]]. -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:13, 27. listopada 2023. (CEST)
::: {{s|Argo Navis}} Tamo je samo 1 kao botaničar. Ali ima ih 3 koji se zovu samo [[William Watson]].  —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:20, 27. listopada 2023. (CEST)

== Uklanjanje bez obrazloženja  ==

Zeljko, već barem drugi put uklanja tuđa uređivanja bez obrazloženja, čime kršiš Kodeks ponašanja Zaklade i nekoliko naših pravila. ``Pamanjunganski jezici`` jest hrvatski naziv, a ovo je Wikipedija na hrvatskom. Imaš li dokaz za suprotno?
Molim odgovor ovdje. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 11:58, 1. studenoga 2023. (CET)
*{{s|Ponor}}To je u redu, nisam odma vidio, pa sam vratio. A kako nazvati brisanje svih poveznica. Njih sam htjeo vratiti. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:01, 1. studenoga 2023. (CET)
*:Dogovorite se. Znaš da nas [[WP:RAT]] nigdje ne vodi. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:20, 1. studenoga 2023. (CET)
**{{s|Ponor}}  Vidim da ignorira poruke. Ja pišem ona briše —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:29, 1. studenoga 2023. (CET)
**:Ne vidim lošu namjeru, sve i da je kriva. Puno će se novih suradnika pitati zašto je tekst crven (iskreno, i meni smeta kad članak izgleda kao ispravljena zadaćnica jedinaša). @[[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] je popravio i pravopis i oblikovanje pa je sad nedoumica na što vraćati. Pozivam ga ovdje, dogovorite se. Ili kod njega na stranici. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:37, 1. studenoga 2023. (CET)
*** {{s|Ponor}}A da. Reci joj ti čemu služe poveznice, ako ona i gleda stranicu za razgovori i nemoj se više sekirat. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:41, 1. studenoga 2023. (CET)
**:Isprike ako mi je promakla neka poruka, pogledao sam sad svugdje gdje sam dosad poruku dobio i ne vidim ništa od tebe, a povrat baš cijele promjene mi se činio neopravdanim. Pretpostavljam da sam ti trebao šutnuti poruku ovdje, ispričavam se, još učim što i kako. Vratit ću poveznice! [[Suradnik:Hijerovit|Hijerovit]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Hijerovit|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:44, 1. studenoga 2023. (CET)
***. {{s|Hijerovit}} Ma bez sekiracije. Naučimo svaki dan nešto novo. Ako je poveznica crvena to znači da kad klikneš na nju da će ti se otvorit stranica da napišeš članak o njoj. Nemoj ih više brisat. Lip pozdrav —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:51, 1. studenoga 2023. (CET)

== Brisanje ==
Može li ovo [https://hr.wikipedia.org/wiki/Srpac obrisat]. I onda ću imat još jedno za izbrisat. fala lipa —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:05, 8. veljače 2024. (CET)
:{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:07, 8. veljače 2024. (CET)
*Još [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Pilica&amp;redirect=no ovo] i gotovo —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:11, 8. veljače 2024. (CET)
:{{riješeno}}--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:13, 8. veljače 2024. (CET)
*Puno fala. HŽV —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:13, 8. veljače 2024. (CET)
:Bogu falu. HŽV!--[[Suradnik:Tulkas Astaldo|Tulkas Astaldo]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Tulkas Astaldo|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:15, 8. veljače 2024. (CET)

== Izvori prije vanjskih poveznica ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Ameri%C4%8Dka_platana&amp;diff=6895537&amp;oldid=6895500 Uputa]. Usput, nemoj dodavat prazni parametar karta_raspon jer se to isto dodaje automatski, iz wikidata. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:07, 20. ožujka 2024. (CET)
: Evo, kad sam ti maka na članku &lt;tt&gt;| karta_raspon =&lt;/tt&gt;, {{pp|taksokvir}} ga je sam naša. To sam isto radio nedavno, nisam ti reka. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 16:09, 20. ožujka 2024. (CET)
*{{s|Argo Navis}} Može. A uvijek i gledam da izvore stavim prije, ali po starim člancima stoji svakako. Kod tih platana svagdje sam stavljao vanjske poveznice ispod, ova jedna mi je promakla. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:15, 20. ožujka 2024. (CET)

== Upute ==

Neću valjda morat' bivšem administratoru lijepiti {{tl|NS-prikaži1}} i one predloške – ne zbog prečestog snimanja, nego zbog grešaka koje napraviš kad stvoriš članak i na kraju ne popraviš. Iste greške ''dugo dugo'' ostaju jer si automatski ophođen pa ophoditelji &lt;small&gt;(i sam si ophoditelj, znam)&lt;/small&gt;, očito, neće ''baš'' pregledavati tvoje izmjene (jer su autoophođene i usto se smatra da se tvoje izmjene uglavnom neće trebati pregledavati i ispravljati), stoga ispravak istih ostaje ''igra slučaja'' hoće li netko naići, uočiti i popraviti. Naprimjer: članak [[Biangai]] si stvorio još 26. ožujka i, iako si još triput uređivao nakon stvaranja, nisi popravio greške.

Druga stvar: ako nema sinonima – kao npr. kod [[Tahina|Tahine]] – ili nečeg drugog (bilo čeg), onda uopće ne trebaš dodavati odlomak vezan za to nešto. Nema potrebe dodati ga i ostaviti ga praznim ili napisati samo »Nema.«&lt;br&gt;Oto »Nema.« ima smisla ako konkretan razlog postoji i isti se navodi u izvorima. Onda treba navesti:
{{Citat|Nema sinonima, zato što… [''Nešto, nešto – samo dajem primjer''].}}
Al' ako/kad nema ni tog, onda nemoj uopće dodavati odlomak (zaista je nepotrebno).

Nadalje, u članku [[Tahina]] i još nekima koristiš navodnike &quot;&quot; i &lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;.&lt;br&gt;Navodnici &quot;&quot; u hrvatskom jeziku &lt;u&gt;nisu pravopisno ispravni&lt;/u&gt;, stoga ih uopće ne treba koristiti (osim ako se navodi neki izvorni naziv nečeg koji sadrži te navodnike).

'''&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;''' &lt;u&gt;su polunavodnici&lt;/u&gt; i &lt;u&gt;pravopisno su ispravni&lt;/u&gt; u hrvatskom jeziku, al' ne način na kojih si ih ti koristio; oni se koriste za navod unutar navoda.
* Naprimjer: »Jer veli Pismo: '''&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;'''Tko god u nj vjeruje, neće se postidjeti.'''&lt;nowiki&gt;'&lt;/nowiki&gt;'''«&lt;br&gt;(Podebljao sam kako bih naglasio.)
U hrvatskom jeziku imamo dva načina korištenja navodnika:
# '''»«''' {{!}} Primjer: '''»'''Jer ako ustima ispovijedaš da je Isus Gospodin, i srcem vjeruješ da ga je Bog uskrisio od mrtvih, bit ćeš spašen.'''«'''
# '''„”''' {{!}} Primjer: '''„'''Ta milošću ste spašeni po vjeri! I to ne po sebi! Božji je to dar! Ne po djelima, da se ne bi tko hvastao!'''”'''
Ako se odlučiš za korištenje „”, pripazi na ovaj gornji navodnik – '''mora biti ”'''. Nerijetko se umjesto '''”''' stavlja '''“''', međutim to je pogrešno. Dakle, &lt;u&gt;ispravno je&lt;/u&gt;: '''„”'''.

Referenca (&lt;nowiki&gt;&lt;ref&gt;&lt;/ref&gt;&lt;/nowiki&gt;) ide nakon interpunkcije. Naprimjer:
*  U napadu plemena Watut uništeno Biangai selo Kaisenik{{Smallsup|[1]}}, a nekoliko ljudi je ubijeno{{Smallsup|[2]}}. {{NO}}
* U napadu plemena Watut uništeno je Biangai selo Kaisenik,{{Smallsup|[1]}} a nekoliko ljudi je ubijeno.{{Smallsup|[2]}} {{OK}}&lt;br&gt;(Usput, ovjde sam dodao i pomoćni glagol biti u 3. licu jednine – ''je''.)
Isto vrijedi i za ostale interpunkcije, poput dvotočke (:), točke-zareza (;), trotočke (…), upitnika (?), uskličnika (!), navodnika (»«/„”/&lt;nowiki&gt;''&lt;/nowiki&gt;) i ostalih.

Izuzetci su kada crtica (–) preuzme funkciju zareza i kada se referenca koristi kao izvor samo za nešto u zagradama. Naprimjer:
* Napoleon je – kao konzul –{{Smallsup|[1]}} krenuo u osvajanje… {{NO}}
* Napoleon je – kao konzul{{Smallsup|[1]}} – krenuo u osvajanje… {{OK}}
* Bitka za Vukovar (25. kolovoza – 18. studenoga 1991.{{Smallsup|[1]}}). {{OK}}

Također, između riječi i reference ili interpunkcije i reference nikad ne smije biti razmak(nica)/bjelina, a zna ti se dešavati da pogriješiš u tom.
*  Rod je opisan u Species Plantarum 1: 425. 1753. {{Smallsup|[1]}} {{NO}}
*  Rod je opisan u Species Plantarum 1: 425. 1753.{{Smallsup|[1]}} {{OK}}

Tumač znakova:&lt;br&gt;{{NO}} – netočno/neispravno&lt;br&gt;{{OK}} – točno/ispravno.

Nadam se da će ti ove upute biti od koristi (trebale bi). – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 21:55, 5. travnja 2024. (CEST)

:Zaboravio sam ti reći za predložak {{tl|Broj}} koji koristimo za brojeve veće od {{Broj|10000}} i brojeve s mjernom jedinicom.
:* &lt;nowiki&gt;{{n|10000}}&lt;/nowiki&gt; → {{n|10000}}
:* &lt;nowiki&gt;{{n|1000000}}&lt;/nowiki&gt; → {{n|1000000}}
:* &lt;nowiki&gt;{{n|–23|°C}}&lt;/nowiki&gt; → {{n|–23|°C}}
:* &lt;nowiki&gt;{{n|1700|km/h}}&lt;/nowiki&gt; → {{n|1700|km/h}}
:Brojevi (i mjerne jedinice uz brojeve) se ne bi smjeli prelamati u drugi red pa stoga koristimo ovaj predložak koji dodaje neprelomljive polubjeline između tisućica i/ili mjerne jedinice i broja. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 15:12, 6. travnja 2024. (CEST)
:Ne slušaš me… Je s' uopće vidio ove poruke iznad? – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 16:06, 14. travnja 2024. (CEST)
* Vidim, vidim {{s|Croatia 925}}, a čut te nemogu. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:17, 14. travnja 2024. (CEST)

== Slike i wikispecies ==

Da, nalazi se autonatski, ali nije to dio taksokvira, to je drugi predložak: {{Pp|WProjekti/FF/wikidata}}. Ma to smo već ja i i pričali ima par miseci. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 19:29, 15. travnja 2024. (CEST)

:Aaa, sad vidim na što misliš! [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 23:32, 15. travnja 2024. (CEST)
*Super. &lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Zeljko|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Zeljko|doprinosi]]) &lt;/small&gt;

== Manje od maloga ==

Kad u taksokviru staviš &lt;pre&gt;..._autorstvo = &lt;small&gt; ... &lt;/small&gt;&lt;/pre&gt; dobiješ &lt;small&gt;&lt;small&gt;još manje&lt;/small&gt;&lt;/small&gt; od &lt;small&gt;maloga&lt;/small&gt; jer taksokvir i sam prikazuje sva autorstva manjima. Ako nije problem, nemoj dodavati {{tag|small}} u te parametre.
U listu sinonima u taksokviru kao i dosad. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:20, 22. travnja 2024. (CEST)
*Nisam znao {{s|Ponor|Ponore}}, ali vidim da je puno toga novoga. Ajde lip pozdrav i hvala —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:51, 22. travnja 2024. (CEST)
*:I prije nedavnih promjena sva su _autorstva u predlošku već bila smanjena, netko je znao, a netko nije pa su nam taksokviri pola-pola. 
*:Kad sam već tu: treba li brisati ili popraviti [[Hyalocalyx]] kad se klasifikacija razlikuje od one u [[Hyalocalyx setifer]]? [[Suradnik:PonoRoboT|PonoRoboT]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:PonoRoboT|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:41, 22. travnja 2024. (CEST)
**Ok. Odma —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:42, 22. travnja 2024. (CEST)
***{{s|PonoRoboT}}To je monotipski rod. Najbolje, da je samo pod imenom roda. Znači prebacit vrstu na rod i gotovo. A rod ću ja malo bolje napravit i opisat —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:49, 22. travnja 2024. (CEST)

:Dodao sam par stotina stranica (preusmjerenja s) latinskog dvojnog imena koje nisu dosad postojale, a u novoj (privremenoj) [[:Kategorija:Takson bez stranice dvojnog imena]] vodi ih se još pedesetak koji ih vjerojatno imaju, ali su imena koja nisam predvidio: ili počinju s × (nakon kojeg slijedi ili ne slijedi razmak) ili imaju umetnuto ime u zagradi ili imaju tri riječi u imenu. Ne razumijem se u to pa mi treba poduka: jesu li u tim člancima svi {{para|dvoimeno}} u redu? Računa li se možda [[Homo erectus nankinensis]] kao trojno ime? Pitat ću i @[[Suradnik:Croxyz|Croxyzja]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:56, 24. travnja 2024. (CEST)
* {{s|Ponor| Ponorre}}, kod kukaca, ime u zagradi je ime podroda, i pravilno ga je tako pisati. Trojno ime je podvrsta. Onaj hibridni × kod biljaka, ne bi trebalo razdvajati od imena vrste. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:01, 24. travnja 2024. (CEST)
*:OK, jasno. A konji, magarci, razni ''Homo...'', [[pitoma mrkva]]? Bacite pogled, ja se u to neću miješati. Svi ostali članci s taksokvirom sada imaju parnjak s dvojnim naslovom, a dvojno ime je u svima ujednačeno u &lt;i&gt;&lt;nowiki&gt;''Nešto nešto''&lt;/nowiki&gt;&lt;/i&gt; [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:10, 24. travnja 2024. (CEST)
* {{s|Ponor| Ponore}}, Trojno ime je podvrsta, pa tako i pitoma mrkva —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:14, 24. travnja 2024. (CEST)
*:{{s|Ponor}}, Zeljko točno govori i za podvrste i za hibride. Za kukce nemam pojma. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:19, 24. travnja 2024. (CEST)
**{{s|Croxyz}} i {{s|ponor}} Tražio sam za kukce. Moguće da je napuštena praksa upisivanja imena podroda i zagradu, ali ne nalazim više nigdje. Još ću malo provjerit. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:26, 24. travnja 2024. (CEST)
*::{{s|Ponor}}, otvorim kategoriju i odem na prvi članak, a to je [[Afrički divlji magarac]]. U članku se dvaput prikazuje ugroženost. Jednom na engleskom, jednom na hrvatskom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:21, 24. travnja 2024. (CEST)
*:::{{s|Ponor}}, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2Fslika%5B123456789%5D+%5C%3D+Status%2F&amp;title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ima još takvih (sigurno postoji bolji regex)]. Ne znam je li botovi automatski tamo postavljaju nazive datoteka. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:28, 24. travnja 2024. (CEST)
*::::@Croxyz, to ću sad sve maknuti. Ne znam zašto su ljudi (Prof saxx) to tako stavljali u članke. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:32, 24. travnja 2024. (CEST)
*:Hvala obojici. [[:Kategorija:Takson bez stranice dvojnog imena]] skoro je očišćena, prije par dana bili smo na oko 700 članaka. Punit će je samo taksokviri koji nemaju preusmjerenje s upisanog dvojnog imena ILI nemaju dvojno ime u kurzivu ili imaju jako neobičan izgled dvojnog imena kao ove preostale tri stranice. Može pomoći, a ne smeta jer je kategorija inače skrivena. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:29, 24. travnja 2024. (CEST)

== Crypsinoideae vs Drynarioideae ==

Popisi rodova u [[Crypsinoideae]] i [[Drynarioideae]] (članak iz 2022.) ti se preklapaju u 2 roda: [[Drynaria]] i [[Selliguea]]. Možeš li pomovno provjeriti izvore? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:49, 29. travnja 2024. (CEST)

{{s|Argo Navis}} Drynarioideae je izbrisana 2022., a njezini rodovi prebačeni su u Crypsinoideae. [https://www.researchgate.net/publication/366822078_Taxonomic_study_on_the_subfamily_Crypsinoideae_of_Polypodiaceae_from_Darjeeling_Himalaya_India Vidi tu, aliima dosta za čitat]. Najbolje ju je preusmjeriti na Crypsinoideae —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:47, 29. travnja 2024. (CEST)
* {{s|Argo Navis}} I ovdje je navedena kao [https://hr.wikipedia.org/wiki/Osladovke nekadašnja] —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:51, 29. travnja 2024. (CEST)

== 8800 ==

Nemoj se mučit sa [[Special:Diff/6770876/6952572]], to je posao za robota. Bolje pogledaj [[Posebno:Doprinosi/PonoRoboT]] pa mi reci može li se još što srediti u istom naletu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 23:11, 4. lipnja 2024. (CEST)
* {{s|PonoRoboT}}. Ok. Ajd fala Bogu. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:13, 4. lipnja 2024. (CEST)

== Brišung ==

Hej, samo zamolba da predložak za brisanje koristiš uz &quot;subst:&quot;. Ako staviš bez toga, onda će se (kao i svi drugi) mijenjati s vremenom kako se mijenja stranica predloška, a uz taj &quot;subst:&quot; ostaje uvijek isti, kao preslika. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;|&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 22:37, 12. lipnja 2024. (CEST)
* {{s|Hijerovit}}Ok, no problem —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:44, 12. lipnja 2024. (CEST)

== Kategorije taksona ==

Napravio si dosta kružnih kategorizacija, sad to popravljam. Možda da ipak to prepustiš meni ;).? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 13:28, 19. lipnja 2024. (CEST)
*{{s|Argo Navis}} Oču s guštom. Ako ti je šta sumnjivo, ostavi mi poruku da vidim  —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:30, 19. lipnja 2024. (CEST)
*:Ajde klinki na [[:Kategorija:Coronanthereae]], pa na podkategoriju, pa na podkategorju... i tako u beskonačno. E, toga sam do sad ispravio barem 300, a nisam ni blizu kraja. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 15:14, 19. lipnja 2024. (CEST)
**{{s|Argo Navis}}Jadni čovik. Puno fala. Oni su neki biljni razredi potpuno riješeni, tamo ima posla sa kategorijama pun klinac. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:18, 19. lipnja 2024. (CEST)

== Autorska prava ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;limit=500&amp;offset=0&amp;profile=default&amp;search=hastemplate%3ATaksokvir+insource%3A%2F%5B%5E%3D%5D+%2B%5C%3Cref%2F Gledao sam kako popraviti navode izvora robotom] pa sam naletio na dosta tvojih prijevoda članaka s Britannice. Britannica je, kao i sve na internetu što nije izričito navedeno kao slobodan sadržaj, zaštićena autorskim pravima, a ona se prenose i na prijevode ([https://copyright.uslegal.com/enumerated-categories-of-copyrightable-works/translation/ vidi ovdje]). Prevođenjem njihovih članaka ne samo da Wikipedija može biti tužena, nego to mogu i oni koji od nas preuzimaju sadržaj, misleći da je slobodan pod uvjetima naše licencije. 
Jedina Britannica iz koje se može preuzimati i prevoditi sadržaj [[:s:1911_Encyclopædia_Britannica|ona je iz 1911. godine]]. Neslobodne izvore smijemo samo prepričati. Još: [[:foundation:Policy:Terms of Use]].
Ja iskreno ne znam što sada činiti. Po pravilima, sve bi trebali ukloniti i sakriti. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:46, 20. lipnja 2024. (CEST)
:{{s|Ponor}} A dobro, razumio. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:48, 20. lipnja 2024. (CEST)
:{{s|Ponor}} Ogroman broj je toga, rađen par godina, najviše kod biljnih porodica. Nisam dosta pametan. Srećom pa su te porodice uglavnom pod hrvatskim nazivima. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:20, 21. lipnja 2024. (CEST)

{{s|Ponor}}, Ako se čega sjetiš predloži, potrudit ću se —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:22, 21. lipnja 2024. (CEST)
:Bez da kažem koju previše jer smo duboko u sivoj zoni: ja to brisat neću jer nemam vremena, za druge ne mogu garantirat, ali ajmo barem sada poć iznova i prevodit samo šta je izričito pod slobodnom licencijom. Neloš izbor je engleska Wikipedija, ako je njihov članak dobar, s tim da i ta *slobodna* licencija traži da se kod prijevoda navede da je prijevod u sažetku uređivanja ili na stranici za razgovor. Može se i Britannica koristit kao izvor, samo ne tako da se prevode rečenice, paragrafi ili cijeli članci, nego njihov smisao, činjenice, i to ne istim redom izlaganja kako je to na engleskom (blisko prepričavanja isto krši autorska prava). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 04:04, 23. lipnja 2024. (CEST)
::{{s|ponor}}, Da sastavljanje vlastitog teksta. Rišit prvo za te velike porodice. A oni maleni o pojedinim vrstama je sitnica. A dobro počet ću ih preuređivat. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:11, 23. lipnja 2024. (CEST)
{{s|Ponor|Ponore}}, Britannicu ću izbacit kao izvor od svukuda. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:13, 23. lipnja 2024. (CEST)
:Ne možeš samo „izbaciti” ref./izvor (ako si na to mislio). Moraš ukloniti i sadržaj koji je preuzet iz istog (u ovom slučaju Britannice). – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 11:32, 23. lipnja 2024. (CEST)
::Ne, ne, {{s|Ponor}} uklonit ću sve od njih —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:35, 23. lipnja 2024. (CEST)
:::U redu onda.
:::Usput, zamolio bih te da * (koja stvara ''bullet'') više ne koristiš u odgovorima. To nam stvara zbrku u kôdu. Najjednostavniji način za odgovoriti je sljedeći: stisni onaj plavi buton '''Odgovor''' i otvorit će ti se prostor koji je kao da uređuješ u kôdu, a ispod ti se prikaže pretpregled kako bi to sve izgledalo vizualno; odgovor će se automatski odmaknuti udesno. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 11:45, 23. lipnja 2024. (CEST)
::::Ok [[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:51, 23. lipnja 2024. (CEST)
:::::Bio si, pretpostavljam, kliknuo na „Dodaj temu” prilikom ''odgovaranja'' (jer si [[Special:Diff/6978306|dodao novi odlomak i odgovorio u njemu]]). (Ako je slučajno, zanemari ovo sljedeće.) Uglavnom, treba kliknuti na plavi gumb '''Odgovor''' prije kojeg stoji strijelica, također plava. – [[Suradnik:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(discusión)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 21:40, 23. lipnja 2024. (CEST)
:::::: {{s|Croatia 925}} a da, izvini.—[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:46, 23. lipnja 2024. (CEST)

== Research about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone, 

We would like to invite you to submit your responses to the survey dedicated to the tools that are used currently across the Wikimedia projects and the tools that you want to have.

This survey was made by the working group of the [[:m:Wikimedia CEE Hub|CEE Hub]], and your responses will be reviewed afterwards, as we want to continue supporting the communities. That support can be documentation for certain most used tools by other communities across the region per specific topics, finding solutions for new tools to be created in the future, creating most needed tools in the region (so called &quot;regional wishlist list&quot;), and many other options.

''Deadline to fill in the survey is '''20th of August, 2024'''.''

Submit your answers [https://docs.google.com/forms/d/e/1FAIpQLSeIwzCDKs6jXPG7EpZe-JH2Mm1odU0_MAv1bO-z-nLOq9dlug/viewform?usp=sf_link '''here''']

Thank you in advance for your time that you will dedicate in filling in this survey --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:07, 26. srpnja 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== Results from the survey about the tools on Wikimedia projects by the CEE Hub ==

Hi everyone,

During August 2024, we sent you a survey about the tools, so now we would like to bring to your attention the conclusions and results from the survey, which you can explore on this '''[[:m:Wikimedia CEE Hub/Tools|Meta page]]'''.

I hope you will enjoy exploring the mentioned tools on the page, along with other conclusions from the survey. Thanks for your time, and we will continue working on this important topic. --[[Suradnik:MediaWiki message delivery|MediaWiki message delivery]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MediaWiki message delivery|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:10, 7. listopada 2024. (CEST)
&lt;!-- Message sent by User:TRistovski-CEEhub@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=Global_message_delivery/Targets/Tools&amp;oldid=27177596 --&gt;

== GFDL ==

Bok! 
 
Postavili ste neke datoteke pod licencijom GFDL, a GFDL nije dobra licencija za medijske datoteke. Možda biste mogli pomoći tako da ih ponovno licencirate? Na primjer, promijenite licenciju u &lt;code&gt;&lt;nowiki&gt;{{GFDL|migration=redundant}}{{Cc-by-sa-4.0}}&lt;/nowiki&gt;&lt;/code&gt;.
 
Kliknite na {{plainlink|url=https://usualsuspects.toolforge.org/?language=hr&amp;project=wikipedia&amp;category=Wikipedia_license_migration_candidates&amp;min_days=14&amp;badboys=Bad+Boys ovu poveznicu kako biste vidjeli tko je postavio}} datoteke i potražili svoje ime. 
 
Hvala! [[Suradnik:MGA73|MGA73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MGA73|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:30, 15. listopada 2024. (CEST)

== Točke ==

Bok,

Događa ti se povremeno da [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Wellstedia&amp;diff=7039722&amp;oldid=7039720 zaboraviš točku]. Također, pripazi kad stavljaš referencu, interpunkcija ide prije reference (dakle '''&lt;nowiki&gt;bla bla,&lt;ref&gt;...&lt;/nowiki&gt;'''), zna ti se dogodit da dodaš i ispred i iza. Pozdrav! [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 13:29, 16. listopada 2024. (CEST)
*{{s|Argo Navis}}, a pripaziću. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:35, 16. listopada 2024. (CEST)

== Licencija za slike ==

Može li mi napisat brojeve slika koje nisu edukativne prirode pa bi bile za brisanje, tako da na ostale, ako se složiš, mogu botom stavit {{tl|Cc-by-sa-4.0}} da riješimo i ovu dugačku sagu s licencijama. 
&lt;gallery mode=&quot;packed-hover&quot; heights=&quot;80&quot;&gt;
Greenland-2.jpg|1
RadoševićiLić.jpg|2
Pau_d'Arco_table.jpg|3
SeloUčka.jpg|4
KostrenaZeljko.jpg|5
GrobnikZeljko.jpg|6
LopciZeljko.jpg|7
ZeljkoLopci.jpg|8
FontanaZeljko.jpg|9
RabacZeljko.jpg|10
ZKKlenovica.jpg|11
ParalelaZ45.jpg|12
ZKRTorc.Rka.jpg|13
ZeljNesr.RkaStudeni2009.jpg|14
Paronica.jpg|15
Prijatelji.jpg|16
NinaStr..jpg|17
PljudSplitzelj.jpg|18
StariPlacZelj.jpg|19
UlivaCraceKaliterna.jpg|20
Priza_BrKaliternaSplit2009.jpg|21
LijepaKolaDalmacija.jpg|22
SplitParonica2009.jpg|23
SlikaSplit.jpg|24
Splt2009Zelj.jpg|25
NinaDrugi_puta.jpg|26
KostrenaKodRijeke.jpg|27
Nina3trsat_(20prosinac2009).jpg|28
GrazIMG_5009.jpg|29
GrazIMG_5052.jpg|30
Led_IMG_2334.JPG|31
Nina_tatoo.jpg|32
Torc.zeljSt.jpg|33
Slika100GodinaHajduka.jpg|34
NovaSlikaTorcida.jpg|35
Samo_Hajduk.jpg|36
SamoHajduk2Puta.jpg|37
OpetCuka.jpg|38
Z-Tor-St.jpg|39
Zeljko_i_Roberta_s_2011.jpg|40
Zima_u_RijeciNovo.jpg|41
SP_A0601.jpg|42
SP_A0602.jpg|43
SP_A0611.jpg|44
Kravica_9DSC01997.JPG|45
Kravica4_20120430_113311.jpg|46
Mostar1_DSC01930.JPG|47
Picture_845.jpg|48
FSLIKA.jpg|49
&lt;!--GovGulas.jpg|50--&gt;
&lt;!--Fleki.jpg|51--&gt;
&lt;!--Cobanac.jpg|52--&gt;
Picture_966.jpg|53
ZenaZ.jpg|54
Vinjerac_IMG_5144.jpg|55
Vinjerac_IMG_5138.jpg|56
Vinjerac_IMG_5141.jpg|57
LSušanj.jpg|58
UskaUlica.jpg|59
UskaUlica2.jpg|60
Picture_006.jpg|61
MaslacakZ.jpg|62
Zelj.Nes.KodRijeke.jpg|63
TrsatNocu.jpg|64
Picturel_050.jpg|65
Naident._biljka.jpg|66
SmokvaaMladaZeljko.jpg|67
Untitled.png|68
Spatifilum_sp.jpg|69
Ib_i_torcida.jpg|70
IvoBegoTorcida.jpg|71
Nikitarijeka.jpg|72
Tornjak_štene.jpg|73
Sciaena_umbraWikizelj.jpg|74
Com.2.jpg|75
&lt;/gallery&gt;
Fala! [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:18, 6. studenoga 2024. (CET)
*{{s|Ponor}} Ma briši sve. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:05, 13. studenoga 2024. (CET)
*:@[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]]: samo mi tu u odgovoru napiši da prihvaćaš prelicenciranje (radi se o formalnosti, sve ostaje isto). Dosta je slika u člancima i bolje je (i lakše) da ostanu. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 17:19, 27. studenoga 2024. (CET)
*::{{s|Ponor}} Prihvaćam prelicenciranje za slike. [[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 17:22, 27. studenoga 2024. (CET)

== Di sa provjerim... ==

... za rod [[Mimoza]], spada li u [[Mimozovke]], kako piše u tekstu, ili u [[Sapanovke]] (taksokvir)? -- [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 15:56, 13. studenoga 2024. (CET)
*{{s|Argo Navis}}Da. u sapanovke, [https://www.worldplants.de/world-plants-complete-list/linear-sequence#1731510023 Tu ih imaš]. RADIM REVIZIJU MAHUNARKI. IMA MNOGO PROMJENA. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:02, 13. studenoga 2024. (CET)

== Diegueño i Kamia Indijanci ==

Jedan suradnik predložio je da se članci [[Kamia Indijanci]] i [[Diegueño Indijanci]] spoje u jedan. Valjda je riječ o istom plemenu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:19, 17. studenoga 2024. (CET)
*{{s|Croxyz}}Pa nisu isto. Diegueño su kolektivni naziv za sva yumanska plemena u okrugu San Diego, ali Ameri vidim mnoga plemena spajaju u jedan članak. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:40, 17. studenoga 2024. (CET)
* {{s|Croxyz}} evo čitaj  [https://web.archive.org/web/20110830225551/http://www.fourdir.com/kamia.htm Kamia]. Kamia su bili nomadski pustinjski lovci/sakupljači, kao i zemljoradnici, blisko slični plemenima Digueño, a mogu se čak smatrati južnim ili istočnim Kumeyaayima ili Dieguenima. Nalazili su se otprilike na području današnjeg okruga Imperial. Imali su malo ranih kontakata sa bijelcima zbog svog udaljenog teritorija. Zbog toga ima malo povijesnih bilješki. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:50, 17. studenoga 2024. (CET)
*{{s|Croxyz}} Evo ti ih oba i kod Swantona na The Indian Tribes of North America [https://www.hiddenhistory.com/PAGE3/SWSTS/calif-1.HTM] —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:03, 17. studenoga 2024. (CET)
*:Zeljko, vjeruj mi, o temi ne znam ništa. Pišem ti jer sam patrolirajući našao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kamia_Indijanci&amp;diff=prev&amp;oldid=7063866 ovu] i [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Diegue%C3%B1o_Indijanci&amp;diff=prev&amp;oldid=7063865 ovu] izmjenu. Raspravi sa suradnikom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:12, 17. studenoga 2024. (CET)
**Znam ja to {{s|Croxyz}}. Ali stavio sam izvore pa i Swantona, jedan od najvećih stručnjaka za Američke Indijance, tako da je sve jasno. Ameri imaju praksu trpat plemena u nekakve veće kolektivne skupine. Neka oni obrišu sve svoje ili potrpaju sve u jedan članak. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:17, 17. studenoga 2024. (CET)
**:{{s|Andre Engels}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:31, 17. studenoga 2024. (CET)
***Vidio sam, briga me za njega —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:36, 17. studenoga 2024. (CET)
****{{s|Croxyz}} Nije stručnjak Andre Engels, nego su to bili [[John Reed Swanton|Swanton]] i [[Frederick Webb Hodge|Hodge]], a mi imamo oboje za izvore i za Dieguenje i za Kamije. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:43, 17. studenoga 2024. (CET)

== Indijanci ==

Ahoj! Da te pitam – treba li nam kategorija [[:kt:Indijanska plemena]]? Vidim da ima sve skupa 3400 stranica (dakle pretrpana je), ali su sva plemena već kategorizirana prema narodnostima kao potkategorije u [[:kt:Američki Indijanci]], a i u abecednim popisima plemena. Ima li ta kategorija za plemena neku svrhu? Jer mi se ovako čini da je bolje maknuti ju skroz i umjesto nje stvoriti kategoriju [[:kt:Američki indijanci po narodu]] u koju se mogu strpati sve kategorije za narodne skupine. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 16:56, 21. studenoga 2024. (CET)
*ajd {{s|Hijerovit}} sredi kako je najbolje. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:09, 22. studenoga 2024. (CET)

== Astereae ==

U kategoriji {{kat:|Astereae}} su mi ostala još 2 članka ([[Hinterhuberinae]], [[Podocominae]]) gdje piše da su podtribusi glavočika, ali nisu navedeni u sistematici u višim člancima, nema ih ni u https://www.worldplants.de/. Možeš li mi pomoći odrediti o čemu se radi, jeasu li neki sinonimi u pitanu, povijesni priznati taksoni ili šta već? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 09:32, 28. studenoga 2024. (CET)

:Evo i ovo provjeri - [[Thermopsideae]], ti to znaš bolje :). [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:49, 28. studenoga 2024. (CET)
::I na [[Psoraleeae]] su možda zastarjeli podaci. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:52, 28. studenoga 2024. (CET)
:::Na [[Klada FLAG]] sams tavio {{pp|zastarjelo}}, ne znam ima li članak više smisla, ti provjeri. [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:59, 28. studenoga 2024. (CET)
:::: {{s|Argo Navis}} Idem pregledat . —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:05, 28. studenoga 2024. (CET)
{{s|Argo Navis}} Vidiš kakav je to cirkus. Stavit ćemo u bivše priznate taksone, pa i tu kladu, i sredit rodove u taksokvirima i kategorijama. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:15, 28. studenoga 2024. (CET)

== Autorska prava II ==

Zeljko, ja sam mislio da smo se mi dobro razumjeli u vezi s autorskim pravima i prevođenjem bez prepisivanja iz Britannice, od Merriam-Webstera i svih drugih izvora na kojima ne piše da je licencija CC BY-SA, [[Razgovor_sa_suradnikom:Zeljko#c-Ponor-20240620134600-Autorska_prava|ovdje]]. Ja sam danas popričao i s nekim međunarodnim kolegama, pa ću te u skladu s [[WP:KAP]] još jednom, vjerojatno posljednji put, '''jako zamoliti''' da to više ne radiš.
# [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=hastemplate%3ATaksokvir+insource%3A%2Fref+name%3D%5C%22Britannica+%3F%5C%22.%2Aref+name%3D%5C%22Britannica+%3F%5C%22%2F&amp;title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;profile=default&amp;fulltext=1 Ovih 200 prijevoda iz Britannice] trebamo ukloniti,[[Suradnik:Zeljko/uklanjanje_Britannice|kao što si počeo]], i sakriti. Ja to mogu robotom, ali on neće paziti što je što u odjeljku Opis. Vjerojatno ima i još koja stotina takvih članaka ([https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=hastemplate%3ATaksokvir+insource%3A%2Fwww%5C.britannica%5C.com%2F+insource%3A%2FOpis%2F&amp;title=Posebno:Tra%C5%BEi možda 300]) , ovi su samo najočitiji.
# Sve što si nedavno prevodio riječ-za-riječ iz raznih izvora ja ne mogu automatski naći, to samo ti možeš ukloniti. Pritom napravi popis tih članaka. To uključuje članke [[Special:Diff/7086569/7086577|Ginko]], [[Tetraclea]], [[Tripora]], [[Zataria]], [[Saccocalyx]], [[Pycnanthemum]], [[Klerodendrum]] i dalje redom. 
# Bilo je još primjera. Bilo je opaženo da i su članci o indijanskim plemenima prevedeni strojno sa stranice koja ima copyright.
Stvar je u tome da Wikipedija garantira svima koji preuzimaju sadržaj da je on slobodan za daljnju upotrebu. Ti ih dovodiš u zabludu jer je prijevod sadržaja zaštićena autorskim pravima i dalje zaštićen.
Molim te da ovo shvatiš ozbiljno. Ne bih ti (još!) htio blokirati stvaranje novih članaka, ali ti savjetujem da ne stvaraš nove dok se ne sredi sve gore navedeno. Bude li Zaklada odlučivala, prekršitelj će po svoj prilici biti trajno blokiran, a svi sporni članci bez traga izbrisani. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:23, 11. prosinca 2024. (CET)
:Dobro  {{s|Ponor}}, razumio sam. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:28, 11. prosinca 2024. (CET)
::Zato kažem: treba koristiti onu tipku „Prikaži kako će izgledati”; što je još važnije: kroz članke nakon stvaranja treba proletjeti još koji put i ispraviti ono što je potrebno, makar i one sitnice o kojima sam ti onoliko govorio (što, nažalost, nije urodilo plodom), a ne stvoriti, ostaviti i nastaviti ''spamati'' članke pa se dogodi da imaš na stotine članaka kojima se moraš bakćati. – [[User:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#F1B42F;&quot;&gt;'''Croatia 925'''&lt;/span&gt;]] &lt;small&gt;[[User talk:Croatia 925|&lt;span style=&quot;font-family:'Segoe UI'; color:#A50021;&quot;&gt;'''(razgovor)'''&lt;/span&gt;]]&lt;/small&gt; 20:31, 11. prosinca 2024. (CET)

== Missing license ==

Hi! Sorry to write in English. You have uploaded some files without a formal license template. You can see the files [[https://usualsuspects.toolforge.org/?language=hr&amp;project=wikipedia&amp;category=Neodgovaraju%C4%87i_sadr%C5%BEaj_31._prosinca_2021._-_slike_bez_licencija&amp;min_days=14&amp;badboys=Bad+Boys if you click this link]. The files should have a formal license template for example [[Template:Cc-by-sa-4.0]]. Can you have a look? [[Suradnik:MGA73|MGA73]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MGA73|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:46, 30. srpnja 2025. (CEST)

== Vratija se Šime ==

''Di je bija, da je bija, lipo mu je bilo''. Ja ću dodat: i nadam se da neće opet uteć. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 19:55, 25. ožujka 2026. (CET)
*Fala {{s|MaGa}}. Neću pobić. Drago mi je da si tu —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:07, 25. ožujka 2026. (CET)
*:Također... Stoj mi dobro. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:40, 26. ožujka 2026. (CET)

== WProjekti - ne treba ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Gymnomitrion_commutatum&amp;diff=7413368&amp;oldid=7413288 Ne trebaju] nam više {{pp|WProjekti}} na stranicama  o živom svijetu, to sad ide automatsku u taksokviru, na dnu. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:37, 27. ožujka 2026. (CET)
* Ok {{s|Argo Navis}}.—[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:36, 27. ožujka 2026. (CET)

== Kalifornijski Indijanci ==

Je li ovo isto: [[:Kategorija:Kalifornijski Indijanci]] i [[:Kategorija:Indijanci, Kalifornija]]? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 15:29, 14. travnja 2026. (CEST)
*  {{s|Argo Navis}}, Nije isto. Kalifornijski Indijanci kao kulturno područje, i Indijanci u Kaliforniji, to su sva plemena koja tamo žive, ali ne pripadaju istom kulturnom krugu. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:27, 14. travnja 2026. (CEST)
* * Vidiš [https://hr.wikipedia.org/wiki/Kategorija:Sjevernoameri%C4%8Dki_Indijanci ovo], tu su ta plemena po kulturnim područima. —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:32, 14. travnja 2026. (CEST)

== Endemi ==

Prije možda mjesec dana sam popisivao hrvatske endemske vrste o kojima nemamo članak, a prisutne su na en.wiki. Popis tih vrsta uključuje biljke i životinje. Ako želiš, slobodno prevedi (neke) članke s en.wiki.

[[Allium croaticum]],
[[Campanula tommasiniana]],
[[Crocus malyi]],
[[Geophilus hadesi]],
[[Hadites]],
[[Hedlundia velebitica]],
[[Knipowitschia radovici]],
[[Leptochilus quintus]],
[[Nebria velebiticola]],
[[Strongylognathus dalmaticus]],
[[Tandonia lagostana]],
[[Trachelipus rucneri]],
[[Zospeum bucculentum]],
[[Zospeum robustum]],
[[Zospeum tholussum]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:49, 2. svibnja 2026. (CEST)
* Ok {{s|Croxyz}} —[[Suradnik:Zeljko|Zeljko]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Zeljko|razgovor]])&lt;/small&gt; 19:25, 2. svibnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>no2e9go87wo4nsgjdhgpge868i7ujqy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Diogen iz Seleukije</title>
    <ns>0</ns>
    <id>678808</id>
    <revision>
      <id>7447530</id>
      <parentid>7439114</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:24:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447530</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1861" sha1="h127x3h8ufemuylvfvdo55hnjn1pug7" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             =
| slika           =
| opis_slike      =
| veličina        =
| ime             = Diogen iz Seleukije
| rođenje         = [[230. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = [[150. pr. Kr.|150.]]/[[140. pr. Kr.]]
| mjesto_srmti    = 
| škola_tradicija = [[stoicizam]]
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Hrizip]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}'''Diogen iz Seleukije''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Δıογένης, Diogénēs) (oko [[230. pr. Kr.|230.]] – oko [[150. pr. Kr.|150.]]/[[140. pr. Kr.]]{{sfn|Dorandi|1999|pp=50–51}}) bio je [[Grčka|grčki]] [[stoicizam|stoički]] [[filozof]]. Njegov učitelj bio je [[Hrizip]]. Godine 155. pr. Kr. poslali su ga [[Atenjani]], s [[Kritolaj]]em i [[Karnead]]om, u [[Rim]] da izmole oprost novčane kazne zbog pljačkanja grada [[Orop]]a, pa je tada upoznao Rimljane sa stoičkom filozofijom. Od njegovih djela sačuvali su se samo odlomci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Diogen iz Seleukije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/15271 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=9. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*{{Citation |last=Delattre |first=Daniel |year=2004 |contribution=Vergil and Music, in Diogenes of Babylon and Philodemus |title=Vergil, Philodemus, and the Augustans |editor1-last=Armstrong |editor1-first=David |editor2-last=Fish |editor2-first=Jeffrey |editor3-last=Johnston |editor3-first=Patricia A. |editor4-last=Skinner |editor4-first=Marilyn B. |page=247 |publisher=University of Texas Press |isbn=0-292-70181-0}}

== Vanjske poveznice ==
{{Antički filozofi}}
{{Drevna Mezopotamija}}

[[Kategorija:Životopisi, Drevna Mezopotamija]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Stoički filozofi]]</text>
      <sha1>h127x3h8ufemuylvfvdo55hnjn1pug7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447641</id>
      <parentid>7447530</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:26:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447641</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1861" sha1="e33zgawnzn1nqkshrb7s71mapwf4oaj" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Antička filozofija
| era             =
| slika           =
| opis_slike      =
| veličina        =
| ime             = Diogen iz Seleukije
| rođenje         = [[230. pr. Kr.]]
| mjesto_rođenja  =
| smrt            = [[150. pr. Kr.|150.]]/[[140. pr. Kr.]]
| mjesto_smrti    = 
| škola_tradicija = [[stoicizam]]
| glavni_interesi =
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Hrizip]]
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}'''Diogen iz Seleukije''' ([[Grčki jezik|grčki]]: Δıογένης, Diogénēs) (oko [[230. pr. Kr.|230.]] – oko [[150. pr. Kr.|150.]]/[[140. pr. Kr.]]{{sfn|Dorandi|1999|pp=50–51}}) bio je [[Grčka|grčki]] [[stoicizam|stoički]] [[filozof]]. Njegov učitelj bio je [[Hrizip]]. Godine 155. pr. Kr. poslali su ga [[Atenjani]], s [[Kritolaj]]em i [[Karnead]]om, u [[Rim]] da izmole oprost novčane kazne zbog pljačkanja grada [[Orop]]a, pa je tada upoznao Rimljane sa stoičkom filozofijom. Od njegovih djela sačuvali su se samo odlomci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Diogen iz Seleukije |url=https://enciklopedija.hr/clanak/15271 |work=Hrvatska enciklopedija |publisher=Leksikografski zavod Miroslav Krleža |access-date=9. srpnja 2020.}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*{{Citation |last=Delattre |first=Daniel |year=2004 |contribution=Vergil and Music, in Diogenes of Babylon and Philodemus |title=Vergil, Philodemus, and the Augustans |editor1-last=Armstrong |editor1-first=David |editor2-last=Fish |editor2-first=Jeffrey |editor3-last=Johnston |editor3-first=Patricia A. |editor4-last=Skinner |editor4-first=Marilyn B. |page=247 |publisher=University of Texas Press |isbn=0-292-70181-0}}

== Vanjske poveznice ==
{{Antički filozofi}}
{{Drevna Mezopotamija}}

[[Kategorija:Životopisi, Drevna Mezopotamija]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi]]
[[Kategorija:Stoički filozofi]]</text>
      <sha1>e33zgawnzn1nqkshrb7s71mapwf4oaj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kenyanthropus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>684501</id>
    <revision>
      <id>7447916</id>
      <parentid>7446211</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:03:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Australopitecini|Australopitecini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Rodovi Hominina|Rodovi Hominina]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447916</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12174" sha1="2kwlzgjapt991ebmnnkaykdjilzvnfd" xml:space="preserve">{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = ''Kenyanthropus''
| status = EX
| raspon_fosila = [[Pliocen]]
| slika = Kenyanthropus platyops, skull (model).JPG
| slika_širina = 240px
| slika_opis = Lubanja ''Kenyanthropus platyops'' u Muzeju Transvaal
| regnum = [[životinje|Animalia]]
| phylum = [[svitkovci|Chordata]]
| classis = [[sisavci|Mammalia]]
| ordo = [[primati|Primates]]
| familia = [[čovjekoliki majmuni|Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| tribus = [[Hominini]]
| genus = '''''Kenyanthropus'''''
| genus_autorstvo =M.G.Leakey, Spoor, Brown, Gathogo, Kiarie, L.N.Leakey &amp; McDougall, 2001.
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = &lt;div align=left&gt;
*{{extinct}}''Kenyanthropus platyops'' &lt;small&gt;(Leakey &amp; al., 2001)&lt;/small&gt; (sinonim ''Homo platyops'')&lt;ref name=&quot;Homo&quot;/&gt;
*{{extinct}}''Kenyanthropus rudolfensis'' &lt;small&gt;(Alexeev, 1986)&lt;/small&gt; (sinonim ''Homo rudolfensis'')&lt;ref&gt;Kenyanthropus rudolfensis (Alexeev, 1986) in GBIF Secretariat (2017). GBIF Backbone Taxonomy. Checklist dataset https://doi.org/10.15468/39omei accessed via https://www.gbif.org/species/9446449 on 2019-02-28.&lt;/ref&gt;&lt;/div&gt;
}}
'''''Kenyanthropus''''' je fosil [[Hominini|hominina]] star 3,5 do 3,2 milijuna godina (iz [[pliocen]]a) koji je u [[Turkana (jezero)|jezeru Turkana]] u [[Kenija|Keniji]] 1999. otkrio Justus Erus, kao dio tima Meave Leakeya.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.talkorigins.org/faqs/homs/wt40000.html |title=Kenyanthropus platyops |work=www.talkorigins.org |accessdate=19. veljače 2019.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Homo&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Cela-Conde |first=C. J. |title=Genera of the human lineage |year=2003 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=100 |issue=13 |pages=7684–7689}}&lt;/ref&gt; 

Arheološka otkrića u [[Lomekwi]]ju 2015. godine, koja daju vjerojatno prvi i do danas najstariji poznati dokaz da su hominini upotrebljavali [[Kameni alat|alat]], ukazala su na to da su ''Kenyanthropus platyops'' možda najraniji poznati korisnici alata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.bbc.com/news/science-environment-32804177 |title=Oldest tools pre-date first humans |author=Morelle |first=Rebecca |date=20. svibnja 2015. |work=www.bbc.com |accessdate=19. veljače 2019.}}&lt;/ref&gt; 

== Etimologija i opis ==
Ime ''Kenyanthropus platyops'' dodijeljeno je ovoj jedinstvenoj vrsti iz nekoliko razloga: naziv roda &quot;''Kenyanthropus''&quot; referenca je na [[Kenija|Keniju]], budući da je tamo otkriveno toliko različitih hominina, a ti su nalazi igrali značajnu ulogu u razumijevanju ljudske evolucije. Ime vrste &quot;''platyops''&quot; izvedeno je iz dvije grčke riječi: ''platus'', što znači &quot;ravno&quot;, i ''opsis'', što znači &quot;izgledati&quot;, a odnosi se na izgled vrlo ravnog lica fosilne [[Lubanja|lubanje]].

Otkriće ovih fosila dovelo je do hipoteze o ranom adaptivnom širenju vođenog prehranom, kada se vrste diverzificiraju kako bi ispunile nove ekološke niše. Na taj se način objasnila činjenica da su otkrivene mnoge nove vrste ''Australopithecusa'' i drugih hominina koje su živjele prije ili otprilike istovremeno sa  ''Australopithecus afarensis''. To ukazuje da su vrste u dalekoj prošlosti bile mnogo raznolikije nego što se prije mislilo. Čak i s fosilnim nalazima lubanja, njihova je prehrana još uvijek relativno nepoznata. Također, do sada nisu otkriveni dokazi o materijalnoj kulturi.

Predloženo je nekoliko aspekata okoliša u kojem je mogao živjeti, temeljem na usporednim testovima s drugim životinjama koje su živjele u njihovo vrijeme. Vjeruje se da su živjeli u &quot;mozaičnom&quot; okruženju, koje je uključivalo i travnjake i neka šumovita područja. To je sasvim različito od njihovog bliskog rođaka ''A. afarensis'', koji je pronađen na nalazištima kao što su [[Laetoli]], [[Tanzanija]] i [[Hadar (Etiopija)|Hadar]] u [[Etiopija|Etiopiji]], za kojeg se vjeruje da je provodio značajan dio vremena među drvećem.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Leakey |first=Meave G. |title=New hominin genus from eastern Africa shows diverse middle Pliocene lineages |year=2001 |journal=[[Nature]] |volume=410 |issue=6827 |pages=433–440}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Lieberman, D. E. (2001). Another face in our family tree, Nature, Volume 410, pgs. 419-420&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Cela-Conde, C. J. and Altaba, C. R. (2002). Multiplying genera vs. moving species: a new proposal for the family Hominidae, South African Journal of Science, Volume 98, pgs. 229-232&lt;/ref&gt; 

== Lokacije iskopavanja ==
Godine 1999., [[Meave Leakey]] vodio je ekspediciju u Keniji u potrazi za fosilima, drugu takvu ekspediciju u tom području. Prva ekspedicija bila je 1998. godine kada je otkriven paratip KNM-WT 38350.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Leakey |first=Meave G. |title=New hominin genus from eastern Africa shows diverse middle Pliocene lineages |year=2001 |journal=[[Nature]] |volume=410 |issue=6827 |pages=433–440}}&lt;/ref&gt; Počeli su kopati na mjestu koje je dalo mnoge druge istaknute primjerke fosilnih [[Hominini|hominina]], na [[Turkana (jezero)|jezeru Turkana]]. Član tima Justus Erus otkrio je lubanju u formaciji Nachukui u mjestu Lomekwi, području specifične geologije tik uz jezero. Ukupan broj fosila prikupljenih iz obje ekspedicije na mjestima kopanja obuhvaćao je [[Sljepoočna kost|sljepoočne kosti]], tri djelomične [[Donja čeljust|donje čeljusti]], dvije djelomične [[Maksila|maksile]] i četrdeset četiri zuba, ali upravo je lubanja nazvana KNM-WT 40000 potaknula najviše znanstvenog interesa zbog svoje relativne cjelovitosti (Leakey 2001). Ova lubanja imala je mnoga obilježja koja su prije bila viđena u drugim primjercima, međutim kombinacija obilježja nikada prije nije bila viđena; to je navelo znanstvenike da shvate da je ovo doista zasebna i jedinstvena vrsta. 

KNM-WT 40000 i ostale kosti prikupljeni su iz tamnog muljevitog kamena koji je sadržavao vulkanske kamenčiće i očvrsnuti [[Kalcijev karbonat|CaCO&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;]]. Muljeviti kamen se nalazio između Lokochot Tuffa i Tulu Bor Tuffa. Ispod Lokochot Tuffa nalazili su se Moiti Tuff i Topernawi Tuff. Primjerak KNM-WT 40000 datiran je na 3,5 milijuna godina, a ležište na 3,53 milijuna godina. Neposredno ispod ležišta nalazio se primjerak KNM-WT 38341, koji je datiran na 3,53 milijuna godina. Ostali primjerci s različitih lokaliteta koji su pronađeni iznad b-Tulu Bor Tuffa datirani su na oko 3,3 milijuna godina. Kamen je bio blizu plitkog jezera, što sugerira da su hominini živjeli u blizini rijeka ili jezera. 

== Taksonomija ==
KNM-WT 40000 je [[holotip]], uzorak na kojem se temelji opis i naziv vrste.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Leakey |first=Meave G. |title=New hominin genus from eastern Africa shows diverse middle Pliocene lineages |year=2001 |journal=[[Nature]] |volume=410 |issue=6827 |pages=433–440}}&lt;/ref&gt; 

Fosili ''Kenyanthropus platyopsa'' ukazuju da su hominini bili taksonomski raznolikiji tijekom srednjeg [[pliocen]]a i da su čeljusti koje nisu isturene unaprijed evoluirale ranije nego što se prethodno mislilo. Njegova struktura lica i izvedene značajke vrlo su se razlikovale od one u ''[[Paranthropus]]a'', uključujući gotovo sve kranijalne značajke. Zbog toga nije bilo razloga za dodjeljivanje nove lubanje rodu ''Paranthropus'', osim ako se nekako ne može povezati s ranijom vrstom ''Paranthropusa.'' Još uvijek se smatra da su razlike u strukturi lubanje previše različite da bi svrstavanje u rod Paranthropusa uopće moglo biti moguće. Također, znatne su razlike u odnosu na ''[[Homo (rod)|Homo]]'' i ''[[Ardipithecus]]'', i, iako njegova struktura lubanje ima nekoliko sličnosti s ''Australopithecusom'' - poput veličine [[Mozak|mozga]], dijelova nosa, suborbitalne i temporalne regije - razlike daleko premašuju sličnosti koje dovode do toga da ga se svrstava u vlastiti, novi rod. White (2003) je smatrao holotip ''Kenyanthropus platyopsa'' iskrivljenim uzorkom ''Australopithecus afarensis'', tvrdeći da su njegove specifične značajke uzrokovane [[Tafonomija|tafonomskim]] izobličenjem.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=White |first=T |title=Early Hominids - Diversity or Distortion?. |year=2003 |journal=Science |volume=299 |pages=1994–1997}}&lt;/ref&gt; S druge strane, Cela-Conde i Ayala (2003) predložili su da ''Kenyanthropus'' treba smatrati sinonimom od roda ''Homo'', s tim da je ''K. platyops'' primitivna ''Homo'' vrsta.&lt;ref name=&quot;Homo&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Cela-Conde |first=C. J. |title=Genera of the human lineage |year=2003 |journal=Proceedings of the National Academy of Sciences |volume=100 |issue=13 |pages=7684–7689}}&lt;/ref&gt; Spoor i sur. (2010) pružili su dodatne morfološke dokaze kako bi pobili Whiteove zaključke (2003) napominjući da se maksila KMN-WT-40000 razlikuje od maksile svih australopiteka, a studija iz 2016. ojačala je zaključke Spoor i sur. (2010) isticanjem razlika između maksile ''Kenyanthropus-a'' i ''A. afarensis'' i ''A. deyiremeda''.&lt;ref&gt;Spoor F, Leakey MG, Leakey LN. 2010. Hominin diversity in the middle Pliocene of eastern Africa: the maxilla of KNM-WT 40000. Phil. Trans. R. Soc. B 365, 3377–3388. (10.1098/rstb.2010.0042)&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Spoor F, Leakey MG, O'Higgins P. 2016. Middle Pliocene hominin diversity: Australopithecus deyiremeda and Kenyanthropus platyops. Phil. Trans. R. Soc. B 371, 20150231 (10.1098/rstb.2015.0231)&lt;/ref&gt; 

S obzirom na postojanje manjih [[kutnjak]]a već u ovom trenutku, moguće je da bi prethodni sestrinski takson svih modernih hominina, ''[[Praeanthropus afarensis]]'', trebao zamijeniti ''Kenyanthropusom''. Fragmentarni primjerci koje je bilo teško klasificirati sada se ponovno procjenjuju kako bi se utvrdilo odgovaraju li ovom rodu.

== Morfologija ==
Fosil ''Kenyanthropus platyopsa'' ispitivali su Collard i Wood (2001) kako bi se ''utvrdile'' dvije vrste karakteristika kategorizirane kao [[ Kraniometrijska |kraniometrijske]] i tradicionalne. Kraniometrijski znakovi predstavljaju linearna mjerenja prilagođena veličini između standardnih kranijalnih orijentira. Tradicionalni znakovi predstavljaju one koji se najčešće koriste u sustavnim istraživanjima majmuna i ranih hominida. Ti znakovi mogu biti kvantitativni i kvalitativni. ''Keyanthropus platyops'' izdvojen je morfologijom maksile, koju karakteriziraju ravna i relativno ortogna podnazalna regija, sprijeda postavljeni zigomatični proces i mali kutnjaci. Drugim riječima, ''Kenyanthropus je'' imao male [[kutnjak]]e i ravno lice koje je nalikovalo anatomski modernim ljudima. Ostale značajke ''Kenyanthropusa'' su gusta [[caklina]], strmi ulaz u nosnu šupljinu i umjerena dubina donje čeljusti. 

== Evolucijski put ==
Iako je izuzetno težak zadatak odgonetnuti evoluciju [[Hominini|hominina]], znanje o tim homininima raste. Kao što je naznačeno na slici [http://humanorigins.si.edu/evidence/human-family-tree obiteljskog stabla evolucije hominina], skupina ''Australopithecus'' bila je poznata kao jedan od starijih hominina prije pronalaska ovog 1999. godine. ''Keyanthropus platyops'' zapravo su evolucijski put hominina učinili još više zbunjujućim zbog činjenice da su određene vrste predstavljale novu vrstu vrsta i roda. Međutim, nakon otkrića fosila u Keniji došlo se do ideje da su ''K. platyops'' jedna od ranijih vrsta koja je živjela u isto vrijeme kao i ''[[Australopithecus afarensis]].'' Nakon pronalaska lubanje ''K. platyops'', zajednički predak prebacio se iz ''A. afarensis na K. platyops''.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [http://www.nature.com/nature/fow/010322.html Čovjek s ravno lice Kenije ( ''Priroda'' )] 
* [http://www.bbc.co.uk/science/horizon/2001/apetookover.shtml Članak BBC Science] 
* [https://web.archive.org/web/20081216225447/http://www.amnh.org/exhibitions/permanent/humanorigins/history/images/md/kenyathropus-platyops.jpg Slika ''Kenyathropus platyops'' u Američkom prirodoslovnom muzeju] 
* [http://humanorigins.si.edu/evidence/human-evolution-timeline-interactive Ljudska vremenska crta (interaktivna)] - Smithsonian, [[Nacionalni prirodoslovni muzej]] (kolovoz 2016.). 

[[Kategorija:Prapovijesna Kenija]]
[[Kategorija:Rodovi Hominina]]
[[Kategorija:Pliocenski primati]]</text>
      <sha1>2kwlzgjapt991ebmnnkaykdjilzvnfd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ouranopithecus macedoniensis</title>
    <ns>0</ns>
    <id>684893</id>
    <revision>
      <id>7447928</id>
      <parentid>6917454</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:08:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Ouranopithecus|Ouranopithecus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447928</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5163" sha1="s59z26a73h2kwakr5nv9o5ji9hufgze" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ouranopithecus macedoniensis
| slika = Ouranopithecus macedoniensis.jpg
| slika_opis = Lubanja ''Ouranopithecus macedoniensisa'', francuski [[Nacionalni prirodoslovni muzej (Francuska)|Nacionalni prirodoslovni muzej]], [[Pariz]]
| status = EX
| raspon_fosila = [[miocen]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Čovjekoliki majmuni|Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| genus = {{extinct}} [[Ouranopithecus]]
| species = {{extinct}} ''O. macedoniensis''
| dvoimeno = ''Ouranopithecus macedoniensis''
| dvoimeno_autorstvo = Bonis &amp; Melentis, 1977
}}
'''''Ouranopithecus macedoniensis''''' prapovijesna je [[vrsta]] iz roda ''[[Ouranopithecus]],'' iz [[Kasni miocen|kasnog miocena]] u [[Grčka|Grčkoj]].&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Merceron |title=A New Method of Dental Microwear Analysis: Application to Extant Primates and ''Ouranopithecus macedoniensis'' (Late Miocene of Greece) |year=2005 |journal=PALAIOS |volume=20 |issue=6 |pages=551–561}}&lt;/ref&gt;

Ova vrsta poznata je s tri lokaliteta u sjevernoj Grčkoj. [[Tipska lokacija]] je [[Ravin de la Pluie]]. Ostali lokaliteti su [[Halkidiki]] i [[Xirochori]]. Poznat je iz velike kolekcije fosila lubanje i ponešto postkranijalnih. Materijal je datiran u kasni miocen star 9,6 - 8,7 milijuna godina, dakle nešto ranije od ''[[Ouranopithecus turkae|O. turkae]]''.&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Merceron |title=A New Method of Dental Microwear Analysis: Application to Extant Primates and ''Ouranopithecus macedoniensis'' (Late Miocene of Greece) |year=2005 |journal=PALAIOS |volume=20 |issue=6 |pages=551–561}}&lt;/ref&gt; Neki znanstvenici iz toga zaključuju da je ''O. turkae'' izravni potomak ''O. macedoniensis'', no ipak je općeprihvaćeno mišljenje da su sestrinske svojte.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Specifični naziv (zoologija)|Specifični naziv]] ''macedoniensis'' posljedica je nalazišta fosila [[holotip]]a u [[Egejska Makedonija|Egejskoj Makedoniji]] u [[Grčka|Grčkoj]].

== Stanište ==
Ispitivanje zubnih ostataka ''O. macedoniensis'' i lokacijski povezanih vrsta [[bovidi|bovida]] ukazuje na stanište niskog pokrova drveća i bogatog [[Stratifikacija (botanika)|zeljastog sloja]].&lt;ref name=&quot;Schrien2006&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schrein |first=Caitlin M. |title=Metric variation and sexual dimporphism in the dentition of Ouranopithecus macedoniensis |year=2006 |journal=Journal of Human Evolution |volume=50 |issue=4 |pages=460–468}}&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
''O. macedoniensis'' imao je veliko, široko lice s istaknutom supraorbitalnim torusom{{pojasniti|Bolji prijevod?}}. Imao je i orbite{{pojasniti|Bolji prijevod?}} kvadratnog oblika.&lt;ref name=&quot;Bonis1990&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=New hominoid skull material from the late Miocene of Macedonia in Northern Greece |year=1990 |journal=Nature |volume=345 |issue=6277 |pages=712–4}}&lt;/ref&gt; ''O. macedoniensis'' je možda bio relativno velik. Postkranijalni nalazi su tanki, ali zubi ''O. macedoniensis'' sugeriraju ekstremni [[spolni dimorfizam]], daleko viši stupanj od onog koji se vidi kod bilo kojeg postojećeg velikog majmuna.&lt;ref name=&quot;Schrien2006&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schrein |first=Caitlin M. |title=Metric variation and sexual dimporphism in the dentition of Ouranopithecus macedoniensis |year=2006 |journal=Journal of Human Evolution |volume=50 |issue=4 |pages=460–468}}&lt;/ref&gt; Majmun je vjerojatno bio četveronožac. Nije sigurno da se ''O. macedoniensis'' penjao na drveće, ali čini se vjerojatnim da jest. Pokrov [[Kutnjak|molarne]] [[Caklina|cakline]] ''O. macedoniensis'' bio je prilično gust i imao je niske izbočine. [[Mužjak]] ''O. macedoniensisa'' imao je velike [[očnjak]]e s kraćim donjim pretkutnjacima. 

== Prehrana ==
Na temelju velikog broja rupica na drugom kutnjaku ''Ouranopithecus macedoniensis'', pretpostavlja se da se njegova prehrana sastojala od tvrđe hrane poput [[Orah (plod)|orašastih plodova]] ili [[gomolj]]a.&lt;ref name=&quot;Schrien2006&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schrein |first=Caitlin M. |title=Metric variation and sexual dimporphism in the dentition of Ouranopithecus macedoniensis |year=2006 |journal=Journal of Human Evolution |volume=50 |issue=4 |pages=460–468}}&lt;/ref&gt;

== Ponašanje ==
Ponašanje je vrlo teško zaključiti kod vrsta s tako malom raznolikošću fosilnih ostataka. Veličina tijela je možda otežala penjanje, pa se možda hranio na zemlji ali to je samo nagađanje.&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Merceron |title=A New Method of Dental Microwear Analysis: Application to Extant Primates and ''Ouranopithecus macedoniensis'' (Late Miocene of Greece) |year=2005 |journal=PALAIOS |volume=20 |issue=6 |pages=551–561}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Ouranopithecus]]</text>
      <sha1>s59z26a73h2kwakr5nv9o5ji9hufgze</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447930</id>
      <parentid>7447928</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:09:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Grčka|Prapovijesna Grčka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447930</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5198" sha1="l56bqeaxg31tv9twxz98ibifs7l5eh3" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ouranopithecus macedoniensis
| slika = Ouranopithecus macedoniensis.jpg
| slika_opis = Lubanja ''Ouranopithecus macedoniensisa'', francuski [[Nacionalni prirodoslovni muzej (Francuska)|Nacionalni prirodoslovni muzej]], [[Pariz]]
| status = EX
| raspon_fosila = [[miocen]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Čovjekoliki majmuni|Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| genus = {{extinct}} [[Ouranopithecus]]
| species = {{extinct}} ''O. macedoniensis''
| dvoimeno = ''Ouranopithecus macedoniensis''
| dvoimeno_autorstvo = Bonis &amp; Melentis, 1977
}}
'''''Ouranopithecus macedoniensis''''' prapovijesna je [[vrsta]] iz roda ''[[Ouranopithecus]],'' iz [[Kasni miocen|kasnog miocena]] u [[Grčka|Grčkoj]].&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Merceron |title=A New Method of Dental Microwear Analysis: Application to Extant Primates and ''Ouranopithecus macedoniensis'' (Late Miocene of Greece) |year=2005 |journal=PALAIOS |volume=20 |issue=6 |pages=551–561}}&lt;/ref&gt;

Ova vrsta poznata je s tri lokaliteta u sjevernoj Grčkoj. [[Tipska lokacija]] je [[Ravin de la Pluie]]. Ostali lokaliteti su [[Halkidiki]] i [[Xirochori]]. Poznat je iz velike kolekcije fosila lubanje i ponešto postkranijalnih. Materijal je datiran u kasni miocen star 9,6 - 8,7 milijuna godina, dakle nešto ranije od ''[[Ouranopithecus turkae|O. turkae]]''.&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Merceron |title=A New Method of Dental Microwear Analysis: Application to Extant Primates and ''Ouranopithecus macedoniensis'' (Late Miocene of Greece) |year=2005 |journal=PALAIOS |volume=20 |issue=6 |pages=551–561}}&lt;/ref&gt; Neki znanstvenici iz toga zaključuju da je ''O. turkae'' izravni potomak ''O. macedoniensis'', no ipak je općeprihvaćeno mišljenje da su sestrinske svojte.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
[[Specifični naziv (zoologija)|Specifični naziv]] ''macedoniensis'' posljedica je nalazišta fosila [[holotip]]a u [[Egejska Makedonija|Egejskoj Makedoniji]] u [[Grčka|Grčkoj]].

== Stanište ==
Ispitivanje zubnih ostataka ''O. macedoniensis'' i lokacijski povezanih vrsta [[bovidi|bovida]] ukazuje na stanište niskog pokrova drveća i bogatog [[Stratifikacija (botanika)|zeljastog sloja]].&lt;ref name=&quot;Schrien2006&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schrein |first=Caitlin M. |title=Metric variation and sexual dimporphism in the dentition of Ouranopithecus macedoniensis |year=2006 |journal=Journal of Human Evolution |volume=50 |issue=4 |pages=460–468}}&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
''O. macedoniensis'' imao je veliko, široko lice s istaknutom supraorbitalnim torusom{{pojasniti|Bolji prijevod?}}. Imao je i orbite{{pojasniti|Bolji prijevod?}} kvadratnog oblika.&lt;ref name=&quot;Bonis1990&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=New hominoid skull material from the late Miocene of Macedonia in Northern Greece |year=1990 |journal=Nature |volume=345 |issue=6277 |pages=712–4}}&lt;/ref&gt; ''O. macedoniensis'' je možda bio relativno velik. Postkranijalni nalazi su tanki, ali zubi ''O. macedoniensis'' sugeriraju ekstremni [[spolni dimorfizam]], daleko viši stupanj od onog koji se vidi kod bilo kojeg postojećeg velikog majmuna.&lt;ref name=&quot;Schrien2006&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schrein |first=Caitlin M. |title=Metric variation and sexual dimporphism in the dentition of Ouranopithecus macedoniensis |year=2006 |journal=Journal of Human Evolution |volume=50 |issue=4 |pages=460–468}}&lt;/ref&gt; Majmun je vjerojatno bio četveronožac. Nije sigurno da se ''O. macedoniensis'' penjao na drveće, ali čini se vjerojatnim da jest. Pokrov [[Kutnjak|molarne]] [[Caklina|cakline]] ''O. macedoniensis'' bio je prilično gust i imao je niske izbočine. [[Mužjak]] ''O. macedoniensisa'' imao je velike [[očnjak]]e s kraćim donjim pretkutnjacima. 

== Prehrana ==
Na temelju velikog broja rupica na drugom kutnjaku ''Ouranopithecus macedoniensis'', pretpostavlja se da se njegova prehrana sastojala od tvrđe hrane poput [[Orah (plod)|orašastih plodova]] ili [[gomolj]]a.&lt;ref name=&quot;Schrien2006&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schrein |first=Caitlin M. |title=Metric variation and sexual dimporphism in the dentition of Ouranopithecus macedoniensis |year=2006 |journal=Journal of Human Evolution |volume=50 |issue=4 |pages=460–468}}&lt;/ref&gt;

== Ponašanje ==
Ponašanje je vrlo teško zaključiti kod vrsta s tako malom raznolikošću fosilnih ostataka. Veličina tijela je možda otežala penjanje, pa se možda hranio na zemlji ali to je samo nagađanje.&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Merceron |title=A New Method of Dental Microwear Analysis: Application to Extant Primates and ''Ouranopithecus macedoniensis'' (Late Miocene of Greece) |year=2005 |journal=PALAIOS |volume=20 |issue=6 |pages=551–561}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Ouranopithecus]]
[[Kategorija:Prapovijesna Grčka]]</text>
      <sha1>l56bqeaxg31tv9twxz98ibifs7l5eh3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ouranopithecus turkae</title>
    <ns>0</ns>
    <id>684989</id>
    <revision>
      <id>7447927</id>
      <parentid>6917455</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:08:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Ouranopithecus|Ouranopithecus]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447927</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3874" sha1="ffxb7y9enujctv6gbz149kxcpb2y55l" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ouranopithecus turkae
| status = EX
| raspon_fosila = [[miocen]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Čovjekoliki majmuni|Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| genus = {{extinct}} [[Ouranopithecus]]
| species = {{extinct}} ''O. turkae''
| dvoimeno = ''Ouranopithecus turkae''
| dvoimeno_autorstvo = Güleç, Sevim, Pehlevan &amp; Kaya, 2007
}}
'''''Ouranopithecus turkae''''' je prapovijesna [[vrsta]] ''[[Ouranopithecus]]a'' iz [[Kasni miocen|kasnog miocena]], pronađena u [[Turska|Turskoj]].&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

Vrsta je poznata iz lokaliteta Corakyerler, u središnjoj [[Anatolija|Anadoliji]]. Sve što o ovoj vrsti znamo proizlazi iz samo tri kranijalna fosila. Datirani faunalni ostaci povezani s fosilima ''O. turkae'' pripisani su kasnom [[miocen]]u, prije 8,7 - 7,4 milijuna godina, što čini ''O. turkae'' jednim od najmlađih euroazijskih [[Veliki čovjekoliki majmuni|velikih majmuna]].&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Vrsta je svrstana u rod ''Ouranopithecus'' zbog sličnosti s vjerojatnom sestrinskom [[Takson|svojtom]] ''[[Ouranopithecus macedoniensis|O. macedoniensis]]'', a [[specifični naziv (zoologija)|specifični naziv]] ''Turkae'' dolazi od otkrića [[holotip]]a vrste u Republici Turskoj.

== Stanište ==
Pridruženi faunalni ostaci sugeriraju da je ''O. turkae'' živio u otvorenom šumskom području ili u otvorenom okruženju tipa savane.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
Morfologiju ''O. turkae'' teško je odrediti zbog potpunog nedostatka postkranijalnih ostataka. Post-očnjački zubi po veličini su na drugom mjestu nakon [[Gigantopithecus|gigantopiteka]], što možda sugerira veliku veličinu tijela.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt; Nije poznato je li vrsta bila spolno dimorfna jer nema poznatih ženskih fosila. Majmun je vjerojatno bio [[četveronožac]], ali nema dokaza koji to potvrđuju.

== Prehrana ==
[[Denticija|Morfologija zuba]] i njihovo trošenje sugeriraju prehranu tvrdom, abrazivnom hranom, kakvu se obično nalazi u okruženju u kojem su vjerojatno živjeli ''O. turkae''.
&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Ponašanje ==
Nedostatak postkranijalnih ostataka otežava utvrđivanje ponašanja ''O. turkae''. Nema fosila ženki, pa bi se moglo barem pretpostaviti da su muškarci bili sami.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt; Također se može pretpostaviti da se ''O. turkae'' penjao po drveću, moguće kako bi se prehranio ili kako bi izbjegao grabežljivce, premda im je velika tjelesna veličina možda otežavala penjanje. Neki znanstvenici vjeruju da se ''O. turkae'' vjerojatno hranio na zemlji, a ne na drveću.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Ouranopithecus]]</text>
      <sha1>ffxb7y9enujctv6gbz149kxcpb2y55l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447929</id>
      <parentid>7447927</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:08:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Turska|Prapovijesna Turska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447929</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3909" sha1="sx3koawjckastmm80g5v1twh7n0whs3" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ouranopithecus turkae
| status = EX
| raspon_fosila = [[miocen]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Čovjekoliki majmuni|Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| genus = {{extinct}} [[Ouranopithecus]]
| species = {{extinct}} ''O. turkae''
| dvoimeno = ''Ouranopithecus turkae''
| dvoimeno_autorstvo = Güleç, Sevim, Pehlevan &amp; Kaya, 2007
}}
'''''Ouranopithecus turkae''''' je prapovijesna [[vrsta]] ''[[Ouranopithecus]]a'' iz [[Kasni miocen|kasnog miocena]], pronađena u [[Turska|Turskoj]].&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

Vrsta je poznata iz lokaliteta Corakyerler, u središnjoj [[Anatolija|Anadoliji]]. Sve što o ovoj vrsti znamo proizlazi iz samo tri kranijalna fosila. Datirani faunalni ostaci povezani s fosilima ''O. turkae'' pripisani su kasnom [[miocen]]u, prije 8,7 - 7,4 milijuna godina, što čini ''O. turkae'' jednim od najmlađih euroazijskih [[Veliki čovjekoliki majmuni|velikih majmuna]].&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Etimologija ==
Vrsta je svrstana u rod ''Ouranopithecus'' zbog sličnosti s vjerojatnom sestrinskom [[Takson|svojtom]] ''[[Ouranopithecus macedoniensis|O. macedoniensis]]'', a [[specifični naziv (zoologija)|specifični naziv]] ''Turkae'' dolazi od otkrića [[holotip]]a vrste u Republici Turskoj.

== Stanište ==
Pridruženi faunalni ostaci sugeriraju da je ''O. turkae'' živio u otvorenom šumskom području ili u otvorenom okruženju tipa savane.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Morfologija ==
Morfologiju ''O. turkae'' teško je odrediti zbog potpunog nedostatka postkranijalnih ostataka. Post-očnjački zubi po veličini su na drugom mjestu nakon [[Gigantopithecus|gigantopiteka]], što možda sugerira veliku veličinu tijela.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt; Nije poznato je li vrsta bila spolno dimorfna jer nema poznatih ženskih fosila. Majmun je vjerojatno bio [[četveronožac]], ali nema dokaza koji to potvrđuju.

== Prehrana ==
[[Denticija|Morfologija zuba]] i njihovo trošenje sugeriraju prehranu tvrdom, abrazivnom hranom, kakvu se obično nalazi u okruženju u kojem su vjerojatno živjeli ''O. turkae''.
&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;

== Ponašanje ==
Nedostatak postkranijalnih ostataka otežava utvrđivanje ponašanja ''O. turkae''. Nema fosila ženki, pa bi se moglo barem pretpostaviti da su muškarci bili sami.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Güleç |title=A new great ape from the late Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt; Također se može pretpostaviti da se ''O. turkae'' penjao po drveću, moguće kako bi se prehranio ili kako bi izbjegao grabežljivce, premda im je velika tjelesna veličina možda otežavala penjanje. Neki znanstvenici vjeruju da se ''O. turkae'' vjerojatno hranio na zemlji, a ne na drveću.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Ouranopithecus]]
[[Kategorija:Prapovijesna Turska]]</text>
      <sha1>sx3koawjckastmm80g5v1twh7n0whs3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ouranopithecus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>685139</id>
    <revision>
      <id>7447920</id>
      <parentid>6211539</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:06:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Homininae|Homininae]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447920</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4890" sha1="dt58oqglekt8k77knzqom1uc2xpo9zl" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ouranopithecus
| slika = Ouranopithecus macedoniensis.jpg
| slika_opis = Lubanja ''[[Ouranopithecus macedoniensis]]a'', francuski [[Nacionalni prirodoslovni muzej (Francuska)|Nacionalni prirodoslovni muzej]], [[Pariz]]
| status = EX
| raspon_fosila = [[miocen]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Čovjekoliki majmuni|Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| genus = {{extinct}} '''Ouranopithecus'''
| genus_autorstvo = Bonis &amp; Melentis, 1977
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = &lt;div align=left&gt;
* ''[[Ouranopithecus macedoniensis]]''
* ''[[Ouranopithecus turkae]]''
&lt;/div&gt;
}}
'''''Ouranopithecus''''' je rod izumrlog euroazijskih velikih majmuna kojeg predstavljaju dvije vrste, ''[[Ouranopithecus macedoniensis]]'', kasni [[miocen]]ski (9,6–8,7 Ma) [[Čovjekoliki majmuni|hominoid]] iz [[Grčka|Grčke]]&lt;ref name=&quot;Bonis 1977&quot;/&gt; i ''[[Ouranopithecus turkae]]'', također iz kasnog miocena (8,7–7,4 Ma) iz Turske.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;/&gt;

== Sistematika ==
Na temelju zubne i facijalne [[Anatomija|anatomije]] ''O. macedoniensis'', sugerira se da je ''Ouranopithecus'' zapravo bio iz tribusa [[Dryopithecini]]. Međutim, vjerojatno je usko vezan uz [[Ponginae]].&lt;ref name=&quot;Alba2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Begun2005&quot;/&gt; Neki istraživači smatraju ''O. macedoniensis'' posljednjim zajedničkim pretkom majmuna i ljudi,&lt;ref name=&quot;Bonis1990&quot;/&gt; i pretečom australopiteka i ljudi,&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;/&gt; iako je to vrlo kontroverzno i nije široko prihvaćeno. Istina je da ''O. macedoniensis'' dijeli izvedena obilježja s nekim ranim [[hominini]]ma (poput frontalnog sinusa, šupljine na čelu), ali one gotovo sigurno nisu blisko povezane vrste.&lt;ref name=&quot;Bonis1981&quot;/&gt; Sugerira se da bi mogao biti [[Sinonim (taksonomija)|sinonim]] ''[[Graecopithecus freybergi]]'',&lt;ref name=&quot;Andrews1984&quot;/&gt; iako nema dovoljno podataka koji podupiru sinonimiju.&lt;ref name=&quot;Koufos2005&quot;/&gt;

== Poveznice ==
* ''[[Anoiapithecus]]''
* ''[[Chororapithecus]]''
* ''[[Dryopithecus]]''
* ''[[Nakalipithecus]]''
* ''[[Pierolapithecus]]''
* ''[[Samburupithecus]]''

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;Bonis 1977&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=Les primates hominoides du Vallesien de Macedoine (Grece): etude de la machoine inferieure |year=1977 |journal=Geobios |volume=10 |issue=6 |pages=849–855}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Gulec |first=Erksin S. |title=A new great ape from the lower Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Alba2010&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Alba |first=D.M. |title=Enamel thickness in the middle Miocene great apes ''Anoiapithecus'', ''Picrolapithecus'' and ''Dryopithecus'' |year=2010 |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1691 |pages=2237–2245}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Begun2005&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Begun |first=David R. |title=Relations among great apes and humans: New interpretations based on the fossil great ape ''Dryopithecus'' |year=2005 |journal=American Journal of Physical Anthropology |volume=37 |pages=11–63}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bonis1990&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=New hominoid skull material from the late Miocene of Macedonia in Northern Greece |year=1990 |journal=Nature |volume=345 |issue=6277 |pages=712–4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=''Ouranopithecus'' and dating the splitting of extant hominoids |year=2004 |journal=Comptes Rendus Palevol |volume=3 |issue=4 |pages=257–264}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bonis1981&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=Dental metric variation in early Hominids comparison between ''Australopithecus afarensis'' and ''Ouranopithecus macedoniensis'' |year=1981 |journal=Comptes Rendus des Séances de l'Académie des Sciences |volume=292 |pages=263–266}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Andrews1984&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Andrews |first=Martin L. |title=The phylogenetic position of ''Graeceopithecus freybergi'' Koenigswald |year=1984 |journal=Courier Forschungsinstitut Senckenberg |volume=69 |pages=25–40}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Koufos2005&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Koufos |first=George D. |title=The late Miocene Hominoids ''Ouranopithecus'' and ''Graeceopithecus''. Implications about their relationships and taxonomy |year=2005 |journal=Annales de Paléontologie |volume=91 |issue=3 |pages=227–240}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://humanorigins.si.edu/evidence/human-evolution-timeline-interactive Ljudska vremenska crta (interaktivna)] - [[Smithsonian Institution|Smithsonian]], [[Nacionalni prirodoslovni muzej]] (kolovoz 2016.).

[[Kategorija:Homininae]]</text>
      <sha1>dt58oqglekt8k77knzqom1uc2xpo9zl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447922</id>
      <parentid>7447920</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:07:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Homininae]]; +[[Kategorija:Ouranopithecus]]; ±[[Kategorija:Homininae]]→[[Kategorija:Rodovi velikih čovjekolikih majmuna]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447922</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4965" sha1="12xdasm47gna8e1j8v5h096fjplb6bp" xml:space="preserve">{{Naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja = pink
| naziv = Ouranopithecus
| slika = Ouranopithecus macedoniensis.jpg
| slika_opis = Lubanja ''[[Ouranopithecus macedoniensis]]a'', francuski [[Nacionalni prirodoslovni muzej (Francuska)|Nacionalni prirodoslovni muzej]], [[Pariz]]
| status = EX
| raspon_fosila = [[miocen]]
| regnum = [[Animalia]]
| phylum = [[Chordata]]
| classis = [[Mammalia]]
| ordo = [[Primates]]
| superfamilia = [[Čovjekoliki majmuni|Hominoidea]]
| familia = [[Hominidae]]
| subfamilia = [[Homininae]]
| genus = {{extinct}} '''Ouranopithecus'''
| genus_autorstvo = Bonis &amp; Melentis, 1977
| razdioba_stupanj = Vrste
| razdioba = {{plainlist|
* ''[[Ouranopithecus macedoniensis]]''
* ''[[Ouranopithecus turkae]]''}}
}}
'''''Ouranopithecus''''' je rod izumrlog euroazijskih velikih majmuna kojeg predstavljaju dvije vrste, ''[[Ouranopithecus macedoniensis]]'', kasni [[miocen]]ski (9,6–8,7 Ma) [[Čovjekoliki majmuni|hominoid]] iz [[Grčka|Grčke]]&lt;ref name=&quot;Bonis 1977&quot;/&gt; i ''[[Ouranopithecus turkae]]'', također iz kasnog miocena (8,7–7,4 Ma) iz Turske.&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;/&gt;

== Sistematika ==
Na temelju zubne i facijalne [[Anatomija|anatomije]] ''O. macedoniensis'', sugerira se da je ''Ouranopithecus'' zapravo bio iz tribusa [[Dryopithecini]]. Međutim, vjerojatno je usko vezan uz [[Ponginae]].&lt;ref name=&quot;Alba2010&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Begun2005&quot;/&gt; Neki istraživači smatraju ''O. macedoniensis'' posljednjim zajedničkim pretkom majmuna i ljudi,&lt;ref name=&quot;Bonis1990&quot;/&gt; i pretečom australopiteka i ljudi,&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;/&gt; iako je to vrlo kontroverzno i nije široko prihvaćeno. Istina je da ''O. macedoniensis'' dijeli izvedena obilježja s nekim ranim [[hominini]]ma (poput frontalnog sinusa, šupljine na čelu), ali one gotovo sigurno nisu blisko povezane vrste.&lt;ref name=&quot;Bonis1981&quot;/&gt; Sugerira se da bi mogao biti [[Sinonim (taksonomija)|sinonim]] ''[[Graecopithecus freybergi]]'',&lt;ref name=&quot;Andrews1984&quot;/&gt; iako nema dovoljno podataka koji podupiru sinonimiju.&lt;ref name=&quot;Koufos2005&quot;/&gt;

== Poveznice ==
* ''[[Anoiapithecus]]''
* ''[[Chororapithecus]]''
* ''[[Dryopithecus]]''
* ''[[Nakalipithecus]]''
* ''[[Pierolapithecus]]''
* ''[[Samburupithecus]]''

== Izvori ==
{{Izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;Bonis 1977&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=Les primates hominoides du Vallesien de Macedoine (Grece): etude de la machoine inferieure |year=1977 |journal=Geobios |volume=10 |issue=6 |pages=849–855}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Gulec2007&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Gulec |first=Erksin S. |title=A new great ape from the lower Miocene of Turkey |year=2007 |journal=Anthropological Science |volume=115 |issue=2 |pages=153–158}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Alba2010&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Alba |first=D.M. |title=Enamel thickness in the middle Miocene great apes ''Anoiapithecus'', ''Picrolapithecus'' and ''Dryopithecus'' |year=2010 |journal=Proceedings of the Royal Society B: Biological Sciences |volume=277 |issue=1691 |pages=2237–2245}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Begun2005&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Begun |first=David R. |title=Relations among great apes and humans: New interpretations based on the fossil great ape ''Dryopithecus'' |year=2005 |journal=American Journal of Physical Anthropology |volume=37 |pages=11–63}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bonis1990&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=New hominoid skull material from the late Miocene of Macedonia in Northern Greece |year=1990 |journal=Nature |volume=345 |issue=6277 |pages=712–4}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bonis2004&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=''Ouranopithecus'' and dating the splitting of extant hominoids |year=2004 |journal=Comptes Rendus Palevol |volume=3 |issue=4 |pages=257–264}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Bonis1981&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=de Bonis |first=Louis |title=Dental metric variation in early Hominids comparison between ''Australopithecus afarensis'' and ''Ouranopithecus macedoniensis'' |year=1981 |journal=Comptes Rendus des Séances de l'Académie des Sciences |volume=292 |pages=263–266}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Andrews1984&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Andrews |first=Martin L. |title=The phylogenetic position of ''Graeceopithecus freybergi'' Koenigswald |year=1984 |journal=Courier Forschungsinstitut Senckenberg |volume=69 |pages=25–40}}&lt;/ref&gt;
&lt;ref name=&quot;Koufos2005&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Koufos |first=George D. |title=The late Miocene Hominoids ''Ouranopithecus'' and ''Graeceopithecus''. Implications about their relationships and taxonomy |year=2005 |journal=Annales de Paléontologie |volume=91 |issue=3 |pages=227–240}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://humanorigins.si.edu/evidence/human-evolution-timeline-interactive Ljudska vremenska crta (interaktivna)] - [[Smithsonian Institution|Smithsonian]], [[Nacionalni prirodoslovni muzej]] (kolovoz 2016.).

[[Kategorija:Rodovi velikih čovjekolikih majmuna]]
[[Kategorija:Homininae]]
[[Kategorija:Ouranopithecus| ]]</text>
      <sha1>12xdasm47gna8e1j8v5h096fjplb6bp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Homininae</title>
    <ns>14</ns>
    <id>685303</id>
    <revision>
      <id>7447884</id>
      <parentid>5637211</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:31:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje commonscat predloška (JS)</comment>
      <origin>7447884</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="410" sha1="83j01h7v3jubi2s0m1u8c4s0dqxvbnr" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
{| align=center id=toc 
| &lt;center&gt;{{kat:|Životinje}} &lt;!-- &gt; {{kat:|Pravi mnogostaničari}} &gt; {{kat:|Bilateralne životinje}}--&gt; &gt; {{kat:|Svitkovci}} &gt; &lt;!--{{kat:|Lubanjci}}&lt;/small&gt; &gt; --&gt;{{kat:|Kralježnjaci}} &gt; {{kat:|Sisavci}} &gt;  {{kat:|Primati}} &gt;  {{kat:|Čovjekoliki majmuni}} &gt;  {{kat:|Veliki čovjekoliki majmuni}} &gt; '''Homininae'''&lt;/center&gt;
|}
[[Kategorija:Veliki čovjekoliki majmuni]]</text>
      <sha1>83j01h7v3jubi2s0m1u8c4s0dqxvbnr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Bugarske</title>
    <ns>14</ns>
    <id>685411</id>
    <revision>
      <id>7447945</id>
      <parentid>7120988</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:56:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Bugarske|Gospodarstvo Bugarske]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Bugarskoj|Uslužne djelatnosti u Bugarskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447945</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="129" sha1="cp14l5famvisud5x81avuyuwywxyhxt" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Bulgaria}}

[[Kategorija:Promet po državama|Bugarska]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Bugarskoj]]</text>
      <sha1>cp14l5famvisud5x81avuyuwywxyhxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nož Gebel el-Arak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>688337</id>
    <revision>
      <id>7447733</id>
      <parentid>7208283</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:54:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Staroegipatske skulpture|Staroegipatske skulpture]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447733</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12341" sha1="1nfzk5garojc3ydkw6x8klsajthi4f1" xml:space="preserve">[[Slika:Couteau de Gebel el-Arak - Musée du Louvre Antiquités égyptiennes E 11517 - recto verso.jpg|mini|250px|Nož Gebel el-Arak, stražnja i prednja strana]]
'''Nož Gebel el-Arak''', ili '''nož''' '''Jebel el-Arak, nož''' je od bjelokosti i kremena koji potječe iz razdoblja [[Gerzeh kultura|Naqada II]] [[Prapovijesni Egipat|egipatske prapovijesti]] (3500. – 3200. pr. Kr.), a pokazuje mezopotamski utjecaj. Nož je 1914. u [[Kairo|Kairu]] kupio [[Georges Aaron Bénédite]] za [[Louvre]], gdje je sada izložen u krilu Sully, soba 20.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |first=Samuel |last=Mark |title=From Egypt to Mesopotamia: a Study of Predynastic Trade Routes |publisher=Texas A &amp; M University Press |edition=new |year=2006}}.&lt;/ref&gt; U trenutku kupnje, prodavač je navodno izjavio da je pronašao dršku noža na mjestu Gebel el-Arak, ali danas se vjeruje da dolazi iz [[Abid|Abydosa]].

== Kupnja i podrijetlo ==

=== Kupnja ===
Nož Gebel el-Arak kupio je za Louvre [[Filologija|filolog]] i egiptolog Georges Aaron Bénédite u veljači 1914. od privatnog trgovca antikvitetima M. Nahmana u Kairu.&lt;ref name=&quot;delange&quot;/&gt; Bénédite je odmah prepoznao izvanredno stanje očuvanosti predmeta kao i njegovu veliku starost. Dana 16. ožujka 1914. godine, Charlesu Boreuxu, tadašnjem šefu ''odjela'' za antiqueités égyptiennes iz [[Louvre]]a, napisao je o predmetu koji mu je nesuđeni trgovac ponudio. Pismo.je glasilo:&lt;blockquote&gt;[...] arhaični kremeni nož s drškom od bjelokosti najveće ljepote. Ovo je remek-djelo predinastične skulpture [...] izvedeno s izvanrednom finoćom i elegancijom. Ovo je djelo vrlo detaljno [...], a interes onoga što nož predstavlja nadilazi umjetničku vrijednost artefakta. S jedne strane je prizor lova; s druge strane poprište rata ili prepada. Na vrhu scene lova [...] lovac nosi veliku [[Kaldejski narod|haldejsku]] odjeću: glavu pokriva kapa poput one u našoj [[Gudea|Gudeji]] [...] i drži dva lava koji stoje pored njega. Možete prosuditi važnost ovog azijskog prikaza [...] mi ćemo posjedovati jedan od najvažnijih pretpovijesnih spomenika, ako ne i više. To je, definitivno, u materijalnom i sažetom obliku, '''prvo poglavlje povijesti Egipta''' &lt;small&gt;(naglasak u izvorniku)&lt;/small&gt; .&lt;ref name=&quot;delange&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Letter of G. Benedite to C. Boreux, Département des Antiquités Egyptiennes, Louvre&lt;/ref&gt;&lt;/blockquote&gt;U trenutku kupnje, oštrica i ručka bili su odvojeni, jer prodavač nije shvatio da su dio iste cjeline.&lt;ref name=&quot;benedicte&quot;&gt;G. Bénédite: ''Le couteau de Gebel el-'Arak, Étude sur un nouvelle objet préhistorique acquis par le musée du Louvre'', Fondation Eugène Piot, Monuments et mémoires, XXII, 1916 p. 1–34&lt;/ref&gt; Boreux je kasnije predložio da se nož obnovi i da se oštrica i drška spoje zajedno. To je u ožujku 1933. godine izveo Léon André, koji je uglavnom radio na konsolidaciji kompleta i očuvanju drške od bjelokosti.&lt;ref&gt;Archives de la Direction des Musées de France, ''AE 16'', devis du 31 mars 1933&lt;/ref&gt; Najnoviju restauraciju noža poduzeli su 1997. Agnès Cascio i Juliette Lévy.&lt;ref name=&quot;delange&quot;&gt;{{Citiranje knjige |first=Élisabeth |last=Delange |title=Le poignard égyptien dit &quot;du Gebel el-Arak&quot; |publisher=Musée du Louvre |year=2009}}&lt;/ref&gt;

=== Podrijetlo ===
U vrijeme kada je Bénéditea kupio ovaj artefakt, trgovac je rekao da je drška noža pronađena na mjestu Gebel el-Arak (جبل العركى), platou u blizini sela Nag Hammadi, 40 km južno od [[Abid|Abydosa]]. Međutim, pravo porijeklo noža ukazuje Bénédite u svom pismu Boreuxu. Napisao je:&lt;blockquote&gt;[...] prodavač nije sumnjao da kremen [oštrica] pripada ručki i predstavio mi ga je kao primjer nedavnih nalaza iz [[Abid|Abydosa]].&lt;ref name=&quot;delange&quot;/&gt;&lt;/blockquote&gt;Da nož doista potječe iz Abydosa, potkrepljuje i inače potpuno odsustvo arheoloških nalaza iz Gebel el-Araka, dok su u ovom trenutku kod [[Umm el-Qa'ab]]a [[Émile Amélineau|Émilea Amélineaua]], [[William Matthew Flinders Petrie|Flindersa Petriea]], [[Édouard Naville|Édouarda Navillea]] i [[Thomas Eric Peet|Thomasa Erica Peeta]] vršili intenzivna iskopavanja nekropola predinastičkih i ranodinastičkih vladara u Abidosu.

== Opis ==

=== Oštrica ===
Oštrica noža izrađena je od homogenog finozrnatog žućkastog [[kremen]]a, vrste egipatskog kremena zvanog [[Chert|rožnjača]]. Kremen je široko dostupan u Egiptu, od [[Kairo|Kaira]] do [[Esna|Esne]], ali oštrice svečanih kremenih noževa bile su isključivo izrađene od kreme boje karamele, možda zato što ova boja nalikuje boji metala.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Holmes |first=Diane L. |title=Archaeological Cultural Resources and Modern Land-use Activities: Some Observations Made during a Recent Survey in the Badari Region, Egypt |year=1992 |journal=Journal of the American Research Center in Egypt |volume=29 |pages=67–80}}&lt;/ref&gt; Oštrica je izrađena od izvornog kamena u pet faza:&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Kelterborn |first=P. |title=Toward Replicating Egyptian Predynastic Flint Knives |year=1984 |journal=Journal of Archaeological Science |volume=11 |issue=6 |pages=433–53}}&lt;/ref&gt;

* Gruba obrada izvornog kamena.
* Predformiranje oštrice [[Litička redukcija|perkusijskim ljuštenjem]].
* Poliranje obje strane oštrice. Ova operacija potrebna je prije ljuskanja, pogledajte dolje. Jedna strana oštrice ostala je polirana i nije dalje obrađovana, te ima tako glatku površinu, možda s ciljem da imitira metalnu oštricu.&lt;ref name=&quot;delange&quot;/&gt;
* Valovitost s jedne strane oštrice. To se postiže jednoličnim uklanjanjem dugih i tankih traka kamena s paralelnim ljuštenjem pod pritiskom, stvarajući redoviti uzorak ''S'' vala na površini kamena. Analiza udarnih valova na površini oštrice otkriva da su nastali od vrha do dna oštrice i slijeva udesno, u smjeru obrnutom od kazaljke na satu. Ovaj je rad vjerojatno izveden šiljastim bakrenim alatima. Talasanje ljuskanja ove strane oštrice ne utječe na njezinu oštrinu, što ukazuje na to da je možda imalo umjetničku svrhu.
* Fino nazubljenje ruba oštrice mikro-ljuskanjem. Ovaj korak daje oštrici oštrinu.

Oštrica noža Gebel el-Arak, kao i ostalih ovakvih noževa iz istog razdoblja, smatraju se vrhuncem silex tehnika izrade alata.&lt;ref&gt;{{Citation |title=Dagger from Gebel el-Arak |url=http://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/dagger-gebel-el-arak |access-date=2018-03-09 |archive-date=16. studenoga 2020. |archive-url=https://web.archive.org/web/20201116182739/https://www.louvre.fr/en/oeuvre-notices/dagger-gebel-el-arak |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Stručnjaci za [[Prapovijesni Egipat|predinastičko razdoblje Egipta]], poput Béatrix Midant-Reynes, tvrde da kvaliteta i količina rada potrebnog za stvaranje oštrice nadilazi ono što je potrebno za funkcionalni nož. Stoga bi svrha i vrijednost noža bila umjetnička, oštrica je demonstracija tehničkih vještina usmjerenih na ljepotu rezultata.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Midant-Reynes |first=Béatrix |title=Contribution à l'étude de la société prédynastique: le cas du couteau &quot;Ripple-flake&quot; |year=1987 |journal=Studien zur Altägyptischen Kultur |volume=14 |pages=185–225}}&lt;/ref&gt; Ova je hipoteza ojačana detaljnom analizom istrošenosti oštrice koja pokazuje da nož nikada nije korišten.&lt;ref&gt;C2RMF report, M. Christensen 1999&lt;/ref&gt;

Oštrica je teška 92,3 grama, a precizne dimenzije su sljedeće:
{|
|Ukupna dužina:
| align=&quot;right&quot; | 18.8 cm
|-
| Širina oštrice u središtu:
| align=&quot;right&quot; | 5.7 cm
|-
| Debljina oštrice u središtu:
| align=&quot;right&quot; | 0.6 cm
|-
| Duljina oštrice unutar ručke:
| align=&quot;right&quot; | 2.8 cm
|-
| Širina oštrice unutar ručke:
| align=&quot;right&quot; | 3.7 cm
|}

=== Ručka ===
Drška je izrađena od [[bjelokost]]i [[Slonovi|slonove]] [[Kljova|kljove]], a ne od očnjaka [[Nilski konj|nilskog konja]] kako se prvo mislilo.&lt;ref name=&quot;delange&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Winifred Needler: ''Predynastic and Archaic Egypt in the Brooklyn Museum'', 1984, p. 37 &amp; 153, {{ISBN|0872730999}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Francois Poplin: ''L'ivoire et la Pierre a Feu — Le Couteau Predynastique en Hippopotame de Shiqmim et le Lion d'Aristote'' in ''La Pierre prehistorique'', 1992, Laboratoire de Recherche des Musées de France, pp. 187–194, {{ISBN|978-2-9506212-0-7}}&lt;/ref&gt; Drška je bila uklesana duž osi kljove, o čemu svjedoči tamno mjesto smješteno iznad glave &quot;[[Gospodar životinja|Gospodara životinja]]&quot;, a to je vrh pulpne šupljine kljove. Nkon što je izvađena iz kljove, drška je ispolirana s obje strane i izdubljena kako bi primila oštricu. Debljina drške oko [[Tang (alati)|tanga]]{{newdsm}} oštrice varira od 2 do 3 mm, što se objašnjava tako da je tamo slonovača ispucala, a neki su komadi izgubljeni. Na dnu drške rub je bio zakošen i vjerojatno je bio prešan plemenitim metalom kako bi ojačao sklop drške oštrice. U trenutku kupnje, Bénédite je izvijestio da je mogao vidjeti tragove [[Zlatni listići|zlatnih listića]] na dnu drške, ali toga sada više nema. Sklop podržava hipotezu da nož nije bio funkcionalan: ubod oštrice je prekratak, a drška pretanka da bi nož bio praktičan. 

Drška je bogato izrezbarena u niskom reljefu, s prizorom bitke koja bi kod dešnjaka bila okrenuta prema njemu i s mitološkim temama s druge strane. Ova strana u sredini ima rupicu kroz koju se može provući remen. Što se tiče oštrice, analiza istrošenosti gumba pokazala je da nikada nije korišten. Rezbarije su izvedene na poliranoj površini kljove [[silex]] [[Tehnika mikroburina|mikroburinom]] od vrha do dna, jedan za drugim. Obrtnik je prvo isklesao glavne figure, a zatim je urezao mjesta na kojima se likovi susreću, poput grba boraca. Dubina rezbarenja ne prelazi 2 mm. 

Neki autori smatraju da se dugme ili glava morali nositi prema van, što podrazumijeva da bočnu stranu gumba treba smatrati prednjom, a glatku stranu stražnjom stranom.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Williams |first=Bruce |title=The Metropolitan Museum Knife Handle and Aspects of Pharaonic Imagery before Narmer |year=1987 |journal=Journal of Near Eastern Studies |volume=46 |issue=4}}&lt;/ref&gt;

Precizne dimenzije ručke su kako slijedi:
{|
|Ukupna dužina:
| align=&quot;right&quot; | 9.5 cm
|-
| Širina osnove:
| align=&quot;right&quot; | 4.2 cm
|-
| Prosječna debljina:
| align=&quot;right&quot; | 1.2 cm
|-
| Duljina gumba:
| align=&quot;right&quot; | 2.0 cm
|-
| Širina gumba:
| align=&quot;right&quot; | 1.3 cm
|-
| Debljina gumba:
| align=&quot;right&quot; | 1.0 cm
|}

== Reljefi ==

=== Paralele ===
Nekoliko tema i dizajna vidljivih u nožu Gebel el-Arak, mogu se vidjeti i u drugim suvremenim egipatskim umjetničkim djelima, poput freske iz groba 100 u [[Hierakonpolis]]u (oko 3500. – 3200. pne.), s prizorom [[Gospodar životinja]], prikazuje čovjeka koji se bori protiv dva lava, pojedinačne scene borbe ili čamce.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Case |first=Humphrey |title=Tomb 100: The Decorated Tomb at Hierakonpolis |year=1962 |journal=The Journal of Egyptian Archaeology |volume=48}}&lt;/ref&gt; Stilistički, nož Gebel el-Arak pripada važnoj skupini rezbarenja bjelokosti Naqada II.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Josephson |first=Jack |title=Naqada IId, Birth of an Empire |url=https://www.academia.edu/19179915/Naqada_IId_Birth_of_an_Empire |language=en}}&lt;/ref&gt;

== Slični noževi ==

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

=== Daljnje čitanje ===
* {{Citiranje knjige |first=Nicolas-Christophe |last=Grimal |title=A History of Ancient Egypt |publisher=Blackwell |year=1992}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* [https://web.archive.org/web/20110201110811/http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/knife_of_gebel_el_arak/verso.htm Nož Gebel el Arak, Slike na stražnjoj strani drške]
* [https://web.archive.org/web/20110201085641/http://www.reshafim.org.il/ad/egypt/knife_of_gebel_el_arak/index.html Nož Gebel el Arak, Prikaz predinastičke scene bitke]
* [http://sumerianshakespeare.com/748301/748322.html Kompletna pripovijest o događajima prikazanim na nožu Gebel el-Arak.]
* (in French) [http://cartelen.louvre.fr/cartelen/visite?srv=car_not_frame&amp;idNotice=668 Poignard &quot;du Gebel el-Arak&quot;], službena stranica [[Louvre]]a .

[[Kategorija:Noževi]]
[[Kategorija:4. tisućljeće pr. Kr.]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Louvreu]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Francuskoj]]
[[Kategorija:Staroegipatske skulpture]]</text>
      <sha1>1nfzk5garojc3ydkw6x8klsajthi4f1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>William Lane Craig</title>
    <ns>0</ns>
    <id>691046</id>
    <revision>
      <id>7447528</id>
      <parentid>7029828</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:21:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447528</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29810" sha1="cq4fmseoer6gonf06jms2y2z73q653f" xml:space="preserve">
{{Infookvir filozof|era=[[Suvremena filozofija]]
|ime=William Lane Craig|slika=William_Lane_Craig.jpg
|rođenje=[[23. kolovoza]] [[1949.]]
|mjesto_rođenja = {{SAD grad|Peoria|Illinois}}, [[SAD]]
|smrt=
|mjesto_srmti=
|škola_tradicija=[[Apologetika|Kršćanska apologetika]]|glavni_interesi=[[Filozofija religije]], [[Prirodna teologija]], [[Filozofija vremena]], [[Apologetika|Kršćanska apologetika]], [[Sistematska teologija]], [[Apolinarizam]], [[Reformatorska epistomologija]], [[Kartezijanski dualizam]], [[Metafizički libertarijanizam]]|poznate_ideje=[[kozmološki argument Kalām]]|utjecaji=[[Norman Geisler]]|utjecao_na=[[Alvin Plantinga]], [[Bill Bright]], [[Richard Swinburne]], [[E.J. Carnell]], [[Wolfhart Pannenberg]]}}

'''William Lane Craig''' ([[Peoria (Illinois)|Peoria]], 23. kolovoza 1949) je američki [[Analitička filozofija|analitički filozof]],&lt;ref name=&quot;chronicle-new-theist-analytical&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schneider |first=Nathan |title=The New Theist |url=https://www.chronicle.com/article/The-New-Theist/140019 |date=1. srpnja 2013. |journal=The Chronicle of Higher Education |accessdate=11. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt; [[Kršćanstvo|kršćanski]] [[teolog]], [[Apologetika|apologet]] i autor.{{Sfn|Creel|2014}} Profesor filozofije na Baptističkom sveučilištu u [[Houston, Teksas|Hustonu]] i istraživač na polju filozofije Škole teologije Talbot na Sveučilištu Bioli.&lt;ref name=&quot;christianpost-murashko&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.christianpost.com/news/leading-apologist-william-lane-craig-to-join-houston-baptist-us-school-of-christian-thought-faculty.html |title=Leading Apologist William Lane Craig to Join Houston Baptist U's School of Christian Thought Faculty |author=Murashko |first=Alex |date=5. veljače 2014. |work=The Christian Post |accessdate=12. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
Craig je aktualizirao i modernizirao [[kozmološki argument Kalām]] o [[Postojanje Boga|postojanju Boga]].&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;stanford-cosmological-argument&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://plato.stanford.edu/entries/cosmological-argument/ |title=Cosmological Argument |author=Reichenbach |first=Bruce |work=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Center for the Study of Language and Information (CSLI), Stanford University |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=In his widely discussed writings William Lane Craig marshals multidisciplinary evidence for the truth of the premises found in the kalām argument.... [much more discussion follows]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ct-sun&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.christiantoday.com/article/dawkins.defends.decision.not.to.debate.apologist.william.lane.craig/28709.htm |title=Dawkins defends decision not to debate apologist William Lane Craig |author=Sun |first=Eryn |date=30. rujna 2011. |work=Christianity Today |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=...[Craig is] the leading Christian apologist, famous for his revival of the Kalām cosmological argument which asserts that God caused the universe to first exist.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;horn-catholic&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.catholic.com/magazine/online-edition/new-support-for-the-cosmological-argument |title=New Support for the Cosmological Argument |author=Horn |first=Trent |date=17. srpnja 2013. |work=catholic.com |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=Although the argument fell into relatively obscurity after it was promoted in the Middle Ages, it received new life through William Lane Craig’s 1979 book The Kalām Cosmological Argument. Craig has become the argument’s leading proponent, and thanks to his famous debates with atheists that end up on YouTube, the Kalām argument has become well-known and is vigorously dissected by critics.}}&lt;/ref&gt;{{Sfn|Robinson|Baggett|2016}} Također je objavljivao knjige i znanstvene radove u kojima zastupa povijesnu mogućnost Isusovog uskrsnuća.{{Sfn|Habermas|1988}} Craigovo proučavanje [[Božanski aseitet|božanskog aseiteta]] i [[Platonizam|platonizma]] kulminiralo je izdavanjem knjige ''Bog iznad svega''.{{Sfn|Craig|2016}}&lt;ref name=&quot;McNabb-goa-review&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=McNabb |first=Tyler Dalton |title=Review of God Over All: Divine Aseity and the Challenge of Platonism by William Lane Craig |url=http://jbtsonline.org/review-of-god-over-all-divine-aseity-and-the-challenge-of-platonism-by-william-lane-craig/ |journal=Journal of Biblical and Theological Studies |access-date=16. prosinca 2020. |archive-date=15. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190415155531/http://jbtsonline.org/review-of-god-over-all-divine-aseity-and-the-challenge-of-platonism-by-william-lane-craig/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Djetinjstvo i školovanje ==
Craig je rođen u gradiću [[Peoria (Illinois)|Peoriji]], u američkoj saveznoj državi [[Illinois]], kao drugo od troje djece Malloryja i Doris Craig.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/writings/scholarly-writings/christian-doctrines/does-the-problem-of-material-constitution-illuminate-the-doctrine-of-the-tr/ |title=Does the Problem of Material Constitution Illuminate the Doctrine of the Trinity? |author=Craig |first=William Lane |accessdate=10. srpnja 2019. |quote=I am the second child of Mallory and Doris Craig...}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/media/reasonable-faith-podcast/questions-on-certainty-and-debate/ |title=Questions on Certainty and Debate |author=Craig |first=William Lane |date=5. veljače 2018. |accessdate=22. srpnja 2019. |quote=But that doesn't undermine my knowledge that I was born in Peoria, Illinois and raised in Keokuk, Iowa.}}&lt;/ref&gt; Dok je pohađao srednju školu (1963. – 1967.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.reasonablefaith.org/debating |title=Debating |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512214855/https://www.reasonablefaith.org/debating |archivedate=12. svibnja 2014. |author=Craig |first=William Lane |work=Reasonable Faith |accessdate=8. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Craig se natjecao u školskim [[debata]]ma te je pobijedio u državnom natjecanju iz [[Govorništvo|govorništva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ihsa.org/SportsActivities/IndividualEvents/RecordsHistory.aspx?url=/data/ie/records/index.htm |title=Records and History&amp;nbsp;– Original Oratory |publisher=Illinois High School Association |accessdate=27. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt; Iako je odrastao u [[Nereligioznost|nereligioznoj]] obitelji, u rujnu 1965. godine postao je [[kršćanin]] [[Evangelizam|evangelist]],&lt;ref name=&quot;Faculty Profile&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.talbot.edu/faculty/profile/william_craig/ |title=William Lane Craig |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140814023848/http://www.talbot.edu/faculty/profile/william_craig/ |archivedate=14. kolovoza 2014. |publisher=Biola University |accessdate=5. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fervr.net/author/37132/ |title=William Lane Craig and Sean McDowell |work=Fervr |accessdate=11. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/writings/question-answer/faith-and-doubt |title=Faith and Doubt |author=Craig |first=William Lane |date=5. studenoga 2007. |accessdate=10. srpnja 2019. |quote=To speak personally, I myself was not raised in an evangelical home, but I became a Christian my third year of high school.}}&lt;/ref&gt; da bi nakon završetka srednješkolskog školovanja upisao protestantski Wheaton College, gdje je studirao govorništvo i komunikologiju. Craig stječe status [[Sveučilišni prvostupnik|prvostupnika]] 1971. godine, a godinu kasnije vjenčao se sa svojom suprugom Jan koju je upoznao u studentskoj kršćanskoj organizaciji ''Campus Crusade for Christ''. William i Jan imaju dvoje odrasle djece i žive u predgrađu [[Atlanta, Georgia|Atlante]] i američkoj saveznoj državi [[Georgia|Georgiji]].&lt;ref name=&quot;buddha7habits&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://killingthebuddha.com/mag/witness/7-habits-of-a-highly-effective-philosopher/ |title=7 Habits of a Highly Effective Philosopher |author=Schneider |first=Nathan |date=12. srpnja 2013. |work=Killing the Buddha |accessdate=10. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Godine 2014. njegovo bivše sveučilište Wheaton proglasilo ga je [[Alumni|alumnom]] godine.&lt;ref name=&quot;Wheaton College&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.wheaton.edu/Media-Center/News/2014/05/Dr-William-Lane-Craig-Named-Alumnus-of-the-Year |title=Dr. William Lane Craig Named Alumnus of the Year |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512213253/https://www.wheaton.edu/Media-Center/News/2014/05/Dr-William-Lane-Craig-Named-Alumnus-of-the-Year |archivedate=12. svibnja 2014. |date=7. svibnja 2014. |publisher=Wheaton College |accessdate=11. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

Godine 1973. Craig je upisao [[Filozofija religije|filozofiju religije]] na Trinity Evangelical Divinity Schoolu u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao kod profesora Normana Geislera.&lt;ref name=&quot;rf-double-doctorates&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.reasonablefaith.org/double-doctorates |title=Double Doctorates |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512231322/http://www.reasonablefaith.org/double-doctorates |archivedate=12. svibnja 2014. |author=Craig |first=William Lane |work=Reasonable Faith |accessdate=10. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tai-alumni-of-the-year&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |title=William Lane Craig Named TEDS Alumnus of the Year |work=Trinity International University |accessdate=22. srpnja 2019. |archive-date=28. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828215846/http://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.chronicle.com/article/The-New-Theist/140019 |title=The New Theist: How William Lane Craig Became Christian Philosophy's Boldest Apostle |last=Schneider |first=Nathan |date=1. srpnja 2013. |accessdate=22. siječnja 2018. |work=The Chronicle of Higher Education}}&lt;/ref&gt; Godine 1975. Craig upisuje doktorski studij filozofije na [[Sveučilište u Birminghamu|Sveučiištu u Birminghamu]] u [[Engleska|Engleskoj]],&lt;ref name=&quot;calvin-edu&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://calvin.edu/directory/series/william-lane-craig |title=William Lane Craig |work=calvin.edu |publisher=Calvin College |accessdate=9. travnja 2019. |archive-date=11. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210311060920/https://calvin.edu/directory/series/william-lane-craig |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje se bavio kozmološkim argumentom pod mentortvom profesora [[John Hick|Johna Hicka]].&lt;ref name=&quot;iep-cramer&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Cramer |first=David C. |title=John Hick (1922—2012) |url=https://www.iep.utm.edu/hick/ |journal=Internet Encyclopedia of Philosophy |accessdate=12. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Doktorirao je 1977. godine.&lt;ref name=&quot;birmingham-cadbury-lectures&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.birmingham.ac.uk/schools/ptr/departments/theologyandreligion/events/cadburylectures/2015/index.aspx |title=The Cadbury Lectures 2015: God Over All Back to 'The Cadbury lectures' 16 March - 20 March 2015 |work=University of Birmingham |accessdate=22. srpnja 2019. |quote=Hosted by the John Hick Centre for Philosophy of Religion. Our theme for 2015 is 'God Over All' , and will consist of a series of lectures given by Professor William Lane Craig (Talbot School of Theology and Houston Baptist University; PhD University of Birmingham 1977).}}&lt;/ref&gt; Iz njegove doktorske disertacije 1979. godine proizašla je njegova prva knjiga, ''kozmološki argument [[Kozmološki argument Kalām|Kalām]]'' (eng. ''The Kalām Cosmological Argument''), filozofska obrana tog argumenta s kojim se prvi put susreo u radovima [[Stuart T. Hackett|Stuarta T. Hacketta]].  Craig je 1978. godine dobio stipendiju za postdoktorat od Fondacije [[Alexander von Humboldt]]&lt;ref name=&quot;humboldtfoundation&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.humboldt-foundation.de/pls/web/pub_hn_query.humboldtianer_details?p_externe_id=7000110651&amp;p_lang=en |title=Humboldt Network: Prof. Dr. William L. Craig |work=Alexander von Humboldt Foundation |publisher=Alexander von Humboldt-Stiftung/Foundation |accessdate=16. srpnja 2019. |quote=Host(s) and host institute(s) during Humboldt sponsorship: Prof. Dr. Wolfhart Pannenberg, Ludwig-Maximilians-Universität München, München; Start of first sponsorship: 01.01.1978 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190716181252/https://www.humboldt-foundation.de/pls/web/pub_hn_query.humboldtianer_details?p_externe_id=7000110651&amp;p_lang=en |archivedate=16. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt; da nastavi istraživanje na temu povijesnog saznanja o [[Uskrsnuće Isusa Krista|Isusovom uskrsnuću]] pod vodstvom profesora Wolfharta Pannenberga sa [[Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu|Sveučilištu Ludwig-Maximillians-Universität München]] u [[München|Münhenu]] u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;ct-sanders&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2014/september-web-only/strange-legacy-theologian-wolfhart-pannenberg.html |title=The Strange Legacy of Theologian Wolfhart Pannenberg |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140921010516/https://www.christianitytoday.com/ct/2014/september-web-only/strange-legacy-theologian-wolfhart-pannenberg.html |archivedate=21. rujna 2014. |author=Sanders |first=Fred |date=18. rujna 2014. |work=Christianity Today |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=Accordingly, Pannenberg marshaled the available evidence and argued that the most rational interpretation of it is that Christ actually rose from the dead. That a high-level German theologian would defend Christ’s resurrection as a knowable fact was headline news in the religious press of the 1970s. It’s no surprise, then, that Pannenberg’s emphasis on the historical reliability of the Resurrection attracted students like apologist William Lane Craig.}}&lt;/ref&gt; Njegov rad u Münhenu, pod Pannenbergovim vodstvom doveo je do njegovog drugog doktorata, ovaj put iz teologije,&lt;ref name=&quot;Wheaton College&quot;/&gt; kojeg je dobio 1984. nakon čega je 1985. godine njegova doktorska disertacija objavljena kao knjiga pod nazivom ''Povijesni dokazi teze o Isusovom uskrsnuću za vrijeme deističke kontroverze'' (eng. ''The Historical Argument for the Resurrection of Jesus During the [[:en:Deist|Deist]] Controversy)''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=The historical argument for the Resurrection of Jesus during the Deist controversy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Pearson |first=Samuel C. |title=Book Review: The Historical Argument for the Resurrection of Jesus during the Deist Controversy. William L. Craig |date=Listopad 1988. |journal=The Journal of Religion |volume=68 |issue=4}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Craig se pridružio školi Trinity Evangelical Divinity School u 1980. godini, gdje je predavao filozofiju religije do 1986.&lt;ref name=&quot;teds-aoy&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |title=William Lane Craig Named TEDS Alumnus of the Year |work=Trinity International University |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=Craig earned master’s degrees from TEDS in philosophy of religion, as well as in church history and the history of Christian thought. He taught philosophy of religion at TEDS from 1980–1986. |archive-date=28. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828215846/http://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 1982. je dobio pozivnicu za debatu s [[Kai Nielsen (filozof)|Kai Nielsenom]] na sveučilištu u [[Calgary|Calgariju]] na temu pitanja [[Postojanje Boga|postojanja Boga]].&lt;ref name=&quot;rf-debating&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/writings/question-answer/debating/ |title=#155 Debating |author=Craig |first=William Lane |date=5. travnja 2010. |work=Reasonable Faith |accessdate=31. srpnja 2019. |quote=But in 1982, with my doctoral studies behind me, I received an invitation from a Canadian Christian group to debate the atheist philosopher Kai Nielsen at the University of Calgary.}}&lt;/ref&gt; Ohrabren prijemom od strane publike, ali i kolega,  Craig je nastavio voditi formalne debate na temu postojanja Boga (i na srodne teme kao što je historicitet Isusovog uskrsnuća) s mnogim uvaženim protivnicima kao što su [[Sam Harris]], [[Christopher Hitchens]], [[Lawrence M. Krauss]],&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt; [[Lewis Wolpert]], [[Antony Flew]], [[Sean Carroll]], [[Roger Penrose|Sir Roger Penrose]], [[Peter Atkins]], [[Bart Ehrman]], [[Walter Sinnott-Armstrong]], [[Paul Draper]], [[Gerd Lüdemann]] i [[A. C. Grayling]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.premierchristianradio.com/Shows/Saturday/Unbelievable/Episodes/Unbelievable-5-Jul-2011-William-Lane-Craig-vs-AC-Grayling-debate-on-God-Evil |title=Unbelievable? 5 Jul 2011 - William Lane Craig vs AC Grayling debate on God &amp; Evil: Tuesday 05 July 2011 2:30:00 am |author=Premier |work=Premier Christian Radio}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.stafforini.com/blog/william-lane-craig-a-complete-list-of-debates/ |title=William Lane Craig: A Complete List of Debates |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170611042017/http://www.stafforini.com/blog/william-lane-craig-a-complete-list-of-debates/ |archivedate=11. lipnja 2017. |author=Stafforini |first=Pablo |date=18. kolovoza 2016. |work=Pablo's Miscellany |publisher=Pablo Stafforini |accessdate=16. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt;

Nakon jednogodišnjeg angažmana na koledžu Westmont u predgrađu [[Santa Barbara, Kalifornija|Sante Barbare]], Craig se 1987., zajedno sa suprugom i dvoje male djece preselio natrag u Europu, gdje je djelovao kao gostujući predavač na Katoličkom sveučilištu [[Leuven]] ([[Louvain, Belgija|Louvain]]) u Belgiji sve do 1994. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Contributors |url=https://books.google.com/books?id=U1C6AAAAIAAJ&amp;q=%22louvain%22+%22william+lane+craig%22 |year=1993 |journal=International Philosophical Quarterly |volume=33}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, Craig se priključio odjelu za filozofiju i etiku u teološkoj školi Talbot u predgrađu [[Los Angeles]]a na poziciji profesora istraživača, poziciji koju i danas drži,&lt;ref name=&quot;Faculty Profile&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;christianpost-murashko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-kristof&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Kristof |first=Nicholas |title=Professor, Was Jesus Really Born to a Virgin? |url=https://www.nytimes.com/2018/12/21/opinion/sunday/christmas-christian-craig.html |accessdate=12. lipnja 2019. |work=The New York Times |publisher=The New York Times Company |date=21. prosinca 2018. |quote=Here’s my interview of William Lane Craig, professor of philosophy at Talbot School of Theology and Houston Baptist University.}}&lt;/ref&gt; ali je istovremeno postao i profesor filozofije na Baptističkom sveučilištu u [[Houston, Teksas|Hustonu]] gdje predaje od 2014. godine. U 2016., Craig je proglašen alumnijem godine od strane škole Trinity Evangelical Divinity School.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.chicagotribune.com/suburbs/buffalo-grove/community/chi-ugc-article-william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-2016-07-22-story.html |title=William Lane Craig Named TEDS Alumnus of the Year |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160726205730/http://www.chicagotribune.com/suburbs/buffalo-grove/community/chi-ugc-article-william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-2016-07-22-story.html |archivedate=26. srpnja 2016. |author=Trinity International University |date=22. srpnja 2016. |work=Buffalo Grove Countryside |accessdate=30. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt; Sveučilište Biola je 2017. godine na fakultetu otvorilo trajnu poziciju i uspostavilo katedru filozofije koja nosi njegovo ime, u čast Craigovim akademskim dosezima.

== Filozofski i teološki stavovi ==

=== Kozmološki argument ''Kalām'' ===
Craig je dosta pisao i govorio u obranu verzije [[Kozmološki argument|kozmološkog argumenta]] ''Kalām''.{{fusg|a}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.philosophyofreligion.info/whos-who/modern-authors/william-lane-craig/ |title=Who's Who: Modern Authors: William Lane Craig (Entry 2) |work=Philosophy of Religion.info |accessdate=16. listopada 2016. |quote=Craig is best known for his extensive work on the Kalām Cosmological Argument, and has also published material on the philosophy of time and on divine foreknowledge.--&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je ''Kalām'' proizašao iz [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[islam]]ske filozofije, Craig mu je, kako bi ga ojačao, u njegovu obranu dodao i poveznice prema suvremenim znanstvenim i filozofskim idejama.&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt; Njegov rad na Kalāmu rezultirao je povećanjem suvremenog interesa kako za Kalām, tako i općenito za kozmološke argumente.{{Sfn|Reichenbach|2019}}{{Sfn|Smith|2007}}{{Sfn|Oppy|2006}}

Craig u [[Silogizam|silogističkoj]] formi formulira svoju verziju argumenta na sljedeći način: 

# Sve što počinje postojati ima uzrok svojeg postojanja.{{fusg|b}}
# Univerzum je počeo postojati.
# Prema tome, [[univerzum]] ima uzrok svog postojanja.&quot;{{Sfn|Wainwright|1982}}{{Sfn|Reichenbach|2019}}

Craigova obrana [[argument]]a ''Kalām'' uglavnom se fokusira na drugu [[Premisa|premisu]],{{Sfn|Copan|2017}}&lt;ref name=&quot;lepoidevin-afa&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Arguing for Atheism: An Introduction to the Philosophy of Religion |year=2003 |publisher=Routledge}}&lt;/ref&gt; gdje iznosi nekoliko argumenata koji je podržavaju. Na primjer, Craig koristi [[Hilbertov paradoks Grand Hotela]] s [[Beskonačnost|beskonačnim]] brojem soba kao ilustraciju svojoj tvrdnji da su [[Stvarna beskonačnost|stvarno beskonačni]] [[skup]]ovi nemogući, na osnovu čega zaključuje da je prošlo vrijeme konačno i nužno ima početak. {{Sfn|Wainwright|1982}}{{Sfn|Moreland|2003}}{{Sfn|Craig|Sinclair|2009}} U drugoj liniji argumentacije, Craig tvrdi su da nizovi događaja u vremenu stvoreni od strane procesa u kojem se svaki trenutak slijedno dodaje povijesti. Prema Craigu, ovaj proces nikad ne može stvoriti stvarno beskonačni skup događanja, već umjesto toga stvara samo potencijalno beskonačni skup događanja. Na ovoj osnovi Craig tvrdi da je prošlost konačna i da ima početak.{{Sfn|Wainwright|1982}}{{Sfn|Craig|Sinclair|2009}}{{Sfn|Reichenbach|2019}}

Craig također koristi razne fizikalne teorije u obranu druge premise, kao što su standardni [[Veliki prasak|Big Bang]] model nastanka Svemira i određene implikacije [[Drugi zakon termodinamike|drugog zakona termodinamike]].{{Sfn|Reichenbach|2019}}&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt;{{Sfn|Wainwright|1982}}

U zaključku ''Kalām'' argumenta stoji da univerzum ima uzrok postojanja i na tome se ''Kalām'' zaustavlja. Međutim, Craig nastavlja svoju argumentaciju iznoseći tvrdnju da taj uzrok mora biti osoba.{{Sfn|Wainwright|1982}} Prvo, Craig kaže da je uzrok svemira izvan vremena, budući da je isti uzrok po njemu nužno prouzrokovao i početak samog vremena. Onda nastavlja tvrdnjom da uzroci koji su izvan vremena imaju vječne učinke jedino ako nisu osobe. Nakon toga zaključuje da ako smo spremni prihvatiti drugu premisu argumenta ''Kalām'' koja tvrdi da svemir ima početak tj. da svemir nije vječan, da njegov uzrok mora biti osoba.{{Sfn|Morriston|2000}}

== Bilješke ==
* {{fusd|a}} Craigova vlastita verzija argumenta ''Kalām'' je sažeta 1. 'Sve što počinje postojati ima uzrok postojanju.' 2. 'Svemir je počeo postojati jer je temporalni regresivni niz konačan.' 3. 'Stoga, svemir ima uzrok postojanja.' Prateći primjer Ghazalija, islamskog filozofa koji je prvi postulirao ovaj argument, Craig dalje tvrdi da taj uzrok mora imati karakter osobe sa slobodnom voljom. Za njega ništa osim takvog neosnovanog izbora slobodnog aktera ne može objasniti činjenicu da je svemir stvoren u nekom određenom trenutku, a ne u nekom drugom ili (ako je vrijeme kao takvo započelo s prvim događajem) činjenicu da prvi događaj nije imao prethodnika.{{sfn|Wainwright|1982|p=328}}

* {{fusd|b}} U svojem kasnijem radu, Craig preferira korištenje alternativne, više specifične verzije prve premise, ili kako on sam kaže: &quot;Dovoljno je reći da ja sada preferiram preformulirati prvu premisu na način: 'Ako je svemir počeo postojati, onda svemir ima uzrok svog postojanja.'{{sfn|Craig|2017|p=302}}

== Bibliografija ==
{{div col}}
* ''The Kalām Cosmological Argument'', London: MacMillan, 1979, ISBN 9781579104382
* ''The Cosmological Argument from Plato to Leibniz'', London: MacMillan, 1980, ISBN 9781579107871
* ''The Son Rises: Historical Evidence for the Resurrection of Jesus'', Chicago: Moody Press, 1981, ISBN 9781579104641
* ''Divine Foreknowledge and Human Freedom: The Coherence of Theism: Omniscience'', Leiden; New York: [[E.J. Brill]], 1991, ISBN 9789004092501
* ''Apologetics: An Introduction'', Chicago: Moody Press, 1984, ISBN 9780802404053
* ''The Historical Argument for the Resurrection of Jesus during the Deist Controversy'', Toronto: Edwin Mellen, 1985, ISBN 9780889468115
* ''The Only Wise God: The Compatibility of Divine Foreknowledge and Human Freedom'', Grand Rapids: Baker Bookhouse, 1987, ISBN 9781579103163
* ''The Problem of Divine Foreknowledge and Future Contingents from Aristotle to Suarez'', Leiden; New York: [[E.J. Brill]], 1988, ISBN 9789004085169
* ''Knowing the Truth About the Resurrection'', Ann Arbor: Servant Books, 1988, ISBN 9780892833849
* ''Assessing the New Testament Evidence for the Historicity of the Resurrection of Jesus'', Studies in the Bible and early Christianity 16, Toronto: Edwin Mellen Press, 1989, ISBN 9780889466166
* ''Divine Foreknowledge and Human Freedom: The Coherence of Theism I: Omniscience'', Leiden: [[E.J. Brill]], 1990, ISBN 9789004092501
* ''No Easy Answers''. Chicago: Moody Press, 1990, ISBN 9780802422835
* ''Divine Foreknowledge and Human Freedom: The Coherence of Theism: Omniscience'', Leiden; New York: [[E.J. Brill]], 1991, ISBN 9789004092501
* ''Theism, Atheism, and Big Bang Cosmology'' (koautor: Quentin Smith), Oxford: Clarendon Press, 1993, ISBN 9780198263838
* ''Reasonable Faith: Christian Truth and Apologetics'', Wheaton: Crossway Books, 1994, ISBN 9780891077640
* ''Will the Real Jesus Please Stand Up? A Debate Between William Lane Craig and John Dominic Crossan'' (koautori: William F. Buckley i Paul Copan), Grand Rapids: Baker Bookhouse, 1998, ISBN 9780801021756
* ''God, Are You There?'', Atlanta: RZIM, 1999, ISBN 9781930107007
* ''Jesus' Resurrection: Fact Or Figment?: A Debate Between William Lane Craig &amp; Gerd Lüdemann'' (koautori: Paul Copan i Ronald K. Tacelli), Downers Grove: InterVarsity Press, 2000, ISBN 9780830815692
* ''Naturalism: A Critical Analysis'' (više autora), London; New York: [[Routledge]], 2000, ISBN 9780415235242
* ''The Tensed Theory of Time: A Critical Examination'', Dordrecht; Boston: [[Kluwer Academic Publishers]], 2000, ISBN 9780792366348
* ''God, Time, and Eternity: The Coherence of Theism II: Eternity'', Dordrecht; Boston: [[Kluwer Academic Publishers]], 2001, ISBN 9781402000119
* ''Time and The Metaphysics of Relativity'', Dordrecht; Boston: [[Kluwer Academic Publishers]], 2001, ISBN 9780792366683
* ''Time and Eternity: Exploring God's Relationship to Time'', Wheaton: Crossway Books, 2001, ISBN 9781581342413
* ''What Does God Know?'', Atlanta: RZIM, 2002, ISBN 9781930107052
* ''Philosophy of Religion: A Reader and Guide'', New Brunswick: [[Rutgers University Press]], 2002, ISBN 9780813531212
* ''Hard Questions, Real Answers'', Wheaton: Crossway Books, 2003, ISBN 9781581344875
* ''Philosophical Foundations for a Christian Worldview'' (koautor: James Porter Moreland), Downers Grove: InterVarsity Press, 2003, ISBN 9780830826940
* ''Does God Exist?: The Craig-Flew Debate'' (koautor: Stan W. Wallace), Aldershot; Burlington: [[Ashgate Publishing]], 2003, ISBN 9780754631903
* ''God?: A Debate Between a Christian and an Atheist'' (koautor: Walter Sinnott-Armstrong), New York; Oxford: [[Oxford University Press]], 2004, ISBN 9780195165999
* ''Creation out of Nothing: A Biblical, Philosophical, and Scientific Exploration'' (koautor: Paul Copan), Grand Rapids: Baker Academic, 2004, ISBN 9780801027338
* ''Einstein, Relativity and Absolute Simultaneity'' (koautor: Quentin Smith), London; New York: [[Routledge]], 2008, ISBN 9780415701747
* ''Contending with Christianity's Critics: Answering New Atheists &amp; Other Objectors'' (više autora), Nashville: B&amp;H Publishing Group, 2009, ISBN 9780805449365
* ''The Blackwell Companion to Natural Theology'' (više autora), Chichester: Wiley-Blackwell, 2009, ISBN 9781444308334
* ''On Guard: Defending Your Faith with Reason and Precision'', Colorado Springs: David C. Cook, 2010, ISBN 9781434764881
* ''Come Let Us Reason: New Essays in Christian Apologetics'' (više autora), Nashville: B&amp;H Publishing Group, 2012, ISBN 9781433672200
* ''True Reason: Confronting the Irrationality of the New Atheism'' (više autora), Grand Rapids: Kregel Publications, 2013, ISBN 9780825443381
* ''A Reasonable Response: Answers to Tough Questions on God, Christianity, and the Bible'', Chicago: Moody Publishers, 2013, ISBN 9780802405999
* ''On Guard: Mit Verstand und Präzision den Glauben verteidigen'', Neuried Christlicher Veranstaltungs- und Mediendienst, 2015, ISBN 9783981772906
* ''On Guard for Students: A Thinker's Guide to the Christian Faith'', Colorado Springs: David C Cook, 2015, ISBN 9780781412995
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.reasonablefaith.org Official Reasonable Faith website]
* [https://www.youtube.com/user/ReasonableFaithOrg Official Reasonable Faith YouTube channel]

{{GLAVNIRASPORED:Craig, William Lane}}
[[Kategorija:Protestantski teolozi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Protestantizam u SAD-u]]</text>
      <sha1>cq4fmseoer6gonf06jms2y2z73q653f</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447642</id>
      <parentid>7447528</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:26:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447642</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="29810" sha1="4xmfanot6lf1mshxstua5ukc0rj18md" xml:space="preserve">
{{Infookvir filozof|era=[[Suvremena filozofija]]
|ime=William Lane Craig|slika=William_Lane_Craig.jpg
|rođenje=[[23. kolovoza]] [[1949.]]
|mjesto_rođenja = {{SAD grad|Peoria|Illinois}}, [[SAD]]
|smrt=
|mjesto_smrti=
|škola_tradicija=[[Apologetika|Kršćanska apologetika]]|glavni_interesi=[[Filozofija religije]], [[Prirodna teologija]], [[Filozofija vremena]], [[Apologetika|Kršćanska apologetika]], [[Sistematska teologija]], [[Apolinarizam]], [[Reformatorska epistomologija]], [[Kartezijanski dualizam]], [[Metafizički libertarijanizam]]|poznate_ideje=[[kozmološki argument Kalām]]|utjecaji=[[Norman Geisler]]|utjecao_na=[[Alvin Plantinga]], [[Bill Bright]], [[Richard Swinburne]], [[E.J. Carnell]], [[Wolfhart Pannenberg]]}}

'''William Lane Craig''' ([[Peoria (Illinois)|Peoria]], 23. kolovoza 1949) je američki [[Analitička filozofija|analitički filozof]],&lt;ref name=&quot;chronicle-new-theist-analytical&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Schneider |first=Nathan |title=The New Theist |url=https://www.chronicle.com/article/The-New-Theist/140019 |date=1. srpnja 2013. |journal=The Chronicle of Higher Education |accessdate=11. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt; [[Kršćanstvo|kršćanski]] [[teolog]], [[Apologetika|apologet]] i autor.{{Sfn|Creel|2014}} Profesor filozofije na Baptističkom sveučilištu u [[Houston, Teksas|Hustonu]] i istraživač na polju filozofije Škole teologije Talbot na Sveučilištu Bioli.&lt;ref name=&quot;christianpost-murashko&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.christianpost.com/news/leading-apologist-william-lane-craig-to-join-houston-baptist-us-school-of-christian-thought-faculty.html |title=Leading Apologist William Lane Craig to Join Houston Baptist U's School of Christian Thought Faculty |author=Murashko |first=Alex |date=5. veljače 2014. |work=The Christian Post |accessdate=12. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt;
Craig je aktualizirao i modernizirao [[kozmološki argument Kalām]] o [[Postojanje Boga|postojanju Boga]].&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;stanford-cosmological-argument&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://plato.stanford.edu/entries/cosmological-argument/ |title=Cosmological Argument |author=Reichenbach |first=Bruce |work=Stanford Encyclopedia of Philosophy |publisher=Center for the Study of Language and Information (CSLI), Stanford University |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=In his widely discussed writings William Lane Craig marshals multidisciplinary evidence for the truth of the premises found in the kalām argument.... [much more discussion follows]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ct-sun&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.christiantoday.com/article/dawkins.defends.decision.not.to.debate.apologist.william.lane.craig/28709.htm |title=Dawkins defends decision not to debate apologist William Lane Craig |author=Sun |first=Eryn |date=30. rujna 2011. |work=Christianity Today |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=...[Craig is] the leading Christian apologist, famous for his revival of the Kalām cosmological argument which asserts that God caused the universe to first exist.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;horn-catholic&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.catholic.com/magazine/online-edition/new-support-for-the-cosmological-argument |title=New Support for the Cosmological Argument |author=Horn |first=Trent |date=17. srpnja 2013. |work=catholic.com |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=Although the argument fell into relatively obscurity after it was promoted in the Middle Ages, it received new life through William Lane Craig’s 1979 book The Kalām Cosmological Argument. Craig has become the argument’s leading proponent, and thanks to his famous debates with atheists that end up on YouTube, the Kalām argument has become well-known and is vigorously dissected by critics.}}&lt;/ref&gt;{{Sfn|Robinson|Baggett|2016}} Također je objavljivao knjige i znanstvene radove u kojima zastupa povijesnu mogućnost Isusovog uskrsnuća.{{Sfn|Habermas|1988}} Craigovo proučavanje [[Božanski aseitet|božanskog aseiteta]] i [[Platonizam|platonizma]] kulminiralo je izdavanjem knjige ''Bog iznad svega''.{{Sfn|Craig|2016}}&lt;ref name=&quot;McNabb-goa-review&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=McNabb |first=Tyler Dalton |title=Review of God Over All: Divine Aseity and the Challenge of Platonism by William Lane Craig |url=http://jbtsonline.org/review-of-god-over-all-divine-aseity-and-the-challenge-of-platonism-by-william-lane-craig/ |journal=Journal of Biblical and Theological Studies |access-date=16. prosinca 2020. |archive-date=15. travnja 2019. |archive-url=https://web.archive.org/web/20190415155531/http://jbtsonline.org/review-of-god-over-all-divine-aseity-and-the-challenge-of-platonism-by-william-lane-craig/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Djetinjstvo i školovanje ==
Craig je rođen u gradiću [[Peoria (Illinois)|Peoriji]], u američkoj saveznoj državi [[Illinois]], kao drugo od troje djece Malloryja i Doris Craig.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/writings/scholarly-writings/christian-doctrines/does-the-problem-of-material-constitution-illuminate-the-doctrine-of-the-tr/ |title=Does the Problem of Material Constitution Illuminate the Doctrine of the Trinity? |author=Craig |first=William Lane |accessdate=10. srpnja 2019. |quote=I am the second child of Mallory and Doris Craig...}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/media/reasonable-faith-podcast/questions-on-certainty-and-debate/ |title=Questions on Certainty and Debate |author=Craig |first=William Lane |date=5. veljače 2018. |accessdate=22. srpnja 2019. |quote=But that doesn't undermine my knowledge that I was born in Peoria, Illinois and raised in Keokuk, Iowa.}}&lt;/ref&gt; Dok je pohađao srednju školu (1963. – 1967.),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.reasonablefaith.org/debating |title=Debating |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512214855/https://www.reasonablefaith.org/debating |archivedate=12. svibnja 2014. |author=Craig |first=William Lane |work=Reasonable Faith |accessdate=8. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Craig se natjecao u školskim [[debata]]ma te je pobijedio u državnom natjecanju iz [[Govorništvo|govorništva]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.ihsa.org/SportsActivities/IndividualEvents/RecordsHistory.aspx?url=/data/ie/records/index.htm |title=Records and History&amp;nbsp;– Original Oratory |publisher=Illinois High School Association |accessdate=27. svibnja 2015.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt; Iako je odrastao u [[Nereligioznost|nereligioznoj]] obitelji, u rujnu 1965. godine postao je [[kršćanin]] [[Evangelizam|evangelist]],&lt;ref name=&quot;Faculty Profile&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.talbot.edu/faculty/profile/william_craig/ |title=William Lane Craig |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140814023848/http://www.talbot.edu/faculty/profile/william_craig/ |archivedate=14. kolovoza 2014. |publisher=Biola University |accessdate=5. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://fervr.net/author/37132/ |title=William Lane Craig and Sean McDowell |work=Fervr |accessdate=11. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/writings/question-answer/faith-and-doubt |title=Faith and Doubt |author=Craig |first=William Lane |date=5. studenoga 2007. |accessdate=10. srpnja 2019. |quote=To speak personally, I myself was not raised in an evangelical home, but I became a Christian my third year of high school.}}&lt;/ref&gt; da bi nakon završetka srednješkolskog školovanja upisao protestantski Wheaton College, gdje je studirao govorništvo i komunikologiju. Craig stječe status [[Sveučilišni prvostupnik|prvostupnika]] 1971. godine, a godinu kasnije vjenčao se sa svojom suprugom Jan koju je upoznao u studentskoj kršćanskoj organizaciji ''Campus Crusade for Christ''. William i Jan imaju dvoje odrasle djece i žive u predgrađu [[Atlanta, Georgia|Atlante]] i američkoj saveznoj državi [[Georgia|Georgiji]].&lt;ref name=&quot;buddha7habits&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://killingthebuddha.com/mag/witness/7-habits-of-a-highly-effective-philosopher/ |title=7 Habits of a Highly Effective Philosopher |author=Schneider |first=Nathan |date=12. srpnja 2013. |work=Killing the Buddha |accessdate=10. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt; Godine 2014. njegovo bivše sveučilište Wheaton proglasilo ga je [[Alumni|alumnom]] godine.&lt;ref name=&quot;Wheaton College&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.wheaton.edu/Media-Center/News/2014/05/Dr-William-Lane-Craig-Named-Alumnus-of-the-Year |title=Dr. William Lane Craig Named Alumnus of the Year |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512213253/https://www.wheaton.edu/Media-Center/News/2014/05/Dr-William-Lane-Craig-Named-Alumnus-of-the-Year |archivedate=12. svibnja 2014. |date=7. svibnja 2014. |publisher=Wheaton College |accessdate=11. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;

Godine 1973. Craig je upisao [[Filozofija religije|filozofiju religije]] na Trinity Evangelical Divinity Schoolu u [[Chicago|Chicagu]], gdje je studirao kod profesora Normana Geislera.&lt;ref name=&quot;rf-double-doctorates&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.reasonablefaith.org/double-doctorates |title=Double Doctorates |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140512231322/http://www.reasonablefaith.org/double-doctorates |archivedate=12. svibnja 2014. |author=Craig |first=William Lane |work=Reasonable Faith |accessdate=10. svibnja 2014.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tai-alumni-of-the-year&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |title=William Lane Craig Named TEDS Alumnus of the Year |work=Trinity International University |accessdate=22. srpnja 2019. |archive-date=28. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828215846/http://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;&gt;{{Citiranje novina |url=https://www.chronicle.com/article/The-New-Theist/140019 |title=The New Theist: How William Lane Craig Became Christian Philosophy's Boldest Apostle |last=Schneider |first=Nathan |date=1. srpnja 2013. |accessdate=22. siječnja 2018. |work=The Chronicle of Higher Education}}&lt;/ref&gt; Godine 1975. Craig upisuje doktorski studij filozofije na [[Sveučilište u Birminghamu|Sveučiištu u Birminghamu]] u [[Engleska|Engleskoj]],&lt;ref name=&quot;calvin-edu&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://calvin.edu/directory/series/william-lane-craig |title=William Lane Craig |work=calvin.edu |publisher=Calvin College |accessdate=9. travnja 2019. |archive-date=11. ožujka 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210311060920/https://calvin.edu/directory/series/william-lane-craig |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; gdje se bavio kozmološkim argumentom pod mentortvom profesora [[John Hick|Johna Hicka]].&lt;ref name=&quot;iep-cramer&quot;&gt;{{Citiranje časopisa |author=Cramer |first=David C. |title=John Hick (1922—2012) |url=https://www.iep.utm.edu/hick/ |journal=Internet Encyclopedia of Philosophy |accessdate=12. lipnja 2019.}}&lt;/ref&gt; Doktorirao je 1977. godine.&lt;ref name=&quot;birmingham-cadbury-lectures&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.birmingham.ac.uk/schools/ptr/departments/theologyandreligion/events/cadburylectures/2015/index.aspx |title=The Cadbury Lectures 2015: God Over All Back to 'The Cadbury lectures' 16 March - 20 March 2015 |work=University of Birmingham |accessdate=22. srpnja 2019. |quote=Hosted by the John Hick Centre for Philosophy of Religion. Our theme for 2015 is 'God Over All' , and will consist of a series of lectures given by Professor William Lane Craig (Talbot School of Theology and Houston Baptist University; PhD University of Birmingham 1977).}}&lt;/ref&gt; Iz njegove doktorske disertacije 1979. godine proizašla je njegova prva knjiga, ''kozmološki argument [[Kozmološki argument Kalām|Kalām]]'' (eng. ''The Kalām Cosmological Argument''), filozofska obrana tog argumenta s kojim se prvi put susreo u radovima [[Stuart T. Hackett|Stuarta T. Hacketta]].  Craig je 1978. godine dobio stipendiju za postdoktorat od Fondacije [[Alexander von Humboldt]]&lt;ref name=&quot;humboldtfoundation&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.humboldt-foundation.de/pls/web/pub_hn_query.humboldtianer_details?p_externe_id=7000110651&amp;p_lang=en |title=Humboldt Network: Prof. Dr. William L. Craig |work=Alexander von Humboldt Foundation |publisher=Alexander von Humboldt-Stiftung/Foundation |accessdate=16. srpnja 2019. |quote=Host(s) and host institute(s) during Humboldt sponsorship: Prof. Dr. Wolfhart Pannenberg, Ludwig-Maximilians-Universität München, München; Start of first sponsorship: 01.01.1978 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20190716181252/https://www.humboldt-foundation.de/pls/web/pub_hn_query.humboldtianer_details?p_externe_id=7000110651&amp;p_lang=en |archivedate=16. srpnja 2019.}}&lt;/ref&gt; da nastavi istraživanje na temu povijesnog saznanja o [[Uskrsnuće Isusa Krista|Isusovom uskrsnuću]] pod vodstvom profesora Wolfharta Pannenberga sa [[Sveučilište Ludvig Maksimilijan u Münchenu|Sveučilištu Ludwig-Maximillians-Universität München]] u [[München|Münhenu]] u Njemačkoj.&lt;ref name=&quot;ct-sanders&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.christianitytoday.com/ct/2014/september-web-only/strange-legacy-theologian-wolfhart-pannenberg.html |title=The Strange Legacy of Theologian Wolfhart Pannenberg |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140921010516/https://www.christianitytoday.com/ct/2014/september-web-only/strange-legacy-theologian-wolfhart-pannenberg.html |archivedate=21. rujna 2014. |author=Sanders |first=Fred |date=18. rujna 2014. |work=Christianity Today |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=Accordingly, Pannenberg marshaled the available evidence and argued that the most rational interpretation of it is that Christ actually rose from the dead. That a high-level German theologian would defend Christ’s resurrection as a knowable fact was headline news in the religious press of the 1970s. It’s no surprise, then, that Pannenberg’s emphasis on the historical reliability of the Resurrection attracted students like apologist William Lane Craig.}}&lt;/ref&gt; Njegov rad u Münhenu, pod Pannenbergovim vodstvom doveo je do njegovog drugog doktorata, ovaj put iz teologije,&lt;ref name=&quot;Wheaton College&quot;/&gt; kojeg je dobio 1984. nakon čega je 1985. godine njegova doktorska disertacija objavljena kao knjiga pod nazivom ''Povijesni dokazi teze o Isusovom uskrsnuću za vrijeme deističke kontroverze'' (eng. ''The Historical Argument for the Resurrection of Jesus During the [[:en:Deist|Deist]] Controversy)''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=The historical argument for the Resurrection of Jesus during the Deist controversy}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |author=Pearson |first=Samuel C. |title=Book Review: The Historical Argument for the Resurrection of Jesus during the Deist Controversy. William L. Craig |date=Listopad 1988. |journal=The Journal of Religion |volume=68 |issue=4}}&lt;/ref&gt;

== Karijera ==
Craig se pridružio školi Trinity Evangelical Divinity School u 1980. godini, gdje je predavao filozofiju religije do 1986.&lt;ref name=&quot;teds-aoy&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |title=William Lane Craig Named TEDS Alumnus of the Year |work=Trinity International University |accessdate=12. lipnja 2019. |quote=Craig earned master’s degrees from TEDS in philosophy of religion, as well as in church history and the history of Christian thought. He taught philosophy of religion at TEDS from 1980–1986. |archive-date=28. kolovoza 2016. |archive-url=https://web.archive.org/web/20160828215846/http://news.tiu.edu/2016/07/23/william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-year/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; 1982. je dobio pozivnicu za debatu s [[Kai Nielsen (filozof)|Kai Nielsenom]] na sveučilištu u [[Calgary|Calgariju]] na temu pitanja [[Postojanje Boga|postojanja Boga]].&lt;ref name=&quot;rf-debating&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.reasonablefaith.org/writings/question-answer/debating/ |title=#155 Debating |author=Craig |first=William Lane |date=5. travnja 2010. |work=Reasonable Faith |accessdate=31. srpnja 2019. |quote=But in 1982, with my doctoral studies behind me, I received an invitation from a Canadian Christian group to debate the atheist philosopher Kai Nielsen at the University of Calgary.}}&lt;/ref&gt; Ohrabren prijemom od strane publike, ali i kolega,  Craig je nastavio voditi formalne debate na temu postojanja Boga (i na srodne teme kao što je historicitet Isusovog uskrsnuća) s mnogim uvaženim protivnicima kao što su [[Sam Harris]], [[Christopher Hitchens]], [[Lawrence M. Krauss]],&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt; [[Lewis Wolpert]], [[Antony Flew]], [[Sean Carroll]], [[Roger Penrose|Sir Roger Penrose]], [[Peter Atkins]], [[Bart Ehrman]], [[Walter Sinnott-Armstrong]], [[Paul Draper]], [[Gerd Lüdemann]] i [[A. C. Grayling]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.premierchristianradio.com/Shows/Saturday/Unbelievable/Episodes/Unbelievable-5-Jul-2011-William-Lane-Craig-vs-AC-Grayling-debate-on-God-Evil |title=Unbelievable? 5 Jul 2011 - William Lane Craig vs AC Grayling debate on God &amp; Evil: Tuesday 05 July 2011 2:30:00 am |author=Premier |work=Premier Christian Radio}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.stafforini.com/blog/william-lane-craig-a-complete-list-of-debates/ |title=William Lane Craig: A Complete List of Debates |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170611042017/http://www.stafforini.com/blog/william-lane-craig-a-complete-list-of-debates/ |archivedate=11. lipnja 2017. |author=Stafforini |first=Pablo |date=18. kolovoza 2016. |work=Pablo's Miscellany |publisher=Pablo Stafforini |accessdate=16. listopada 2016.}}&lt;/ref&gt;

Nakon jednogodišnjeg angažmana na koledžu Westmont u predgrađu [[Santa Barbara, Kalifornija|Sante Barbare]], Craig se 1987., zajedno sa suprugom i dvoje male djece preselio natrag u Europu, gdje je djelovao kao gostujući predavač na Katoličkom sveučilištu [[Leuven]] ([[Louvain, Belgija|Louvain]]) u Belgiji sve do 1994. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |title=Contributors |url=https://books.google.com/books?id=U1C6AAAAIAAJ&amp;q=%22louvain%22+%22william+lane+craig%22 |year=1993 |journal=International Philosophical Quarterly |volume=33}}&lt;/ref&gt; U isto vrijeme, Craig se priključio odjelu za filozofiju i etiku u teološkoj školi Talbot u predgrađu [[Los Angeles]]a na poziciji profesora istraživača, poziciji koju i danas drži,&lt;ref name=&quot;Faculty Profile&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;christianpost-murashko&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;nyt-kristof&quot;&gt;{{Citiranje novina |last=Kristof |first=Nicholas |title=Professor, Was Jesus Really Born to a Virgin? |url=https://www.nytimes.com/2018/12/21/opinion/sunday/christmas-christian-craig.html |accessdate=12. lipnja 2019. |work=The New York Times |publisher=The New York Times Company |date=21. prosinca 2018. |quote=Here’s my interview of William Lane Craig, professor of philosophy at Talbot School of Theology and Houston Baptist University.}}&lt;/ref&gt; ali je istovremeno postao i profesor filozofije na Baptističkom sveučilištu u [[Houston, Teksas|Hustonu]] gdje predaje od 2014. godine. U 2016., Craig je proglašen alumnijem godine od strane škole Trinity Evangelical Divinity School.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.chicagotribune.com/suburbs/buffalo-grove/community/chi-ugc-article-william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-2016-07-22-story.html |title=William Lane Craig Named TEDS Alumnus of the Year |archiveurl=https://web.archive.org/web/20160726205730/http://www.chicagotribune.com/suburbs/buffalo-grove/community/chi-ugc-article-william-lane-craig-named-teds-alumnus-of-the-2016-07-22-story.html |archivedate=26. srpnja 2016. |author=Trinity International University |date=22. srpnja 2016. |work=Buffalo Grove Countryside |accessdate=30. rujna 2018.}}&lt;/ref&gt; Sveučilište Biola je 2017. godine na fakultetu otvorilo trajnu poziciju i uspostavilo katedru filozofije koja nosi njegovo ime, u čast Craigovim akademskim dosezima.

== Filozofski i teološki stavovi ==

=== Kozmološki argument ''Kalām'' ===
Craig je dosta pisao i govorio u obranu verzije [[Kozmološki argument|kozmološkog argumenta]] ''Kalām''.{{fusg|a}}&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.philosophyofreligion.info/whos-who/modern-authors/william-lane-craig/ |title=Who's Who: Modern Authors: William Lane Craig (Entry 2) |work=Philosophy of Religion.info |accessdate=16. listopada 2016. |quote=Craig is best known for his extensive work on the Kalām Cosmological Argument, and has also published material on the philosophy of time and on divine foreknowledge.--&gt;}}&lt;/ref&gt; Iako je ''Kalām'' proizašao iz [[Srednji vijek|srednjovjekovne]] [[islam]]ske filozofije, Craig mu je, kako bi ga ojačao, u njegovu obranu dodao i poveznice prema suvremenim znanstvenim i filozofskim idejama.&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt; Njegov rad na Kalāmu rezultirao je povećanjem suvremenog interesa kako za Kalām, tako i općenito za kozmološke argumente.{{Sfn|Reichenbach|2019}}{{Sfn|Smith|2007}}{{Sfn|Oppy|2006}}

Craig u [[Silogizam|silogističkoj]] formi formulira svoju verziju argumenta na sljedeći način: 

# Sve što počinje postojati ima uzrok svojeg postojanja.{{fusg|b}}
# Univerzum je počeo postojati.
# Prema tome, [[univerzum]] ima uzrok svog postojanja.&quot;{{Sfn|Wainwright|1982}}{{Sfn|Reichenbach|2019}}

Craigova obrana [[argument]]a ''Kalām'' uglavnom se fokusira na drugu [[Premisa|premisu]],{{Sfn|Copan|2017}}&lt;ref name=&quot;lepoidevin-afa&quot;&gt;{{Citiranje knjige |title=Arguing for Atheism: An Introduction to the Philosophy of Religion |year=2003 |publisher=Routledge}}&lt;/ref&gt; gdje iznosi nekoliko argumenata koji je podržavaju. Na primjer, Craig koristi [[Hilbertov paradoks Grand Hotela]] s [[Beskonačnost|beskonačnim]] brojem soba kao ilustraciju svojoj tvrdnji da su [[Stvarna beskonačnost|stvarno beskonačni]] [[skup]]ovi nemogući, na osnovu čega zaključuje da je prošlo vrijeme konačno i nužno ima početak. {{Sfn|Wainwright|1982}}{{Sfn|Moreland|2003}}{{Sfn|Craig|Sinclair|2009}} U drugoj liniji argumentacije, Craig tvrdi su da nizovi događaja u vremenu stvoreni od strane procesa u kojem se svaki trenutak slijedno dodaje povijesti. Prema Craigu, ovaj proces nikad ne može stvoriti stvarno beskonačni skup događanja, već umjesto toga stvara samo potencijalno beskonačni skup događanja. Na ovoj osnovi Craig tvrdi da je prošlost konačna i da ima početak.{{Sfn|Wainwright|1982}}{{Sfn|Craig|Sinclair|2009}}{{Sfn|Reichenbach|2019}}

Craig također koristi razne fizikalne teorije u obranu druge premise, kao što su standardni [[Veliki prasak|Big Bang]] model nastanka Svemira i određene implikacije [[Drugi zakon termodinamike|drugog zakona termodinamike]].{{Sfn|Reichenbach|2019}}&lt;ref name=&quot;Schneider 2013&quot;/&gt;{{Sfn|Wainwright|1982}}

U zaključku ''Kalām'' argumenta stoji da univerzum ima uzrok postojanja i na tome se ''Kalām'' zaustavlja. Međutim, Craig nastavlja svoju argumentaciju iznoseći tvrdnju da taj uzrok mora biti osoba.{{Sfn|Wainwright|1982}} Prvo, Craig kaže da je uzrok svemira izvan vremena, budući da je isti uzrok po njemu nužno prouzrokovao i početak samog vremena. Onda nastavlja tvrdnjom da uzroci koji su izvan vremena imaju vječne učinke jedino ako nisu osobe. Nakon toga zaključuje da ako smo spremni prihvatiti drugu premisu argumenta ''Kalām'' koja tvrdi da svemir ima početak tj. da svemir nije vječan, da njegov uzrok mora biti osoba.{{Sfn|Morriston|2000}}

== Bilješke ==
* {{fusd|a}} Craigova vlastita verzija argumenta ''Kalām'' je sažeta 1. 'Sve što počinje postojati ima uzrok postojanju.' 2. 'Svemir je počeo postojati jer je temporalni regresivni niz konačan.' 3. 'Stoga, svemir ima uzrok postojanja.' Prateći primjer Ghazalija, islamskog filozofa koji je prvi postulirao ovaj argument, Craig dalje tvrdi da taj uzrok mora imati karakter osobe sa slobodnom voljom. Za njega ništa osim takvog neosnovanog izbora slobodnog aktera ne može objasniti činjenicu da je svemir stvoren u nekom određenom trenutku, a ne u nekom drugom ili (ako je vrijeme kao takvo započelo s prvim događajem) činjenicu da prvi događaj nije imao prethodnika.{{sfn|Wainwright|1982|p=328}}

* {{fusd|b}} U svojem kasnijem radu, Craig preferira korištenje alternativne, više specifične verzije prve premise, ili kako on sam kaže: &quot;Dovoljno je reći da ja sada preferiram preformulirati prvu premisu na način: 'Ako je svemir počeo postojati, onda svemir ima uzrok svog postojanja.'{{sfn|Craig|2017|p=302}}

== Bibliografija ==
{{div col}}
* ''The Kalām Cosmological Argument'', London: MacMillan, 1979, ISBN 9781579104382
* ''The Cosmological Argument from Plato to Leibniz'', London: MacMillan, 1980, ISBN 9781579107871
* ''The Son Rises: Historical Evidence for the Resurrection of Jesus'', Chicago: Moody Press, 1981, ISBN 9781579104641
* ''Divine Foreknowledge and Human Freedom: The Coherence of Theism: Omniscience'', Leiden; New York: [[E.J. Brill]], 1991, ISBN 9789004092501
* ''Apologetics: An Introduction'', Chicago: Moody Press, 1984, ISBN 9780802404053
* ''The Historical Argument for the Resurrection of Jesus during the Deist Controversy'', Toronto: Edwin Mellen, 1985, ISBN 9780889468115
* ''The Only Wise God: The Compatibility of Divine Foreknowledge and Human Freedom'', Grand Rapids: Baker Bookhouse, 1987, ISBN 9781579103163
* ''The Problem of Divine Foreknowledge and Future Contingents from Aristotle to Suarez'', Leiden; New York: [[E.J. Brill]], 1988, ISBN 9789004085169
* ''Knowing the Truth About the Resurrection'', Ann Arbor: Servant Books, 1988, ISBN 9780892833849
* ''Assessing the New Testament Evidence for the Historicity of the Resurrection of Jesus'', Studies in the Bible and early Christianity 16, Toronto: Edwin Mellen Press, 1989, ISBN 9780889466166
* ''Divine Foreknowledge and Human Freedom: The Coherence of Theism I: Omniscience'', Leiden: [[E.J. Brill]], 1990, ISBN 9789004092501
* ''No Easy Answers''. Chicago: Moody Press, 1990, ISBN 9780802422835
* ''Divine Foreknowledge and Human Freedom: The Coherence of Theism: Omniscience'', Leiden; New York: [[E.J. Brill]], 1991, ISBN 9789004092501
* ''Theism, Atheism, and Big Bang Cosmology'' (koautor: Quentin Smith), Oxford: Clarendon Press, 1993, ISBN 9780198263838
* ''Reasonable Faith: Christian Truth and Apologetics'', Wheaton: Crossway Books, 1994, ISBN 9780891077640
* ''Will the Real Jesus Please Stand Up? A Debate Between William Lane Craig and John Dominic Crossan'' (koautori: William F. Buckley i Paul Copan), Grand Rapids: Baker Bookhouse, 1998, ISBN 9780801021756
* ''God, Are You There?'', Atlanta: RZIM, 1999, ISBN 9781930107007
* ''Jesus' Resurrection: Fact Or Figment?: A Debate Between William Lane Craig &amp; Gerd Lüdemann'' (koautori: Paul Copan i Ronald K. Tacelli), Downers Grove: InterVarsity Press, 2000, ISBN 9780830815692
* ''Naturalism: A Critical Analysis'' (više autora), London; New York: [[Routledge]], 2000, ISBN 9780415235242
* ''The Tensed Theory of Time: A Critical Examination'', Dordrecht; Boston: [[Kluwer Academic Publishers]], 2000, ISBN 9780792366348
* ''God, Time, and Eternity: The Coherence of Theism II: Eternity'', Dordrecht; Boston: [[Kluwer Academic Publishers]], 2001, ISBN 9781402000119
* ''Time and The Metaphysics of Relativity'', Dordrecht; Boston: [[Kluwer Academic Publishers]], 2001, ISBN 9780792366683
* ''Time and Eternity: Exploring God's Relationship to Time'', Wheaton: Crossway Books, 2001, ISBN 9781581342413
* ''What Does God Know?'', Atlanta: RZIM, 2002, ISBN 9781930107052
* ''Philosophy of Religion: A Reader and Guide'', New Brunswick: [[Rutgers University Press]], 2002, ISBN 9780813531212
* ''Hard Questions, Real Answers'', Wheaton: Crossway Books, 2003, ISBN 9781581344875
* ''Philosophical Foundations for a Christian Worldview'' (koautor: James Porter Moreland), Downers Grove: InterVarsity Press, 2003, ISBN 9780830826940
* ''Does God Exist?: The Craig-Flew Debate'' (koautor: Stan W. Wallace), Aldershot; Burlington: [[Ashgate Publishing]], 2003, ISBN 9780754631903
* ''God?: A Debate Between a Christian and an Atheist'' (koautor: Walter Sinnott-Armstrong), New York; Oxford: [[Oxford University Press]], 2004, ISBN 9780195165999
* ''Creation out of Nothing: A Biblical, Philosophical, and Scientific Exploration'' (koautor: Paul Copan), Grand Rapids: Baker Academic, 2004, ISBN 9780801027338
* ''Einstein, Relativity and Absolute Simultaneity'' (koautor: Quentin Smith), London; New York: [[Routledge]], 2008, ISBN 9780415701747
* ''Contending with Christianity's Critics: Answering New Atheists &amp; Other Objectors'' (više autora), Nashville: B&amp;H Publishing Group, 2009, ISBN 9780805449365
* ''The Blackwell Companion to Natural Theology'' (više autora), Chichester: Wiley-Blackwell, 2009, ISBN 9781444308334
* ''On Guard: Defending Your Faith with Reason and Precision'', Colorado Springs: David C. Cook, 2010, ISBN 9781434764881
* ''Come Let Us Reason: New Essays in Christian Apologetics'' (više autora), Nashville: B&amp;H Publishing Group, 2012, ISBN 9781433672200
* ''True Reason: Confronting the Irrationality of the New Atheism'' (više autora), Grand Rapids: Kregel Publications, 2013, ISBN 9780825443381
* ''A Reasonable Response: Answers to Tough Questions on God, Christianity, and the Bible'', Chicago: Moody Publishers, 2013, ISBN 9780802405999
* ''On Guard: Mit Verstand und Präzision den Glauben verteidigen'', Neuried Christlicher Veranstaltungs- und Mediendienst, 2015, ISBN 9783981772906
* ''On Guard for Students: A Thinker's Guide to the Christian Faith'', Colorado Springs: David C Cook, 2015, ISBN 9780781412995
{{div col end}}

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

== Vanjske poveznice ==

* [https://www.reasonablefaith.org Official Reasonable Faith website]
* [https://www.youtube.com/user/ReasonableFaithOrg Official Reasonable Faith YouTube channel]

{{GLAVNIRASPORED:Craig, William Lane}}
[[Kategorija:Protestantski teolozi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Protestantizam u SAD-u]]</text>
      <sha1>4xmfanot6lf1mshxstua5ukc0rj18md</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/todo</title>
    <ns>2</ns>
    <id>692253</id>
    <revision>
      <id>7447599</id>
      <parentid>7447049</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:46:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Prekategoriziraj članke (prema en.) */</comment>
      <origin>7447599</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23268" sha1="1ylcu6lcaztci49sqmajzkxcnh2naqy" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304090323&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (3)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100379&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budistička svetišta u Kini]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (130)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (77)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>1ylcu6lcaztci49sqmajzkxcnh2naqy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447643</id>
      <parentid>7447599</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:26:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Crvene kategorije (prema en.) */</comment>
      <origin>7447643</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23167" sha1="94c4ygnq8vqj05vx0etm5vmchsfcadw" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304090323&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Zaštićen-meta]] 10:03, 4. ožujka 2024. (CET) daje [[:Kategorija:Wikipedia pages with incorrect protection templates‏]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (2) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (130)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (77)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>94c4ygnq8vqj05vx0etm5vmchsfcadw</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447650</id>
      <parentid>7447643</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:30:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[Predložak:Zaštićen-meta]]</comment>
      <origin>7447650</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22978" sha1="93fz131ev7kao1rgn0qg1jy11usr64p" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (2) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (130)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (77)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>93fz131ev7kao1rgn0qg1jy11usr64p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447663</id>
      <parentid>7447650</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:00:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Tefra]]</comment>
      <origin>7447663</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23095" sha1="dywx5lmfui7r18pl8gmds0wyc4idxe9" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (2) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (130)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (77)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260503180012&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tefra]] 20:00, 3. svibnja 2026. (CEST) Dodaj sa en&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>dywx5lmfui7r18pl8gmds0wyc4idxe9</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447669</id>
      <parentid>7447663</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:03:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Dodavanje stavke na popis zadataka: [[Kategorija:Fenička_mitologija]]</comment>
      <origin>7447669</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23223" sha1="9xphqj7mwp1cbyw0zc4kztxwdbufxxb" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (2) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (130)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (77)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260503180012&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tefra]] 20:00, 3. svibnja 2026. (CEST) Dodaj sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] 20:03, 3. svibnja 2026. (CEST) 3 crvene&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>9xphqj7mwp1cbyw0zc4kztxwdbufxxb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447793</id>
      <parentid>7447669</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:37:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447793</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23187" sha1="gf74f061dz79l1wucc92rd5wb37ztcq" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (2) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Ostalo --&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (130)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (77)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260503180012&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tefra]] 20:00, 3. svibnja 2026. (CEST) Dodaj sa en&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>gf74f061dz79l1wucc92rd5wb37ztcq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447798</id>
      <parentid>7447793</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:42:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Provjeri kategorije svih članaka */</comment>
      <origin>7447798</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23186" sha1="rt8nz2nhv0ylrilvdalnocch0l2pjr5" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (2) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (2) Ostalo --&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (97)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (69)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==
&lt;li id=&quot;20260503180012&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tefra]] 20:00, 3. svibnja 2026. (CEST) Dodaj sa en&lt;/li&gt;</text>
      <sha1>rt8nz2nhv0ylrilvdalnocch0l2pjr5</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447830</id>
      <parentid>7447798</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:56:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447830</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23125" sha1="356b2vswe4tc9e6sgiawnyoxaz53jq4" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180012&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tefra]] 3&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (1) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (97)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (69)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>356b2vswe4tc9e6sgiawnyoxaz53jq4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447844</id>
      <parentid>7447830</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:27:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Uklanjanje stavke s popisa zadataka: [[:Kategorija:Tefra]]</comment>
      <origin>7447844</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23049" sha1="qie9f2yigaqbpheotgrliy0eyao1b6k" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (1) Geologija--&gt;
&lt;li id=&quot;20260429193655&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Vulkanski pepeo]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladike]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (97)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (69)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>qie9f2yigaqbpheotgrliy0eyao1b6k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447874</id>
      <parentid>7447844</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Crvene kategorije (prema en.) */</comment>
      <origin>7447874</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22973" sha1="guv8bgces0ox61039j5r6p57ppev68y" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oligarhija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkvene kneževine]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (97)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (69)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>guv8bgces0ox61039j5r6p57ppev68y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447933</id>
      <parentid>7447874</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:16:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kategorije prema en. */</comment>
      <origin>7447933</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23300" sha1="r61ad8eg6rgedvpdkj3ukjejsk0zei0" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - sve podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}}&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] (1+)10(+3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oligarhija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkvene kneževine]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100383&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100384&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100385&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100386&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (97)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (69)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>r61ad8eg6rgedvpdkj3ukjejsk0zei0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7448005</id>
      <parentid>7447933</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:35:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>/* Kategorizacija - promet */</comment>
      <origin>7448005</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="23301" sha1="9m109cu7rmkm7hmdi7jafuyn86q8kqv" xml:space="preserve">== Moji projekti ==
&lt;li id=&quot;20211219121507&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Mortalitet u Hrvatskoj/podaci]] dovrši&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230102094634&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/ZKD]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240418203101&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Etnička karta/BiH/Brčko]] dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260217123501&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/todo/Kategorije/Karte županija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260311102503&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mletačka kula u Splitu]] 11:25, 11. ožujka 2026. (CET) napiši, ispravi [[Mletačka vrata]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260415045037&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurubrang]] 06:50, 15. travnja 2026. (CEST) pritok&lt;/li&gt;

=== Prevedi iz početka ===
&lt;li id=&quot;20211019150540&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Howland (otok)]] 17:05, 19. listopada 2021. (CEST) loše prevedeno&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220614131936&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Emeritus]] 15:19, 14. lipnja 2022. (CEST) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240424084633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mekong]] 10:46, 24. travnja 2024. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250115113832&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Toskansko otočje]] 12:38, 15. siječnja 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250819122041&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zemlja Sveti Martin]] 14:20, 19. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250825082730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kurilski otoci]] 10:27, 25. kolovoza 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251006133949&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Rhône]] 15:39, 6. listopada 2025. (CEST) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221203203754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Diego Garcia]] 21:37, 3. prosinca 2022. (CET) K., napiši iznova&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110095920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Krakatoa]] 10:59, 10. studenoga 2025. (CET) iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251204134412&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Prekomorska proširenja SAD-a]] 14:44, 4. prosinca 2025. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Zagrebačka rezolucija]] 13:11, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251212121453&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ženevska deklaracija (1918.)]] 13:14, 12. prosinca 2025. (CET) prevesti iz početka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260326144415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Abu Musa]] 15:44, 26. ožujka 2026. (CET) dopuni&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328125929&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Melekeok]] 13:59, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328131020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Pianosa (Tremiti)]] 14:10, 28. ožujka 2026. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260427161232&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dallol]] 18:12, 27. travnja 2026. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260430060322&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kaskadsko gorje]] 08:03, 30. travnja 2026. (CEST) proširi&lt;/li&gt;

=== Dovrši započete članke ===

==== Otoci ====
&lt;li id=&quot;20231017095628&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Popis antarktičkih i subantarktičkih otoka]] 11:56, 17. listopada 2023. (CEST) &lt;/li&gt;

==== Ostalo ====
&lt;li id=&quot;20260225122709&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Nove_stranice&amp;namespace=14&amp;size=&amp;size-mode=min&amp;tagfilter=&amp;username=Argo+Navis&amp;wpFormIdentifier=newpagesform&amp;dir=prev&amp;offset=2026022712000&amp;limit=5000 moje nove kategorije], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;excludetempacct=1&amp;page=&amp;tagfilter=&amp;type=create&amp;user=Argo_Navis&amp;wpFormIdentifier=logeventslist&amp;wpdate=&amp;wpfilters%5B0%5D=newusers&amp;dir=prev&amp;offset=20260311145150%7C5215576&amp;limit=500 Nove str. od 12.3.] 13:27, 25. veljače 2026. (CET) &lt;/li&gt;

=== Dovrši započete ili stvori nove infookvire ===
&lt;li id=&quot;20230829124730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Geološka razdoblja]] 14:47, 29. kolovoza 2023. (CEST) uskladi sa [[Predložak:Period color]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231206104342&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir ulica]] 11:43, 6. prosinca 2023. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240110230521&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir mjesečev krater ili more]] 00:05, 11. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250902091805&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir kečer]] spoji sa [[Predložak:Kečer]] 11:18, 2. rujna 2025. (CEST)&lt;/li&gt;

== Kategorizacija ==
&lt;li id=&quot;20220810125314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/QV|Qualitas Vita]] 14:53, 10. kolovoza 2022. (CEST) provjeri kategorije članaka&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija predložaka po državama ===
&lt;li id=&quot;20240426132334&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Lua moduli s dokumentacijom]] 15:23, 26. travnja 2024. (CEST) [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Lua_moduli_s_dokumentacijom&amp;pagefrom=Location+map%2Fdata%2FIndija#mw-pages Od Indija]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - promet ===
&lt;li id=&quot;20230818124640&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Putnički promet]] 14:46, 18. kolovoza 2023. (CEST) nema en, tamo je javni prijevoz&lt;/li&gt;
&lt;li Uslužne djelatnosti po državama}}id=&quot;20231005025134&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Promet po državama]] - podkat {{kat:|Uslužne djelatnosti po državama}} od K&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - bolje osmisliti ===
&lt;li id=&quot;20220614110032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojska po državama]] 13:00, 14. lipnja 2022. (CEST) nema interwiki, bolje osmisliti&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231016092423&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vojni pohodi s hrvatskim sudjelovanjem]] 11:24, 16. listopada 2023. (CEST) bolje kat&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - povijest ===
==== Kategorizacija - vladari ====
&lt;li id=&quot;20211114134122&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladarske dinastije po državama]] 14:41, 14. studenoga 2021. (CET) osmisliti i uskladiti kategorije od podkategorija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230829150020&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vladari po državama]] 17:00, 29. kolovoza 2023. (CEST) =&gt; polako u Poglavari&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250404120337&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rusko Carstvo]] 14:03, 4. travnja 2025. (CEST) [[:Kategorija:Ruski monarsi]]&lt;/li&gt;

=== Kategorizacija - religija ===
	
=== Uskladi nazive podkategorija ili članaka ===
&lt;li id=&quot;20241129150352&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Mauretanija]] 16:03, 29. studenoga 2024. (CET) i/e&lt;/li&gt;

=== Uskladi kategorije od članaka i podkategorija, dodaj iw i commons ===
&lt;li id=&quot;20231211111531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne podjele po državama]] 12:15, 11. prosinca 2023. (CET) commons, iw za sve od I&lt;/li&gt;

=== Izdvoji u podkategorije ===
&lt;li id=&quot;20230818110610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke po državama]] 13:06, 18. kolovoza 2023. (CEST) izdvoji proizvodne po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250206135400&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tvrtke]] 14:54, 6. veljače 2025. (CET) =&gt; zabava&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230921092834&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodne tvrtke]] 11:28, 21. rujna 2023. (CEST) izdvoji prozvode u podkategorije&lt;/li&gt;

== Razdvojbe i popravci dsm naslova članaka ==
&lt;li id=&quot;20220113124404&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okcitanija]] 13:44, 13. siječnja 2022. (CET) kao i Normandija&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240108114052&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arapska osvajanja]] 12:40, 8. siječnja 2024. (CET) ne ide dsm ovdje, vidi iw&lt;/li&gt;

=== n x dsm ===
&lt;li id=&quot;20241030135914&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Općine Sjeverne Makedonije]] 14:59, 30. listopada 2024. (CET) provjeri dsm wp, od [[Općina Probištip]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210926201851&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Administrativne jedinice]] Sve! Bezbroj dsm!&lt;/li&gt;

=== n x krive wp ===
&lt;li id=&quot;20220601114146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Yorkshire i Humber]] 13:41, 1. lipnja 2022. (CEST) popravi wp na [[Engleske grofovije]]&lt;/li&gt;

=== WP:BR ===
&lt;li id=&quot;20220830090803&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dikasterij (Rimska kurija)]] 11:08, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm? vidi en!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251111141937&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[La Plata]] 15:19, 11. studenoga 2025. (CET) [[La Plata (Argentina)]] dsm&lt;/li&gt;

=== WLH dsm ===
&lt;li id=&quot;20251121145108&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Što vodi ovamo/Viši sisavci]] (44)&lt;/li&gt;

=== Nove razdvojbe ===
&lt;li id=&quot;20220830142256&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveta Sofija Milanska]] 16:22, 30. kolovoza 2022. (CEST) dsm i razjasniti [[Sveta Sofija]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220906135654&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Autograf]] 15:56, 6. rujna 2022. (CEST) dsm, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230602123023&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Stella]] 14:30, 2. lipnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230908124435&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Man]] 14:44, 8. rujna 2023. (CEST) dsm na [[Man]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230524122258&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Discovery]] 14:22, 24. svibnja 2023. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240304145604&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Margarita]] 15:56, 4. ožujka 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211028062850&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Hamilton]] 08:28, 28. listopada 2021. (CEST) new dsm!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Regije Tanzanije]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) dsm?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241212151702&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Chaco]] 16:17, 12. prosinca 2024. (CET) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250824181627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bata]] 20:16, 24. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250827154229&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Lucky]] 17:42, 27. kolovoza 2025. (CEST) new dsm&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251107121610&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Tranzicija]] 13:16, 7. studenoga 2025. (CET) nije prava dsm&lt;/li&gt;

== NPOV ==
=== Provjeriti NPOV ===
&lt;li id=&quot;20210529072017&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Bosanskohercegovački Hrvati nakon Daytonskog sporazuma]] 09:20, 29. svibnja 2021. (CEST) provjeri NPOV&lt;/li&gt;

== Provjeri starije promjene ==
&lt;li id=&quot;20210421144355&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Wikipedija:Kategorije]] 16:43, 21. travnja 2021. (CEST) Prastari tekst&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210402125653&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis popisa]] 14:56, 2. travnja 2021. (CEST) Brisati&lt;/li&gt;

=== Suradnici s kratki člancima ===
&lt;li id=&quot;20211028081701&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:VodomarBot]] 10:17, 28. listopada 2021. (CEST) Preko [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/VodomarBot 5000 loše ubačenih članaka o naseljima]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929071649&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Lipice]] 09:16, 29. rujna 2023. (CEST) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Lipice prekratki članci]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251128073814&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/Al Bundy]] 08:38, 28. studenoga 2025. (CET) [https://xtools.wmcloud.org/pages/hr.wikipedia.org/Al_Bundy članci] nisu enciklopedijski, i prekratki su&lt;/li&gt;

== Loši i strojni prijevodi ==
&lt;li id=&quot;20210610121713&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Strojno prevedeni članci]] 86&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210825091415&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/AustroHungarian1867]] 11:14, 25. kolovoza 2021. (CEST) provjeri njegove prijevode [https://xtools.wmflabs.org/pages/hr.wikipedia.org/AustroHungarian1867 popis]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211115151004&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Posebno:Doprinosi/2A02:2F01:700F:FC00:3017:FAB0:3185:79CE]] 16:10, 15. studenoga 2021. (CET) loši strojni prijevodi&lt;/li&gt;

== Krivi infookviri ==
&lt;li id=&quot;20230821140329&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:BSicon BAHN.svg]] 16:03, 21. kolovoza 2023. (CEST) članci s ovom slikom trebaju predložak umjesto tablice&lt;/li&gt;

== Popraviti wikikod ==
&lt;li id=&quot;20230920234354&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Modul:Wikidata/i18n]] 01:43, 21. rujna 2023. (CEST) WLH!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250402115008&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Arena Cup (boks)]] 13:50, 2. travnja 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Sređivanje kat. po godinama ==
&lt;li id=&quot;20211015092205&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Glazba po godinama]] 11:22, 15. listopada 2021. (CEST) Prebaci sve u novi format - 81&lt;/li&gt;

== Sređivanje zemljopisnih kategorija ==
&lt;li id=&quot;20210921145627&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sela]] 16:56, 21. rujna 2021. (CEST) u naselja?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211019105638&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Sibir]] 12:56, 19. listopada 2021. (CEST) kaos&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251014121427&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Reljefni oblici u Karibima i Karipskom moru]] 14:14, 14. listopada 2025. (CEST) sve karipske države!&lt;/li&gt;

=== Nesamostalni teritoriji ===
&lt;li id=&quot;20240208071623&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Niue]] 08:16, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240208071842&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kukovi otoci]] 08:18, 8. veljače 2024. (CET) nije država, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240325143848&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kraljevina Danska]] 15:38, 25. ožujka 2024. (CET) analogno NZ&lt;/li&gt;

== Sređivanje administrativnih podjela država ==
&lt;li id=&quot;20221103160032&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[District of Columbia]] 17:00, 3. studenoga 2022. (CET) isto što i Washington, D.C. ???&lt;/li&gt;

=== Infookviri administrativnih jedinica ===
&lt;li id=&quot;20210714150940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Općine u Srbiji]] 17:09, 14. srpnja 2021. (CEST) koriste [[predložak:naselje]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20211119062223&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Države Brazila]] 07:22, 19. studenoga 2021. (CET) Svih 27 ima tablicu umjesto infookvira&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210924133039&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Rajoni Azerbajdžana]] 15:30, 24. rujna 2021. (CEST) skoro svi rajoni imaju stare karte, a fale i infookviri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813202509&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Okrug Roosevelt, Novi Meksiko]] 22:25, 13. kolovoza 2022. (CEST) svi okruzi imaju tablice umjesto predložaka!&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220813213018&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Infookvir okrug SAD-a]] 23:30, 13. kolovoza 2022. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221026101748&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Španjolske pokrajine]] 12:17, 26. listopada 2022. (CEST) dodaj infookvire&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221024064358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gvatemalski departmani]] 08:43, 24. listopada 2022. (CEST) nemaju infookvire&lt;/li&gt;

== Hrvatski otoci ==
&lt;li id=&quot;20220321135750&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Ošljak]] 14:57, 21. ožujka 2022. (CET) i otok i naselje?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250904133112&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Datoteka:The Vransko jezero Nature Park in Croatia (Copernicus).jpg]] 15:31, 4. rujna 2025. (CEST) n x otok&lt;/li&gt;

== Granice ==
&lt;li id=&quot;20241203134410&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Predlošci za granice]] 14:44, 3. prosinca 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251110100532&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Državne granice]] 11:05, 10. studenoga 2025. (CET) uskladi od L&lt;/li&gt;

== Infookviri ==
&lt;li id=&quot;20231110073543&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Zemljopisni infookviri]] 08:35, 10. studenoga 2023. (CET) praćenje za sve&lt;/li&gt;

== Lokacijske karte ==
&lt;li id=&quot;20230901092046&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Ivi104/Koordinate]] 11:20, 1. rujna 2023. (CEST) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231006115618&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Pregled hrvatskih otoka, otočića i hridi]] 13:56, 6. listopada 2023. (CEST) Dodaj karte od otoka Artina&lt;/li&gt;

=== Treba nova lokacijska karta ===
&lt;li id=&quot;20260328144730&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Varaždinu]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144945&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Rijeci]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260328144946&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Građevine u Makarskoj]]&lt;/li&gt;

== Stranice koje koriste infookvir ... bez ... ==
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste jedan od infookvira za građevine bez parametra pushpin map}} - pushpin map zamijeniti s drugom vrstom karte&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241104081247&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir oklopno vozilo s nepoznatim parametrima}} (2)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094718&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir arheološki lokalitet bez parametra koordinate}} (4)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094723&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste zaštićeno kulturno dobro/hrvatska bez parametra embed}} (18)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir otok s nepoznatim parametrima}} (15)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094726&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir stadion bez parametra država}} (89)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094716&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir vjerski objekt bez parametra koordinate}} (94)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094714&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir nacionalni park bez parametra pushpin map}} (99)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094721&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra pushpin map}} (313)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094724&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste infookvir rijeka bez parametra ušće koordinate}} (652)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240109115437&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Rijeke koje nedostaju u Modul:Pritoci}} (1200)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231124094722&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;{{kat:|Stranice koje koriste unesco – svjetska baština bez parametra embed}} (1387)&lt;/li&gt;

== Živi svijet ==
&lt;li id=&quot;20231120234911&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kukavke]] 00:49, 21. studenoga 2023. (CET) zbrka&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231129092314&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Riječni vodomari]] 10:23, 29. studenoga 2023. (CET) taks prema en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241029140003&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Dodatak:Hrvatski nazivi biljnih rodova]] 15:00, 29. listopada 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Trymatococcus]] 12:06, 26. svibnja 2025. (CEST) sin. od [[Brosimum]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250526100657&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Helianthostylis]], [[Psoraleeae]] 11:57, 20. studenoga 2024. (CET) vs [[Phaseoleae]]&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20240503074531&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Popis ptičjih vrsta]] 09:45, 3. svibnja 2024. (CEST) - iz početka?&lt;/li&gt;

== Infookviri za reljefne oblike ==
&lt;li id=&quot;20240307120002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Infookviri za reljefne oblike]] 13:00, 7. ožujka 2024. (CET)&lt;/li&gt;

== Predlošci za sestrinske projekte ==
&lt;li id=&quot;20240124134754&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:Sister-inline]] 14:47, 24. siječnja 2024. (CET) &lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20241028102940&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Predložak:WProjekti/FF/wikidata]] 11:29, 28. listopada 2024. (CET) WLH&lt;/li&gt;

== Ostalo ==
&lt;li id=&quot;20210322214635&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[24.]] 22:46, 22. ožujka 2021. (CET) WLH 1-31&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250109093906&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Sveti Bartolomej (otok)]] 10:39, 9. siječnja 2025. (CET) provjeri&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251021060559&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Botanički kontinenti]] 08:05, 21. listopada 2025. (CEST) &lt;/li&gt;

== Kategorije prema en. ==
&lt;li id=&quot;20211020110356&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Budizam]] 13:03, 20. listopada 2021. (CEST) kategorizirati po uzoru na en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221028090048&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kalendar]] 11:00, 28. listopada 2022. (CEST) uskladi kat sa en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094740&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ranokršćanski lokaliteti]]&lt;/li&gt;

=== Prekategoriziraj članke (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20230714080920&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Klasična mehanika]] 105&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519080633&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalne veličine]] 87&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210150620&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Komunikacije]] 72&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250928094735&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Povijest Katoličke Crkve]] 53&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230714080916&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Nebeska mehanika]] 52&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250722092739&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Umjetnički pravci]] 49&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230718124744&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Narodni običaji]] 38&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250318090230&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Antička povijest]] 36&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210602075919&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Svemirske letjelice]] 30&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100330&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Kuće]] 29&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230519075158&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fizikalni zakoni]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105119&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Dijelovi vozila]] 25&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230720093042&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Faraoni]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220829105054&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] 22&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20220422132401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudski boravak u svemiru]] 21 - Sojuz i druge podkat.&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210134416&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misterije]] 20&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250317115002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Proizvodnja]] 16&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230818105425&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Vozila]] 15&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230612083138&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brane]] 15 - odvoji brane od članaka vezanih uz brane, vidi en&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250220125925&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ljudska migracija]] 13&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250604062310&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Gnoseološki pojmovi]] 12&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230811114009&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Filmski serijali]] 11 - sredi prema en kategorizaciji - fiktivni uneiverzumi, filmski serijali, franšize...&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214113742&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Evolucija čovjeka]] (1+)10(+3)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231013143443&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Tehnika]] 7&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204249&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Misionarstvo]] 5&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250214204248&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Geološka razdoblja]] 4&lt;/li&gt;

=== Crvene kategorije (prema en.) ===
&lt;li id=&quot;20250210100381&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Primjesa arhaičnih ljudi u modernih ljudi]] (2)&lt;/li&gt;
&lt;!-- (1) Ostalo --&gt;
&lt;li id=&quot;20260414121954&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Oligarhija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100380&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Crkvene kneževine]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250913003002&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Kanaanska mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260503180358&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Fenička mitologija]] (1)&lt;/li&gt;
&lt;!--
&lt;li id=&quot;20250210100382&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100383&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100384&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100385&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20250210100386&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:]] ()&lt;/li&gt;
 --&gt;

== Provjeri kategorije svih članaka ==
&lt;li id=&quot;20221024102056&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Svjetska baština]] (1605) + kultura po državama&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102147&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/SSSR]] (1174)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102146&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vojna oprema]] (1151)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20260126133255&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Katoličke crkve]] (920)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Bitke]] (593)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20221111143426&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Praznici]] (277)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20230929075139&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Projektili]] (196) Projektili vs navođeni projektili vs rakete?&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102149&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Prapovijest]] (97)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20210908102148&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija]] (69)&lt;/li&gt;

=== Brodovi ===
&lt;li id=&quot;20210908102145&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[Suradnik:Argo Navis/Brodovi]] (426)&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20231005025317&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Brodovi po zemlji gradnje]] 04:53, 5. listopada 2023. (CEST) vs {{kat:|Brodovi po državama}}&lt;/li&gt;
&lt;li id=&quot;20251202151401&quot; class=&quot;popis-zadataka&quot;&gt;[[:Kategorija:Ratni brodovi po državama]] 16:14, 2. prosinca 2025. (CET) po mornaricama&lt;/li&gt;

== Nerazvrstano ==</text>
      <sha1>9m109cu7rmkm7hmdi7jafuyn86q8kqv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Klizište kod Gjerdruma 2020.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>692343</id>
    <revision>
      <id>7447520</id>
      <parentid>6680342</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:17:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Klizišta|Klizišta]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447520</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7589" sha1="29nv37d18822nlv614ncxum2495pn7j" xml:space="preserve">[[File:Leireskredet i Gjerdrum (6846).JPG|thumb|300 px|Slika područja klizišta u mjestu Ask, Gjerdrum, slikano s Brådalslia]]
Brzo glineno [[klizište]] dogodilo se u ranim satima [[30. prosinca]] [[2020.]] u selu [[Ask]], administrativnom središtu [[Gjerdrum]]a u [[Norveška|Norveškoj]]. Prostirao se na površini od 300 puta 700 metara i uništio nekoliko zgrada, većinom kuća i višestambenih zgrada.

Od [[3. siječnja]] [[2021.]] potvrđeno je da je klizište ubilo sedam osoba, dok se troje i dalje vode kao nestale.&lt;ref name=&quot;auto&quot;&gt;{{cite news |last1=Krantz |first1=Andreas |title=Sju personer bekreftet omkommet etter skredet i Gjerdrum [Seven people confirmed dead after the landslide in Gjerdrum] |url=https://www.nrk.no/norge/sju-personer-bekreftet-omkommet-etter-skredet-i-gjerdrum-1.15310743 |access-date=3. siječnja 2021. |work=NRK |date=3. siječnja 2021. |language=nb-NO}}&lt;/ref&gt;

== Operacije pretraživanja i oporavka ==
Prva izvješća o klizištu dana su u 03:51 sati po [[Mjesno vrijeme|lokalnom vremenu]], 30. prosinca 2020. Ozlijeđeno je deset osoba. U početku je prijavljeno dvadeset i šest nestalih osoba, no kasnije je utvrđeno da je stvarni broj deset.&lt;ref name=&quot;bbc-gjerdrum-landslide2&quot;&gt;[https://www.bbc.com/news/world-europe-55484627 Norway landslide: Houses buried in Gjerdrum village near Oslo] 31 December 2020 ''www.bbc.com'' accessed 2 January 2021&lt;/ref&gt;

Na [[Nova godina|Novu godinu]] zatražena je pomoć Švedske; tim za gradsku potragu i spašavanje od 14 osoba iz [[Švedska|Švedske]]&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.dagsavisen.no/nyheter/innenriks/politiet-vil-sende-svenske-redningseksperter-inn-i-skredomradet-fredag-1.1818218 |title=Har fortsatt håp om å finne overlevende i live – sender inn svensk kriseteam til skredområdet |website=www.dagsavisen.no |trans-title=Still has hope of finding survivors alive - sends Swedish crisis team to the landslide area}}&lt;/ref&gt; radio je na mjestu i pušten je iste večeri nakon dolaska dodatnog norveškog spasilačkog osoblja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://direkte.vg.no/skredet-i-gjerdrum/news/svenske-redningsstyrker-avslutter-i-gjerdrum.hJPptcC7y |title=Svenske redningsstyrker har dratt hjem fra Gjerdrum - VG Nå: Skredet i Gjerdrum |website=VG Nå |trans-title=Swedish rescue forces have returned home from Gjerdrum - VG Now: The landslide in Gjerdrum}}&lt;/ref&gt;

Do [[1. siječnja]] 2021. policija je objavila detalje o deset nestalih osoba. Istog dana prijavljena je i prva žrtva. Početkom [[2. siječnja]] 2021. pronađeno je tijelo druge žrtve, a još su dvije osobe pronađene mrtve kasnije tog dana.&lt;ref&gt;[https://www.bbc.com/news/world-europe-55516599 Norway landslide: Second body found as rescuers search Gjerdrum site] ''www.bbc.com'' accessed 2 January 2021&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;AftenPosten&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.aftenposten.no/norge/i/oAk9rm/ny-person-funnet-omkommet-haaper-aa-finne-overlevende-i-luftlommer |title=Nok en person funnet omkommet i Gjerdrum |website=www.aftenposten.no |language=nb |access-date=2021-01-02 |trans-title=Another person found dead in Gjerdrum}}&lt;/ref&gt; Dana 3. siječnja pronađene su još tri osobe mrtve, što je povećalo broj poginulih na sedam. Tri osobe i dalje se vode kao nestale, a trajaju neprestane potrage.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.lifeinnorway.net/shocking-landslide-near-oslo-destroys-homes/ |title=Norway Landslide: Everything We Know So Far |last=Nikel |first=David |date=4. siječnja 2021.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;auto&quot; /&gt;

== Posljedice ==
[[Međunarodni Crveni križ|Crveni križ]] [[Nannestad]] i [[Gjerdrum]] dobili su velike donacije igračaka, odjeće i higijenskih proizvoda za žrtve klizišta.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://uk.news.yahoo.com/clothes-toys-donated-following-deadly-191453142.html |title=Clothes and Toys Donated Following Deadly Norway Landslide |website=uk.news.yahoo.com}}&lt;/ref&gt;

Nakon katastrofe, nekoliko novinskih kuća otkrilo je da je pogođeno područje već [[2005.]] godine određeno kao područje visokog rizika od [[Klizište|klizišta]] te da je zakazano za novu procjenu 2021. godine zbog povećane količine stambenih i građevinskih projekata u područje.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.dagbladet.no/nyheter/planla-ny-kartlegging-av-kvikkleira-i-ask-i-2021/73233625 |title=Planla ny kartlegging av kvikkleira i Ask i 2021 |last=Hagen |first=John Rasmussen, Angelica |date=2021-01-01 |website=dagbladet.no |language=no |access-date=2021-01-04}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.vg.no/i/nAGGea |title=Skredområdet beskrevet som &quot;høyrisiko&quot; i rapport fra 2005 |website=www.vg.no |language=nb |access-date=2021-01-04}}&lt;/ref&gt;

Nekoliko stručnjaka i inženjera kasnije je kritiziralo norvešku nacionalnu vladu, kao i lokalnu vladu, jer nisu ozbiljno shvatili područja s visokim rizikom i omogućili nastavak stambenih projekata, iako su imali &quot;jasne upute kako se s tim područjima nositi preko pedeset godina&quot;.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.aftenposten.no/meninger/debatt/i/EpJJn2/raskatastrofen-i-gjerdrum-kunne-det-vaert-forhindret |title=Kunne denne katastrofen vært forhindret? |website=www.aftenposten.no |trans-title=Could this disaster have been prevented?}}&lt;/ref&gt;

== Reakcije ==
Norveška premijerka [[Erna Solberg]] posjetila je pogođeno područje [[31. prosinca]] 2020. godine, a norveški kralj [[Harald V.|Harald V]]. posvetio je dijelove novogodišnjeg govora onima pogođenim katastrofom, a on i norveška kraljica Sonja boravili su u osobnom posjetu selu Ask 3. siječnja.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.nettavisen.no/12-95-3424069096 |title=Preget kongepar om skredkatastrofen: - Det er helt forferdelig |last=NTB |first=Hanna Reppen Kvikstad |date=3. siječnja 2021. |website=Nettavisen}}&lt;/ref&gt; Kralj Švedske, [[Karlo XVI. Gustav|Carl XVI. Gustaf]], također je sljedeći dan javno izrazio svoje suosjećanje.&lt;ref&gt;[https://www.kungahuset.se/press/pressmeddelanden/aretspressmeddelanden/telegramtillkonungenavnorge.5.5e7d48041768421df9c931b.html Telegram till Konungen av Norge] ''tr. &quot;Telegram to the King of Norway&quot;'' 1 January 2021 ''www.kungahuset.se'', accessed 2 January 2021&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Finska|Finske]] [[Sauli Niinistö]] i premijerka Sanna Marin također su izrazili sućut norveškoj vladi i norveškom narodu.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://www.aamulehti.fi/ulkomaat/art-2000007714591.html |title=Norjan maanvyöryssä edelleen kateissa kymmenkunta ihmistä ja toivo eloonjääneiden löytymisestä hiipuu – Uuden halkeaman vuoksi evakuoitiin 46 ihmistä |website=www.aamulehti.fi |language=fi |access-date=2021-01-02 |trans-title=A dozen people still missing in the Norwegian landslide and hopes of finding survivors wane - 46 people evacuated due to new fissure}}&lt;/ref&gt;

Dana 3. siječnja, kralj Harald V., kraljica Sonja i prijestolonasljednik Haakon posjetili su područje katastrofe kako bi razgovarali sa spasiocima, volonterima, evakuiranim osobama i njihovom rodbinom.&lt;ref&gt;{{Cite web |url=https://nord.news/2021/01/03/norways-royal-family-on-site-in-gjerdrum-to-meet-rescue-workers-and-evacuees/ |title=Norway's royal family on site in Gjerdrum to meet rescue workers and evacuees |date=3. siječnja 2021. |access-date=5. siječnja 2021. |archive-date=5. siječnja 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20210105133558/https://nord.news/2021/01/03/norways-royal-family-on-site-in-gjerdrum-to-meet-rescue-workers-and-evacuees/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Prirodne katastrofe]]
[[Kategorija:Povijest Norveške]]
[[Kategorija:Prirodne katastrofe u 21. stoljeću]]
[[Kategorija:Klizišta]]</text>
      <sha1>29nv37d18822nlv614ncxum2495pn7j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Petřkovica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>695262</id>
    <revision>
      <id>7447737</id>
      <parentid>7198485</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:55:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Češka|Prapovijesna Češka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447737</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2608" sha1="nwtmbt8cmisppt80bdls99b6v4fj2xw" xml:space="preserve">{{Infookvir kip
| slika        = Petřkovická_venuše.jpg
| slika_širina = 220px
| ime          = Venera iz Petřkovica&lt;br&gt;&lt;small&gt;(na slici je replika)&lt;/small&gt;
| autor        = 
| godina       = oko [[23. tisućljeće pr. Kr.|23.000 pr. Kr.]]
| materijal    = [[hematit]]
| visina       = 4,5 cm
| muzej        = [[Arheološki institut Akademije znanosti Češke Republike (Brno)|Arheološki institut Akademije znanosti Češke Republike]]
| grad         = [[Brno]]
}}
[[Datoteka:Prehistoric_Times_of_Bohemia,_Moravia_and_Slovakia_-_NM_Prague_68.JPG|mini|Kopija Venere iz Petřkovica pored [[Venera iz Dolní Věstonice|Venere iz Dolní Věstonice]] na izložbi u [[Nacionalni muzej (Prag)|Nacionalnom muzeju]] u Pragu]]
'''Venera iz Petřkovica''' ([[Češki jezik|češki]]: ''Petřkovická venuše'' ili ''Landecká venuše'') je pretpovijesna [[Figure Venere|figura Venere]], [[Minerali|mineralna]] [[Figure Venere|figurica gole ženske figure]], datirana oko [[23. tisućljeće pr. Kr.|23.000 pr. Kr.]] ([[gravettien]]ska [[Arheološka industrija|industrija]]) u današnjoj [[Češka|Češkoj]]. Danas se figurica nalazi u Arheološkom institutu u [[Brno|Brnu]]. Između 7. veljače i 26. svibnja 2013. je bila izložena na izložbi ''Ledeno doba umjetnosti: dolazak modernog uma'',&lt;ref&gt;[https://www.britishmuseum.org/whats_on/exhibitions/ice_age_art.aspx Ice Age Art: Arrival of the Modern Mind]&lt;/ref&gt; u [[Britanski muzej|Britanskom muzeju]] u Londonu.

== Otkriće ==
Pronašao ju je 14. srpnja 1953. arheolog Bohuslav Klíma, u današnjim gradskim granicama [[Ostrava|Ostrave]] (Ostrava-Petřkovice), [[Šleska]], u [[Češka|Češkoj Republici]]. Bila je ispod [[Mamuti|mamutskog]] [[Kutnjak (zub)|kutnjaka]] u drevnom naselju lovaca na mamute. U blizini su pronađeni i mnogi kameni artefakti i ulomci kostura.

== Značajke ==
Kip je dimenzija 4,5 x 1,5 x 1,4&amp;nbsp;cm i bezglavi je trup žene isklesan od željezne rude ([[hematit]]a). Jedinstveno među [[Figure Venere|venerama]], čini se da je odsutnost glave autorova namjera. Također, za razliku od ostalih pretpovijesnih figura Venere, prikazuje vitku mladu ženu ili djevojku s malim grudima.&lt;ref&gt;Leslie G. Freeman (ed.), ''Views of the Past: Essays in Old World Prehistory and Paleanthropology'', Mounton Publishers, 1978, {{ISBN|90-279-7670-8}}.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Petřkovická venuše}}

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Petřkovice]]
[[Kategorija:Arheologija u Češkoj]]
[[Kategorija:Gravettien]]
[[Kategorija:Ostrava]]
[[Kategorija:Prapovijesna Češka]]</text>
      <sha1>nwtmbt8cmisppt80bdls99b6v4fj2xw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Dolní Věstonice</title>
    <ns>0</ns>
    <id>695268</id>
    <revision>
      <id>7447730</id>
      <parentid>7138369</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:52:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Češka|Prapovijesna Češka]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447730</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6178" sha1="nrclqvvr37ny0j6v4wt1muwkjbhmwcu" xml:space="preserve">{{Infookvir kip
| slika        = Vestonicka_venuse_edit.jpg
| slika_širina = 250px
| ime          = Venera iz Dolní Věstonice
| autor        = 
| godina       = [[29. tisućljeće pr. Kr.|29.000]] – [[25. tisućljeće pr. Kr.|25.000 pr. Kr.]]
| materijal    = [[keramika]]
| visina       = 111 mm
| muzej        = [[Moravski muzej]] (depozitorij)
| grad         = [[Brno]]
}}
'''Venera iz Dolní Věstonice''' ([[češki]]: ''Věstonická venuše'') je [[Figure Venere|figura Venere]], [[Keramika|keramički]] [[kip]]ić gole ženske figure koji datira od [[29. tisućljeće pr. Kr.|29.000]] – [[25. tisućljeće pr. Kr.|25.000 pr. Kr.]] ([[gravettien]]ska [[Arheološka industrija|industrija]]). Pronađen je na [[Starije kameno doba|paleolitskom]] nalazištu [[Dolní Věstonice (arheologija)|Dolní Věstonice]] u [[Moravska|moravskom bazenu]] južno od [[Brno|Brna]], u podnožju planine [[Děvín]], 549 m/nm. Ova [[skulptura|figurica]] i nekoliko drugih iz obližnjih mjesta najstariji su poznati [[Keramika|keramički]] proizvodi na svijetu.&lt;ref&gt;Tijelo koje se koristi je lokalni [[les]], samo s tragovima [[glina (tlo)|gline]]; nema traga površinskom izgaranju ili primijenjenom pigmentu. Pamela B. Vandiver, Olga Soffer, Bohuslav Klima and Jiři Svoboda, &quot;The Origins of Ceramic Technology at Dolni Věstonice, Czechoslovakia&quot;, ''Science'', New Series, '''246''', No. 4933 (November 24, 1989:1002-1008).&lt;/ref&gt;

== Opis ==
Kipić je visina 111 mm, a širine 43 mm na najširem mjestu. Izrađen je od [[Glina (tlo)|glinenog]] tijela spaljenog na relativno niskoj temperaturi (500&amp;nbsp;° C - 800&amp;nbsp;° C).&lt;ref&gt;{{cite news |journal=[[Science (znanstveni časopis) |Science]] |title=The Origins of Ceramic Technology at Dolni Věstonice, Czechoslovakia |first=Pamela B. |last=Vandiver |first2=Olga |last2=Soffer |first3=Bohuslav |last3=Klima |first4=Jiři |last4=Svoboda |pages=1002–1008 |jstor=1704937 |date=24. studenoga 1989. |volume=246 |number=4933}}&lt;/ref&gt; Kipić slijedi opću morfologiju ostalih figura Venere: izuzetno velike grudi, trbuh i bokovi, možda simboli [[plodnost]]i, relativno mala glava i malo detalja na ostatku tijela.
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;250px&quot;&gt;
Image:Vestonicka venuse.jpg|Prednja strana
Image:Vestonicka venuse back.jpg|Stražnja strana
Image:Vestonicka venuse left.jpg|Lijeva strana
Image:Vestonicka venuse right.jpg|Desna strana
&lt;/gallery&gt;

== Od otkrića do danas ==
[[Starije kameno doba|Paleolitsko]] naselje [[Dolní Věstonice (arheologija)|Dolní Věstonice]] u [[Moravska|Moravskoj]], bilo je, u vrijeme kada su započela organizirana iskopavanja, dio [[Čehoslovačka|Čehoslovačke]], a danas je u [[Češka|Češkoj]]. Od 1924. godine je pod sustavnim arheološkim istraživanjima, koje je pokrenuo [[Karel Absolon]].

Figurica je otkrivena [[13. srpnja]] [[1925.]] godine u sloju pepela, razbijena na dva dijela. Prije je bila izložena u [[Moravski muzej|Moravskom muzeju]] u [[Brno|Brnu]], a danas je zaštićena i rijetko je dostupna javnosti. Bila je izložena u [[Nacionalni muzej (Prag)|Nacionalnom muzeju]] u [[Prag]]u od 11. listopada 2006. do 2. rujna 2007. godine, u sklopu izložbenog ''Lovci Mamutu'' ''(lovci na [[mamut]]e).''.&lt;ref&gt;[http://www.czech.cz/en/news/culture/mammoth-hunters-at-the-national-museum/ Mammoth Hunters at the National Museum] {{webarchive |url=https://web.archive.org/web/20070611112700/http://www.czech.cz/en/news/culture/mammoth-hunters-at-the-national-museum/ |date=June 11, 2007 }}, information at the official website of the Czech Republic&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.praguepost.com/articles/2006/10/18/primal-bohemia.php Primal Bohemia] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20061117071246/http://www.praguepost.com/articles/2006/10/18/primal-bohemia.php |date=17. studenoga 2006. }}, [[The Prague Post]], October 18, 2006&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[http://www.nm.cz/vystava-detail.php?f_id=100 Lovci mamutů] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20080420102011/http://www.nm.cz/vystava-detail.php?f_id=100 |date=20. travnja 2008. }}, information on the web of the National Museum &lt;!-- {{in lang|cs}} --&gt;&lt;/ref&gt; Kipić je predstavljen u Moravskom muzeju u Brnu na izložbi &quot;Prapovijesna umjetnost u srednjoj Europi&quot;, a vratio se u depozitorij u lipnju 2009.&lt;ref&gt;[http://brnonow.com/2009/03/venus-of-dolni-vestonice-and-of-venus-of-willendorf-shown-in-anthropos/ Venus of Dolní Věstonice and of Venus of Willendorf shown in Anthropos], Brno Now, June 26, 2009&lt;/ref&gt; Znanstvenici povremeno pregledavaju kipić. Snimkom [[Tomografija|tomografa]] 2004. godine pronađen je otisak djeteta procijenjenog na između 7 i 15 godina starosti, utisnut na površinu; Králík, Novotný i Oliva (2002) smatraju da je dijete koje je rukovalo figuricom prije pečenja malo vjerojatan kandidat za izrađivača kipića.&lt;ref&gt;{{Citation |last1=Králík |first1=Miroslav |last2=Novotný |first2=Vladimír |last3=Oliva |first3=Martin |title=Fingerprint on the Venus of Dolní Věstonice I |journal=Anthropologie |volume=40/2 |pages=107–113 |publisher=Moravské zemské muzeum, Brno, Czech Republic |year=2002 |url=http://cat.inist.fr/?aModele=afficheN&amp;cpsidt=15129276 |issn=0323-1119 |access-date=2007-03-24}}&lt;/ref&gt;

Pored figurice Venere, u Dolní Věstonice pronađene su figure životinja - [[medvjedi|medvjeda]], [[lav]]a, [[mamuti|mamuta]], [[Domaći konj|konja]], [[Lisica|lisice]], [[Nosorozi|nosoroga]] i [[Sovke|sove]] - te više od 2000 kuglica izgorjele gline.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|}}
* (eng.) [http://vm.kemsu.ru/en/palaeolith/plastic/dvestonice.html Overview] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20110516230545/http://vm.kemsu.ru/en/palaeolith/plastic/dvestonice.html |date=16. svibnja 2011. }}
* (eng.) [http://donsmaps.com/dolnivenus.html Pictures of Venus and other ceramic]
* (eng.) [http://www.uh.edu/engines/epi359.htm Details and timeline]
* (eng.) [https://www.youtube.com/watch?v=YPjieIYxI14 Jihomoravske venuse - South Moravian Venuses - video ( 2010 )]

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Dolní Věstonice]]
[[Kategorija:Arheologija u Češkoj]]
[[Kategorija:Gravettien]]
[[Kategorija:Prapovijesna Češka]]</text>
      <sha1>nrclqvvr37ny0j6v4wt1muwkjbhmwcu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Galgenberga</title>
    <ns>0</ns>
    <id>696204</id>
    <revision>
      <id>7447729</id>
      <parentid>6503846</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:51:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Austrija|Prapovijesna Austrija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447729</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2516" sha1="5bzshk22xcduxcn4pk32oh1jingswow" xml:space="preserve">{{Infookvir kip
| slika        = Venus vom Galgenberg.JPG
| slika_širina = 220px
| ime          = Venera iz Galgenberga
| autor        = 
| godina       = [[28. tisućljeće pr. Kr.|oko 30 000 godina]]
| materijal    = [[serpentin]]
| visina       = 7.2 cm
| muzej        = [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovni muzej]]
| grad         = [[Beč]]
}}
'''Venera iz Galgenberga''' je [[Figure Venere|figurica Venere]] iz doba [[Aurignacien]]a, datirana prije oko [[28. tisućljeće pr. Kr.|30 000 godina]]. Skulptura, na njemačkom jeziku poznata i pod nazivom '''Fanny von Galgenberg''', otkrivena je 1988. godine u blizini [[Stratzing]]a u Austriji, nedaleko od mjesta na kojem se nalazi [[Venera iz Willendorfa]]. Figurice statue su obično izložene u istom kabinetu [[Prirodoslovni muzej u Beču|Prirodoslovnog muzeja]] u [[Beč]]u, kako bi se naglasila posebna priroda ove dvije &quot;stare dame&quot;, kako ih kustos od milja naziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje novina |title=&quot;Venus von Willendorf&quot; in neuer Heimat |url=http://wien.orf.at/news/stories/2732966/ |access-date=6. rujna 2016. |publisher=ORF |date=2015-09-22}}&lt;/ref&gt;

Figurica je visoka 7.2 cm, a teži 10 g. Klesana je od sjajne zelene [[serpentin]]ske stijene koja se nalazi u neposrednoj blizini mjesta na kojem je figurica iskopana.

Budući da figurica pokazuje &quot;plesnu pozu&quot;, nadimak &quot;Fanny&quot; dobila je po [[Fanny Elssler]], austrijskoj balerini 19. stoljeća.&lt;ref name=&quot;AndreaMcGeough2011&quot;&gt;{{Citiranje knjige |author1=Alfred J. Andrea |author2=Kevin McGeough |author3=William E. Mierse |author4=Mark Aldenderfer |author5=Carolyn Neel |title=World History Encyclopedia |url=https://books.google.com/books?id=saMDq9eARUcC&amp;pg=PA291 |date=28. veljače 2011. |publisher=ABC-CLIO |isbn=978-1-85109-929-0 |pages=291–}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* ''Das neolithische Fundmaterial von St.Pölten/Galgenleithen.'' in: ''Mitteilungen der Anthropologischen Gesellschaft in Wien.'' Wien 108.1978, 50ff. {{ISSN|0373-5656}}
* ''Zur altsteinzeitlichen Besiedlungsgeschichte des Galgenberges von Stratzing/Krems - Rehberg.'' in: ''Archäologie Österreichs.'' Mitteilungen der Österreichischen Gesellschaft für Ur- und Frühgeschichte. Bd 18. Wien 4.1993,1,10 ff. {{ISSN|1018-1857}}
* Bednarik, Robert (1989) The Galgenberg figurine from Krems, Austria. ''[[Rock Art Research]]''. 6. 118-25

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Galgenberg]]
[[Kategorija:Paleolitik]]
[[Kategorija:Arheologija u Austriji]]
[[Kategorija:Prapovijesna Austrija]]</text>
      <sha1>5bzshk22xcduxcn4pk32oh1jingswow</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Laussela</title>
    <ns>0</ns>
    <id>696205</id>
    <revision>
      <id>7447735</id>
      <parentid>7138371</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:54:52Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Francuska|Prapovijesna Francuska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447735</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4453" sha1="45qevr5qazw6wvc8236bjp0mhbgdzn3" xml:space="preserve">{{Infookvir kip
| slika        = Venus-de-Laussel-vue-generale-noir.jpg
| slika_širina = 240px
| ime          = Venera iz Laussela
| autor        = 
| godina       = oko [[23. tisućljeće pr. Kr.]]
| materijal    = [[vapnenac]] ([[Reljef (umjetnost)|bareljef]])
| visina       = 46 cm
| muzej        = [[Musée d'Aquitaine]]
| grad         = [[Bordeaux]], [[Francuska]]
}}
[[Datoteka:Venus-de-Laussel-detail-tete.jpg|desno|mini|200x200px|Detalj glave.]]
[[Datoteka:Venus-de-Laussel-detail-corne.jpg|desno|mini|200x200px|Detalj desne ruke i roga.]]
[[Datoteka:Venus-de-Laussel-detail-bras.jpg|desno|mini|289x289px|Detalj lijeve ruke i šake.]]
'''Venera iz Laussela''' je [[Vapnenac|vapnenački]] [[Reljef (umjetnost)|bareljef]] gole žene vidok 46 cm. Obojen je crvenim [[oker]] i urezan je u [[vapnenac]] kamenog zaklona (''Abri de Laussel'') u komuni [[Marquay]], u departmanu [[Dordogne]] na jugozapadu [[Francuska|Francuske]]. Rezbarija je povezana s [[Gornji paleolitik|gornjopaleolitskom]] kulturom [[Gravettien]] (staro [[23. tisućljeće pr. Kr.|oko 25 000 godina]]). Trenutno je izložen u [[Musée d'Aquitaine]] u [[Bordeaux]]u u Francuskoj.

== Opis ==
Lik u jednoj ruci drži rog [[Europski bizon|bizona]] ili, možda, [[rog izobilja]], koji ima trinaest ureza. Ima velike grudi, sjajan trbuh i široke bokove. Na bedru joj je znak &quot;Y&quot;, a glava bez lica okrenuta je prema rogu. Donji dio reljefa bio je prekriven crvenim okerom.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige |last=Thompson, William Irwin. |url=https://www.worldcat.org/oclc/6890108 |title=The time falling bodies take to light : mythology, sexuality, and the origins of culture |year=1981 |publisher=St. Martin's Press |isbn=0-312-80510-1 |location=New York |pages=105 |oclc=6890108}}&lt;/ref&gt;

== Otkriće i prikaz ==
Reljef je 1911. otkrio Jean-Gaston Lalanne, liječnik. Uklesan je u veliki blok vapnenca u skloništu za stijene ( ''abri de Laussel'' ) u komuni [[Marquay]] u [[Dordogne|departmanu Dordogne]] u jugozapadnoj [[Francuska|Francuskoj]]. Blok vapnenca pao je sa zida skloništa. Donesena je u [[Musée d'Aquitaine]] u [[Bordeaux]]u u Francuskoj.

== Značenje ==
Lik i rog smatraju se značajnima u figurativnim istraživanjima paleolitske umjetnosti. Postoje 144 slično oblikovane &quot;figure božice&quot; za koje se kaže da se koriste za štovanje [[Hipoteza o Velikoj Božici|Velike božice]] otkrivene u današnjoj Europi, poput [[Venera iz Willendorfa|Venere od Willendorfa]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Eisler, Riane Tennenhaus |url=https://www.worldcat.org/oclc/15222627 |title=The chalice and the blade : our history, our future |year=1987 |publisher=Harper &amp; Row |isbn=0-06-250287-5 |edition=1st |location=Cambridge [Mass.] |pages=5 |oclc=15222627}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Neumann, Erich |url=https://www.worldcat.org/oclc/908042725 |title=The Great Mother : an analysis of the archetype |others=Manheim, Ralph, 1907-1992 |date=4. svibnja 2015. |isbn=978-1-4008-6610-6 |edition=First Princeton classics |location=Princeton, New Jersey |oclc=908042725}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |date=2019-10-06 |title=Venus of Willendorf: How This 30,000-Year-Old Figurine Continues to Captivate Today |url=https://mymodernmet.com/the-venus-of-willendorf/ |access-date=2020-10-15 |website=My Modern Met |language=en}}&lt;/ref&gt; Boja i broj ureza na rogu mogu simbolizirati broj mjeseci ili broj [[Menstrualni ciklus|menstrualnih ciklusa]] u jednoj godini ili broj dana od menstruacije do [[Ovulacija|ovulacije]].&lt;ref name=&quot;:02&quot;&gt;{{Citiranje knjige |URL=https://www.worldcat.org/oclc/6890108 |title=The time falling bodies take to light : mythology, sexuality, and the origins of culture |year=1981 |publisher=St. Martin's Press |pages=105}}&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Paleolitička umjetnost]]
* [[Popis umjetnosti kamenog doba]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Daljnje čitanje ==
* Eisler, Riane (1995), Sacred Pleasure: Sex, Myth, and the Politics of the Body, HarperCollins Publishers Inc., NY.
* Marshack, Alexander (1971). ''The Roots of Civilization'', Moyer Bell Ltd, Mount Kisco, NY.

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Venus of Laussel
| commonscathr = Venera iz Laussela
}}
* [http://donsmaps.com/lacornevenus.html Pictures of the Venus of Laussel and further reliefs from Laussel]

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Laussel]]
[[Kategorija:Gravettien]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Francuskoj]]
[[Kategorija:Prapovijesna Francuska]]</text>
      <sha1>45qevr5qazw6wvc8236bjp0mhbgdzn3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Lespuguea</title>
    <ns>0</ns>
    <id>696214</id>
    <revision>
      <id>7447736</id>
      <parentid>7138372</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:55:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Francuska|Prapovijesna Francuska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447736</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2524" sha1="8uplsveaw7ci6fb1rpjh82fffplji8i" xml:space="preserve">{{Infookvir kip
| slika        = Vénus de Lespugue Gravettien Musée de l'Homme 04022018 2.jpg
| slika_širina = 240px
| ime          = Venera iz Lespuguea
| autor        = 
| godina       = stara između [[22. tisućljeće pr. Kr.|24.000]] i [[24. tisućljeće pr. Kr.|26.000]] godina
| materijal    = [[bjelokost]]
| visina       = 15 cm
| muzej        = [[Musée de l'Homme]] (Muzej čovječanstva)
| grad         = [[Pariz]]
}}
'''Venera iz Lespuguea''' je [[Figure Venere|figurica Venere]], [[skulptura|figurica]] golog ženskog lika iz kulture [[Gravettien]]a, datirana između [[24. tisućljeće pr. Kr.|26.000]] i [[22. tisućljeće pr. Kr.|24.000]] godina prije sadašnjosti. Visoka je oko 150&amp;nbsp;mm, a napravljena je od [[bjelokost]]i [[Kljova|kljove]]. Čuva se u [[Muzej|muzeju]] [[Musée de l'Homme]] (Muzej čovječanstva) u [[Pariz]]u.

== Otkriće ==
Otkrio ju je [[René de Saint-Périer]] (1877. – 1950.) 1922. godine, u spilji [[Rideaux]] kod mjesta [[Lespugue]] ([[Haute-Garonne]]) u podnožju [[Pireneji|Pirineja]]. Figurica je oštećena tijekom iskapanja.

== Osobine ==
Od svih [[Steatopigija|steatopignih]] figura Venere otkrivenih iz [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]], izgleda da Venera iz Lespuguea, ako je rekonstrukcija točna, pokazuje najviše pretjerane ženske sekundarne spolne karakteristike, posebno izuzetno velike, viseće grudi.

Prema riječima stručnjakinje za tekstil [[Elizabeth Wayland Barber]],&lt;ref name=&quot;Barber&quot;&gt;Elizabeth Wayland Barber, (1994) ''Women's Work: The First 20,000 Years: Women, Cloth, and Society in Early Times'', W. W. Norton and Company, pg. 44, ASIN 0393035060.&lt;/ref&gt; na kipiću je najraniji prikaz [[Konac|predene niti]] jer rezbarenje prikazuje suknju obješenu ispod bokova koja je izrađena od uvijenih vlakana, a iznošena je na kraju.

== Vanjske poveznice ==
* [[Paleolitička umjetnost]]
* [[Popis umjetnosti kamenog doba]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Venus of Lespugue
| commonscathr = Venera iz Lespuguea
}}
* [https://web.archive.org/web/20041206095649/http://www.hominids.com/donsmaps/lespuguevenus.html Don Hitchcock (Don's Maps): &quot;The Lespugue Venus is a 25 000 years old ivory figurine of a nude female figure&quot;]
*https://web.archive.org/web/20040413133422/http://www.arthistory.sbc.edu/imageswomen/lespugue.html

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Lespugue]]
[[Kategorija:Gravettien]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Francuskoj]]
[[Kategorija:Prapovijesna Francuska]]</text>
      <sha1>8uplsveaw7ci6fb1rpjh82fffplji8i</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Monruza</title>
    <ns>0</ns>
    <id>696218</id>
    <revision>
      <id>7447724</id>
      <parentid>6503845</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:49:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Švicarska|Prapovijesna Švicarska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447724</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2121" sha1="6wmq8v23teoe3cj5fb1ptnerxisvt1s" xml:space="preserve">{{Infookvir kip
| slika        = Laténium-dame-Monruz.jpg
| slika_širina = 240px
| ime          = Venera iz Monruza
| autor        = 
| godina       = [[9. tisućljeće pr. Kr.|prije oko 11 000 godina]]
| materijal    = [[gagat]]
| visina       = 18 mm
| muzej        = 
| grad         = 
}}
'''Venera iz Monruza''' (također Venera iz Neuchâtela, Venera iz Neuchâtel-Monruza) je [[Figure Venere|figura Venere]] iz kasnog [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]] ili početka [[Epipaleolitik]]a, koja datira do kraja [[Magdalénien]]a, prije oko 11 000 godina. Riječ je o crnom [[gagat]]nom [[Privjesak|privjesku]] u obliku stiliziranog ljudskog tijela, visine 18&amp;nbsp;mm. Otkriven je 1991. godine, prilikom izgradnje [[Autocesta N5 (Švicarska)|autoceste N5]], u mjestu Monruz u općini [[Neuchâtel]], [[Švicarska]].

[[Figurice Venere iz Petersfelsa]] s nalazišta u blizini [[Engen]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]] pokazuju iznimnu sličnost s Venerom iz Monruza. Osobito je to slučaj za najveću od njih, nazvanu ''Venera iz Engena''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://www.einzigartige-museen.de/2012/07/staedtisches-museum-engen/venus-von-engen-foto-museum/ |title=Archived copy |archiveurl=https://web.archive.org/web/20170326231135/http://www.einzigartige-museen.de/2012/07/staedtisches-museum-engen/venus-von-engen-foto-museum/ |archivedate=2017-03-26 |accessdate=2017-03-26}}&lt;/ref&gt; koju je možda radio isti umjetnik. Također je napravljena od gagata, a datira iz Magdaléniena - do prije oko 15 000 godina. Mjesta pronalaska dviju figurica su udaljena oko 130&amp;nbsp;km.&lt;ref&gt;https://www.amazon.it/Venus-Monruz-Paleolithic-Epipaleolithic-Magdalenian/dp/6132031588&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://www.donsmaps.com/venusmonruz.html/ Don Hitchcock (Don's Maps): &quot;Venuses of Neuchatel-Monruz&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210326180202/https://donsmaps.com/venusmonruz.html |date=26. ožujka 2021. }}

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Monruz]]
[[Kategorija:Paleolitik]]
[[Kategorija:Arheologija u Švicarskoj]]
[[Kategorija:Prapovijesna Švicarska]]</text>
      <sha1>6wmq8v23teoe3cj5fb1ptnerxisvt1s</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Tan-Tana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>696221</id>
    <revision>
      <id>7447725</id>
      <parentid>7035867</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:49:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Afrika|Prapovijesna Afrika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447725</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3496" sha1="8zyj2vsp1p44f44ke4t7qih387uw3sn" xml:space="preserve">{{Infookvir kip
| slika        = Venus of Tan-Tan - 1.jpg
| slika_širina = 240px
| ime          = Venera iz Tan-Tana
| autor        = 
| godina       = stara između 300 000 i 500 000 godina
| materijal    = [[kvarcit]]
| visina       = 6 cm
| muzej        = 
| grad         = 
}}
'''Venera iz Tan-Tana''' navodni je [[artefakt]] pronađen u [[Maroko|Maroku]]. Za nju i njezinu suvremenicu, [[Venera iz Berekhat Rama|Veneru iz Berekhat Rama]], tvrdi se da su najraniji prikazi ljudskog oblika. Kritičari, posebno profesor [[Stanley Ambrose]] sa [[Sveučilište u Illinoisu|Sveučilišta u Illinoisu]], Urbana-Champaign,&lt;ref name=&quot;bbc&quot;/&gt; tvrde da je oblik stijene rezultat prirodnog vremenskog utjecaja i erozije koji su slučajno stvorili objekt sličan čovjeku, tj. [[geofakt]].

Predmet je 6 cm dugačak komad [[kvarcit]]ne stijene datiran u razdoblje srednjeg [[Acheuléen|Aheule]], između 300 000 i 500 000 godina, što su neki protumačili kao prikaz ljudskog oblika, neodređenog roda i bezličnog. Otkriven je 1999. godine, tijekom arheološkog istraživanja Lutza Fiedlera, državnog [[Arheologija|arheologa]] iz [[Hessen]]a u [[Njemačka|Njemačkoj]], u ležištu riječne terase na sjevernoj obali rijeke [[Draa|Drae]], u blizini mosta državne ceste N1 preko Drae, oko 10 km sjeveroistočno od marokanskog grada [[Tan-Tan]].&lt;ref name=&quot;HFRTT&quot;/&gt;

Prema otkrivaču i drugima, npr, [[Robert G. Bednarik|Robertu Bednariku]],&lt;ref&gt;Vidi npr.: Robert G. Bednarik. 2003. A figurine from the African Acheulian. Current Anthropology 44(3): 405-13 [http://www.scirus.com/srsapp/sciruslink?src=web&amp;url=http%3A%2F%2Fmc2.vicnet.net.au%2Fhome%2Fcognit%2Fshared_files%2FBednarik_2003.pdf Robert G. Bednarik. 2003. The earliest evidence of paleoart. Rock Art Research 20 (2): 89-135.] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20060928071050/http://www.scirus.com/srsapp/sciruslink?src=web&amp;url=http%3A%2F%2Fmc2.vicnet.net.au%2Fhome%2Fcognit%2Fshared_files%2FBednarik_2003.pdf |date=28. rujna 2006. }}[http://witcombe.sbc.edu/ARTHprehistoric.html Resources for the study of art history. Part 1 Prehistoric Art ] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20160307010816/http://witcombe.sbc.edu/arthprehistoric.html |date=7. ožujka 2016. }}&lt;/ref&gt; objekt je stvoren prirodnim [[Geologija|geološkim]] procesima dajući mu općenit oblik sličan čovjeku koji je prepoznao rani čovjek i koji je uzet kao [[manuport]]. Tada je naglašen rezbarenjem kamenim klinom. &quot;Masna tvar&quot; na površini kamena koja sadrži [[željezo]] i [[mangan]] mogu biti ostaci [[oker]] pigmenata koje ljudi koriste za dodatno naglašavanje oblika sličnog čovjeku.&lt;ref name=&quot;bbc&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;bbc&quot;&gt;{{cite news |last=Rincon |first=Paul |title='Oldest sculpture' found in Morocco |date=23. svibnja 2003. |work=BBC News |url=http://news.bbc.co.uk/1/hi/sci/tech/3047383.stm |access-date=2009-05-15}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;HFRTT&quot;&gt;{{cite news |first=Henry |last=Gilbert |title=Human fossil record - Tan Tan |work=Fossilized.org |url=http://www.fossilized.org/Human_paleontology/_sites_expanded.php?primy_key=10201125 |access-date=2021-01-23}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Venus of Tan-Tan
| commonscathr = Venera iz Tan-Tana
}}
* [http://donsmaps.com/tantanvenus.html Don Hitchcock (Don's Maps): &quot;The Tan-Tan Venus&quot;]

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Tan-Tan]]
[[Kategorija:Paleolitik]]
[[Kategorija:Arheologija u Maroku]]
[[Kategorija:Prapovijesna Afrika]]</text>
      <sha1>8zyj2vsp1p44f44ke4t7qih387uw3sn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>3. HNL – Jug 2020./21.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>701447</id>
    <revision>
      <id>7447652</id>
      <parentid>6735827</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:43:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ton963</username>
        <id>315493</id>
      </contributor>
      <origin>7447652</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30568" sha1="qsmkcowfjcve3yatf2ehrkdgwmc888x" xml:space="preserve">{{sporedni|3. HNL 2020./21.}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]]
| sezona                    = 2020./21.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = III.
| prvaci                    = [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]
| broj klubova              = 17
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[3. HNL – Jug 2019./20.|2019./20.]]
| sljedeća sezona           = [[3. HNL – Jug 2021./22.|2021./22.]] 
}}

'''[[3. NL – Jug|Treću HNL – Jug]]''' u sezoni 2020./21. čini 17 klubova. Plasman u [[Prva nogometna liga|2. HNL]] ostvaruje prvak lige, ili u nedostatku licence za prvaka drugoplasirana ili trećeplasirana momčad. Treću hrvatsku nogometnu ligu – Jug u sezoni 2016./17. sačinjavali su klubovi s područja sljedećih županija: [[Zadarska županija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Splitsko-dalmatinska županija]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija]].

Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], brojne utakmice ili čitava kola su odgađana, pa naknadno igrana.

Prvak lige je postao ''[[NK Neretvanac Opuzen|&quot;Neretvanac&quot;]]'' iz [[Opuzen|Opuzena]]. Prva tri kluba 3. HNL – Jug-a nisu dobili licencu za 2. HNL.

== Sustav natjecanja == 
17 klubova igra dvokružnu ligu (34 kola, 32 utakmice po klubu).

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Dalmacija |float=right |width=500 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu Dalmacije |places=
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.94 |long=15.46 |label=&lt;small&gt;[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] |mark= red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.94 |long=16.79 |label=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.74 |long=16.19 |label=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.35 |long=16.95 |label=[[NK Urania Baška Voda|Urania]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.66 |long=18.08 |label=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=15.79 |label=[[NK Vodice|Vodice]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.52 |long=16.44 |label=[[RNK Split|Split]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.44 |label=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.02 |long=17.56 |label=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.56 |long=16.52 |label=[[NK Uskok Klis|Uskok]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=16.63 |label=[[NK Hrvace|Hrvace]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.42 |long=17.15 |label=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=44.21 |long=15.47 |label=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.29 |long=17.02 |label=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.65 |label=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.53 |long=16.52 |label=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.69 |long=16.73 |label=[[NK OSK Otok|OSK Otok]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
&lt;/small&gt;

}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:80%; line-height:20px;&quot;
!Klub !!Sjedište !!Županija  !!Stadion !!2019./20. 
|-
|[[RNK Split|Split]] ||[[Split]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Stadion Park mladeži|Park Mladeži]] ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;| 2. 
|-
|[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] ||[[Ploče]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Gradski stadion Jadranovo ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;goldenrod&quot;| 3. 
|-
|[[NK Hrvace|Hrvace]] ||[[Hrvace]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Stadion Hrvace ||align=&quot;center&quot;| 4. 
|-
|[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK Dubrovnik 1919]] ||[[Dubrovnik]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||[[Gradski stadion Lapad|Lapad]] ||align=&quot;center&quot;| 5. 
|-
|[[NK Urania Baška Voda|Urania]] ||[[Baška Voda]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||ŠC Ante Jurišić-Ako ||align=&quot;center&quot;| 7. 
|-
|[[HNK Sloga Mravince|Sloga]] ||[[Mravince]], [[Solin]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Glavica ||align=&quot;center&quot;| 8. 
|-
|[[NK Kamen Podbablje|Kamen]] ||[[Ivanbegovina]], [[Podbablje]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Igralište NK Kamen ||align=&quot;center&quot;| 9. 
|-
|[[NK Zagora Unešić|Zagora]] ||[[Unešić]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||[[Borovište|Borovište]] ||align=&quot;center&quot;| 10. 
|-
|[[NK Uskok Klis|Uskok]] ||[[Klis]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Iza grada|Iza grada]] ||align=&quot;center&quot;| 11. 
|-
|[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] ||[[Opuzen]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Podvornica ||align=&quot;center&quot;| 12. 
|-
|[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]] ||[[Biograd na Moru]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Stadion Kazimir i Silvio ||align=&quot;center&quot;| 13. 
|-
|[[NK Vodice|Vodice]] ||[[Vodice]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||Račice (SC Olimpija) ||align=&quot;center&quot;| 14. 
|-
|[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj]] ||[[Blato]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Zlinje ||align=&quot;center&quot;| 15. 
|-
|[[NK Neretva Metković|Neretva]] ||[[Metković]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Iza Vage ||align=&quot;center&quot;| 16. 
|-
|[[NK OSK Otok|OSK]] ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||ŠC Gola brda ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;palegreen&quot;| 1. ([[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.|1. ŽNL SD]])
|-
|[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski Vitez]] ||[[Posedarje]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Gordan Demo ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;palegreen&quot;| 1. ([[1. ŽNL Zadarska 2019./20.|1. ŽNL Z]])
|-
|[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]] ||[[Makarska]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||SC Makarska ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;palegreen&quot;| 3. ([[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.|1. ŽNL SD]])
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team16=VOD |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team12=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]]
|team2=JLP  |name_JLP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]]
|team8=SLM  |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
|team3=SPL  |name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team14=KAI |name_KAI=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
|team11=URA |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team4=USK  |name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team10=PBM |name_PBM=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
|team17=BŠK |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team15=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]]
|team1=NTV  |name_NTV=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]&lt;ref&gt;NK Neretvanac nije dobio licencu za viši rang.&lt;/ref&gt;
|team6=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvace|Hrvace]]
|team5=ZAU  |name_ZAU=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]
|team7=HVP  |name_HVP=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team9=ZMA  |name_ZMA=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]
|team13=OSK |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]

|win_VOD=9  |draw_VOD=8  |loss_VOD=15 |gf_VOD=43 |ga_VOD=57
|win_GOŠK=12|draw_GOŠK=6 |loss_GOŠK=14|gf_GOŠK=45|ga_GOŠK=47
|win_JLP=16 |draw_JLP=9  |loss_JLP=7  |gf_JLP=61 |ga_JLP=30
|win_SLM=13 |draw_SLM=6  |loss_SLM=13 |gf_SLM=45 |ga_SLM=30
|win_SPL=14 |draw_SPL=9  |loss_SPL=9  |gf_SPL=51 |ga_SPL=40
|win_KAI=10 |draw_KAI=7  |loss_KAI=15 |gf_KAI=44 |ga_KAI=53
|win_URA=13 |draw_URA=4  |loss_URA=15 |gf_URA=46 |ga_URA=48
|win_USK=14 |draw_USK=7  |loss_USK=11 |gf_USK=45 |ga_USK=35
|win_PBM=12 |draw_PBM=7  |loss_PBM=13 |gf_PBM=48 |ga_PBM=39
|win_BŠK=8  |draw_BŠK=6  |loss_BŠK=18 |gf_BŠK=38 |ga_BŠK=67
|win_NER=11 |draw_NER=4  |loss_NER=17 |gf_NER=41 |ga_NER=65
|win_NTV=18 |draw_NTV=6  |loss_NTV=8  |gf_NTV=54 |ga_NTV=33
|win_HRV=15 |draw_HRV=3  |loss_HRV=14 |gf_HRV=45 |ga_HRV=42
|win_ZAU=14 |draw_ZAU=7  |loss_ZAU=11 |gf_ZAU=51 |ga_ZAU=55
|win_HVP=14 |draw_HVP=5  |loss_HVP=13 |gf_HVP=44 |ga_HVP=46
|win_ZMA=12 |draw_ZMA=9  |loss_ZMA=11 |gf_ZMA=40 |ga_ZMA=43
|win_OSK=11 |draw_OSK=9  |loss_OSK=12 |gf_OSK=53 |ga_OSK=64

|adjust_points_ZMA=-1
|hth_ZMA=1 bod oduzet od saveza.

|status_NTV=P
|status_BŠK=R

|col_Q=green1|text_Q=Kvalifikacije za [[2. HNL 2021./22.|2. HNL]]
|result1=Q
|col_R=red1|text_R=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2021./22.|2. HNL]]
|result17=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2021.html#3hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Raspored i rezultati utakmica ==

''Posljednje ažuriranje: 27. lipnja 2021.''&lt;ref&gt; [https://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL – Jug], pristupljeno 5. svibnja 2021. (1.-5. kolo), 6. svibnja 2021. (6.-15. kolo), 8. svibnja 2021. (16.-27. kolo); 27. lipnja 2021. (28.-34. kolo) &lt;/ref&gt; 

{| width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|  ||width=&quot;20%&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 29. kolovoza 2020. 
|- 
|GOŠK Dubrovnik 1919 - BŠK Zmaj || 0:0 
|-
|'''Hrvace''' - Hrvatski Vitez || 2:0 
|-
|OSK - Primorac || 1:1 
|-
|Split - '''Zagora''' || 1:3 
|-
|'''Jadran LP''' - Zmaj M || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. kolovoza 2020. 
|- 
|'''Neretvanac''' - Sloga || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. rujna 2020. 
|- 
|Kamen - '''Neretva''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. listopada 2020. 
|- 
|'''Urania''' - Vodice || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 5. rujna 2020. 
|-
|'''Zagora''' - Kamen || 4:2 
|-
|'''Primorac''' - Split || 2:0 
|-
|Hrvatski Vitez - OSK || 1:1 
|-
|'''BŠK Zmaj''' - Urania || 4:0 
|-
|Uskok - '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. rujna 2020. 
|- 
|Sloga - '''Hrvace''' || 1:3 
|-
|Vodice  '''Neretvanac''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. listopada 2020. 
|- 
|Neretva - '''Jadran LP''' || 2:4 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 12. rujna 2020. 
|-
|'''Hrvace''' - Vodice || 3:0 
|-
|OSK - Sloga || 0:0 
|-
|'''Split''' - Hrvatski Vitez || 1:0 
|-
|'''Jadran LP''' - Zagora || 6:0 
|-
|'''Zmaj M''' - Neretva || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 13. rujna 2020. 
|-
|Urania - '''Uskok''' || 0:1 
|-
|'''Kamen''' - Primorac || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. listopada 2020. 
|- 
|'''Neretvanac''' - BŠK Zmaj || 4:3 
|-
|OSK - Sloga || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 16. rujna 2020. 
|-
|Zagora - Zmaj M || 0:0 
|-
|Primorac - Jadran LP || 1:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Kamen || 3:1 
|-
|Sloga - Split || 2:2 
|-
|Vodice - OSK || 2:2 
|-
|'''BŠK Zmaj''' - Hrvace || 2:0 
|-
|'''Uskok''' - Neretvanac || 3:0 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - Urania || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 19. rujna 2020. 
|-
|Hrvace - '''Uskok''' || 0:2 
|-
|'''OSK''' - Zmaj M || 4:1 
|-
|'''Split''' - Vodice || 1:0 
|-
|Jadran LP - Hrvatski Vitez || 1:1 
|-
|'''Zmaj M''' - Primorac || 2:1 
|-
|Neretva - '''Zagora''' || 1:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 20. rujna 2020. 
|-
|'''Neretvanac''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:1 
|-
|'''Kamen''' - Sloga || 2:0 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 26. rujna 2020. 
|-
|'''Primorac''' - Neretva || 2:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Zmaj M || 1:0 
|-
|Vodice - Kamen || 2:2 
|-
|BŠK Zmaj - Split || 3:3 
|-
|'''Uskok''' - OSK || 2:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 - '''Hrvace''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 27. rujna 2020. 
|-
|Sloga - Jadran LP || 0:0 
|-
|'''Urania''' - Neretvanac || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. rujna 2020. 
|-
|'''Hrvace''' - Urania || 2:0 
|-
|'''OSK''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 4:3 
|-
|'''Split''' - Uskok || 4:0 
|-
|Kamen - '''BŠK Zmaj''' || 2:3 
|-
|'''Jadran LP''' - Vodice || 3:0 
|-
|'''Zmaj M''' - Sloga || 2:0 
|-
|'''Neretva''' - Hrvatski Vitez || 3:2 
|-
|'''Zagora''' - Primorac || 1:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 3. listopada 2020. 
|-
|Hrvatski Vitez - '''Zagora''' || 1:3 
|-
|'''Vodice''' - Zmaj M || 3:1 
|-
|Uskok - Kamen || 1:1 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - Split || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 4. listopada 2020. 
|-
|Sloga - '''Neretva''' || 0:1 
|-
|BŠK Zmaj - '''Jadran LP''' || 0:1 
|-
|'''Urania''' - OSK || 4:1 
|-
|Neretvanac - Hrvace || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 10. listopada 2020. 
|-
|OSK - Neretvanac || 1:4 
|-
|'''Split''' - Urania || 3:2 
|-
|Jadran LP - Uskok || 1:1 
|-
|'''Zmaj M''' - BŠK Zmaj || 3:2 
|-
|Neretva - Vodice || 0:0 
|-
|'''Zagora''' - Sloga || 1:0 
|-
|'''Primorac''' - Hrvatski Vitez || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 11. listopada 2020. 
|-
|'''Kamen''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 17. listopada 2020. 
|-
|Vodice - '''Zagora''' || 1:3 
|-
|'''BŠK Zmaj''' - Neretva || 3:0 
|-
|Uskok - '''Zmaj M''' || 1:2 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 - '''Jadran LP''' || 0:2 
|-
|Hrvace - '''OSK''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 18. listopada 2020. 
|-
|'''Sloga''' - Primorac || 1:0 
|-
|Urania - Kamen || 1:1 
|-
|Neretvanac - Split || 1:1 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 24. listopada 2020. 
|-
|Split - '''Hrvace''' || 3:4 
|-
|Jadran LP - '''Urania''' || 1:2 
|-
|'''Zmaj M''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 3:1 
|-
|'''Neretva''' - Uskok || 2:0 
|-
|'''Zagora''' - BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Primorac''' - Vodice || 5:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Sloga || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 25. listopada 2020. 
|-
|'''Kamen''' - Neretvanac || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28. listopada 2020. 
|-
|'''Vodice''' - Hrvatski Vitez || 4:0 
|-
|'''BŠK Zmaj''' - Primorac || 1:0 
|-
|'''Uskok''' - Zagora || 3:0 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - Neretva || 2:0 
|-
|'''Urania'''' - Zmaj M || 1:0 
|-
|Neretvanac - Jadran LP || 0:0 
|-
|Hrvace - Kamen || 2:2 
|-
|'''OSK''' - Split || 3:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 31. listopada 2020. 
|-
|'''Jadran LP''' - Hrvace || 4:2 
|-
|'''Zmaj M''' - Neretvanac || 2:0 
|-
|'''Neretva''' - Urania || 3:2 
|-
|Zagora - GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:1 
|-
|'''Primorac''' - Uskok || 2:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - BŠK Zmaj || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 11. studenog 2020. 
|-
|Kamen - '''OSK''' || 1:2 
|-
|'''Sloga''' - Vodice || 2:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 7. studenog 2020. 
|-
|'''Uskok''' - Hrvatski Vitez || 5:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 - '''Primorac''' || 1:3 
|-
|'''OSK''' - Jadran LP || 2:1 
|-
|'''Hrvace''' - Zmaj M || 3:0 p.f. 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 8. studenog 2020. 
|-
|'''Urania''' - Zagora || 4:0 
|-
|'''Neretvanac''' - Neretva || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 25. studenog 2020. 
|-
|BŠK Zmaj - Sloga || 0:0 
|-
|Split - Kamen || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|15. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. studenog 2020. 
|-
|'''Jadran LP''' - Split || 4:2 
|-
|'''Zmaj M''' - OSK || 1:0 
|-
|Neretva - Hrvace || 0:0 
|-
|Zagora - '''Neretvanac''' || 1:2 
|-
|Primorac - Urania || 0:0 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:1 
|-
|'''Vodice''' - BŠK Zmaj || 5:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 15. studenog 2020. 
|-
|'''Sloga''' - Uskok || 1:0 
|-
|}
|- 

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|16. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 21. studenog 2020. 
|-
|'''Uskok''' - Vodice || 2:1 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 - Sloga || 0:0 
|-
|'''Hrvace''' - Zagora || 2:1 
|-
|OSK - Neretva || 0:0 
|-
|'''Split''' - Zmaj M || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 22. studenog 2020. 
|-
|'''Urania''' - Hrvatski Vitez || 3:1 
|-
|'''Neretvanac''' - Primorac || 2:0 
|-
|'''Kamen''' - Jadran LP || 3:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|17. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 13. ožujka 2021. 
|-
|Neretva - '''Split''' || 2:3 
|-
|'''Zagora''' - OSK || 6:2 
|-
|Vodice - GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. ožujka 2021. 
|-
|'''Zmaj M''' - Kamen || 4:3 
|-
|Primorac - '''Hrvace''' || 0:2 
|-
|Hrvatski Vitez - Neretvanac || 2:2 
|-
|'''Sloga''' - Urania || 3:0 
|-
|BŠK Zmaj - Uskok || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|18. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 20. ožujka 2021. 
|-
|BŠK Zmaj - GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:1 
|-
|'''Vodice''' - Urania || 2:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Hrvace || 1:0 
|-
|Primorac - OSK || 0:0 
|-
|Zagora - Split || 1:1 
|-
|'''Neretva''' - Kamen || 1:0 
|-
|Zmaj M - Jadran LP || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 21. ožujka 2021. 
|-
|Sloga - Neretvanac || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|19. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 24. ožujka 2021. 
|-
|'''Jadran LP''' - Neretva || 6:1 
|-
|'''Kamen''' - Zagora || 3:0 
|-
|Split - Primorac || 1:1 
|-
|OSK - '''Hrvatski Vitez''' || 0:2 
|-
|'''Hrvace''' - Sloga || 1:0 
|-
|'''Neretvanac''' - Vodice || 3:2 
|-
|'''Urania''' - BŠK Zmaj || 5:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 - Uskok || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|20. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 27. ožujka 2021. 
|-
|'''Uskok''' - Urania || 2:0 
|-
|BŠK Zmaj - '''Neretvanac''' || 0:3 
|-
|'''Vodice''' - Hrvace || 1:0 
|-
|Hrvatski Vitez - '''Split''' || 0:3 
|-
|'''Primorac''' - Kamen || 4:1 
|-
|Zagora - Jadran LP || 0:0 
|-
|'''Neretva''' - Zmaj M || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28. ožujka 2021. 
|-
|'''Sloga''' - OSK || 5:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|21. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 3. travnja 2021. 
|-
|Zmaj M - Zagora || 1:1 
|-
|'''Jadran LP''' - Primorac || 2:1 
|-
|'''Kamen''' - Hrvatski Vitez || 3:1 
|-
|Split - '''Sloga''' || 1:2 
|-
|'''OSK''' - Vodice || 4:0 
|-
|'''Hrvace''' - BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Neretvanac''' - Uskok || 1:0 
|-
|'''Urania''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|22. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 10. travnja 2021. 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - Neretvanac || 2:1 
|-
|'''Uskok''' - Hrvace || 2:1 
|-
|'''BŠK Zmaj''' - OSK || 4:1 
|-
|Vodice - Split || 2:2 
|-
|Hrvatski Vitez - Jadran LP || 1:1 
|-
|Primorac - Zmaj M || 1:1 
|-
|'''Zagora''' - Neretva || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 11. travnja 2021. 
|-
|'''Sloga''' - Kamen || 2:0 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|23. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. travnja 2021. 
|-
|'''Neretva''' - Primorac || 2:1 
|-
|'''Zmaj M''' - Hrvatski Vitez || 2:0 
|-
|'''Jadran LP''' - Sloga || 2:0 
|-
|Kamen - '''Vodice''' || 0:1 
|-
|'''Split''' - BŠK Zmaj || 3:0 
|-
|'''OSK''' - Uskok || 3:1 
|-
|Hrvace - '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 1:2 
|-
|Neretvanac - '''Urania''' || 0:3 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|24. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 17. travnja 2021. 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - OSK || 3:2 
|-
|'''Uskok''' - Split || 1:0 
|-
|BŠK Zmaj - '''Kamen''' || 1:2 
|-
|'''Vodice''' - Jadran Lp || 2:0 
|-
|Hrvatski Vitez - Neretva || 0:0 
|-
|Primorac - Zagora || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 18. travnja 2021. 
|-
|Urania - '''Hrvace''' || 0:1 
|-
|'''Sloga''' - Zmaj M || 3:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|25. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 24. travnja 2021. 
|-
|Zagora - '''Hrvatski Vitez''' || 0:4 
|-
|Neretva - '''Sloga''' || 0:6 
|-
|Zmaj M - Zagora || 1:1 
|-
|'''Jadran LP''' - BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Split''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:0 
|-
|OSK - Urania || 1:1 
|-
|Hrvace - '''Neretvanac''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 25. travnja 2021. 
|-
|Kamen - Uskok || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|26. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28. travnja 2021. 
|-
|'''Neretvanac''' - OSK || 4:1 
|-
|Urania - '''Split''' || 0:2 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - Kamen || 4:1 
|-
|Uskok - Jadran LP || 1:1 
|-
|BŠK Zmaj - Zmaj M || 1:1 
|-
|'''Vodice''' - Neretva || 3:0 
|-
|'''Sloga''' - Zagora || 4:0 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Primorac || 3:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|27. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 1. svibnja 2021. 
|-
|'''Primorac''' - Sloga || 2:1 
|-
|Zagora - Vodice || 0:0 
|-
|'''Neretva''' - BŠK Zmaj || 3:1 
|-
|'''Zmaj M''' - Uskok || 2:1 
|-
|'''Jadran LP''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:0 
|-
|'''Split''' - Neretvanac || 1:0 
|-
|'''OSK''' - Hrvace || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 2. svibnja 2021. 
|-
|Kamen - '''Urania''' || 0:1 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|28. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 8. svibnja 2021. 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - Zmaj M || 4:1 
|-
|'''Uskok''' - Neretva || 3:0 
|-
|BŠK Zmaj - '''Zagora''' || 0:1 
|-
|Vodice - '''Primorac''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 9. svibnja 2021. 
|-
|'''Hrvace''' - Split || 2:1 
|-
|'''Neretvanac''' - Kamen || 2:0 
|-
|'''Urania''' - Jadran LP || 2:0 
|-
|Sloga - '''Hrvatski Vitez''' ||1:3 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|29. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 15. svibnja 2021. 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Vodice || 3:0 
|-
|'''Primorac''' - BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Zagora''' - Uskok || 3:1 
|-
|Neretva - '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 1:2 
|-
|'''Zmaj M''' - Urania || 2:0 
|-
|'''Jadran LP''' - Neretvanac || 1:0 
|-
|Split - OSK || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 16. svibnja 2021. 
|-
|'''Kamen''' - Hrvace || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|30. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 19. svibnja 2021. 
|-
|'''OSK''' - Kamen || 5:1 
|-
|'''Hrvace''' - Jadran LP || 3:1 
|-
|Neretvanac - Zmaj M || 2:2 
|-
|'''Urania''' - Neretva || 3:1 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919'''  - Zagora || 4:0 
|-
|'''Uskok''' - Primorac || 1:0 
|-
|'''BŠK Zmaj''' - '''Hrvatski Vitez''' || 1:0 
|-
|'''Vodice''' - Sloga || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|31. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 22. svibnja 2021. 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Uskok || 3:0 
|-
|'''Primorac''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:0 
|-
|'''Zagora''' - Urania || 5:1 
|-
|Neretva - '''Neretvanac''' || 2:3 
|-
|Zmaj M - '''Hrvace''' || 0:1 
|-
|'''Jadran LP''' - OSK || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. svibnja 2021. 
|-
|'''Sloga''' - BŠK Zmaj || 2:1 
|-
|Kamen - '''Split''' || 0:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|32. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 29. svibnja 2021. 
|-
|'''Split''' - Jadran LP || 1:0 
|-
|OSK - Zmaj M || 3:3 
|-
|Hrvace - '''Neretva''' || 2:3 
|-
|'''Neretvanac''' - Zagora || 2:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 - '''Hrvatski Vitez''' || 0:2 
|-
|'''Uskok''' - Sloga || 1:0 
|-
|'''BŠK Zmaj''' - Vodice || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. svibnja 2021. 
|-
|Urania - Primorac || 2:2 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|33. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 5. lipnja 2021. 
|-
|Vodice - Uskok || 2:2 
|-
|'''Sloga''' - GOŠK Dubrovnik 1919 || 3:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' - Urania || 2:1 
|-
|Primorac - '''Neretvanac''' || 0:3 
|-
|'''Zagora''' - Hrvace || 2:1 
|-
|'''Neretva''' - OSK || 3:0 
|-
|Zmaj M - Split || 0:0 
|-
|Jadran LP - Kamen || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|34. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 12. lipnja 2021. 
|-
|'''Kamen''' - Zmaj M || 2:0 
|-
|'''Split''' - Neretva || 4:1 
|-
|'''OSK''' - Zagora || 5:2 
|-
|Hrvace - '''Primorac''' || 1:5 
|-
|'''Neretvanac''' - '''Hrvatski Vitez''' || 2:0 
|-
|Urania - '''Sloga''' || 1:4 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' - Vodice || 2:1 
|-
|'''Uskok''' - BŠK Zmaj || 3:0 p.f. 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|-

|}

== Kvalifikacije za 2. HNL ==
U kvalifikacijama za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] sudjelovali su:&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2021.html#3hnl Kvalifikacije za popunu 2. HNL 2021./22.]&lt;/ref&gt;
*[[NK Belišće|Belišće]] iz [[3. HNL – Istok 2020./21.|3. HNL – Istok]]
*[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]] iz [[3. HNL – Sjever 2020./21.|3. HNL – Sjever]]
*[[NK Jarun Zagreb|Jarun]] iz [[3. HNL – Središte 2020./21.|3. HNL – Središte]]

=== Polufinale ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
|-
|[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]]
|0:1
|'''[[NK Jarun Zagreb|Jarun]]'''
|}

=== Finale ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
|-
|'''[[NK Jarun Zagreb|Jarun]]'''
|2:0
|[[NK Belišće|Belišće]]
|}

*''[[NK Jarun Zagreb|Jarun]]'' se plasirao u [[2. HNL 2021./22.|2. HNL]].

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref name=&quot;glasnik_41-2011&quot;&gt;[https://hns.family/files/documents/21755/Glasnik%20br.41%20-%202021.pdf hns-cff.hr, ''&quot;Glasnik&quot; - službeno glasilo NS Split'', br. 41, objavljeno 17. lipnja 2021., (34. kolo, završna ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 27. lipnja 2021. &lt;/ref&gt; 

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;| 
; 24 gola 
* Baldo Cicijel ('' GOŠK-Dubrovnik 1919'') 
; 22 gola 
* Mario Marović (''Sloga'') 
; 18 golova 
* Abel Kalfić (''Jadran LP'') 
; 15 golova 
* Marko Musulin (''Jadran LP'') 
* Luka Vodopija (''Primorac'') 
; 13 golova 
* Daniel Lukić (''Neretvanac'') 
; 12 golova 
* Duje Tadić (''OSK'') 
* Mislav Pezo (''Sloga'') 
* Nikola Marić (''Vodice'') 
|valign=&quot;top&quot;| 
; 11 golova 
* Jakov Marinović (''BŠK Zmaj'') 
* Ante Kuliš (''OSK'') 
* Ivan Primorac (''Split'') 
* Zvonimir Teklić (''Uskok'') 
* [[Drago Gabrić]] (''Zagora'') 
; 10 golova 
* Kevin Mondziaou (''Primorac'') 
* Stipe Brnić (''Urania'') 
* Ivan Bubalo (''Zmaj M'') 
|-
|}

&lt;small&gt; ''Ažurirano: 27. lipnja 2021. &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[3. HNL – Jug]] 
* [[2. HNL 2020./21.|2. HNL 2020./21.]] 
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2020./21.]] 
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2020./21.]] 
* [[1. ŽNL Zadarska 2020./21.|1. ŽNL Zadarska 2020./21.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL Jug]
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split]
* [https://www.facebook.com/3.HNLjug/?fref=ts facebook.com, 3. HNL Jug] 
* [https://dalmatinskinogomet.hr/category/3-hnl-jug-vijesti/ dalmatinskinogomet.hr, ''3. HNL - Jug''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210627072347/https://dalmatinskinogomet.hr/category/3-hnl-jug-vijesti/ |date=27. lipnja 2021. }} 

== Izvori == 
&lt;small&gt;
* [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, ''3. HNL Jug''] 
* [https://web.archive.org/web/20210627071651/https://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, ''3. HNL Jug'', (2020./21.)], wayback arhiva 
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, ''Središte Split''] 
* {{en icon}} [https://int.soccerway.com/national/croatia/3-hnl/20202021/south/r58363/ int.soccerway.com, 3. HNL – Jug 2020./21.] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/3-hnl-south/15964 sofascore.com, ''3. HNL, South - 2020/21''] 
* {{en icon}} [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#3hnl rsssf.com, Hrvatska 2019./20., 3. HNL] 
* [https://hns.family/files/documents/21755/Glasnik%20br.41%20-%202021.pdf hns-cff.hr, ''&quot;Glasnik&quot; - službeno glasilo NS Split'', br. 41, objavljeno 17. lipnja 2021., (34. kolo, završna ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 27. lipnja 2021. 
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{3. HNL - Jug sezone}}
{{Hrvatska nogometna natjecanja 2020./21.}}

[[Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama|2020-21]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2020./21.|3 Jug]]</text>
      <sha1>qsmkcowfjcve3yatf2ehrkdgwmc888x</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447665</id>
      <parentid>7447652</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:01:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Raspored i rezultati utakmica */</comment>
      <origin>7447665</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31112" sha1="3fmm5fkwrccmwww5cc4b2sisbe1pxly" xml:space="preserve">{{sporedni|3. HNL 2020./21.}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = [[3. NL – Jug|3. HNL – Jug]]
| sezona                    = 2020./21.
| država                    = {{Z|HRV}} [[Hrvatska]]
| stupanj lige              = III.
| prvaci                    = [[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]
| broj klubova              = 17
| promovirani               = 
| degradirani               = [[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    = 
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| prethodna sezona          = [[3. HNL – Jug 2019./20.|2019./20.]]
| sljedeća sezona           = [[3. HNL – Jug 2021./22.|2021./22.]] 
}}

'''[[3. NL – Jug|Treću HNL – Jug]]''' u sezoni 2020./21. čini 17 klubova. Plasman u [[Prva nogometna liga|2. HNL]] ostvaruje prvak lige, ili u nedostatku licence za prvaka drugoplasirana ili trećeplasirana momčad. Treću hrvatsku nogometnu ligu – Jug u sezoni 2016./17. sačinjavali su klubovi s područja sljedećih županija: [[Zadarska županija]], [[Šibensko-kninska županija]], [[Splitsko-dalmatinska županija]] i [[Dubrovačko-neretvanska županija]].

Kao posljedica [[COVID-19|pandemije COVID-19]] u [[Pandemija COVID-19|svijetu]] i [[Pandemija COVID-19 u Hrvatskoj|Hrvatskoj]], brojne utakmice ili čitava kola su odgađana, pa naknadno igrana.

Prvak lige je postao ''[[NK Neretvanac Opuzen|&quot;Neretvanac&quot;]]'' iz [[Opuzen|Opuzena]]. Prva tri kluba 3. HNL – Jug-a nisu dobili licencu za 2. HNL.

== Sustav natjecanja == 
17 klubova igra dvokružnu ligu (34 kola, 32 utakmice po klubu).

== Sudionici ==
{{Lokacijska karta+ |Dalmacija |float=right |width=500 |caption=Razmještaj nogometnih klubova na zemljovidu Dalmacije |places=
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.94 |long=15.46 |label=&lt;small&gt;[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]] |mark= red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.94 |long=16.79 |label=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.74 |long=16.19 |label=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.35 |long=16.95 |label=[[NK Urania Baška Voda|Urania]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=42.66 |long=18.08 |label=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=15.79 |label=[[NK Vodice|Vodice]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.52 |long=16.44 |label=[[RNK Split|Split]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.44 |label=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.02 |long=17.56 |label=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.56 |long=16.52 |label=[[NK Uskok Klis|Uskok]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.77 |long=16.63 |label=[[NK Hrvace|Hrvace]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.42 |long=17.15 |label=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=44.21 |long=15.47 |label=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]] |mark= Red pog.svg |position=left}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.29 |long=17.02 |label=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]] |mark= Red pog.svg |position=bottom}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.05 |long=17.65 |label=[[NK Neretva Metković|Neretva]] |mark= Red pog.svg |position=top}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.53 |long=16.52 |label=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
{{Lokacijska karta točka |Dalmacija |lat=43.69 |long=16.73 |label=[[NK OSK Otok|OSK Otok]] |mark= Red pog.svg |position=right}}
&lt;/small&gt;

}}

{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;font-size:80%; line-height:20px;&quot;
!Klub !!Sjedište !!Županija  !!Stadion !!2019./20. 
|-
|[[RNK Split|Split]] ||[[Split]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Stadion Park mladeži|Park Mladeži]] ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;silver&quot;| 2. 
|-
|[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]] ||[[Ploče]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Gradski stadion Jadranovo ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;goldenrod&quot;| 3. 
|-
|[[NK Hrvace|Hrvace]] ||[[Hrvace]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Stadion Hrvace ||align=&quot;center&quot;| 4. 
|-
|[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK Dubrovnik 1919]] ||[[Dubrovnik]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||[[Gradski stadion Lapad|Lapad]] ||align=&quot;center&quot;| 5. 
|-
|[[NK Urania Baška Voda|Urania]] ||[[Baška Voda]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||ŠC Ante Jurišić-Ako ||align=&quot;center&quot;| 7. 
|-
|[[HNK Sloga Mravince|Sloga]] ||[[Mravince]], [[Solin]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Glavica ||align=&quot;center&quot;| 8. 
|-
|[[NK Kamen Podbablje|Kamen]] ||[[Ivanbegovina]], [[Podbablje]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||Igralište NK Kamen ||align=&quot;center&quot;| 9. 
|-
|[[NK Zagora Unešić|Zagora]] ||[[Unešić]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||[[Borovište|Borovište]] ||align=&quot;center&quot;| 10. 
|-
|[[NK Uskok Klis|Uskok]] ||[[Klis]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||[[Iza grada|Iza grada]] ||align=&quot;center&quot;| 11. 
|-
|[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]] ||[[Opuzen]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Podvornica ||align=&quot;center&quot;| 12. 
|-
|[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac]] ||[[Biograd na Moru]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Stadion Kazimir i Silvio ||align=&quot;center&quot;| 13. 
|-
|[[NK Vodice|Vodice]] ||[[Vodice]] ||[[Šibensko-kninska županija|Šibensko-kninska]] ||Račice (SC Olimpija) ||align=&quot;center&quot;| 14. 
|-
|[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj]] ||[[Blato]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Zlinje ||align=&quot;center&quot;| 15. 
|-
|[[NK Neretva Metković|Neretva]] ||[[Metković]] ||[[Dubrovačko-neretvanska županija|Dubrovačko-neretvanska]] ||Iza Vage ||align=&quot;center&quot;| 16. 
|-
|[[NK OSK Otok|OSK]] ||[[Otok (Splitsko-dalmatinska županija)|Otok]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||ŠC Gola brda ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;palegreen&quot;| 1. ([[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.|1. ŽNL SD]])
|-
|[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski Vitez]] ||[[Posedarje]] ||[[Zadarska županija|Zadarska]] ||Gordan Demo ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;palegreen&quot;| 1. ([[1. ŽNL Zadarska 2019./20.|1. ŽNL Z]])
|-
|[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj]] ||[[Makarska]] ||[[Splitsko-dalmatinska županija|Splitsko-dalmatinska]] ||SC Makarska ||align=&quot;center&quot; bgcolor=&quot;palegreen&quot;| 3. ([[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2019./20.|1. ŽNL SD]])
|-
|}

== Ljestvica ==
&lt;onlyinclude&gt;{{#invoke:sports table|main|style=WDL
|show_limit=5
|res_col_header=QR

|team16=VOD |name_VOD=[[NK Vodice|Vodice]]
|team12=GOŠK|name_GOŠK=[[NK GOŠK – Dubrovnik 1919|GOŠK – Dubrovnik 1919]]
|team2=JLP  |name_JLP=[[NK Jadran Luka Ploče|Jadran Luka Ploče]]
|team8=SLM  |name_SLM=[[HNK Sloga Mravince|Sloga Mravince]]
|team3=SPL  |name_SPL=[[RNK Split|Split]]
|team14=KAI |name_KAI=[[NK Kamen Podbablje|Kamen Ivanbegovina]]
|team11=URA |name_URA=[[NK Urania Baška Voda|Urania]]
|team4=USK  |name_USK=[[NK Uskok Klis|Uskok]]
|team10=PBM |name_PBM=[[HNK Primorac Biograd na Moru|Primorac Biograd na Moru]]
|team17=BŠK |name_BŠK=[[NK BŠK Zmaj Blato|BŠK Zmaj Blato]]
|team15=NER |name_NER=[[NK Neretva Metković|Neretva]]
|team1=NTV  |name_NTV=[[NK Neretvanac Opuzen|Neretvanac]]&lt;ref&gt;NK Neretvanac nije dobio licencu za viši rang.&lt;/ref&gt;
|team6=HRV  |name_HRV=[[NK Hrvace|Hrvace]]
|team5=ZAU  |name_ZAU=[[NK Zagora Unešić|Zagora Unešić]]
|team7=HVP  |name_HVP=[[NK Hrvatski vitez Posedarje|Hrvatski vitez]]
|team9=ZMA  |name_ZMA=[[HRNK Zmaj Makarska|Zmaj Makarska]]
|team13=OSK |name_OSK=[[NK OSK Otok|OSK Otok]]

|win_VOD=9  |draw_VOD=8  |loss_VOD=15 |gf_VOD=43 |ga_VOD=57
|win_GOŠK=12|draw_GOŠK=6 |loss_GOŠK=14|gf_GOŠK=45|ga_GOŠK=47
|win_JLP=16 |draw_JLP=9  |loss_JLP=7  |gf_JLP=61 |ga_JLP=30
|win_SLM=13 |draw_SLM=6  |loss_SLM=13 |gf_SLM=45 |ga_SLM=30
|win_SPL=14 |draw_SPL=9  |loss_SPL=9  |gf_SPL=51 |ga_SPL=40
|win_KAI=10 |draw_KAI=7  |loss_KAI=15 |gf_KAI=44 |ga_KAI=53
|win_URA=13 |draw_URA=4  |loss_URA=15 |gf_URA=46 |ga_URA=48
|win_USK=14 |draw_USK=7  |loss_USK=11 |gf_USK=45 |ga_USK=35
|win_PBM=12 |draw_PBM=7  |loss_PBM=13 |gf_PBM=48 |ga_PBM=39
|win_BŠK=8  |draw_BŠK=6  |loss_BŠK=18 |gf_BŠK=38 |ga_BŠK=67
|win_NER=11 |draw_NER=4  |loss_NER=17 |gf_NER=41 |ga_NER=65
|win_NTV=18 |draw_NTV=6  |loss_NTV=8  |gf_NTV=54 |ga_NTV=33
|win_HRV=15 |draw_HRV=3  |loss_HRV=14 |gf_HRV=45 |ga_HRV=42
|win_ZAU=14 |draw_ZAU=7  |loss_ZAU=11 |gf_ZAU=51 |ga_ZAU=55
|win_HVP=14 |draw_HVP=5  |loss_HVP=13 |gf_HVP=44 |ga_HVP=46
|win_ZMA=12 |draw_ZMA=9  |loss_ZMA=11 |gf_ZMA=40 |ga_ZMA=43
|win_OSK=11 |draw_OSK=9  |loss_OSK=12 |gf_OSK=53 |ga_OSK=64

|adjust_points_ZMA=-1
|hth_ZMA=1 bod oduzet od saveza.

|status_NTV=P
|status_BŠK=R

|col_Q=green1|text_Q=Kvalifikacije za [[2. HNL 2021./22.|2. HNL]]
|result1=Q
|col_R=red1|text_R=[[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2021./22.|2. HNL]]
|result17=R

|update=complete
|source=[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2021.html#3hnl www.rsssf.org]
}}&lt;/onlyinclude&gt;

== Raspored i rezultati utakmica ==

''Posljednje ažuriranje: 27. lipnja 2021.''&lt;ref&gt; [https://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL – Jug], pristupljeno 5. svibnja 2021. (1.-5. kolo), 6. svibnja 2021. (6.-15. kolo), 8. svibnja 2021. (16.-27. kolo); 27. lipnja 2021. (28.-34. kolo) &lt;/ref&gt; 

{| width=&quot;100%&quot; style=&quot;font-size: 80%&quot;
|-
|width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;| ||width=&quot;20%&quot;|  ||width=&quot;20%&quot;|
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|1. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 29. kolovoza 2020. 
|- 
|GOŠK Dubrovnik 1919 – BŠK Zmaj || 0:0 
|-
|'''Hrvace''' – Hrvatski Vitez || 2:0 
|-
|OSK – Primorac || 1:1 
|-
|Split – '''Zagora''' || 1:3 
|-
|'''Jadran LP''' – Zmaj M || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. kolovoza 2020. 
|- 
|'''Neretvanac''' – Sloga || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. rujna 2020. 
|- 
|Kamen – '''Neretva''' || 2:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. listopada 2020. 
|- 
|'''Urania''' – Vodice || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|2. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 5. rujna 2020. 
|-
|'''Zagora''' – Kamen || 4:2 
|-
|'''Primorac''' – Split || 2:0 
|-
|Hrvatski Vitez – OSK || 1:1 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Urania || 4:0 
|-
|Uskok – '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. rujna 2020. 
|- 
|Sloga – '''Hrvace''' || 1:3 
|-
|Vodice  '''Neretvanac''' || 0:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. listopada 2020. 
|- 
|Neretva – '''Jadran LP''' || 2:4 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|3. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 12. rujna 2020. 
|-
|'''Hrvace''' – Vodice || 3:0 
|-
|OSK – Sloga || 0:0 
|-
|'''Split''' – Hrvatski Vitez || 1:0 
|-
|'''Jadran LP''' – Zagora || 6:0 
|-
|'''Zmaj M''' – Neretva || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 13. rujna 2020. 
|-
|Urania – '''Uskok''' || 0:1 
|-
|'''Kamen''' – Primorac || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. listopada 2020. 
|- 
|'''Neretvanac''' – BŠK Zmaj || 4:3 
|-
|OSK – Sloga || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|4. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 16. rujna 2020. 
|-
|Zagora – Zmaj M || 0:0 
|-
|Primorac – Jadran LP || 1:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Kamen || 3:1 
|-
|Sloga – Split || 2:2 
|-
|Vodice – OSK || 2:2 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Hrvace || 2:0 
|-
|'''Uskok''' – Neretvanac || 3:0 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Urania || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|5. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 19. rujna 2020. 
|-
|Hrvace – '''Uskok''' || 0:2 
|-
|'''OSK''' – Zmaj M || 4:1 
|-
|'''Split''' – Vodice || 1:0 
|-
|Jadran LP – Hrvatski Vitez || 1:1 
|-
|'''Zmaj M''' – Primorac || 2:1 
|-
|Neretva – '''Zagora''' || 1:4 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 20. rujna 2020. 
|-
|'''Neretvanac''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:1 
|-
|'''Kamen''' – Sloga || 2:0 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|6. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 26. rujna 2020. 
|-
|'''Primorac''' – Neretva || 2:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Zmaj M || 1:0 
|-
|Vodice – Kamen || 2:2 
|-
|BŠK Zmaj – Split || 3:3 
|-
|'''Uskok''' – OSK || 2:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – '''Hrvace''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 27. rujna 2020. 
|-
|Sloga – Jadran LP || 0:0 
|-
|'''Urania''' – Neretvanac || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|7. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. rujna 2020. 
|-
|'''Hrvace''' – Urania || 2:0 
|-
|'''OSK''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 4:3 
|-
|'''Split''' – Uskok || 4:0 
|-
|Kamen – '''BŠK Zmaj''' || 2:3 
|-
|'''Jadran LP''' – Vodice || 3:0 
|-
|'''Zmaj M''' – Sloga || 2:0 
|-
|'''Neretva''' – Hrvatski Vitez || 3:2 
|-
|'''Zagora''' – Primorac || 1:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|8. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 3. listopada 2020. 
|-
|Hrvatski Vitez – '''Zagora''' || 1:3 
|-
|'''Vodice''' – Zmaj M || 3:1 
|-
|Uskok – Kamen || 1:1 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Split || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 4. listopada 2020. 
|-
|Sloga – '''Neretva''' || 0:1 
|-
|BŠK Zmaj – '''Jadran LP''' || 0:1 
|-
|'''Urania''' – OSK || 4:1 
|-
|Neretvanac – Hrvace || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|9. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 10. listopada 2020. 
|-
|OSK – Neretvanac || 1:4 
|-
|'''Split''' – Urania || 3:2 
|-
|Jadran LP – Uskok || 1:1 
|-
|'''Zmaj M''' – BŠK Zmaj || 3:2 
|-
|Neretva – Vodice || 0:0 
|-
|'''Zagora''' – Sloga || 1:0 
|-
|'''Primorac''' – Hrvatski Vitez || 4:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 11. listopada 2020. 
|-
|'''Kamen''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|10. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 17. listopada 2020. 
|-
|Vodice – '''Zagora''' || 1:3 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Neretva || 3:0 
|-
|Uskok – '''Zmaj M''' || 1:2 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – '''Jadran LP''' || 0:2 
|-
|Hrvace – '''OSK''' || 0:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 18. listopada 2020. 
|-
|'''Sloga''' – Primorac || 1:0 
|-
|Urania – Kamen || 1:1 
|-
|Neretvanac – Split || 1:1 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|11. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 24. listopada 2020. 
|-
|Split – '''Hrvace''' || 3:4 
|-
|Jadran LP – '''Urania''' || 1:2 
|-
|'''Zmaj M''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 3:1 
|-
|'''Neretva''' – Uskok || 2:0 
|-
|'''Zagora''' – BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Primorac''' – Vodice || 5:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Sloga || 3:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 25. listopada 2020. 
|-
|'''Kamen''' – Neretvanac || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|12. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28. listopada 2020. 
|-
|'''Vodice''' – Hrvatski Vitez || 4:0 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Primorac || 1:0 
|-
|'''Uskok''' – Zagora || 3:0 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Neretva || 2:0 
|-
|'''Urania'''' – Zmaj M || 1:0 
|-
|Neretvanac – Jadran LP || 0:0 
|-
|Hrvace – Kamen || 2:2 
|-
|'''OSK''' – Split || 3:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|13. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 31. listopada 2020. 
|-
|'''Jadran LP''' – Hrvace || 4:2 
|-
|'''Zmaj M''' – Neretvanac || 2:0 
|-
|'''Neretva''' – Urania || 3:2 
|-
|Zagora – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:1 
|-
|'''Primorac''' – Uskok || 2:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – BŠK Zmaj || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 11. studenog 2020. 
|-
|Kamen – '''OSK''' || 1:2 
|-
|'''Sloga''' – Vodice || 2:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|14. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 7. studenog 2020. 
|-
|'''Uskok''' – Hrvatski Vitez || 5:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – '''Primorac''' || 1:3 
|-
|'''OSK''' – Jadran LP || 2:1 
|-
|'''Hrvace''' – Zmaj M || 3:0 p.f. 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 8. studenog 2020. 
|-
|'''Urania''' – Zagora || 4:0 
|-
|'''Neretvanac''' – Neretva || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 25. studenog 2020. 
|-
|BŠK Zmaj – Sloga || 0:0 
|-
|Split – Kamen || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|15. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. studenog 2020. 
|-
|'''Jadran LP''' – Split || 4:2 
|-
|'''Zmaj M''' – OSK || 1:0 
|-
|Neretva – Hrvace || 0:0 
|-
|Zagora – '''Neretvanac''' || 1:2 
|-
|Primorac – Urania || 0:0 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:1 
|-
|'''Vodice''' – BŠK Zmaj || 5:3 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 15. studenog 2020. 
|-
|'''Sloga''' – Uskok || 1:0 
|-
|}
|- 

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|16. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 21. studenog 2020. 
|-
|'''Uskok''' – Vodice || 2:1 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – Sloga || 0:0 
|-
|'''Hrvace''' – Zagora || 2:1 
|-
|OSK – Neretva || 0:0 
|-
|'''Split''' – Zmaj M || 1:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 22. studenog 2020. 
|-
|'''Urania''' – Hrvatski Vitez || 3:1 
|-
|'''Neretvanac''' – Primorac || 2:0 
|-
|'''Kamen''' – Jadran LP || 3:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|17. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 13. ožujka 2021. 
|-
|Neretva – '''Split''' || 2:3 
|-
|'''Zagora''' – OSK || 6:2 
|-
|Vodice – GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. ožujka 2021. 
|-
|'''Zmaj M''' – Kamen || 4:3 
|-
|Primorac – '''Hrvace''' || 0:2 
|-
|Hrvatski Vitez – Neretvanac || 2:2 
|-
|'''Sloga''' – Urania || 3:0 
|-
|BŠK Zmaj – Uskok || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|18. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 20. ožujka 2021. 
|-
|BŠK Zmaj – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:1 
|-
|'''Vodice''' – Urania || 2:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Hrvace || 1:0 
|-
|Primorac – OSK || 0:0 
|-
|Zagora – Split || 1:1 
|-
|'''Neretva''' – Kamen || 1:0 
|-
|Zmaj M – Jadran LP || 0:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 21. ožujka 2021. 
|-
|Sloga – Neretvanac || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|19. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 24. ožujka 2021. 
|-
|'''Jadran LP''' – Neretva || 6:1 
|-
|'''Kamen''' – Zagora || 3:0 
|-
|Split – Primorac || 1:1 
|-
|OSK – '''Hrvatski Vitez''' || 0:2 
|-
|'''Hrvace''' – Sloga || 1:0 
|-
|'''Neretvanac''' – Vodice || 3:2 
|-
|'''Urania''' – BŠK Zmaj || 5:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – Uskok || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|20. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 27. ožujka 2021. 
|-
|'''Uskok''' – Urania || 2:0 
|-
|BŠK Zmaj – '''Neretvanac''' || 0:3 
|-
|'''Vodice''' – Hrvace || 1:0 
|-
|Hrvatski Vitez – '''Split''' || 0:3 
|-
|'''Primorac''' – Kamen || 4:1 
|-
|Zagora – Jadran LP || 0:0 
|-
|'''Neretva''' – Zmaj M || 4:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28. ožujka 2021. 
|-
|'''Sloga''' – OSK || 5:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|21. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 3. travnja 2021. 
|-
|Zmaj M – Zagora || 1:1 
|-
|'''Jadran LP''' – Primorac || 2:1 
|-
|'''Kamen''' – Hrvatski Vitez || 3:1 
|-
|Split – '''Sloga''' || 1:2 
|-
|'''OSK''' – Vodice || 4:0 
|-
|'''Hrvace''' – BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Neretvanac''' – Uskok || 1:0 
|-
|'''Urania''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 1:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|22. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 10. travnja 2021. 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Neretvanac || 2:1 
|-
|'''Uskok''' – Hrvace || 2:1 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – OSK || 4:1 
|-
|Vodice – Split || 2:2 
|-
|Hrvatski Vitez – Jadran LP || 1:1 
|-
|Primorac – Zmaj M || 1:1 
|-
|'''Zagora''' – Neretva || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 11. travnja 2021. 
|-
|'''Sloga''' – Kamen || 2:0 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|23. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 14. travnja 2021. 
|-
|'''Neretva''' – Primorac || 2:1 
|-
|'''Zmaj M''' – Hrvatski Vitez || 2:0 
|-
|'''Jadran LP''' – Sloga || 2:0 
|-
|Kamen – '''Vodice''' || 0:1 
|-
|'''Split''' – BŠK Zmaj || 3:0 
|-
|'''OSK''' – Uskok || 3:1 
|-
|Hrvace – '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 1:2 
|-
|Neretvanac – '''Urania''' || 0:3 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|24. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 17. travnja 2021. 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – OSK || 3:2 
|-
|'''Uskok''' – Split || 1:0 
|-
|BŠK Zmaj – '''Kamen''' || 1:2 
|-
|'''Vodice''' – Jadran Lp || 2:0 
|-
|Hrvatski Vitez – Neretva || 0:0 
|-
|Primorac – Zagora || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 18. travnja 2021. 
|-
|Urania – '''Hrvace''' || 0:1 
|-
|'''Sloga''' – Zmaj M || 3:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|25. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 24. travnja 2021. 
|-
|Zagora – '''Hrvatski Vitez''' || 0:4 
|-
|Neretva – '''Sloga''' || 0:6 
|-
|Zmaj M – Zagora || 1:1 
|-
|'''Jadran LP''' – BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Split''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:0 
|-
|OSK – Urania || 1:1 
|-
|Hrvace – '''Neretvanac''' || 0:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 25. travnja 2021. 
|-
|Kamen – Uskok || 0:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|26. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 28. travnja 2021. 
|-
|'''Neretvanac''' – OSK || 4:1 
|-
|Urania – '''Split''' || 0:2 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Kamen || 4:1 
|-
|Uskok – Jadran LP || 1:1 
|-
|BŠK Zmaj – Zmaj M || 1:1 
|-
|'''Vodice''' – Neretva || 3:0 
|-
|'''Sloga''' – Zagora || 4:0 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Primorac || 3:0 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|27. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 1. svibnja 2021. 
|-
|'''Primorac''' – Sloga || 2:1 
|-
|Zagora – Vodice || 0:0 
|-
|'''Neretva''' – BŠK Zmaj || 3:1 
|-
|'''Zmaj M''' – Uskok || 2:1 
|-
|'''Jadran LP''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:0 
|-
|'''Split''' – Neretvanac || 1:0 
|-
|'''OSK''' – Hrvace || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 2. svibnja 2021. 
|-
|Kamen – '''Urania''' || 0:1 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|28. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 8. svibnja 2021. 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Zmaj M || 4:1 
|-
|'''Uskok''' – Neretva || 3:0 
|-
|BŠK Zmaj – '''Zagora''' || 0:1 
|-
|Vodice – '''Primorac''' || 1:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 9. svibnja 2021. 
|-
|'''Hrvace''' – Split || 2:1 
|-
|'''Neretvanac''' – Kamen || 2:0 
|-
|'''Urania''' – Jadran LP || 2:0 
|-
|Sloga – '''Hrvatski Vitez''' ||1:3 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|29. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 15. svibnja 2021. 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Vodice || 3:0 
|-
|'''Primorac''' – BŠK Zmaj || 4:0 
|-
|'''Zagora''' – Uskok || 3:1 
|-
|Neretva – '''GOŠK Dubrovnik 1919''' || 1:2 
|-
|'''Zmaj M''' – Urania || 2:0 
|-
|'''Jadran LP''' – Neretvanac || 1:0 
|-
|Split – OSK || 2:2 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 16. svibnja 2021. 
|-
|'''Kamen''' – Hrvace || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|30. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 19. svibnja 2021. 
|-
|'''OSK''' – Kamen || 5:1 
|-
|'''Hrvace''' – Jadran LP || 3:1 
|-
|Neretvanac – Zmaj M || 2:2 
|-
|'''Urania''' – Neretva || 3:1 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919'''  – Zagora || 4:0 
|-
|'''Uskok''' – Primorac || 1:0 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – '''Hrvatski Vitez''' || 1:0 
|-
|'''Vodice''' – Sloga || 2:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|31. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 22. svibnja 2021. 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Uskok || 3:0 
|-
|'''Primorac''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 2:0 
|-
|'''Zagora''' – Urania || 5:1 
|-
|Neretva – '''Neretvanac''' || 2:3 
|-
|Zmaj M – '''Hrvace''' || 0:1 
|-
|'''Jadran LP''' – OSK || 2:0 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 23. svibnja 2021. 
|-
|'''Sloga''' – BŠK Zmaj || 2:1 
|-
|Kamen – '''Split''' || 0:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|32. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 29. svibnja 2021. 
|-
|'''Split''' – Jadran LP || 1:0 
|-
|OSK – Zmaj M || 3:3 
|-
|Hrvace – '''Neretva''' || 2:3 
|-
|'''Neretvanac''' – Zagora || 2:0 
|-
|GOŠK Dubrovnik 1919 – '''Hrvatski Vitez''' || 0:2 
|-
|'''Uskok''' – Sloga || 1:0 
|-
|'''BŠK Zmaj''' – Vodice || 2:1 
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 30. svibnja 2021. 
|-
|Urania – Primorac || 2:2 
|-
|}
|-

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|33. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 5. lipnja 2021. 
|-
|Vodice – Uskok || 2:2 
|-
|'''Sloga''' – GOŠK Dubrovnik 1919 || 3:1 
|-
|'''Hrvatski Vitez''' – Urania || 2:1 
|-
|Primorac – '''Neretvanac''' || 0:3 
|-
|'''Zagora''' – Hrvace || 2:1 
|-
|'''Neretva''' – OSK || 3:0 
|-
|Zmaj M – Split || 0:0 
|-
|Jadran LP – Kamen || 1:1 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;|
{|class=&quot;wikitable&quot; width=&quot;100%&quot;
!colspan=&quot;2&quot;|34. kolo
|-
|colspan=&quot;2&quot; align=&quot;center&quot;|''' 12. lipnja 2021. 
|-
|'''Kamen''' – Zmaj M || 2:0 
|-
|'''Split''' – Neretva || 4:1 
|-
|'''OSK''' – Zagora || 5:2 
|-
|Hrvace – '''Primorac''' || 1:5 
|-
|'''Neretvanac''' – '''Hrvatski Vitez''' || 2:0 
|-
|Urania – '''Sloga''' || 1:4 
|-
|'''GOŠK Dubrovnik 1919''' – Vodice || 2:1 
|-
|'''Uskok''' – BŠK Zmaj || 3:0 p.f. 
|-
|}

|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|valign=&quot;top&quot;| 
|-

|}

== Kvalifikacije za 2. HNL ==
U kvalifikacijama za [[Prva nogometna liga|2. HNL]] sudjelovali su:&lt;ref&gt;[https://www.rsssf.org/tablesk/kroa2021.html#3hnl Kvalifikacije za popunu 2. HNL 2021./22.]&lt;/ref&gt;
*[[NK Belišće|Belišće]] iz [[3. HNL – Istok 2020./21.|3. HNL – Istok]]
*[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]] iz [[3. HNL – Sjever 2020./21.|3. HNL – Sjever]]
*[[NK Jarun Zagreb|Jarun]] iz [[3. HNL – Središte 2020./21.|3. HNL – Središte]]

=== Polufinale ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
|-
|[[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]]
|0:1
|'''[[NK Jarun Zagreb|Jarun]]'''
|}

=== Finale ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|-
!Momčad
!Ukupno
!Momčad
|-
|'''[[NK Jarun Zagreb|Jarun]]'''
|2:0
|[[NK Belišće|Belišće]]
|}

*''[[NK Jarun Zagreb|Jarun]]'' se plasirao u [[2. HNL 2021./22.|2. HNL]].

== Najbolji strijelci ==
Izvori:&lt;ref name=&quot;glasnik_41-2011&quot;&gt;[https://hns.family/files/documents/21755/Glasnik%20br.41%20-%202021.pdf hns-cff.hr, ''&quot;Glasnik&quot; - službeno glasilo NS Split'', br. 41, objavljeno 17. lipnja 2021., (34. kolo, završna ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 27. lipnja 2021. &lt;/ref&gt; 

Strijelci 10 i više pogodaka: 
{| style=&quot;font-size: 90%&quot;
|-
|valign=&quot;top&quot;| 
; 24 gola 
* Baldo Cicijel ('' GOŠK-Dubrovnik 1919'') 
; 22 gola 
* Mario Marović (''Sloga'') 
; 18 golova 
* Abel Kalfić (''Jadran LP'') 
; 15 golova 
* Marko Musulin (''Jadran LP'') 
* Luka Vodopija (''Primorac'') 
; 13 golova 
* Daniel Lukić (''Neretvanac'') 
; 12 golova 
* Duje Tadić (''OSK'') 
* Mislav Pezo (''Sloga'') 
* Nikola Marić (''Vodice'') 
|valign=&quot;top&quot;| 
; 11 golova 
* Jakov Marinović (''BŠK Zmaj'') 
* Ante Kuliš (''OSK'') 
* Ivan Primorac (''Split'') 
* Zvonimir Teklić (''Uskok'') 
* [[Drago Gabrić]] (''Zagora'') 
; 10 golova 
* Kevin Mondziaou (''Primorac'') 
* Stipe Brnić (''Urania'') 
* Ivan Bubalo (''Zmaj M'') 
|-
|}

&lt;small&gt; ''Ažurirano: 27. lipnja 2021. &lt;/small&gt;

== Povezani članci ==
* [[3. HNL – Jug]] 
* [[2. HNL 2020./21.|2. HNL 2020./21.]] 
* [[1. ŽNL Dubrovačko-neretvanska 2020./21.]] 
* [[1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2020./21.]]
* [[ŽNL Šibensko-kninska 2020./21.]] 
* [[1. ŽNL Zadarska 2020./21.|1. ŽNL Zadarska 2020./21.]]

== Vanjske poveznice ==
* [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, 3. HNL Jug]
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, Središte Split]
* [https://www.facebook.com/3.HNLjug/?fref=ts facebook.com, 3. HNL Jug] 
* [https://dalmatinskinogomet.hr/category/3-hnl-jug-vijesti/ dalmatinskinogomet.hr, ''3. HNL - Jug''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210627072347/https://dalmatinskinogomet.hr/category/3-hnl-jug-vijesti/ |date=27. lipnja 2021. }} 

== Izvori == 
&lt;small&gt;
* [http://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, ''3. HNL Jug''] 
* [https://web.archive.org/web/20210627071651/https://hns-cff.hr/natjecanja/3-hnl-jug/ hns-cff.hr, ''3. HNL Jug'', (2020./21.)], wayback arhiva 
* [https://hns.family/hns/sredista/srediste-split/ hns-cff.hr, ''Središte Split''] 
* {{en icon}} [https://int.soccerway.com/national/croatia/3-hnl/20202021/south/r58363/ int.soccerway.com, 3. HNL – Jug 2020./21.] 
* {{en icon}} [https://www.sofascore.com/hr/turnir/nogomet/croatia/3-hnl-south/15964 sofascore.com, ''3. HNL, South - 2020/21''] 
* {{en icon}} [http://www.rsssf.com/tablesk/kroa2021.html#3hnl rsssf.com, Hrvatska 2019./20., 3. HNL] 
* [https://hns.family/files/documents/21755/Glasnik%20br.41%20-%202021.pdf hns-cff.hr, ''&quot;Glasnik&quot; - službeno glasilo NS Split'', br. 41, objavljeno 17. lipnja 2021., (34. kolo, završna ljestvica, popis strijelaca)], preuzeto 27. lipnja 2021. 
{{izvori}} &lt;/small&gt;

{{3. HNL - Jug sezone}}
{{Hrvatska nogometna natjecanja 2020./21.}}

[[Kategorija:3. HNL - Jug po sezonama|2020-21]]
[[Kategorija:Hrvatska nogometna natjecanja - sezona 2020./21.|3 Jug]]</text>
      <sha1>3fmm5fkwrccmwww5cc4b2sisbe1pxly</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Brassempouya</title>
    <ns>0</ns>
    <id>704582</id>
    <revision>
      <id>7447731</id>
      <parentid>7138366</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:52:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Francuska|Prapovijesna Francuska]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447731</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7894" sha1="hphm6v2890264wdep0fmrw8jlknwkld" xml:space="preserve">[[Datoteka:Venus de Brassempouy.jpg|250px|mini|Venera iz Brassempouya]]
'''Venera iz Brassempouya''' (francuski: ''la Dame de Brassempouy'', što znači &quot;Dama od Brassempouya&quot; ili ''Dame à la Capuche'', &quot;Dama s kapuljačom&quot;) fragmentarna je figurica od [[bjelokost]]i [[Gornji paleolitik|iz gornjeg paleolitika]], očito odlomljena od većeg lika pred neodređeni period vremena. Otkriven je u špilji u [[Brassempouy]]u u [[Francuska|Francuskoj]] 1892. godine. Stara je oko 25 000 godina i jedan je od najranijih poznatih realističnih prikaza ljudskog lica.

== Otkriće ==
[[Brassempouy]] je malo selo u [[Francuski departmani|departmanu]] [[Landes (departman)|Landes]] na jugozapadu Francuske. Dvije špilje u blizini sela, udaljene 100 metara jedna od druge, bile su među prvim [[Starije kameno doba|paleolitskim]] nalazištima koja su istražena u Francuskoj. Poznati su kao ''Galerie des Hyènes'' (Galerija hijena) i ''Grotte du Pape'' (&quot;Papina špilja&quot;). Venera iz Brassempouya otkrivena je u papinskom grotu 1894. godine,&lt;ref&gt;Za raspravu o korištenju imena &quot;Venera&quot; u 19. stojeću, vidi [[Figure Venere#Ime|Figure Venere: Ime]].&lt;/ref&gt; zajedno s najmanje osam drugih ljudskih figura. Te figurice mogu biti primjer nedovršenog djela, kao da su umjetnik ili umjetnici istodobno isklesali nekoliko figurica.

P.E. Dubalen prvi je put istražio ''Grotte du Pape'' tijekom 1881. godine, a od 1894. su istu lokaciju istraživali J. de Laporterie i Édouard Piette (1827. – 1906.). Budući da su se arheološke [[Iskop (arheologija)|tehnike iskopavanja]] tada tek počele razvijati, malo su pažnje posvećivali [[Stratigrafija|stratigrafiji]] nalazišta s ostacima. Godine 1892. lokacija je opljačkana i poremećeno do stupnja kada ju je nemoguće rekonstruirati tijekom posjeta amatera iz ''udruge Française pour l'avancement de la science''.&lt;ref&gt;Opisao u detalje White 2006:257ff.&lt;/ref&gt; Ipak, Piette je opisao slojeve koji se pripisuju kasnom i srednjem [[Solutréen|solutrejskom]] razdoblju. Donje razine koje je dosegnuo nazvao je ''eburnéen'' (blijedi ili bijeli poput slonovače), u odnosu na obilne količine djela od [[Bjelokost|slonovače]] koja su se u njima nalazila. Suvremena ponovna analiza nalazišta provedena je pod ravnanjem Henrija Delportea tijekom perioda 1981. – 2000.

Godine 1894. jedan od tih slojeva, koji je danas prepoznat kao [[Gravettien]], dao je nekoliko ulomaka kipića, uključujući &quot;Damu s kapuljačom&quot;. Piette je smatrao da su brojke usko povezane s prikazima životinja iz [[Magdalénien|magdalenskog]] razdoblja. Razvio je hipotetsku [[Kronologija|kronologiju]] koju je kasnije opovrgnuo [[Henri Breuil]].

== Opis ==
[[Datoteka:Venus_of_Brassempouy.jpg|mini|Pogled s prednje i bočne strane Venere iz Brassempouya]]
Venera iz Brassempouya isklesana je od [[bjelokost]]i [[Mamuti|mamuta]]. Prema arheologu [[Paul G. Bahn|Paulu Bahnu]] glava je &quot;bez obilježja roda, iako se obično naziva&quot; Venera &quot;ili&quot; dama &quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Bahn |first=Paul G. |url=https://books.google.com/books?id=MvAgeiw5CCQC&amp;q=Venus+of+Brassempouy+hood&amp;pg=PA159 |title=Journey Through the Ice Age |year=1997 |publisher=University of California Press |isbn=978-0520213067}}&lt;/ref&gt; Glava je visoka 3,65&amp;nbsp;cm, duboka 2,2&amp;nbsp;cm dubine i široka 1,9&amp;nbsp;cm. Dok su čelo, nos i obrve reljefno urezani, usta su odsutna. Okomita pukotina na desnoj strani lica posljedica je unutarnje strukture slonovače. Na glavi je uzorak nalik na šahovnicu formiran od dva niza plitkih ureza pod pravim kutom jedan prema drugome; protumačena je kao perika, kapuljača s geometrijskim ukrasom&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige |last=Lawson |first=Andrew |url=https://books.google.com/books?id=kU-10lGjDYoC&amp;q=Venus+of+Brassempouy+hood&amp;pg=PA47 |title=Painted Caves: Palaeolithic Rock Art in Western Europe |date=24. svibnja 2012. |publisher=Oxford University Press |isbn=978-0-19-969822-6 |page=47}}&lt;/ref&gt; ili jednostavno prikaz kose.

Randall White primijetio je u ''Journal of Archaeological Method and Theory'' (prosinac 2006.): &quot;Figurice su iznikle iz zemlje u kolonijalni intelektualni i društveno-politički kontekst gotovo opsjednuti rasnim pitanjima.&quot;&lt;ref name=&quot;White 2006&quot;&gt;[http://www.nyu.edu/gsas/dept/anthro/programs/csho/Content/Facultycvandinfo/White/Women%20of%20Brassempouy%20Final%20red.pdf Randall White, &quot;The women of Brassempouy: A century of research and interpretation&quot;, ''Journal of Archaeological Method and Theory'', Vol. 13, No.4, Dec 2006:251ff] [[PDF]] file&lt;/ref&gt; Iako je stil predstavljanja u osnovi realan, proporcije glave ne odgovaraju točno niti jednoj poznatoj ljudskoj populaciji u sadašnjosti ili prošlosti. White je tvrdio da su se od sredine dvadesetog stoljeća fokus u pitanjima tumačenja pokaknuo s rase na ženstvenost i plodnost.&lt;ref name=&quot;White 2006&quot; /&gt;

== Datiranje ==
Iako je glava bila otkrivena toliko rano da se kontekst nije mogao temeljito proučiti, znanstvenici se slažu da je Venera Brassempouy pripadao [[Materijalna kultura|materijalnoj kultur]]&lt;nowiki/&gt;i gornjeg paleolitika, [[Gravettien|gravettianu]] (29,000-22,000 pr. Kr.). Preciznije, datiraju figuricu iz razdoblja srednjeg Gravetiana, s [[Burin &quot;Noailles&quot;|burinima &quot;Noailles&quot;]] ''oko'' 26.000 do 24.000 pr. Kr.&lt;ref&gt;White 2006, 264.&lt;/ref&gt; Više je ili manje suvremena s ostalim paleolitičkim figurama [[Figure Venere|Venere]], poput onima iz [[Venera iz Lespuguea|Lespuguea]], [[Venera iz Dolní Věstonice|Dolní Věstonice]], [[Venera iz Willendorfa|Willendorfa]], ''itd''. Unatoč tome, u grupi se razlikuje po realističnom karakteru prikaza.

== Muzejski prikaz ==
[[Datoteka:MAN - Station de Brassempouy - Statuette à la ceinture.jpg|mini|&quot;La figurina à la Ceinture&quot; (Figurica s remenom), jedna od nekoliko figura Venere otkrivenih uz Veneru iz Brassempouya&lt;ref&gt;Piette, E., Laporterie J., 1894: Les fouilles de Brassempouy en 1894, ''Bulletins de la Société d'anthropologie de Paris'', IV° Série, tome 5, 1894. pp. 633-648.&lt;/ref&gt;]]
Venera iz Brassempouya čuva se [[Musée d'Archéologie Nationale|Nacionalnom muzeju Musée d'Archéologie]] u [[Saint-Germain-en-Laye]]u, pokraj [[Pariz]]a.&lt;ref&gt;Inventarski broj 47 019.&lt;/ref&gt; Budući da je slonovača vrlo osjetljiva na promjena temperature, vlagu i svjetlost, slika nije dio paleolitskog odjela, ali je izložena u [[Muzej Salle Piette|muzeju Salle Piette]], koji je otvoren samo uz rezervaciju.

U Brassempouyu su razni predmeti iskopani u ''Grotte du Pape'' izloženi u ''Maison de la Dame''. Ovaj izložbeni prostor, posvećen prvenstveno regionalnoj arheologiji, također prikazuje lijep niz odljevaka paleolitskih skulptura. Tu spadaju devet postojećih primjeraka iz Brassempouya, ali i odljevi dobro poznatih likova iz Lespuguea, [[Venera iz Willendorfa|Willendorfa]] i [[Venera iz Dolní Věstonice|Dolní Věstonice]], kao i s [[Figurice Venere s Mal'te|Mal'te]].

== Poštanska marka ==
Godine 1976. Venera iz Brassempouya bila je prikazana na [[Poštanska marka|marki]] [[Francuski franak|od 2,00 franaka]]. To je također motiv žiga Republike [[Mali]] od 15 franaka (CFA).

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
* H. Delporte, ''Brassempouy – la grotte du Pape, station préhistorique'', Association culturelle de Contis, 1980
* H. Delporte, ''L'image de la femme dans l'art préhistorique'', éd. Picard, 1993 ({{ISBN|2-7084-0440-7}})
* C. Cohen, ''La femme des origines - images de la femme dans la préhistoire occidentale'', Belin - Herscher, 2003 ({{ISBN|2-7335-0336-7}})
* P. Perrève, ''La dame à la capuche'' - roman historique - Ed. Olivier Orban, 1984, ({{ISBN|2-85565-244-8}})

== Vanjske poveznice ==
{{WProjekti
| commonscat = Dame de Brassempouy
| commonscathr = Venera iz Brassempouya
}}

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Brassempouy]]
[[Kategorija:Gravettien]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Francuskoj]]
[[Kategorija:Prapovijesna Francuska]]</text>
      <sha1>hphm6v2890264wdep0fmrw8jlknwkld</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Peter Waldo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>705304</id>
    <revision>
      <id>7447477</id>
      <parentid>7394306</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:41:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447477</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11657" sha1="63q8fjonfrz7r2fklrg2d8d9nnkjn92" xml:space="preserve">{{Filozof

| regija          = 
| era             = [[srednji vijek]]
| slika           = Worms Lutherdenkmal Petrus Waldus 2012-02-21-18-24-52.jpg
| opis_slike      = Kip Petera Walda u [[Worms|Wormsu]], Njemačka
| veličina        =
| ime             = Peter Waldo
| rođenje         = oko [[1140.]]
| mjesto_rođenja  = [[Lyon]]
| smrt            = oko [[1205.]]
| mjesto_smrti    = ?
| škola_tradicija = vođa pokreta [[Valdenzi|valdenga]]
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
| potpis          =
}}
'''Peter Waldo''',&lt;ref&gt;[http://www.dictionary.com/browse/waldo &quot;Waldo&quot;]. ''[[Random House Webster's Unabridged Dictionary]]''.&lt;/ref&gt; '''Valdo,''' '''Valdes''' ili '''Waldes''' ([[Lyon]], oko 1140. – oko 1205.), također i '''Pierre Vaudès''' ili '''de Vaux,''' bio je vođa srednjovjekovnog kršćanskog duhovnog pokreta [[Valdenzi|valdenga]].

== Odnos s Valdenzima ==
Smatra se da je Peter Waldo osnovao pokret valdenga negdje između [[1170.]] i [[1177.]] godine, iako je bilo tvrdnji da su [[valdenzi]] prethodili Waldu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Waldenses |url=https://www.britannica.com/topic/Waldenses |access-date=28. siječnja 2019. |website=Encyclopaedia Britannica |quote=little is known with certainty about the reputed founder, Valdes (also called Peter Waldo, or Valdo). As a layman, Valdes preached (1170–76) in Lyon, France}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Weber |first=N. |year=1912 |title=Waldenses |url=http://www.newadvent.org/cathen/15527b.htm |access-date=28. siječnja 2019. |website=Catholic Encyclopedia |publisher=New Advent |quote=The real founder of the sect was a wealthy merchant of Lyon who in the early documents is called Waldes (Waldo)…On the Feast of the Assumption, 1176, he disposed of the last of his earthly possessions and shortly after took the vow of poverty.}}&lt;/ref&gt;

U svojoj ''Povijesti crkve Vaudois'' ([[1859.]]) Antoine Monastier citira Bernarda, Abbotta od Foncalda, koji je krajem [[12. stoljeće|12. stoljeća]] zabilježio da su valdenzi nastali u vrijeme Lucijeva papinstva.{{Sfn|Monastier|1859}} Monastier pretpostavlja da se odnosi tekst na papu [[Lucije II.|Lucija II.]] ([[1144.]] – [[1145.]]), i zaključuje da su valdenzi bili aktivni prije 1145. godine. Bernard također kaže da ih je isti papa Lucije osudio kao heretike, ali je zabilježeno da ih je osudio [[Lucije III.|papa Lucije III]] [[1184.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Weber |first=N. |year=1912 |title=Waldenses |url=http://www.newadvent.org/cathen/15527b.htm |access-date=28. siječnja 2019. |website=Catholic Encyclopedia |publisher=New Advent |quote=Pope Lucius III consequently included them among the heretics against whom he issued a Bull of excommunication at Verona in 1184.}}&lt;/ref&gt;

Monastier također tvrdi da je [[Eberhard od Béthunea|Eberard de Béthune]], pišući [[1210.]] godine (iako Monastier iznosi godinu [[1160.]]), tvrdio da se ime &quot;Vaudois&quot; odnosi stanovnike dolina ili one koji &quot;prebivaju u dolini tuge i suza&quot; i da je bio u upotrebi prije Petera Walda.

== Život i rad ==
Većina pojedinosti Waldovog života nepoznata je. Dosadašnji izvori prenose da je bio bogati trgovac tkaninom iz [[Lyon]]a i čovjek koji se malo obrazovao. Nešto prije 1160. godine doživio je nadahnuće nizom događaja: propovijedi o životu [[Sveti Aleksije|svetog Aleksija]], odbijanja [[Pretvorba (transsupstancijacija)|transsupstancijacije]] kad se to smatralo zločinom&amp;nbsp;i iznenadna i neočekivana smrt dragog prijatelja tijekom večernjeg obroka.{{Sfn|Perrin|1884}}{{Sfn|Aston|1993}} Od tada je počeo živjeti radikalnim kršćanskim životom, poklonio je većinu svoje imovine svojoj supruzi i dio je podijelio kao [[Milostinja|milostinju]] siromašnima.

Otprilike u to vrijeme Waldo je započeo s javnim propovijedima i poučavanjima šireći svoje ideje jednostavnosti i siromaštva, posebno da &quot;nitko ne može služiti dvojici gospodara, Bogu i [[Mamon]]u.&quot;&lt;ref&gt;[https://sourcebooks.fordham.edu/source/waldo1.asp &quot;The Conversion of Peter Waldo&quot;, ''Readings in European History'', (J. H. Robinson, trans), (Boston: Ginn, 1905), pp. 381-383]&lt;/ref&gt; Waldo je osudio ono što je smatrao [[Papa|papinskim]] ekscesima i neke [[Katolička Crkva|katoličke]] dogme, uključujući [[čistilište]] i transsupstancijaciju. Rekao je da su ove dogme &quot;[[Kurva iz Babilona|bludnica]]&quot; iz [[Otkrivenje|knjige Otkrivenja]].{{Sfn|Perrin|1884}} Do [[1170.]] Waldo je okupio velik broj sljedbenika, koji se nazivaju ''siromašnima iz Lyona,'' ''siromašnima iz [[Lombardija|Lombardije]]'' ili ''siromašnima od Boga.'' Evangelizirali su svoje učenje dok su putovali kao [[Trgovina|trgovci]].{{Sfn|Wylie|1848}} Često ih se naziva [[Valdenzi|valdensijima]] (ili valdenzima) kako bi razlikovali od albigenza ili [[Katari|katara]].

Valdežanski pokret od početka je karakteriziralo propovijedanje od strane laika, [[Siromaštvo|dobrovoljno siromaštvo]] i strogo i doslovno interpretiranje [[Biblija|Biblije]]. Između [[1170.]] i [[1180.]] Waldo je dao nalog jednom kleriku iz Lyona da prevede [[Novi zavjet]] na &quot;[[Žargon|narodni jezik]] romansa“ ([[Frankoprovansalski jezik|francusko-provansalski]]).{{Sfn|Lelong|1723}} Waldo je stoga zaslužan za objavljivanje prvog prijevoda Biblije u Europi na 'moderni jezik' izvan [[Latinski jezik|latinskog]].{{Sfn|Jones|1819}}

U siječnju [[1179.]] Waldo i jedan od njegovih [[wiktionary:disciple|učenika]] odlazi u Rim, gdje su ih dočekali [[Aleksandar III., papa|papa Aleksandar III]] i [[Rimska kurija]].{{Sfn|RHGF|1786}} Pozvani su da daje objašnjenje svojih vjerskih stavova pred komisijom od tri klerika, uključujući pitanja o kojima se tada raspravljalo u Crkvi, poput [[Univerzalno svećenstvo|univerzalnog svećeništva]],{{Sfn|Roe|Hooker|Handford|1907}}{{Sfn|Cathcart|1883}}{{Sfn|Beard|1885}} propovijedanja evanđelja na narodnom jeziku i pitanja dobrovoljnog siromaštva. Rezultati sastanka nisu bili konačni. Papa je potvrdio Waldov zavjet siromaštva, ali zabranjeno mu je nastaviti propovijedati zato što je bio laik.

Waldove ideje, ali ne i sam pokret, osuđeni su na [[Treći lateranski sabor|Trećem lateranskom saboru]] u ožujku iste godine.{{Sfn|Map|1924}} Vođe valdenškog pokreta još nisu bili izopćeni iz Crkve.

nakon što su otjerani iz Lyona, Waldo i njegovi sljedbenici nastanili su se u visokim dolinama [[Pijemont]]a i u Francuskoj na [[Luberon]]u i nastavili su propovijedati svoju inačicu kršćanstva utemeljenom na izravnom tumačenju Novog zavjeta. Walda je ekskomunicirao [[Lucije III.|papa Lucije III]] tijekom sinode održane u [[Verona|Veroni]] 1184., a doktrinu siromaha iz Lyona ponovno je osudilo vijeće na [[Četvrti lateranski sabor|Četvrtom lateranskom saboru]] 1215. godine, kada su prvi put poimence spomenuli skupinu i proglasili njezina načela [[Krivovjerje|herezom]]. U strahu od crkvenog progona Waldovi sljedbenici pobjegli su u planinska područja sjeverne Italije i osnovali valdensku evangeličku crkvu koja još uvijek postoji.

== Izvori ==
{{izvori|30em}}

===Primarni izvori===
{{refbegin|40em}}
* {{cite encyclopedia |author=Anonymous |article=The Conversion of Peter Waldo |orig-year=1218 |date=Siječanj 1996. |editor-first=Paul |editor-last=Halsall |title=Internet Medieval Source Book |chapter-url=http://sourcebooks.fordham.edu/halsall/source/waldo1.html |access-date=8. kolovoza 2017.}}
* {{cite web |last=Waldo |first=Peter |orig-year=1180 |year=1969 |title=Profession of Faith |translator-first1=Walter |translator-last1=Wakefield |translator-first2=Austin |translator-last2=Evans |website=Wikispaces.com |url=http://peterwaldo.wikispaces.com/page/view/Peter+Waldo%27s+Profession+of+Faith/253934302 |access-date=8. kolovoza 2017. |archiveurl=https://web.archive.org/web/20200714034821/http://peterwaldo.wikispaces.com/page/view/Peter+Waldo%27s+Profession+of+Faith/253934302 |archivedate=14. srpnja 2020.}}
* {{cite encyclopedia |chapter=Ex Chronico Canonici Laudunensis |encyclopedia=Recueil des Historiens des Gaules et de la France |date=1786 |language=la |volume=XIII |location=Paris |chapter-url=https://archive.org/stream/RecueilDesHistoriensDesGaulesEtDe13/Recueil_des_historiens_des_Gaules_et_de_13#page/n768 |ref={{harvid|RHGF|1786}}}}
* {{cite book |last=Map |first=Walter |title=De Nugis Curialium |orig-year=after 1192 |year=1924 |translator-last1=Tupper |translator-first1=Frederick |translator-last2=Bladen Ogle |translator-first2=Marbury |chapter=Of the Sect of the Waldenses |chapter-url=https://archive.org/stream/in.ernet.dli.2015.184466/2015.184466.De-Nugis-Curialium#page/n107}}
{{refend}}

===Sekundarni izvori===
{{refbegin|40em}}
* {{cite book |last=Aston |first=M. |title=Faith and Fire: Popular and Unpopular Religion, 1350–1600 |location=London |publisher=Bloomsbury Academic |year=1993 |isbn=978-1-85285-073-9}}
* {{cite book |last=Beard |first=C. |author-link=Charles Beard (Unitarian) |chapter=Reform before the Reformation |title=The Reformation of the sixteenth century in its relation to modern thought and knowledge |location=London |publisher=Williams and Norgate |series=The [[Hibbert Lectures]] |orig-year=1883 |year=1885 |url=https://archive.org/details/hibbertlectures00bearuoft |page=[https://archive.org/details/hibbertlectures00bearuoft/page/n37 24]}}
* {{cite encyclopedia |last=Cathcart |first=W. |article=Waldenses, The |title=The Baptist Encyclopædia: A Dictionary of the Doctrines, Ordinances, Usages, Confessions of Faith, Sufferings, Labors, and Successes, and of the General History of the Baptist Denomination in All Lands |location=Philadelphia, PA |publisher=Louis H. Everts |volume=vol. 2 |year=1883 |page=1200-1201 |url=https://books.google.com/books?id=5sJNAQAAMAAJ&amp;pg=PA1200}}
* {{cite encyclopedia |last=Lelong |first=Jacques |author-link=Jacques Lelong |title=Biblia Gallica: Versiones antiquae et codices manuscripti |encyclopedia=Bibliotheca Sacra |year=1723 |language=la |volume=I |location=Paris |publisher=François Montalant |url=https://archive.org/details/bub_gb_tVGFQRbJXVoC/page/n3}}
* {{cite book |last=Jones |first=W. |author-link=William Jones (1762–1846) |title=The History of the Christian Church from the Birth of Christ to the Eighteenth Century |location=London |publisher=W. Myers |volume=vol. II |year=1819 |url=https://archive.org/details/historyofchris02jone}}
*{{cite book |last=Monastier |first=Antoine |title=A History of the Vaudois Church from Its Origin |publisher=Religious Tract Society |location=London |year=1859 |url=https://archive.org/details/historyofvaudois00mona |quote=Bernard.}}
* {{cite book |last=Perrin |first=J.P. |title=History of the Old Waldenses Anterior to the Reformation |location=New York, NY |publisher=Macon &amp; Company |year=1884 |url=https://archive.org/details/historyoldwalde00perrgoog}}
* {{cite encyclopedia |last1=Roe |first1=E.T. |last2=Hooker |first2=L.R. |last3=Handford |first3=T.W. |article=Waldenses |title=The New American Encyclopedic Dictionary |location=New York, NY |publisher=J. A. Hill |year=1907 |url=https://books.google.com/books?id=GBYLAQAAMAAJ&amp;pg=PA4445}}
* {{cite book |last=Tourn |first=G. |title=The Waldensians: The first 800 years (1174–1974) |location=Torino |publisher=Claudiana |year=1980 |url=https://books.google.com/books?id=wHMmAQAAIAAJ}}
* {{cite book |last=Wylie |first=J.A. |author-link=James Aitken Wylie |date=1848 &lt;!-- date from earlier Wikipedia editor. Sources I see put it at 1860 or so. --&gt; |title=History of the Waldenses |location=London |publisher=Cassell, limited |url=https://archive.org/details/cu31924099176046}}
{{refend}}

[[Kategorija:Francuski kršćanski teolozi]]</text>
      <sha1>63q8fjonfrz7r2fklrg2d8d9nnkjn92</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Izraela</title>
    <ns>14</ns>
    <id>705539</id>
    <revision>
      <id>7447954</id>
      <parentid>5914040</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Izraela|Gospodarstvo Izraela]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Izraelu|Uslužne djelatnosti u Izraelu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447954</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="123" sha1="6ppahlr763h4yeixn1vcv5ijsx7sfux" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Israel}}

[[Kategorija:Promet po državama|Izrael]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Izraelu]]</text>
      <sha1>6ppahlr763h4yeixn1vcv5ijsx7sfux</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Južne Koreje</title>
    <ns>14</ns>
    <id>705581</id>
    <revision>
      <id>7447956</id>
      <parentid>7120998</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Južne Koreje|Gospodarstvo Južne Koreje]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Južnoj Koreji|Uslužne djelatnosti u Južnoj Koreji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447956</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="142" sha1="4onnctmyvbhmbedajxbhgv5za9hrtig" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in South Korea}}

[[Kategorija:Promet po državama|Južna Koreja]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Južnoj Koreji]]</text>
      <sha1>4onnctmyvbhmbedajxbhgv5za9hrtig</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Bernard Lonergan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>707176</id>
    <revision>
      <id>7447478</id>
      <parentid>7133485</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:45:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447478</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3018" sha1="5v0c3fgrizcpd2z06j2qp41zic8cn5n" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = 
| era             = 
| slika           = Bernard Lonergan SJ.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| ime             = Bernard Lonergan
| puno ime        = Bernard Joseph Francis Lonergan
| rođenje         = [[17. prosinca]] [[1904.]]
| mjesto_rođenja  = [[Buckingham]], [[Quebec]]
| smrt            = [[26. studenoga]] [[1984.]]
| mjesto_smrti    = [[Pickering]], [[Ontario]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[epistemologija]], [[hermeneutika]], [[retorika]]
| poznate_ideje   = teorija spoznaje
| utjecaji        = [[Sveti Toma Akvinski|Toma Akvinski]], [[Sveti Augustin|Augustin]] 
| utjecao_na      = 
| djela           = 
| nagrade         = [[Slika:CAN Order of Canada Companion ribbon.svg|50px]] Kanadski red
| potpis          = 
}}
'''Bernard Joseph Francis Lonergan''' ([[Buckingham]], [[Quebec]], [[17. prosinca]] [[1904.]] - [[Pickering]], [[Ontario]], [[26. studnoga]] [[1984.]]), bio je [[Kanada|kanadski]] [[filozof]], [[teolog]] i [[isusovci|isusovac]], po mnogima se ubraja među najveće mislioce [[20. stoljeće|XX. stoljeća]]. 

Poznat je pod nadimkom '''»Američki Rahner«''', zbog težnji za povezivanjem [[tomizam|tomističke]] i [[Aurelije Augustin|augustinske]] tradicije s klasičnom i modernom filozofijom, ponajviše njemačkim idealizmom i engleskim empirizmom te kao tvorac teorije spoznaje, unutar teorije kognitivnosti.&lt;ref name=&quot;oko&quot;&gt; Oko, Dariusz. [http://czasopisma.upjp2.edu.pl/thepersonandthechallenges/article/view/3754 Objectivity as the Fruit of Authentic Subjectivity] ''The Journal of Theology, Education, Canon Law and Social Studies Inspired by Pope John Paul II'', sv. 11, br. 2 (2020.) &lt;/ref&gt; Uz doprinose na području [[epistemologija|epistemologije]], proučavao je i [[retorika|retoriku]] i [[hermeneutika|hermeneutiku]]. Predavao je na [[Gregoriana|Papinskom sveučilištu »Gregoriana«]], Sveučilištu u Torontu, Bostonskom koledžu te na [[Harvardovo sveučilište|Harvardovom sveučilištu]]. Sveučilište u Toronto objavilo je posmrtno njegova sabrana djela u 25 svezaka. Odlikovan je Kanadskim redom te je nositelj [[Počasni doktorat|počasnog doktorata]] na Sveučilištu Concordia u [[Montreal]]u.

Drži da je čovjekov [[um]] izgrađen na peterima razinama: empiriskoj (iskustvenoj), [[intelekt]]ualnoj, [[razum]]skoj, razini odgovornosti i razini vjerskog iskustva, koje zajedno postupno vode ka [[znanje|znanju]] i donošenju odluke.&lt;ref name=&quot;oko&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://iep.utm.edu/lonergan/ Bernard Lonergan] u Mrežnoj enciklopediji filozofije
* [https://web.archive.org/web/20060103113012/http://www.thecanadianencyclopedia.com/index.cfm?PgNm=TCE&amp;Params=A1ARTA0004754 Bernard Joseph Francis Lonergan] u mrežnom izdanju Kanadske enciklopedije
* [https://bernardlonergan.com/ Mrežna pismohrana (Bernard Lonergan Archive)]

{{GLAVNIRASPORED:Lonergan, Bernard}}
[[Kategorija:Kanadski isusovci]]
[[Kategorija:Filozofi]]
[[Kategorija:Rimokatolički teolozi]]</text>
      <sha1>5v0c3fgrizcpd2z06j2qp41zic8cn5n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Edo Pivčević</title>
    <ns>0</ns>
    <id>707452</id>
    <revision>
      <id>7447479</id>
      <parentid>6495950</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:47:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447479</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2959" sha1="0bt16fdrlq75qhmwgi86noqfukiyu6m" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = [[Filozofija 20. stoljeća|Moderna filozofija]]
| slika           = 
| opis_slike      = 
| veličina        =
| ime             = Edo Pivčević
| rođenje         = [[12. kolovoza]] [[1931.]]
| mjesto_rođenja  = [[Omiš]]
| smrt            = [[15. kolovoza]] [[2021.]]
| mjesto_smrti    = [[Bristol]], [[UK]]
| škola_tradicija = [[Analitička filozofija]]
| glavni_interesi = [[metafizika]], [[fenomenologija]]
| poznate_ideje   =
| utjecaji        = 
| utjecao_na      =
| potpis          =
}}
'''Eduard Pivčević''' ([[Omiš]], [[11. kolovoza]] [[1931.]] - [[Bristol]], [[15. kolovoza]] [[2021.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] je [[Filozofija|filozof]] i dramatičar.

== Životopis ==
Eduard Pivčević rodio se je u Omišu 11. kolovoza 1931.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Kutleša |first=Stipe |date=17. kolovoza 2021. |title=U 91. godini života preminuo Edo Pivčević |url=https://www.vecernji.hr/vijesti/u-91-godini-zivota-preminuo-edo-pivcevic-1515970 |url-status=live |access-date=18. kolovoza 2021. |website=[[Večernji list]]}}&lt;/ref&gt; Filozofiju je diplomirao na [[Filozofski fakultet u Zagrebu|Filozofskom Fakultetu u Zagrebu]] 1954.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Doktorirao ju je dva puta. Prvi puta na [[Sveučilište u Münsteru|Sveučilištu u Münsteru]] 1958, drugi puta na [[Sveučilište u Londonu|Sveučilištu u Londonu]] 1962.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Lovrenčić |first=Željka |date=21. listopada 2019. |title=BRITISH-CROATIAN SOCIETY FOUNDER VISITS THE HOMELAND |url=https://matis.hr/en/news/british-croatian-society-founder-visits-the-homeland/ |url-status=live |access-date=18. kolovoza 2021. |website=Hrvatska matica iseljenika}}&lt;/ref&gt; Od 1964. do umirovljenja 1997. bio je profesor na [[Sveučilište u Bristolu|Sveučilištu u Bristolu]].&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt; Preminuo je 15. kolovoza 2021.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

== Bibliografija ==

==== Monografije ====
*''Ironie als Daseinform bei Søren Kierkegaard'', Gütersloh: Gütersloh Verlagshaus Gerd Mohn, (1960)
* ''Husserl and Phenomenology'', London: Hutchinson University Library, (1970)
* ''The Concept of Reality'', London: Duckworth (1986)
*''Change and Selves'', Oxford: Clarendon Press (1990)
*''What is truth?'', London: Routledge (1997)
*''The Reason Why'', Zagreb: Kruzak (2007)
*''Man The Rational Animal'', Lanham, MD: University Press of America (2019)

==== Drame ====

* ''Herr Speer Comes Calling'', Bristol: Silverwood Books (2013)

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.hkv.hr/razgovori/25482-prof-dr-sc-edo-pivcevic-hrvatska-je-cini-se-izgubila-kompas-i-smeteno-se-okrece-na-raskrscu.html &quot;Hrvatska je čini se izgubila kompas i smeteno se okreće na raskršću&quot;] - Intervju za Portal Hrvatskog kulturnog Vijeća

{{GLAVNIRASPORED:Pivčević, Edo}}
[[Kategorija: Analitički filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi 20.-21. stoljeća]]</text>
      <sha1>0bt16fdrlq75qhmwgi86noqfukiyu6m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Figurice Venere iz Kostenkija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>708397</id>
    <revision>
      <id>7447734</id>
      <parentid>6503834</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:54:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Rusija|Prapovijesna Rusija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447734</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3091" sha1="92dtmqoq1mgcrm1gw3rw3rp7y2nppm5" xml:space="preserve">[[Datoteka:Venus_4_from_Kostenki_RU_front.jpg|mini|533x533px|Venera 4, muzej [[Ermitaž]]]]
'''Figurice Venere iz Kostenkija''' su prapovijesni prikazi ženskog tijela, obično od [[bjelokost]]i i obično datirane prije između 25.000 i 20.000 godina, što ih čini dijelom [[gravettien]]ske industrije [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]]. Ove figure Venere pronađene su u [[arheološki kompleks Kostyonki-Borshchyovo|arheološkom kompleksu Kostyonki-Borshchyovo]] u Rusiji, a čuvaju se u muzeju [[Ermitaž]]u [[Sankt-Peterburg]]u.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Cite web |title=Venus of Kostenky: Discovery, Dating, Characteristics |url=http://www.visual-arts-cork.com/prehistoric/venus-of-kostenky.htm |website=Encyclopedia of Stone Age Art |access-date=2020-05-06}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Cite web |title=Venus figures from the Kostenki - Borshevo region on the Don River |url=https://www.donsmaps.com/kostenkivenus.html |last=Hitchcock |first=Don |date=2019-07-09 |website=Don's Maps |access-date=2020-05-06}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* {{Cite journal |last=Gvozdover |first=M. D. |year=1989 |title=The Typology of Female Figurines of the Kostenki Paleolithic Culture |url=https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.2753/AAE1061-1959270432 |journal=Soviet Anthropology and Archeology |language=en |volume=27 |issue=4 |pages=32–94 |doi=10.2753/AAE1061-1959270432 |access-date=6. rujna 2021. |archive-date=23. prosinca 2021. |archive-url=https://web.archive.org/web/20211223044248/https://www.tandfonline.com/doi/pdf/10.2753/AAE1061-1959270432 |url-status=dead }}
* {{Cite journal |last=Volkova |first=Y. S. |year=2013 |title=An Experimental Technological Study of Upper Paleolithic Kostenki-type Figurines |url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1563011014000063 |journal=[[Archaeology, Ethnology and Anthropology of Eurasia]] |language=en |volume=41 |issue=3 |pages=33–39 |doi=10.1016/j.aeae.2014.03.005 |issn=1563-0110}}
* {{Citation |last1=Hoffecker |first1=John F. |title=Kostenki: Geography and Culture |year=2014 |url=https://doi.org/10.1007/978-1-4419-0465-2_1876 |encyclopedia=Encyclopedia of Global Archaeology |pages=4319–4323 |editor-last=Smith |editor-first=Claire |publisher=Springer |language=en |doi=10.1007/978-1-4419-0465-2_1876 |isbn=978-1-4419-0465-2 |access-date=2020-05-06 |last2=Anikovich |first2=M. V.}}
* {{Cite journal |last=Hoffecker |first=John F. |year=2002 |title=The Eastern Gravettian &quot;Kostenki Culture&quot; as an Arctic adaptation |journal=Anthropological Papers of the University of Alaska |series=New Series |volume=2 |pages=115–136}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|Venuses of Kostenki}}
* (eng.) [http://www.visual-arts-cork.com/prehistoric/venus-of-kostenky.htm Venus of Kostenky], ''Encyclopedia of Stone Age Art''
* (eng.) [https://www.donsmaps.com/kostenkivenus.html Venus figures from the Kostenki–Borshevo region on the Don River], ''Don's Maps''

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Kostenki]]
[[Kategorija:Paleolitik]]
[[Kategorija:Arheologija u Rusiji]]
[[Kategorija:Prapovijesna Rusija]]</text>
      <sha1>92dtmqoq1mgcrm1gw3rw3rp7y2nppm5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Berekhat Rama</title>
    <ns>0</ns>
    <id>708398</id>
    <revision>
      <id>7447726</id>
      <parentid>6650184</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:50:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Sirija|Prapovijesna Sirija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447726</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5169" sha1="t0n5utigh735d0fwzosdl3fgr63xjrb" xml:space="preserve">[[Datoteka:Venus_of_Berekhat_Ram_imj.jpg|mini|&quot;Venera Berekhat Ram&quot; (izvornik) [[Izraelski muzej]], [[Jeruzalem]]]]
'''Venera iz Berekhat Rama''' (prije 280.000-250.000 godina) je oblutak pronađen u [[Berekhat Ram]]u na [[Golanska visoravan|Golanskoj visoravni]]. Oblutak su modificirali rani ljudi i pretpostavlja se da predstavlja ženski ljudski lik.&lt;ref name=&quot;Goren-Inbar1986&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;Marshack1997&quot; /&gt;

== Opis ==
Predmet je iskopala i prvi opisala [[Naama Goren-Inbar]] s Instituta za arheologiju [[Židovsko sveučilište u Jeruzalemu|Židovskog sveučilišta u Jeruzalemu]]. Artefakt je kamenčić od vulkanske stijene [[Škorija|škorije]], dugačak 35 mm, širok 25 mm i debeo 21 mm. Težak je približno 10 g. Iskopan je 1981. na [[acheuléen]]skom nalazištu u mjestu [[Berekhat Ram]], na [[Golanska visoravan|Golanskoj visoravni]]. Objekt je datiran na prije 280.000-250.000.&lt;ref name=&quot;Marshack1997&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dErrico2000&quot; /&gt;

Goren-Inbar je opisala nekoliko umjetnih utora na objektu: jedan je poprečni utor u gornjoj trećini, drugi su uzdužni utori na stranama ispod poprečnog utora.&lt;ref name=&quot;Goren-Inbar1986&quot; /&gt; [[Alexander Marshack]] je 1997. godine mikroskopski istražio objekt.&lt;ref name=&quot;Marshack1997&quot; /&gt; Također je opisao umjetne izmjene, uključujući poprečne i uzdužne utore koje je pronašla Goren-Inbar. Konačno, [[Francesco d'Errico]] i April Nowell ponovno su ispitali objekt koristeći usporedni pristup.&lt;ref name=&quot;dErrico2000&quot; /&gt; Djelomično su potvrdili, dijelom ispravili nalaze Marshacka. d'Errico i Nowell također su izvijestili o gore navedenim utorima (s nekim ispravkama). Također su opisali područja mogućeg habanja na prednjoj, stražnjoj i donjoj strani predmeta.

== Tumačenje ==
Goren-Inbar&lt;ref name=&quot;Goren-Inbar1986&quot; /&gt; i Marshack&lt;ref name=&quot;Marshack1997&quot; /&gt; sugerirali su da je objekt nalikovao [[Žensko tijelo|ženskom tijelu]] te da su ga [[Veliki čovjekoliki majmuni|hominidi]] umjetno izmijenili kako bi naglasili njegova antropomorfna obilježja. Objekt se tada nazivao [[figurica]], a trenutno je poznat kao Venera iz Berekhat Rama (izraz &quot;Venera&quot; preuzet je iz konvencionalnog naziva mnogo mlađih [[Figure Venere|figurica Venere]] iz [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]] ). Ako je ova hipoteza točna, objekt bi bio najraniji primjer umjetnosti prikazivanja među poznatim arheološkim artefaktima, zajedno s [[Venera iz Tan-Tana|Venerom iz Tan-Tana]]

d'Errico i Nowell&lt;ref name=&quot;dErrico2000&quot; /&gt; potvrdili su umjetnu prirodu modifikacija objekta, ali su se suzdržali od poistovjećivanja s ljudskim tijelom. Primijetili su da utori općenito mogu imati funkcionalnu svrhu. Ipak, izjavili su da je uzdužne simetrične utore u obliku slova U (koji navodno predstavljaju &quot;krakove&quot;) teško funkcionalno objasniti. Dakle, slično kao Goren-Inbar i Marshack, d'Errico i Nowell zalagali su se za neutilitarističku i simboličku prirodu objekta.

== Izvori ==
{{izvori|refs=
&lt;ref name=&quot;Goren-Inbar1986&quot;&gt;{{Cite journal |last=Goren-Inbar |first=Naama |year=1986 |title=A Figurine from the Acheulian Site of Berekhat Ram |url=https://www.jstor.org/stable/23373142 |journal=Journal of the Israel Prehistoric Society |pages=7-12 |issn=0334-3839}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;dErrico2000&quot;&gt;{{Cite journal |last=d'Errico |first=F. |last2=Nowell |first2=A. |year=2000 |title=A new look at the Berekhat Ram figurine: Implications for the origins of symbolism |url=https://research-information.bris.ac.uk/en/publications/a-new-look-at-the-berekhat-ram-figurine-implications-for-the-orig |journal=Cambridge Archaeological Journal |language=English |volume=10 |issue=1 |pages=123–167 |issn=0959-7743}}
With comments by [[Ofer Bar-Yosef]], Angela E. Close, João Zilhão, [[Steven Mithen]], [[Thomas G. Wynn]], and [[Alexander Marshack]].
&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;Marshack1997&quot;&gt;{{Cite journal |last=Marshack |first=Alexander |year=1997 |title=The Berekhat Ram figurine: a late Acheulian carving from the Middle East |url=https://www.cambridge.org/core/journals/antiquity/article/abs/berekhat-ram-figurine-a-late-acheulian-carving-from-the-middle-east/9FE40B244A4F627AA869BFB41037AC41 |journal=Antiquity |language=en |volume=71 |issue=272 |pages=327–337 |doi=10.1017/S0003598X00084957 |issn=0003-598X}}&lt;/ref&gt;
}}

== Vanjske poveznice ==
*[https://www.donsmaps.com/berekhatram.html Don Hitchcock (Don's Maps): &quot;The Berekhat Ram Venus&quot;]
*[http://www.visual-arts-cork.com/prehistoric/venus-of-berekhat-ram.htm Visual-Arts-Cork.com: &quot;Venus of Berekhat Ram&quot;]
*[http://www.bradshawfoundation.com/sculpture/berekhat_ram.php Rock Art Network (Bradshaw Foundation): &quot;Berekhat Ram&quot;]
*[https://www.originsnet.org/nenatoolsfems/pages/a)berekram.htm James B. Harrod (OriginsNet): &quot;Berekhat Ram&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20210815105425/https://www.originsnet.org/nenatoolsfems/pages/a)berekram.htm |date=15. kolovoza 2021. }}

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Berekhat Ram]]
[[Kategorija:Paleolitik]]
[[Kategorija:Arheologija u Siriji]]
[[Kategorija:Arheologija u Izraelu]]
[[Kategorija:Prapovijesna Sirija]]
{{coord|33|13|56|N|35|45|59|E|region:EG_type:landmark_source:kolossus-huwiki|display=title}}</text>
      <sha1>t0n5utigh735d0fwzosdl3fgr63xjrb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Južne Afrike</title>
    <ns>14</ns>
    <id>708609</id>
    <revision>
      <id>7447958</id>
      <parentid>7120999</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:03:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Južne Afrike|Gospodarstvo Južne Afrike]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Južnoj Africi|Uslužne djelatnosti u Južnoj Africi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447958</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="129" sha1="gaha8ji4o800e0wyjk8fj5tvzo3t4cb" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija: Promet po državama|Južnoafrička Republika]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Južnoj Africi]]</text>
      <sha1>gaha8ji4o800e0wyjk8fj5tvzo3t4cb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velika nagrada Miamija</title>
    <ns>0</ns>
    <id>714032</id>
    <revision>
      <id>7447473</id>
      <parentid>6596336</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:38:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26925-02</username>
        <id>359536</id>
      </contributor>
      <comment>Prošlo vrijeme promijenjeno u sadašnje</comment>
      <origin>7447473</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1680" sha1="bb6n1yx68ap1odb264rmn44avk7m30y" xml:space="preserve">{{Infookvir F1 utrka 
| naziv_VN                = [[Datoteka:Flag of Florida.svg|20px]] Velika nagrada Miamija
| slika                   = Hard Rock Stadium Circuit 2022.svg
| naziv_staze             = Miami International Autodrome
| broj_krugova            = 57
| dužina_km               = 5,410
| dužina_t_km             = 308.370
| rekord_kruga            = 
| godina_rekord           = 
| vozač_rekord            = 
| konstruktor_rekord      = 
| rekord_kruga_u          = 
| godina_rekord_u         = 
| vozač_rekord_u          = 
| konstruktor_rekord_u    = 
| godina_posljednje_utrke =2022. 
| pp_vozač                = 
| pp_momčad               = 
| vrijeme_pp              = 
| pobjednik               = 
| pobjednička_momčad      = 
| drugoplasirani          = 
| drugoplasirana_momčad   = 
| trećeplasirani          = 
| trećeplasirana_momčad   = 
| nk_vozač                = 
| nk_momčad               = 
| najbrži_krug            = 
}}

'''Velika nagrada Miamija''' je automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]], koja se prvi put vozila na natjecanju [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] Staza Miami International Autodrome, osigurala je ugovor s Formulom 1 na deset godina, a prolazit će oko Hard Rock Stadiuma koji je sjedište [[National Football League|NFL]] momčadi [[Miami Dolphins]]a.&lt;ref&gt; [https://maxf1.net/vn-miamija-potvrdena-za-f1-kalendar-2022/ VN Miamija potvrđena za F1 kalendar 2022.] ''MAX F1'' Objavljeno 18. travnja 2021. Pristupljeno 25. studenog 2021.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;small&gt;{{izvori}}&lt;/small&gt;

{{Utrke Formule 1}}
[[Kategorija:Velike nagrade F1|Miami]]
[[Kategorija:Međunarodna automobilistička natjecanja u SAD-u]]</text>
      <sha1>bb6n1yx68ap1odb264rmn44avk7m30y</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447474</id>
      <parentid>7447473</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:38:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26925-02</username>
        <id>359536</id>
      </contributor>
      <origin>7447474</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1677" sha1="pzaacktphl9ohjxy1j92z8f9b7hf6be" xml:space="preserve">{{Infookvir F1 utrka 
| naziv_VN                = [[Datoteka:Flag of Florida.svg|20px]] Velika nagrada Miamija
| slika                   = Hard Rock Stadium Circuit 2022.svg
| naziv_staze             = Miami International Autodrome
| broj_krugova            = 57
| dužina_km               = 5,410
| dužina_t_km             = 308.370
| rekord_kruga            = 
| godina_rekord           = 
| vozač_rekord            = 
| konstruktor_rekord      = 
| rekord_kruga_u          = 
| godina_rekord_u         = 
| vozač_rekord_u          = 
| konstruktor_rekord_u    = 
| godina_posljednje_utrke =2022. 
| pp_vozač                = 
| pp_momčad               = 
| vrijeme_pp              = 
| pobjednik               = 
| pobjednička_momčad      = 
| drugoplasirani          = 
| drugoplasirana_momčad   = 
| trećeplasirani          = 
| trećeplasirana_momčad   = 
| nk_vozač                = 
| nk_momčad               = 
| najbrži_krug            = 
}}

'''Velika nagrada Miamija''' je automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]], koja se prvi put vozila na natjecanju [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] Staza Miami International Autodrome, osigurala je ugovor s Formulom 1 na deset godina, a prolazit

oko Hard Rock Stadiuma koji je sjedište [[National Football League|NFL]] momčadi [[Miami Dolphins]]a.&lt;ref&gt; [https://maxf1.net/vn-miamija-potvrdena-za-f1-kalendar-2022/ VN Miamija potvrđena za F1 kalendar 2022.] ''MAX F1'' Objavljeno 18. travnja 2021. Pristupljeno 25. studenog 2021.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;small&gt;{{izvori}}&lt;/small&gt;

{{Utrke Formule 1}}
[[Kategorija:Velike nagrade F1|Miami]]
[[Kategorija:Međunarodna automobilistička natjecanja u SAD-u]]</text>
      <sha1>pzaacktphl9ohjxy1j92z8f9b7hf6be</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447476</id>
      <parentid>7447474</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:39:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26925-02</username>
        <id>359536</id>
      </contributor>
      <origin>7447476</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1675" sha1="7gp2kjv5fkqgm7vzanipx032l85pyec" xml:space="preserve">{{Infookvir F1 utrka 
| naziv_VN                = [[Datoteka:Flag of Florida.svg|20px]] Velika nagrada Miamija
| slika                   = Hard Rock Stadium Circuit 2022.svg
| naziv_staze             = Miami International Autodrome
| broj_krugova            = 57
| dužina_km               = 5,410
| dužina_t_km             = 308.370
| rekord_kruga            = 
| godina_rekord           = 
| vozač_rekord            = 
| konstruktor_rekord      = 
| rekord_kruga_u          = 
| godina_rekord_u         = 
| vozač_rekord_u          = 
| konstruktor_rekord_u    = 
| godina_posljednje_utrke =2022. 
| pp_vozač                = 
| pp_momčad               = 
| vrijeme_pp              = 
| pobjednik               = 
| pobjednička_momčad      = 
| drugoplasirani          = 
| drugoplasirana_momčad   = 
| trećeplasirani          = 
| trećeplasirana_momčad   = 
| nk_vozač                = 
| nk_momčad               = 
| najbrži_krug            = 
}}

'''Velika nagrada Miamija''' je automobilistička utrka [[Formula 1|Formule 1]], koja se prvi put vozila na natjecanju [[Formula 1 – sezona 2022.|2022.]] Staza Miami International Autodrome, osigurala je ugovor s Formulom 1 na deset godina, a prolazi oko Hard Rock Stadiuma koji je sjedište [[National Football League|NFL]] momčadi [[Miami Dolphins]]a.&lt;ref&gt; [https://maxf1.net/vn-miamija-potvrdena-za-f1-kalendar-2022/ VN Miamija potvrđena za F1 kalendar 2022.] ''MAX F1'' Objavljeno 18. travnja 2021. Pristupljeno 25. studenog 2021.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
&lt;small&gt;{{izvori}}&lt;/small&gt;

{{Utrke Formule 1}}
[[Kategorija:Velike nagrade F1|Miami]]
[[Kategorija:Međunarodna automobilistička natjecanja u SAD-u]]</text>
      <sha1>7gp2kjv5fkqgm7vzanipx032l85pyec</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Grčke riječi za ljubav</title>
    <ns>0</ns>
    <id>720069</id>
    <revision>
      <id>7447671</id>
      <parentid>7039191</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:32:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Šaholjubac</username>
        <id>211973</id>
      </contributor>
      <comment>/* */</comment>
      <origin>7447671</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4829" sha1="7e89ybuqck3vrzy7zz9q3x1a0wrc7jv" xml:space="preserve">[[Starogrčki jezik|Grčki jezik]] u [[Antička filozofija|filozofiji]] je razlikovao više riječi za [[ljubav]] od [[Hrvatski jezik|hrvatskog]], glavnima se smatraju: ''agápē'', ''érōs'', ''philía'', ''philautía'', ''storgē'' i ''xenía''. Ove riječi opisuju različite vrste ljubavi koje ljudi mogu osjećati. Neke nazive preuzeli su i [[Kršćanstvo|kršćanski]] mislioci.{{ni}}

== Agape ==
[[Agape]] (''ἀγάπη, agápē'') označava univerzalnu, nesebičnu ljubav, u kršćanstvu prema strancima, [[Priroda|prirodi]] ili [[Bog Otac|Bogu]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2020-02-14|title=The 8 Ancient Greek Words For Love — Greek City Times|url=https://greekcitytimes.com/2020/02/14/the-8-ancient-greek-words-for-love/|access-date=2022-03-18|language=en-US}}&lt;/ref&gt; Riječ je o neograničenu [[Empatija|suosjećanju]] s drugima, bilo članovima [[Obitelj|obitelji]] ili potpunim strancima.

Ovakva se ljubav pojavljuje u kršćanstvu kao najveća ljubav koja nije prirodna ljudima, ali jest Bogu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2021-03-11|title=4 vrste ljubavi koje možemo naći u Bibliji|url=https://www.novizivot.net/vrste-ljubavi-biblija/|access-date=2022-03-18|website=Novi Život|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pojavljuje se i u drugim [[Religija|religijama]].

Na [[Latinski jezik|latinski]] je prevedena kao ''caritas''.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=The Ancient Greeks’ 6 Words for Love (And Why Knowing Them Can Change Your Life)|url=https://www.yesmagazine.org/health-happiness/2013/12/28/the-ancient-greeks-6-words-for-love-and-why-knowing-them-can-change-your-life|access-date=2022-03-18|website=YES! Magazine|language=en-US}}&lt;/ref&gt;

== Eros ==
Eros (''ἔρως, érōs'') erotska je ljubav koja označava [[Spolni odnos|seksualnu]] [[strast]] i želju. To je impulzivna, površna, tjelesna i strasna ljubavi.&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=10 vrsta ljubavi prema Grcima Što je vaše? / filozofija|url=https://hr.thpanorama.com/articles/filosofa/los-10-tipos-de-amor-segn-los-griegos-cul-es-el-tuyo.html|access-date=2022-03-18|website=Thpanorama - Budi bolje danas!|language=hr}}&lt;/ref&gt; Ime je dobila po bogu [[Eros|Erosu]].

[[Stara Grčka|Grci]] su uz nju često vezali opasnost i smatrali je iracionalnom ljubavlju jer može preuzeti osobu.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt; Kršćanstvo se uglavnom slaže s ovom idejom pa, iako je u [[Brak|braku]] potrebna i zdrava, oštro je osuđuje izvan braka jer može dovesti u ozbiljne probleme kao što je [[preljub]], [[ovisnost]] o [[Pornografija|pornografiji]], a može postati i idol sama po sebi.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Storge ==
Storge (''στοργή, storgē'') jest obiteljska ljubav. Riječ je o prirodnom odnosu između [[Roditelji|roditelja]] i djece te obrnuto. Istu ljubav, čini se, [[životinje]] pokazuju svojim mladuncima. Uključuje i ljubav prema [[Kućni ljubimac|kućnim ljubimcima]] i prijateljstvo koje nastaje od djetinjstva.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Može opisivati i [[domoljublje]] ili vjernost istom timu.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt;

U [[Biblija|Bibliji]] se ta ljubav često pojavljuje i smatra se vitalnom za pravilno funkcioniranje obitelji.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Filija ==
Filija (''φιλία, philía'') obuhvaća prijateljsku ljubav, ali onu najdublju. U Antičkoj Grčkoj bila je najcjenjenija ljubav koja se razvijala među braćom po oružju, uključivala je spremnost dati život za drugog, ali i dijeljenje [[Emocije|emocija]] s njima.&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; Grci su ovo smatrali jednim od najsuptilnijih izraza jer nije uključivala površnost ili intenzitet erosa.&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; Postoji nekoliko vrsta.

U kršćanstvu je to najviša ljubav izvan one koju pokazuje Bog. Podrazumijeva spremnost umrijeti za drugog.&lt;ref name=&quot;:1&quot; /&gt;

== Filautija ==
Filautija (''φιλαυτία, philautía'') podrazumijeva ljubav prema sebi. Dijeli se na pozitivnu (koja je poboljšavala mogućnost voljenja) i negativnu (koja je povezana s [[Narcizam|narcizmom]] i fokusirana na osobnu korist, slavu i sreću). Ideja je da, ako osoba voli i sigurna je u sebe, onda ima dovoljno ljubavi koju može dati drugima.&lt;ref name=&quot;:2&quot; /&gt;

== Ksenija ==
Ksenija (''ξενία, xenía'') jest gostoprimstvo. To je institucionaliziran odnos baziran na darežljivosti, izmjeni darova i uzajamnosti.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|url=https://www.worldcat.org/oclc/52295939|title=The Greek world|date=1995|publisher=Routledge|others=Anton Powell|isbn=0-203-04216-6|location=London|oclc=52295939}}&lt;/ref&gt; Grci su je shvaćali kao [[Moral|moralnu]] obvezu. [[Ritual|Rituali]] su stvarali i pokazivali uzajamnu vezu između gosta i gostoprimca materijalnim (darovi, zaštita, zaklon) i nematerijalnim (usluge i sl.) beneficijama.

== Izvori ==
{{Izvori}}{{Grčki jezik}}
[[Kategorija:Grčki jezik]]
[[Kategorija:Psihologija]]
[[Kategorija:Filozofija]]
[[Kategorija:Ljubav]]</text>
      <sha1>7e89ybuqck3vrzy7zz9q3x1a0wrc7jv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Cunami Flo</title>
    <ns>0</ns>
    <id>720866</id>
    <revision>
      <id>7447749</id>
      <parentid>7435375</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:03:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26799-60</username>
        <id>359592</id>
      </contributor>
      <comment>Dodane informacije o Cunamiju</comment>
      <origin>7447749</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6152" sha1="hv61l219i1rgewxznhczs388r649cvp" xml:space="preserve">{{wikipedizirati izvore}}
{{mrva}}
{{Infookvir glazbenik
| Ime                  = Cunami Flo
| Img                  = 
| Img_capt             = 
| Img_size             = 
| Landscape            = 
| Background           = solo_izvođač
| Rodno_ime            = Emin Hadžajlić
| Pseudonim            = Cunami
| Rođenje              = [[1994.]]
| Mjesto rođenja       =[[Sarajevo]], [[Bosna i Hercegovina]]
| Smrt                 =
| Mjesto smrti         =

| Instrument           = [[vokal]]
| Žanr                 = [[rap]], [[trap]]
| Zanimanje            = Glazbenik
| Djelatno_razdoblje   = [[2020.]] – danas
| Producentska_kuća    = EMDC Network
| Angažman             = 
| URL                  = 
| nagrade              = 
| Značajni instrumenti = 
}}

'''Cunami Flo''', pravog imena '''Emin Hadžajlić''', ([[Sarajevo]], [[1994.]]{{ni}}) je bosanskohercegovački [[rap]] glazbenik iz [[Sarajevo|Sarajeva]].

[[2020.]] godine objavio je svoj prvi singl pod nazivom &quot;10er&quot;. Iste godine objavljuje dva EP-a pod nazivima &quot;GENG&quot; i &quot;GENG II&quot;.

Album &quot;Geng 33&quot; objavljen je [[2021.]] godine.

Hadžajlić je dio [[Grafiti|graffiti]] kolektiva &quot;PBR&quot; koji je aktuelan od 2007. godine, a njegov tag &quot;Rulof&quot; je veoma prepoznatljiv u Sarajevu i često se nalazi na različitim prevoznim sredstvima kao i zgradama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bistrovoda|first=Ensar|date=2020-09-23|title=Ovo nije intervju sa Cunamijem|url=https://fbl.ba/ovo-nije-intervju-sa-cunamijem/|access-date=2026-05-03|website=FBL|language=en-US}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Policija privela sarajevskog repera Cunamija zbog iscrtavanja grafita na tramvaju|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/policija-privela-sarajevskog-repera-cunamija-zbog-iscrtavanja-grafita-na-tramvaju/220622127|access-date=2026-05-03|website=Klix.ba|language=hr}}&lt;/ref&gt; Također je započeo modni brend pod istim nazivom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Rulof Clothing Home|url=https://rulofshop.com/|access-date=2026-05-03|website=Rulof|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;

U junu 2022. godine, u Sarajevu je priveden zbog iscrtavanja grafita po [[Tramvaj|tramvajima]] dok su bili parkirani prema stanici &quot;Muzeji&quot;, zbog čega je morao plaćati kaznu do 450 [[Konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]].&lt;ref name=&quot;:0&quot; /&gt; U januaru 2024. godine, nakon snimanja spota za svoj singl &quot;Droga Amsterdam&quot;, Hadžajlić je morao platiti kaznu u iznosu od 934 [[Euro|eura]] zbog oštećenja voza u [[Amsterdam|Amsterdamu]], te je neko vrijeme proveo u zatvoru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-01-23|title=Reper Cunami zbog spota &quot;Droga Amsterdam&quot; kažnjen sa 900 eura|url=https://crna-hronika.info/reper-cunami-zbog-spota-droga-amsterdam-kaznjen-sa-900-eura/579413|access-date=2026-05-03|website=Crna hronika|language=bs-BA}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cunami prvi put govorio o supruzi: Moja žena nikada nije ljubomorna|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/cunami-prvi-put-govorio-o-supruzi-moja-zena-nikada-nije-ljubomorna/240630017|access-date=2026-05-03|website=Klix.ba|language=hr}}&lt;/ref&gt;

U maju 2024. godine, oženio je svoju dugogodišnju djevojku Lucy.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oženio se bh. reper Cunami, njegova supruga podijelila snimke s vjenčanja|url=https://www.klix.ba/magazin/showbiz/ozenio-se-bh-reper-cunami-njegova-supruga-podijelila-snimke-s-vjencanja/240527016|access-date=2026-05-03|website=Klix.ba|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==
=== Singlovi ===
{| class=&quot;wikitable plainrowheaders&quot; style=&quot;text-align:center;&quot;
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Naslov
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;|Godina
! scope=&quot;col&quot; colspan=&quot;1&quot;|Pozicija
|-
! scope=&quot;col&quot; style=&quot;width:2.5em; font-size:85%&quot; |[[Croatia Songs|HR Billboard]]
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Babl Gam''
| rowspan=&quot;9&quot;|2020.
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Berimbolo'' (feat. Black Beriz) 
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''SFRJ'' (feat. Jovanni, Young Dizzy) 
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Ringišpil'' (feat. Rajker)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''City Roll'' (feat. Pozi)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Balkanski Hastal'' (feat. Kazan, Tref)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| ''10er'' 
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''40 Stepeni'' (feat. Valderrama Flow)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Noći'' (feat. Loš Sin, Igor Buzov) 
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Kriminal''
| rowspan=&quot;6&quot;|2021.
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Mejbi''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Jon Jones''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Electricite''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Mamba''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Chiff Kiff''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Neon'' (feat. Medico)
|rowspan=5&quot;|2022.
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Sa nama'' (feat. Brzo Trči Ljanmi)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Jumping bungee'' (feat. Neloe)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Ignor'' (feat. Sajfer)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Crveni Pasport ''(feat. Neloe)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Divljina''
|rowspan=&quot;9&quot;|2023.
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| ''Revolver''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Talk 2 me''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Capcarap''&lt;ref&gt;{{cite magazine |title=Croatia Songs: Week of November 25, 2023|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2023-11-25/ |access-date=30. travnja 2024.|magazine=[[Billboard]]}}&lt;/ref&gt;
|5.
|-
! scope=&quot;row&quot;| ''Marbella''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Iznad geta''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Tuda ću proći''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Droga Amsterdam''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Splav''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Spava grad'' (feat. Seksi)
|rowspan=&quot;5&quot;|2024.
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Droga Roterdam&lt;ref&gt;{{Cite web|title=Croatia Songs (Week of 17 February 2024)|url=https://www.billboard.com/charts/croatia-songs-hotw/2024-02-17/|access-date=30. travnja 2024.|website=Billboard|language=en-US}}&lt;/ref&gt;
|15.
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Berlin Tijara''
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Narkoman'' (feat. DJ Architect)
|
|-
! scope=&quot;row&quot;|''Guantanamo''
|
|-
|}

=== EP-ovi ===
* ''GENG'' (2020.)
* ''GENG II'' (2020.)
* ''Tarzan'' (2022.)
* ''Geto varijante'' (2024.)

=== Albumi ===
* ''Geng 33'' (2021.)
* Tarzan (2022.)
* ''Capcarap'' (2023.)
* ''Road 33'' (2025.)

== Izvori ==
{{izvori}}
{{nedostaju izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* Društvene mreže: [https://www.instagram.com/33cunami Instagram] i [https://www.youtube.com/c/CunamiFlo YouTube]

{{GLAVNIRASPORED:Cunami Flo}}
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački pjevači]]
[[Kategorija:Trap glazbenici]]
[[Kategorija:Pseudonim]]</text>
      <sha1>hv61l219i1rgewxznhczs388r649cvp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Karen Barad</title>
    <ns>0</ns>
    <id>723733</id>
    <revision>
      <id>7447462</id>
      <parentid>7310985</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:23:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447462</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16708" sha1="e0wc8gs3wanupe57pm1b3qu706lrjxf" xml:space="preserve">
{{Infookvir filozof
|ime=Karen Barad
|rođenje=[[29. travnja]] [[1956.]]
|mjesto_rođenja=[[SAD]]
|smrt=
|mjesto_smrti=
|djela=Meeting the Universe Halfway: Quantum Physics and the Entanglement of Matter and Meaning|era=Suvremena filozofija
|regija=Zapadnjačka filozofija
|škola_tradicija=Kontinentalna filozofija
Feminizam
|utjecaji=Donna Haraway, Niels Bohr, Samuel Devons
|glavni_interesi=[[Agencijski realizam]], Unutar-akcija
|poznate_ideje=Teorija agencijskog realizma
|utjecao_na=Eaton &amp; Hendry (Mapping Curricular Assemblages
)}}

'''Karen Michelle Barad''' ([[SAD]], [[29. travnja]] [[1956.]])&lt;ref name=&quot;Congress&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Barad, Karen Michelle|url=http://id.loc.gov/authorities/names/n89604146.html|access-date=20 February 2015|publisher=Library of Congress|quote=(Karen Barad) data view (theoretical physicist; b. Apr. 29, 1956)}}&lt;/ref&gt; američka je feministička teoretičarka, osobito poznata po svojoj teoriji agencijskog realizma.

== Biografija ==
Trenutno su (preferirana zamjenica &quot;oni&quot;; radi prilagodbe na hrvatski jezik u daljnjem tekstu &quot;ona&quot;) profesorice feminističkih studija, filozofije i povijesti svijesti na Kalifornijskom sveučilištu, Santa Cruz.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Feminist Studies: Karen Barad|url=http://feministstudies.ucsc.edu/faculty/singleton.php?&amp;singleton=true&amp;cruz_id=kbarad|publisher=[[University of California, Santa Cruz]]|access-date=13. lipnja 2022.|archive-date=23. kolovoza 2017.|archive-url=https://web.archive.org/web/20170823025913/https://feministstudies.ucsc.edu/faculty/singleton.php?&amp;singleton=true&amp;cruz_id=kbarad|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Autor je knjige ''Meeting the Universe Halfway: Quantum Physics and the Entanglement of Matter and Meaning''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Barad|first=Karen|title=Meeting the universe halfway: quantum physics and the entanglement of matter and meaning|publisher=[[Duke University Press]]|year=2007|isbn=9780822339175|location=Durham, North Carolina}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Activities: matterrealities (workshop), Karen Barad @ Lancaster, 5-7 November 2007, with art by Fiona Jane Candy, Paul Coulton, Irene Janze, Jennifer Sheridan|url=http://www.ist-palcom.org/activities/matterealities/|publisher=Palcom|url-status=dead|access-date=13. lipnja 2022.|archive-date=7. svibnja 2021.|archive-url=https://web.archive.org/web/20210507014701/http://www.ist-palcom.org/activities/matterealities}}&lt;/ref&gt; Njezina istraživačka tema uključuje feminističku teoriju, fiziku, [[Kontinentalna filozofija|kontinentalnu filozofiju]] dvadesetog stoljeća, [[Epistemologija|epistemologiju]], [[Ontologija|ontologiju]], filozofiju fizike, [[Kulturalni studiji|kulturološke studije]] znanosti i [[Feminizam|feminističke]] znanstvene studije.

Barad je doktorirala [[Teorijska fizika|teorijsku fiziku]] na Sveučilištu Stony Brook. Njezina disertacija predstavila je računske metode za kvantificiranje svojstava [[Kvark|kvarkova]] i drugih [[Fermion|fermiona]] u okviru baždarne teorije na rešetki.

Barad je član savjetodavnog odbora za feminističke akademske časopise ''[[Katalizator: feminizam, teorija, tehnoznanost|Catalyst: Feminism, Theory, Technoscience]]'' and ''[[Znakovi (dnevnik)|Signs: Journal of Women in Culture and Society]]''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=People|url=http://catalystjournal.org/ojs/index.php/catalyst/about/displayMembership/6|access-date=2017-08-22|website=catalystjournal.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje novina|date=2012-08-22|title=Masthead|language=en-US|work=Signs: Journal of Women in Culture and Society|url=http://signsjournal.org/about-signs/masthead/|access-date=2017-08-22}}&lt;/ref&gt;

== Agencijski realizam ==
Prema Baradinoj teoriji '''agencijskog realizma''', svemir obuhvaća [[Pojava|fenomene]], koji su &quot;ontološka neodvojivost unutar-djelujućih agencija&quot;. '''Unutar-akcija''', [[Novotvorenice|neologizam]] koji je uvela Barad, signalizira važan izazov individualističkoj metafizici . Za Barad, '''fenomeni''' ili objekti ne prethode njihovoj interakciji, već 'predmeti' nastaju kroz određene unutar-akcije. Dakle, aparati, koji proizvode fenomene, nisu skupovi ljudi i neljudi (kao u teoriji glumac-mreža ). Umjesto toga, oni su stanje mogućnosti 'ljudi' i 'ne-ljudi', ne samo kao idejni koncepti, već u njihovoj materijalnosti . Aparati su 'materijalno-diskurzivni' po tome što proizvode određena značenja i materijalna bića dok istovremeno isključuju proizvodnju drugih. Stoga je ono što znači materija uvijek materijalno-diskurzivno. Barad svoju inspiraciju uzima od fizičara [[Niels Bohr|Nielsa Bohra]], jednog od utemeljitelja [[Kvantna mehanika|kvantne fizike]] . Baradin agencijski realizam istodobno je [[epistemologija]] (teorija znanja), [[ontologija]] (teorija bića) i [[etika]] . Zato Barad uvodi neologizam onto-epistemologiju. Budući da specifične prakse materije imaju etičke posljedice, isključujući druge vrste materije, onto-epistemološke prakse uvijek su zauzvrat na-etičko-epistemološke.

Velik dio Baradinog znanstvenog rada vrti se oko njezinog koncepta &quot;agencijskog realizma&quot;, a njezine teorije su važne za mnoga akademska područja, uključujući znanstvene studije, STS (znanost, tehnologija i društvo), feminističku tehnoznanost, filozofiju znanosti, feminističku teoriju, i, naravno, fizika. Osim Bohra, njezin se rad oslanja na djela mislilaca kao što su [[Michel Foucault]], [[Judith Butler]], [[Jacques Derrida]] i [[Walter Benjamin]], između ostalih.

Baradino izvorno istraživanje blio je u teorijskoj [[Fizika elementarnih čestica|fizici čestica]] i [[Kvantna teorija polja|kvantnoj teoriji polja]]. Njezina knjiga, Susret svemira na pola puta, (2007.), uključuje poglavlje koje sadrži originalno otkriće u teorijskoj fizici, što je uglavnom nepojmljivo u knjigama koje se obično kategoriziraju kao &quot; [[Rodni studiji|rodne studije]] &quot; ili &quot;kulturološke teorije&quot;. U ovoj knjizi Barad također tvrdi da je 'agencijski realizam' koristan za analizu književnosti, društvenih nejednakosti i mnogih drugih stvari. Ova se tvrdnja temelji na činjenici da je Baradin agencijski realizam način razumijevanja politike, etike i djelovanja bilo kojeg čina promatranja, pa čak i svake vrste prakse znanja. Prema Barad, duboko povezan način na koji je svaka &quot;stvar&quot; zapetljana sa svim ostalim na materijalno specifične načine znači da sve unutar-radnje rekonfiguriraju zaplete. Baradina inovativna i dalekosežna formulacija unutar-akcije, koja dovodi u pitanje uobičajeni pojam interakcije koji pretpostavlja metafiziku [[Individualizam|individualizma]], nudi novu formulaciju [[Kauzalnost|kauzalnosti]]. Ne postoje stvari koje su u interakciji, već radije kroz i unutar radnji postoji razlikovanje-preplitanje, tako da se izvodi agencijski rez koji razdvaja stvari zajedno-razdvojno (jedan potez) tako da razlike ne postoje kao apsolutne odvajanja već u svojoj nerazdvojivosti (tj. &quot;agencijsku separabilnost&quot; kako to naziva Barad). Ništa nije inherentno odvojeno od bilo čega drugog, već se odvajanja odvijaju unutar fenomena. Ovaj pogled na znanje pruža okvir za razmišljanje o tome kako kultura i navike mišljenja mogu neke stvari učiniti vidljivima, a druge lakše zanemariti ili nikada ne vidjeti. Iz tog je razloga, prema Barad, agencijski realizam koristan za feminističku analizu i druge oblike političke i društvene misli, čak i ako veza sa znanošću nije očita.

Baradin okvir donosi nekoliko drugih argumenata, a neki od njih dio su većih trendova u područjima poput znanstvenih studija i feminističke tehnoznanosti (sve se mogu naći u njezinoj knjizi iz 2007., ''Susret sa svemirom na pola puta''):

* Ona definira agenciju kao odnos, a ne kao nešto što netko &quot;ima&quot;.
* Znanstvenik i društveno uvijek su dio aparata i o tome treba voditi računa u njegovoj neodvojivosti u analizi sustava. To se razlikuje od gledišta da političke kritike znanosti nastoje potkopati vjerodostojnost znanosti; umjesto toga, Barad tvrdi da ova vrsta kritike zapravo čini bolju, vjerodostojniju znanost.
* Oni tvrde da su politika i etička pitanja uvijek dio znanstvenog rada i da se čine odvojenima samo zbog specifičnih povijesnih okolnosti koje potiču ljude da ne vide te veze. Jedan primjer o kojem raspravljaju je etika razvoja nuklearnog oružja kako bi argumentirali ovu tvrdnju, tvrdeći da su etika i politika dio načina na koji je takvo oružje razvijeno i shvaćeno, te stoga dio znanosti, a ne samo &quot;filozofije znanosti&quot; ili &quot;etiku znanosti&quot;. To se razlikuje od uobičajenog gledišta da se može težiti bespolitičnoj znanosti bez pristranosti.
* Ipak, ona se protivi epistemološkom relativizmu i nudi važnu alternativu uobičajenoj koncepciji [[Objektivnost|objektivnosti]].
* Ona također odbacuje ideju da je znanost &quot;samo&quot; jezična igra ili skup fikcija proizvedenih samo ljudskim konstrukcijama i konceptima. Iako je znanstvenik dio &quot;unutar-akcije&quot; eksperimenta, ljudi (i njihovi kulturni konstrukti) nemaju potpunu kontrolu nad svime što se događa. Barad izražava ovu točku govoreći, u &quot;Dobivanju stvarnosti&quot;, da, iako znanstvenici oblikuju znanje o svemiru, ne možete zanemariti način na koji svemir &quot;vraća udarac&quot;.

Ove točke o znanosti, djelovanju, etici i znanju otkrivaju da je Baradin rad sličan projektima drugih znanstvenika znanstvenih studija kao što su Bruno Latour, Donna Haraway, Andrew Pickering i Evelyn Fox Keller.

== Odabrana bibliografija ==

=== Knjige ===

* {{Citiranje knjige|last=Barad|first=Karen|title=Meeting the Universe Halfway: Quantum Physics and the Entanglement of Matter and Meaning|publisher=[[Duke University Press]]|year=2007|isbn=9780822339175|location=Durham, North Carolina}}
* {{Citiranje knjige|last=Barad|first=Karen|title=Agentieller Realismus: Über die Bedeutung materiell-diskursiver Praktiken|publisher=Suhrkamp|year=2012|isbn=9783518260456|volume=45|location=Berlin|language=de|trans-title=Agential Realism: On the Importance of Material-Discursive Practices|author-mask=2}}
* {{Citiranje knjige|last=Barad|first=Karen|title=Verschränkungen|publisher=Merve|year=2015|isbn=978-3-88396-353-2|location=Berlin|pages=224|language=de|translator-last=Theodor|translator-first=Jennifer Sophia|trans-title=Entanglements|author-mask=2}}

=== Poglavlja u knjigama ===

* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Susret sa svemirom na pola puta: kvantna fizika i isprepletenost materije i značenja|editor1=Nelson|title=Feminism, science, and the philosophy of science|pages=161–194|publisher=Kluwer Academic Publishers|place=Dordrecht Boston|year=1997|isbn=9780792346111|postscript=.}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Agential realism: feminist interventions in understanding scientific practices (1998)|editor-last=Biagioli|editor-first=Mario|title=The science studies reader|pages=1–11|publisher=Routledge|place=New York, New York|year=1999|isbn=9780415918688|postscript=.}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Reconceiving scientific literacy as agential literacy, or learning how to intra-act responsibly within the world|editor1=Traweek|title=Doing science + culture|pages=221–258|publisher=Routledge|place=New York|year=2000|isbn=9780415921121|postscript=.}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Re(con)figuring space, time, and matter|editor-last=DeKoven|editor-first=Marianne|title=Feminist locations: global and local, theory and practice|pages=75–109|publisher=Rutgers University Press|place=New Brunswick, New Jersey|year=2001|isbn=9780813529233|postscript=.}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Schrödinger's cat|editor1=Smelik|title=Bits of life: feminism at the intersections of media, bioscience, and technology|pages=165–176|publisher=University of Washington Press|place=Seattle|year=2008|isbn=9780295988092|postscript=.}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Queer causation and the ethics of mattering|editor1=Giffney|title=Queering the non/human|pages=311–338|publisher=Ashgate|place=Aldershot, Hampshire, England Burlington, Vermont|year=2008|isbn=9780754671282|postscript=.}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Was ist das Maß des Nichts? Unendlichkeit, Virtualität, Gerechtigkeit [What is the measure of nothingness? Infinity, virtuality, justice]|editor1=Arnheim|title=dOCUMENTA (13) 100 Notizen – 100 Gedanken|trans_title=dOCUMENTA (13) 100 notes - 100 thoughts|publisher=Hatje Cantz|place=Ostfildern|language=de, en|year=2012|isbn=9783775731294}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=Diffraktionen: Differenzen, Kontingenzen und Verschränkungen von Gewicht [Diffraction: differences, contingencies and entanglement of weight]|editor1=Bath|title=Geschlechter Interferenzen Wissensformen - Subjektivierungsweisen - Materialisierungen|pages=27–68|publisher=Lit Verlag|place=Berlin / Münster|language=de|year=2013|isbn=9783643109040|postscript=.}}
* {{Citation|author-mask=2|last=Barad|first=Karen|contribution=No Small Matter: Mushroom Clouds, Ecologies of Nothingness, and Strange Topologies of Spacetimemattering|editor1=Bubandt|title=Arts of Living on a Damaged Planet: Ghosts and Monsters of the Anthropocene|pages=G103–G120|publisher=University of Minnesota Press|place=Minneapolis, Minnesota, United States|year=2017|isbn=9781517902377|postscript=.}}

=== Članci iz časopisa ===

* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=1998|title=Getting real: technoscientific practices and the materialization of reality|journal=[[Differences (journal)|differences: A Journal of Feminist Cultural Studies]]|volume=10|issue=2|pages=87–128|oclc=95847344}} [https://web.archive.org/web/20150220092124/http://www.open.ac.uk/researchprojects/iccm/library/39 Abstract.]
* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=Spring 2003|title=Posthumanist performativity: toward an understanding of how matter comes to matter|url=https://semanticscholar.org/paper/38462c1ed106c55ac6f4a2729ef639d9b4e83537|journal=[[Signs (journal)|Signs]]|volume=28|issue=3|pages=801–831|doi=10.1086/345321}} Reprinted in various anthologies.
* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=November 2010|title=Quantum entanglements and hauntological relations of inheritance: dis/continuities, spacetime enfoldings, and justice-to-come|journal=Derrida Today|volume=3|issue=2|pages=240–268|citeseerx=10.1.1.463.6560|doi=10.3366/drt.2010.0206}}
* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=2012|title=On touching – the inhuman that therefore I am|journal=[[Differences (journal)|differences: A Journal of Feminist Cultural Studies]]|volume=23|issue=3|pages=206–223|doi=10.1215/10407391-1892943}}
* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=2012|title=Nature's queer performativity|url=https://tidsskrift.dk/KKF/article/view/28067|journal=Kvinder, Køn &amp; Forskning|volume=1-2|pages=25–53}}
* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=2014|title=Diffracting Diffraction: Cutting Together-Apart|url=http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/13534645.2014.927623|journal=Parallax|language=en|volume=20|issue=3|pages=168–187|doi=10.1080/13534645.2014.927623|issn=1353-4645}}
* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=2017|title=Troubling time/s and ecologies of nothingness: re-turning, re-membering, and facing the incalculable|url=https://www.ingentaconnect.com/content/lwish/nf/2017/00000092/00000092/art00005;jsessionid=1gmj41pv8bog3.x-ic-live-01|journal=New Formations|volume=92|issue=92|pages=56–86|doi=10.3898/NEWF:92.05.2017}}
* {{Citiranje časopisa|last=Barad|first=Karen|author-mask=2|date=2019|title=After the End of the World: Entangled Nuclear Colonialisms, Matters of Force, and the Material Force of Justice|url=https://muse.jhu.edu/article/729449|journal=Theory &amp; Event|volume=22|issue=3|pages=524–550|issn=1092-311X}}

== Vidi također ==

* [[Teorija queera|Queer teorija]]
* Feminističke studije
* [[Michel Foucault]]
* [[Niels Bohr]]
* [[Epistemologija]]
* Donna Haraway
* Tehnoznanost

== izvori ==
{{Izvori|30em}}

* [https://people.ucsc.edu/~kbarad/ UCSC web stranica Karen Barad]
* [http://muse.jhu.edu/journals/hypatia/v019/19.1rouse.pdf Rasprava Josepha Rousea o agentskom realizmu, dostupna na MUSE]
* [http://www.tandfonline.com/doi/abs/10.1080/08038741003627062 Pregled Getting Real u Nordic Journal of Feminist and Gender Research]

{{GLAVNIRASPORED:Barad, Karen}}
[[Kategorija:Teoretski fizičari]]
[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Epistemologija]]</text>
      <sha1>e0wc8gs3wanupe57pm1b3qu706lrjxf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Don Ihde</title>
    <ns>0</ns>
    <id>723833</id>
    <revision>
      <id>7447461</id>
      <parentid>7281080</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:17:13Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447461</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13900" sha1="i4swnkd7p3r1yip510yppmqjk3vwkix" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = Zapadna filozofija
| era             = Suvremena filozofija 
| slika           = Don Ihde.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| ime             = Don Ihde
| puno ime        =
| rođenje         = [[14. siječnja]] [[1934.]]
| mjesto_rođenja  = {{SAD grad|Hope|Kansas}}
| smrt            = [[17. siječnja]] [[2024.]]
| mjesto_smrti    = ?
| škola_tradicija = Kontinentalna filozofija
Hermeneutička fenomenologija
(Postfenomenologija)
| glavni_interesi = Filozofija znanosti, filozofija tehnologije 
| poznate_ideje   = Eksperimentalna fenomenologija, instrumentalni realizam 
| utjecaji        = Paul Ricœur, Martin Heidegger, Maurice Merleau-Ponty 
| utjecao_na      = Lucas Introna 
| djela           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
}}
'''Don Ihde''' ( /d ɑː n aɪ d / ; rođen 1934.) američki je filozof znanosti i tehnologije .&lt;ref name=&quot;Waelbers&quot;&gt;Katinka Waelbers, ''Doing Good with Technologies: Taking Responsibility for the Social Role of Emerging Technologies'', Springer, 2011, p. 77.&lt;/ref&gt; Godine 1979. napisao je ono što se često identificira kao prvo sjevernoameričko djelo o filozofiji tehnologije,&lt;ref&gt;Paul T. Durbin &quot;Philosophy of technology: in search of discourse synthesis&quot;, ''Technè: Research in Philosophy and Technology'' 10:2, Winter 2006, pp. 95–96: &quot;Don Ihde's ''Technics and Praxis'' is the first full-scale philosophical analysis of technology by an American to appear in English&quot;&lt;/ref&gt; ''Technics and Praxis'' .

Prije umirovljenja, Ihde je bio ugledni profesor filozofije na Državnom sveučilištu New York u Stony Brooku. Godine 2013. Ihde je dobio nagradu Zlatna Euridika (Golden Eurydice Award).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Acne - the Power of Information - Acne |url=http://thepowerofinformation.eu/programme |access-date=14. lipnja 2022. |archive-date=30. prosinca 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20131230232152/http://thepowerofinformation.eu/programme |url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Ihde je autor više od dvadeset originalnih knjiga i urednik mnogih drugih. Ihde predaje i održava seminare na međunarodnoj razini, a neke od njegovih knjiga i članaka objavljene su na desetak jezika.

== Glavni koncepti i misli ==

=== Postfenomenologija ===
Don Ihde koristi teorijske alate [[Fenomenologija|fenomenologije]] za analizu tehnologije, a posebno odnosa između ljudi i tehnoloških artefakata.&lt;ref name=&quot;plato.stanford.edu&quot;&gt;{{Citiranje weba |last=Introna |first=Lucas |title=Phenomenological Approaches to Ethics and Information Technology |url=https://plato.stanford.edu/entries/ethics-it-phenomenology/ |access-date=20. kolovoza 2021. |website=Stanford Encyclopedia of Philosophy}}&lt;/ref&gt; Umjesto razmišljanja o tehnologiji kao apstraktnoj kategoriji, postfenomenološka analiza promatra stvarne artefakte i način na koji oni komuniciraju s korisnicima.&lt;ref name=&quot;plato.stanford.edu&quot; /&gt; Tehnologije, prema ovom gledištu, posreduju u našem odnosu prema svijetu, utječući na način na koji ga vidimo, razumijemo, i djelujemo na njega.&lt;ref name=&quot;plato.stanford.edu&quot; /&gt; Drugi važni autori na području postfenomenologije su Peter-Paul Verbeek i Robert Rosenberger .

=== Tijela u kibernetičkom prostoru ===
Ihdeovo djelo ''Bodies in Technology''&lt;ref name=&quot;Bodies in Technology&quot;&gt;{{Citiranje knjige |url=http://www.upress.umn.edu/book-division/books/bodies-in-technology |title=Bodies in Technology}}&lt;/ref&gt; opisuje izvorno istraživanje načina na koji kiberprostor utječe na ljudsko iskustvo. Knjiga istražuje utjelovljenje u kibernetičkom prostoru s referencama na istraživanje interakcije između čovjeka i računala (HCI). Glavno pitanje knjige je značenje tijela u tehnologiji.

Ihde odbacuje [[Dualizam (filozofija)|kartezijanski dualizam]]. Čak i imati iskustvo izvan tijela znači imati implicitno 'ovdje-tijelo' iz kojeg tamo doživljavamo 'objekt-tijelo'. On je dalje istražio te argumente u svojoj knjizi ''Tijela u tehnologiji'' .&lt;ref name=&quot;Bodies in Technology&quot; /&gt;

Počevši s &quot;fenomenologijom multistabilnosti&quot; u načinu na koji se percipiraju različiti &quot;tehnološki mediji&quot;, Ihde istražuje &quot;uloge ljudskog utjelovljenja, percepcije i prostornih transformacija unutar komunikacijskih i informacijskih medija&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |title=Archived copy |url=http://www.ifs.tu-darmstadt.de/fileadmin/gradkoll/Publikationen/space-folder/pdf/Ihde.pdf |url-status=dead |archive-url=https://web.archive.org/web/20100705040652/http://www.ifs.tu-darmstadt.de/fileadmin/gradkoll/Publikationen/space-folder/pdf/Ihde.pdf |archive-date=2010-07-05 |access-date=2015-11-30}}&lt;/ref&gt;

Ihde tvrdi da se filmovi poput trilogije Matrix poigravaju fantazijom u tehnološkom kontekstu i odnose se na ljudski osjećaj utjelovljenja. Ističe važnu činjenicu da moramo iskusiti utjelovljenje tamo gdje živimo, umjesto da se &quot;priključujemo&quot; na svijet tehnofantazije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |last=Ralon |first=Laureano |date=2010-09-04 |title=Interview with Don Ihde |url=http://figureground.org/interview-with-don-ihde |access-date=24. kolovoza 2015. |website=Figure/Ground |archive-date=28. svibnja 2015. |archive-url=https://web.archive.org/web/20150528125221/http://figureground.org/interview-with-don-ihde/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt;

=== Tehnoznanost ===
Studij tehnoznanosti ispituje vrhunske radove u područjima filozofije znanosti i tehnologije i znanstvenih studija; također naglašava ulogu naše materijalne kulture i stručnosti. Prema Ihdeu, znanost i tehnologija su u simbiotskom odnosu, gdje se znanstveno istraživanje u potpunosti oslanja na razvoj znanstvenih instrumenata, tehnološki razvoj.

U radu &quot;Je li Heidegger bio dalekovidan u pogledu tehnoznanosti?&quot;, Ihde preispituje filozofiju znanosti [[Martin Heidegger|Martina Heideggera]] s ponovnom procjenom onoga što je bilo inovativno, a što je ostalo arhaično. Heidegger se tada čita u pozadini &quot;novih&quot; pristupa znanosti u znanstvenim studijama i na pozadini znanstvenih revolucija koje su se dogodile od sredine 20. stoljeća.&lt;ref&gt;Ihde, D (2001) Was Heidegger Prescient Concerning Technoscience? Existentia 11 (3-4):373-386&lt;/ref&gt;

=== Materijalna i proširena hermeneutika ===
Ihde je uveo koncept materijalne hermeneutike, koji karakterizira mnogo prakse unutar domena tehnoznanosti. On odbacuje zaostalu diltejevsku podjelu između [[Humanizam|humanističkih]] i [[Prirodne znanosti|prirodnih znanosti]] i tvrdi da određene vrste kritičke interpretacije, općenito hermeneutičke, karakteriziraju oba skupa disciplina. On istražuje ono što on naziva stilom interpretacije koji se temelji na materijalnim praksama koje se odnose na slikovne tehnologije koje su dovele do vizualne hermeneutike u tehnoznanstvenim studijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa |last=Ihde |first=Don |year=2005 |title=Material hermeneutics |journal=Symmetrical Archaeology. Stanford: Theoretical Archaeology Group.}}&lt;/ref&gt;

Pozivajući se na znanstvene studije, sociologiju znanosti i feminističku kritiku znanosti, Ihde je iznio ideju proširenja hermeneutike, koja stavlja naglasak na praksu, instrumente i laboratorije u odnosu na teorijski rad. Tvrdi da u znanosti korišteni instrumenti i tehnologije djeluju na hermeneutički način.&lt;ref&gt;[http://traumwerk.stanford.edu:3455/symmetry/816 &quot;Material Hermeneutics&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070120110535/http://traumwerk.stanford.edu:3455/symmetry/816 }}, presented at [http://traumwerk.stanford.edu:3455/symmetry/816 &quot;A Symmetrical Archaeology, TAG 2005&quot;] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20070120110535/http://traumwerk.stanford.edu:3455/symmetry/816 |date=20. siječnja 2007. }}  symposium.&lt;/ref&gt;

Ihde je u brojnim prilikama tvrdio da „ako filozof želi igrati važniju ulogu, to ne smije biti samo u ulozi Hemingwaya ili je ograničena na nju. Umjesto toga, trebao bi se održati u ekvivalentu časničkog strateškog sastanka, prije nego što bitka dobije oblik. Ja ću to nazvati 'ulogom istraživanja i razvoja'.&quot;&lt;ref name=&quot;Ihde, D 1999&quot;&gt;Ihde, D (1999) Technology and Prognostic Predicaments, AI &amp; Soc (1999) 13:44-51, Springer-Verlag London&lt;/ref&gt; Filozofi bi se trebali angažirati u interdisciplinarnim istraživačkim timovima i aktivno sudjelovati u istraživačkom i razvojnom radu.&lt;ref name=&quot;Ihde, D 1999&quot; /&gt; Tvrdio je da samo ako imaju filozofe u laboratorijima za istraživanje i razvoj, oni mogu imati uistinu nove i nove tehnologije koje su filozofski angažirane.&lt;ref&gt;Ihde, D (2012) Can continental philosophy deal with the new technologies? (pp. 321 – 332), Journal of Speculative Philosophy, Vol. 26, No. 2, The Pennsylvania State University Press&lt;/ref&gt; Filozofi, upravo postfenomenolozi, mogli bi pomoći znanstvenoj zajednici da razmišlja o budućnosti, a ne samo o današnjim pojavama ili prošlosti.&lt;ref&gt;Ihde, D (2003) Postphenomenology - Again? (pp. 1 -30) Working Papers from Centre for STS Studies Department of Information &amp; Media Studies, University of Aarhus, Published by The Centre for STS Studies, Aarhus&lt;/ref&gt;

== Odabrani radovi ==

=== Knjige ===

* ''Sense and Significance'' (1973)
* ''Listening and Voice: A phenomenology of sound'' (1976)
* ''Experimental Phenomenology: An Introduction'' (1977)
* ''Technics and Praxis: A Philosophy of Technology'' (1979)
* ''Hermeneutic Phenomenology: The Philosopher of Paul Ricoeur'' (1980)
* ''Existential Technics'' (1983)
* ''Consequences of Phenomenology'' (1986)
* ''Technology and the Lifeworld: From Garden to Earth'' (1990)
* ''Instrumental Realism'' (1991)
* ''Postphenomenology: essays in the postmodern context'' (1993)
* ''Philosophy of Technology: An Introduction'' (1998)
* ''Expanding Hermeneutics: Visualism in Science'' (1999)
* ''Bodies in Technology'' (2001)
* ''Chasing Technoscience'' (2003)
* ''Listening and Voice: Phenomenologies of Sound'' (2nd expanded edition, 2007)
* ''Ironic Technics'' (2008)
* ''Postphenomenology and Technoscience'' (Chinese 2008, English 2009; also in Spanish, Hebrew and forthcoming Portuguese)
* ''Embodied Technics'' (2010)
* ''Heidegger's Technologies: Postphenomenological Perspectives'' (2010)
* ''Expanded 2nd edition, Experimental Phenomenology: Multistabilities'' (2012)
* ''Acoustic Technics'' (2015)
* ''Husserl's Missing Technologies'' (2016)
* ''Medical Technics'' (2019)

=== Članci ===

* Ihde, D. (1997). Thingly hermeneutics/Technoconstructions in ''Man and World'' 30: 369–381, 1997, Kluwer Academic Publishers. Printed in the Netherlands.
* Ihde, D. (2000). Technoscience and the 'other' continental philosophy in ''Continental Philosophy Review'' 33: 59–74, Kluwer Academic Publishers. Printed in the Netherlands.
* Ihde, D. (2003). ''THE ULTIMATE PHENOMENOLOGICAL REDUCTION'' (pp. 59 – 67) in Interfaces 21/22 &lt;nowiki&gt;http://topologicalmedialab.net/xinwei/classes/readings/Arakawa+Gins/Interfaces-Arakawa_volume21-22-1.pdf&lt;/nowiki&gt;
* Ihde, D. (2004). A phenomenology of technics. In D. M. Kaplan (Ed.) Readings in the philosophy of technology (pp. 137–159). Lanham, MD.: Rowman &amp; Littlefield.
* Ihde D. (2004a). ''Simulation and embodiment'' In: yearbook of the Institute of Advanced Study on Science, Technology and Society, Profil Verlag, pp 231–244.
* Ihde D. (2006). Technofantasies and embodiment. In: Diocaretz M, Herbrechter S (eds) The matrix in theory, (Rodopi, 2006), pp 153–166.
* Ihde D. (2008). Of which human are we post? In: The global spiral (Publication of Metanexus Institute) vol 9, Issue 3, June 2008.

== Izvori ==
{{izvori}}

== External links ==

* [https://www.youtube.com/watch?v=ctc-RYc30yM Don Ihde – ''The fantasy draws upon deep human desires''], where Ihde is talking about history of technofantasies, postphenomenology of embodiment and transhumanism
* [http://www.stonybrook.edu/commcms/philosophy/people/faculty_pages/ihde.html Ihde's home page at Stony Brook University] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20180203045624/http://www.stonybrook.edu/commcms/philosophy/people/faculty_pages/ihde.html |date=3. veljače 2018. }}.
* [http://pure.au.dk/portal/files/34709218/interviewwithDonIhde.pdf Interview with Don Ihde], May 2003.
* [https://web.archive.org/web/20060515085952/http://www.ell.aau.dk/fileadmin/user_upload/Podcasts/Audio/16.03.2006_-_Interview_w._Don_Ihde.mp3 Interview (audio) with Ihde], March 2006.
* [https://web.archive.org/web/20090606175248/http://www.sunypress.edu/details.asp?id=61285 A festschrift on Ihde].
* [https://web.archive.org/web/20071027010548/http://www.sunypress.edu/details.asp?id=61521 Ihde on Listening and Voice. Phenomenologies of Sound].
* [https://scholar.lib.vt.edu/ejournals/SPT/v12n2/hickman.html Larry Hickman on Postphenomenology and Pragmatism: Closer Than You Might Think?&quot;] published in Techné: Research in Philosophy and Technology, Vol. 12 No. 2, Spring 2008
* [https://scholar.lib.vt.edu/ejournals/SPT/v12n2/ Contributors discuss Don Ihde's ''corpus'' on postphenomenology] published in Techné: Research in Philosophy and Technology, Vol. 12 No. 2, Spring 2008
* [http://scholar.lib.vt.edu/ejournals/SPT/v7n2/feenberg.html Andrew Feenberg discusses Ihde's ''Bodies in Technology''] published in Techné: Research in Philosophy and Technology, vol. 7 no. 2, 2003
* [https://scholar.lib.vt.edu/ejournals/SPT/v6n3/verbeek.html Peter-Paul Verbeek reviews Ihde's ''Expanding Hermeneutics: Visualism in Science''] published in Techné 6:3 Spring 2003
* [https://www.youtube.com/watch?v=ctc-RYc30yM Don Ihde: Postphenomenology, Embodiment and Transhumanism, Society for Social Studies of Science, Buenos Aires, Argentina, August 23, 2014 (with Subtitles in Portuguese)]
* [http://figureground.org/interview-with-don-ihde/ Interview with Don Ihde @ Figure/Ground. September 4th, 2010] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20220614175322/http://figureground.org/interview-with-don-ihde/ |date=14. lipnja 2022. }}

{{GLAVNIRASPORED:Ihde, Don}}

[[Kategorija:Fenomenolozi]]</text>
      <sha1>i4swnkd7p3r1yip510yppmqjk3vwkix</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Irske</title>
    <ns>14</ns>
    <id>727633</id>
    <revision>
      <id>7447951</id>
      <parentid>6454445</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Irske|Gospodarstvo Irske]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Irskoj|Uslužne djelatnosti u Irskoj]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447951</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="137" sha1="kc101tc0s1vuj8q2b00kt21ado0m9zj" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in the Republic of Ireland}}
[[Kategorija:Promet po državama|Irska]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Irskoj]]</text>
      <sha1>kc101tc0s1vuj8q2b00kt21ado0m9zj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Subatomske čestice</title>
    <ns>14</ns>
    <id>727854</id>
    <revision>
      <id>7447866</id>
      <parentid>6456705</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:49:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Čestice]]; +[[Kategorija:Materija]]; +[[Kategorija:Nuklearna fizika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447866</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="158" sha1="e0qj7yrkbyclee6qxlvwzcpvbhyk27e" xml:space="preserve">{{commonscat|Subatomic particles}}
[[Kategorija:Fizika elementarnih čestica]]
[[Kategorija:Čestice]]
[[Kategorija:Materija]]
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]</text>
      <sha1>e0qj7yrkbyclee6qxlvwzcpvbhyk27e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>730434</id>
    <revision>
      <id>7447561</id>
      <parentid>7447047</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:50:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Prapovijest po državama|Prapovijest po državama]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama|Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447561</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="211" sha1="tf0ovsxhgpv4dx1ep0bcckw0ky0awjm" xml:space="preserve">[[Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura|*]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti po državama|*Američke kulture]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama|*Američke kulture]]</text>
      <sha1>tf0ovsxhgpv4dx1ep0bcckw0ky0awjm</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Islanda</title>
    <ns>14</ns>
    <id>731306</id>
    <revision>
      <id>7447952</id>
      <parentid>6504534</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:02:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Islanda|Gospodarstvo Islanda]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti na Islandu|Uslužne djelatnosti na Islandu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447952</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="124" sha1="bezad68vzy85ke5u19jj7unjh2pozp1" xml:space="preserve">{{Commonscat|Transport in Iceland}}
[[Kategorija:Promet po državama|Island]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti na Islandu]]</text>
      <sha1>bezad68vzy85ke5u19jj7unjh2pozp1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Oltramarini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>731351</id>
    <revision>
      <id>7447717</id>
      <parentid>7436090</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:45:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dudeidassa</username>
        <id>279613</id>
      </contributor>
      <comment>/* Pad Mletačke Republike */</comment>
      <origin>7447717</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94932" sha1="18qi8vmbz03eb15netlatuxqaa0r1zs" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Fanti Oltramarini&lt;br&gt;&quot;Schiavoni&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike&lt;/small&gt;
|slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]]
|država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]]
|odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]&lt;br&gt;[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]]
|vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]&lt;br&gt;[[Garda]]
|specijalizacija=Ekspedicijske snage&lt;br&gt;Duždeva tjelesna garda
|veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat)
|sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]]
|nadimak=''Fedelissimi Schiavoni''
|zaštitnik=[[Sveti Jeronim]]
|geslo=''Viva San Marco''&lt;br&gt;''Per mar e per terra''&lt;br&gt;''Ti con nu, nu con ti''
|boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra&lt;br&gt;[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna
|obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]&lt;br&gt;[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]]
|oprema=[[Schiavona]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]]
|istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]&lt;br&gt;[[Šimun Fanfogna]]&lt;br&gt;[[Marko Antonio Bubić]]&lt;br&gt;[[Lujo Detrico]] &lt;br&gt;[[Ivan Anton Kumbat]]
|ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Rat Cambraiske lige]]&lt;br&gt;[[Ciparski rat]]&lt;br&gt;[[Uskočki rat]]&lt;br&gt;[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]&lt;br&gt;[[Kandijski rat]]&lt;br&gt;[[Morejski rat]]&lt;br&gt;[[Rat za španjolsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Veliki turski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi morejski rat]]&lt;br&gt;[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Sedmogodišnji rat]]&lt;br&gt;[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]&lt;br&gt;[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]&lt;br&gt;[[Mletačka Republika|Pad Venecije]]
|grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]]
* [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]]
|garnizon={{Plainlist|
* [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]]
* [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]]
* [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]]
* [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]]
* [[Krf]]
* [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]])
* [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]])
* [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]])
}}
|period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}}
|opis slike=&lt;br&gt;Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike
|osnovana datum=[[15. stoljeće]]
|ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]]
}}

'''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini &quot;Schiavoni&quot;''), &quot;''dalmatinske regimente''&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; &quot;''prikomorske čete&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}&lt;/ref&gt; ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji.

== Ustroj ==

''Oltramarini''  su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&amp;#x3a; &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Terra&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt; &amp;ndash; Western &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Mar&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}&lt;/ref&gt; [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]].
Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}&lt;/ref&gt; 

[[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|lijevo|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']]

Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo &quot;''lipo odilo, dobra plaća i spiza''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}&lt;/ref&gt; 
Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali &quot;brate&quot;.
Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru &quot;radnu&quot; odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha (&quot;''baškotina''&quot;) i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}&lt;/ref&gt; Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima.
Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice (&quot;Capitano Generale da Mar&quot;) na Krfu.

''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': 

{{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}&lt;/ref&gt;]]
== Povijest ==
Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. &quot;''schiavoni''&quot;. Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili &quot;''fanti da mar&quot;'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake.

=== 16. stoljeće ===

Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja &quot;''oltramarina''&quot; točnije satnija &quot;''kumpanija''&quot; mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena.      

==== Treći mletačko-osmanski rat ====

[[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]]

Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;      
==== Ciparski rat ====
[[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]]
Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Bitka kod Lepanta =====
Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]].     

[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]'').    

Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to:   
* Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena)
* Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist''  (potopljena)
* Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni''
* Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena)
* Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena)
* Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' 
* Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena)
* Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena)
Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria

Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija.   

Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila.  

[[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']]

=== 17. stoljeće ===
==== Uskočki rat ====
[[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]]
Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; 

Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]]

==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ====
Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U  borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}&lt;/ref&gt; izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&amp;dq=villabuona&amp;pg=PA305&amp;redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}&lt;/ref&gt;. 

==== Kandijski rat ====
[[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]]
[[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]]
Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&amp;redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). 
Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''.
Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion &amp; Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}&lt;/ref&gt; Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje&lt;ref&gt;I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.&lt;/ref&gt; uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]]
U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}&lt;/ref&gt; Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}&lt;/ref&gt; [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}&lt;/ref&gt; 
Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti.

==== Prvi morejski rat ====
[[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}&lt;/ref&gt;)&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}&lt;/ref&gt; pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. 
===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata &quot;''Terror Turcarum''&quot;, s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]]
U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; 

===== Dalmatinsko bojište =====
Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. 
Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. 
Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. 
Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687.
Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687.
Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]&lt;nowiki/&gt;j nakon osvajanja Atene.
&lt;/gallery&gt;

=== 18. stoljeće ===

==== Rat za španjolsku baštinu ====
Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]].

==== Drugi morejski rat ====

Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]]  napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Sinja 1715. =====
Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}&lt;/ref&gt; Više tisuća (oko 20.000&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt;) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}&lt;/ref&gt; Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]].  [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]]

U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.  Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:&lt;blockquote&gt;IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)&lt;/blockquote&gt;Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja &quot;''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''&quot;, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]]
U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}&lt;/ref&gt; napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}&lt;/ref&gt; Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; i Souda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Krfa 1716. =====
[[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]]

Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}&lt;/ref&gt;

[[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat =====
Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}&lt;/ref&gt; po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}&lt;/ref&gt; Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}&lt;/ref&gt; 

==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ====
[[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]]

Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda &quot;Hanibal&quot; kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}&lt;/ref&gt;

==== Pad Mletačke Republike ====

[[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune]]

Nakon ulaska velike francuske vojske od 50.000 pod zapovjedništvom mladog generala [[Napoleon|Napoleonoa]] mletački senat odlučio se za politiku odvračnja, te u lipnju 1796. mletačka vlast uvodi potpunu mobilizaciju mletačke vojske kako bi ojačala zapadnu granicu. Pod zapovjedništvom zadarskog generala (''sergente generale'') Anotnia Stratika&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; 11.000 vojnika iz Dalmacije raspoređeno je po ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegavaju sukobe s Francuzima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Za vrhovnog zapovjednik svih snaga Republike postavljen je duždev ''consigliere'' Francesco Pesaro. 

Nakon niza austrijskih poraza senat popušta te dopušta ulazak francuske vojske na teritorij Republike u pokušaju da ostane neutralna u ratu između [[Prva Francuska Republika|Francuza]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanaca]]. Napoleon to koristi te uskoro tisuće francuskih vojnika i jakobinskih pristaša ulaze u gradove Terraferme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-12|title=A Chronology of the Fall of Venice|url=https://historywalksvenice.com/article/the-republic-of-venice/the-fall-of-venice/a-chronology-of-the-fall-of-venice/|access-date=2026-05-03|website=History Walks in Venice|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;  

„Mirna” francuska okupacija mletačkih gradova ne prolazi mirno i ubrzo počinju [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, najznačijni bio je u [[Verona|Veroni]], gdje se [[17. travnja]] građani pridružuju dalmatinskim trupama u izbacivanju francuskog garnizona, događaj će ostati zapamćen kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima. Nakon devet dana borbi, pod opsadom od novih 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada.   
[[Datoteka:150. Ultimi istanti della Repubblica soppressione del tumulto allora accaduto, 12 Maggio 1797.jpg|mini|310x310px|Mletački vojnici iz 1. pukovnije ''Real'' odani novoj [[Jakobinci|vladi]] otvaraju vatru na ''oltramarine'' odane Republici koji su odbili napustiti Veneciju i građane pristaše stare republike ''Marcoline.'' Most ''Rialto'' 12. svibnja 1797.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ilari|first=Virgilio|url=https://www.societaitalianastoriamilitare.org/quaderni/atti%20SISM%20Venezia%202012.pdf|title=Le Armi di San Marco|publisher=Società Italiana di Storia Militare|year=2011|pages=192}}&lt;/ref&gt;]]
Osim sukoba u Veroni, ''oltramarini'' će sudjelovati u posljednjoj mletačkoj pomorskoj bitci [[20. travnja]], kada se bokeljska fusta &quot;''Annetta Bella&quot;'' pod zapovjedništvom kapetana Alvisa Viscovicha sukobila s francuskom fregatom ''&quot;Le Libérateur d'Italiei&quot;''  koja je silom pokušava ući u venecijansku lagunu. Nakon razmjene topovske vatre, Viscovich je sa svojim ''oltramarinima'' izveo [[Abordaža|abordažu]], te se francuska posada nakon kratke borbe predala &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;  

Kao zadnji dokaz odanosti Mletačkoj Republici, tisuće dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara bili su zadnja oružana sila voljna boriti se do kraja za [[Venecija|Veneciju]]. Časnici ''oltramarina'' tražili su da se grad spremi za opsadu i da se brani. Glavni pristaša te ideje bio je ''consigliere'' Francesco Pesaro koji je do zadnjeg dana molio dužda da ne predaje vlast [[Jakobinci|jakobincima]] te da se povuće u Zadar, tada jako središte [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačke Dalmacije]]. U strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] i večina [[Plemstvo|plemstva]] nije udovoljila željama Dalmatinaca za borbu te [[12. svibnja]] [[1797.]] predaju vlast [[Napoleon|Napoleonou]], i time pada tisuću godina stara republika.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Prilikom ulasaka [[Prva Francuska Republika|francuskih]] vojnika u grad, ''oltramarini'' su odbili predati oružje te su uz pucnjeve u zrak uzvikivali stoljećima star vojni poklič &quot;''viva san marco''&quot; dok su se ukrcavali na brodove koji su ih trebali odvesti u [[Dalmacija|domovinu]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i s dalmatinskim plemstvom, priseguno je vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]], a pukovnijske zastave su tada uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarsku katedralu]], isto je napravila pukovnija ''Medin'' u [[Boka kotorska|Boki]] i pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]].
Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od oltramarinskih zapovjednika [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici:

{{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta &quot;'''Ti s nami, a mi s Tobom'''&quot; bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;''}}

=== Oltramarini nakon 1797. ===
[[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]]

Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}&lt;/ref&gt; Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek tri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: 

{{citat|&quot;Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama.&quot;|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori&lt;ref&gt;MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140&lt;/ref&gt;''}}

Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od tri austrijske bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. &quot;''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''&quot;.1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati &quot;Dalmatinsku laku bojnu&quot; (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|poveznica=https://it.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Memoriam_degli_schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]]

== Organizacija ==
''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija.  

Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: 

* ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' 
* [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' 
* [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' 
* [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica''
* [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža''
* [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski''
* [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese''
* [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš''
* [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali''
Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}&lt;/ref&gt; 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; a 1783. jedanaest pukovnija&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;  

Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je  ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia'').  Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}&lt;/ref&gt;

Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&amp;hl=hr&amp;user=brtnUQoAAAAJ&amp;citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}&lt;/ref&gt;
Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje.

Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'')
* Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'')
* Tenente Colonello – [[potpukovnik]]
* Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major)
* Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]])

Činovi satnije (''kumpanije'')

* Capitano – [[satnik|kapetan]]
* Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'')
* Tenente – [[poručnik]] (''tenant'')
* Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'')
* Sargente – [[narednik]] (''saržent'')
* Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'')
* Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'')
* Cadetto – kadet
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
!''Ime satnije''
!''Ime zapovjednika''
|-
|''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja  
|''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja  
|-
|''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović 
|''tenente colonnello'' Ante Kolanović
|-
|''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić 
|''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich)
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' 
|''capitano'' Frane Fanfonja
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' 
|''capitano'' Ante Grančić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' 
|''capitano'' Petar Arnević
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)''
|''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' 
|''capitano'' Juraj Klarić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' 
|''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich)
|}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' &quot;bojnik vojske&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin &quot;''Sargnete generale''&quot; &quot;general narednik&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' &quot;general poručnik&quot; (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}&lt;/ref&gt; Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Specijalizirane postrojbe oltramarina ===

==== Mornaričke postrojbe ====
Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''&quot;Jadransku eskadru&quot;'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}&lt;/ref&gt;
==== Gardijske postrojbe ====
Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Grenadirske postrojbe ====
Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime &quot;bojnika vojske&quot; (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 

=== Stijeg ===
Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Vektorski prikaz stijegova&quot;&gt;
Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791.
&lt;/gallery&gt;
Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naoružanje ==

Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. 

* ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi.
* ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe.
* [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su  janjičarski  jatagani. 
* [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici.
* ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas.
* ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić 
* [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja.
* [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari.

* [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima.

* [[Arkebuza]] –  prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel.
* [[Mušketa]] –  moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
* [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa.
[[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]]

== Odora i oprema ==
[[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}&lt;/ref&gt;]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pločasti oklop tipa ''brigantina''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brigantine armor &quot;Wimbledon&quot;|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}&lt;/ref&gt; ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}&lt;/ref&gt; ili ''morion''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}&lt;/ref&gt;. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe.   

Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}&lt;/ref&gt; (''fazzoletto'').   

Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta.   

Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}&lt;/ref&gt; i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove.    

&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]]  1.) svečana odora 2.) odora konjanika  3.) svakodnevna odora
Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, 18. st. (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Poznati pripadnici ==

* [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte''
* [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'')
* [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) 
* [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik)
* [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]])
* [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'')
* [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]])
* [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'')
* [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' )
* [[Lujo Detrico]]  (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'')
* [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) 
* [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) 
* [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata)
* [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'')

== Galerija ==

&lt;gallery widths=&quot;135&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković
Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710.
Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] &quot;Soldati Schiavoni che giocano a carte&quot;, dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]].
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Povijest Dalmacije]]
* [[Dalmatinski gradovi-države]]
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Dalmacija pod mletačkom upravom]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Uskoci]]
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Generalni providur Dalmacije]]
* [[Bitka kod Lepanta]]
* [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]]
* [[Graničari]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==

* David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989.
* Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008.
* Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013.
* M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003.
* ''Archivio di Stato di Venezia''
* ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia''
* ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700''
* ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)]
* [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova]
* [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)]
* [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] 

[[Kategorija:Mletačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>18qi8vmbz03eb15netlatuxqaa0r1zs</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447721</id>
      <parentid>7447717</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:46:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dudeidassa</username>
        <id>279613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Pad Mletačke Republike */</comment>
      <origin>7447721</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94933" sha1="cvm1865uz1c8nzdfvruz3r91f6lf3rz" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Fanti Oltramarini&lt;br&gt;&quot;Schiavoni&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike&lt;/small&gt;
|slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]]
|država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]]
|odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]&lt;br&gt;[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]]
|vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]&lt;br&gt;[[Garda]]
|specijalizacija=Ekspedicijske snage&lt;br&gt;Duždeva tjelesna garda
|veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat)
|sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]]
|nadimak=''Fedelissimi Schiavoni''
|zaštitnik=[[Sveti Jeronim]]
|geslo=''Viva San Marco''&lt;br&gt;''Per mar e per terra''&lt;br&gt;''Ti con nu, nu con ti''
|boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra&lt;br&gt;[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna
|obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]&lt;br&gt;[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]]
|oprema=[[Schiavona]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]]
|istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]&lt;br&gt;[[Šimun Fanfogna]]&lt;br&gt;[[Marko Antonio Bubić]]&lt;br&gt;[[Lujo Detrico]] &lt;br&gt;[[Ivan Anton Kumbat]]
|ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Rat Cambraiske lige]]&lt;br&gt;[[Ciparski rat]]&lt;br&gt;[[Uskočki rat]]&lt;br&gt;[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]&lt;br&gt;[[Kandijski rat]]&lt;br&gt;[[Morejski rat]]&lt;br&gt;[[Rat za španjolsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Veliki turski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi morejski rat]]&lt;br&gt;[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Sedmogodišnji rat]]&lt;br&gt;[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]&lt;br&gt;[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]&lt;br&gt;[[Mletačka Republika|Pad Venecije]]
|grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]]
* [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]]
|garnizon={{Plainlist|
* [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]]
* [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]]
* [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]]
* [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]]
* [[Krf]]
* [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]])
* [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]])
* [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]])
}}
|period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}}
|opis slike=&lt;br&gt;Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike
|osnovana datum=[[15. stoljeće]]
|ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]]
}}

'''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini &quot;Schiavoni&quot;''), &quot;''dalmatinske regimente''&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; &quot;''prikomorske čete&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}&lt;/ref&gt; ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji.

== Ustroj ==

''Oltramarini''  su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&amp;#x3a; &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Terra&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt; &amp;ndash; Western &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Mar&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}&lt;/ref&gt; [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]].
Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}&lt;/ref&gt; 

[[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|lijevo|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']]

Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo &quot;''lipo odilo, dobra plaća i spiza''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}&lt;/ref&gt; 
Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali &quot;brate&quot;.
Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru &quot;radnu&quot; odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha (&quot;''baškotina''&quot;) i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}&lt;/ref&gt; Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima.
Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice (&quot;Capitano Generale da Mar&quot;) na Krfu.

''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': 

{{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}&lt;/ref&gt;]]
== Povijest ==
Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. &quot;''schiavoni''&quot;. Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili &quot;''fanti da mar&quot;'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake.

=== 16. stoljeće ===

Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja &quot;''oltramarina''&quot; točnije satnija &quot;''kumpanija''&quot; mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena.      

==== Treći mletačko-osmanski rat ====

[[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]]

Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;      
==== Ciparski rat ====
[[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]]
Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Bitka kod Lepanta =====
Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]].     

[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]'').    

Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to:   
* Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena)
* Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist''  (potopljena)
* Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni''
* Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena)
* Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena)
* Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' 
* Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena)
* Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena)
Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria

Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija.   

Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila.  

[[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']]

=== 17. stoljeće ===
==== Uskočki rat ====
[[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]]
Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; 

Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]]

==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ====
Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U  borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}&lt;/ref&gt; izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&amp;dq=villabuona&amp;pg=PA305&amp;redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}&lt;/ref&gt;. 

==== Kandijski rat ====
[[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]]
[[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]]
Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&amp;redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). 
Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''.
Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion &amp; Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}&lt;/ref&gt; Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje&lt;ref&gt;I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.&lt;/ref&gt; uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]]
U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}&lt;/ref&gt; Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}&lt;/ref&gt; [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}&lt;/ref&gt; 
Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti.

==== Prvi morejski rat ====
[[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}&lt;/ref&gt;)&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}&lt;/ref&gt; pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. 
===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata &quot;''Terror Turcarum''&quot;, s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]]
U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; 

===== Dalmatinsko bojište =====
Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. 
Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. 
Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. 
Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687.
Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687.
Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]&lt;nowiki/&gt;j nakon osvajanja Atene.
&lt;/gallery&gt;

=== 18. stoljeće ===

==== Rat za španjolsku baštinu ====
Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]].

==== Drugi morejski rat ====

Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]]  napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Sinja 1715. =====
Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}&lt;/ref&gt; Više tisuća (oko 20.000&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt;) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}&lt;/ref&gt; Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]].  [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]]

U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.  Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:&lt;blockquote&gt;IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)&lt;/blockquote&gt;Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja &quot;''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''&quot;, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]]
U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}&lt;/ref&gt; napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}&lt;/ref&gt; Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; i Souda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Krfa 1716. =====
[[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]]

Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}&lt;/ref&gt;

[[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat =====
Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}&lt;/ref&gt; po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}&lt;/ref&gt; Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}&lt;/ref&gt; 

==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ====
[[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]]

Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda &quot;Hanibal&quot; kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}&lt;/ref&gt;

==== Pad Mletačke Republike ====

[[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune]]

Nakon ulaska velike francuske vojske od 50.000 pod zapovjedništvom mladog generala [[Napoleon|Napoleonoa]] mletački senat odlučio se za politiku odvračanja, te u lipnju 1796. mletačka vlast uvodi potpunu mobilizaciju mletačke vojske kako bi ojačala zapadnu granicu. Pod zapovjedništvom zadarskog generala (''sergente generale'') Anotnia Stratika&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; 11.000 vojnika iz Dalmacije raspoređeno je po ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegavaju sukobe s Francuzima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Za vrhovnog zapovjednik svih snaga Republike postavljen je duždev ''consigliere'' Francesco Pesaro. 

Nakon niza austrijskih poraza senat popušta te dopušta ulazak francuske vojske na teritorij Republike u pokušaju da ostane neutralna u ratu između [[Prva Francuska Republika|Francuza]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanaca]]. Napoleon to koristi te uskoro tisuće francuskih vojnika i jakobinskih pristaša ulaze u gradove Terraferme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-12|title=A Chronology of the Fall of Venice|url=https://historywalksvenice.com/article/the-republic-of-venice/the-fall-of-venice/a-chronology-of-the-fall-of-venice/|access-date=2026-05-03|website=History Walks in Venice|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;  

„Mirna” francuska okupacija mletačkih gradova ne prolazi mirno i ubrzo počinju [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, najznačijni bio je u [[Verona|Veroni]], gdje se [[17. travnja]] građani pridružuju dalmatinskim trupama u izbacivanju francuskog garnizona, događaj će ostati zapamćen kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima. Nakon devet dana borbi, pod opsadom od novih 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada.   
[[Datoteka:150. Ultimi istanti della Repubblica soppressione del tumulto allora accaduto, 12 Maggio 1797.jpg|mini|310x310px|Mletački vojnici iz 1. pukovnije ''Real'' odani novoj [[Jakobinci|vladi]] otvaraju vatru na ''oltramarine'' odane Republici koji su odbili napustiti Veneciju i građane pristaše stare republike ''Marcoline.'' Most ''Rialto'' 12. svibnja 1797.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ilari|first=Virgilio|url=https://www.societaitalianastoriamilitare.org/quaderni/atti%20SISM%20Venezia%202012.pdf|title=Le Armi di San Marco|publisher=Società Italiana di Storia Militare|year=2011|pages=192}}&lt;/ref&gt;]]
Osim sukoba u Veroni, ''oltramarini'' će sudjelovati u posljednjoj mletačkoj pomorskoj bitci [[20. travnja]], kada se bokeljska fusta &quot;''Annetta Bella&quot;'' pod zapovjedništvom kapetana Alvisa Viscovicha sukobila s francuskom fregatom ''&quot;Le Libérateur d'Italiei&quot;''  koja je silom pokušava ući u venecijansku lagunu. Nakon razmjene topovske vatre, Viscovich je sa svojim ''oltramarinima'' izveo [[Abordaža|abordažu]], te se francuska posada nakon kratke borbe predala &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;  

Kao zadnji dokaz odanosti Mletačkoj Republici, tisuće dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara bili su zadnja oružana sila voljna boriti se do kraja za [[Venecija|Veneciju]]. Časnici ''oltramarina'' tražili su da se grad spremi za opsadu i da se brani. Glavni pristaša te ideje bio je ''consigliere'' Francesco Pesaro koji je do zadnjeg dana molio dužda da ne predaje vlast [[Jakobinci|jakobincima]] te da se povuće u Zadar, tada jako središte [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačke Dalmacije]]. U strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] i večina [[Plemstvo|plemstva]] nije udovoljila željama Dalmatinaca za borbu te [[12. svibnja]] [[1797.]] predaju vlast [[Napoleon|Napoleonou]], i time pada tisuću godina stara republika.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Prilikom ulasaka [[Prva Francuska Republika|francuskih]] vojnika u grad, ''oltramarini'' su odbili predati oružje te su uz pucnjeve u zrak uzvikivali stoljećima star vojni poklič &quot;''viva san marco''&quot; dok su se ukrcavali na brodove koji su ih trebali odvesti u [[Dalmacija|domovinu]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i s dalmatinskim plemstvom, priseguno je vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]], a pukovnijske zastave su tada uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarsku katedralu]], isto je napravila pukovnija ''Medin'' u [[Boka kotorska|Boki]] i pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]].
Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od oltramarinskih zapovjednika [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici:

{{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta &quot;'''Ti s nami, a mi s Tobom'''&quot; bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;''}}

=== Oltramarini nakon 1797. ===
[[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]]

Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}&lt;/ref&gt; Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek tri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: 

{{citat|&quot;Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama.&quot;|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori&lt;ref&gt;MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140&lt;/ref&gt;''}}

Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od tri austrijske bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. &quot;''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''&quot;.1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati &quot;Dalmatinsku laku bojnu&quot; (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|poveznica=https://it.wikipedia.org/wiki/Datoteka:Memoriam_degli_schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]]

== Organizacija ==
''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija.  

Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: 

* ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' 
* [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' 
* [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' 
* [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica''
* [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža''
* [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski''
* [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese''
* [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš''
* [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali''
Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}&lt;/ref&gt; 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; a 1783. jedanaest pukovnija&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;  

Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je  ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia'').  Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}&lt;/ref&gt;

Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&amp;hl=hr&amp;user=brtnUQoAAAAJ&amp;citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}&lt;/ref&gt;
Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje.

Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'')
* Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'')
* Tenente Colonello – [[potpukovnik]]
* Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major)
* Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]])

Činovi satnije (''kumpanije'')

* Capitano – [[satnik|kapetan]]
* Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'')
* Tenente – [[poručnik]] (''tenant'')
* Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'')
* Sargente – [[narednik]] (''saržent'')
* Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'')
* Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'')
* Cadetto – kadet
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
!''Ime satnije''
!''Ime zapovjednika''
|-
|''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja  
|''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja  
|-
|''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović 
|''tenente colonnello'' Ante Kolanović
|-
|''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić 
|''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich)
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' 
|''capitano'' Frane Fanfonja
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' 
|''capitano'' Ante Grančić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' 
|''capitano'' Petar Arnević
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)''
|''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' 
|''capitano'' Juraj Klarić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' 
|''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich)
|}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' &quot;bojnik vojske&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin &quot;''Sargnete generale''&quot; &quot;general narednik&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' &quot;general poručnik&quot; (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}&lt;/ref&gt; Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Specijalizirane postrojbe oltramarina ===

==== Mornaričke postrojbe ====
Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''&quot;Jadransku eskadru&quot;'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}&lt;/ref&gt;
==== Gardijske postrojbe ====
Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Grenadirske postrojbe ====
Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime &quot;bojnika vojske&quot; (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 

=== Stijeg ===
Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Vektorski prikaz stijegova&quot;&gt;
Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791.
&lt;/gallery&gt;
Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naoružanje ==

Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. 

* ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi.
* ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe.
* [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su  janjičarski  jatagani. 
* [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici.
* ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas.
* ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić 
* [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja.
* [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari.

* [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima.

* [[Arkebuza]] –  prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel.
* [[Mušketa]] –  moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
* [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa.
[[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]]

== Odora i oprema ==
[[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}&lt;/ref&gt;]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pločasti oklop tipa ''brigantina''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brigantine armor &quot;Wimbledon&quot;|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}&lt;/ref&gt; ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}&lt;/ref&gt; ili ''morion''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}&lt;/ref&gt;. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe.   

Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}&lt;/ref&gt; (''fazzoletto'').   

Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta.   

Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}&lt;/ref&gt; i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove.    

&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]]  1.) svečana odora 2.) odora konjanika  3.) svakodnevna odora
Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, 18. st. (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Poznati pripadnici ==

* [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte''
* [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'')
* [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) 
* [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik)
* [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]])
* [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'')
* [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]])
* [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'')
* [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' )
* [[Lujo Detrico]]  (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'')
* [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) 
* [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) 
* [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata)
* [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'')

== Galerija ==

&lt;gallery widths=&quot;135&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković
Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710.
Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] &quot;Soldati Schiavoni che giocano a carte&quot;, dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]].
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Povijest Dalmacije]]
* [[Dalmatinski gradovi-države]]
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Dalmacija pod mletačkom upravom]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Uskoci]]
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Generalni providur Dalmacije]]
* [[Bitka kod Lepanta]]
* [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]]
* [[Graničari]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==

* David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989.
* Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008.
* Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013.
* M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003.
* ''Archivio di Stato di Venezia''
* ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia''
* ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700''
* ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)]
* [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova]
* [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)]
* [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] 

[[Kategorija:Mletačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>cvm1865uz1c8nzdfvruz3r91f6lf3rz</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447750</id>
      <parentid>7447721</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:04:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447750</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94855" sha1="pld059rdnpsfmz6dsf7p63eiurrpfr0" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Fanti Oltramarini&lt;br&gt;&quot;Schiavoni&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike&lt;/small&gt;
|slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]]
|država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]]
|odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]&lt;br&gt;[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]]
|vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]&lt;br&gt;[[Garda]]
|specijalizacija=Ekspedicijske snage&lt;br&gt;Duždeva tjelesna garda
|veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat)
|sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]]
|nadimak=''Fedelissimi Schiavoni''
|zaštitnik=[[Sveti Jeronim]]
|geslo=''Viva San Marco''&lt;br&gt;''Per mar e per terra''&lt;br&gt;''Ti con nu, nu con ti''
|boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra&lt;br&gt;[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna
|obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]&lt;br&gt;[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]]
|oprema=[[Schiavona]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]]
|istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]&lt;br&gt;[[Šimun Fanfogna]]&lt;br&gt;[[Marko Antonio Bubić]]&lt;br&gt;[[Lujo Detrico]] &lt;br&gt;[[Ivan Anton Kumbat]]
|ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Rat Cambraiske lige]]&lt;br&gt;[[Ciparski rat]]&lt;br&gt;[[Uskočki rat]]&lt;br&gt;[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]&lt;br&gt;[[Kandijski rat]]&lt;br&gt;[[Morejski rat]]&lt;br&gt;[[Rat za španjolsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Veliki turski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi morejski rat]]&lt;br&gt;[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Sedmogodišnji rat]]&lt;br&gt;[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]&lt;br&gt;[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]&lt;br&gt;[[Mletačka Republika|Pad Venecije]]
|grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]]
* [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]]
|garnizon={{Plainlist|
* [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]]
* [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]]
* [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]]
* [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]]
* [[Krf]]
* [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]])
* [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]])
* [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]])
}}
|period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}}
|opis slike=&lt;br&gt;Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike
|osnovana datum=[[15. stoljeće]]
|ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]]
}}

'''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini &quot;Schiavoni&quot;''), &quot;''dalmatinske regimente''&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; &quot;''prikomorske čete&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}&lt;/ref&gt; ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji.

== Ustroj ==

''Oltramarini''  su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&amp;#x3a; &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Terra&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt; &amp;ndash; Western &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Mar&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}&lt;/ref&gt; [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]].
Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}&lt;/ref&gt; 

[[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|lijevo|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']]

Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo &quot;''lipo odilo, dobra plaća i spiza''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}&lt;/ref&gt; 
Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali &quot;brate&quot;.
Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru &quot;radnu&quot; odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha (&quot;''baškotina''&quot;) i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}&lt;/ref&gt; Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima.
Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice (&quot;Capitano Generale da Mar&quot;) na Krfu.

''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': 

{{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}&lt;/ref&gt;]]
== Povijest ==
Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. &quot;''schiavoni''&quot;. Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili &quot;''fanti da mar&quot;'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake.

=== 16. stoljeće ===

Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja &quot;''oltramarina''&quot; točnije satnija &quot;''kumpanija''&quot; mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena.      

==== Treći mletačko-osmanski rat ====

[[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]]

Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;      
==== Ciparski rat ====
[[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]]
Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Bitka kod Lepanta =====
Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]].     

[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]'').    

Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to:   
* Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena)
* Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist''  (potopljena)
* Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni''
* Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena)
* Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena)
* Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' 
* Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena)
* Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena)
Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria

Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija.   

Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila.  

[[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']]

=== 17. stoljeće ===
==== Uskočki rat ====
[[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]]
Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; 

Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]]

==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ====
Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U  borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}&lt;/ref&gt; izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&amp;dq=villabuona&amp;pg=PA305&amp;redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}&lt;/ref&gt;. 

==== Kandijski rat ====
[[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]]
[[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]]
Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&amp;redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). 
Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''.
Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion &amp; Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}&lt;/ref&gt; Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje&lt;ref&gt;I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.&lt;/ref&gt; uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]]
U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}&lt;/ref&gt; Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}&lt;/ref&gt; [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}&lt;/ref&gt; 
Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti.

==== Prvi morejski rat ====
[[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}&lt;/ref&gt;)&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}&lt;/ref&gt; pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. 
===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata &quot;''Terror Turcarum''&quot;, s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]]
U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; 

===== Dalmatinsko bojište =====
Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. 
Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. 
Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. 
Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687.
Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687.
Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]&lt;nowiki/&gt;j nakon osvajanja Atene.
&lt;/gallery&gt;

=== 18. stoljeće ===

==== Rat za španjolsku baštinu ====
Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]].

==== Drugi morejski rat ====

Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]]  napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Sinja 1715. =====
Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}&lt;/ref&gt; Više tisuća (oko 20.000&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt;) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}&lt;/ref&gt; Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]].  [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]]

U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.  Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:&lt;blockquote&gt;IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)&lt;/blockquote&gt;Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja &quot;''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''&quot;, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]]
U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}&lt;/ref&gt; napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}&lt;/ref&gt; Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; i Souda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Krfa 1716. =====
[[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]]

Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}&lt;/ref&gt;

[[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat =====
Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}&lt;/ref&gt; po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}&lt;/ref&gt; Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}&lt;/ref&gt; 

==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ====
[[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]]

Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda &quot;Hanibal&quot; kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}&lt;/ref&gt;

==== Pad Mletačke Republike ====

[[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune]]

Nakon ulaska velike francuske vojske od 50.000 pod zapovjedništvom mladog generala [[Napoleon|Napoleonoa]] mletački senat odlučio se za politiku odvračanja, te u lipnju 1796. mletačka vlast uvodi potpunu mobilizaciju mletačke vojske kako bi ojačala zapadnu granicu. Pod zapovjedništvom zadarskog generala (''sergente generale'') Anotnia Stratika&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; 11.000 vojnika iz Dalmacije raspoređeno je po ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegavaju sukobe s Francuzima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Za vrhovnog zapovjednik svih snaga Republike postavljen je duždev ''consigliere'' Francesco Pesaro. 

Nakon niza austrijskih poraza senat popušta te dopušta ulazak francuske vojske na teritorij Republike u pokušaju da ostane neutralna u ratu između [[Prva Francuska Republika|Francuza]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanaca]]. Napoleon to koristi te uskoro tisuće francuskih vojnika i jakobinskih pristaša ulaze u gradove Terraferme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-12|title=A Chronology of the Fall of Venice|url=https://historywalksvenice.com/article/the-republic-of-venice/the-fall-of-venice/a-chronology-of-the-fall-of-venice/|access-date=2026-05-03|website=History Walks in Venice|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;  

„Mirna” francuska okupacija mletačkih gradova ne prolazi mirno i ubrzo počinju [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, najznačijni bio je u [[Verona|Veroni]], gdje se [[17. travnja]] građani pridružuju dalmatinskim trupama u izbacivanju francuskog garnizona, događaj će ostati zapamćen kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima. Nakon devet dana borbi, pod opsadom od novih 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada.   
[[Datoteka:150. Ultimi istanti della Repubblica soppressione del tumulto allora accaduto, 12 Maggio 1797.jpg|mini|310x310px|Mletački vojnici iz 1. pukovnije ''Real'' odani novoj [[Jakobinci|vladi]] otvaraju vatru na ''oltramarine'' odane Republici koji su odbili napustiti Veneciju i građane pristaše stare republike ''Marcoline.'' Most ''Rialto'' 12. svibnja 1797.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ilari|first=Virgilio|url=https://www.societaitalianastoriamilitare.org/quaderni/atti%20SISM%20Venezia%202012.pdf|title=Le Armi di San Marco|publisher=Società Italiana di Storia Militare|year=2011|pages=192}}&lt;/ref&gt;]]
Osim sukoba u Veroni, ''oltramarini'' će sudjelovati u posljednjoj mletačkoj pomorskoj bitci [[20. travnja]], kada se bokeljska fusta &quot;''Annetta Bella&quot;'' pod zapovjedništvom kapetana Alvisa Viscovicha sukobila s francuskom fregatom ''&quot;Le Libérateur d'Italiei&quot;''  koja je silom pokušava ući u venecijansku lagunu. Nakon razmjene topovske vatre, Viscovich je sa svojim ''oltramarinima'' izveo [[Abordaža|abordažu]], te se francuska posada nakon kratke borbe predala &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;  

Kao zadnji dokaz odanosti Mletačkoj Republici, tisuće dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara bili su zadnja oružana sila voljna boriti se do kraja za [[Venecija|Veneciju]]. Časnici ''oltramarina'' tražili su da se grad spremi za opsadu i da se brani. Glavni pristaša te ideje bio je ''consigliere'' Francesco Pesaro koji je do zadnjeg dana molio dužda da ne predaje vlast [[Jakobinci|jakobincima]] te da se povuće u Zadar, tada jako središte [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačke Dalmacije]]. U strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] i večina [[Plemstvo|plemstva]] nije udovoljila željama Dalmatinaca za borbu te [[12. svibnja]] [[1797.]] predaju vlast [[Napoleon|Napoleonou]], i time pada tisuću godina stara republika.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Prilikom ulasaka [[Prva Francuska Republika|francuskih]] vojnika u grad, ''oltramarini'' su odbili predati oružje te su uz pucnjeve u zrak uzvikivali stoljećima star vojni poklič &quot;''viva san marco''&quot; dok su se ukrcavali na brodove koji su ih trebali odvesti u [[Dalmacija|domovinu]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i s dalmatinskim plemstvom, priseguno je vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]], a pukovnijske zastave su tada uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarsku katedralu]], isto je napravila pukovnija ''Medin'' u [[Boka kotorska|Boki]] i pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]].
Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od oltramarinskih zapovjednika [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici:

{{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta &quot;'''Ti s nami, a mi s Tobom'''&quot; bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;''}}

=== Oltramarini nakon 1797. ===
[[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]]

Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}&lt;/ref&gt; Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek tri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: 

{{citat|&quot;Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama.&quot;|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori&lt;ref&gt;MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140&lt;/ref&gt;''}}

Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od tri austrijske bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. &quot;''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''&quot;.1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati &quot;Dalmatinsku laku bojnu&quot; (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]]

== Organizacija ==
''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija.  

Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: 

* ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' 
* [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' 
* [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' 
* [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica''
* [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža''
* [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski''
* [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese''
* [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš''
* [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali''
Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}&lt;/ref&gt; 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; a 1783. jedanaest pukovnija&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;  

Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je  ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia'').  Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}&lt;/ref&gt;

Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&amp;hl=hr&amp;user=brtnUQoAAAAJ&amp;citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}&lt;/ref&gt;
Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje.

Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'')
* Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'')
* Tenente Colonello – [[potpukovnik]]
* Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major)
* Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]])

Činovi satnije (''kumpanije'')

* Capitano – [[satnik|kapetan]]
* Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'')
* Tenente – [[poručnik]] (''tenant'')
* Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'')
* Sargente – [[narednik]] (''saržent'')
* Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'')
* Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'')
* Cadetto – kadet
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
!''Ime satnije''
!''Ime zapovjednika''
|-
|''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja  
|''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja  
|-
|''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović 
|''tenente colonnello'' Ante Kolanović
|-
|''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić 
|''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich)
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' 
|''capitano'' Frane Fanfonja
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' 
|''capitano'' Ante Grančić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' 
|''capitano'' Petar Arnević
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)''
|''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' 
|''capitano'' Juraj Klarić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' 
|''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich)
|}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' &quot;bojnik vojske&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin &quot;''Sargnete generale''&quot; &quot;general narednik&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' &quot;general poručnik&quot; (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}&lt;/ref&gt; Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Specijalizirane postrojbe oltramarina ===

==== Mornaričke postrojbe ====
Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''&quot;Jadransku eskadru&quot;'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}&lt;/ref&gt;
==== Gardijske postrojbe ====
Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Grenadirske postrojbe ====
Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime &quot;bojnika vojske&quot; (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 

=== Stijeg ===
Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Vektorski prikaz stijegova&quot;&gt;
Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791.
&lt;/gallery&gt;
Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naoružanje ==

Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. 

* ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi.
* ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe.
* [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su  janjičarski  jatagani. 
* [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici.
* ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas.
* ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić 
* [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja.
* [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari.

* [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima.

* [[Arkebuza]] –  prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel.
* [[Mušketa]] –  moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
* [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa.
[[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]]

== Odora i oprema ==
[[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}&lt;/ref&gt;]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pločasti oklop tipa ''brigantina''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brigantine armor &quot;Wimbledon&quot;|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}&lt;/ref&gt; ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}&lt;/ref&gt; ili ''morion''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}&lt;/ref&gt;. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe.   

Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}&lt;/ref&gt; (''fazzoletto'').   

Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta.   

Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}&lt;/ref&gt; i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove.    

&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]]  1.) svečana odora 2.) odora konjanika  3.) svakodnevna odora
Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, 18. st. (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Poznati pripadnici ==

* [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte''
* [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'')
* [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) 
* [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik)
* [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]])
* [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'')
* [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]])
* [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'')
* [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' )
* [[Lujo Detrico]]  (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'')
* [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) 
* [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) 
* [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata)
* [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'')

== Galerija ==

&lt;gallery widths=&quot;135&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković
Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710.
Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] &quot;Soldati Schiavoni che giocano a carte&quot;, dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]].
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Povijest Dalmacije]]
* [[Dalmatinski gradovi-države]]
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Dalmacija pod mletačkom upravom]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Uskoci]]
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Generalni providur Dalmacije]]
* [[Bitka kod Lepanta]]
* [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]]
* [[Graničari]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==

* David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989.
* Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008.
* Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013.
* M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003.
* ''Archivio di Stato di Venezia''
* ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia''
* ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700''
* ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)]
* [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova]
* [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)]
* [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] 

[[Kategorija:Mletačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>pld059rdnpsfmz6dsf7p63eiurrpfr0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447751</id>
      <parentid>7447750</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:05:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ustroj */</comment>
      <origin>7447751</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94853" sha1="2udy3pwo1kdapdpmvij17vfycwd0sml" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Fanti Oltramarini&lt;br&gt;&quot;Schiavoni&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike&lt;/small&gt;
|slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]]
|država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]]
|odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]&lt;br&gt;[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]]
|vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]&lt;br&gt;[[Garda]]
|specijalizacija=Ekspedicijske snage&lt;br&gt;Duždeva tjelesna garda
|veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat)
|sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]]
|nadimak=''Fedelissimi Schiavoni''
|zaštitnik=[[Sveti Jeronim]]
|geslo=''Viva San Marco''&lt;br&gt;''Per mar e per terra''&lt;br&gt;''Ti con nu, nu con ti''
|boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra&lt;br&gt;[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna
|obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]&lt;br&gt;[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]]
|oprema=[[Schiavona]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]]
|istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]&lt;br&gt;[[Šimun Fanfogna]]&lt;br&gt;[[Marko Antonio Bubić]]&lt;br&gt;[[Lujo Detrico]] &lt;br&gt;[[Ivan Anton Kumbat]]
|ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Rat Cambraiske lige]]&lt;br&gt;[[Ciparski rat]]&lt;br&gt;[[Uskočki rat]]&lt;br&gt;[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]&lt;br&gt;[[Kandijski rat]]&lt;br&gt;[[Morejski rat]]&lt;br&gt;[[Rat za španjolsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Veliki turski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi morejski rat]]&lt;br&gt;[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Sedmogodišnji rat]]&lt;br&gt;[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]&lt;br&gt;[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]&lt;br&gt;[[Mletačka Republika|Pad Venecije]]
|grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]]
* [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]]
|garnizon={{Plainlist|
* [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]]
* [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]]
* [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]]
* [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]]
* [[Krf]]
* [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]])
* [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]])
* [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]])
}}
|period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}}
|opis slike=&lt;br&gt;Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike
|osnovana datum=[[15. stoljeće]]
|ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]]
}}

'''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini &quot;Schiavoni&quot;''), &quot;''dalmatinske regimente''&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; &quot;''prikomorske čete&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}&lt;/ref&gt; ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji.

== Ustroj ==
[[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|desno|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']]
''Oltramarini''  su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&amp;#x3a; &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Terra&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt; &amp;ndash; Western &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Mar&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}&lt;/ref&gt; [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]].
Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}&lt;/ref&gt; 

Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo &quot;''lipo odilo, dobra plaća i spiza''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}&lt;/ref&gt; 
Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali &quot;brate&quot;.
Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru &quot;radnu&quot; odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha (&quot;''baškotina''&quot;) i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}&lt;/ref&gt; Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima.
Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice (&quot;Capitano Generale da Mar&quot;) na Krfu.

''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': 

{{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}&lt;/ref&gt;]]

== Povijest ==
Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. &quot;''schiavoni''&quot;. Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili &quot;''fanti da mar&quot;'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake.

=== 16. stoljeće ===

Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja &quot;''oltramarina''&quot; točnije satnija &quot;''kumpanija''&quot; mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena.      

==== Treći mletačko-osmanski rat ====

[[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]]

Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;      
==== Ciparski rat ====
[[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]]
Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Bitka kod Lepanta =====
Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]].     

[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]'').    

Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to:   
* Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena)
* Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist''  (potopljena)
* Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni''
* Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena)
* Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena)
* Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' 
* Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena)
* Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena)
Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria

Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija.   

Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila.  

[[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']]

=== 17. stoljeće ===
==== Uskočki rat ====
[[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]]
Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; 

Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]]

==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ====
Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U  borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}&lt;/ref&gt; izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&amp;dq=villabuona&amp;pg=PA305&amp;redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}&lt;/ref&gt;. 

==== Kandijski rat ====
[[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]]
[[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]]
Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&amp;redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). 
Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''.
Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion &amp; Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}&lt;/ref&gt; Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje&lt;ref&gt;I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.&lt;/ref&gt; uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]]
U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}&lt;/ref&gt; Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}&lt;/ref&gt; [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}&lt;/ref&gt; 
Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti.

==== Prvi morejski rat ====
[[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}&lt;/ref&gt;)&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}&lt;/ref&gt; pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. 
===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata &quot;''Terror Turcarum''&quot;, s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]]
U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; 

===== Dalmatinsko bojište =====
Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. 
Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. 
Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. 
Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687.
Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687.
Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]&lt;nowiki/&gt;j nakon osvajanja Atene.
&lt;/gallery&gt;

=== 18. stoljeće ===

==== Rat za španjolsku baštinu ====
Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]].

==== Drugi morejski rat ====

Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]]  napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Sinja 1715. =====
Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}&lt;/ref&gt; Više tisuća (oko 20.000&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt;) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}&lt;/ref&gt; Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]].  [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]]

U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.  Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:&lt;blockquote&gt;IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)&lt;/blockquote&gt;Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja &quot;''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''&quot;, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]]
U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}&lt;/ref&gt; napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}&lt;/ref&gt; Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; i Souda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Krfa 1716. =====
[[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]]

Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}&lt;/ref&gt;

[[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat =====
Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}&lt;/ref&gt; po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}&lt;/ref&gt; Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}&lt;/ref&gt; 

==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ====
[[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]]

Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda &quot;Hanibal&quot; kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}&lt;/ref&gt;

==== Pad Mletačke Republike ====

[[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune]]

Nakon ulaska velike francuske vojske od 50.000 pod zapovjedništvom mladog generala [[Napoleon|Napoleonoa]] mletački senat odlučio se za politiku odvračanja, te u lipnju 1796. mletačka vlast uvodi potpunu mobilizaciju mletačke vojske kako bi ojačala zapadnu granicu. Pod zapovjedništvom zadarskog generala (''sergente generale'') Anotnia Stratika&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; 11.000 vojnika iz Dalmacije raspoređeno je po ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegavaju sukobe s Francuzima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Za vrhovnog zapovjednik svih snaga Republike postavljen je duždev ''consigliere'' Francesco Pesaro. 

Nakon niza austrijskih poraza senat popušta te dopušta ulazak francuske vojske na teritorij Republike u pokušaju da ostane neutralna u ratu između [[Prva Francuska Republika|Francuza]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanaca]]. Napoleon to koristi te uskoro tisuće francuskih vojnika i jakobinskih pristaša ulaze u gradove Terraferme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-12|title=A Chronology of the Fall of Venice|url=https://historywalksvenice.com/article/the-republic-of-venice/the-fall-of-venice/a-chronology-of-the-fall-of-venice/|access-date=2026-05-03|website=History Walks in Venice|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;  

„Mirna” francuska okupacija mletačkih gradova ne prolazi mirno i ubrzo počinju [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, najznačijni bio je u [[Verona|Veroni]], gdje se [[17. travnja]] građani pridružuju dalmatinskim trupama u izbacivanju francuskog garnizona, događaj će ostati zapamćen kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima. Nakon devet dana borbi, pod opsadom od novih 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada.   
[[Datoteka:150. Ultimi istanti della Repubblica soppressione del tumulto allora accaduto, 12 Maggio 1797.jpg|mini|310x310px|Mletački vojnici iz 1. pukovnije ''Real'' odani novoj [[Jakobinci|vladi]] otvaraju vatru na ''oltramarine'' odane Republici koji su odbili napustiti Veneciju i građane pristaše stare republike ''Marcoline.'' Most ''Rialto'' 12. svibnja 1797.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ilari|first=Virgilio|url=https://www.societaitalianastoriamilitare.org/quaderni/atti%20SISM%20Venezia%202012.pdf|title=Le Armi di San Marco|publisher=Società Italiana di Storia Militare|year=2011|pages=192}}&lt;/ref&gt;]]
Osim sukoba u Veroni, ''oltramarini'' će sudjelovati u posljednjoj mletačkoj pomorskoj bitci [[20. travnja]], kada se bokeljska fusta &quot;''Annetta Bella&quot;'' pod zapovjedništvom kapetana Alvisa Viscovicha sukobila s francuskom fregatom ''&quot;Le Libérateur d'Italiei&quot;''  koja je silom pokušava ući u venecijansku lagunu. Nakon razmjene topovske vatre, Viscovich je sa svojim ''oltramarinima'' izveo [[Abordaža|abordažu]], te se francuska posada nakon kratke borbe predala &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;  

Kao zadnji dokaz odanosti Mletačkoj Republici, tisuće dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara bili su zadnja oružana sila voljna boriti se do kraja za [[Venecija|Veneciju]]. Časnici ''oltramarina'' tražili su da se grad spremi za opsadu i da se brani. Glavni pristaša te ideje bio je ''consigliere'' Francesco Pesaro koji je do zadnjeg dana molio dužda da ne predaje vlast [[Jakobinci|jakobincima]] te da se povuće u Zadar, tada jako središte [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačke Dalmacije]]. U strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] i večina [[Plemstvo|plemstva]] nije udovoljila željama Dalmatinaca za borbu te [[12. svibnja]] [[1797.]] predaju vlast [[Napoleon|Napoleonou]], i time pada tisuću godina stara republika.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Prilikom ulasaka [[Prva Francuska Republika|francuskih]] vojnika u grad, ''oltramarini'' su odbili predati oružje te su uz pucnjeve u zrak uzvikivali stoljećima star vojni poklič &quot;''viva san marco''&quot; dok su se ukrcavali na brodove koji su ih trebali odvesti u [[Dalmacija|domovinu]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i s dalmatinskim plemstvom, priseguno je vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]], a pukovnijske zastave su tada uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarsku katedralu]], isto je napravila pukovnija ''Medin'' u [[Boka kotorska|Boki]] i pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]].
Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od oltramarinskih zapovjednika [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici:

{{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta &quot;'''Ti s nami, a mi s Tobom'''&quot; bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;''}}

=== Oltramarini nakon 1797. ===
[[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]]

Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}&lt;/ref&gt; Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek tri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: 

{{citat|&quot;Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama.&quot;|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori&lt;ref&gt;MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140&lt;/ref&gt;''}}

Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od tri austrijske bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. &quot;''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''&quot;.1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati &quot;Dalmatinsku laku bojnu&quot; (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]]

== Organizacija ==
''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija.  

Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: 

* ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' 
* [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' 
* [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' 
* [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica''
* [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža''
* [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski''
* [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese''
* [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš''
* [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali''
Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}&lt;/ref&gt; 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; a 1783. jedanaest pukovnija&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;  

Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je  ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia'').  Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}&lt;/ref&gt;

Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&amp;hl=hr&amp;user=brtnUQoAAAAJ&amp;citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}&lt;/ref&gt;
Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje.

Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'')
* Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'')
* Tenente Colonello – [[potpukovnik]]
* Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major)
* Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]])

Činovi satnije (''kumpanije'')

* Capitano – [[satnik|kapetan]]
* Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'')
* Tenente – [[poručnik]] (''tenant'')
* Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'')
* Sargente – [[narednik]] (''saržent'')
* Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'')
* Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'')
* Cadetto – kadet
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
!''Ime satnije''
!''Ime zapovjednika''
|-
|''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja  
|''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja  
|-
|''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović 
|''tenente colonnello'' Ante Kolanović
|-
|''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić 
|''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich)
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' 
|''capitano'' Frane Fanfonja
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' 
|''capitano'' Ante Grančić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' 
|''capitano'' Petar Arnević
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)''
|''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' 
|''capitano'' Juraj Klarić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' 
|''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich)
|}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' &quot;bojnik vojske&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin &quot;''Sargnete generale''&quot; &quot;general narednik&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' &quot;general poručnik&quot; (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}&lt;/ref&gt; Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Specijalizirane postrojbe oltramarina ===

==== Mornaričke postrojbe ====
Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''&quot;Jadransku eskadru&quot;'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}&lt;/ref&gt;
==== Gardijske postrojbe ====
Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Grenadirske postrojbe ====
Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime &quot;bojnika vojske&quot; (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 

=== Stijeg ===
Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Vektorski prikaz stijegova&quot;&gt;
Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791.
&lt;/gallery&gt;
Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naoružanje ==

Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. 

* ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi.
* ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe.
* [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su  janjičarski  jatagani. 
* [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici.
* ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas.
* ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić 
* [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja.
* [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari.

* [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima.

* [[Arkebuza]] –  prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel.
* [[Mušketa]] –  moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
* [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa.
[[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]]

== Odora i oprema ==
[[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}&lt;/ref&gt;]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pločasti oklop tipa ''brigantina''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brigantine armor &quot;Wimbledon&quot;|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}&lt;/ref&gt; ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}&lt;/ref&gt; ili ''morion''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}&lt;/ref&gt;. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe.   

Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}&lt;/ref&gt; (''fazzoletto'').   

Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta.   

Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}&lt;/ref&gt; i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove.    

&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]]  1.) svečana odora 2.) odora konjanika  3.) svakodnevna odora
Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, 18. st. (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Poznati pripadnici ==

* [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte''
* [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'')
* [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) 
* [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik)
* [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]])
* [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'')
* [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]])
* [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'')
* [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' )
* [[Lujo Detrico]]  (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'')
* [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) 
* [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) 
* [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata)
* [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'')

== Galerija ==

&lt;gallery widths=&quot;135&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković
Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710.
Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] &quot;Soldati Schiavoni che giocano a carte&quot;, dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]].
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Povijest Dalmacije]]
* [[Dalmatinski gradovi-države]]
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Dalmacija pod mletačkom upravom]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Uskoci]]
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Generalni providur Dalmacije]]
* [[Bitka kod Lepanta]]
* [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]]
* [[Graničari]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==

* David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989.
* Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008.
* Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013.
* M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003.
* ''Archivio di Stato di Venezia''
* ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia''
* ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700''
* ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)]
* [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova]
* [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)]
* [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] 

[[Kategorija:Mletačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>2udy3pwo1kdapdpmvij17vfycwd0sml</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447752</id>
      <parentid>7447751</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:05:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Ustroj */</comment>
      <origin>7447752</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94854" sha1="t6mgyrmvdibjje60zr1lylyy2236u2j" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Fanti Oltramarini&lt;br&gt;&quot;Schiavoni&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike&lt;/small&gt;
|slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]]
|država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]]
|odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]&lt;br&gt;[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]]
|vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]&lt;br&gt;[[Garda]]
|specijalizacija=Ekspedicijske snage&lt;br&gt;Duždeva tjelesna garda
|veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat)
|sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]]
|nadimak=''Fedelissimi Schiavoni''
|zaštitnik=[[Sveti Jeronim]]
|geslo=''Viva San Marco''&lt;br&gt;''Per mar e per terra''&lt;br&gt;''Ti con nu, nu con ti''
|boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra&lt;br&gt;[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna
|obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]&lt;br&gt;[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]]
|oprema=[[Schiavona]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]]
|istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]&lt;br&gt;[[Šimun Fanfogna]]&lt;br&gt;[[Marko Antonio Bubić]]&lt;br&gt;[[Lujo Detrico]] &lt;br&gt;[[Ivan Anton Kumbat]]
|ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Rat Cambraiske lige]]&lt;br&gt;[[Ciparski rat]]&lt;br&gt;[[Uskočki rat]]&lt;br&gt;[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]&lt;br&gt;[[Kandijski rat]]&lt;br&gt;[[Morejski rat]]&lt;br&gt;[[Rat za španjolsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Veliki turski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi morejski rat]]&lt;br&gt;[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Sedmogodišnji rat]]&lt;br&gt;[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]&lt;br&gt;[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]&lt;br&gt;[[Mletačka Republika|Pad Venecije]]
|grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]]
* [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]]
|garnizon={{Plainlist|
* [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]]
* [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]]
* [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]]
* [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]]
* [[Krf]]
* [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]])
* [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]])
* [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]])
}}
|period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}}
|opis slike=&lt;br&gt;Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike
|osnovana datum=[[15. stoljeće]]
|ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]]
}}

'''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini &quot;Schiavoni&quot;''), &quot;''dalmatinske regimente''&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; &quot;''prikomorske čete&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}&lt;/ref&gt; ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji.

== Ustroj ==
[[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|desno|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']]
''Oltramarini''  su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&amp;#x3a; &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Terra&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt; &amp;ndash; Western &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Mar&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}&lt;/ref&gt; [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]].
Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština'']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}&lt;/ref&gt; 

Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo &quot;''lipo odilo, dobra plaća i spiza''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}&lt;/ref&gt; 
Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali &quot;brate&quot;.
Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru &quot;radnu&quot; odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha (&quot;''baškotina''&quot;) i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}&lt;/ref&gt; Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima.
Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice (&quot;Capitano Generale da Mar&quot;) na Krfu.

''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': 

{{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}&lt;/ref&gt;]]

== Povijest ==
Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. &quot;''schiavoni''&quot;. Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili &quot;''fanti da mar&quot;'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake.

=== 16. stoljeće ===

Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja &quot;''oltramarina''&quot; točnije satnija &quot;''kumpanija''&quot; mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena.      

==== Treći mletačko-osmanski rat ====

[[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]]

Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;      
==== Ciparski rat ====
[[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]]
Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Bitka kod Lepanta =====
Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]].     

[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]'').    

Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to:   
* Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena)
* Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist''  (potopljena)
* Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni''
* Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena)
* Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena)
* Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' 
* Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena)
* Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena)
Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria

Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija.   

Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila.  

[[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']]

=== 17. stoljeće ===
==== Uskočki rat ====
[[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]]
Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; 

Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]]

==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ====
Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U  borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}&lt;/ref&gt; izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&amp;dq=villabuona&amp;pg=PA305&amp;redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}&lt;/ref&gt;. 

==== Kandijski rat ====
[[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]]
[[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]]
Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&amp;redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). 
Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''.
Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion &amp; Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}&lt;/ref&gt; Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje&lt;ref&gt;I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.&lt;/ref&gt; uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]]
U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}&lt;/ref&gt; Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}&lt;/ref&gt; [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}&lt;/ref&gt; 
Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti.

==== Prvi morejski rat ====
[[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}&lt;/ref&gt;)&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}&lt;/ref&gt; pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. 
===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata &quot;''Terror Turcarum''&quot;, s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]]
U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; 

===== Dalmatinsko bojište =====
Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. 
Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. 
Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. 
Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687.
Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687.
Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]&lt;nowiki/&gt;j nakon osvajanja Atene.
&lt;/gallery&gt;

=== 18. stoljeće ===

==== Rat za španjolsku baštinu ====
Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]].

==== Drugi morejski rat ====

Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]]  napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Sinja 1715. =====
Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}&lt;/ref&gt; Više tisuća (oko 20.000&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt;) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}&lt;/ref&gt; Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]].  [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]]

U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.  Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:&lt;blockquote&gt;IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)&lt;/blockquote&gt;Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja &quot;''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''&quot;, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]]
U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}&lt;/ref&gt; napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}&lt;/ref&gt; Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; i Souda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Krfa 1716. =====
[[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]]

Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}&lt;/ref&gt;

[[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat =====
Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}&lt;/ref&gt; po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}&lt;/ref&gt; Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}&lt;/ref&gt; 

==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ====
[[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]]

Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda &quot;Hanibal&quot; kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}&lt;/ref&gt;

==== Pad Mletačke Republike ====

[[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune]]

Nakon ulaska velike francuske vojske od 50.000 pod zapovjedništvom mladog generala [[Napoleon|Napoleonoa]] mletački senat odlučio se za politiku odvračanja, te u lipnju 1796. mletačka vlast uvodi potpunu mobilizaciju mletačke vojske kako bi ojačala zapadnu granicu. Pod zapovjedništvom zadarskog generala (''sergente generale'') Anotnia Stratika&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; 11.000 vojnika iz Dalmacije raspoređeno je po ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegavaju sukobe s Francuzima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; Za vrhovnog zapovjednik svih snaga Republike postavljen je duždev ''consigliere'' Francesco Pesaro. 

Nakon niza austrijskih poraza senat popušta te dopušta ulazak francuske vojske na teritorij Republike u pokušaju da ostane neutralna u ratu između [[Prva Francuska Republika|Francuza]] i [[Habsburška Monarhija|Austrijanaca]]. Napoleon to koristi te uskoro tisuće francuskih vojnika i jakobinskih pristaša ulaze u gradove Terraferme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-12|title=A Chronology of the Fall of Venice|url=https://historywalksvenice.com/article/the-republic-of-venice/the-fall-of-venice/a-chronology-of-the-fall-of-venice/|access-date=2026-05-03|website=History Walks in Venice|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;  

„Mirna” francuska okupacija mletačkih gradova ne prolazi mirno i ubrzo počinju [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, najznačijni bio je u [[Verona|Veroni]], gdje se [[17. travnja]] građani pridružuju dalmatinskim trupama u izbacivanju francuskog garnizona, događaj će ostati zapamćen kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima. Nakon devet dana borbi, pod opsadom od novih 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada.   
[[Datoteka:150. Ultimi istanti della Repubblica soppressione del tumulto allora accaduto, 12 Maggio 1797.jpg|mini|310x310px|Mletački vojnici iz 1. pukovnije ''Real'' odani novoj [[Jakobinci|vladi]] otvaraju vatru na ''oltramarine'' odane Republici koji su odbili napustiti Veneciju i građane pristaše stare republike ''Marcoline.'' Most ''Rialto'' 12. svibnja 1797.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ilari|first=Virgilio|url=https://www.societaitalianastoriamilitare.org/quaderni/atti%20SISM%20Venezia%202012.pdf|title=Le Armi di San Marco|publisher=Società Italiana di Storia Militare|year=2011|pages=192}}&lt;/ref&gt;]]
Osim sukoba u Veroni, ''oltramarini'' će sudjelovati u posljednjoj mletačkoj pomorskoj bitci [[20. travnja]], kada se bokeljska fusta &quot;''Annetta Bella&quot;'' pod zapovjedništvom kapetana Alvisa Viscovicha sukobila s francuskom fregatom ''&quot;Le Libérateur d'Italiei&quot;''  koja je silom pokušava ući u venecijansku lagunu. Nakon razmjene topovske vatre, Viscovich je sa svojim ''oltramarinima'' izveo [[Abordaža|abordažu]], te se francuska posada nakon kratke borbe predala &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;  

Kao zadnji dokaz odanosti Mletačkoj Republici, tisuće dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara bili su zadnja oružana sila voljna boriti se do kraja za [[Venecija|Veneciju]]. Časnici ''oltramarina'' tražili su da se grad spremi za opsadu i da se brani. Glavni pristaša te ideje bio je ''consigliere'' Francesco Pesaro koji je do zadnjeg dana molio dužda da ne predaje vlast [[Jakobinci|jakobincima]] te da se povuće u Zadar, tada jako središte [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačke Dalmacije]]. U strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] i večina [[Plemstvo|plemstva]] nije udovoljila željama Dalmatinaca za borbu te [[12. svibnja]] [[1797.]] predaju vlast [[Napoleon|Napoleonou]], i time pada tisuću godina stara republika.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Prilikom ulasaka [[Prva Francuska Republika|francuskih]] vojnika u grad, ''oltramarini'' su odbili predati oružje te su uz pucnjeve u zrak uzvikivali stoljećima star vojni poklič &quot;''viva san marco''&quot; dok su se ukrcavali na brodove koji su ih trebali odvesti u [[Dalmacija|domovinu]].&lt;ref&gt;{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i s dalmatinskim plemstvom, priseguno je vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]], a pukovnijske zastave su tada uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarsku katedralu]], isto je napravila pukovnija ''Medin'' u [[Boka kotorska|Boki]] i pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]].
Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od oltramarinskih zapovjednika [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici:

{{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta &quot;'''Ti s nami, a mi s Tobom'''&quot; bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;''}}

=== Oltramarini nakon 1797. ===
[[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]]

Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}&lt;/ref&gt; Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek tri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: 

{{citat|&quot;Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama.&quot;|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori&lt;ref&gt;MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140&lt;/ref&gt;''}}

Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od tri austrijske bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. &quot;''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''&quot;.1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati &quot;Dalmatinsku laku bojnu&quot; (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]]

== Organizacija ==
''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija.  

Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: 

* ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' 
* [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' 
* [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' 
* [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica''
* [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža''
* [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski''
* [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese''
* [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš''
* [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali''
Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}&lt;/ref&gt; 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; a 1783. jedanaest pukovnija&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;  

Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je  ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia'').  Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}&lt;/ref&gt;

Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&amp;hl=hr&amp;user=brtnUQoAAAAJ&amp;citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}&lt;/ref&gt;
Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje.

Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'')
* Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'')
* Tenente Colonello – [[potpukovnik]]
* Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major)
* Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]])

Činovi satnije (''kumpanije'')

* Capitano – [[satnik|kapetan]]
* Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'')
* Tenente – [[poručnik]] (''tenant'')
* Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'')
* Sargente – [[narednik]] (''saržent'')
* Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'')
* Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'')
* Cadetto – kadet
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
!''Ime satnije''
!''Ime zapovjednika''
|-
|''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja  
|''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja  
|-
|''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović 
|''tenente colonnello'' Ante Kolanović
|-
|''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić 
|''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich)
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' 
|''capitano'' Frane Fanfonja
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' 
|''capitano'' Ante Grančić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' 
|''capitano'' Petar Arnević
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)''
|''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' 
|''capitano'' Juraj Klarić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' 
|''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich)
|}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' &quot;bojnik vojske&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin &quot;''Sargnete generale''&quot; &quot;general narednik&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' &quot;general poručnik&quot; (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}&lt;/ref&gt; Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Specijalizirane postrojbe oltramarina ===

==== Mornaričke postrojbe ====
Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''&quot;Jadransku eskadru&quot;'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}&lt;/ref&gt;
==== Gardijske postrojbe ====
Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Grenadirske postrojbe ====
Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime &quot;bojnika vojske&quot; (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 

=== Stijeg ===
Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Vektorski prikaz stijegova&quot;&gt;
Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791.
&lt;/gallery&gt;
Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naoružanje ==

Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. 

* ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi.
* ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe.
* [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su  janjičarski  jatagani. 
* [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici.
* ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas.
* ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić 
* [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja.
* [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari.

* [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima.

* [[Arkebuza]] –  prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel.
* [[Mušketa]] –  moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
* [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa.
[[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]]

== Odora i oprema ==
[[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}&lt;/ref&gt;]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pločasti oklop tipa ''brigantina''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brigantine armor &quot;Wimbledon&quot;|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}&lt;/ref&gt; ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}&lt;/ref&gt; ili ''morion''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}&lt;/ref&gt;. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe.   

Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}&lt;/ref&gt; (''fazzoletto'').   

Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta.   

Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}&lt;/ref&gt; i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove.    

&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]]  1.) svečana odora 2.) odora konjanika  3.) svakodnevna odora
Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, 18. st. (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Poznati pripadnici ==

* [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte''
* [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'')
* [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) 
* [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik)
* [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]])
* [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'')
* [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]])
* [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'')
* [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' )
* [[Lujo Detrico]]  (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'')
* [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) 
* [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) 
* [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata)
* [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'')

== Galerija ==

&lt;gallery widths=&quot;135&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković
Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710.
Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] &quot;Soldati Schiavoni che giocano a carte&quot;, dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]].
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Povijest Dalmacije]]
* [[Dalmatinski gradovi-države]]
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Dalmacija pod mletačkom upravom]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Uskoci]]
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Generalni providur Dalmacije]]
* [[Bitka kod Lepanta]]
* [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]]
* [[Graničari]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==

* David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989.
* Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008.
* Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013.
* M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003.
* ''Archivio di Stato di Venezia''
* ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia''
* ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700''
* ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)]
* [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova]
* [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)]
* [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] 

[[Kategorija:Mletačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>t6mgyrmvdibjje60zr1lylyy2236u2j</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447813</id>
      <parentid>7447752</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T05:36:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dudeidassa</username>
        <id>279613</id>
      </contributor>
      <comment>/* Povijest */ Dodane poveznice, pad Venecije uređen</comment>
      <origin>7447813</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95670" sha1="7yujxbhjah9fm84rzix4s8tdt8fqf4q" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Fanti Oltramarini&lt;br&gt;&quot;Schiavoni&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike&lt;/small&gt;
|slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]]
|država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]]
|odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]&lt;br&gt;[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]]
|vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]&lt;br&gt;[[Garda]]
|specijalizacija=Ekspedicijske snage&lt;br&gt;Duždeva tjelesna garda
|veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat)
|sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]]
|nadimak=''Fedelissimi Schiavoni''
|zaštitnik=[[Sveti Jeronim]]
|geslo=''Viva San Marco''&lt;br&gt;''Per mar e per terra''&lt;br&gt;''Ti con nu, nu con ti''
|boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra&lt;br&gt;[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna
|obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]&lt;br&gt;[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]]
|oprema=[[Schiavona]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]]
|istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]&lt;br&gt;[[Šimun Fanfogna]]&lt;br&gt;[[Marko Antonio Bubić]]&lt;br&gt;[[Lujo Detrico]] &lt;br&gt;[[Ivan Anton Kumbat]]
|ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Rat Cambraiske lige]]&lt;br&gt;[[Ciparski rat]]&lt;br&gt;[[Uskočki rat]]&lt;br&gt;[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]&lt;br&gt;[[Kandijski rat]]&lt;br&gt;[[Morejski rat]]&lt;br&gt;[[Rat za španjolsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Veliki turski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi morejski rat]]&lt;br&gt;[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Sedmogodišnji rat]]&lt;br&gt;[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]&lt;br&gt;[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]&lt;br&gt;[[Mletačka Republika|Pad Venecije]]
|grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]]
* [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]]
|garnizon={{Plainlist|
* [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]]
* [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]]
* [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]]
* [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]]
* [[Krf]]
* [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]])
* [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]])
* [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]])
}}
|period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}}
|opis slike=&lt;br&gt;Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike
|osnovana datum=[[15. stoljeće]]
|ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]]
}}

'''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini &quot;Schiavoni&quot;''), &quot;''dalmatinske regimente''&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; &quot;''prikomorske čete&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}&lt;/ref&gt; ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji.

== Ustroj ==
[[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|desno|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']]
''Oltramarini''  su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&amp;#x3a; &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Terra&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt; &amp;ndash; Western &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Mar&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}&lt;/ref&gt; [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]].
Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština'']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}&lt;/ref&gt; 

Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo &quot;''lipo odilo, dobra plaća i spiza''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}&lt;/ref&gt; 
Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali &quot;brate&quot;.
Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru &quot;radnu&quot; odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha (&quot;''baškotina''&quot;) i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}&lt;/ref&gt; Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima.
Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice (&quot;Capitano Generale da Mar&quot;) na Krfu.

''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': 

{{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}&lt;/ref&gt;]]

== Povijest ==
Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. &quot;''schiavoni''&quot;. Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili &quot;''fanti da mar&quot;'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake.

=== 16. stoljeće ===

Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja &quot;''oltramarina''&quot; točnije satnija &quot;''kumpanija''&quot; mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena.      

==== Treći mletačko-osmanski rat ====

[[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]]

Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;      
==== Ciparski rat ====
[[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]]
Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Bitka kod Lepanta =====
Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]].     

[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]'').    

Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to:   
* Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena)
* Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist''  (potopljena)
* Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni''
* Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena)
* Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena)
* Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' 
* Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena)
* Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena)
Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria

Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija.   

Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila.  

[[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']]

=== 17. stoljeće ===
==== Uskočki rat ====
[[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]]
Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; 

Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]]

==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ====
Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U  borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}&lt;/ref&gt; izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&amp;dq=villabuona&amp;pg=PA305&amp;redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}&lt;/ref&gt;. 

==== Kandijski rat ====
[[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]]
[[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]]
Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&amp;redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). 
Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''.
Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion &amp; Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}&lt;/ref&gt; Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje&lt;ref&gt;I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.&lt;/ref&gt; uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]]
U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}&lt;/ref&gt; Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}&lt;/ref&gt; [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}&lt;/ref&gt; 
Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti.

==== Prvi morejski rat ====
[[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}&lt;/ref&gt;)&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}&lt;/ref&gt; pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. 
===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata &quot;''Terror Turcarum''&quot;, s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]]
U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; 

===== Dalmatinsko bojište =====
Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. 
Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. 
Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. 
Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687.
Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687.
Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]&lt;nowiki/&gt;j nakon osvajanja Atene.
&lt;/gallery&gt;

=== 18. stoljeće ===

==== Rat za španjolsku baštinu ====
Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]].

==== Drugi morejski rat ====

Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]]  napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Sinja 1715. =====
Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}&lt;/ref&gt; Više tisuća (oko 20.000&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt;) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}&lt;/ref&gt; Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]].  [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]]

U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.  Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:&lt;blockquote&gt;IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)&lt;/blockquote&gt;Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja &quot;''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''&quot;, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]]
U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}&lt;/ref&gt; napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}&lt;/ref&gt; Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; i Souda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Krfa 1716. =====
[[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]]

Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}&lt;/ref&gt;

[[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat =====
Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}&lt;/ref&gt; po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}&lt;/ref&gt; Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}&lt;/ref&gt; 

==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ====
[[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]]

Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda &quot;Hanibal&quot; kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}&lt;/ref&gt;

=== Pad Venecije ===

[[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune poznate kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima]]
Izbijanjem [[Francuski revolucionarni ratovi|Rata Prve koalicije]] [[1792.]] Venecija proglašava neutralnost svjestna svoje ograničene vojne snage, oslanjajući se na jaku diplomaciju.
U [[ožujak|ožujku]] 1796. francuska vojska od 50.000 vojnika pod zapovjedništvom mladog generala [[Napoleon|Napoleona]] ulazi u sjevernu Italiju. Nakon bitke kod Lodija, razbijena austrijska vojska povlači se kroz mletački teritorij.

Kako bi sačuvali  neutralnost [[12. svibnja]] [[1796.]] senat dopušta ulazak francuske vojske u Cremu, što potiče profrancuske ustanke u mletačkoj Lombardiji. Duždov savjetnik ''consigliere'' Francesco Pesaro postaje vrhovni zapovjednika obrane Republike. U lipnju 1796. Pesaro proglašava opću mobilizaciju mletačke vojske kako bi ojačao utvrđene gradove ''[[Terraferma|Terraferme]]'' s ciljem odvračanja daljnjih upada francuske vojske. 
Zbog projakobinskog ozračja u sjevernoj Italiji, mobilizacija je uspješno provodena samo u Dalmaciji i Istri. Istarske černide ostaju u Istri zbog straha od Austrijanaca. Črnide i mornari iz Dalmacije pridružuju se već raspoređenim profesionalnim pukovnijama ''oltramarina'' i ''kapeleta'' u Terrafermi. Zapovjedništvo nad oko 11.000 dalmatinskih vojnika, koji postaju zadnja oružana sila Republike, dobiva zadarski general (''sergente generale'') Anotnio Stratiko, s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegne sukob s Francuzima.
&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

U srpnju Napoleon ulazi s 10.000 vojnika u mletačke gradove Bresciu i Bergamo uz obrazloženje da želi zaštititi jakobince od mletačke represije. Senat povlači vojsku u nadi da izbjegne sukob, nakon čega su oba grada su opustošena, te je uspostavljena profrancuska vlast. 
Nakon neuspjele austrijske ofenzive u jesen 1796. Napoleon šalje 2000 vojnika u Veronu, no Foscarini odbija povući dalmatinsku pukovniju ''Medin'' iz grada, kako bi sačuvao najvažniji grad Terraferme.
Napeta situacija kulminira na [[Uskrs]] [[17. travnja]] [[1797.]]. Tijekom [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, u kojima francuski vojnici napadaju demonstrante, ''oltramarini'' staju na stranu građana. Uz pomoć Dalmatinaca građani Verone uspješno izbacuju francuski garnizon nanoseči im velike gubitke. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-12|title=A Chronology of the Fall of Venice|url=https://historywalksvenice.com/article/the-republic-of-venice/the-fall-of-venice/a-chronology-of-the-fall-of-venice/|access-date=2026-05-03|website=History Walks in Venice|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;  
[[20. travnja]] na ulazu u venecijansku lagunu bokeljska fusta &quot;''Annetta Bella&quot;'' pod zapovjedništvom kapetana Alviža Viscovicha napada francusku fregatu ''&quot;Le Libérateur d'Italiei&quot;''. U posljednjoj pomorskoj bitci mletačke mornarice, nakon razmjene topovske vatre, Viscovich sa svojim ''oltramarinima'' izvodi [[Abordaža|abordažu]], te osvaja francuski brod. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;  
Nakon devet dana borbi, pod opsadom 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada, a Napoleon šalje ultimatum Mletačkoj Republici da raspusti senat, vojsku i mornaricu.

[[1. svibnja]] [[1797.]] Napoleon službeno objavljuje rat Veneciji. Foscarini povlači sve sposobne snage u Veneciju spremajući grad za opsadu. Protivno Foscariniju, senat [[3. svibnja]] opoziva mobilizaciju. 

[[12. svibnja]] [[1797.]] u strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] poziva veliko vijeće (''Maggior Consiglio'') koje bez većine (537 prisutnih zastupnika od 1200) izglasava prihvaćanje ultimatuma i predaje vlast novom jakobinskom vijeću, ukidajući tako 1100 godina mletačke neovisnosti. 
Dalmatinski časnici odbijaju zapovijed o razoružavanju, te započinju  ukrcavanje na  brodove popraćeno pucanjem u zrak i uzvikivanjem starog ratnog pokliča &quot;''Viva San Marco''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Manjini broj dalmatinskih časnika i vojnika odbija zapovijed o povlačenju, te se pridružuju prorepublikanskim pučanima i plemićima tzv. ''Marcolinima'' u pokušaju da sruše novu vlast. &lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Protest se pretvara u otvoreni sukob na mostu Rialto, kada mletački vojnici iz I. pukovnije ''Real'' odani novoj [[Jakobinci|vladi]] otvaraju vatru na Dalmatince i Marcoline odane staroj Republici. Sutradan [[13. svibnja]] u grad ulazi francuska vojska te guši kratkotrajni ustanak.

[[Datoteka:150. Ultimi istanti della Repubblica soppressione del tumulto allora accaduto, 12 Maggio 1797.jpg|mini|310x310px| Boj na Rialtu, 12. svibnja 1797.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ilari|first=Virgilio|url=https://www.societaitalianastoriamilitare.org/quaderni/atti%20SISM%20Venezia%202012.pdf|title=Le Armi di San Marco|publisher=Società Italiana di Storia Militare|year=2011|pages=192}}&lt;/ref&gt;]]

Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i dalmatinskim plemstvom, priseže na vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]]. Pukovnijske zastave su uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]], isto je napravila pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]].
Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od oltramarinskih zapovjednika [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici:

{{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta &quot;'''Ti s nami, a mi s Tobom'''&quot; bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;''}}

=== Oltramarini nakon 1797. ===
[[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]]

Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}&lt;/ref&gt; Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek tri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: 

{{citat|&quot;Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama.&quot;|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori&lt;ref&gt;MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140&lt;/ref&gt;''}}

Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od tri austrijske bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. &quot;''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''&quot;.1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati &quot;Dalmatinsku laku bojnu&quot; (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]]

== Organizacija ==
''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija.  

Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: 

* ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' 
* [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' 
* [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' 
* [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica''
* [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža''
* [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski''
* [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese''
* [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš''
* [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali''
Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}&lt;/ref&gt; 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; a 1783. jedanaest pukovnija&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;  

Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je  ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia'').  Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}&lt;/ref&gt;

Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&amp;hl=hr&amp;user=brtnUQoAAAAJ&amp;citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}&lt;/ref&gt;
Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje.

Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'')
* Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'')
* Tenente Colonello – [[potpukovnik]]
* Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major)
* Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]])

Činovi satnije (''kumpanije'')

* Capitano – [[satnik|kapetan]]
* Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'')
* Tenente – [[poručnik]] (''tenant'')
* Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'')
* Sargente – [[narednik]] (''saržent'')
* Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'')
* Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'')
* Cadetto – kadet
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
!''Ime satnije''
!''Ime zapovjednika''
|-
|''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja  
|''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja  
|-
|''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović 
|''tenente colonnello'' Ante Kolanović
|-
|''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić 
|''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich)
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' 
|''capitano'' Frane Fanfonja
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' 
|''capitano'' Ante Grančić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' 
|''capitano'' Petar Arnević
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)''
|''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' 
|''capitano'' Juraj Klarić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' 
|''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich)
|}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' &quot;bojnik vojske&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin &quot;''Sargnete generale''&quot; &quot;general narednik&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' &quot;general poručnik&quot; (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}&lt;/ref&gt; Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Specijalizirane postrojbe oltramarina ===

==== Mornaričke postrojbe ====
Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''&quot;Jadransku eskadru&quot;'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}&lt;/ref&gt;
==== Gardijske postrojbe ====
Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Grenadirske postrojbe ====
Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime &quot;bojnika vojske&quot; (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 

=== Stijeg ===
Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Vektorski prikaz stijegova&quot;&gt;
Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791.
&lt;/gallery&gt;
Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naoružanje ==

Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. 

* ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi.
* ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe.
* [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su  janjičarski  jatagani. 
* [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici.
* ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas.
* ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić 
* [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja.
* [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari.

* [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima.

* [[Arkebuza]] –  prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel.
* [[Mušketa]] –  moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
* [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa.
[[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]]

== Odora i oprema ==
[[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}&lt;/ref&gt;]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pločasti oklop tipa ''brigantina''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brigantine armor &quot;Wimbledon&quot;|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}&lt;/ref&gt; ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}&lt;/ref&gt; ili ''morion''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}&lt;/ref&gt;. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe.   

Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}&lt;/ref&gt; (''fazzoletto'').   

Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta.   

Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}&lt;/ref&gt; i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove.    

&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]]  1.) svečana odora 2.) odora konjanika  3.) svakodnevna odora
Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, 18. st. (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Poznati pripadnici ==

* [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte''
* [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'')
* [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) 
* [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik)
* [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]])
* [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'')
* [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]])
* [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'')
* [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' )
* [[Lujo Detrico]]  (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'')
* [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) 
* [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) 
* [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata)
* [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'')

== Galerija ==

&lt;gallery widths=&quot;135&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković
Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710.
Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] &quot;Soldati Schiavoni che giocano a carte&quot;, dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]].
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Povijest Dalmacije]]
* [[Dalmatinski gradovi-države]]
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Dalmacija pod mletačkom upravom]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Uskoci]]
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Generalni providur Dalmacije]]
* [[Bitka kod Lepanta]]
* [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]]
* [[Graničari]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==

* David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989.
* Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008.
* Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013.
* M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003.
* ''Archivio di Stato di Venezia''
* ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia''
* ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700''
* ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)]
* [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova]
* [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)]
* [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] 

[[Kategorija:Mletačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>7yujxbhjah9fm84rzix4s8tdt8fqf4q</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447819</id>
      <parentid>7447813</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T06:33:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Dudeidassa</username>
        <id>279613</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Pad Venecije */ vizualni edit</comment>
      <origin>7447819</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="95704" sha1="fs48dh1r2m94bn6l67r1s8ijaiih6e5" xml:space="preserve">{{Infookvir vojna postrojba
|naziv=Fanti Oltramarini&lt;br&gt;&quot;Schiavoni&quot;&lt;br&gt;&lt;small&gt;Prekomorsko pješaštvo Mletačke Republike&lt;/small&gt;
|slika=[[Datoteka:War flag of st Marc(XIV century-1797).png |border|200px]]
|država=[[Datoteka:St marc.png|20px]] [[Mletačka Republika]]&lt;br&gt;[[Datoteka:Coat of arms of Venetian Dalmatia.png|20px]] [[Dalmacija pod mletačkom upravom|Mletačka Dalmacija]]
|odanost=[[Datoteka:Coat of Arms of the Republic of Venice.svg|20px]] [[Popis mletačkih duždeva|Mletački dužd]]&lt;br&gt;[[Datoteka: Banner of the Holy League 1571.png|27px]] [[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]]
|vrsta=[[Mornaričko pješaštvo]]&lt;br&gt;[[Garda]]
|specijalizacija=Ekspedicijske snage&lt;br&gt;Duždeva tjelesna garda
|veličina=6000 (mir) – {{n|11000}} (rat)
|sjedište=[[Datoteka:Zaracoaupdatekrsevan.png|23px]] [[Zadar]]
|nadimak=''Fedelissimi Schiavoni''
|zaštitnik=[[Sveti Jeronim]]
|geslo=''Viva San Marco''&lt;br&gt;''Per mar e per terra''&lt;br&gt;''Ti con nu, nu con ti''
|boje=[[Datoteka:Chess RBd44.png|border|20px]] modra&lt;br&gt;[[Datoteka:L Game R44.png|border|20px]] grimizna
|obljetnica=[[30. rujna]], [[Sveti Jeronim|Blagdan sv. Jeronima]]&lt;br&gt;[[Blažena Djevica Marija od Krunice|Ružarij]], [[Bitka kod Lepanta]]
|oprema=[[Schiavona]]
|odlikovanja=[[Datoteka:Cross of the Order of Saint Mark.svg|25px]] [[Orden Svetog Marka]]
|istaknuti zapovjednici=[[Ivan Radoš]]&lt;br&gt;[[Šimun Fanfogna]]&lt;br&gt;[[Marko Antonio Bubić]]&lt;br&gt;[[Lujo Detrico]] &lt;br&gt;[[Ivan Anton Kumbat]]
|ratovi=[[Mletačko-osmanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Talijanski rat 1494. – 1495.|Talijanski ratovi]]&lt;br&gt;[[Rat Cambraiske lige]]&lt;br&gt;[[Ciparski rat]]&lt;br&gt;[[Uskočki rat]]&lt;br&gt;[[Tridesetogodišnji rat|Rat za mantovsko nasljeđe]]&lt;br&gt;[[Kandijski rat]]&lt;br&gt;[[Morejski rat]]&lt;br&gt;[[Rat za španjolsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Veliki turski rat]]&lt;br&gt;[[Drugi morejski rat]]&lt;br&gt;[[Austrijski nasljedni rat|Rat za austrijsku baštinu]]&lt;br&gt;[[Sedmogodišnji rat]]&lt;br&gt;[[Berberski korsari|Mletačka ekspedicija u Tunis]]&lt;br&gt;[[Francuski revolucionarni ratovi|Rat Prve koalicije]]&lt;br&gt;[[Mletačka Republika|Pad Venecije]]
|grana=[[Datoteka:War flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Vojska Mletačke Republike]]
* [[Datoteka:Variant war flag of the Serene Republic of Venice.svg|border|30px]] [[Mletačka mornarica]]
|garnizon={{Plainlist|
* [[Datoteka:Coat of arms of Dalmatia (Dalmatinski Grb).png|16px]] [[Dalmacija]]
* [[Datoteka:Blason d'or au lion couronné de gueules.svg|16px]] [[Boka kotorska]]
* [[Datoteka:St marc.png|16px]] [[Dogado]]
* [[Datoteka:Seal of the Lion of Saint Mark.svg|16px]] [[Terraferma]]
* [[Datoteka:Coat of arms of Istria.svg|16px]] [[Istra]]
* [[Krf]]
* [[Datoteka:Coat of arms of the Regno di Morea.svg|16px]] [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]] (do [[1715.]])
* [[Datoteka:Coat of arms of the Kingdom of Candia.svg|16px]] [[Heraklion|Kandija]] (do [[1667.]])
* [[Datoteka:Coat of Arms of the House of Lusignan (Kings of Armenia, Cyprus and Jerusalem).svg|16px]] [[Cipar]] (do [[1571.]])
}}
|period={{Nowrap|[[1501.]] – [[12. svibnja]] [[1797.]]}}
|opis slike=&lt;br&gt;Prekomorska ratna zastava vojske Mletačke Republike
|osnovana datum=[[15. stoljeće]]
|ukinuta datum=[[12. svibnja]] [[1797.]]
}}

'''Oltramarini''' (''Fanti Oltramarini &quot;Schiavoni&quot;''), &quot;''dalmatinske regimente''&quot;,&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt; &quot;''prikomorske čete&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Kuzmanić|first=Ante|date=1873.|title=Spomeni iz moga dnevnika. Članak VI.|journal=Narodni List|volume=89|pages=1-2}}&lt;/ref&gt; ili prekomorsko pješaštvo [[Mletačka Republika|Mletačke Republike]] (''Reggimenti Oltra(e)marini'') bili su dalmatinski pješački korpus ustrojen unutar [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] kao [[Mornaričko pješaštvo|elitna pješačka]] postrojba Mletačke Republike. Posebno su se istaknuli u borbama protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]] diljem mletačkih prekomorskih posijeda (''[[Mletački prekomorski posjedi|Stato da Màr]]''), ali i po službi u ''[[Terraferma|Terrafermi]]'', mletačkim posjedima u zaleđu [[Venecija|Venecije]] (''Domini di Terraferma'') u sjevernoj [[Italija|Italiji]]. Osnovne zadaće ovih postrojbi bile su [[Abordaža|abordaže]] na neprijateljske brodove, osiguravanje mletačkih konvoja, osvajanje i čuvanje isturenih utvrda i luka na Mediteranu, te osiguravanje mletačke granice u Dalmaciji.

== Ustroj ==
[[Datoteka:Giovanni Antonio Canal, il Canaletto - The Riva degli Schiavoni - WGA03889.jpg|desno|mini|210x210px|''[[Riva degli Schiavoni]]'']]
''Oltramarini''  su primarno popunjavani s domaćim ljudstvom iz [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću|mletačkih posjeda]] na istočnoj [[jadran]]skoj obali, tj. [[Južni Slaveni|slavenskim]] (kao i [[Romanski narodi|latinskim]]) stanovništvom iz Dalmacije tzv. [[Schiavoni|''Schiavonima'']], a kasnije su u nešto manjoj mjeri bili novačeni i pripadnici drugih naroda koji su došli u ove postrojbe, tj. kršćanske izbjeglice i prognanici iz [[Mletačka Albanija|Mletačke Albanije]] te grčkih zemalja&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Centre|first=UNESCO World Heritage|title=Venetian Works of Defence between the 16th and 17th Centuries&amp;#x3a; &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Terra&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt; &amp;ndash; Western &amp;lt;em&amp;gt;Stato da Mar&amp;lt;&amp;#x2f;em&amp;gt;|url=https://whc.unesco.org/en/list/1533/|access-date=2022-10-27|website=UNESCO World Heritage Centre|language=en}}&lt;/ref&gt; pod mletačkom upravom ([[Jonski otoci|Jonsko vojvodstvo]], [[Trijumvirat Negropont|Negropont]], [[Kraljevstvo Moreja|Moreja]], [[Egejski otoci|Egejsko vojvodstvo]], [[Kreta|Kandija]] i [[Povijest Cipra|Cipar]]).&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2012-07-10|title=Tripun Štukanović (+1769) from Perast–Officer of the Venetian Regiments of Oltremarini|url=https://hrcak.srce.hr/clanak/127093|journal=Anali Zavoda za povijesne znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Dubrovniku|language=hr|issue=50|pages=385–410|issn=1330-0598}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Reggimento Oltremarini (Schiavoni)|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/reggimento-oltremarini-schiavoni|access-date=2022-10-27|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt;

Zapovjedništvo i regrutni centar dalmatinskih profesionalnih postrojbi bilo je u [[Zadar|Zadru]]. Časnici ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|cappelletta]]'' osnovali su u Zadru [[1675.]] godine [[Vojnička bratovština sv. Jeronima u Zadru|bratovštinu sv. Jeronima]] koja je djelovala sve do [[1805.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Balić Nižić|first2=Nedjeljka|date=2006-12-22|title=Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/7481|journal=Zbornik Odsjeka za povijesne znanosti Zavoda za povijesne i društvene znanosti Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti|language=hr|volume=24|pages=71–130|issn=1330-7134}}&lt;/ref&gt; [[1740.]] godine u Zadru je osnovana vojna akademija (''Militar Collegio'') namijenjena školovanju lokalnih časnika, koji su se do tad školovali u [[Padova|Padovi]].
Glavna okupljališta ''oltramarina'' u Veneciji bila su; [[Riva degli Schiavoni|''Rivi degli Schiavoni'']] i [[Bratovština sv. Jurja i Tripuna|''Dalmatinska bratovština'']] ili ''Bratovština [[Sveti Juraj|sv. Jurja]] i [[Sveti Tripun|Tripuna]]'' (''Scuola Dalmata di San Giorgio degli Schiavoni''), koju su osnovali dalmatinski pomorci i trgovci [[1451.]], a koja i danas djeluje.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=La storia dei Dalmati nella Repubblica di Venezia|url=https://www.scuoladalmatavenezia.com/it/la-storia|access-date=2022-10-27|website=Scuola Dalmata di Venezia|language=it}}&lt;/ref&gt; 

Zbog trajnih sukoba s Turcima, mletačka uprava nikada nije imala problema s novačenjem novih ''oltramarina'', tako da nikada nije bilo prisilne mobilizacije, u puku se pozitivno gledalo na profesionalnu službu jer ionako se moralo boriti protiv Turaka, a ovako bi se dobilo &quot;''lipo odilo, dobra plaća i spiza''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|date=1840.|title=Glasnik dalmatinski, br. 17|journal=Glasnik dalmatinski|volume=17}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Oršolić|first=Tado|title=Vojna Dalmacija u 19. stoljeću: Vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797.-1914.)|publisher=Sveučilište u Zadru|year=2013|isbn=978-953-331-030-5|location=Zadar|pages=20-25}}&lt;/ref&gt; 
Jezik kojim se zapovijedalo i govorilo u satnijama i kasnije pukovnijama ''oltramarinima'' bio je lokalkni ''dalmatinski'' ili ''ilirski'' (''lingua illirica''). Vojnici su se međusobno zvali &quot;brate&quot;.
Plaća vojnika iznosila je 31 mletačku liru (8 lira od te plaće odvajao je za modru &quot;radnu&quot; odoru, a 2 lire za svečanu grimiznu dolamu). Zbog službe na brodovima dnevni obrok tzv. mornarskog kruha (&quot;''baškotina''&quot;) i crnog vina bio je dodan plaći. Za upis su bili potrebni sljedeći uvjeti; minimalna visina od 170 cm, mornarske vještine i čvrsta tjelesna građa.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=GLI SCHIAVONI «I FEDELISSIMI DI SAN MARCO»|journal=La Voce}}&lt;/ref&gt; Dob za upis bila je od 17 do 35 godina. Obuka je trajala šest mjeseci i obavljala se u Veneciji. Oltramarini su služili diljem mletačkog imperija odnosno u [[Dalmacija|Dalmaciji]], po [[Levant|Levantu]], na [[Terraferma|Terrafermi]] ili na brodovima.
Najbolji oltramarini služili su u tjelesnim gardama [[Dužd|mletačkog dužda]] u Veneciji, [[Generalni providur Dalmacije|dalmatinskog providura]] u Zadru ili zapovjednika mornarice (&quot;Capitano Generale da Mar&quot;) na Krfu.

''Sargente generale'' Salibeni daje ovakav opis ''oltramarina'': 

{{Citat|otporniji po prirodi od Talijana (tim je imenom označena mletačka linijska postrojba) dalmatinski Oltremarini sposobni su podnijeti glad i vremenske nepogode, a od djetinjstva su navikli igrati se s noževima i [[arkebuza]]ma, imaju bolje dispozicije za obuku vojnika, ali jako su skloni svađi, bilo da su ukrcani na brod ili podijeljeni na graničnim postajama, da čuvaju red za vrijeme [[kuga|kuge]], prate karavane ili osuđenike...|Sargente general Salibeni, 25. listopada 1785., Zadar&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-06-10|title=GLI SCHIAVONI, GRANDI GUERRIERI, MA QUANTO A DISCIPLINA …|url=https://www.venetostoria.com/?p=12263|access-date=2022-10-26|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;}}

[[Datoteka:Oltramarino 1580.jpg|mini|342x342px|''Schiavone overo Dalmatino, Venecija, 1590., Cesare Vecellio''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cesare Vecellio {{!}} De gli habiti antichi et moderni di diversi parti del mondo, libri due ...|url=https://www.metmuseum.org/art/collection/search/358319|access-date=2023-09-16|website=The Metropolitan Museum of Art|language=en}}&lt;/ref&gt;]]

== Povijest ==
Vojne elite istočnoga Jadrana, milicije dalmatinskih gradova te ratne družine hrvatskih plemića Istre i Dalmacije ratovat će pod mletačkom zastavom već od [[13. stoljeće|13. stoljeća]] u ratovima protiv [[Republika Genova|Genove]], u dinastičkim ratovima za kontrolu Dalmacije protiv [[Ugarsko Kraljevstvo|Ugarske]] te u uvodnim ratovima protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]]. Upravo će iz ovih ratničkih elita, krajem [[15. stoljeće|15. stoljeća]] izaći prvi zapovjednici i najamnici mletačkih profesionalnih postrojbi mornaričkog pješaštva i lakog konjaništva podrijetlom iz Istre i Dalmacije, ali i šireg hrvatskog prostora, tzv. &quot;''schiavoni''&quot;. Zbog stalnih [[Osmanski ratovi u Europi|osmanskih prodora]] nakon [[Pad Carigrada 1453.|pada]] [[Carigrad|Carigrada]] [[1453.]] i razbuktavanja rata između Osmanskog Carstva i Venecije, slavensko stanovništvo [[Dalmacija|Dalmacije]], u kojoj se početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] konsolidira [[Mletačka Dalmacija|mletačka vlast]] sa središtem u Zadru, masovno pristupa u postrojbe [[Mletačka mornarica|mletačke mornarice]] među kojima i u korpus mornaričkog pješaštva. [[Mornaričko pješaštvo mletačke mornarice]] ili &quot;''fanti da mar&quot;'' ustrojena je još davne [[1202.]] za vrijeme [[Četvrti križarski rat|Četvrtog križarskog rata]] kada su bili ključ [[Križarska opsada Zadra|osvajanja Zadra]] i kasnije Carigrada. Slavensko stanovništvo Dalmacije, brojem uskoro premašuje pripadnike latinskog/mletačkog podrijetla, da bi krajem 16. stoljeća ''fanti da mar'' bili isključivo novačeni iz Dalmacije, a naziv ''[[schiavoni]]'' postaje sinonim za mornaričke pješake.

=== 16. stoljeće ===

Tijekom Drugog mletačko-osmanskog rata ([[1499.]] do [[1503.]]) bilježimo prva ustrojavnja &quot;''oltramarina''&quot; točnije satnija &quot;''kumpanija''&quot; mornaričkog pješaštva, koje sudjeluju na dvije fronte. Pod zapovjedništvom Gonzala Fernándeza de Córdobe&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Fernández de Córdoba, Gonzalo|url=https://enciklopedija.hr/clanak/19323|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; sudjeluju u jedinoj uspješnoj ofenzivi rata, kada mletačko-španjolska flota [[1500.]] godine uspjeva zauzeti otoke [[Kefalonija|Kefaloniju]] i [[Lefkada (grad)|Lefkadu]]. Na dalmatinskom bojištu služe kao profesionalna vojska te s [[Černide|lokalnim milicijama]] vode teške borbe sa snagama Bosanskog [[Sandžak-beg|sandžak-bega]] Skender-paše&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Skender-paša|url=https://enciklopedija.hr/clanak/56411|access-date=2022-11-03|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; koji s konjicom provaljuje sve do [[Šibenik|Šibenika]]. Obalni gradovi se uspješno brane, ali je cijela [[Dalmatinska zagora|Zagora]] opustošena.      

==== Treći mletačko-osmanski rat ====

[[Datoteka:Ritratto di Alessandro da Terni.png|mini|208x208px|Kapetan Alessandro Tomassoni da Terni]]

Godine [[1538.]] stotine dalmatinskih ''oltramarina'' i mornara gubi život u tragediji kod [[Preveza|Preveze]] kada je [[Republika Genova|genoveško]]-[[Mletačka Republika|mletačko]]-[[Habsburško Carstvo|habsburška]] flota (Sveta liga [[Karlo V., car Svetog Rimskog Carstva|Karla V.]]) od 300 brodova pod zapovjedništvom [[Republika Genova|genoveškog]] admirala Andree Dorije&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Doria, Andrea|url=https://enciklopedija.hr/clanak/15993|access-date=2022-11-04|website=enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt; porazila manja flota otomanskog admirala [[Hajreddin Barbarossa|Hajreddina Barbarosse]]. Uvodne borbe započinju [[25. rujna]] kada na nagovor papinskog admirala i biskupa Marca Grimanija mletačke galije iskrcavaju 800 ''oltramarina'' i oko stotinu [[Ivanovci|malteških vitezova]] pod zapovjedništvom Alessandra Tomassonija kako bi osvojili osmansku utvrdu na [[Preveza|Prevezi]]. Suočen sa snažnom vatrom i brojčano slabiji, kapetan Tomassoni bio je prisiljen povući se. Sutradan, [[26. rujna]], Tomassoni još jednom vodi svoje ''Schiavone'', no ishod je isti, povlače se uz teške gubitke. Neuspjeh ove akcije određuje i ostatak bitke, koja kulminira [[28. rujna]]. Do kraja bitke, zbog nesposobnosti i neodlučnosti admirala Dorije koji se i sam kasnije povlači iz borbe, flota Svete lige gubi jednu polovinu brodovlja i ima više tisuća poginulih.&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citation|title=Preveza 1538 - Ottoman Wars DOCUMENTARY|url=https://www.youtube.com/watch?v=QAME42prcGw|accessdate=2022-11-03|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Battle of Preveza {{!}} Ottoman Empire [1538] {{!}} Britannica|url=https://www.britannica.com/topic/Battle-of-Preveza|access-date=2022-11-03|website=www.britannica.com|language=en}}&lt;/ref&gt;      
==== Ciparski rat ====
[[Datoteka:Siège de Famagouste (1571).jpg|mini|210x210px|Opsada Famaguste (1571.), Bibliothèque nationale de France, S. Ghibellini]]
Schiavonski ''fanti'' tragičnu sudbinu podijeliti će s ostalim braniteljima [[Cipar|Cipra]] tijekom [[Ciparski rat|opsade]] [[Famagusta|Famaguste]]. Osim manjeg posadnog kontigenta koji je u utvrdi od početka bitke, veći broj ''oltramarina'' pridružuju se opsadi [[26. siječnja]] [[1571.|1571]]. pod zapovjedništvom kapetana Gianantonija Querinija nakon što probijaju osmansku blokadu i stižu u opkoljenu Famagustu. Herojska obrana će potrajati do ljeta kada je nakon punih 11 mjeseci zapovjednik obrane [[Marco Antonio Bragadin]] odlučio zatražiti primirje i predati se. Preživjelim braniteljima obećan je siguran prolaz, ali [[4. kolovoza]] Osmanlije krše svoje obećanje te masakriraju civile i preostalih pet stotina preživjelih branitelja, a samog Bragadina zvjerski muče i nakon dva tjedna živog deru.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Venetian Period in Cyprus - Siege of Famagusta|url=http://www.cypnet.co.uk/ncyprus/history/venetian/v10.htm|access-date=2022-11-02|website=www.cypnet.co.uk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Curmudgeon|first=Author Cape Cod|title=Siege of famagusta|url=https://todayinhistory.blog/tag/siege-of-famagusta/|access-date=2022-11-02|website=Today in History|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Bitka kod Lepanta =====
Herojski otpor [[Famagusta|Famaguste]] pružio je [[Sveta liga (1571.)|kršćanskim snagama]] dovoljno vremena, držeći ogromnu osmansku flotu okupiranom, da se okupi i organizira, ali i snažan motiv da se osveti samo dva mjeseca kasnije [[Bitka kod Lepanta|na Lepantu]].     

[[Sveta liga (1571.)|Sveta liga]] isplovila je iz luke u [[Messina|Messini]] sa snagom od 206 [[Galija (brod)|galija]] i 6 velikih galijaca (''galeazza''). [[Mletačka Republika]] sudjelovala je sa 109 [[Galija (brod)|galija]] i šest galijaca. Mornari i vojnici iz Dalmacije i Istre popunjavali su čak dvadeset galija mletačke flote, uključujući i ''Capitanu'', mletački zapovjedni brod admirala (''Capitàn da mar'') Sebastiana Veniera, vrhovnog zapovjednika svih mletačkih snaga, čiju su kompletnu posadu, tradicionalno činili Zadarski mornari i pješaci. Uz Zadrane je na ''Capitani'' bilo i dvanaest [[Bokeljski Hrvati|bokeljskih]] zastavnika/[[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'') iz [[Perast|Perasta]] (pripadnika 12 peraških bratstava – [[Kazada|''kazada'']]) kojima je pripadala čast čuvati glavnu ratnu zastavu Mletačke Republike sv. Križa (''[[Gonfalonijer|gonfalone]]'').    

Uz Zadrane i Peraštane s ''Capitane'', galije su poslale i sve dalmatinske komune i to:   
* Otok [[Cres]], galija ''Sv. Nikola'' (posada pobijena)
* Otok [[Krk]], galija ''Uskrsli Krist''  (potopljena)
* Otok [[Rab]], galija ''San Giovanni''
* Grad [[Šibenik]], galija ''San Giorgio'' (potopljena)
* Grad [[Trogir]], galija ''La Donna'' (posada pobijena)
* Otok [[Hvar]] ([[Vis]]), galija ''Zvir Sv. Jerolima'' 
* Grad [[Kotor]], galija ''San Trifone'' (potopljena)
* Grad [[Zadar]], galija ''San'' ''Crisogono'' (potopljena)
Istriani popunjavaju komunalnu galiju grada [[Kopar|Kopra]], ''Leone'' of Capodistria

Također treba napomenuti kako je zadarska galija uništena kod [[Krf|Krfa]] u uvodnim borbama s alžirskim gusarima prije glavne bitke, dok je [[Korčula (grad)|korčulanska]] galija, ''San Teodoro'', uništena prilikom [[Osmanski napad na Korčulu 1571.|obrane Korčule]] mjesec dana ranije. Osim ovih galija koje su poslale i opremile dalmatinske komune, dalmatinci su popunjavali još deset mletačkih galija, a kao mornaričko pješaštvo su bili prisutni na gotovo pedeset drugih galija.   

Zanimljivo je da su dalmatinskim ''fantima'' kao pojačanje pridodane jedinice španjolskog mornaričkog pješaštva ''Infantería de Armada'', u čijem je sastavu u bitci sudjelovao i bio ranjen budući pisac [[Miguel de Cervantes]], autor ''[[Don Quijote]]a''. Nakon četiri sata žestokih borbi flota [[Sveta liga (1571.)|Svete lige]] odnijela je pobjedu. Bitka kraj Lepanta bila je težak poraz za osmansku flotu, jer je 117 njezinih galija i 15.000 ljudi ostalo u rukama Svete lige (od toga je 12.000 veslača bilo oslobođeno), drugo je brodovlje bilo uništeno, a 25.000 do 30.000 ljudi je poginulo. Flota Svete lige izgubila je oko 15 galija; 7500 do 9000 ljudi je poginulo, preko pet tisuća iz mletačkog kontigenta, a 15.000 bilo ranjeno. Nakon Lepantske bitke prestala je osmanska pomorska premoć na Sredozemlju. Gubitci Dalmacije i Istre bili su ogromni, od oko 9000 mornara i pješaka, čak trećina se nije vratila.  

[[Datoteka:Battle of Lepanto, 1571 (by Andrea Vicentino) - Doge's Palace, Venice (2).jpg|središte|mini|500x500px|[[Bitka kod Lepanta]], ''Boj za Capitanu'']]

=== 17. stoljeće ===
==== Uskočki rat ====
[[Datoteka:Uskoken im Senjer Kanal.JPG|mini|244x244px|Prikaz uskoka ]]
Tijekom [[Uskočki rat|Uskočkog ili Gradiščanskog rata]] dalmatinske profesionalne postrojbe pokazati će se ključnima u suzbijanju uskočih prepada. Sudjeluju u obrani [[Istra|Istre]] i [[Gorica (grad)|Gorice]] kao laka pješadija, s konjaničkim [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|postrojbama]], dok su na dalmatinskom bojištu postrojbe ''oltramarina'' bile organizirane kao posade brzih brodica (''Barche armate Croate'' ili ''Barche armate contro Uscocchi''), ustrojno na razini satnija od 50 ljudi. [[Uskoci]], organizirani u male skupine, pljačkali su u ime Austrije osmanske i mletačke posjede. Kako su zapravo vrlo rijetko napadali same Osmanlije koji su u Lici i Bosni imali velike vojne snage, njihova glavna meta postaju upravo mletački posjedi na Jadranu. Sam rat počeo je kao odgovor Venecije na sve učestalije [[Uskoci|uskočke]] prepade koji su krajem 16. stoljeća prerasli u organizirane pljačke podvelebitskih i [[Kvarnerski zaljev|kvarnerskih]] otoka te istarske obale, samo u gradu [[Pag (grad)|Paga]] uskoci su ubili 400 mladića u drugoj polovici [[16. stoljeće|16. stoljeća]], dok je Istra izgubila 30 – 50 % stanovništva.&lt;ref name=&quot;:8&quot; /&gt; 

Godine [[1615.]] kao odgovor na ubijanje paškog kneza Ante Zorzija i oko stotinu paških mladića, Venecija šalje flotu od 25 ratnih galija i 35 brzih brodica ''oltramarina'' pod vodstvom dalmatinskog providura Jakova Zanea te na prepad osvajaju [[Karlobag]] i ubijaju ili zarobljavaju sve uskoke, a uskočkog poglavicu Petra Dančića osuđuju na smrt. Nakon što su Mlečani upali na austrijski teritorij, u [[Trst|tršćansku]] okolicu pristiže carska vojska vojska pod vodstvom generala [[Hrvatska vojna krajina|Hrvatske krajine]] [[Vuk II. Krsto Frankapan|Vuka Krste Frankopana]]. Rat se vodio od [[Alpe|Alpa]] do Dalmacije, a posebno teške borbe vodile su se u Istri te na granicama mletačkih i austrijskih  stečevina.&lt;ref name=&quot;:9&quot; /&gt; Rat je završio [[1617.]] Madridskim mirom, a glavni cilj Venecije je postignut, većina uskoka je pogubljena ili prognana u unutrašnjost, borbe u Istri potrajati će još godinu dana. Sam rat je na neki način bio uvertira u [[Tridesetogodišnji rat]].&lt;ref name=&quot;:7&quot; /&gt;[[Datoteka:Confalone, di SMarco, custodito dalla fedelta, e difeso dal valore de Perastini - Coronelli Vincenzo - 1688.jpg|mini|244x244px|Prikaz [[Perast|Peraštana]] [[Gonfalonijer|gonfalonjera]] (''gonfaloniere'').]]

==== Tridesetogodišnji rat (Rat za mantovsko nasljeđe) ====
Mletačka Republika tijekom Tridesetogodišnjeg rata održavala je formalnu neutralnost, ali je u Ratu za mantovansko nasljeđe ([[1628.]] - [[1631.]]) postala aktivni sudionik. U  borbi između [[Kraljevina Francuska|Francuske]], te austrijskih i španjolskih [[Habsburg|Habsburgovaca]] koji su nastojali proširiti svoj utjecaj u Italiji, Venecija je, zabrinuta zbog mogućeg habsburškog prodora prema vlastitim teritorijima, stala uz francusku stranu i otvoreno zaratila s austro-španjolskim snagama. Mletačka vojska branila je strateške pravce u sjevernoj Italiji, posebice područje oko Verone i rijeke Po. Godine 1630. kod Villabone Mletačka vojska pretrpjela je težak poraz&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Venezia e i Lanzichenecchi. La viltà di Zaccaria Sagredo|url=https://iris.univr.it/handle/11562/937726|publisher=Pisa|date=1995|first=Francesco|last=Vecchiato}}&lt;/ref&gt; izgubivši 4000 vojnika. U samoj bitci posebno su se istakli dalmatinski vojnici iz tri bokeljske ''kumpanije'' koji su izdržali više napada carske vojske do dolaska francuskog pojačanja&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Dizionario biografico Cremasco|url=https://books.google.hr/books?id=1_ONYdGmJUAC&amp;dq=villabuona&amp;pg=PA305&amp;redir_esc=y|publisher=C. Cazzamalli|date=1888|language=it|first=F. Sforza|last=Benvenuti}}&lt;/ref&gt;. 

==== Kandijski rat ====
[[Datoteka:Candia- Rostagno, 1668.jpg|mini|241x241px|Opsada [[Heraklion|Kandije]] (od [[1648.]] do [[1669.]])]]
[[Datoteka:Christoph_Martin_von_Degenfeld.jpg|mini|305x305px|Gravura Christopha Martina von Degenfelda]]
Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] ''oltramarini'' će ratovati na tri fronta; u obrani Dalmacije, u obrani Krete i kao mornaričko pješaštvo u pomorskim bitkama. Zabrinuta zbog osmanskih priprema, Republika je krajem 1644. pojačala Kretu s 2500 profesionalnih vojnika, dok su Papa i Toskana obećali pomoć u slučaju rata. Napad na Kretu počeo je [[23. lipnja]] [[1645.]] turskim iskrcavanjem 15 milja zapadno od [[Hania|Hanie]] (''Canea''), nakon čega napadaju malu otočnu utvrdu Sv. Todero. Posadu isturene utvrde čini trideset ''oltramarina'' pod zapovjedništvom Istrijana Blasia Zuliana. Kada su shvatili da će biti pregaženi, kapetan Blasio, odlučio je raznijeti arsenal u trenutku kada su stotine turskih vojnika već bile ušle u malu utvrdu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth Meyer|url=https://books.google.hr/books?id=XN51y209fR8C&amp;redir_esc=y|title=Venice, Austria, and the Turks in the Seventeenth Century|date=1991|publisher=American Philosophical Society|isbn=978-0-87169-192-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Kroz nekoliko mjeseci cijela Kreta je osvojena te započinje dugotrajna opsada glavnog grada mletačke Krete, [[Heraklion]]a (''Candia''). Početkom opsade sve samostalne satnije ''oltramarina'' stacionirane na Kreti bit će po prvi puta organizirane u ''regimentu'' ([[Pukovnija|pukovniju]]) ''Oltramarina'' (''Reggimento di Oltramarini''). 
Dalmatinski kontingent bio je zadužen za obranu providurovog bastiona, kasnije nazvanog po zapovjedniku Dalmatinaca trogirskom grofu [[Vitturi]]ju, ''Vitturi bastion''.
Ova pukovnija bit će prisutna tijekom cijele opsade, stalno nadopunjavajući gubitke novim regrutima iz Dalmacije, ali i Boke i Istre, te će zajedno s ostalim mletačkim, švicarskim, njemačkim, grčkim i korzikanskim pukovnijama biti pod izravnim zapovjedništvom kretskog providura Cornera.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cretan War (1645-1671) {{!}} Military History Books {{!}} Helion &amp; Company|url=https://www.helion.co.uk/conflicts/cretan-war.php|access-date=2024-07-09|website=www.helion.co.uk}}&lt;/ref&gt; Značajan događaj u dugoj opsadi Kandije zbio se [[19. listopada]] [[1667.]] kada je kontingent ''oltramarina'' pod zapovjedništvom admirala [[Francesco Morosini|Morosinija]] izveo prvo noćno amfibijsko iskrcavanje&lt;ref&gt;I marciani, guidati dall’ottimo Morosini, ottennero vittorie navali importanti – il 19 ottobre 1667 a Stantia s’imposero in una delle rare battaglie notturne della storia – e sperimentarono con successo la guerra anfibia, impiegando i coraggiosi schiavoni oltremarini2 come fanti da mar in sincronia con l’artiglieria terrestre e la micidiale tecnica delle mine.&lt;/ref&gt; uz potporu topova na otok Standiu (danas Dia) na kojem je bio Turski tabor, te ga uništio.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Navigare necesse, di Marco Valle|url=https://www.osservatoriocattedrale.com/racconti-dautore-in/2025/9/26/navigare-necesse-di-marco-valle|website=Cattedrale - Osservatorio sul racconto|date=2025-09-26|access-date=2025-11-30|language=en-US|first=Rossell|last=Milone}}&lt;/ref&gt;
[[Datoteka:Osmanska opsada Šibenika 1645. za vrijeme Kandijskog rata.png|mini|240x240px|[[Opsada Šibenika 1647.|Osmanska opsada Šibenika 1647.]] za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]]]]
U Dalmaciji će ''oltramarini'' zadržati ustroj satnije kao osnovne borbene postrojbe, koje će u iznimnim situacijama (opsada Šibenika, bitke kod Novigrada i Klisa) biti okupljane u veće borbene skupine. Godine [[1645.]] satnije ''oltramarina'' uspješno odbijaju prvi turski napad na Split, kada sa splitskom posadom razbijaju tursku vojsku od oko 2000 vojnika. Krajem ljeta [[1647.]] ''oltramarini'' sudjeluju u [[Opsada Šibenika 1647.|obrani Šibenika]]. Pod zapovjedništvom njemačkog [[kondotjer]]a baruna Christopha Martina von Degenfela čine profesionalni kontigent od 2500 pješaka. S oko 3000 Šibenčana mjesec dana odolijevaju napadima od oko 25.000 osmasnkih vojnika. Najžešće borbe vodile su se oko [[Tvrđava sv. Ivana u Šibeniku|tvrđave sv. Ivana]]. Dana 11. rujna, nakon 25 dana borba, u luku uplovljava [[Generalni providur Dalmacije|providur]] [[Leonardo Foscolo]] s pojačanjima. Dana 16. rujna [[Bosanski pašaluk|bosanski paša]] [[Husein-paša Tekelija]] je prekinuo opsadu, prikupio svu preostalu vojsku i vratio se k [[Drniš]]u, putem kojim je i došao. Poginulo je oko 4000 osmanskih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Del Negro|first=Piero|title=La milizia, u Storia di Venezia, dio VII. La Venezia Barocca|publisher=Gino Benzoni i Gaetano Cozzi|year=1999.|location=Roma}}&lt;/ref&gt; Nakon obrane Šibenika, oko 2000 ''oltramarina'' sudjeluje u oslobođenju dalmatinskih utvrda [[Novigrad]]a, [[Karinsko more|Karin]]a, [[Obrovac|Obrovca]] i [[Vrana (Pakoštane)|Vrane]]. U ovim borbama posebno se istaknuo Trogiranin [[Ivan Radoš|Zuanne Radoš]] kao jedan od zapovjednika (''sopraintendante'') ''oltramarina'' koji će za hrabrost u ovim bitkama biti odlikovan [[Orden Svetog Marka|Redom vitezova svetog Marka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Lovorka Čoralić|first=Maja Katušić|title=Conte Veneto i Cavaliere di San Marco – Ivan Radoš}}&lt;/ref&gt; [[1648.]] na južnom dijelu bojištu velika mletačka vojska pod zapovjedništvom don [[Stipan Sorić|Stipana Sorića]] od 3000 ''oltramarina'', 2000 [[Švicarska garda|švicaraca]], 600 [[Cappelletti Dalmati|konjanika]], 200 draguna i oko 1000 černida (pod vodstvom [[Vuk Mandušić|Vuka Mandušića]]) oslobađa [[Drniš]] i [[Klis]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Mandušić, Vuk|url=https://enciklopedija.hr/clanak/38588|access-date=2022-11-22|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cvit razgovora naroda i jezika iliričkoga aliti rvackoga / Filip Grabovac ; priredio Tomo Matić|url=https://dizbi.hazu.hr/a/?pr=i&amp;id=185875|access-date=2022-11-22|website=dizbi.hazu.hr}}&lt;/ref&gt; Uskoro oslobađaju i Vrliku. U [[Obrana Splita od Osmanlija 1657.|obrani Splita]] 1657. čine mali profesionalni kontingent te sa Splitskim dobrovoljcima uspješno odolijevaju turskim napadima.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Mayhew|first=Tea Perinčić|title=Mletački vojnik na istočnoj obali Jadrana za kandijskog rata (1645-1669)|url=https://www.academia.edu/1080595/Mleta%C4%8Dki_vojnik_na_isto%C4%8Dnoj_obali_Jadrana_za_kandijskog_rata_1645_1669_}}&lt;/ref&gt; 
Mletačke pobjede u [[Dalmacija|Dalmaciji]] bit će njezini jedini uspjesi ovog rata. Republika nakon 21 godine opsade gubi glavni grad Krete [[Heraklion|Kandiju]]. Ljudski gubitci opsade bili su značajni. Turski izvori izvještavaju o 137.116 ubijenih Turaka, uključujući 25.000 janjičara i 15 paša. Kršćanski gubitci također golemi, od bolesti umire i u borbi gine 38.000 kretskih kmetova, kao i 30.985 branitelja.&lt;ref name=&quot;:5&quot; /&gt; Istureni utvrđeni otoci Spinalonga, Souda i Gramvousa, ostali su jedini mletački posjedi na Kreti.

==== Prvi morejski rat ====
[[Mletačka Republika|Venecija]] iskorištava osmanske [[Opsada Beča 1683.|poraze]] kod [[Beč|Beča]] u prvim godinama [[Veliki turski rat|Velikog turskog rata]] te godine [[1684.]] na nagovor i pod zapovjedništvom admirala (''Capitàn da mar'') [[Francesco Morosini|Francesca Morosinija]] kreće u [[Morejski rat|osvajanje osmanskih posjeda]] u [[Grčka|Grčkoj]], koji će zapovijedati mornaricom dok će kopnenim snagama zapovijedati švedski maršal grof Otto Wilhelm Königsmarck. U [[Prosinac|prosincu]] [[1684.|1684]]. ''oltramarini'' se s četiri pojačane pukovnije (regimenta ''Makedonija'', regimenta ''Dandria'', regimenta ''Bellafusa'' te regimenta ''Bacchili''&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Markulin|first=Nikola|title=MLETAČKA VOJNA ORGANIZACIJA U DALMACIJI I BOKI OD MOREJSKOG RATA (1684. - 1699.) DO POŽAREVAČKOG MIRA 1718.|publisher=SVEUČILIŠTE U ZADRU|year=2015.|location=Zadar|pages=}}&lt;/ref&gt;)&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Pinzelli|first=Eric|date=2003-12-13|title=Venise et la Morée: du triomphe à la désillusion (1684-1718)|url=https://hal.science/tel-01287498|language=fr}}&lt;/ref&gt; pridružuju velikoj mletačkoj armadi na [[Krf|Krfu]]. Mletačkoj vojsci pomoć od 6000 vojnika šalju [[Hannover|Hanover]] i [[Saska (pokrajina)|Saska]], dok [[Papa]] [[Inocent XI.]] šalje pojačanje od 2000 vojnika, od kojih je najbitniji kontingent od nekoliko stotina [[Ivanovci|Malteških vitezova]] i vitezova [[Sveti Stjepan|Reda Svetog Stjepana]]. Prve operacija rata za ''oltramarine'' bile su uspješno iskrcavanje i osvajanje utvrda Santa Maura na Lefkadi u kolovozu i osvajanje utrde [[Preveza]] koja pada u rujnu nakon kraće opsade. Ove uvodne pobjede poslužiti kao velika psihološka pobjeda jer su oba uporišta imala reputaciju neosvojivih utvrda. 
===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:Medal for the Venetian victories in the Morean War, G. Hautsch, Nuremberg, 1687.jpg|mini|296x296px|Spomenica Morejskog rata &quot;''Terror Turcarum''&quot;, s prikazom mletačkih zapovjednika; [[Francesco Morosini|Morosinija]], [[Girolamo Cornaro|Cornera]] i Königsmarcka s jedne strane te sedam oslobođenih utvrda; Mistra, Castelnovo, Castel Tornese, Atena, Korint, Patras i Lepant s druge strane.]]
U ljeto [[1685.]] snage admirala Morosinija kreću u oslobađanje [[Peloponez|Peloponeza]]. Nakon iskrcavanja kod Koronija dalmatinsko-njemačke snage (2400 [[Hannover|Hanoveranaca]] i 1000 Dalmatinaca)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=https://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; pod zapovjedništvom mladog general Hannibala von Degenfelda, sina baruna Degenfelda, porazile jaku posadu osmanskog generala Kapudan-paše, a nedugo nakon toga oslobođeni su kašteli grada [[Kalamata]]. [[1686.]] Morosini s flotom napada [[Prefektura Mesanija|Modon]] koji nakon dva tjedna bombardiranja i žestokog pješačkog napada ''oltramarina'' pada. Dalmatinske pukovnije pod zapovjedništvom brigadira [[Šimun Fanfogna|Fanfogne]] istaknule su se u munjevitom osvajanju utvrda [[Arkadija|Arkadije]], ''Navarino'' (Pylos), [[Arg (grad)|Arga]] i [[Nauplion|Naupliona]]. U proljeće [[1687.]] padaju i posljednje veće osmanske utvrde na Peloponezu, grad [[Patras]] i utvrde na ulazu u [[Korintski zaljev]] ''Rion'' i ''Antirion''. Nakon što je [[Peloponez]] bio pod potpunom mletačkom kontrolom, mletačka vojska kreće u daljnje osvajanje grčke. Velike mletačke snage [[1687.]] osvajaju [[Atena (grad)|Atenu]], opsada je ostala poznata po neslavnim mletačkim bombardiranjem [[Partenon|Partenona]], a Morosini postaje [[mletački dužd]]. Mletačko napredovanje staje [[1688.]] nakon neuspjele opsade [[Eubeja|Negropontea]], kada je u mletačkom kampu izbila kuga, od koje je umro i sam maršal Königsmarck.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=George Finlay|url=http://archive.org/details/ahistorygreecef05finlgoog|title=A History of Greece: From Its Conquest by the Romans to the Present Time, B.C. 146 to A.D. 1864|date=1877|publisher=Clarendon Press|others=unknown library|language=English}}&lt;/ref&gt; 

===== Dalmatinsko bojište =====
Morejski rat vodio se i u [[Dalmacija|Dalmaciji]], [[Hercegovina|Hercegovini]] i [[Boka kotorska|Boki kotorskoj]]. Kao profesionalna vojska Venecije u Dalmaciji ''oltremarini'' i ''kapeleti'', s potporom švicarskih pukovnija i lokalnih pomoćnih postrojbi černida, pod zapovjedništvom admirala i providura [[Girolamo Cornaro|Cornera]] uspješno oslobađaju [[Sinj]] ([[1686.]]), [[Herceg Novi|Hereceg Novi]] ([[1687.]]) i [[Knin]] ([[1688.]]). Ovim pobjedama zacrtana je buduća granica Dalmacije prema [[Hercegovina|Hercegovini]] (planina [[Dinara]]). Rat je okončan [[Mir u Srijemskim Karlovcima|mirovnim ugovorom u Srijemskim Karlovcima 1699.]] Mlečani su zadržali dio stečevina na Peloponezu, dok su u Dalmaciji u sastav Mletačke Republike pripojeni [[Knin]], [[Vrlika]], [[Sinj]] i [[Vrgorac]]. Iako pod mletačkom vojnom kontrolom nakon rata, dubrovačko zaleđe u Hercegovini vraćeno je pod osmansku vlast, a u Boki kotorskoj Mlečani su uz Herceg Novi oslobodili i [[Risan]]. Novoosvojeni mletački posjedi u Dalmaciji poslije su nazvani [[Razgraničenje Turske i Mletaka u Dalmaciji|''Acquisto nuovo'' (nove stečevine)]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morejski rat|url=https://www.enciklopedija.hr/clanak/morejski-rat|access-date=2024-08-21|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;90&quot;&gt;
Datoteka:Compagnia dei dalmatia 1685.jpg|Prikaz dalmatinskih vojnika (''oltramarini'' i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|''kapeleti'']]) tijekom morejskog rata.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=1685: SCHIAVONI ALL'ASSEDIO DI ATENE. UNA ISTANTANEA.|url=https://dalvenetoalmondoblog.blogspot.com/2018/07/1685-schiavoni-allassedio-di-atene-una.html?spref=pi|access-date=2024-08-23|website=1685}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:IAN 0214 detail Coronelli 1691 Preveza.jpg|Napad na Prevezu 1684. 
Datoteka:Città, e Fortezza di Coron Battuta, e pressa dall'Armi Ven- l'Anno 1685 - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Koronija 1685. 
Datoteka:Χάρτης της Κορώνης.jpg|Opsada Modona 1685. 
Datoteka:La battaglia sotto Calamata - Coronelli Vincenzo - 1687.jpg|Opsada Kalamate 1687.
Datoteka:Pianta del castello d'acropoli, F.Fanelli 1707.jpg|Opsada i bombardiranje Atene 1687.
Datoteka:Arsenale (Venice) - First Ancient Greek lion.jpg|[[Pirej|Pirejski]] Lav, kip iz [[4. stoljeće pr. Kr.|4. stoljeća pr. Kr.]], [[Ratni trofej|ratni trofe]]&lt;nowiki/&gt;j nakon osvajanja Atene.
&lt;/gallery&gt;

=== 18. stoljeće ===

==== Rat za španjolsku baštinu ====
Iako je Mletačka Republika uspjela ostati neutralna u [[Rat za španjolsku baštinu|Ratu za španjolsku baštinu]], tisuće ''oltramarina, [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]] i [[Černide|černida]]'' služile su po mletačkom zaleđu kao posadne vojske gradova i utvrda ''[[Terraferma|Terraferme]]'', vrijeme trajanja cijelog rata. Do 1709. za službu u Italiji unovačeno je 5 novih regimenti&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; ''oltramarina'' (i 2 regimente ''kapeleta''). Dalmatinskim pukovnijama, ali i mletačkim i švicarskim zapovjedio je zadarski general, ''sargente generale'' [[Šimun Fanfogna]].

==== Drugi morejski rat ====

Početak 18. stoljeća obilježiti će novi rat s [[Osmansko Carstvo|Osmanlijama]], koji u nastojanjima da vrate izgubljena područja u [[Morejski rat|Morejskom ratu]] objavljuju rat Veneciji. Novi rat biti će poznat kao [[Drugi morejski rat]] ili Sinjski rat. Kao i u [[Kandijski rat|Kandijskom ratu]], stoljeće ranije, [[1715.]] osmanska vojska iz [[Bosanski pašaluk|Bosne]] napada Dalmaciju te u [[Kolovoz|kolovozu]]  napada [[Sinj]] i drži ga pod dugotrajnom opsadom, poznatoj kao [[Opsada Sinja 1715.|Opsada Sinja]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Sinja 1715. =====
Providur Angelo Emo očekivao je napad na [[Sinj]] koji je bio glavni strateški grad u dalmatinskom zaleđu te je domaća vojna posada od stotinjak ''[[Černide|černida]]''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Cernide e Kraine Venete|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/cernide-e-kraine-venete|access-date=2022-11-14|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; ojačanih s ''regimentom'' od oko 700 profesionalnih vojnika, elitnih mletačkih [[Grenadir|grenadira]], ''[[Abruzzo|Abružana]]'' i domaćih ''oltramarina'' uglavnom iz [[Sjever|sjeverne]] Dalmacije pod zapovjedništvom ''colonela'' Sentilera i kapetana Balbija (sinjski providur) te par satnija (''compagnia'') [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjanika]] ''kapeleta'' pod zapovjedništvom kapetana Šurića koji u bitci gine.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=fra Ivan Marković|first=fra Josip Ante Soldo|title=Dnevnik opsade Sinja 1715. godine (Giornale del blocco et assedio de’ Turchi alla fortezza di Sign ch’ incomincioli 23 luglio 1715.)}}&lt;/ref&gt; Više tisuća (oko 20.000&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Markulin|first=Nikola|date=2017-12-20|title=Mletačka organizacija tertiorijalnih vojnih postrojbi u Dalmaciji od 1684. do 1718. godine|url=https://hrcak.srce.hr/191123|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=59|pages=251–287|doi=10.21857/yq32oh4kj9|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt;) osmanskih vojnika napalo je Sinj i njegovu malu posadu. Dva tjedna vode se žestoke borbe s velikim gubitcima. Nakon teške opsade i herojske obrane u noći između [[14. kolovoza|14.]] i [[15. kolovoza]], Osmanlije su odustali te su bijegom u [[Livno]] potražili sigurnost.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Matica hrvatska - Hrvatska revija 2, 2015. - Sinjska bitka 1715. godine u svjetlu mletačkih arhivskih vrela|url=https://www.matica.hr/hr/459/sinjska-bitka-1715-godine-u-svjetlu-mletackih-arhivskih-vrela-24929/|access-date=2023-01-09|website=www.matica.hr}}&lt;/ref&gt; Preživjeli branitelji pobjedu su pripisivali čudotvornom zagovoru [[Sveta Marija|Gospe Sinjske]].  [[Datoteka:Segno1715.jpg|mini|306x306px|Bitka pod Sinjem ]]

U zahvalu za pomoći kapetan Balbi je s časnicima odmah skupio 80 zlatnika koje su poslali u [[Venecija|Veneciju]] da se skuje zlatna kruna i križ i da se okruni Gospin lik.  Pri dnu krune urezali su u dva reda riječi:&lt;blockquote&gt;IN PERPETUUM CORONATA TRIUMPHAT ANNO MDCCXV'' (prevedeno: Zauvijek okrunjena slavi slavlje – godine 1715.)&lt;/blockquote&gt;Danas u čast veličanstvene pobjede nad Osmanlijama i obrane Sinja &quot;''dalmatinskog [[Bitka kod Termopila|Termopila]]''&quot;, Sinjani svake godine tradicionalno održavaju viteški turnir, poznat u cijelom svijetu kao [[Sinjska alka]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2021-11-22|title=The siege of Sinj, 1715|url=https://historyofcroatia.com/2021/11/22/the-siege-of-sinj-in-1715/|access-date=2022-11-13|website=HISTORY OF CROATIA and related history|language=en}}&lt;/ref&gt;

===== Levantsko bojište =====
[[Datoteka:2016-08-01 Tour Spinalonga 067.jpg|mini|284x284px|Utvrda Spinalonga danas ]]
U proljeće 1715. velika turska vojska, pod zapovjedništvom [[Veliki vezir|velikog vezira]] Damata Ali-paše, od preko 100.000 vojnika (15.000 [[Janjičari|janjičara]], 22.844 konjanika te 87.520 pješaka)&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Aksan|first=Virginia H.|title=Ottoman Wars 1700–1870: An Empire Besieged|publisher=London and New York: Routledge|year=2013|isbn=978-0-582-30807-7}}&lt;/ref&gt; napala je mletačke utvrde na Peloponezu. Mletačka vojska na Peloponezu brojila je samo 8000 profesionalnih vojnika i 42 broda. U samo sto dana Osmanlije su pregazile male mletačke garnizone te uz brojne masakre nad kršćanskim stanovništvom odanim Veneciji povratili sav teritorij izgubljen u [[Morejski rat|Prvom morejskom ratu]]. Brojne postrojbe ''oltramarina'' imale su velike gubitke kao npr. regimenta ''Viskovich'', koja je nakon pada utvrde Castello di Morea (Rion) uništena, a sam pukovnik Nikola Visković odveden je u [[Carigrad]], gdje je 1718. godine i preminuo od [[kuga|kuge]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2012|title=Venetian officer Nicholas Visković and the military complement of his regiment of the oltramarini at the beginning of the eighteenth century|url=https://www.bib.irb.hr:8443/620567|journal=Historijski zbornik|volume=65}}&lt;/ref&gt; Godine 1715. nakon tri mjeseca opsade padaju i zadnje mletačke utvrde na Kreti, [[Spinalonga|Spinalogna]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Spinalonga|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=spinaloga|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; i Souda&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Papathanassiou|first=Manolis|title=Souda Fortress|url=https://www.kastra.eu/castleen.php?kastro=souda|access-date=2024-09-24|website=Καστρολόγος|language=en}}&lt;/ref&gt; Obe utvrde odoljevale su turskim napadaima 46 godina nakon pada Krete te imali stalni garnizon ''oltramarina'' kroz cijelo vrijeme. Nespremnost Venecije na novi rat s Turcima ostavila ih je izoliranim, a mali garnizoni mornaričke pješadije nisu imali šanse.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Stavrianos|first=L.S.|title=The Balkans since 1453|publisher=Holt McDougal|year=1958|isbn=0814797660|location=New York|pages=181}}&lt;/ref&gt;

===== Opsada Krfa 1716. =====
[[Datoteka:1716. Plan de Corfou.jpg|mini|262x262px|Plan grada Krfa iz [[1716.]], prikaz isturenih utvrda Monte d'Abramo i Scarpone ]]

Otomanska vojska od oko 30.000 pješaka i 3000 konjanika, iskrcala se [[8. lipnja]] [[1716.]] na [[Krf|Krfu]], najvažnijem mletačkom uporištu u [[Jonsko more|Jonskom moru]]. [[Opsada Krfa 1716.|Obranu]] je vodio [[Pruska|pruski]] grof [[Johann Matthias von der Schulenburg]], s oko 2000 vojnika sastavljenih od njemačkih plaćenika i mletačkih vojnika. U srpnju pomorsku blokadu probija mletački eskadron i iskrcava 1500 ''oltramarina'', koji preuzimaju zadaću obrane glavnih položaja od njemačkih vojnika koje je pokosila bolest (1/3 je bila vojno sposobna). Dalmatinci su herojski držali svoje položaje na utvrdi Monte d'Abramo do [[3. kolovoza]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Storia della marina veneziana: da Lepanto alla caduta della Repubblica {{!}} Archivio Studi Adriatici|url=http://asa.archiviostudiadriatici.it/islandora/object/libria:1245#mode/2up|access-date=2023-07-12|website=asa.archiviostudiadriatici.it}}&lt;/ref&gt;

[[19. kolovoza]] 600 ''oltramarina'' i 300 ''oltramontana'' (profesionalni vojnici podrijetlom iz [[Sveto Rimsko Carstvo|Svetog Rimskog Carstva]] u mletačkoj službi) ponovo osvaja Monte d'Abramo, u isto vrijeme pada utvrda Scarpone kada se 400 njemačkih vojnika povuklo pred napadom 3000 janjičara. Svjestan značaja gubitka utvrde Scarpone, Schulenburg naređuje očajnički juriš pukovniji oltramarina po zapovjedništvom [[Ivan Anton Kumbat|Antonia Kumbata]], 800 vojnika, ojačanih elitnim mletačkim grenadirima i jakom topničkom vatrom. Nakon 6 sati borbi Mleci izlaze kao pobjednici, 1200 janjičara izgubilo je život kao i polovina branitelja. Nakon gubitka najboljih postrojbi, i dolaska novih mletačkih pojačanja, [[21. kolovoza]] Turci prekidaju s napadima i [[25. kolovoza]] se povlače s Krfa.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Setton|first=Kenneth M.|url=http://archive.org/details/bub_gb_XN51y209fR8C|title=Venice, Austria, and the Turks in the seventeenth century|date=1991|publisher=Philadelphia : American Philosophical Society|others=unknown library|isbn=978-0-87169-192-7}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2009-04-11|title=history|url=http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|access-date=2023-07-12|website=web.archive.org|archive-date=11. travnja 2009.|archive-url=https://web.archive.org/web/20090411090942/http://www.corfuweb.gr/gb-history6.htm|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

===== Austrijski nasljedni rat i Sedmogodišnji rat =====
Kako bi sačuvala svoju neutralnost za vrijeme velikih ratova sredine 18. stoljeća, [[Austrijski nasljedni rat]] i [[Sedmogodišnji rat]], Venecija je unovačili i rasporedila vojsku od 40.000 vojnika&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Paoletti|first=Ciro|title=A Military History of Italy|publisher=Praeger|year=2008|isbn=9780275985059|pages=70}}&lt;/ref&gt; po [[Terraferma|''Terrafermi'']]. Kao i za vrijeme [[Rat za španjolsku baštinu|Rata za španjolsku baštinu]], [[Regimenta|regimente]] ''oltramarina'' bile su raspoređene kao posadne postrojbe u [[Bergamo|Bergamu]], [[Verona|Veroni]], [[Brescia|Bresci]] i [[Gorica (grad)|Gorici]] idućih 30 godina (od 1740. do 1763.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Paoletti, Ciro - A Military History of Italy (Praeger 2008) {{!}} PDF {{!}} Galley {{!}} Republic Of Venice|url=https://www.scribd.com/document/546478430/Paoletti-Ciro-A-Military-History-of-Italy-Praeger-2008|access-date=2025-10-11|website=Scribd|language=en}}&lt;/ref&gt; Venecija će uspješno zadržati svoju suverenost no cijena uzdržavanja vojske trajno će utjecati na bogatsvo republike, pogotov na polagani pad ulaganja u mornaricu.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=de Vries|first=Jan|title=Economy of Europe in an Age of Crisis, 1600–1750.|publisher=New York: Cambridge University Press.|year=1976.}}&lt;/ref&gt; 

==== Mletačke ekspedicije u Sjevernu Afriku ====
[[1766.]] godine kao odgovor na guarske napade mletački senat šalje četiri redovne [[Fregata|fregate]] mletačke moranrice (''San Michele Arcangelo, Vicenzo Ferrer, Tolleranza i Vigilanza'') te 6 domaćih (''Barche armate Croate'') [[tartana]] (''Santissimo Crocefi sso e Madonna del Rosario, Redentor, Spirito Santo e Madonna del Carmine, Natività del Signore, Sacra Famiglia, Regina degli Angeli''), u sastavu mletačke moranrice ''oltramarini'' sudjeluju u vojnome pohodu protiv [[Tripolitanija|tripolitanskih]] gusara.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|last2=Katušić|first2=Maja|date=2013-12-30|title=Gente di mare della nazione bochese– bokeljske tartane i mletačka vojno-pomorska intervencija u Africi 1766. godine|url=https://hrcak.srce.hr/113254|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=32|issue=45|pages=283–310|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Admiral Angelo Emo bombards the city of Sfax.jpg|mini|354x354px|Bombardiranje luke Sfax]]

Od [[1784.]] do [[1792.]] godine, tijekom zadnjeg velikog mletačkog vojnog pohoda na Tunis, pod zapovjedništvom admirala Angela Ema, devetnaest satnija ''oltramarina'' bilo je ukupno unovačeno kao pješačka formacija mletačke flote koja je bombardirala i napdala gusarska uporišta cijelom obalom Tunisa.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

Dalmatinci iz pukovnije ''Cernizza'' (Crnica) posebno su pohvaljeni prilikom zauzimanja berberskoga broda &quot;Hanibal&quot; kod rta Kartage. Ove operacije su uspješno zatvorile tunisku piratsku flotu u svoje luke te prouzročile velike štete i žrtve po obalnim gradovima, admiral Emo postao poznat diljem Europe, gdje su slike njegovih noćnih bombardiranja poput vatrometa raspirivale maštu. No unatoč uspjesima Senat je odbio Emove zahtjeve za ekspedicijskom snagom od 10.000 vojnika kojom bi napali i zauzeli obalu Tunisa. 1792. Emo umire, a flota se vraća na Krf, gdje će ostati sve do pada Republike.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=ANTOLOGIA MILITARE FASCICOLO SPECIALE N. 1 -2022 by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/nam_fascicolo_speciale_1_2022_venetian-ottoman_war|access-date=2023-01-22|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=ROKSANDIĆ|first=DRAGO|title=LUJO MATUTINOVIĆ (1765.-1844.) ISTRAŽIVAČKI IZAZOVI ŽIVOTOPISA JEDNOGA NEPOZNATOG MARŠALA|publisher=Filozofski fakultet, Zagreb}}&lt;/ref&gt;

=== Pad Venecije ===
Izbijanjem [[Francuski revolucionarni ratovi|Rata Prve koalicije]] [[1792.]] Venecija proglašava neutralnost svjestna svoje ograničene vojne snage, oslanjajući se na jaku diplomaciju.
U [[ožujak|ožujku]] 1796. francuska vojska od 50.000 vojnika pod zapovjedništvom mladog generala [[Napoleon|Napoleona]] ulazi u sjevernu Italiju. Nakon bitke kod Lodija, razbijena austrijska vojska povlači se kroz mletački teritorij.

[[Datoteka:15, Via Mazzanti, Verona, lapide.jpg|mini|251x251px|Ploča na mjestu početka pobune poznate kao Veronski [[Uskrs]] – ''Pasque Veronesi'', tj. kao ''Le Massacre de Verone'' u francuskim izvorima]]Kako bi sačuvali  neutralnost [[12. svibnja]] [[1796.]] senat dopušta ulazak francuske vojske u Cremu, što potiče profrancuske ustanke u mletačkoj Lombardiji. Duždov savjetnik ''consigliere'' Francesco Pesaro postaje vrhovni zapovjednika obrane Republike. U lipnju 1796. Pesaro proglašava opću mobilizaciju mletačke vojske kako bi ojačao utvrđene gradove ''[[Terraferma|Terraferme]]'' s ciljem odvračanja daljnjih upada francuske vojske. 
Zbog projakobinskog ozračja u sjevernoj Italiji, mobilizacija je uspješno provodena samo u Dalmaciji i Istri. Istarske černide ostaju u Istri zbog straha od Austrijanaca. Črnide i mornari iz Dalmacije pridružuju se već raspoređenim profesionalnim pukovnijama ''oltramarina'' i ''kapeleta'' u Terrafermi. Zapovjedništvo nad oko 11.000 dalmatinskih vojnika, koji postaju zadnja oružana sila Republike, dobiva zadarski general (''sergente generale'') Anotnio Stratiko, s izričitom zapovjedi da pod svaku cijenu izbjegne sukob s Francuzima.
&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Peričić|first=Šime|date=2000-06-20|title=Neki Dalmatinci – generali stranih vojski|url=https://hrcak.srce.hr/12198|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=42|pages=195–220|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Dalmatinci u vojsci cara Napoleona: Krvavi pohod u Rusiju|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/dalmatinci-u-vojsci-cara-napoleona-krvavi-pohod-u-rusiju-499844|access-date=2022-11-23|website=www.vecernji.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt; 

U srpnju Napoleon ulazi s 10.000 vojnika u mletačke gradove Bresciu i Bergamo uz obrazloženje da želi zaštititi jakobince od mletačke represije. Senat povlači vojsku u nadi da izbjegne sukob, nakon čega su oba grada su opustošena, te je uspostavljena profrancuska vlast. 
Nakon neuspjele austrijske ofenzive u jesen 1796. Napoleon šalje 2000 vojnika u Veronu, no Foscarini odbija povući dalmatinsku pukovniju ''Medin'' iz grada, kako bi sačuvao najvažniji grad Terraferme.
Napeta situacija kulminira na [[Uskrs]] [[17. travnja]] [[1797.]]. Tijekom [[Jakobinska diktatura|protujakobinske]] pobune, u kojima francuski vojnici napadaju demonstrante, ''oltramarini'' staju na stranu građana. Uz pomoć Dalmatinaca građani Verone uspješno izbacuju francuski garnizon nanoseči im velike gubitke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2024-05-12|title=A Chronology of the Fall of Venice|url=https://historywalksvenice.com/article/the-republic-of-venice/the-fall-of-venice/a-chronology-of-the-fall-of-venice/|access-date=2026-05-03|website=History Walks in Venice|language=en-GB}}&lt;/ref&gt;  
[[20. travnja]] na ulazu u venecijansku lagunu bokeljska fusta &quot;''Annetta Bella&quot;'' pod zapovjedništvom kapetana Alviža Viscovicha napada francusku fregatu ''&quot;Le Libérateur d'Italiei&quot;''. U posljednjoj pomorskoj bitci mletačke mornarice, nakon razmjene topovske vatre, Viscovich sa svojim ''oltramarinima'' izvodi [[Abordaža|abordažu]], te osvaja francuski brod. &lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Il memorabile Capitano Alvise Viscovich e il Doge liberatore della Dalmazia {{!}} Arcipelago Adriatico|url=https://www.arcipelagoadriatico.it/il-memorabile-capitano-alvise-viscovich-e-il-doge-liberatore-della-dalmazia/|access-date=2024-07-21|website=Your Site Name Goes Here|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;  
Nakon devet dana borbi, pod opsadom 15.000 francuskih vojnika, [[25. travnja]] Verona pada, a Napoleon šalje ultimatum Mletačkoj Republici da raspusti senat, vojsku i mornaricu.

[[Datoteka:150. Ultimi istanti della Repubblica soppressione del tumulto allora accaduto, 12 Maggio 1797.jpg|mini|310x310px| Boj na Rialtu, 12. svibnja 1797.&lt;ref name=&quot;:15&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Ilari|first=Virgilio|url=https://www.societaitalianastoriamilitare.org/quaderni/atti%20SISM%20Venezia%202012.pdf|title=Le Armi di San Marco|publisher=Società Italiana di Storia Militare|year=2011|pages=192}}&lt;/ref&gt;]]

[[1. svibnja]] [[1797.]] Napoleon službeno objavljuje rat Veneciji. Foscarini povlači sve sposobne snage u Veneciju spremajući grad za opsadu. Protivno Foscariniju, senat [[3. svibnja]] opoziva mobilizaciju. 

[[12. svibnja]] [[1797.]] u strahu od razaranja grada, dužd [[Ludovik Manin|Manin]] poziva veliko vijeće (''Maggior Consiglio'') koje bez većine (537 prisutnih zastupnika od 1200) izglasava prihvaćanje ultimatuma i predaje vlast novom jakobinskom vijeću, ukidajući tako 1100 godina mletačke neovisnosti. 
Dalmatinski časnici odbijaju zapovijed o razoružavanju, te započinju  ukrcavanje na  brodove popraćeno pucanjem u zrak i uzvikivanjem starog ratnog pokliča &quot;''Viva San Marco''&quot;.&lt;ref&gt;{{Citation|title=TV kalendar 17.10.2017. (Pad Venecije,Ivan Pavao I.,C. Dujšin-Ribar,Mak Dizdar,Elizabeta II. u YUG)|url=https://www.youtube.com/watch?v=uf4C_Tb5ObU|accessdate=2022-10-27|language=hr-HR}}&lt;/ref&gt;

Manjini broj dalmatinskih časnika i vojnika odbija zapovijed o povlačenju, te se pridružuju prorepublikanskim pučanima i plemićima tzv. ''Marcolinima'' u pokušaju da sruše novu vlast. &lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt; Protest se pretvara u otvoreni sukob na mostu Rialto, kada mletački vojnici iz I. pukovnije ''Real'' odani novoj [[Jakobinci|vladi]] otvaraju vatru na Dalmatince i Marcoline odane staroj Republici. Sutradan [[13. svibnja]] u grad ulazi francuska vojska te guši kratkotrajni ustanak.&lt;ref name=&quot;:15&quot; /&gt;

Dana [[21. lipnja]] [[1797.]] zadnji zapovjednik ''oltramarina'' general-narednik (''sargente generale'') [[Marko Antonio Bubić]], zajedno sa svojim časnicima i dalmatinskim plemstvom, priseže na vjernost [[Sveto Rimsko Carstvo|austrijskom caru]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]]. Pukovnijske zastave su uz počasti položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]], isto je napravila i pukovnija ''Cernizza'' na [[Krf|Krfu]].
Prilikom skidanja [[mletačka zastava|mletačke zastave]] u [[Perast|Perastu]] jedan od [[Bokeljski Hrvati|bokeljski]] pukovnik ''conte'' [[Josip Visković]] održao je poznati govor u čast služenja Mletačkoj Republici:

{{citat|''Za tristo i sedamdeset i sedam godišta naša bića, krv naša, i životi naši isti, bili su poklonjeni tebi, i vele smo se srećni cijenili: za trista i sedamdeset i sedam ljeta &quot;'''Ti s nami, a mi s Tobom'''&quot; bijesmo na moru vazda glasoviti, vazda slavodobitnici. Nitko nas s tobom ne vidje bježati; nitko nas s tobom ne vidje predobivene''.|conte Viscovich, 23. kolovoza 1797., Perast''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Razgovor ignorantski profesora mletačkog|url=https://www.matica.hr/vijenac/188/Razgovor%20ignorantski%20profesora%20mletačkog/|access-date=2022-10-25|website=www.matica.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;''}}

=== Oltramarini nakon 1797. ===
[[Datoteka:Marineinfanterie.jpg|mini|217x217px|Odora mornaričkog pješaštva austrijske ratne mornarice]]

Lojalnost i hrabrost dalmatinskih pukovnija nije prošla nezapaženo ni austrijskim, a ni francuskim generalima. S uspostavom austrijske vlasti, odmah se krenulo s regrutacijom iskusnog časničkog i dočasničkog kadra ''oltramarinskih'' pukovnija, no nije bilo željenog odaziva.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Brnardić|first=Vladimir|date=2004|title=Napoleon’s Balkan troops|url=https://www.bib.irb.hr/1015248|language=en}}&lt;/ref&gt; Germanska vojnička stega i novi zapovjedni jezik nisu naišli na odobravanje kod dalmatinskog stanovništva, naviknuto na službu u mletačkoj vojsci pod svojim časnicima. Unovačene su tek tri bojne mornaričkoga pješaštva (''Dalmatiner Marineinfanterie)'', svaka s oko 700 vojnika te su poslani na talijansko bojište tijekom [[Napoleonski ratovi|Rat treće koalicije]]. Vojnička disciplina i izvrsna uvježbanost postrojbi ''Oltramarina'' nadživjeli su [[Mletačka Republika|Mletačku Republiku]]. U vrijeme [[Ilirske pokrajine|francuske uprave]] u Dalmaciji, bivši visoki časnik ''oltramarina'' [[Lujo Matutinović]], rodom iz Dalmacije, zabilježio je kako u vojnim krugovima austrijske i francuske vojske živi sjećanje na te postrojbe: 

{{citat|&quot;Deset dana poslije (prestanka postojanja Republike), Dalmatinci su pozvani da polože prisegu vjernosti caru [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franji II.]] Oni to učiniše, ali pod uvjetom da im se dopusti odavanje počasti svojim vojnim zastavama. Zastave su svečano položene u [[Zadarska katedrala|zadarskoj katedrali]] 21. lipnja 1797. godine. Jednako su učinili i Dalmatinci garnizona na Krfu. Njegova Carska Visost, princ potkralj, zadužen tada kao pobočnik u glavnom stožeru generala Bonaparte da generalu Gentillyju prenese vijest o [[Mir u Campo Formiju|miru u Campoformiju]], divio se disciplini tih postrojba, a ja sam kao viši časnik imao zadovoljstvo iz njegovih usta čuti te pohvale... Dvije godine poslije, došavši u Veneciju, jedan je princ iz Austrijske carske kuće poželio vidjeti manevre dalmatinske mornaričke pukovnije; bio je njima toliko zadovoljan da je naredio da od toga dana pukovnijski bubnjevi udaraju grenadirski marš: ta je visoka čast bila namijenjena samo elitnim austrijskim regimentama.&quot;|Matutinović, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori&lt;ref&gt;MATUTINOVIĆ, Ogled o Ilirskim provincijama i Crnoj Gori, 139-140&lt;/ref&gt;''}}

Nakon [[Bitka kod Austerlitza|poraza]] Austrije i pada Dalmacije pod francusku [[Ilirske pokrajine|upravu]], od tri austrijske bojne Francuzi osnivaju svoje dvije dalmatinske bojne, tzv. &quot;''Premier et Deuxième bataillon Dalmate''&quot;.1808. primarno od časničkog kadra bivših ''oltramarina'' francuzi će osnovati [[Kraljevska dalmatinska pukovnija|Kraljevsku dalmatinsku pukovniju]] (''Le régiment royal Dalmate''), no zbog izrazitog negativnog stava prema francuskoj okupaciji u Dalmaciji, pukovnija nikada neće brojčano preći broj od 2300 vojnika raspoređenih u 4 bojne.&lt;ref name=&quot;:4&quot; /&gt; Konačno uspostavom [[Kraljevina Dalmacija|Kraljevine Dalmacije]] od preostalih veterana ''oltramarina'' austrijska vlast će u sklopu mornaričkoga pješaštva ratne mornarice osnovati &quot;Dalmatinsku laku bojnu&quot; (''Leichtes Dalmatiner Bataillon'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Katušić|first=Maja|date=2014-12-22|title=Tado Oršolić, Vojna Dalmacija u 19. stoljeću, vojska, teritorijalne snage, žandarmerija (1797. – 1914.), Zadar: Sveučilište u Zadru, 2013., 322 str.|url=https://hrcak.srce.hr/131252|journal=Povijesni prilozi|language=hr|volume=33|issue=47|pages=244–246|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:(Venice) Memoriam degli Schiavone.jpg|mini|Memorijalna ploča, posvećena dalmatinskim ''oltramarinima'' i njihovoj službi, podignuta na dvjestotu obljetnicu pada Venecije. [[Riva degli Schiavoni]]|središte|310x310px]]

== Organizacija ==
''Oltramarini'' su prvotno bili organizirani u samostalne (''sciolte'') satnije (''kumpanija'') koje su osobno ustrojavali kapetani, te su nosile njegovo ime. Svaka je ''kumpanija'', brojila u prosjeku oko pedeset vojnika i časnika. Satnije su djelovale raspoređene na brodovima ili isturenim fortifikacijama. Za vrijeme rata satnijama profesionalnih ''oltramarina'' dodavale bi se odabrane ''[[Banderij|banderije]]'' teritorijalnih postrojbi [[Černide|''černida'']], odnosno ''paesana''. Tijekom Kadnijskog rata okupljanjem svih samostalnih satnija stacioniranih unutar opkoljene Kandije osniva se prva zabilježena pukovnija ''oltramarina''. Početkom Morejskog rata 1684. pukovnije postaju primarne vojne formacije ''oltramarina''. Od 60ak satnija ustrojava se 9 pukovnija.  

Popis ''regimenti'' netom nakon [[Morejski rat|Morejskog rata]], [[1700.]] godine: 

* [[Datoteka:Fanfogna 1.JPG|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Fanfonja'' 
* [[Datoteka:Benjazd.png|24x24px]] ''Regimenta oltramarini Benja'' 
* [[Datoteka:Kumbat 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Kumbat'' 
* [[Datoteka:Ecu d'azur à l'aigle d'or.svg|22x22px]]'' Regimenta oltramarini Crnica''
* [[Datoteka:Ballafusa 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Belafuža''
* [[Datoteka:Posedarski grb.svg.png|26x26px]] ''Regimenta oltramarini Posedarski''
* [[Datoteka:Carponese 2.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Carponese''
* [[Datoteka:Rados 1.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Radoš''
* [[Datoteka:Pasquali 3.JPG|25x25px]] ''Regimenta oltramarini Paskvali''
Tijekom 18. stoljeća broj pukovnija varira, 1704., u osam pukovnija bilo je raspoređeno samo 2238 pješaka, dok je 1710. u osam pukovnija bilo raspoređeno 5000 vojnika.&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Tamburrini|first=Pierluigi|title=L’organizzazione militare veneziana nella prima metà del Settecento|publisher=Fabrizio Serra Publisher|year=2005.|pages=}}&lt;/ref&gt; 1718. na kraju Drugog morejskog rata ''oltramarini'' su činili 6 pukovnija (''Corponese'' ''(Petar), Margnani, Corponese (Šime), Medin, Fanfonja i Ivković''), te 15 samostalnih satnija (ostaci uništenih pukovnija sa levantskog bojišta).&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt; 1738. popisano je bilo čak trinaest pukovnija,&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt; a 1783. jedanaest pukovnija&lt;ref name=&quot;:11&quot; /&gt;. Pad republike 1797. dočekalo je deset pukovnija sa čak 11.000 vojnika. Iako je broj varirao providur je u pravilu uvijek računao na 9 [[Pukovnija|regimenti]] odnosno 6000 ''oltramarina'' tijekom cijelog [[18. stoljeće|18. stoljeća]].&lt;ref name=&quot;:3&quot; /&gt;  

Svaka [[pukovnija]]/regimenta (''reggimento'') uzimala je  ime svog domaćeg ''kolunela''/[[Pukovnik|pukovnika]] (''colonnello'') koji bi po zapovjedi [[Generalni providur Dalmacije|providura]] regrutirao dobrovoljce za službu, npr. ''Reggimento [[Ivan Anton Kumbat|Cumbat]]'' ili ''Reggimento [[Šimun Fanfogna|Fanfogna]]''. Regimentu je u pravilu činilo devet [[satnija]]/''kumpanija'' (''compagnia'').  Za vrijeme [[Napoleonski ratovi|Napoleonove]] invazije na [[Terraferma|''Terrafermu'']], broj vojnika po satnijama, pukovnije ''Medin'', povećao s 50-ak na čak 120 vojnika, pola od kojih su bili ''černide''.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Čoralić|first=Lovorka|date=2020-12-22|title=Paštrovski pukovnik Nikola Medin – zapovjednik mletačkih prekomorskih pješačkih snaga koncem 18. stoljeća|url=https://hrcak.srce.hr/en/clanak/361742|journal=Radovi Zavoda za povijesne znanosti HAZU u Zadru|language=hr|issue=62|pages=231–256|doi=10.21857/y7v64t08qy|issn=1330-0474}}&lt;/ref&gt; Za vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] kroz [[korpus]] ''oltramarina'' prošlo je 17.000 vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Sorini|first=Fabio|title=Gli Schiavoni, le fedelissime truppe Oltremarine di Venezia, Tre secoli di Storia 1500-1797|publisher=Roberto Chiaramonte|year=2016}}&lt;/ref&gt;

Ostali viši činovi u regimenti bili su [[potpukovnik]] (''tenente colonnello''), [[bojnik]] (''sargente maggiore'') te šest [[Satnik|kapetana]] (''capitano'') zapovjednika satnija. Osobna satnija pukovnika (''compagnia propria'' ili ''compagnia colonnella'') imala je [[Natporučnik|kapetan-poručnika]] (''tenente capitano'') za zamjenika zapovjednika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2023-10-03|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Niži časnički činovi unutar satnije bili su [[poručnik]] (''tenente''), zamjenik zapovjednika satnije, i [[zastavnik]] (''alfier'') koji je bio zadužen za stijeg pukovnije, odnosno satnije. Svaka satnija je imala jednog [[Narednik|narednika]] (''sargente''), dva [[Kaplar|kaplara]] (''caporal'') i oko 50 vojnika. Pukovnikova satnija imala je glazebni sastav od 6 svirača frule (piffaro) i 9 bubnjara (''tamburo'') pod zapovjedništvom narednika bubanjara (''tamburo maggiore''), 6 kadeta i [[Pobočnik|ađutanta]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=‪Mletačka vojna organizacija u Dalmaciji i Boki od Morejskog rata (1684.–1699.) do Požarevačkog mira 1718‬|url=https://scholar.google.hr/citations?view_op=view_citation&amp;hl=hr&amp;user=brtnUQoAAAAJ&amp;citation_for_view=brtnUQoAAAAJ:hqOjcs7Dif8C|access-date=2023-10-03|website=scholar.google.hr}}&lt;/ref&gt;
Vojnu pratnju činili su specijalizirani vojnici, iznimka je bio [[kapelan]], najčešće redovnik iz reda [[Franjevačka provincija sv. Jeronima|franjevaca konventualaca]]. Ostatak pukovnijske pratnje činili su; kirurg, brijač/pomoćni kirurg (''barbir''), šegrti (''mali od kumpanije/regimente''), kovač (''favro'' ili ''spadaio'', kovač mačeva), računovođa (''škrivan''), puškar (''armaiolo''), glavni kuhar (''kogo''), mesar (''bikar''), konačar (''foriere'', dočasnik), krojač (''šaltur''), postolar (''kaliger''), te pukovnikov intedant (''majordomo'') koji je defakto bio zapovjednik pratnje.

Pratnja satnije bila je manja, sastojala se od kuhara, ''artežana'' (vojnik/majstor specijaliziran za popravke opreme i oružja na terenu) i brijača, nekoliko šegrta, a ponekad i kapelana. Glazba satnije sastojala se od dva glazbenika; svirača frule (''pifar'') i bubnjara (''tambur''). Krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]] satnije imaju svirača roga (''trubadura'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2022-12-05|title=HAN FATTO LA GUERRA by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/han_fatto_la_guerra_uno_studio_su_2_400|access-date=2024-07-09|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Satnije specijalizirane za brodsku službu imale su po tri mornara (''marinjeri'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-04-28|title=IL RECLUTAMENTO DEGLI OLTREMARINI E DELLA FANTERIA VENETA|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/04/28/il-reclutamento-degli-oltremarini-e-della-fanteria-veneta/|access-date=2022-10-27|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;[[Datoteka:Scuttari.png|mini|175x175px|''Alfier'' regimente ''Scuttari'' u svečanoj odori, 18. st.]]Činovi pukovnije (''regimente'')
* Colonello – [[pukovnik]] (''kolunel'')
* Tenente Colonello – [[potpukovnik]]
* Sargente Maggiore – [[bojnik]] (major)
* Aiutante – [[pobočnik]]/ađutant ([[časnički namjesnik]])

Činovi satnije (''kumpanije'')

* Capitano – [[satnik|kapetan]]
* Tenente Capitano – [[natporučnik]] / kapetan-poručnik (''tenant kapetan'')
* Tenente – [[poručnik]] (''tenant'')
* Alifere – [[zastavnik]] (''alfir'')
* Sargente – [[narednik]] (''saržent'')
* Furiere – kvartirmajstor/konačar (''furir'')
* Capolare – [[skupnik]] (''kaplar'')
* Cadetto – kadet
{| class=&quot;wikitable sortable&quot;
|+Ustroj satnija unutar pukovnije, na primjeru regimente Fanfonja iz 1716.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;
!''Ime satnije''
!''Ime zapovjednika''
|-
|''Compagnia oltramarini Colonella (Propria) Fanfonja -'' Pukovnikova satnija Fanfonja  
|''colonnello conte'' Josip Ante Fanfonja  
|-
|''Compagnia oltramarini di Tn. Colonello Kolanović -'' Potpukovnikova satnija Kolanović 
|''tenente colonnello'' Ante Kolanović
|-
|''Compagnia oltramarini di Sargente Maggiore'' ''Grančić'' - Bojnikova satnija Grančić 
|''sargente maggiore'' Frane Grančić (Grancich)
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Fanfognja -'' Linijska satnija ''Fanfognja'' 
|''capitano'' Frane Fanfonja
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Grančić'' ''-'' Linijska satnija ''Grančić'' 
|''capitano'' Ante Grančić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Arnević'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' 
|''capitano'' Petar Arnević
|-
|''Compagnia'' ''oltramarini'' ''Arnević'' ''(Z.)'' ''-'' Linijska satnija ''Arnević'' ''(Z.)''
|''capitano'' Ivan (Zuane) Arnević
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Klarić'' ''-'' Linijska satnija ''Klarić'' 
|''capitano'' Juraj Klarić
|-
|''Compagnia oltramarini'' ''Jeličić'' ''-'' Linijska satnija ''Jeličić'' 
|''capitano'' Toma Jeličić (Gelizich)
|}Osim čina pukovnika (''kolunela''), određeni pukovnici iz redova ''oltramarina'' dobivali su visoke činove kao ''Sargente Maggiore di Battaglia'' &quot;bojnik vojske&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[Brigadir|brigadira]] ili [[Brigadni general|brigadnog generala]]. Uloga bojnika vojske bila je zapovjedanje više pukovnija grupiranih u borbenu skupinu, [[brigada]] (''brigata''). Čin &quot;''Sargnete generale''&quot; &quot;general narednik&quot; koji bi odgovarao modernom činu [[General bojnik|generala bojnika]] nosili su visoki časnici ''oltramarina'' [[Šimun Fanfogna|Šimun Fanfonja]] i [[Marko Antonio Bubić]]. General narednik bio je zadužen za jedan od 4 vojna okruga republike. Najviši čin (ujedno i najviši regularni vojni čin mletačke vojske) koji je nosio neki pripadnik ''oltramarina'' nalazimo u iznimnom slučaju [[Inženjerija|vojnog inženjera]] [[Antonio Giancix (Jančić)|Antonia Jančića]], kojeg je mletački [[senat]] promaknuo u čin ''Tenente Generale'' &quot;general poručnik&quot; (koji bi odgovorao modernom činu [[General pukovnik|general pukovnika.]]&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Žmegač|first=Andrej|url=https://www.croris.hr/crosbi/publikacija/prilog-knjiga/62029|title=Antonio Giancix - an Ignored Genius?|date=2018.|publisher=Torino: Politecnico di Torino|isbn=978-88-85745-10-0|editor-last=Marotta|editor-first=Anna|language=en|editor-last2=Spallone|editor-first2=Roberta}}&lt;/ref&gt; Uz visoke činove, neki su časnici oltramarina držali i prestižan naslov ''Sopraintendante della Natione Oltramarina'', tj. naslov nadintendanta profesionalnih postrojbi pješaštva i [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|konjaništva]] ''oltramarina''.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt;

=== Specijalizirane postrojbe oltramarina ===

==== Mornaričke postrojbe ====
Prvotno su sve satnije ''oltramarina'' bile formirane kao mornarička pješadija. S vremenom, kako su se ratovi protiv Osmanlija širili i kako su se formirale veće vojne jedinice – pukovnije, služba na brodovima prestaje biti osnovna svrha ''oltramarina''. Međutim Venecija zadržava kontigent od oko 1500 do 2000 mornaričikih pješaka specijaliziranih za obranu Jadrana od osmanskih ili uskočkih napada. Radilo se o linijskim satnijama ''oltramarina'' pojedinih pukovnija stacioniranih u Dalmaciji ili na Levantu, koje su bile zadužene za službu na ratnim brodovima. Generalni providur Dalmacije imao je pod svojim zapovjedništvom ''&quot;Jadransku eskadru&quot;'',&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Madunić|first=Domagoj|date=2013-12-30|title=The Adriatic Naval Squadron (1645-1669): Defense of the Adriatic during the War for Crete|url=https://hrcak.srce.hr/113250|journal=Povijesni prilozi|language=en|volume=32|issue=45|pages=199–234|issn=0351-9767}}&lt;/ref&gt; čiju je jezgru činilo do 30 manjih ratnih brodova, tzv. ''Barche armate Croate'' (ranije poznate kao ''Barche armate contro Uscocchi''). Svaki od tih brodova imao ukrcanu satniju ''oltramarina'', odnosno oko 50 ''scappola'' – mornaričkih pješaka.&lt;ref&gt;{{Citiranje rada|last=Barbaroša|first=Šime|date=2020-12-11|title=Mletački vojni sustav kopnenog dijela Dalmacije u 16. stoljeću|url=https://urn.nsk.hr/urn:nbn:hr:162:190370|language=hr}}&lt;/ref&gt;
==== Gardijske postrojbe ====
Garda mletačkog dužda bila je elitna vojna postrojba zadužena za osobnu sigurnost dužda i očuvanje reda unutar Duždeve palače. Od 15. stoljeća sastojala se od slavenskih ([[Schiavoni|''schiavoni'']]) vojnika iz Dalmacije,&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=AB|date=2020-05-01|title=Gli Schiavoni carabinieri {{!}} Conoscere Venezia|url=https://www.conoscerevenezia.it/?p=79005|access-date=2024-07-10|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; koji su zbog svoje vjernosti i vještine imali povlašten status. Osim zaštitne funkcije, garda je imala i ceremonijalnu ulogu, sudjelujući u svečanim povorkama, javnim događanjima i državnim svečanostima, simbolizirajući moć i ugled Republike. Najpoznatiji primjer bila je osobna garda ([[karabinjeri]])&lt;ref name=&quot;:10&quot; /&gt; admirala i dužda [[Francesco Morosini|Morosinija]] tijekom mletačke ekspedicije na [[Peloponez]]. Sastojala se od 24 ''oltramarina'' unovačena iz raznih dalmatinskih pukovnija u [[Morejski rat|Moreji]].&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;

==== Grenadirske postrojbe ====
Za vrijeme Morejskog rata po prvi put novačene su elitne [[Grenadir|grenadirske]] satnije ''oltramarina'' koje su služile kao osobne borbene satnije zapovjednika brigade ''oltramarina''. Satnija bi se organizirala na način da bi se iz svake regimente unutar brigade izvukli najbolji vojnici. Satnija grenadira brojala je oko 100 vojnika i nosila je ime &quot;bojnika vojske&quot; (''Sargente Maggiore di Battaglia'') koji je zapovjedao brigadom.&lt;ref name=&quot;:6&quot; /&gt; 

=== Stijeg ===
Glavna oznaka satnije, a kasnije i pukovnije bila je njen borbeni [[Veksilologija|stijeg]]/''bandira''. Svakoj pukovnije bila su dodijeljena dva stijega, jedan se nalazio u pukovnikovoj, a drugi u potpukovnikovoj satniji. Stjegovi ''oltramarina'' nisu se razlikovali previše od ostalih pukovnijskih stjegova mletačke vojske, s jedne strane nalazio se ispleteni zlatni lav sv. Marka s mačem, a s druge strane oznaka (grb) pukovnika. ''Oltramarinske'' su zastave bile strogo kvadratne i sastavljene od dvije naizmjenične i suprotne boje, podijeljene u četiri četvrtine koje su bile modre, grimizne, bijele, zlatne ili tirkizne.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt; &lt;gallery widths=&quot;140&quot; heights=&quot;130&quot; caption=&quot;Vektorski prikaz stijegova&quot;&gt;
Datoteka:Bandiera di oltramarini Scuttari.png|''Bandira'' pukovnije Scuttari 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Belafuža.png|''Bandira'' pukovnije Belafuža ili Bubich 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Medin.png|''Bandira'' pukovnije Medin 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini 1.png|''Bandira'' pukovnije Crnica ili Fanfonja 1791.
Datoteka:Bandiera di oltramarini Carponese.png|''Bandira'' pukovnije Carponese 1791.
&lt;/gallery&gt;
Satnijske zastave bile su jednobojne s ispletenim lavom s jedne strane, a oznakom pukovnije i satnije na drugoj. Ako se radilo o bivšoj samostalnoj satniji koja je imala kvadratni stijeg, ona bi ga u pravilu zadržavala prilikom ulaska u pukovniju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-05|title=INSEGNE MILITARI PREUNITARIE ITALIANE by Biblioteca Militare - Issuu|url=https://issuu.com/rivista.militare1/docs/insegne_militari_preunitarie|access-date=2024-07-10|website=issuu.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Naoružanje ==

Naoružanje ''oltramarina'' bilo je raznoliko kao i njihova uloga. 

* ''[[Schiavona]]'' – teški mač široke duple oštrice s upečatljivom košarom na dršci koja je bila u obliku takozavne „mačje-glave”. Mač se koristio sve do doba [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], no ime i slavu stekao je upravo kao primarno oružje mletačkih ''oltramarina'', u hrvatskoj literaturi navodi se kao ''paloš''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=schiavona|url=https://enciklopedija.hr/clanak/54866|access-date=2022-10-28|website=www.enciklopedija.hr}}&lt;/ref&gt;
* ''[[Schiavonesca]]'' – stariji teški mač, ostao u ceremonijaloj službi ([[Duždeva palača|duždeva garde]]), osnovni mač hrvatskih vitezova i konjanika na području Dalmacije od 14. stoljeća. Ugarskog porijekla, u Italiji poznat pod imenmom ''schiavonesca'' upravo zbog dalmatinskih vojnika u mletačkoj službi.
* ''Kurtela'' – ratni noževi, za razliku od većih oružja koje se kovalo u [[Venecija|Veneciji]], kurtele su se proizvodile po dalmatinskim komunama, tako da su bile najstarije i najdostupnije oružje koje vežemo za schiavonske postrojbe.
* [[Bodež]] ili ''stiletto'' – borbeni nož s vrlo oštrim vrhom i dva oštra ruba, tipično dizajniran kao oružje za rezanje ili probijanje.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=„Povijesno oružje u Hrvatskoj“ – nova knjiga Tomislava Aralice posvećena ideji formiranja muzeja hrvatske vojne povijesti|url=https://hrvatska-povijest.hr/povijesno-oruzje-u-hrvatskoj-nova-knjiga-tomislava-aralice-posvecena-ideji-formiranja-muzeja-hrvatske-vojne-povijesti/|access-date=2024-10-19|website=Lemacks Media|language=en}}&lt;/ref&gt;
* ''Iatagan'' ili [[Jatagan|''jatagan'']] – dugi turski noževi s blago zakrivljenom oštricom, izrađeni isključivo za blisku borbu. Drška im je zbog stabilnijeg držanja račvasta, s dva uha, načinjena od drva ili goveđe kosti. Jatagani su predstavljali svojevrsan simbol iskustva, među ostalim vojnicima, uzimali su ih od poraženih muslimanskih vojnika, a poseban prestiž imali su  janjičarski  jatagani. 
* [[Sablja]] ili ''sciabola'' – standardno oružje ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|kapeleta]]'', lakši od schiavone, u pješačkim postrojbama koriste ga zastavnici i glazbenici.
* ''Martello'' ili ''nadžak'' – bojni čekić, oružje s kljunom i čekićem. Vješao se na sedlo ili se zaticao o pojas.
* ''Ascia'' ili [[Ratna sjekira|bojna sjekira]] – u početku obična sjekira korištena za borbu, kasnije rađena po uzoru na bojni čekić 
* [[Buzdovan|Maca ili buzdovan]] – oružje koje se sastoji od drvenog ili željeznog drška na koji je nataknuta željezna glava koja može biti različito oblikovana. Kasnije su se buzdovani zbog svojih dekorativnih oblika počeli upotrebljavati kao znak časti i vojničkog položaja.
* [[Helebarda|''Alabarda'' ili ''helebarda'']] (''saržentina'') – sastoji se od motke, metalnog šiljka te sjekire koja je s druge strane ima trorog ili kuku. ''Oltramarini'' je preuzimaju od [[švicarska|švicarskih]] i [[njemačka|njemačkih]] pukovnija (''oltramontani''). Od sredine 17. stoljeća nose je samo narednici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oružje|url=http://www.kliskiuskoci.hr/oruzje.html|access-date=2022-10-28|website=www.kliskiuskoci.hr}}&lt;/ref&gt;
* [[Partizana]] – oružje slično koplju, ima široku dvosječnu oštricu, s dvije kraće oštrice sa strane. Od sredine 17. stoljeća nose je samo kaplari.

* [[Samostrel]] – ostao u uporabi i nakon uvođenja vatrenog oružja zbog svoje pouzdanosti, pogotovo zbog borbe na brodovima.

* [[Arkebuza]] –  prvo vatreno oružje korišteno primarno kao obrambeno oružje na galijama i utvrdama, korišten uz samostrel.
* [[Mušketa]] –  moderno vatreno oružje, brzo postaje glavna naoružanje, a od [[1715.]] sve pješačke pukovnije mletačke vojske naoružane su mušketama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Arsenale|url=https://www.esercitoveneziano.com/esercito-veneziano/arsenale|access-date=2023-10-07|website=www.esercitoveneziano.com|language=hr}}&lt;/ref&gt; Oltramarini su nosili različite tipove mušketa, radilo se uglavnom od lokalnim i austrijskim modelima. Prva standardizacija dolazi 1759. s Venecijanskim modelom ''Gasperoni'', 1776. senat je kupio 32.000 austrijskih mušketa ''model-1774'', a od 1777. do pada repubilike u Veneciji se proizvodi model ''Tartagna''. Pukovnije ''oltramarina'' razlikovale su se od ostalih u mletačkoj vojsci jer nisu dužili [[Bajunet|bajunete]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2015-09-03|title=I FUCILI DELL’ESERCITO VENETO|url=https://venetostoria.wordpress.com/2015/09/03/i-fucili-dellesercito-veneto/|access-date=2023-10-07|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
* [[Kubura]] – kubure su bile oružje časnika i dočasnika, često ukrašavano, proizvodili su ih domaći majstori po narudžbi, simbol časti, časnik je nosio dvije kubure koje su obično bile oko pasa.
[[Datoteka:GiorcesMarzoli4.jpg|središte|mini|398x398px|Serija mačeva Schiavone, 16. i 17. stoljeće, Palazzo Duranti-Marzoli]]

== Odora i oprema ==
[[Datoteka:Scappolo 1580.jpg|mini|311x311px|Dalmatinski marinac (''scappolo'') u Lepantskoj bitci. ''Verižan'' ispod modrog [[Dalmatinski veštit|veštita]], te više vrsta oružja; ''skjavonesku'', ''kurtelu'' i bojni čekić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Šimunjak|first=Filip|date=2020-09-29|title=Svjetski kostimi i nošnje krajem 16. st. (Cesare Vecellio)|url=https://vojnakrajina.ffzg.unizg.hr/svjetski-kostimi-i-nosnje-krajem-16-st-cesare-vecellio/|access-date=2023-01-23|website=Bulwark of Europe|language=hr}}&lt;/ref&gt;]]Početkom [[15. stoljeće|15. stoljeća]] dalmatinski vojnici nisu se razlikovali od ostalih mletačkih vojnika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=34. Grb obitelji Hreljanović – 15. st. – HeralD|url=https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20221107221212/https://herald.com.hr/sibenik/34-grb-obitelji-hreljanovic-15-st/|archive-date=7. studenoga 2022.|access-date=2022-11-07|language=hr}}&lt;/ref&gt; Pločasti oklop tipa ''brigantina''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Brigantine armor &quot;Wimbledon&quot;|url=https://armours.pro/brigantine-armor-wimbledon|access-date=2022-11-07|website=armours.pro}}&lt;/ref&gt; ispod kojeg su nosili željezne košulje od pletenih prstena, tzv. ''verižan'' te lagane kacige tipa ''barbuta''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Barbute|url=https://military-history.fandom.com/wiki/Barbute|access-date=2022-11-07|website=Military Wiki|language=en}}&lt;/ref&gt; ili ''morion''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Morion (kaciga)|url=https://hmn.wiki/bs/Morion_(helmet)|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20230928155306/https://hmn.wiki/bs/Morion_%28helmet%29|archive-date=28. rujna 2023.|access-date=2023-09-25|website=hmn.wiki|language=en}}&lt;/ref&gt;. Specijaliziranjem dalmatinskih vojnika za službu na brodovima napuštaju se puni kompleti oklopa, dok ih satnije raspoređene na isturenim fortifikacijama nose i za vrijeme Kadijskog rata. Primarna zaštita trupa postaje ''verižan'' iznad kojeg bi nosili modri ''veštit'', a kacige ispadaju iz upotrebe.   

Krajem [[17. stoljeće|17. stoljeća]] [[Vojna odora|odora]] ''oltramarina'' se standardizira, usko prateći tadašnju dalmatinsku nošnju. Osim košulje koja je bila lanena ili pamučna ostatak odore bio je od [[Čoha|čohe]] (''čoje''). Odora se sastojala od bijele košulje preko koje su nosili modri prsluk (''krožet''). Oko struka nosili su svileni pojas (''pas''), plave, bijele, tirkizne, zlatne ili crvene boje. Preko svega nosili su kratki modri [[Dalmatinski veštit|''veštit'']] koji se nosio otkopčan, te uske modre hlače (''gaće'') od fine čoje. Tkanine su isporučivale radionice na području [[Bergamo|Bergama]], dok se u Veneciji izrađivala grimizna i plava uniforma ''oltramarina'', te slala u Zadar.&lt;ref name=&quot;:12&quot; /&gt;[[Datoteka:Mostra-le-Trionfanti-Armate-Venete-divise.jpg|mini|269x269px|Svakodnevna odora dalmatinskih ''oltramarina'', [[18. stoljeće|18. stoljeće.]]'', Le Trionfanti Armate Venete'', [[Mestre]]]] Mač i bodež nosio se oko pasa dok je tobolac sa barutom i balinima visio na kožnom pojasu koji se nosio preko ramena. Vojnici su nosili kožne cipele i crne gamaše (''ghette''), dok su viši časnici (od kapetana prema gore) nosili konjaničke čizme.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2019-03-15|title=LE DIVISE DELLA FANTERIA VENETA, 1790-1797|url=https://www.venetostoria.com/le-divise-della-fanteria-veneta-1790-1797/|access-date=2025-12-05|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; Na glavi su nosili krznenu kapu (''kalpak''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=enciklopedija|first=Hrvatska|title=kalpak|url=https://www.enciklopedija.hr/|access-date=2025-12-05|website=Hrvatska enciklopedija|language=hr}}&lt;/ref&gt;) od kože [[kuna (životinja)|kune]] s pokrivkom od crvene ili plave boje s crnim vezom po zimi, te svoju inačicu dalmatinske ''[[Šibenska kapa|barete]]'' po ljeti. Časnici su ljeti nosili crne trokutaste kape&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2016-02-04|title=HO RICOSTRUITO LA DIVISA DI UN COLONEL OLTREMARINO DI FINE’ ‘700, ECCO (PROBABILMENTE) COME ERA.|url=https://venetostoria.wordpress.com/2016/02/04/ho-ricostruito-la-divisa-di-un-colonel-oltremarino-di-meta-700-ecco-come-era/|access-date=2026-02-14|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt; (''tricorno''). Oko vrata svaki vojnik je nosio svilenu maramu/[[Kravata|kravatu]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2025-10-07|title=Marama preko mora: Dalmacija i rađanje kravate - Academia Cravatica|url=https://academia-cravatica.hr/marama-preko-mora-dalmacija-i-radanje-kravate/|access-date=2025-12-05|language=hr}}&lt;/ref&gt; (''fazzoletto'').   

Uz osnovno odoru svaki vojnik dužio je i dva kaputa (''[[Dolama|dolame]]''). Jedna je bila svečana grimizna s reverima koja se nosila umjesto ''veštita'' i nosila se po [[Terraferma|''Terrafermi'']] i u posebnim prigodama, dok je druga bila modra presvučena premazom od voska te je služila kao kabanica, za zaštitu od oštrih vremenskih uvjeta.   

Odora časnika razlikovala se od vojničke odore po kvaliteti izrade&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Dandolo|first=Girolamo|title=La caduta della Repubblica di Venezia ed i suoi ultimi cinquant'anni|publisher=Pietro Naratovich tipografo editore|year=1855.|location=Venezia}}&lt;/ref&gt; i detaljima, odlikovanjima i ukrasima. Činovi su se iskazivali s perima na kapi, što nalazimo i kod drugih postrojba toga vremena koje su popunjavali hrvatski vojnici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Odore – Kravat Pukovnija|url=https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|access-date=2023-01-22|language=hr|archive-date=22. siječnja 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230122210141/https://www.kravatpukovnija.com/odore-i-oprema-kravat-pukovnije/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Običaj je bio nositi dugu kosu i duge brkove.    

&lt;gallery widths=&quot;90&quot; heights=&quot;100&quot;&gt;
Datoteka:Fant.png|Prikaz ''oltramarina'', opsada Kandije [[17. stoljeće|17. stoljeća]]&lt;ref name=&quot;:13&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Favaloro|first=Francesco Paolo|url=https://books.google.hr/books/about/L_esercito_veneziano_del_700.html?id=IdvuGAAACAAJ&amp;redir_esc=y|title=L'esercito veneziano del '700: ricerche e schizzi|date=1995|publisher=Filippi|language=it}}&lt;/ref&gt;
Datoteka:Croaticava.jpg|Odore iz [[1771.]]  1.) svečana odora 2.) odora konjanika  3.) svakodnevna odora
Datoteka:Dalm oltra.png|''Oltramarini'' u svečanoj i svakodnevnoj odora, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarino.png|''Oltramarin'' u svakodnevnoj odori, 18. stoljeće (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot; /&gt;
Datoteka:Oltramarinoff.png|[[Časnik]] ''oltramarina'' u svečanoj odori, početak 18. st. (prema carte Bubich)&lt;ref name=&quot;:14&quot;&gt;{{Citiranje weba|last=Bozzolan|first=Millo|date=2020-01-29|title=LA DIVISA DA SCHIAVONE, CHE PASSIONE!|url=https://www.venetostoria.com/la-divisa-da-schiavone-che-passione/|access-date=2026-02-17|website=Storia e Arte veneta|language=it-IT}}&lt;/ref&gt;
&lt;/gallery&gt;

== Poznati pripadnici ==

* [[Josip Visković]] (tal. Giuseppe Viscovich), posljednji mletački [[Gradski kapetan|kapetan]] [[Perast]]a, ''conte''
* [[Ivan Anton Kumbat|Antonio Kumbat]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'')
* [[Antonio Giancix]] (Vojni inženjer i časnik oltramarina, dogurao do visokog čina ''Tenete Generale'' mletačke vojske) 
* [[Brne Karnarutić]] (Satnik ''cappelletta'' i književnik)
* [[Stipan Sorić]] (zapovjednik mletačke vojske prilikom oslobađanja [[Drniš]]a i [[Klis]]a, katolički [[svećenik]])
* [[Vuk Mandušić]] (zapovjednik šibenskih ''černida'' i časnik ''cappelletta'')
* [[Lujo Matutinović]] (časnik u pukovniji ''Cernizza'', odlikovan u borbama s berberskim gusarima, kasnije zapovjednik bojne tijekom [[Napoleonski ratovi|Napoleonskih ratova]])
* [[Šimun Fanfogna]] (Pukovnik i ''Sargente Maggiore di Battaglia'' ''oltramarina'' u Morejskom ratu, kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'')
* [[Marko Antonio Bubić]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije promaknut u čin ''Sargente Generale'', zadnji zapovjednik korpusa ''oltramarina'' )
* [[Lujo Detrico]]  (Kapetan ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], potom Pukovnik, a kasnije ''Sargente Maggiore di Battaglia'' te ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'')
* [[Vid Matasović]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'' u [[Ciparski rat|Ciparskom ratu]]) 
* [[Tripun Štukanović]] (Pukovnik ''oltramarina'' u [[Morejski rat|Morejskom ratu]], oslobodio [[Herceg Novi]]) 
* [[Ivan Radoš|Zuanne Ivan Radoš]] (Pukovnik ''oltramarina'', kasnije Conte, ''Sopraintendante'' ''Oltramarina'' i ''Cavaliere di San Marco'', veteran Kandijskog rata)
* [[Šimun Bartolazzi]] (Pukovnik ''oltramarina'' i ''[[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)|croata a cavalo]]'')

== Galerija ==

&lt;gallery widths=&quot;135&quot; heights=&quot;150&quot;&gt;
Datoteka:Viscovich.jpg|''Conte'' Josip Visković
Datoteka:Niccolò Cassana detto Nicoletto Vecchio schiavone, 1700-1710.jpg|''Veteran'', Niccolò Cassana 1710.
Datoteka:Capitano Dalmato.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Capitano di Schiavoni.jpg|Dalmatinski Kapetan, portret, kolekcija Aralica
Datoteka:Giacomo-ceruti-schiavoni-playing-cards.jpg|Slika Giacoma Cerutia, [[1750.]] &quot;Soldati Schiavoni che giocano a carte&quot;, dalmatinski vojnici igraju [[Talijanske karte|karte]].
&lt;/gallery&gt;

== Povezani članci ==

* [[Povijest Dalmacije]]
* [[Dalmatinski gradovi-države]]
* [[Hrvatske zemlje pod mletačkom vlašću]]
* [[Dalmacija pod mletačkom upravom]]
* [[Sinjska alka]]
* [[Uskoci]]
* [[Hrvatsko konjaništvo (Mletačka Republika)]]
* [[Generalni providur Dalmacije]]
* [[Bitka kod Lepanta]]
* [[Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809.]]
* [[Graničari]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==

* David Nicolle, ''The Venetian Empire 1200-1670 (Men-at-Arms''), Osprey, 1989.
* Roger Crowley, Empires of the Sea: ''The Siege of Malta, the Battle of Lepanto, and the Contest for the Center of the World'', Kindle, 2008.
* Roger Crowley, City of Fortune: ''How Venice Ruled the Seas'', Kindle, 2013.
* M. E. Mallett, ''The Military Organisation of a Renaissance State: Venice c.1400 to 1617'', Cambridge University Press, 2003.
* ''Archivio di Stato di Venezia''
* ''Museo dei Dalmati, Scuola dei Dalmati a Venezia''
* ''Francesco Favaloro; Schizzi e disegni dell’esercito veneziano del 700''
* ''Eugenio Barbarich, La campagna del 1796 nel Veneto.''

== Vanjske poveznice ==

* [http://arhinet.arhiv.hr/details.aspx?ItemId=1_15108 Generalni providuri za Dalmaciju i Albaniju (fond)]
* [https://web.archive.org/web/20060512132047/http://arhiv.slobodnadalmacija.hr/20040331/feljton01.asp U vihoru mletačko-turskih ratova]
* [https://web.archive.org/web/20220408125310/http://www.hic.hr/books/pavlicev/images/s05.gif Zemljovid Stogodišnjeg hrvatsko-turskog rata]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/139040 Šibenski plemić Nikola Divnić (1654. – 1734.), pukovnik hrvatske lake konjice (Cavalleria Croati)]
* [http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&amp;id_clanak_jezik=11273 Iz hrvatske vojne povijesti – Croati a cavallo i Soldati Albanesi, njihova bratovština i gradivo o njezinu djelovanju od 1675. godine do sredine XVIII. stoljeća]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/154889 Zadarski patricij Šimun Nassi – pukovnik hrvatskih konjanika u mletačkoj vojsci (početak 18. stoljeća)]
* [http://hrcak.srce.hr/clanak/126462 Kotorski plemići Frano Buća, Gabrijel Vraćen i Nikola Paskvali – zapovjednici mletačkih prekomorskih vojnih postrojbi (prva polovica XVIII. stoljeća)]
* [https://hrcak.srce.hr/clanak/19576 Ivan iz Vrane – mletački admiral u Lepantskom boju (1571.)]
* [http://hu-benedikt.hr/?p=929 Bitka kod Lepanta 7. listopada 1571. godine] 

[[Kategorija:Mletačka vojna povijest]]
[[Kategorija:Povijest Hrvatske (1102. – 1527.)]]
[[Kategorija:Hrvatska povijest (1527. – 1790.)]]
[[Kategorija:Povijest Dalmacije]]
[[Kategorija:Hrvatske povijesne vojne postrojbe]]</text>
      <sha1>fs48dh1r2m94bn6l67r1s8ijaiih6e5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Koloidni sustavi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>734613</id>
    <revision>
      <id>7447864</id>
      <parentid>6552772</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:47:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Čestice]]; +[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447864</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="83" sha1="mz9hqa9pcmgfg4pvrk7ph0xepif91r5" xml:space="preserve">[[Kategorija:Smjese]]
[[Kategorija:Čestice]]
[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]</text>
      <sha1>mz9hqa9pcmgfg4pvrk7ph0xepif91r5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Étienne Gilson</title>
    <ns>0</ns>
    <id>742047</id>
    <revision>
      <id>7447460</id>
      <parentid>7265517</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:13:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447460</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6709" sha1="q4aqgst0v1hwz1bwjdvwrqdisd8rb1p" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = [[Zapadna filozofija]]
| era             = Filozofija 20. stoljeća
| slika           = Etienne Gilson jeune.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 220px
| ime             = Étienne Henri Gilson
| puno ime        =
| rođenje         = [[13. lipnja]] [[1884.]]
| mjesto_rođenja  = [[Pariz]] 
| smrt            = [[19. rujna]] [[1978.]]
| mjesto_smrti    = [[Auxerre]]
| škola_tradicija = [[Tomizam]]&lt;br&gt;[[Novoskolastika]]
| glavni_interesi = [[Teologija]], [[metafizika]], [[politika]], [[književnost]], [[povijest filozofije]]
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Toma Akvinski|Akvinac]], [[Aristotel]], [[Augustin]], [[Bonaventura]], [[Léon Brunschvicg|Brunschvicg]], [[Auguste Comte|Comte]], [[Dante]], [[Jacques Maritain|Maritain]], [[Duns Škot]]
| utjecao_na      = [[Jacques Maritain|Maritain]], [[Richard McKeon|McKeon]], [[John F. X. Knasas|Knasas]], [[Norman Geisler|Geisler]], [[Paul Weiss (filozof)|Paul Weiss]], [[Jacques Lacan|Lacan]], [[Henry Corbin|Corbin]], [[Dorothy Day|Day]], [[Thomas Merton|Merton]]
| djela           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
}}
'''Étienne Henri Gilson''' ([[Pariz]], [[13. lipnja]] [[1884.]] – [[Auxerre]], [[19. rujna]] [[1978.]]) bio je francuski [[filozof]] i povjesničar filozofije.

== Životopis ==
Rođen je u [[Pariz]]u u katoličkoj obitelji podrijetlom iz Burgundije.{{sfn|Dadić|1995|p=4}} Gilson je pohađao malo sjemenište u Notre-Dame-des-Champsu, a potom je završio srednjoškolsko obrazovanje u gimnaziji ''Henri IV''. Nakon odsluženja vojnog roka, tijekom kojeg je počeo čitati Renéa Descartesa, studirao je za diplomu prvostupnika, fokusirajući se na utjecaj skolastike na kartezijansku misao.{{sfn|af}} Nakon studija na [[Sveučilište u Parizu|Sorboni]] kod [[Victor Delbos|Victora Delbosa]] i [[Lucien Lévy-Bruhl|Luciena Lévy-Bruhla]] te na [[Collège de France]] kod [[Henri Bergson|Henrija Bergsona]], završio je studij filozofije [[1907.]] godine.{{sfn|af}}

Godine [[1908.]] oženio se Thérèsom Ravisé od Meluna te je predavao u srednjim školama u Bourg-en-Bresseu, Rochefortu, Toursu, Saint-Quentinu i Angersu.{{sfn|af}} Godine [[1913.]], dok je predavao na Sveučilištu u Lilleu, obranio je doktorsku disertaciju na Sveučilištu u Parizu na temu „Sloboda u Descartesa i teologiji”. Njegovu karijeru prekinulo je izbijanje [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], jer je unovačen u francusku vojsku. Služio je na bojištu i sudjelovao u [[Bitka za Verdun|bitci za Verdun]] kao potporučnik.{{sfn|af}} Uhvaćen je u veljači [[1916.]] te je u zatočeništvu proveo dvije godine.{{sfn|af}}

Godine [[1919.]] postao je profesor povijesti filozofije na Sveučilištu u Strasbourgu. Od [[1921.]] do [[1932.]] predavao je povijest srednjovjekovne filozofije na [[Sveučilište u Parizu|Sveučilištu u Parizu]].{{sfn|af}} Također je predavao tri godine na [[Sveučilište u Harvardu|Harvardu]].{{sfn|af}} Godine [[1929.]] izabran je u Američku akademiju znanosti i umjetnosti.{{sfn|amacad}} Kao međunarodno priznati mislilac, Gilson je prvi, zajedno s Jacquesom Maritainom, dobio počasni doktorat iz filozofije na [[Angelicum|Papinskom sveučilištu Svetog Tome Akvinskog]] [[1930.]] godine.{{sfn|Leclercq|1993|p=60}}

Na poziv Kongregacije sv. Bazilija, osnovao je Papinski institut za srednjovjekovne studije u [[Toronto|Torontu]] u suradnji s ''St. Michael's Collegeom'' na [[Sveučilište u Torontu|Sveučilištu u Torontu]].{{sfn|pims}} Izabran je u [[Francuska akademija|Francusku akademiju]] [[1946.]] godine. Godine 1948. izabran je za međunarodnog člana Američkog filozofskog društva.{{sfn|aps}}

Umro je u [[Auxerre]]u [[19. rujna]] [[1978.]] godine.{{sfn|af}}

== Djela ==
Autor je više od šest stotina raznih publikacija.{{sfn|af}}

Na [[hrvatski jezik]] prevedena su njegova djela:

{{Refbegin}}
* „Uvod u kršćansku filozofiju”, Filozofsko-teološki institut Družbe Isusove, Zagreb, 1995.
* „Bitak i bit”, Demetra, Zagreb, 2010.
* „Filozofija u srednjem vijeku”, Demetra, Zagreb, 2011.
* „Diskurs o metodi (Rene Descartes) uz [historijski] komentar Etienne Gilsona”, Demetra, Zagreb, 2011.
{{Refend}}

== Počasti ==
=== Odlikovanja ===
* [[Datoteka:Croix de Guerre 1914-1918 ribbon.svg|60px]] Ratni križ 1914.–1918.
* [[Datoteka:Legion Honneur GO ribbon.svg|60px]] Veliki časnik Legije časti
* [[Datoteka:Legion Honneur Officier ribbon.svg|60px]] Časnik Legije časti
* [[Datoteka:Legion Honneur Chevalier ribbon.svg|60px]] Vitez Legije časti{{sfn|af}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Dadić |first=Borislav |date=1995 |title=Étiene Gilson: otkriće kršćanske filozofije |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/3492 |journal=Obnovljeni Život |location=Zagreb |publisher=Filozofsko teološki institut Družbe Isusove |volume=50 |issue=1 |pages=3–22}}
{{refend}}

===Knjige ===
{{Refbegin}}
* {{cite book |last=Leclercq |first=Jean |date=1993 |title=Di grazia in grazia: memorie |url=https://books.google.com/books?id=jxKnMfTj81AC&amp;pg=PA60 
|location=Milano | series=Biblioteca di cultura medievale |publisher=Jaca Book |language=talijanski |isbn=978-88-16-40330-7}}
{{Refend}}

=== Mrežne stranice ===
{{Refbegin}}
* {{cite web |url=https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=%C3%89tienne+Gilson&amp;title=&amp;subject=&amp;subdiv=&amp;mem=&amp;year=&amp;year-max=&amp;dead=&amp;keyword=&amp;smode=advanced |title=American Philosophical Society Member History [Povijest članova Američkog filozofskog društva] |publisher=www.amphilsoc.org |access-date=27. svibnja 2023. |language=engleski |ref={{harvid|aps}} |archive-date=8. ožujka 2023. |archive-url=https://web.archive.org/web/20230308152330/https://search.amphilsoc.org/memhist/search?creator=%C3%89tienne%20Gilson&amp;title=&amp;subject=&amp;subdiv=&amp;mem=&amp;year=&amp;year-max=&amp;dead=&amp;keyword=&amp;smode=advanced |url-status=dead }}
* {{cite web |url=https://www.academie-francaise.fr/les-immortels/etienne-gilson?fauteuil=23&amp;election=24-10-1946 |title=Étienne GILSON |publisher=www.academie-francaise.fr/ |access-date=27. svibnja 2023.|language=francuski |ref={{harvid|af}}}}
* {{cite web |url=https://www.amacad.org/person/etienne-henry-gilson |title=Etienne-Henry Gilson |publisher=www.amacad.org/ |access-date=27. svibnja 2023.|language=engleski |ref={{harvid|amacad}}}}
* {{cite web |url=https://pims.ca/article/history-and-organization-of-the-institute/ |title=History and Organization of the Institute [Povijest i organizacija Instituta] |publisher=www.pims.ca |access-date=27. svibnja 2023.|language=engleski |ref={{harvid|pims}}}}
{{Refend}}
{{commons}}

[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]</text>
      <sha1>q4aqgst0v1hwz1bwjdvwrqdisd8rb1p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Piperno</title>
    <ns>0</ns>
    <id>742304</id>
    <revision>
      <id>7447828</id>
      <parentid>6716819</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:54:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Tefra|Tefra]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447828</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="qk80m8a2469c25tftt5p9q8ap5ersxy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Villa_Meola_a_Portici_(scaletta).jpg|mini|desno|300px|Stubište, u Pipernu, do polukata vile Meola u [[Portici]].]]
[[Datoteka:Portale_Torchese.jpg|mini|desno|300px|Piperno u crkvi [[San Francesco delle Monache]], Napulj]]
'''Piperno''' je [[Magmatske stijene|magmatska stijena]] prisutna u područjima gdje je bilo vulkanske aktivnosti. Piperno obiluje u [[Kampanija|Kampaniji]]; područja iz kojih je dobivena bila su grad [[Quarto]], Soccavo, Pianura i [[Nocera Inferiore]]. Sloj Piperno, s Breccia Museo iznad njega, jasno je vidljiv u podnožju brda Camaldoli, u područjima Soccavo i Verdolino.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Calcaterra|first=Domenico|last2=Langella|first2=Alessio|last3=de Gennaro|first3=Roberto|last4=de’ Gennaro|first4=Maurizio|last5=Cappelletti|first5=Piergiulio|date=February 2005|title=Piperno from Campi Flegrei: a relevant stone in the historical and monumental heritage of Naples (Italy)|url=https://www.researchgate.net/publication/227070657_Piperno_from_Campi_Flegrei_A_relevant_stone_in_the_historical_and_monumental_heritage_of_Naples_Italy|journal=Environmental Geology|volume=47|issue=3|pages=341–352|doi=10.1007/s00254-004-1156-3}}&lt;/ref&gt;

Ova vrsta litificirane stijene, različita od žutog [[Pršinac|tufa]], poprima posebnu teksturu koju karakterizira orijentacija lentikularnih koncentracija sive boje, zvanih plamenovi, uronjenih u matricu iste boje, ali svjetlije.

Stijenu Piperno nije lako izvaditi, a pomaže joj podzemno odvajanje velikih blokova koji se naknadno obrađuju; otporan je na habanje od atmosferskih utjecaja i zbog toga se naširoko koristio za oblaganje zgrada u [[Napulj|Napulju]]. Trenutno se više ne vadi jer su podzemni kamenolomi u Pianuri i Soccavu iscrpljeni.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]
[[Kategorija:Tefra]]</text>
      <sha1>qk80m8a2469c25tftt5p9q8ap5ersxy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447832</id>
      <parentid>7447828</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:08:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Vulkanoklastične stijene|Vulkanoklastične stijene]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447832</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1793" sha1="0nh3cdp4rp2tmcrracvdjv321x3bzfh" xml:space="preserve">[[Datoteka:Villa_Meola_a_Portici_(scaletta).jpg|mini|desno|300px|Stubište, u Pipernu, do polukata vile Meola u [[Portici]].]]
[[Datoteka:Portale_Torchese.jpg|mini|desno|300px|Piperno u crkvi [[San Francesco delle Monache]], Napulj]]
'''Piperno''' je [[Magmatske stijene|magmatska stijena]] prisutna u područjima gdje je bilo vulkanske aktivnosti. Piperno obiluje u [[Kampanija|Kampaniji]]; područja iz kojih je dobivena bila su grad [[Quarto]], Soccavo, Pianura i [[Nocera Inferiore]]. Sloj Piperno, s Breccia Museo iznad njega, jasno je vidljiv u podnožju brda Camaldoli, u područjima Soccavo i Verdolino.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Calcaterra|first=Domenico|last2=Langella|first2=Alessio|last3=de Gennaro|first3=Roberto|last4=de’ Gennaro|first4=Maurizio|last5=Cappelletti|first5=Piergiulio|date=February 2005|title=Piperno from Campi Flegrei: a relevant stone in the historical and monumental heritage of Naples (Italy)|url=https://www.researchgate.net/publication/227070657_Piperno_from_Campi_Flegrei_A_relevant_stone_in_the_historical_and_monumental_heritage_of_Naples_Italy|journal=Environmental Geology|volume=47|issue=3|pages=341–352|doi=10.1007/s00254-004-1156-3}}&lt;/ref&gt;

Ova vrsta litificirane stijene, različita od žutog [[Pršinac|tufa]], poprima posebnu teksturu koju karakterizira orijentacija lentikularnih koncentracija sive boje, zvanih plamenovi, uronjenih u matricu iste boje, ali svjetlije.

Stijenu Piperno nije lako izvaditi, a pomaže joj podzemno odvajanje velikih blokova koji se naknadno obrađuju; otporan je na habanje od atmosferskih utjecaja i zbog toga se naširoko koristio za oblaganje zgrada u [[Napulj|Napulju]]. Trenutno se više ne vadi jer su podzemni kamenolomi u Pianuri i Soccavu iscrpljeni.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Tefra]]</text>
      <sha1>0nh3cdp4rp2tmcrracvdjv321x3bzfh</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447833</id>
      <parentid>7447832</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:09:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>uklanjanje izmjene [[Special:Diff/7447832|7447832]] suradnika [[Special:Contributions/Argo Navis|Argo Navis]] ([[User talk:Argo Navis|razgovor]])</comment>
      <origin>7447833</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1834" sha1="qk80m8a2469c25tftt5p9q8ap5ersxy" xml:space="preserve">[[Datoteka:Villa_Meola_a_Portici_(scaletta).jpg|mini|desno|300px|Stubište, u Pipernu, do polukata vile Meola u [[Portici]].]]
[[Datoteka:Portale_Torchese.jpg|mini|desno|300px|Piperno u crkvi [[San Francesco delle Monache]], Napulj]]
'''Piperno''' je [[Magmatske stijene|magmatska stijena]] prisutna u područjima gdje je bilo vulkanske aktivnosti. Piperno obiluje u [[Kampanija|Kampaniji]]; područja iz kojih je dobivena bila su grad [[Quarto]], Soccavo, Pianura i [[Nocera Inferiore]]. Sloj Piperno, s Breccia Museo iznad njega, jasno je vidljiv u podnožju brda Camaldoli, u područjima Soccavo i Verdolino.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Calcaterra|first=Domenico|last2=Langella|first2=Alessio|last3=de Gennaro|first3=Roberto|last4=de’ Gennaro|first4=Maurizio|last5=Cappelletti|first5=Piergiulio|date=February 2005|title=Piperno from Campi Flegrei: a relevant stone in the historical and monumental heritage of Naples (Italy)|url=https://www.researchgate.net/publication/227070657_Piperno_from_Campi_Flegrei_A_relevant_stone_in_the_historical_and_monumental_heritage_of_Naples_Italy|journal=Environmental Geology|volume=47|issue=3|pages=341–352|doi=10.1007/s00254-004-1156-3}}&lt;/ref&gt;

Ova vrsta litificirane stijene, različita od žutog [[Pršinac|tufa]], poprima posebnu teksturu koju karakterizira orijentacija lentikularnih koncentracija sive boje, zvanih plamenovi, uronjenih u matricu iste boje, ali svjetlije.

Stijenu Piperno nije lako izvaditi, a pomaže joj podzemno odvajanje velikih blokova koji se naknadno obrađuju; otporan je na habanje od atmosferskih utjecaja i zbog toga se naširoko koristio za oblaganje zgrada u [[Napulj|Napulju]]. Trenutno se više ne vadi jer su podzemni kamenolomi u Pianuri i Soccavu iscrpljeni.

== Izvori ==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]
[[Kategorija:Tefra]]</text>
      <sha1>qk80m8a2469c25tftt5p9q8ap5ersxy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Petar Sučić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>744737</id>
    <revision>
      <id>7447803</id>
      <parentid>7438889</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T22:17:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Klupska */</comment>
      <origin>7447803</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16039" sha1="bckwhilx9eknx3cvt2fave21awao15x" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Petar Sučić
| slika                            = [[Datoteka:Petar Sučić.png|250px]]
| opis slike                       = Sučić [[2024.]] godine
| država                           = {{DZ|HRV}} [[Hrvatska]] &lt;br&gt; {{DZ|BIH}} [[Bosna i Hercegovina]] 
| puno ime                         = 
| nadimak                          = 
| datum rođenja                    = [[25. listopada]] [[2003.]]
| mjesto rođenja                   = [[Livno]]
| država rođenja                   = 
| datum smrti                      = 
| mjesto smrti                     = 
| država smrti                     = 
| visina                           = 
| trenutačni klub                  = [[Inter Milan]]
| broj u klubu                     = 8
| pozicija                         = [[Vezni igrač (nogomet)|defenzivni vezni]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = [[2013.]] – [[2018.]] &lt;br&gt; [[2018.]] – [[2019.]] &lt;br&gt; [[2019.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]]
| juniorski klubovi                = [[NK Sport Prevent Bugojno|Sport Prevent Bugojno]] &lt;br&gt; [[NK Iskra Bugojno|Iskra Bugojno]] &lt;br&gt; [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] &lt;br&gt; [[Nogometna škola GNK Dinamo|Dinamo Zagreb]]
| godina                           = [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]] &lt;br&gt; [[2023.]] – [[2025.]] &lt;br&gt; [[2025.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] &lt;br&gt; → [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]] (posudba)&lt;br&gt; [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamo Zagreb]] &lt;br&gt; [[Inter Milan]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}{{0}}9 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}51 {{0}}{{0}}{{0}}(6) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}27 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine u reprezentaciji          = [[2021.]] – [[2022.]] &lt;br&gt; [[2022.]] – [[2023.]]&lt;br&gt; [[2024.]] – ''danas''
| reprezentacija                   = {{nowrap|{{NogRep|BIH|do=19}}}} &lt;br&gt; {{nowrap|{{NogRep|BIH|do=21}}}}&lt;br&gt; {{nowrap|{{NogRep|HRV}}}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}16 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br&gt; {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br&gt; {{0}}{{0}}14 {{0}}{{0}}{{0}}(1)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = 27. ožujka 2026.
}} 
'''Petar Sučić''' ([[Livno]], [[25. listopada]] [[2003.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] iz [[BiH|Bosne i Hercegovine]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|defenzivnog veznog]]. Trenutačno igra za [[Inter Milan]]. 

== Klupska karijera ==
=== Rana karijera ===
Nogometom se počeo baviti sa devet godina u školi nogometa [[NK Sport Prevent Bugojno|Sport Prevent]] iz [[Bugojno|Bugojna]].&lt;ref&gt;[https://hercegovina.in/petar-sucic-atmosfera-u-svlacionici-zrinjskog-nakon-pobjede-nad-velezom-bila-je-fantasticna/ Petar Sučić: Atmosfera u svlačionici Zrinjskog nakon pobjede nad Veležom bila je fantastična], hercegovina.in, preuzeto 24. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Potom je prešao u [[NK Iskra Bugojno|Iskru]] iz istog grada, a kasnije u [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjski Mostar]].&lt;ref&gt;Robert Junaci, [https://www.vecernji.hr/sport/o-njegovim-korijenima-sve-zna-izbornik-dalic-dinamo-ga-vidi-kao-buducu-zvijedu-i-nasljednika-misica-1693271 O njegovim korijenima sve zna izbornik Dalić. Dinamo ga vidi kao buduću zvijezdu i nasljednika Mišića], [[Večernji list]], objavljeno 7. srpnja 2023., pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

=== Dinamo Zagreb II ===
Tijekom zime s 2021. na 2022. Sučić je iz Zrinjskog prešao u [[GNK Dinamo Zagreb II|Dinamo Zagreb II]] za iznos od 200 tisuća eura.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamo-doveo-jednog-od-najtalentiranijih-igraca-iz-bih-poznata-je-i-cijena-cjelokupnog-posla-15136518 Dinamo doveo jednog od najtalentiranijih igrača iz BiH, poznata je i cijena cjelokupnog posla], [[Sportske novosti]], objavljeno 22. prosinca 2021., pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Za drugu momčad Dinama debitirao je 13. veljače 2022. u utakmici [[2. HNL]] protiv [[NK BSK Bijelo Brdo|Bijelog Brda]] koje je izgubilo susret 2:0.&lt;ref&gt;[https://www.transfermarkt.de/petar-sucic/leistungsdatendetails/spieler/668207/plus/0?saison=&amp;verein=44796&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb II], [[Transfermarkt]], pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

=== Zrinjski Mostar (posudba) ===
Tijekom sezone 2022./23. Sučić je bio posuđen [[HŠK Zrinjski Mostar|Zrinjskom]].&lt;ref&gt;H. Zilić, [https://sportsport.ba/fudbal/hsk-zrinjski-petar-sucic-posudba/428028 Sučić ponovo u dresu Zrinjskog], Sportsport.ba, objavljeno 17. lipnja 2022., pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Za Zrinjski je debitirao 6. srpnja 2022. u kvalifikacijskoj utakmici za [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligu prvaka]] protiv [[FC Sheriff Tiraspol|tiraspolskog Sheriffa]] s kojim je Zrinjski igrao 0:0.&lt;ref name=&quot;ZRI&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/petar-sucic/leistungsdatendetails/spieler/668207/plus/0?saison=&amp;verein=6808&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – HSK Zrinjski Mostar], [[Transfermarkt]], pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; U [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)|Premijer ligi]] debitirao je 24. srpnja kada je Zrinjski izgubio 1:2 od [[FK Željezničar Sarajevo|Željezničara]].&lt;ref name=&quot;ZRI&quot; /&gt; Svoju prvu utakmicu u [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine|kupu]] odigrao je 19. veljače 2023. kada su [[FK Laktaši|Laktaši]] bili poraženi 4:0 u osmini finala.&lt;ref name=&quot;ZRI&quot; /&gt; Sa Zrinjskim je osvojio ligu i kup.&lt;ref&gt;Josip Tolić, [https://www.24sata.hr/sport/uzivo-mostarski-derbi-i-visoke-tenzije-u-zenici-zrinjski-protiv-veleza-za-prvu-dvostruku-krunu-911024 Dinamovac je donio Zrinjskom prvu duplu krunu u povijesti! Pao ljuti rival u zeničkom finalu], [[24sata]], objavljeno 17. svibnja 2023., pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;

=== Dinamo Zagreb ===
Za prvu momčad Dinama debitirao je 24. lipnja 2023. u prijateljskoj utakmici protiv [[NK Dugo Selo|Dugog Sela]] koje je poraženo s minimalnih 0:1.&lt;ref&gt;[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/dinamo-pobjedom-uvelicao-100-obljetnicu-osnutka-nk-dugo-selo DINAMO POBJEDOM UVELIČAO 100. OBLJETNICU OSNUTKA NK DUGO SELO], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 24. lipnja 2023., pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Za prvu momčad službeno je debitirao 15. srpnja u utakmici [[Hrvatski nogometni superkup|Hrvatskog nogometnog superkupa]] u kojoj je Dinamo Zagreb dobio [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] 1:0.&lt;ref&gt;E. Ganibegović, [https://sportsport.ba/fudbal/petar-sucic-dinamo-debi-trofej/454642 Mladi bh. talenat u debiju za Dinamo oduševio i osvojio trofej: &quot;Nije moglo biti ljepše&quot;], Sportsport.ba, objavljeno 16. srpnja 2023., pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; U [[HNL|HNL-u]] je debitirao šest dana kasnije kada je Dinamo izgubio 1:2 od istog protivnika.&lt;ref name=&quot;DIN&quot;&gt;[https://www.transfermarkt.de/petar-sucic/leistungsdatendetails/spieler/668207/plus/0?saison=&amp;verein=419&amp;liga=&amp;wettbewerb=&amp;pos=&amp;trainer_id= DETAILLIERTE LEISTUNGSDATEN – GNK Dinamo Zagreb], [[Transfermarkt]], pristupljeno 29. srpnja 2023.&lt;/ref&gt; Prvi gol u dresu Dinama postigao je 17. ožujka 2024. u utakmici HNL-a protiv [[NK Rudeš|Rudeša]] koja je završila 0:3.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/rudes/video-dinamo-puse-hajduku-za-vratom-dva-modra-zabila-prvijenac-u-hnl-u-ozlijedio-se-baturina-15440005 VIDEO: Dinamo puše Hajduku za vratom! Dva Modra zabila prvijenac u HNL-u, ozlijedio se Baturina], [[Sportske novosti]], objavljeno 17. ožujka 2024., pristupljeno 17. ožujka 2024.&lt;/ref&gt; Postigao je gol na svom debiju u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] i to protiv [[AS Monaco FC|Monaca]] s kojim je Dinamo 2. listopada igrao 2:2.&lt;ref name=&quot;DIN&quot; /&gt; Ostvario je gol i asistenciju 10. svibnja 2025. u ligaškoj utakmici protiv [[NK Slaven Belupo|Slaven Belupa]] kojeg je Dinamo pobijedio 5:0.&lt;ref&gt;Predrag Jurišić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/slaven-belupo/kovacevic-brutalno-kaznjen-dinamo-uzvratio-s-kamatom-samo-jedan-dobar-potez-nemocne-mlade-zvijezde-farmaceuta-15582753 Kovačević brutalno kažnjen, Dinamo uzvratio s kamatom, samo jedan dobar potez nemoćne mlade zvijezde Farmaceuta], [[Sportske novosti]], objavljeno 10. svibnja 2025., pristupljeno 10. svibnja 2025.&lt;/ref&gt; Svoju posljednju utakmicu za Dinamo odigrao je 25. svibnja kada je postigao gol za konačnih 1:0 protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]] u posljednjem kolu HNL.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/dinamov-junak-na-oprostaju-od-modrog-dresa-kad-sam-vidio-baturinu-da-place-ni-ja-nisam-mogao-zaustaviti-suze-15587964 Dinamov junak na oproštaju od modrog dresa: ‘Kad sam vidio Zajeca da plače, ni ja nisam mogao zaustaviti suze‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 25. svibnja 2025., pristupljeno 25. svibnja 2025.&lt;/ref&gt; Za Dinamo Zagreb postigao je 9 golova i 11 asistencija u 75 službenih nastupa.&lt;ref&gt;[https://gnkdinamo.hr/hr/vijesti/clanak/dragi-nas-petre-velika-hvala-naklon-do-poda-i-sretno-u-nastavku-velike-karijere Dragi naš Petre, velika hvala, naklon do poda i sretno u nastavku velike karijere], [[GNK Dinamo Zagreb]], objavljeno 4. lipnja 2025., pristupljeno 4. lipnja 2025.&lt;/ref&gt;

=== Inter Milan ===
Sučić je 4. lipnja 2025. prešao iz [[GNK Dinamo Zagreb|Dinama]] u [[Inter Milan]] za iznos od 14 milijuna eura.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/transferi/video-dinamo-se-emotivnim-videom-oprostio-od-svog-dragulja-novo-poglavlje-te-ceka-ucini-nas-ponosnima-15591212 VIDEO Dinamo se emotivnim videom oprostio od svog dragulja: ‘Novo poglavlje te čeka, učini nas ponosnima‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 4. lipnja 2025., pristupljeno 4. lipnja 2025.&lt;/ref&gt; Debitirao je 17. lipnja u utakmici [[FIFA Svjetsko klupsko prvenstvo 2025.|Svjetskog klupskog prvenstva]] protiv [[C.F. Monterrey|Monterreyja]] koja je završila 1:1.&lt;ref&gt;N.M., [https://www.tportal.hr/sport/clanak/sucic-debitirao-za-inter-sergio-ramos-zabio-gol-talijanskom-velikanu-20250618 Sučić debitirao za Inter, Sergio Ramos zabio gol talijanskom velikanu], Tportal, objavljeno 18. lipnja 2025., pristupljeno 18. lipnja 2025.&lt;/ref&gt; U [[Serie A]] debitirao je 25. kolovoza kada je [[Torino FC|Torino]] poražen s visokih 5:0.&lt;ref&gt;Dražen Krušelj, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/serie-a/milano-iscekivao-modrica-a-dozivio-sucica-inter-je-dobio-novog-brozovica-15616512 Milano iščekivao Modrića, a doživio Sučića. Inter je dobio novog Brozovića], [[Sportske novosti]], objavljeno 26. kolovoza 2025., pristupljeno 21. siječnja 2026.&lt;/ref&gt; Prvi klupski pogodak postigao je 29. listopada u ligaškoj utakmici protiv [[ACF Fiorentina|Fiorentine]] koju je Inter Milan pobijedio 3:0.&lt;ref&gt;[[HINA]], [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/serie-a/video-mala-majstorija-bivseg-dinamovca-odusevila-i-komentatora-pogledajte-sucicev-prvijenac-za-inter-15637598 VIDEO: Mala majstorija bivšeg dinamovca oduševila i komentatora! Pogledajte Sučićev prvijenac za Inter], [[Sportske novosti]], objavljeno 29. listopada 2025., pristupljeno 31. listopada 2025.&lt;/ref&gt; Prvijenac u [[UEFA Liga prvaka|UEFA Ligi prvaka]] postigao je 20. siječnja 2026. kada je Inter izgubio 1:3 od [[Arsenal F.C.|Arsenala]].&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/liga-prvaka/pogledajte-fantasticne-brojke-petra-sucica-talijani-salju-jasnu-poruku-treneru-zbog-lose-navike-skidamo-mu-kapu-15663736 Pogledajte fantastične brojke Petra Sučića, Talijani šalju jasnu poruku treneru: ‘Zbog loše navike skidamo mu kapu‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 20. siječnja 2026., pristupljeno 21. siječnja 2026.&lt;/ref&gt; Ostvario je pogodak i dvije asistencije u uzvratnoj polufinalnoj utakmici [[Coppa Italia|kupa]] u kojoj je [[Como 1907|Como]] izgubio 3:2.&lt;ref&gt;Vito Tomas, [https://www.jutarnji.hr/sportske/nogomet/inter-preokret-como-sucic-calhanoglu-finale-kupa-italije-san-siro-15701213 Vatreni se oglasio nakon spektakla za pamćenje, divi mu se cijela Italija: ‘Remek-djelo!‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 21. travnja 2026., pristupljeno 22. travnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Sučić je do sada nastupao za reprezentacije Bosne i Hercegovine do 19 i 21 godine.&lt;ref&gt;[https://www.transfermarkt.de/petar-sucic/nationalmannschaft/spieler/668207 LÄNDERSPIELKARRIERE], [[Transfermarkt]], pristupljeno 16. srpnja 2023.&lt;/ref&gt;.

Dana 20. ožujka 2024. [[FIFA]] je odobrila Sučićev zahtjev za promjenu sportskog državljanstva iz bosanskohercegovačkog u hrvatsko.&lt;ref&gt;[https://www.nacional.hr/stigla-odluka-fifa-e-petar-sucic-moze-nastupiti-za-vatrene/ STIGLA ODLUKA FIFA-E! Petar Sučić može nastupiti za ‘Vatrene’], [[Nacional]], objavljeno 20. ožujka 2024., pristupljeno 22. ožujka 2024.&lt;/ref&gt;

Za hrvatsku reprezentaciju debitirao je 5. rujna 2024. u utakmici [[UEFA Liga nacija 2024./25.|UEFA Lige nacija 2024./25.]] protiv [[Portugalska nogometna reprezentacija|Portugala]]  u kojoj je Hrvatska izgubila 2:1.&lt;ref&gt;Dražen Antolić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/liga-nacija/video-cristiano-ronaldo-rastuzio-hrvatsku-i-ispisao-povijest-vatreni-pali-na-otvaranju-lige-nacija-15499301 VIDEO: Cristiano Ronaldo rastužio Hrvatsku i ispisao povijest, Vatreni pali na otvaranju Lige nacija], [[Sportske novosti]], objavljeno 5. rujna 2024., pristupljeno 5. rujna 2024.&lt;/ref&gt; U istom je natjecanju 15. listopada Hrvatska igrala 3:3 s [[Poljska nogometna reprezentacija|Poljskom]]. Tada je u 24. minuti Sučiću za prvijenac u reprezentaciji asistirao njegov klupski suigrač u [[GNK Dinamo Zagreb|Dinamu]] [[Martin Baturina]] za 1:2, a Baturina je dvije minute kasnije postigao svoj prvi pogodak za reprezentaciju i to na asistenciju Sučića.&lt;ref&gt;[https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/liga-nacija/video-hrvatska-odigrala-ludu-utakmicu-i-prezivjela-preokret-sa-sest-golova-zavrsio-sokantnim-iskljucenjem-15512491 VIDEO: Hrvatska odigrala ludu utakmicu i ‘preživjela‘! Preokret sa šest golova završio šokantnim isključenjem], [[Sportske novosti]], objavljeno 15. listopada 2024., pristupljeno 15. listopada 2024.&lt;/ref&gt;

== Osobni život ==

Iako rođen u [[Livno|Livnu]], njegova je obitelj iz [[Kandija (Bugojno, BiH)|Kandije]] kod [[Bugojno|Bugojna]]&lt;ref&gt;[https://artinfo.ba/index.php/sport/40718-mladic-porijeklom-iz-bugojna-novi-clan-dinama Mladić porijeklom iz Bugojna novi član Dinama], artinfo.ba, preuzeto 12. ožujka 2024.&lt;/ref&gt; u kojoj je i odrastao.

Njegov bratić [[Luka Sučić]] također je nogometaš.&lt;ref&gt;Andro Polić, [https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/dinamo/mladi-talent-postaje-sve-vaznija-karika-dinama-prvijenac-protiv-hajduka-bio-bi-mi-najdrazi-gol-karijere-15403226 Mladi talent postaje sve važnija karika Dinama: ‘Prvijenac protiv Hajduka bio bi mi najdraži gol karijere‘], [[Sportske novosti]], objavljeno 10. prosinca 2023., pristupljeno 8. ožujka 2024.&lt;/ref&gt;

== Priznanja ==
=== Klupska ===
;Zrinjski Mostar
* [[Premijer liga Bosne i Hercegovine (nogomet)|Premijer liga]] '''(1):''' 2022./23.
* [[Nogometni kup Bosne i Hercegovine]] '''(1):''' 2022./23.

;Dinamo Zagreb
* [[HNL]] '''(1):''' [[HNL 2023./24.|2023./24.]]
* [[Hrvatski nogometni kup]] '''(1):''' [[Hrvatski nogometni kup 2023./24.|2023./24.]]
* [[Hrvatski nogometni superkup]] '''(1):''' 2023.

;Inter Milan
* [[Serie A]] '''(1):''' [[Serie A 2025./26.|2025./26.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.transfermarkt.de/petar-sucic/profil/spieler/668207 Profil], [[Transfermarkt]]

{{Sastav - Inter Milano}}

{{GLAVNIRASPORED:Sučić, Petar}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometni reprezentativci]]
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Iskre Bugojno]]
[[Kategorija:Nogometaši HŠK Zrinjski Mostar]]
[[Kategorija:Nogometaši Dinama]]
[[Kategorija:Nogometaši Inter Milana]]
[[Kategorija:Životopisi, Bugojno]]
[[Kategorija:Životopisi, Livno]]</text>
      <sha1>bckwhilx9eknx3cvt2fave21awao15x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nacionalni park Odzala-Kokoua</title>
    <ns>0</ns>
    <id>749996</id>
    <revision>
      <id>7447906</id>
      <parentid>7263845</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:55:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447906</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12782" sha1="372xjxwa17jkzu1d4ohpyedvxj7okq6" xml:space="preserve">{{UNESCO – svjetska baština
|ime mjesta = Šumski masiv Odzala-Kokoua
|slika = Loxodonta cyclotis 3970030.jpg
|država = {{DZ+X|KON}}
|godina = 2023. &lt;small&gt;(45. zasjedanje)&lt;/small&gt;
|vrst baštine = Prirodno dobro
|mjerilo = (ix)(x)
|ugroženost = ne
|dossier = 692
|koordinate = {{coord|1|20|8|N|14|51|37|E|display=inline,title}}
|karta = Republika Kongo
|karta-opis = Lokacija Nacionalnog parka Odzala-Kokoua u Republici Kongo 
|karta-oznaka = Nacionalni park Odzala-Kokoua
|oznaka-položaj = right 
}}{{dodaj infookvir|nacionalni park}}
'''Nacionalni park Odzala-Kokoua''' (ili '''Nacionalni park Odzala''') je [[nacionalni park]] u [[Republika Kongo|Republici Kongo]].&lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Damon|first=Arwa|last2=Swails|first2=Brent|date=6 January 2014|title=Poachers are the prey in a park in the Republic of Congo|publisher=[[CNN]]|url=http://www.cnn.com/2014/01/06/world/africa/congo-poacher-camp-bust/index.html|access-date=20 December 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;FWS&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=September 2014|title=Sangha Trinational &amp; Odzala National Park|url=https://www.fws.gov/international/pdf/factsheet-tns.pdf|access-date=20 December 2017|publisher=[[United States Fish and Wildlife Service]]}}&lt;/ref&gt; 
Odzala-Kokoua jedan je od najstarijih afričkih nacionalnih parkova, prvi put zaštićen još 1935. godine. Odzala-Kokoua je dom za približno 100 vrsta [[sisavci|sisavaca]] i jedne od najrazličitijih populacija [[primati|primata]] na kontinentu. Šumski masiv Odzala-Kokoua je i jedno od najvažnijih uporišta za [[šumski slon|šumske slonove]] u središnjoj Africi. Zbog toga je upisan na [[UNESCO]]-ov [[popis mjesta svjetske baštine u Africi]] 2023. godine.&lt;ref name=UNESCO&gt;[https://whc.unesco.org/en/list/692], UNESCO-ova svjetska baština {{eng oznaka}} Preuzeto 30. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Opis ==

[[Datoteka:20160718 OSM-Odzala.png|mini|300px|lijevo|Karta granica NP Odzala-Kokoua]]
Park se prostire naje otprilike 13.500 kvadratna kilometra&lt;ref name=&quot;CNN&quot; /&gt;, s očuvanom prašumu i promjenjiv teren, od 350 metara visokih brda do guste [[Džungla|džungle]] i brojnih proplanaka.&lt;ref name=&quot;Cannon&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Cannon|first=John C.|date=31 October 2016|title=Brazzaville-issued mining permits dip into Congo's flagship park|work=[[Mongabay]]|url=https://news.mongabay.com/2016/10/brazzaville-issued-mining-permits-dip-into-congos-flagship-park/|access-date=20 December 2017}}&lt;/ref&gt; Odzala-Kokoua sadrži ekosustave suhe šume, [[Savana|savane]] i [[Kišna šuma|prašume]].&lt;ref name=&quot;Knight&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Knight|first=Sam|date=19 October 2012|title=Gamble in the jungle|work=[[Financial Times]]|url=https://www.ft.com/content/468e0602-144e-11e2-8cf2-00144feabdc0|access-date=21 December 2017|issn=0307-1766}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Redmayne&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Redmayne|first=Nick|date=6 February 2017|title=Going Wild in the Republic of Congo: Not Your Typical African Walking Safari|work=[[The Independent]]|publisher=Independent Print Limited|url=https://www.independent.co.uk/travel/africa/congo-gorilla-trek-walking-safari-africa-holidays-luxury-camps-odzala-discovery-a7561826.html|access-date=21 December 2017|issn=0951-9467|oclc=185201487}}&lt;/ref&gt; 

Odzala-Kokoua jedan je prvi put zaštićen 1935., a službeno proglašen predsjedničkim dekretom [[Denis Sassou Nguesso|Denisa Sassou Nguessoa]] 2001.&lt;ref name=&quot;Butler&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Butler|first=Stuart|date=18 January 2013|title=Gorilla spotting in the Republic of Congo|publisher=[[BBC News]]|url=http://www.bbc.com/travel/story/20130117-gorilla-spotting-in-the-republic-of-congo|access-date=20 December 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Cannon&quot;/&gt; Park je 1977. proglašen rezervatom biosfere, a njime se upravlja od 1992. uz financijsku pomoć Očuvanja i racionalnog korištenja šumskih ekosustava u središnjoj Africi (ECOFAC), programa pod pokroviteljstvom [[Europska unija|Europske unije]] koji uspostavlja okvir za očuvanje prašuma u regiji.&lt;ref name=&quot;Atlas&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Caldecott|first=Julian Oliver|url=https://archive.org/details/worldatlasofgrea05cald|title=World Atlas of Great Apes and Their Conservation|last2=Miles|first2=Lera|date=2005|publisher=[[University of California Press]]|isbn=9780520246331|page=[https://archive.org/details/worldatlasofgrea05cald/page/325 325]|access-date=22 December 2017}}&lt;/ref&gt; 
Neprofitna organizacija za zaštitu prirode African Parks počela je upravljati parkom u suradnji s Ministarstvom šumarstva, održivog razvoja i okoliša Republike Kongo 2010. godine.

== Biljke i životinje ==

[[Datoteka:Primage2.jpg|mini|Lokalna djeca u NP Odzala Kokoua (Pieter Henket, 2018.)]]
Šumski masiv Odzala-Kokoua je primjer, u iznimno velikim razmjerima, procesa [[Zadnje Veliko ledeno doba|postglacijalne]] [[šuma|šumske]] rekolonizacije [[savana|savanskih]] [[ekosustav]]a. Stoga je [[ekologija|ekološki]] značajno kao točka konvergencije više tipova ekosustava (kongoanska šuma, donjogvinejska šuma i savana).&lt;ref name=UNESCO/&gt;

Park nastaljuje oko 4500 vrsta biljaka i drveća,&lt;ref name=&quot;Knight&quot;/&gt; a veliku većinu šuma parka čine [[svrdarkovke]] s otvorenim krošnjama.&lt;ref name=&quot;Atlas&quot; /&gt;
=== Sisavci ===
Park ima otprilike 100 vrsta sisavaca,&lt;ref name=&quot;Grainger&quot;&gt;{{Citiranje novina|last=Grainger|first=Lisa|date=16 January 2013|title=The Congo: Gorillas in the wild|work=Daily Telegraph|publisher=[[Telegraph Media Group]]|url=https://www.telegraph.co.uk/travel/destinations/africa/congo/articles/The-Congo-Gorillas-in-the-wild/|access-date=22 December 2017|issn=0307-1235|oclc=49632006}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Secrets&quot;&gt;{{Citiranje novina|date=4 February 2014|title=Secrets of the Forest|work=[[Cape Times]]|publisher=[[Sekunjalo Investments]]|url=https://www.highbeam.com/doc/1G1-357519589.html|url-status=dead|url-access=subscription|access-date=22 December 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318183547/https://www.highbeam.com/doc/1G1-357519589.html|archive-date=18 March 2018|via=[[HighBeam Research]]}}&lt;/ref&gt; i jednu od najrazličitijih populacija primata na kontinentu.&lt;ref name=&quot;Knight&quot;/&gt; Odzala-Kokoua je nekoć bila dom za gotovo 20.000 [[Gorile|gorila]]. Međutim,  Godine 2005. ebola je ubila približno 5000 gorila unutar 2700 kilometara kvadratnih na području parka, prema Službi za ribu i divlje životinje Sjedinjenih Država.&lt;ref name=&quot;FWS&quot; /&gt; Broj gorila u Odzala-Kokoua od tada se povećao, nakon napora organizacija za zaštitu prirode i barem jedne turističke tvrtke da očuvaju i obnove park.&lt;ref name=&quot;Butler&quot; /&gt;

Ostale vrste primata uključuju [[Zapadna nizinska gorila|zapadnu nizinsku gorilu]] i [[srednjoafrička čimpanza|srednjoafričku čimpanzu]], kao i osam [[majmun]]a: [[angolski talapoin]], [[Crni kukmasti mangabey|crni krestasti mangabey]], [[Čubasti mona majmun|krestasti mona majmun]], [[De Brazzin majmun]], [[veliki pjegavi majmun]], [[crno-bijeli gvereza]], [[brkati guenon]] i [[mangabey rijeke Tana]].&lt;ref name=&quot;Bermejo&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Bermejo|first=M.|date=1999|title=Status and conservation of primates in Odzala National Park, Republic of the Congo|journal=[[Oryx (journal)|Oryx]]|volume=33|issue=4|pages=323–331|doi=10.1017/S0030605300030726|oclc=476155896|doi-access=free}}&lt;/ref&gt; 

U Parku je prisutno i trinaest velikih sisavaca, od kojih su najčešći [[Bongo (antilopa)|bongo]], [[Afrički bivol|bivol]], [[afrički slon]], [[šumska svinja]], [[Divovska šumska svinja|golema šumska svinja]], i [[sitatunga]].&lt;ref name=&quot;Large&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Vanleeuwe|first=H.|last2=Cajani|first2=S.|last3=Gautier-Hion|first3=A.|date=1998|title=Large mammals at forest clearings in the Odzala National Park, Congo|url=http://documents.irevues.inist.fr/bitstream/handle/2042/54891/RevuedEcologie_1998_53_2_171.pdf?sequence=1|journal=Revue d'Écologie|volume=53|issue=2|pages=171–180|access-date=21 December 2017|archive-date=29. travnja 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180429155947/http://documents.irevues.inist.fr/bitstream/handle/2042/54891/RevuedEcologie_1998_53_2_171.pdf?sequence=1|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ostale zabilježene vrste sisavaca uključuju [[Afrička cibetka|afričku cibetku]],&lt;ref name=&quot;Dybas&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|last=Dybas|first=Cheryl Lyn|date=2013|title=Leo's Star Sets in the West|url=https://www.highbeam.com/doc/1P3-3022358831.html|url-status=dead|journal=[[Natural History (magazine)|Natural History]]|issn=0028-0712|url-access=subscription|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318183555/https://www.highbeam.com/doc/1P3-3022358831.html|archive-date=2018-03-18|access-date=22 December 2017|via=HighBeam Research}}&lt;/ref&gt; [[Šumski slon|afričkog šumskog slona]], [[Crno-bijeli kolobus|crno-bijelog kolobusa]] i [[Obična čimpanza|običnu čimpanzu]].&lt;ref name=&quot;Cannon&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Grainger&quot;/&gt;

Osim navedenih u Parku obitavaju i [[afrička zlatna mačka]], [[leopard]] i [[serval]] te nekoliko vrsta antilopa. Lavovi i pjegave hijene  zabilježeni su u manjem broju od ostalih vrsta.&lt;ref name=&quot;Reintroduction&quot;&gt;{{Citiranje knjige|last=Hayward|first=M. W.|url=https://books.google.com/books?id=2wgnHCpoY1oC&amp;pg=PA223|title=Reintroduction of Top-Order Predators|last2=Somers|first2=M.|date=20 April 2009|publisher=[[John Wiley &amp; Sons]]|isbn=9781405192736|page=223|access-date=22 December 2017}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;Dybas&quot; /&gt;

=== Ptice ===
U parku je zabilježeno oko 440 vrsta ptica.&lt;ref name=&quot;Secrets&quot;/&gt;

=== Gmazovi, vodozemci, ribe i insekti ===
U Odzala-Kokoua žive [[krokodili]], [[gušteri]] i [[žabe]] kao i  [[mravi]], [[Anthophila|pčele]], [[Dnevni leptiri|leptiri]] i [[termiti]].&lt;ref name=&quot;Knight&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;Redmayne&quot;/&gt;

&lt;gallery&gt;
Datoteka:Loxodonta cyclotis 3970045.jpg|[[afrički slon|Šumski slonovi]] u parku Odzala-Kokoua
Datoteka:Les Gorilles du Parc National d'odzala Kokoua.jpg|Gorile u parku
Datoteka:Syncerus caffer nanus 4079157.jpg|Afrički bivoli u parku 
Datoteka:Petrocephalus arnegardi Lavoué and Sullivan (2014) Zookeys.jpg|Električna riba ''Petrocephalus arnegardi'' iz parka
Datoteka:Opisthacanthus africanus 2996361.jpg|Škorpion ''[[Opisthacanthus africanus]]''
&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==

{{commonscat-inline|Odzala-Kokoua National Park}}
* {{Citiranje weba|title=Odzala-Kokoua|url=https://www.african-parks.org/the-parks/odzala-kokoua|publisher=[[African Parks]]}}
* {{Citiranje weba|title=Odzala Buffer Zone|url=https://congo.wcs.org/Wild-Places/Odzala-Buffer-Zone.aspx|publisher=[[Wildlife Conservation Society]]|access-date=23. rujna 2023.|archive-date=18. ožujka 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318183110/https://congo.wcs.org/Wild-Places/Odzala-Buffer-Zone.aspx|url-status=dead}}
* {{Citiranje weba|last=Parker|first=Andrew|date=August 2, 2008|title=Visit to Odzala National Park – A Time for Reflection.|url=http://www.welgevonden.org/archive/news-2008/visit-to-odzala-national-park-a-time-for-reflection/|publisher=[[Welgevonden Game Reserve]]|access-date=23. rujna 2023.|archive-date=18. ožujka 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318183037/http://www.welgevonden.org/archive/news-2008/visit-to-odzala-national-park-a-time-for-reflection/|url-status=dead}}
* {{Citiranje weba|date=17 March 2011|title=IFAW trains Congolese wildlife authorities in war against elephant poaching in Odzala-Kokoua National Park|url=http://www.ifaw.org/africa/node/17481|publisher=[[International Fund for Animal Welfare]]|access-date=23. rujna 2023.|archive-date=18. ožujka 2018.|archive-url=https://web.archive.org/web/20180318183311/http://www.ifaw.org/africa/node/17481|url-status=dead}}
* {{Citiranje weba|date=12 October 2013|title=Healthy Elephant Numbers But Gorilla Decline Recorded at Odzala-Kokoua National Park in Congo|url=https://www.africanconservation.org/wildlife-news/healthy-elephant-numbers-but-gorilla-decline-recorded-at-odzala-kokoua-national-park-in-congo|publisher=[[African Conservation Foundation]]|access-date=23. rujna 2023.|archive-date=16. lipnja 2016.|archive-url=https://web.archive.org/web/20160616231358/https://www.africanconservation.org/wildlife-news/healthy-elephant-numbers-but-gorilla-decline-recorded-at-odzala-kokoua-national-park-in-congo|url-status=dead}}
* {{Citiranje weba|date=25 November 2015|title=Wildlife Protection: The Odzala National Park-Kokoua Conducts Laying Collars on Elephants (Republic of the Congo)|url=http://www.savetheelephants.org/about-elephants-2-3-2/elephant-news-post/?detail=wildlife-protection-the-odzala-national-park-kokoua-conducts-laying-collars-on-elephants-republic-of-the-congo|publisher=[[Save the Elephants]]}}

{{GLAVNIRASPORED:Odzala-Kokoua, Nacionalni park}}
[[Kategorija:Republika Kongo]]
[[Kategorija:Svjetska baština u Africi]]
[[Kategorija:Nacionalni parkovi u Africi]]</text>
      <sha1>372xjxwa17jkzu1d4ohpyedvxj7okq6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Hélène Cixous</title>
    <ns>0</ns>
    <id>753724</id>
    <revision>
      <id>7447459</id>
      <parentid>7269248</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:12:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447459</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="19629" sha1="41d46rgp2esvis7y4k39rkwauo26zyn" xml:space="preserve">
{{Infookvir filozof
|era=[[20. stoljeće]], [[21. stoljeće]]
|ime=Hélène Cixous|škola_tradicija=[[Kontinentalna filozofija]], [[Feminizam]]
|rođenje=[[5. lipnja]] [[1937.]]
|mjesto_rođenja=[[Oran]], [[Francuski Alžir]]
|smrt=
|mjesto_smrti=
|glavni_interesi=[[Književna kritika]]|poznate_ideje=[[Žensko pismo]]|utjecao_na=[[Frédéric Regard]]|djela=&lt;i&gt;[[Smijeh Meduze]]&lt;/i&gt; (1975.)&lt;br&gt;&lt;i&gt;Mladorođena&lt;/i&gt; (1975.)&lt;br&gt;&lt;i&gt;Dospijeće do pisma&lt;/i&gt; (1977.)|utjecaji=[[Jacques Derrida]], &lt;br&gt;[[Sigmund Freud]], &lt;br&gt;[[Jacques Lacan]], &lt;br&gt;[[Arthur Rimbaud]]|slika=Hélène Cixous par Claude Truong-Ngoc 2011.jpg}}
'''Hélène Cixous''' francuska je književnica i kritičarka.&lt;ref&gt;{{cite encyclopedia|url=https://www.britannica.com/biography/Helene-Cixous|title=Hélène Cixous|encyclopedia=Encyclopædia Britannica|access-date=2018-11-02}}&lt;/ref&gt; Tijekom znanstvene karijere primarno je bila članica ''Centre universitaire de Vincennes'' (današnje [[Osmo sveučilište u Parizu]]) koji je suosnovala u 1969. godini te ondje stvorila prvi centar za ženske studije na sveučilištu u Europi.&lt;ref&gt;{{cite web|title=VINCENNES, L'UNIVERSITÉ PERDUE|url=http://www.arte.tv/guide/fr/059529-000-A/vincennes-l-universite-perdue|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20160608050554/http://www.arte.tv/guide/fr/059529-000-A/vincennes-l-universite-perdue|archive-date=8 June 2016|access-date=2016-06-10|df=dmy-all}}&lt;/ref&gt; Poznata je po eksperimentalnom stilu pisanja te kao svestrana spisateljica i mislilac, napisavši preko 70 knjiga raznih žanrova: dramska djela, književne i feminističke teorije, umjetničke kritike, autobiografije i poetske fikcije.&lt;ref name=&quot;jwa&quot;&gt;{{cite web|title=Hélène Cixous|url=http://jwa.org/encyclopedia/article/cixous-helene|access-date=2014-01-17|publisher=Jewish Women's Archive}}&lt;/ref&gt;

Prvi je put privukla pozornost javnosti u 1969. djelom ''Dedans'' („Iznutra”), prvom djelom u žanru fikcije i poluautobiografskim romanom s temama identiteta, sjećanja, smrti i pisanja kojim je osvojila [[Prix Médicis]] nagradu. Najpoznatije joj je djelo esej „Smijeh Meduze” objavljen 1976. kojim se uspostavila kao ranija figura u tradiciji poststrukturalnog feminizma. Surađivala je s brojnim umjetnicima i režiserima poput [[:en:Adel_Abdessemed|Adela Abdessemeda]], [[:en:Pierre_Alechinsky|Pierrea Alechinskyja]], [[:en:Simone_Benmussa|Simone Benmussa]], [[:en:Jacques_Derrida|Jacquesom Derridom]], [[:en:Simon_Hantaï|Simonom Hantaïjem]], [[:en:Daniel_Mesguich|Danielom Mesguichom]] i [[:en:Ariane_Mnouchkine|Ariane Mnouchkine]]. Smatra se da je ozbiljan kandidat za [[Nobelova nagrada za književnost|Nobelovu nagradu za književnosti]].

== Život i karijera ==

=== Osobni život ===
Cixous se rodila u Oranu u Francuskom [[Alžir|Alžiru]] u židovskoj obitelji. Roditelji su joj Eve Cixous, rođ. Klein, i George Cixous. George Cixous bio je doktor koji je umro od tuberkuloze 1948. godine, od iste bolesti o kojoj je napisao diplomski rad. Uslijed njegove smrti, Eve Cixous zaposlila se kao babica u [[Alžir (grad)|gradu Alžiru]] te je posao zadržala do izbačaja francuskog bolničkog osoblja u 1971. godini.&lt;ref name=&quot;jwa2&quot;&gt;{{cite web|title=Hélène Cixous|url=http://jwa.org/encyclopedia/article/cixous-helene|access-date=2014-01-17|publisher=Jewish Women's Archive}}&lt;/ref&gt; Hélèneinog brata Pierrea, studenta medicine i zagovornika alžirske nezavisnosti, Tajna oružana organizacija (francuska [[paravojna postrojba]] i [[Terorizam|teroristička]] organizacija iz doba [[Alžirski rat za nezavisnost|Alžirskog rata za nezavisnost]]) je osudila na smrt te je sa sestrom pobjegao u [[Bordeaux]]. S njihovom se majkom vratio u Alžir proglašenjem nezavisnosti u 1962. godini te su oboje privedeni. Pušteni su tek uz pomoć odvjetnika predsjednika [[Ahmed Ben Bella|Ahmeda Ben Belle]] na Hélèneinu zamolbu.&lt;ref name=&quot;jwa3&quot;&gt;{{cite web|title=Hélène Cixous|url=http://jwa.org/encyclopedia/article/cixous-helene|access-date=2014-01-17|publisher=Jewish Women's Archive}}&lt;/ref&gt;

Hélène Cixous udala se za Guya Bergera 1955. godine te su imali troje djece: Anne-Emanuelle (rođ. 1958.), Stéphane (1960. – 1961.) i Pierrea-Françoisa (rođ. 1961.). Par se razveo 1964. godine.&lt;ref name=&quot;jwa4&quot;&gt;{{cite web|title=Hélène Cixous|url=http://jwa.org/encyclopedia/article/cixous-helene|access-date=2014-01-17|publisher=Jewish Women's Archive}}&lt;/ref&gt;

=== Znanstvena karijera ===
Cixous je postaja [[:en:Agrégation|agrégé]] engleskoga jezika u 1959.&lt;ref name=&quot;PoetryFoundation&quot;&gt;{{cite web|title=Hélène Cixous|url=https://www.poetryfoundation.org/poets/helene-cixous|access-date=2 November 2018|publisher=Poetry Foundation}}&lt;/ref&gt; i [[doktor]] književnosti u 1968. godini. Glavni interes joj je u to doba bio [[Engleska književnost|književnost engleskoga jezika]] i djela [[James Joyce|Jamesa Joycea]]. Postala je asistentica na Sveučilištu u Bordeauxu 1962. godine, a bila je docent na Sveučilištu u Sorbonni od 1965. do 1967. godine. Kao docentica je zaposlena i u Sveučilištu Paris Nanterre u 1967.

U 1968. godini, uslijed nemira francuskih studenata, Cixous je bila zadužena za osnivanje Osmog sveučilišta u Parizu, „stvorenog kao alternativa tradicionalnom francuskom akademskom okruženju.”&lt;ref name=&quot;Crockett&quot;&gt;{{cite web|last=Crockett|first=Benjamin|date=12 August 2015|title=Peaking Behind the Curtains of Adieux|url=https://lareviewofbooks.org/article/peaking-behind-the-curtains-of-adieux/#!|access-date=2 November 2018|website=Los Angeles Review of Books}}&lt;/ref&gt; Cixous zatim, u 1974. godini, osniva prvi centar za ženske studije na sveučilištu u Europi.&lt;ref name=&quot;PoetryFoundation2&quot;&gt;{{cite web|title=Hélène Cixous|url=https://www.poetryfoundation.org/poets/helene-cixous|access-date=2 November 2018|publisher=Poetry Foundation}}&lt;/ref&gt; Danas je profesorica na Osmom sveučilištu u Parizu te u ''European Graduate School'' u Saas-Feeu u Švicarskoj.&lt;ref&gt;{{cite web|title=Hélène Cixous|url=http://egs.edu/faculty/helene-cixous|access-date=2 November 2018|publisher=The European Graduate School}}&lt;/ref&gt;

Uz [[Luce Irigaray]] i [[Julia Kristeva|Juliu Kristevu]], Cixous se smatra jednom od osnivateljica poststrukturalne feminističke teorije.&lt;ref&gt;{{cite news|date=11 December 2007|title=How many of these great female thinkers have you heard of?|page=12|work=Daily Post (Liverpool)}}&lt;/ref&gt; U 1970-ima je počela pisati o poveznici između seksualnosti i braka. Poput drugih teoretičara poststrukturalnog feminizma, Cixous vjeruje da je seksualnost ima izravnu poveznicu s komunikacijom u društvu. U 1975. godini, Cixous je objavila svoje najutjecajnije djelo, esej „Smijeh Meduze”.

=== Priznanja i nagrade ===
Cixous ima počasne diplome s 8 sveučilišta u 4 države. U 2008. godini imenovana je za ''A. D. White Professor-at-large'' titulu [[Liga bršljana|Sveučilišta Cornell]] koju je nosila sve do 2014. godine.&lt;ref&gt;{{cite news|last=Aloi|first=Daniel|date=13 August 2008|title=French writer, German scholar and British poet named A.D. White Professors-at-Large|newspaper=Cornell Chronicle|url=http://news.cornell.edu/stories/2008/08/three-named-ad-white-professors-large|access-date=1 November 2008}}&lt;/ref&gt;

== Utjecaji ==
Najveći utjecaji na Cixousin rad bili su [[Jacques Derrida]], [[Sigmund Freud]], [[Jacques Lacan]] i [[Arthur Rimbaud]].

=== Sigmund Freud ===
Psihoanalist Sigmund Freud postavio je teorije koje će služiti kao temelj Cixousinih argumenata u vezi s psihologijom razvoja. Freudova analiza rodnih uloga i seksualnog identiteta određuje različite pravce za mušku i žensku djecu, tj. [[Edipov kompleks|Edipov]] i [[Elektrin kompleks]], teorije koje je Cixous posebice kritizirala.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2012-03-19|title=Week 8: Cixous and Irigaray|url=https://bccfeministphilosophy.wordpress.com/2012/03/18/week-8-cixous-and-irigaray/|access-date=2023-11-06|website=BCC Feminist Philosophy|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Klages on Cixous|url=https://www.webpages.uidaho.edu/~sflores/klagescixous.html|access-date=2023-11-06|website=www.webpages.uidaho.edu|archive-date=23. prosinca 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20231223032752/https://www.webpages.uidaho.edu/~sflores/KlagesCixous.html|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Uz druge teoretičare, zagovarala je ideju da je Freud ignorirao činjenicu da su njegovi pacijenti bili žrtve spolnog uznemiravanja i silovanja u dječjoj dobi. Posljedicom toga, pristaše ove teorije smatraju da je Freud odlučio protumačiti ta iskustva kao zamišljena i produkte fantaziranja o incestu (engleski: „[[:en:The_Freudian_Coverup|The Freudian Coverup]]”).

=== Jacques Derrida ===
Derrida i Cixous oboje su francuski židovi odrasli u Alžiru te su dugogodišnji prijatelji.

Teorijom dekonstrukcije, Derrida je uveo pojam logocentrizma, koji razlaže oslanjanje jezika na hijerarhijski sustav koji u društvu razvijenog svijeta daje prioritet izgovorenoj riječi preko pisane. Tako predstavlja binarnu suprotnost, koja je temeljni dio Cixousinih stavova o jeziku.

Cixous i Irigaray spojile su Derridinu koncepciju logocentrizma s lakanskim simbolom požude, tvoreći tako pojam falogocentrizma (prema eng. „phallus”, penis). Ta se teorija bavi Derridinom društveno uvjetovanom strukturom govora te binarnom suprotnosti kao središtem odnosa u jeziku. Prema tome, falogocentrizam nalaže da je ono „muško” privilegirano, a „žensko” definirano manjkom te da stoga A nije suprotstavljeno B, već je A suprotstavljeno onome što A nije (A naspram ¬A).

=== ''Smijeh Meduze'' (1975.) ===
Cixousin kritički feministički esej „Smijeh Meduze” (francuski: ''Le Rire de la Méduse'') objavljen je 1975. godine, a na engleski su ga jezik preveli Paula i Keith Cohen 1976. godine.&lt;ref name=&quot;Cixous&quot;&gt;{{cite journal|last1=Cixous|first1=Hélène|last2=Cohen|first2=Keith|last3=Cohen|first3=Paula|year=1976|title=The Laugh of the Medusa|url=https://artandobjecthood.files.wordpress.com/2012/06/cixous_the_laugh_of_the_medusa.pdf|journal=Signs|publisher=The University of Chicago Press|volume=1|issue=4|pages=875–893|doi=10.1086/493306|s2cid=144836586}}&lt;/ref&gt; Postao je ključan tekst u feminističkoj književnoj kritici zbog uvoda ideje [[Žensko pismo|ženskog pisma]] (francuski: ''écriture féminine''), razvoj ideje „ženske rečenice” koju je prethodno uvela Virginia Woolf. U oba slučaja naglasak je na psihoanalitičkom razlikovanju simboličkoga i nesvjesnoga. Cilj je odbiti racionalno i simboličko, koje se u teoriji u sklopu društvenog poretka smatra istovjetno „muškome”, i bezrezervno prihvatiti besmisleno i nelogično, koje se u feminističkoj kritici često analizira kao karakteristika nadjenuta „ženskomu”. 

== Bibliografija ==

==== Kritički tekstovi ====

* ''L'Exil de James Joyce ou l'Art du remplacement'' (The Exile of James Joyce, or the Art of Displacement). 1969. (1985).
* {{Citiranje knjige|title=Prénoms du personne|date=1974|publisher=Seuil}}.
* {{Citiranje knjige|title=Un K. incompréhensible: Pierre Goldman|date=1974|publisher=Christian Bourgois}}.
* {{Citiranje knjige|title=La jeune née|date=1974|publisher=U.G.E. Collection 10/18}}.
* {{Citiranje knjige|title=La venue à l'écriture|date=1977|publisher=U.G.E. Collection 10/18}}.
* {{Citiranje knjige|title=Entre l'écriture|date=1986|publisher=Des femmes}}.
* {{Citiranje knjige|title=L'heure de Clarice Lispector, précédé de Vivre l'Orange|date=1989|publisher=Des femmes}}.
* {{Citiranje knjige|title=Hélène Cixous, Photos de Racines|date=1994|publisher=Des femmes}}.
* {{Citiranje knjige|title=Portrait de Jacques Derrida en jeune saint juif|date=2001|publisher=Galilée|isbn=978-2-718-60556-2|location=Pariz|trans-title=Portrait of Jacques Derrida as a Young Jewish Saint}}

==== Knjige ====

* {{cite book|title=Le Prénom de Dieu|date=1967|publisher=Bernard Grasset}}.
* {{cite book|title=Dedans|date=1969|publisher=Grasset|isbn=978-2-721-00298-3|location=Paris}}
* {{cite book|title=Le Troisième Corps|date=1970|publisher=Grasset|isbn=978-2-721-00479-6}}
* {{cite book|title=Les Commencements|date=1970|publisher=Grasset|isbn=978-2-721-00481-9}}
* {{cite book|title=Un vrai jardin|date=1971|publisher=L'Herne|isbn=978-2-721-00473-4}}
* {{cite book|title=Neutre|date=1972|publisher=Grasset|isbn=978-2-721-00476-5}}
* {{cite book|title=Tombe|date=1973|publisher=Le Seuil}}.
* {{cite book|title=Portrait du Soleil|date=1973|publisher=Denoël|isbn=978-2-020-96635-1}}
* {{cite book|title=Révolutions pour plus d'un Faust|date=1975|publisher=Le Seuil}}
* {{cite book|title=Souffles|date=1975|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00029-3}}
* {{cite book|title=La|date=1976|publisher=Gallimard}}.
* {{cite book|title=Partie|date=1976|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00051-4}}
* {{cite book|title=Angst|date=1977|publisher=Des femmes|isbn=978-0-714-53905-8}}
* {{cite book|title=Préparatifs de noces au-delà de l'abîme|date=1978|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00117-7}}
* {{cite book|title=Vivre l'orange|date=1979|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00158-0|trans-title=To live the orange}}
* {{cite book|title=Ananké|date=1979|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00157-3}}
* {{cite book|url=https://archive.org/details/illa0000cixo|title=Illa|date=1980|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00180-1|url-access=registration}}
* {{cite book|title=With ou l'Art de l'innocence|date=1981|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-002136-}}
* {{cite book|url=https://archive.org/details/limonadetoutetai0000cixo|title=Limonade tout était si infini|date=1982|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00230-3}}
* {{cite book|title=Le Livre de Promethea|date=1983|publisher=Gallimard|isbn=978-2-070-70010-3|location=Pariz|trans-title=The Book of Promethea}}.
* {{cite book|url=https://archive.org/details/labatailledarcac0000cixo|title=La Bataille d'Arcachon: un conte|date=1986|publisher=Laval: Éd. Trois|isbn=978-2-980-05352-8|location=Québec}}
* {{cite book|title=Manne|date=1988|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00369-0}}
* {{cite book|url=https://archive.org/details/joursdelan0000cixo|title=Jours de l'an|date=1990|publisher=Des Femmes|isbn=978-2-721-00394-2|trans-title=First days of the year}}
* {{cite book|title=L'Ange au secret|date=1991|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00412-3}}
* {{cite book|title=Déluge|date=1992|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00431-4}}
* {{cite book|title=Beethoven à jamais, ou l'éxistence de Dieu'|date=1993|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00446-8}}
* {{cite book|title=La Fiancée Juive: de la tentation|date=1995|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-004581-}}
* {{cite book|title=Or: Les lettres de mon père|date=1997|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00466-6}}
* {{cite book|title=Voiles (with Jacques Derrida)|date=1998|publisher=Des femmes|isbn=978-2-718-60504-3}}
* {{cite book|title=Osnabrück|date=1999|publisher=Des femmes|isbn=978-2-721-00477-2}}
* {{cite book|title=Les Rêveries de la femme sauvage. Scènes primitives|date=2000|publisher=Galilée}}
* {{cite book|title=Le Jour où je n'étais pas là|date=2000|publisher=Galilée}}
* {{cite book|title=Benjamin à Montaigne. Il ne faut pas le dire|date=2001|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Manhattan. Lettres de la préhistoire|date=2002|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Rêve je te dis|date=2003|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=L'Amour du loup et autres remords|date=2003|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Tours promises|date=2004|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=L'amour même dans la boîte aux lettres|date=2005|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Hyperrêve|date=2006|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Si près|date=2007|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Cigüe: vieilles femmes en fleurs|date=2008|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Philippines: prédelles|date=2009|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Ève s'évade: la ruine et la vie|date=2009|publisher=Galilée}}.
* {{cite book|title=Double Oubli de l'Orang-Outang|date=2010|publisher=Galilée|translator-last1=Garnier|translator-first1=Lucy|trans-title=Double Oblivion of the Ourang-Outang|translator-last2=Dow|translator-first2=Suzanne}}.
* ''Ruines bien rangées'' published by [[:en:Éditions_Gallimard|Éditions Gallimard]], 2020.

==== Drame ====

* ''La Pupulle'', Cahiers Renaud-Barrault, Gallimard, 1971.
* ''Portrait de Dora'', Des femmes, 1976.
* ''Le Nom d'Oedipe. Chant du corps interdit'', Des femmes, 1978.
* ''La Prise de l'école de Madhubaï'', Avant-scène du Théâtre, 1984.
* ''L'Histoire terrible mais inachevée de Norodom Sihanouk, roi du Cambodge'', Théâtre du Soleil, 1985.
* ''Théâtre'', Des femmes, 1986.
* ''L'Indiade, ou l'Inde de leurs rêves'', Théâtre du Soleil, 1987.
* ''On ne part pas, on ne revient pas'', Des femmes, 1991.
* ''Les Euménides d'Eschyle'' (traduction), Théâtre du Soleil, 1992.
* ''L'Histoire (qu'on ne connaîtra jamais)'', Des femmes, 1994.
* &quot;''Voile Noire Voile Blanche'' / Black Sail White Sail&quot;, bilingual, trad. Catherine A.F. MacGillivray, New Literary History 25, 2 (Spring), Minnesota University Press, 1994.
* ''La Ville parjure ou le Réveil des Érinyes'', Théâtre du Soleil, 1994.
* ''Jokasta'', libretto to the opera of Ruth Schönthal, 1997.
* ''Tambours sur la digue'', Théâtre du Soleil, 1999.
* ''Rouen, la Trentième Nuit de Mai '31'', Galilée, 2001.
* ''Le Dernier Caravansérail'', Théâtre du Soleil, 2003.
* ''Les Naufragés du Fol Espoir'', Théâtre du Soleil, 2010.

==== Izabrani eseji ====

* ''L'Exil de James Joyce ou l'Art du remplacement'' (doctoral thesis), Grasset, 1969.
* ''Prénoms de personne'', Le Seuil, 1974.
* ''The Exile of James Joyce or the Art of Replacement'' (translation by Sally Purcell of ''L'exil de James Joyce ou l'Art du remplacement''). New York: David Lewis, 1980.
* ''Un K. Incompréhensible : Pierre Goldman'', Christian Bourgois, 1975.
* ''La Jeune Née'', with Catherine Clément, 10/18, 1975.
* ''La Venue à l'écriture'', with Madeleine Gagnon and Annie Leclerc, 10/18, 1977.
* ''Entre l'écriture'', Des femmes, 1986.
* ''L'Heure de Clarice Lispector'', Des femmes, 1989.
* ''Photos de racines'', with Mireille Calle-Gruber, Des femmes, 1994.
* ''Lettre à Zohra Drif'', 1998
* ''Portrait de Jacques Derrida en Jeune Saint Juif'', Galilée, 2001.
* ''Rencontre terrestre'', with Frédéric-Yves Jeannet, Galilée, 2005.
* ''Le Tablier de Simon Hantaï'', 2005.
* ''Insister''. À Jacques Derrida, Galilée, 2006.
* ''Le Voisin de zéro : Sam Beckett'', Galilée, 2007.
* ''Défions l'augure'', Galilée, 2018.

== Izvori ==
{{Izvori}}

* [https://artandobjecthood.files.wordpress.com/2012/06/cixous_the_laugh_of_the_medusa.pdf &quot;The Laugh of the Medusa&quot;, by Hélène Cixous, translated into English by Keith Cohen and Paula Cohen]
* {{YouTube|8k91WwJIhl8|Avital Ronell, Judith Butler, Hélène Cixous}} 
* [https://web.archive.org/web/20040409090818/http://www.engl.niu.edu/wac/cixous_intro.html Julie Jaskin: ''An introduction to Cixous'']
* [http://prelectur.stanford.edu/lecturers/cixous/ Mary Jane Parrine: Stanford Presidential Lectures' Cixous page]
* [http://jwa.org/encyclopedia/article/cixous-helene Carola Hilfrich: Hélène Cixous Biography at ''Jewish Women: A Comprehensive Historical Encyclopedia'']
* [http://prelectur.stanford.edu/lecturers/cixous/conley.html Stanford Presidential Lectures and Symposia in the Humanities and Arts]

{{DEFAULTSORT:Cixous, Hélène}}

[[Kategorija:Židovski filozofi]]
[[Kategorija:Feminizam]]
[[Kategorija:Književnici]]
[[Kategorija:Francuski filozofi]]</text>
      <sha1>41d46rgp2esvis7y4k39rkwauo26zyn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>MediaWiki:Linkshere</title>
    <ns>8</ns>
    <id>756683</id>
    <revision>
      <id>7447947</id>
      <parentid>7111125</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:58:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>/* */ polupokvaren; i prva opcija daje br transkluzija</comment>
      <origin>7447947</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="723" sha1="cuqx0zey5jg5oj33xkmp54oyvewq5k8" xml:space="preserve">&lt;div class=&quot;mw-parser-output mw-linkshere&quot;&gt;Sljedeće stranice povezuju na &lt;strong&gt;$2&lt;/strong&gt;:&lt;br /&gt;Dodatni alati: {{hlist|class=plainlinks inline
|1=[https://linkcount.toolforge.org/?project=hr.wikipedia.org&amp;page={{urlencode:{{{1|$1}}}}} Broj poveznica]
|2={{#switch:{{NAMESPACE:$1}}
|{{ns:Template}}=[https://hrwp.toolforge.org/predlozak2/hr?tl={{urlencode:{{PAGENAME:{{{1|$1}}}}}}} Korištenje parametara]
|{{ns:Category}}=[https://hrwp.toolforge.org/kategorija?cat={{urlencode:{{PAGENAME:{{{1|$1}}}}}}}&amp;d=2 Članci u podkategorijama]
}}
|3={{#switch:{{NAMESPACE}}
|{{ns:Category}}=[https://hrwp.toolforge.org/catcheck?catlang=hr&amp;cat={{urlencode:{{PAGENAME}}}}&amp;targetlang=en&amp;r=1 Usporedi kategoriju s enwiki]
}}
}}&lt;/div&gt;</text>
      <sha1>cuqx0zey5jg5oj33xkmp54oyvewq5k8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>0</ns>
    <id>761673</id>
    <revision>
      <id>7447578</id>
      <parentid>7406897</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:03:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447578</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="13194" sha1="r4dqshx0c1mbogdp278lvzbmsrsp8h6" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Bosni i Hercegovini{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Bosni i Hercegovini te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]'''
|align=right|9
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|SRB}} '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]'''
|align=right|2
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]'''
|align=right|1
|-
|}
{{SZsidebar}}
[[Slobodno zidarstvo]] u Bosni i Hercegovini djeluje od prve polovice [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prva bosanskohercegovačka [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] osnovana je 1930. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]] pod pokroviteljstvom [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože &quot;Jugoslavija&quot;]].

Danas u [[Bosna i Hercegovina|Bosni i Hercegovini]] djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Bosne i Hercegovine]] i druge [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalne]] velike lože. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Srbije]] ili [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], imaju svoje lože u Bosni i Hercegovini.

== Povijest ==
[[Slika:Sima Milutinovic Sarajlija.jpg|mini|120px|lijevo|Pjesnik i učitelj Sima Milutinović Sarajlija (1791. – 1847.) prvi je poznati [[slobodni zidar]] iz Bosne i Hercegovine.]]
Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini ima korijene koji sežu još u [[19. stoljeće]], a možda čak i u [[Bosna i Hercegovina u Osmanskom Carstvu|osmansko doba]]. Dokumentirano slobodno zidarstvo počinje se bilježiti od 1930. godine, no postoje naznake o aktivnostima slobodnih zidara i prije toga razdoblja. Osmansko razdoblje, koje je trajao veći dio 19. stoljeća, donio je neke naznake o postojanju [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u [[Beograd]]u i drugim dijelovima [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], poput Lože &quot;Ali Koč&quot;, čiji je član bio [[Sima Milutinović Sarajlija]], prvi poznati [[slobodni zidar]] iz Bosne i Hercegovine. [[Bosna i Hercegovina u Austro-Ugarskoj|Austrougarska vladavina (1878. – 1918.)]] također je imala svoje tragove slobodnog zidarstva u BiH. Postojala je naznaka o loži ili vjenčiću u Sarajevu pod zaštitom [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] oko 1910. godine. [[Simbolika slobodnog zidarstva|Slobodnozidarski simboli]] na nekim zgradama u Sarajevu, datirani od 1890. godine, svjedoče o prisutnosti slobodnog zidarstva, iako detaljnije informacije o toj aktivnosti još treba istražiti.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|title=Obnova slobodnog zidarstva u BiH: 1999|access-date=2024-03-17|website=glbih.org|archive-date=1. rujna 2023.|archive-url=https://web.archive.org/web/20230901085529/https://glbih.org/slobodno-zidarstvo-u-bih/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Speciale &quot;Massoneria nei Balcani&quot; (Serbia, Croazia, Slovenia, Montenegro, Bosnia-Erzegovina, Macedonia)|journal=Massonicamente|url=https://www.grandeoriente.it/wp-content/uploads/2023/06/Massonicamente_n272_2023-web.pdf|last=Ceran|first=Liborius|volume=27|last2=Dezi|first2=Carlo|publisher=[[Veliki orijent Italije]]|year=2023|language=it}}&lt;/ref&gt;

Prva dokumentirana loža, Loža &quot;Sima Milutinović Sarajlija&quot;, na području današnje Bosne i Hercegovine osnovana je [[8. studenoga]] 1930. godine u Sarajevu, [[Drinska banovina]], pod zaštitom [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože &quot;Jugoslavija&quot;]]. Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu &quot;Jugoslavija&quot; 1940. godine, prije izbijanja [[Drugi svjetski rat u Bosni i Hercegovini|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://6yka.com/bih/u-bih-jos-uvijek-javno-niko-nije-rekao-da-je-mason-objavljeni-su-samo-inicijali|title=U BiH još uvijek javno niko nije rekao da je mason, objavljeni su samo inicijali|date=2020-02-21|access-date=2024-03-17|website=6yka.com}}&lt;/ref&gt; Nakon rata, u razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt;

Obnova slobodnog zidarstva u BiH dogodila se 1999. godine, pod okriljem [[Velika loža Austrije|Velike lože Austrije]] i [[Velika loža Slovenije|Velike lože Slovenije]], uspostavljanjem [[Deputacijska loža|deputacijske]] Lože &quot;Lux Bosnia&quot; u slovenskom mjestu [[Općina Log – Dragomer|Dragomer]], pored [[Ljubljana|Ljubljane]]. Ova loža 2003. godine prelazi u Sarajevo gdje se do početka 2005. godine još osnivaju dvije lože. Ove tri lože osnivaju prvu bosanskohercegovačku [[velika loža|veliku ložu]], [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]], u travnju 2005. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#Bosnien_und_Herzegowina|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2024-03-17|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

== Regularna velika loža ==
[[Slika:VLBiH.png|mini|140px|desno|[[Velika loža Bosne i Hercegovine]]]]
{{glavni|Velika loža Bosne i Hercegovine}}
'''Velika loža Bosne i Hercegovine''' (VLBiH) je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] osnovana 2005. godine u [[Sarajevo|Sarajevu]]. Ima preko 200 članova u devet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Sarajevu, [[Banja Luka|Banja Luci]], [[Tuzla|Tuzli]], [[Mostar]]u i [[Bijeljina|Bijeljini]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vlbih.ba/velika-loza-bih/|title=Velika loža BiH|access-date=2025-09-24|website=vlbih.ba}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je 2007. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#1999_wird_ein_neuer_Grundstein_gelegt|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2025-09-24|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

== Tradicionalne i liberalne velike lože==
[[Slika:Vobih.png|mini|140px|desno|Veliki orijent u BiH]]
U Bosni i Hercegovini djeluju i [[velika loža|velike lože]] koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalanom i adogmatskom ustroju]].

'''Veliki orijent u Bosni i Hercegovini''' (VOBIH)  je osnovan u srpnju 2019. godine u Sarajevu.&lt;ref&gt;''Udruga Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini'' osnovana je 22. srpnja 2019. godine u Sarajevu pod brojem RU-2323/19 pri Ministarstvu pravde Bosne i Hercegovine. Sjedište je na adresi Sarajevo, Ulica Maglajska broj 4.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://vobih.org/|title=Veliki Orijent u Bosni i Hercegovini|access-date=2024-05-28|website=vobih.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20210329171020/http://vobih.org/|archive-date=2021-03-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Naveden je kao suosnivač [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije &quot;Libertas 5775&quot;]] u siječnju 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|title=Declaration of the Foundation and Sovereignty|access-date=2024-03-18|website=libertas5775.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105073934/https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|archive-date=2021-11-05|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

'''Velika nacionalna loža Republike Srpske''' (VNLRS) je velika loža osnovana 2018. godine od članova koji su ranije bili u kontroverznoj [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|RVLS Beograd]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Velika Nacionalna Loža Republike Srpske|url=https://vinkoperic.com/lang_sr/Velika_nacionalna_loza_rs.php|access-date=2024-12-19|website=vinkoperic.com|language=sr}}&lt;/ref&gt;
Velika loža je članica [[Vrhovno vijeće velikih loža Balkana|Vrhovnog vijeća velikih loža Balkana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vrhovno Veće Velikih Loža Balkana|url=https://vvvlb.com/|access-date=2024-12-19|website=vvvlb.com}}&lt;/ref&gt;

U Bosni i Hercegovini djeluje:
* Loža &quot;Vijećnica&quot;, [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana početkom 2008. godine u Sarajevu, nije povezana niti s jednom velikom ložom što je čini nepriznatom.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonsbosnia.blogspot.com/|title=Freemasons in Bosnia and Herzegovina - &quot;Lodge Vijecnica&quot;|access-date=2024-03-18|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Inozemne velike lože u BiH ==
Pored bosanskohercegovačkih [[velika loža|velikih loža]], u Bosni i Hercegovini djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{DZ|SRB}} [[Velika nacionalna loža Srbije]] (VNLS) ima dvije ložu pod svojom pokroviteljstvom. Prva je Loža &quot;Svitanje&quot; br. 41 koja djeluje u [[Bijeljina|Bijeljini]] od 2008. godine s pauzama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/loze-pod-zastitom-vnls/|title=Lože pod zaštitom Velike Nacionalne Lože Srbije|access-date=2025-05-19|website=vnls.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/budenje-loze-svitanje-na-orijentu-bijeljina/|title=Buđenje Lože Svitanje na orijentu Bijeljina|access-date=2024-04-01|website=vnls.rs|language=sr|archive-date=1. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240401093645/https://vnls.rs/budenje-loze-svitanje-na-orijentu-bijeljina/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Druga je Loža &quot;Ban Milosavljević&quot; br. 64 koja djeluje u [[Banja Luka|Banja Luci]] od 2025. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Osnivanje PL Ban Milosavljević na Orijentu Banja Luka|journal=Jednakost|date=2025.|url=https://vnls.rs/casopis-jednakost-2/ |volume=2|pages=10-11|language=sr}}&lt;/ref&gt; Pored spomenutih, osnovana je 2010. godine i Loža &quot;Sveti Ivan Krstitelj&quot; br. 43 u Banja Luci koja je radila nekoliko godina.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.mason.org.rs/index.php/vnlsmasonisrbija/42-radionicabanjaluka|title=Nova radionica u Banja Luci|access-date=2024-04-06|website=mason.org.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20111004024023/http://www.mason.org.rs/index.php/vnlsmasonisrbija/42-radionicabanjaluka|archive-date=2011-10-04|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929|pages=230}}&lt;/ref&gt;
*{{DZ|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu &quot;Nikola Tesla&quot; br. 6033, koja djeluje u Banja Luci od 2013. godine.&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://issuu.com/sarajevograd.ba/docs/nove_i_stare_masonske_pojave_u_sara|title=Nove i stare masonske pojave u Sarajevu|date=2017-04-13|access-date=2024-03-18|website=issuu.com|last=Telibećirović|first=Amir|archive-date=18. ožujka 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240318125634/https://issuu.com/sarajevograd.ba/docs/nove_i_stare_masonske_pojave_u_sara|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|title=4ème Séance Plénière du vendredi 25 août 2017|access-date=2024-03-31|website=labienfaisance.re|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123072142/http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|archive-date=2018-01-23|url-status=dead|publisher=[[Veliki orijent Francuske]]|language=fr}}&lt;/ref&gt; Loža nosi naziv po izumitelju i inženjeru [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]].
*{{DZ|SRB}} [[Veliki orijent Srbije]] (VOS) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu &quot;Zavjet&quot; br. 53, koja djeluje u Banja Luci.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lože Velikog Orjenta Srbije|url=https://vos.rs/loze-vosa/|access-date=2025-12-15|website=vos.rs}}&lt;/ref&gt;

Neke lože slobodnih zidara su bile pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] (GLvÖ) je u Sarajevu uspostavila tri lože, &quot;Lux Bosnia&quot; (2003.), &quot;Ivo Andrić&quot; (2004.) i &quot;Veritas&quot;, koje su 2005. godine formirale [[Velika loža Bosne i Hercegovine|Veliku ložu Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Bosnien_und_Herzegowina#1999_wird_ein_neuer_Grundstein_gelegt|title=Bosnien und Herzegowina|access-date=2023-09-01|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|SRB}} [[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije]] (VLS) je oko 2017. godine pod svojom zaštitom u Bijeljini imala Ložu &quot;Svitanje&quot; br. 7.

== Vidi još ==
* [[Veliki orijent Francuske na Balkanu]]
* [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
* [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://vlbih.ba/|Velika loža Bosne i Hercegovine}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Bosna]]</text>
      <sha1>r4dqshx0c1mbogdp278lvzbmsrsp8h6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori</title>
    <ns>0</ns>
    <id>761777</id>
    <revision>
      <id>7447579</id>
      <parentid>7417261</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:03:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447579</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18646" sha1="0s2jy3oggy2dr4bb9wzvh7g7864qd4b" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Crnoj Gori{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Crnoj Gori te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Crne Gore]]'''
|align=right|5
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika regularna loža Crne Gore]]'''
|align=right|3+
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika nacionalna loža Crne Gore'''
|align=right|4
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{DZ|SRB}} '''[[Velika nacionalna loža Srbije]]'''
|align=right|1
|-
|}
{{SZsidebar}}
[[Slobodno zidarstvo]] u Crnoj Gori djeluje od početka [[19. stoljeće|19. stoljeća]]. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu slobodnih zidara]] na području [[Crna Gora|današnje Crne Gore]] osnovali su 1807. godine u [[Kotor]]u francuski časnici koji su upravljali [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]]. 

Danas u Crnoj Gori djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Crne Gore]] i druge [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalne]] velike lože.

== Povijest ==
Loža &quot;Prijatelji istine&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge de St. Jean sous le titre destinctif des Amis de la victorie&quot;'') u [[Kotor]]u osnovana je 1807. godine na poticaj francuskog časnika Martela i dubrovačkog svećenika Ignjata Bana. Loža je pripadala [[Veliki orijent Francuske|Velikom orijentu Francuske]]. Člasnovi su se sastajali u kući kneza Beskuća. Kasnije su se neki članovi lože javno odrekli pripadnosti slobodnom zidarstvu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://vlh-glc.org/povijest.htm|title=Povijest hrvatskoj slobodnog zidarstva|access-date=2024-03-19|website=vlh-glc.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20010303014417fw_/http://vlh-glc.org/povijest.htm#NAPOLEON |archive-date=2000-06-13|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.feral.bar/post/17986|title=Kako je nastala masonska loža u Kotoru|date=2022-12-04|access-date=2024-03-19|website=feral.bar|last=Jovović|first=Ivan}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Slobodno Zidarstvo u Crnoj Gori|journal=Akacija |url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_1._deo.pdf|last=Rogošić|first=Branko |pages=52–53|year=2018|access-date=2024-03-19}}&lt;/ref&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] u [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini SHS]] formirana je [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;]]. Pod zaštitom ove velike lože uspostavljena je 1926. godine Loža &quot;Zora&quot; u Kotoru, [[Zetska oblast (Kraljevina SHS)|Zetska oblast]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Osnovala su je devetorica članova Lože &quot;Sloboda&quot; u [[Dubrovnik]]u s prebivalištem u Kotoru. Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu &quot;Jugoslavija&quot; 1940. godine, prije izbijanja [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; Nakon rata, u razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.

Obnova slobodnog zidarstva u Crnoj Gori ([[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|tadašnjoj republici]] u sastavu [[Savezna Republika Jugoslavija|SR Jugoslavije]]) dogodila se u ožujku 1993. godine kada je osnovana Loža &quot;Montenegro&quot;, sa sjedištem u [[Podgorica|Podgorici]],&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; na slobodnozidarskom samitu u [[Rimini]]ju gde je osnovana [[Regularna velika loža Srbije|Regularna velika loža Jugoslavije]]. Nakon ove osnovane su još tri lože, Loža &quot;Zora&quot; u Kotoru, Loža &quot;Luča mikrokozma&quot; u [[Cetinje|Cetinju]] te Loža &quot;Garibaldi&quot; u [[Nikšić]]u. Raspadom [[Srbija i Crna Gora|zajedničke države]] 2006. godine ove četiri lože osnivaju prvu crnogorsku [[Velika loža|veliku ložu]], [[Velika loža Crne Gore|Veliku ložu Crne Gore]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.b92.net/zivot/vesti.php?yyyy=2006&amp;mm=06&amp;dd=07&amp;nav_id=200238|title=Osnovana Velika loža Crne Gore|date=2006-07-06|access-date=2024-03-19|website=b92.net}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.pcnen.com/portal/2007/05/12/unesena-svjetlost-u-veliku-lozu-crne-gore/|title=Unesena svjetlost u Veliku ložu Crne Gore|date=2007-05-12|access-date=2024-03-19|website=pcnen.com}}&lt;/ref&gt; U veljači 2009. godine [[Ujedinjena velika loža Engleske]] priznala je ovu veliku ložu kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu]].&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://rtv.rs/sr_lat/region/velika-loza-engleske-priznala-crnogorske-masone_113463.html|title=Velika loža Engleske priznala crnogorske masone|date=2009-03-01|access-date=2024-03-19|website=rtv.rs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.pcnen.com/portal/2010/01/24/u-crnoj-gori-postoji-samo-jedna-regularna-masonska-organizacija/|title=U Crnoj Gori postoji samo jedna regularna masonska organizacija|date=2010-01-24|access-date=2024-03-19|website=pcnen.com}}&lt;/ref&gt;

Krajem ožujka 2026. na Fakultetu pravnih znanosti Sveučilišta Donja Gorica u Podgorici održan je prvi akademski panel u Crnoj Gori posvećen [[Slobodno zidarstvo|slobodnom zidarstvu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vanja Mugoša: Masonerija nije tajno društvo, već društvo tajni|url=https://feral.bar/post/43840|access-date=2026-04-02|last=Petrić|first=Radomir|date=2026-03-30|website=feral.bar}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Akademski trijalog – Tajno društvo ili društvo s tajnom: Masonerija u Crnoj Gori|url=https://barinfo.me/akademski-trijalog-tajno-drustvo-ili-drustvo-s-tajnom-masonerija-u-crnoj-gori/|access-date=2026-04-02|last=Petrić|first=Radomir|date=2026-03-30|website=barinfo.me}}&lt;/ref&gt;

== Regularna velika loža ==
[[Slika:Zvlcgm.png|mini|150px|desno|Velika loža Crne Gore]]
{{glavni|Velika loža Crne Gore}}
'''Velika loža Crne Gore''' ([[Crnogorski jezik|crnog.]] ''Велика ложа Црне Горе''), skraćeno VLCG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=3989|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – Velika loža Crne Gore je registrirana udruga, pod nazivom Nevladino udruženje Velika loža Crne Gore Podgorica, u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 3529 od 15. svibnja 2006. godine sa sjedištem na adresi Slobode br. 16/1, Podgorica.&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] crnogorska [[velika loža]] osnovana 2006. godine u [[Podgorica|Podgorici]].&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; Ima preko 160 članova u pet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Podgorici, [[Kotor]]u, [[Cetinje|Cetinju]] i [[Nikšić]]u.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ne „zidaju” politiku, ali su u njoj: Ko su, šta rade i kako funkcionišu masoni u Crnoj Gori|url=https://www.vijesti.me/vijesti/politika/789991/ne-zidaju-politiku-ali-su-u-njoj-ko-su-sta-rade-i-kako-funkcionisu-masoni-u-crnoj-gori|access-date=2026-01-03|last=Rudović|first=Balša|date=2026-01-02|website=vijesti.me}}&lt;/ref&gt; [[Ujedinjena velika loža Engleske]] je 2009. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Montenegro|title=Montenegro|access-date=2024-03-19|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

== Tradicionalne i liberalne velike lože==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Vnlcg.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika nacionalna loža Crne Gore, osnovana 2015. godine

| image2      = CGorijent.png
| width2      = 135
| caption2    = Crnogorski orijent, osovan 2024. godine

}}
U Crnoj Gori djeluju i [[Velika loža|velike lože]] koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnom]] ili [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnom ustroju]].

'''[[Velika regularna loža Crne Gore]]''' ([[Crnogorski jezik|crnog.]] ''Велика регуларна ложа Црне Горе''), skraćeno VRLCG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=6960|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – Velika regularna loža Crne Gore je registrirana udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 6501 od 29. travnja 2013. godine sa sjedištem na adresi Podanje b.b., Danilovgrad.&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža sa sjedištem u [[Danilovgrad]]u, osnovana 2000. godine od strane tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.grlm.org/index2a.htm|title=Grand Regular Lodge of Montenegro - History|access-date=2024-03-19|website=grlm.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20100902024712/http://www.grlm.org/index2a.htm|archive-date=2010-09-02|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; Primarni [[obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Godine 2009. potpisala je povelju o prijateljstvu s [[Veliki orijent Francuske|Velikim orijentom Francuske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.etoiledes2mondes.org/wordpress/?page_id=60|title=Le Grand Orient de France|access-date=2024-03-19|website=etoiledes2mondes.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Deklaracija o prijateljstvu crnogorske i francuske masonerije|url=https://www.portalanalitika.me/clanak/deklaracija-o-prijateljstvu-crnogorske-i-francuske-masonerije|access-date=2025-09-28|date=2010-01-23|website=portalanalitika.me}}&lt;/ref&gt; Članica je [[Masonska unija Balkana|Masonske unije Balkana]].

'''Velika nacionalna loža Crne Gore''' (''Велика национална ложа Црне Горе''), skraćeno VNLCG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=8020|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – Velika nacionalna loža Crne Gore je registrirana udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 7548 od 9. travnja 2015. godine sa sjedištem na adresi Novaka Miloševa br. 6, Podgorica.&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža osnovana 2015. godine. Pod njenom zaštitom djeluju četiri lože u Podgorici, i to: Loža &quot;18. mart&quot;, Loža &quot;Aurora&quot;, Loža &quot;P. P. Njegoš&quot; i Loža &quot;La Fence&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vnlcg.me/|title=Velika nacionalna loža Crne Gore|access-date=2024-03-19|website=vnlcg.me}}&lt;/ref&gt; Članica je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnog saveza]] [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodges of SOGLIA|url=https://soglia.org/en/grand-lodges|access-date=2026-03-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250811021612/https://soglia.org/en/grand-lodges|archive-date=2025-08-11|website=soglia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je Drevni i prihvaćeni škotski obred, a upravljanje visokim stupnjevima vodi [[Vrhovno vijeće velikih loža Balkana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vrhovno Veće Velikih Loža Balkana|url=https://vvvlb.com/|access-date=2024-12-19|website=vvvlb.com}}&lt;/ref&gt; Veliki majstor ove velike lože bio je Slavko Vujisić.

'''Crnogorski orijent''' (''Црногорски оријент'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=11833|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-03-19|website=ngo.gov.me}} – &quot;Crnogorski Orjent&quot; je registrirana udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 11212 od 15. studenog 2024. godine sa sjedištem na adresi IX. Crnogorske brigade 130, Podgorica.&lt;/ref&gt; je [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalna]] velika loža sa sjedištem u Podgorici, osnovana 2024. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Crnogorski orijent|url=https://crnogorskiorijent.org/|access-date=2026-01-03|website=crnogorskiorijent.org}}&lt;/ref&gt;

Crnogorske velike lože koje nisu upisane u nacionalni registar [[Nevladina udruga|udruga]]:
*'''Tradicionalni inicijacijski red Crne Gore''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Ordine Tradizionale Iniziatico Montenegro''), skraćeno OTIM, je član Univerzalnog masonskog saveza ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Alleanza Universale Massonica'', AUM),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aum-lodge.org/?p=183|title=Obbedienze confederate nell'A.'.U.'.M.'.|access-date=2024-04-19|website=aum-lodge.org|language=it}}&lt;/ref&gt; te ima sestrinske velike lože (tj. velike lože istog naziva) u nekoliko drugih država.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://umaniterra.org/alleanza-universale-massonica-aum/|title=Alleanza Universale Massonica - AUM|access-date=2024-04-04|website=umaniterra.org|language=it}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika orijentalna regularna loža Crne Gore''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Orientale Régulière du Monténégro'') je [[pokrajinska velika loža]] u sastavu Velike orijentalne regularne lože Francuske (''Grande Loge Orientale Régulière de France'', GLORF).&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://glerdf.blogspot.com/p/reconnaissances.html|title=GLERDF Liens d'amitié |access-date=2024-04-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika neovisna loža slobodnih zidara Crne Gore''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Indipendente Gran Loggia dei Liberi Muratori del Montenegro'').&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/roma-16-04-2016-gran-loggia-del-grande-oriente-italiano/|title=Roma 16-04-2016: Gran Loggia del Grande oriente Italiano|date=2016-04-16|access-date=2024-04-04|website=grandeorienteitaliano.it|language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ml-sar.ro/en/treaty-of-recognition-and-fellowship-montenegro/|title=Treaty of Recognition and Fellowship – Montenegro|date=2016-10-24|access-date=2024-04-04|website=ml-sar.ro|language=en|archive-date=4. travnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240404114909/https://ml-sar.ro/en/treaty-of-recognition-and-fellowship-montenegro/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; U Podgorici imaju Ložu &quot;Fratellanza&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.loggiarosslyn.it/la-nostra-catena-d-unione/|title=La nostra Catena d’Unione|access-date=2024-04-04|website=loggiarosslyn.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
*'''Velika najuzvišenija loža Crne Gore''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Serenissima Gran Loggia del Montenegro'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandeorienteitaliano.it/riconoscimenti/riconoscimenti-internazionali/|title=Riconoscimenti internazionali|access-date=2024-04-04|website=grandeorienteitaliano.it|language=it}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža Duklja''' je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža. Nosi naziv po [[Dukljansko Kraljevstvo|Duklji]], srednjovjekovnoj [[Slaveni|slavenskoj]] državi na području današnje Crne Gore. Upravljanje visokim stupnjevima [[Škotski obred|Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] vodi [[Škotski red u Srbiji#Vrhovni savjet Balkana|Vrhovni savjet Balkana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vrhovni savet Balkana|url=https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|access-date=2025-05-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250221143805/https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|archive-date=2025-02-21|website=supremecouncil.rs}}&lt;/ref&gt;

== Ugašene velike lože ==
'''Velika regularna masonska loža Crne Gore''', skraćeno VRMLCG,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://ngo.gov.me/Pretraga/PrikazOrganizacije?id=2267|title=Registar nevladinih organizacija|access-date=2024-05-01|website=ngo.gov.me}} – Velika regularna masonska loža Crne Gore zavedena je udruga u Regisuru nevladinih organizacija pri Ministarstvu javne uprave Crne Gore pod brojem 1807 od 25. studenoh 2002. godine sa sjedištem na adresi Goce Delčeva br. 22, Podgorica. Brisana je zajedničkom odlukom registratora od 06. lipnja 2013. godine.&lt;/ref&gt; je velika loža koja je radila početkom 2000-ih. Bio je to tek pokušaj samostalne velike lože u [[Republika Crna Gora (1992. – 2006.)|tadašnjoj Crnog Gori]], federalnoj jedinici u sastavu [[Savezna Republika Jugoslavija|treće Jugoslavije]]. Konstituirana je 7. srpnja 2002. godine pod vodstvom Zuvdije Hodžića ali zbog neispravnog osnivanja zahtjev za međunarodnim priznanjem nije odobren.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Velika Loža Idaho ''&quot;Report of the Committee of Fraternal Relations&quot;'', rujan 2003. godine. Commission on Information for Recognition zaključila da Velika loža ne ispunjava standarde za priznanje, pa se regularnim ložama diljem svijeta ne preporučuje njeno priznanje.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929|pages=191-195}}&lt;/ref&gt;

Početkom 1997. godine '''[[Velika loža Jugoslavije]]''' je u [[Kotor]]u osnovala Ložu &quot;Njegoš&quot;. Ova loža se vrlo brzo ugasila zbog nedostatka članova.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

== Inozemne velike lože u Crnoj Gori ==
Pored crnogorskih [[velika loža|velikih loža]], u Crnoj Gori djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{DZ|SRB}} [[Velika nacionalna loža Srbije]] (VNLS) ima jednu ložu pod svojom zaštitom, i to Ložu &quot;G9&quot; br. 55, koja radi u [[Podgorica|Podgorici]] od 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vnls.rs/loze-pod-zastitom-vnls/|title=Lože pod zaštitom Velike Nacionalne Lože Srbije|access-date=2025-05-19|website=vnls.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt;

== Poznati slobodni zidari ==
&lt;!-- NAVODITI SAMO OSOBE KOJI IMAJU ČLANAK NA WIKIPEDIJI --&gt;
* [[Petar II. Petrović Njegoš]] (1813. – 1851.), vladika i državni poglavar Crne Gore, književnik i filozof
* [[Antun Kojović]] (1751. – 1845.), hrvatski pjesnik iz Budve

== Vidi još ==
* [[Veliki orijent Francuske na Balkanu]]
* [[Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama]]
* [[Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini]]
* [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|http://www.gl-montenegro.co.me/|Velika loža Crne Gore}}
* {{URL|https://vnlcg.me/|Velika nacionalna loža Crne Gore}}
* {{URL|https://crnogorskiorijent.org/|Crnogorski orijent}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Crna Gora]]</text>
      <sha1>0s2jy3oggy2dr4bb9wzvh7g7864qd4b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Sloveniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>761866</id>
    <revision>
      <id>7447583</id>
      <parentid>7407612</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:04:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447583</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16549" sha1="6xw0xjerk76ayn8lyco9w91528umg1w" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Sloveniji{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Sloveniji te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Slovenije]]'''
|align=right|11
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Veliki orijent Slovenije]]'''
|align=right|6
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika regularna loža Slovenije]]'''
|align=right|7
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|ITA}} '''[[Velika ženska loža Italije]]'''
|align=right|1
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Velika ženska loža Francuske]]'''
|align=right|1
|-
|}
{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] u Sloveniji djeluje od početka druge polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prva [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] na području [[Slovenija|današnje Slovenije]] osnovana je 1782. godine u [[Maribor]]u.

Danas u Sloveniji djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Slovenije]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža.

== Povijest ==
{{external media
| float  = left
| width  =
| topic  = 
| caption =  &lt;!-- text placed left or right of headerimage ---&gt;
| headerimage= 
| title  =
| video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=rZm5NnOpnpA dr. Matevž Košir: Prostozidarstvo na Slovenskem v 19. stoletju], Muzej Škofja Loka (31. 01. 2024.)
| video2 = 
| video3 = 
}}
[[Slika:Predpasnik mojstra.jpg|mini|220px|desno|[[Pregača (slobodno zidarstvo)|Pregača]] [[Majstor (slobodno zidarstvo)|majstora]] iz 18. stoljeća izložena u Narodnom muzeju Slovenije.]]
Početci slobodnog zidarstva među [[Slovenci]]ma sežu u 1770-e godine, kada su u [[Trst]]u osnovane [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u kojima su prvi Slovenci postali članovi ove bratovštine. Uslijedilo je osnivanje prvih slobodnozidarskih loža na slovenskom prostoru: Loža &quot;Ujedinjena srca&quot; ([[Slovenski jezik|sloven.]] ''Združena srca'', [[Njemački jezik|njem.]] ''Zu den vereinigten Herzen'') u [[Maribor]]u 1782. godine, Loža &quot;Hrabrost&quot; (''Pri pogumu'', ''Zur Freiem Uthigkeit'') u [[Gorica (grad)|Gorici]] 1785. te Loža &quot;Dobročinstvo i postojanost&quot; (''Dobrodelnost in stanovitnost'', ''Zur Wohltätigkeit und Standhaftigkeit'') u [[Ljubljana|Ljubljani]] 1792. godine. Lože u Mariboru i Gorici djelovale su tek jednu godinu.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.prostozidarstvo.si/zgodovina/|title=Časovna preglednica zgodovine prostozidarstva v Sloveniji in bližnji okolici|access-date=2024-03-20|website=prostozidarstvo.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Košir|2018a|p=}}&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Slowenien|title=Slowenien|access-date=2024-03-20|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

[[Slika:Diploma Prijateljev rimskega kralja in Napoleona v Ljubljani 1812.jpg|mini|250px|lijevo|Diploma koju je Loža &quot;Prijatelji kralja Rima i Napoleona&quot; u Ljubljani izdala Žigi Pagliaruzziju 16. ožujka 1812.]]
[[Rimsko-njemački car]] [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] zabranio je slobodno zidarstvo carskim dekretom 1795. godine na čitavom području [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]], uključujući i slovenske zemlje. Međutim, tijekom [[Prvo Francusko Carstvo|francuske uprave]] nad [[Ilirske pokrajine|Ilirskim pokrajinama]] (1806. – 1813.), francuski časnici i činovnici pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] osnivaju nove lože. Godine 1806. u [[Kopar|Kopru]] je osnovana Loža &quot;Levantska maslina&quot; (''Levantinska oljka'', [[Francuski jezik|fran.]] ''Olivier du Levant''), a 1809. u Ljubljani vojna Loža &quot;Pravo prijateljstvo&quot; (''La Parfaite Amitié''). Godine 1812. iz te je lože proizašla nova, politički intonirana Loža &quot;Prijatelji kralja Rima i Napoleona&quot; (''Prijatelji rimskega kralja in Napoleona'', ''Les Amis du Roi de Rome et de Napoléon''). S povratkom Habsburgovaca 1813. godine sve lože ponovno su zabranjene.{{sfn|Košir|2018a|p=}}&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.loski-muzej.si/dogodki/prostozidarstvo-na-slovenskem-v-19.-stoletju-od-bonapartisticnih-loz-v-dobi-francoskega-medvladja-in-ilirskih-provinc-do-sprememb-v-casu-dualizma/|title=Prostozidarstvo na Slovenskem v 19. stoletju, od bonapartističnih lož v dobi francoskega medvladja in Ilirskih provinc do sprememb v času dualizma - Predavanje dr. Matevža Koširja|date=2024-01-31|access-date=2024-03-20|website=loski-muzej.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;

Nakon [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]], u novonastaloj [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca]], osnovana je [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;]], pod čijim je okriljem 1931. godine u Ljubljani uspostavljena Loža &quot;Valentin Vodnik&quot;. Političke okolnosti i približavanje [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugom svjetskom ratu]] dovele su do prestanka rada svih loža, uključujući i gašenje Velike lože &quot;Jugoslavija&quot; 1940. godine. U razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo bilo je zakonom zabranjeno.{{sfn|Košir|2018a|p=}}

Obnova slovenskog slobodnog zidarstva započela je 1992. godine kada je [[Velika loža Austrije]] osnovala [[Loža &quot;Ilirija&quot;|Ložu &quot;Ilirija&quot;]] u [[Beč]]u, s ciljem okupljanja slobodnih zidara iz Slovenije i [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj|Hrvatske]]. Zbog organizacijskih potreba, 1994. godine u [[Klagenfurt]]u je osnovana Loža &quot;Dialogus&quot;, koja je preuzela obveze prema slovenskim članovima.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/loza-illyria-pramajka-je-svih-masonskih-loza-u-hrvatskoj-i-sloveniji-1246270|title=Loža 'Illyria' pramajka je svih masonskih loža u Hrvatskoj i Sloveniji|date=2018-05-19|access-date=2024-03-20|website=vecernji.hr|last=Ilić|first=Jurica}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/poceci-masonerije-u-hrvatskoj-tko-su-bili-poznati-hrvati-masoni-1379768|title=Počeci masonerije u Hrvatskoj: Tko su bili poznati Hrvati masoni|date=2020-02-17|access-date=2024-03-20|website=vecernji.hr|last=Rašović|first=Renata}}&lt;/ref&gt; U studenom 1996. godine u Ljubljani su osnovane prve dvije lože, a 1998. i treća. Ove tri lože osnovale su 1999. godine prvu domaću veliku ložu – [[Velika loža Slovenije|Veliku ložu Slovenije]], koju je 2001. godine priznala [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnu nadležnost]].

U veljači 2017. godine u Narodnom muzeju Slovenije u Ljubljani otvorena je izložba ''Tajna lože'', posvećena povijesti slovenskog slobodnog zidarstva. Kulminacija interesa za ovu temu bio je međunarodni znanstveni [[simpozij]] održan 11. svibnja iste godine, na kojem su sudjelovali povjesničari iz [[Srednja Europa|srednjoeuropskih]] zemalja specijalizirani za istraživanje slobodnog zidarstva.{{sfn|Košir|2018a|p=}}

== Regularna velika loža ==
[[Slika:Vlslo.png|mini|140px|desno|[[Velika loža Slovenije]], osnovana 1999. godine.]]
{{glavni|Velika loža Slovenije}}
'''Velika loža Slovenije''', skraćeno VLS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://mrrsp.gov.si/rdruobjave/dr/index.faces|title=Centralni register društev Republike Slovenije|access-date=2024-03-31|website=mrrsp.gov.si|language=sl}} – Velika loža Slovenije, pod nazivom Društvo za ohranjanje izročila prostozidarstva Velika loža Slovenije, je registrirana udruga upisana u Centralni register društev Republike Slovenije pri Ministarstvu za javnu upravu pod brojem 5922801 od 13. listopada 1995. godine sa sjedištem na adresi Dragomerška cesta 1, Brezovica pri Ljubljani.&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] slovenska [[velika loža]] osnovana 1999. godine u Ljubljani. Ima preko 400 članova u 11 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Ljubljani, [[Maribor]]u, [[Kopar|Kopru]] i [[Nova Gorica|Novoj Gorici]]. [[Ujedinjena velika loža Engleske]] je 2001. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu.{{sfn|Košir|2018b|p=70-71}}

== Tradicionalne i liberalne velike lože ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 

| image1      = Logo vos.jpg
| width1      = 135
| caption1    = [[Veliki orijent Slovenije]], osnovan 2012. godine.

| image2      = VRLS GRLS.png
| width2      = 133
| caption2    = [[Velika regularna loža Slovenije]], osnovana 2014. godine.

}}
U Sloveniji danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ili [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnom ustroju]]. Velika loža Slovenije je jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].

'''[[Veliki orijent Slovenije]]''', skraćeno VOS, je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža osnovana 2012. godine. Članica je nekoliko [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]], između ostalih i [[CLIPSAS]]-a i [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]]. Ima preko 100 članova u šest loža.{{sfn|Košir|2018b|p=71-73}} Ima svoje lože i van Slovenije, u [[Zagreb]]u i [[Zemun]]u.

'''[[Velika regularna loža Slovenije]]''', skraćeno VRLS, je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža osnovana 2014. godine u Ljubljani. Članica je dvije međunarodne asocijacije: [[CIGLU]] i [[SOGLIA]]. Ima preko 250 članova u sedam loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrls.si/|title=Ustanovitve lož v samostojni Sloveniji|access-date=2024-03-20|website=vrls.si|archive-url=https://web.archive.org/web/20220411151706/https://www.vrls.si/|archive-date=2022-04-11|url-status=dead|language=sl}}&lt;/ref&gt;{{sfn|Košir|2018b|p=73-74}}

'''Velika suverena loža Dacije''' ([[Slovenski jezik|sloven.]] ''Velika suverena loža Dakija''), skraćeno VSLD, jedna je od mlađih velikih loža u Sloveniji. Nosi naziv po [[Dacija|Daciji]], povijesnoj pokrajini na području koje danas pripada [[Rumunjska|Rumunjskoj]]. Članica je [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike alijanse &quot;Tracija&quot;]] te ima sestrinske velike lože (tj. lože istog naziva) u nekoliko drugih država.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gam-tracia.com/Membres.html|title=Grande Alliance Maçonnique TRACIA - Members|access-date=2024-03-20|website=gam-tracia.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202204grand-masonic-alliance-tracia/|title=Grande Alliance Maconnique TRACIA|access-date=2024-03-20|website=thesquaremagazine.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Inozemne velike lože u Sloveniji ==
Pored slovenskih velikih loža, u Sloveniji  djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] (GLFF) u Sloveniji ima jednu ložu pod svojom zaštitom.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glff.org/~lp/international.html|title=Le développement hors hexagone|access-date=2024-04-10|website=glff.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|ITA}} [[Velika ženska loža Italije]] (GLMFI) ima jednu ložu pod svojom okriljem u Sloveniji, i to Ložu &quot;Velika mati&quot; (''Loggia Velika Mati'') br. 42 u [[Ljubljana|Ljubljani]] od rujna 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=R:. L:. Velika Mati n. 42 Oriente di Lubiana (Ljubljana)|url=https://www.granloggiafemminile.it/le-logge/r-l-velika-mati-n-42-oriente-di-lubiana-ljubljana|access-date=2025-01-14|website=granloggiafemminile.it|language=it}}&lt;/ref&gt;

Velika ženska loža Francuske i Velika ženska loža Italije su članice tri značajna [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodna saveza]], i to [[CLIMAF]], zatim [[CLIPSAS]] (ima posebni savjetodavni status pri [[Ekonomsko i socijalno vijeće|Ekonomskom i socijalnom vijeću]] [[Ujedinjeni narodi|Ujedinjenih naroda]]) i [[Alijansa masona Europe]] (upisana u Registar transparentnosti [[Europska komisija|Europske komisije]]).&lt;ref name=&quot;clipsas&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=Membres|access-date=2023-05-16|website=clipsas.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ema&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2025-10-23|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}&lt;/ref&gt;

Neke lože slobodnih zidara bile su pod pokroviteljstvomn drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|NJE}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj]] je pod svojom zaštitom imala Ložu &quot;Saint Germain&quot; u [[Općina Tabor|Taboru]], od 1994. do 2007. godine.{{sfn|Košir|2018b|p=73}}
*{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] (GLvÖ) je 1996. godine osnovala dvije lože u Ljubljani (Loža &quot;Dialogus&quot; i Loža &quot;Žiga Zois&quot;) i još jednu u listopadu 1998. (Loža &quot;Arcus&quot;). Ove tri lože su u listopadu 1999. godine formirale [[Velika loža Slovenije|Veliku ložu Slovenije]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.prostozidarstvo.si/vl-slovenije/|title=Velika loža Slovenije|access-date=2024-03-20|website=prostozidarstvo.si|language=sl}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|AUT}} [[Slobodno zidarstvo u Austriji#Liberalne velike lože|Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;]] (UFH) preuzima pod svoju zaštitu Ložu &quot;St. Germain&quot; iz Tabora 2007. godine. Osniva još dvije lože, Loža &quot;Ex Oriente Lux&quot;, Loža &quot;Sanctum Sanctorum&quot;. Ove tri lože su 2012. godine formirale [[Veliki orijent Slovenije]].{{sfn|Košir|2018a|p=}}{{sfn|Košir|2018b|p=73}}
*{{Z|HRV}} [[Veliki orijent Hrvatske]] (VOH) je krajem [[2010-ih]] pod svojom zaštitom imao Ložu &quot;Jože Plečnik&quot; br. 13 u Ljubljani.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Povijest VOH-a – Renesansa hrvatskog slobodnog zidarstva|journal=Loža|url=https://www.scribd.com/document/447825493/MasonskaLoza-pdf|pages=8-13|publisher=Veliki orijent Hrvatske|issue=1|orig-year=2018}}&lt;/ref&gt;

== Poznati slobodni zidari ==
&lt;!-- NAVODITI SAMO OSOBE KOJI IMAJU ČLANAK NA WIKIPEDIJI --&gt;
* [[Jurij Vega]] (1754. – 1802.), matematičar i artiljerac&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Jurij Vega (1754-1802)|url=https://kvarkadabra.net/2025/04/jurij-vega/|access-date=2025-05-17|last=Dolenc|first=Sašo|date=2025-04-26|website=kvarkadabra.net|language=sl}}&lt;/ref&gt;
* [[Milan Vidmar]] (1885. – 1962.), šahist, inženjer elektrotehnike i akademik&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Ljepota : biografski leksikon slobodnih zidara Hrvatske|publisher=Hanza Media|year=2017.|isbn=978-953-338-171-8|location=Zagreb|url=https://books.google.hr/books/about/Biografski_leksikon_slobodnih_zidara_Hrv.html?id=1ONQygEACAAJ&amp;redir_esc=y|editor-last=Šömen|editor-first=Branko|editor-link=Branko Šömen|editor-last2=Krstić|editor-first2=Goran |pages=652-653}}&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
* [[Slobodno zidarstvo u Austriji]]
* [[Slobodno zidarstvo u Ilirskim pokrajinama]]
* [[Veliki orijent Francuske na Balkanu]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Bibliografija ==
{{refbegin}}
*{{Citiranje knjige|title=Zgodovina prostozidarstva na Slovenskem|last=Košir|first=Matevž|publisher=Modrijan|year=2015.|isbn=9789612418953|location=Ljubljana|url=https://www.google.hr/books/edition/Zgodovina_prostozidarstva_na_Slovenskem/Gqr9jgEACAAJ?hl=hr|language=sl|ref=Košir2015}}
*{{Citiranje knjige|title=The secret of the lodge: International Symposium Freemasonry in Central Europe, Ljubljana, 11. maj 2017 ;|publisher=Narodni muzej Slovenije|year=2018|isbn=978-961-6981-27-9 |location=Ljubljana|url=https://www.academia.edu/41749167/THE_SECRET_OF_THE_LODGE|editor-last=Košir|editor-first=Matevž|language=en|ref=Košir2018a}}
*{{Citiranje časopisa|title=Slobodno Zidarstvo u Sloveniji|journal=Akacija|last=Košir|first=Matevž|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_2._deo.pdf|issue=5|pages=69–74|year=2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240320104628/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_2._deo.pdf|archive-date=2024-03-20|ref=Košir2018b}}
{{refend}}

== Vanjske poveznice ==
* {{URL|https://www.prostozidarstvo.si/|Velika loža Slovenije}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Sloveniji]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Slovenija]]</text>
      <sha1>6xw0xjerk76ayn8lyco9w91528umg1w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>762377</id>
    <revision>
      <id>7447582</id>
      <parentid>7406903</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:04:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447582</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30609" sha1="qazdal8zyoimyt0wpdyq2mra04bpvkf" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Sjevernoj Makedoniji{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Sjevernoj Makedoniji te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Makedonije]]'''
|align=right|8
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika regularna loža Makedonije'''
|align=right|3
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika nacionalna loža Makedonije]]'''
|align=right|4
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]'''
|align=right|3
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije'''
|align=right|4
|-
|}
{{SZsidebar}}
[[Slobodno zidarstvo]] u Makedoniji se pojavljuje početkom [[20. stoljeće|20. stoljeća]]. Prva makedonska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana je 1910. godine u [[Skoplje|Skoplju]].

Danas u [[Sjeverna Makedonija|Sjevernoj Makedoniji]] djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Makedonije]] i nekoliko [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], imaju svoje lože u Sjevernoj Makedoniji.

== Povijest ==
Prva dokumentirana loža na području današnje Sjeverne Makedonije, Loža &quot;Kosovo&quot;, osnovana je 1910. godine pod zaštitom [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]] u [[Skoplje|Skoplju]] koje je tada bilo sjedište [[Kosovski vilajet|Kosovskog vilajeta]], pokrajine [[Osmansko Carstvo|Otomanskog Carstva]]. Ova loža je 1919. godine prešla pod zaštitu [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože &quot;Jugoslavija&quot;]]. Pored ove lože u to vrijeme radile su i tri lože pod zaštitom [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]]: Loža &quot;Heraclea&quot; br. 18 te Loža &quot;Zemlja i Sunce&quot; ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Loggia Terra e Sole'') u [[Bitola|Bitoli]] kao i Loža &quot;Zvijezda slobode&quot; (''Loggia Stella della Libertà'') u Skoplju. Također, u Bitoli je radila i Loža &quot;Zora slobode&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge Aurore de la liberté'') pod zaštitom Velike nacionalne lože Rumunjeske.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje knjige|title=Masonstvo u Hrvata, VI. prerađeno izdanje|last=Mužić|first=Ivan|publisher=Laus, Split|year=2001.|pages=|url=https://archive.org/details/IvanMuzicMasonstvoUHrvata/mode/2up|edition=6}}&lt;/ref&gt; Politička situacija u Europi dovela je do gašenja velikih loža, uključujući i Veliku ložu &quot;Jugoslavija&quot; 1940. godine, prije izbijanja [[Drugi svjetski rat u Jugoslaviji|Drugog svjetskog rata]]. Nakon rata, u razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.

[[Slika:Glm-logo.png|mini|135px|desno|Velika loža Makedonije]]
Prvi [[Makedonci]], njih osam, primljeno je u [[Beograd]]u početkom travnja 1996. godine u [[Velika loža Jugoslavije|Veliku ložu Jugoslavije]]. U sljedećih godinu dana broj primljenih je narastao na 21. Međutim, oni su kasnih shvatili da Velika loža Jugoslavije nije [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] od 1993. godine i da je već izazvala  incident osnivanjem velike lože u [[Bugarska|Bugarskoj]]. Stoga su oni odlučili slijediti drugi put prema regularnosti. Nakon razdoblja bezuspješnih neformalnih kontakata 1997. godine s [[Velika loža Austrije|Velikom ložom Austrije]], u rujnu iste godine su stupilu u kontakt s predstavnicima [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Speciale &quot;Massoneria nei Balcani&quot; (Serbia, Croazia, Slovenia, Montenegro, Bosnia-Erzegovina, Macedonia)|journal=Massonicamente|url=https://www.grandeoriente.it/wp-content/uploads/2023/06/Massonicamente_n272_2023-web.pdf|last=Ceran|first=Liborius|volume=27|last2=Dezi|first2=Carlo|publisher=[[Veliki orijent Italije]]|year=2023|language=it}}&lt;/ref&gt; Ujedinjena velika loža Engleske je 1998. godine u nekoliko svojih loža primila 23 Makedonca. Prva makedonska loža, Loža &quot;Skoplje&quot; br. 9721, osnovana je početkom listopada 2000. godine u [[Skoplje|Skoplju]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://kapital.mk/makedonija-ima-svoja-suverena-i-priznaena-golema-lozha-nachinot-na-koj-makotrpno-stignavme-do-vakviot-status-ni-donese-silen-avtoritet-i-dostoinstvo-vo-svetskoto-semejstvo-na-regularni-masoni/|title=Македонија има своја суверена и признаена Голема ложа! ... |date=2016-01-08|access-date=2024-04-01|website=kapital.mk|last=Zikov|first=Ljupčo|archive-url=https://web.archive.org/web/20200815205017/https://kapital.mk/makedonija-ima-svoja-suverena-i-priznaena-golema-lozha-nachinot-na-koj-makotrpno-stignavme-do-vakviot-status-ni-donese-silen-avtoritet-i-dostoinstvo-vo-svetskoto-semejstvo-na-regularni-masoni/|archive-date=2020-08-15|url-status=dead|language=mk}}&lt;/ref&gt; Do ljeta 2003. godine osnovane su još dvije lože u Skoplju. Ove tri skopske lože osnovale su [[Velika loža Makedonije|Veliku ložu Makedonije]] uz pomoć Ujedinjene velike lože Engleske 30. rujna 2005. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.slobodnaevropa.mk/a/1972885.html|title=Масони во Македонија|date=2010-03-03|access-date=2024-04-01|website=slobodnaevropa.mk|language=mk}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/Mazedonien|title=Mazedonien|access-date=2024-04-01|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

== Regularna velika loža ==
{{glavni|Velika loža Makedonije}}
'''Velika loža Makedonije''' ([[Makedonski jezik|mak]]. ''Голема ложа на Македонија''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.crm.com.mk/mk/otvoreni-podatotsi/osnoven-profil-na-registriran-subjekt|title=Централен регистар на Република Северна Македонија|website=crm.com.mk|language=mk|trans-title=Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije}} – Velika loža Makedonije, pod nazivom Udruga slobodnih i priznatih zidara &quot;Velika loža Makedonije&quot; Skoplje (Здружение на слободните и признати ѕидари Голема Ложа На Македонија Скопје), registrirana je udruga upisana u Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije pod brojem 5154227 od 15. listopada 1996. godine sa sjedištem na adresi Vasil Gjorgov 16, Općina Centar, Skoplje.&lt;/ref&gt; skraćeno GLM, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] makedonska [[velika loža]] osnovana 2005. godine u Skoplju. [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je iste godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu. Ima preko 200 članova u osam [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]].

== Tradicionalne i liberalne velike lože==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Rglm.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika regularna loža Makedonije, osovana 2010. godine

| image2      = DPGLNM_logo.png
| width2      = 135
| caption2    = [[Velika nacionalna loža Makedonije]], osovana 2017. godine

| image3      = GTMLM.png
| width3      = 135
| caption3    = Velika tradicionalna masonska loža Makedonije, osnovana 2019. godine

| image4      = GRLNM.png
| width4      = 137
| caption4    = Velika regularna loža Sjeverne Makedonije, osnovana 2023. godine

}}
U Sjevernoj Makedoniji djeluje preko deset [[velika loža|velikih loža]] koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ustroju]]. Velika loža Makedonije je jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].

'''Velika regularna loža Makedonije''' ([[Makedonski jezik|make]]. ''Регуларна голема ложа на Македонија''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.crm.com.mk/mk/otvoreni-podatotsi/osnoven-profil-na-registriran-subjekt|title=Централен регистар на Република Северна Македонија|website=crm.com.mk|language=mk|trans-title=Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije}} – Velika regularna loža Makedonije, pod nazivom Udurga starih, slobodnih i prihvaćenih zidara &quot;Regularna velika loža Makedonije&quot; u Skoplju (Здружение на стари, слободни и прифатени sидари Регуларна Голема Ложа На Македонија во Скопје), registrirana je udruga upisana u Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije pod brojem 6488080 od 8. lipnja 2009. godine sa sjedištem na adresi Orce Nikolov br. 190, Općina Karpoš, Skoplje.&lt;/ref&gt; skraćeno RGLM, je velika loža osnovana u travnju 2010. godine. Pod svojom zaštitom ima tri lože: Loža &quot;Sveti Naum Ohridski&quot; (''Ложа Свети Наум Охридски'') br. 1, Loža &quot;Staro Skoplje&quot; (''Ложа Старо Скопје'') br. 2 i Loža &quot;Justinijan Veliki&quot; (''Ложа Јустинијан Велики'') br. 3. Veliki majstor bio je Goran Rafajlovski.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.rglm.mk/|title=Регуларната Голема Ложа на Македонија|website=rglm.mk|archive-url=https://web.archive.org/web/20220404234055/http://www.rglm.mk/|archive-date=2022-04-04|url-status=dead|language=mk}}&lt;/ref&gt;

'''Velika loža &quot;Makedon&quot;''' (''Голема ложа Македон''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.crm.com.mk/mk/otvoreni-podatotsi/osnoven-profil-na-registriran-subjekt|title=Централен регистар на Република Северна Македонија|website=crm.com.mk|language=mk|trans-title=Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije}} – Velika loža Makedon, pod nazivom Udurga slobodnih makedonskih zidara &quot;Velika loža Makedon&quot; Skoplje (Здружение на слободни македонски ѕидари Голема Ложа Македон Скопје), registrirana je udruga upisana u Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije pod brojem 6705090 od 27. lipnja 2011. godine sa sjedištem na adresi Kumanovska br. 6b, Općina Kisela Voda, Skoplje.&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 2011. godine u Skoplju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glmakedon.org|title=GL Makedon|access-date=2024-04-12|website=glmakedon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=GL Makedon - Not Just a Man. A Mason.|url=https://652efe3c6991a.site123.me/|access-date=2025-04-29|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250116140616/https://652efe3c6991a.site123.me/|archive-date=2025-01-16|language=en}}&lt;/ref&gt; Nosi naziv po Makedonu, legendarnom liku iz [[Grčka mitologija|grčke mitologije]] i [[eponim]]skom pretku [[Kraljevina Makedonija|antičkih Makedonaca]].

'''[[Velika nacionalna loža Makedonije]]''' (''Голема национална ложа на Македонија''), puni naziv '''Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije''' (''Древна и прифатена голема национална ложа на Македонија''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.crm.com.mk/mk/otvoreni-podatotsi/osnoven-profil-na-registriran-subjekt|title=Централен регистар на Република Северна Македонија|website=crm.com.mk|language=mk|trans-title=Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije}} – Velika nacionalna loža Makedonije, pod nazivom Udruga građana za razvoj duhovnih, kulturnih i ljudskih vrijednosti u civilnom sektoru Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije - Skopje (Здружение на граѓани за развој на духовни,културни и хумани вредности во граѓанскиот сектор Древна И Прифатена Голема Национална Ложа На Македонија - Скопје), registrirana je udruga upisana u Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije pod brojem 7229240 od 13. rujna 2017. godine sa sjedištem na adresi Bulevar Partizanski odredi br. 17, Općina Centar, Skoplje.&lt;/ref&gt; skrećano DPGNLM, [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] je velika loža osnovana 2017. godine.&lt;ref name=&quot;:25&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Древна и прифатена голема национална ложа на Македонија|url=https://aagnlm.com/|access-date=2025-06-24|website=aagnlm.com|language=mk}}&lt;/ref&gt; Pod svojom okriljem ima četiri lože.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.gnlm.mk/#/mk/about|title=Големата Национална Ложа на Македонија е составена од 4 мали Ложи|access-date=2024-03-31|website=gnlm.mk|language=mk}}&lt;/ref&gt; Godine 2025. se reformirala i preuzela novi naziv.&lt;ref name=&quot;:25&quot;/&gt; Članica je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]] [[CGLEM]] i [[CMSA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cglem.org/grand-lodges/|title=CGLEM &amp; ASSOCIATES: The Grand Lodges|access-date=2024-04-03|website=cglem.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cmsa.org.br/livro-de-grandes-lojas/|title=Book Of Grand Lodges|access-date=2024-08-26|website=cmsa.org.br|language=pt, en, es, fr}}&lt;/ref&gt;

'''Velika tradicionalna masonska loža Makedonije''' (''Голема традиционална масонска ложа на Македонија'', [[Francuski jezik|fran.]] ''Grande loge maçonnique traditionnelle de Macédoine''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.crm.com.mk/mk/otvoreni-podatotsi/osnoven-profil-na-registriran-subjekt|title=Централен регистар на Република Северна Македонија|website=crm.com.mk|language=mk|trans-title=Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije}} – Velika tradicionalna masonska loža Makedonije, pod nazivom Udurga starih, slobodnih i prihvaćenih zidara GTMLM Skoplje (Здружение на стари, слободни и прифатени ѕидари ГТМЛМ Скопје), registrirana je udruga upisana u Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije pod brojem 7443030 od 26. kolovoza 2020. godine sa sjedištem na adresi Kosta Novakoviḱ br. 7/1-45, Općina Aerodrom, Skoplje.&lt;/ref&gt; skraćeno GTMLM, je velika loža osnovana 2019. godine u Skoplju, a ujedno je i [[pokrajinska velika loža]] pod [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Velikom ložom tradicionalne francuske masonerije]]. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Veliki majstor je Zoran Minov.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mk.linkedin.com/in/zoranminov|title=Zoran Minov Linkedin Profil|access-date=2024-04-04|website=linkedin.com}}&lt;/ref&gt;

'''Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;''' (''Голема ложа Вечна Светлина'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.crm.com.mk/mk/otvoreni-podatotsi/osnoven-profil-na-registriran-subjekt|title=Централен регистар на Република Северна Македонија|website=crm.com.mk|language=mk|trans-title=Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije}} – Velika loža &quot;Vječno svjetlo&quot;, pod nazivom Udruga za razvoj i primjenu tradicionalnih načela masonstva i slobodnih zidara Velika loža Vječno svjetlo Skopje (Здружение за развој и примена на традиционалните принципи на масонеријата и слободните зидари Голема Ложа Вечна Светлина Скопје), registrirana je udruga upisana u Središnji registar Republike Sjeverne Makedonije pod brojem 7813600 od 5. prosinca 2024. godine sa sjedištem na adresi Vladimir Komarov br. 27/3-3, Općina Aerodrom, Skoplje.&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 2024. godine u Skoplju.

Makedonske velike lože koje nisu upisane u nacionalni registar [[Nevladina udruga|udruga]]:
* '''Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Makedonije''' (''Голема ложа на старите слободни и прифатени ѕидари во Македонија'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Големата Ложа на Старите Слободни и Прифатени Ѕидари во Македонија|url=https://grandlodgemacedonia.org/|access-date=2025-10-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250219124449/https://grandlodgemacedonia.org/|archive-date=2025-02-19|website=grandlodgemacedonia.org|language=mk}}&lt;/ref&gt; je [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalna]] velika loža osnovana 2018. godine u Skoplju. Pod svojom zaštitom ima tri lože. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Škotski obred]]. Prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] bio je Venco Sokolovski.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgebulgaria.org/bg/?p=4288&amp;lang=en|title=Consecration of the GL AF&amp;AM of Macedonia|date=2018-06-18|access-date=2024-04-01|website=grandlodgebulgaria.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Makedonije''' (''Голема ложа на слободни sидари за мажи и жени на Македонија'') je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža osnovana 2019. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodge.org.uk/internationalgrandlodges.html|title=International Grand Lodges|access-date=2024-04-04|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20210726044615/https://grandlodge.org.uk/internationalgrandlodges.html|archive-date=2021-07-26|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/bratski-vrzki|title=Братски връзки|access-date=2024-04-23|website=thegrandlodge.bg|language=bg|trans-title=Bratske poveznice}}&lt;/ref&gt; Pod svojom zaštitom ima tri lože: &quot;Slobodni graditelji&quot; (''Ложа Слободни градители'') br. 1 u Skoplju, &quot;Tolerancija&quot; (''Ложа Толеранција'') br. 2 i &quot;Svjetlost&quot; (''Ложа Светлина'') br. 3. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Škotski obred]].
* '''Velika regularna loža Sjeverne Makedonije''' (''Голема регуларна ложа на Северна Македонија'') je velika loža osnovana 2023. godine. Pod svojom zaštitom ima tri lože, kao i jednu istraživačku Ložu &quot;Quatuor Coronati&quot;. Proizašla je deputacijske Lože &quot;Sunce&quot; koja je radila pod okriljem [[Velika regularna loža Slovenije|Velike regularne lože Slovenije]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Freemasonry in N. Macedonia|url=https://route33.eu/en/north-macedonia/|access-date=2025-05-14|website=route33.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; Članica je [[CIGLU]]-a od rujna 2024.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=We warmly welcome the Grand Regular Lodge of North Macedonia as a member of the International Confederation of United Grand Lodges of the Ancient and Accepted Scottish Rite|url=https://www.facebook.com/CIGLU1/photos/bienvenue-%C3%A0-la-grande-loge-r%C3%A9guli%C3%A8re-de-mac%C3%A9doine-du-nord-en-tant-que-membre-de-/516954897955682/|access-date=2025-05-23|website=facebook.com/CIGLU1|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Škotski obred]]. U travnju 2024. godine u [[Beograd]]u je potpisala sporazum o međusobnoj zajedničkoj suradnji s Velikom regularnom ložom Slovenije, [[Velika nacionalna loža Srbije|Velikom nacionalnom ložom Srbije]] i [[Velika regularna loža Hrvatske|Velikom regularnom ložom Hrvatske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glasmasona.com/%d0%b2%d0%bd%d0%bb%d1%81-%d0%b4%d0%be%d0%bc%d0%b0%d1%9b%d0%b8%d0%bd-%d1%81%d0%b0%d0%bc%d0%b8%d1%82%d0%b0-%d0%be%d0%b1%d0%b5%d0%b4%d0%b8%d1%98%d0%b5%d0%bd%d1%86%d0%b8%d1%98%d0%b0-%d1%86%d0%b5%d0%bd/|title=ВНЛС домаћин самита обедијенција централне Европе|date=2024-04-23|access-date=2024-05-04|website=glasmasona.com|language=sr|trans-title=VNLS domaćin summit-a jurisdikcija središnje Europe|archive-date=5. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240505014145/https://glasmasona.com/%D0%B2%D0%BD%D0%BB%D1%81-%D0%B4%D0%BE%D0%BC%D0%B0%D1%9B%D0%B8%D0%BD-%D1%81%D0%B0%D0%BC%D0%B8%D1%82%D0%B0-%D0%BE%D0%B1%D0%B5%D0%B4%D0%B8%D1%98%D0%B5%D0%BD%D1%86%D0%B8%D1%98%D0%B0-%D1%86%D0%B5%D0%BD/|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

Makedonske velike lože koje su navedene kao članice [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]] slobodnih zidara:
* '''Velika suverena loža Makedonije''' (''Голема суверена ложа на Македонија'') je navedena kao suosnivač [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije &quot;Libertas 5775&quot;]] u siječnju 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|title=Declaration of the Foundation and Sovereignty|access-date=2024-03-18|website=libertas5775.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105073934/https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|archive-date=2021-11-05|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika suverena loža Dačije''' (''Голема суверена ложа на Дачиа''), skraćeno GSLD, je članica [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]] te ima sestrinske velike lože (tj. velike lože istog naziva) u nekoliko drugih država.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gam-tracia.com/Membres.html|title=Grande Alliance Maçonnique TRACIA - Members|access-date=2024-03-31|website=gam-tracia.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202204grand-masonic-alliance-tracia/|title=Grande Alliance Maconnique TRACIA|access-date=2024-03-31|website=thesquaremagazine.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://glsd-macedonia.mk/|title=GLSD-Macedonia|access-date=2024-03-31|archive-url=https://web.archive.org/web/20181101153950/http://glsd-macedonia.mk:80/|archive-date=2018-11-01|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nosi naziv po [[Dacija|Daciji]], povijesnoj pokrajini na području koje danas pripada [[Rumunjska|Rumunjskoj]].
* '''Velika ujedinjena loža Makedonije''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''United Grand Lodge of Macedonia'') je članica [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* '''Velika orijentalna regularna loža Makedonije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Orientale Régulière de Macédoine''), skraćeno GLORM, je članica Univerzalnog masonskog saveza ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Alleanza Universale Massonica'', AUM).&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://umaniterra.org/alleanza-universale-massonica-aum/|title=Alleanza Universale Massonica - AUM|access-date=2024-04-04|website=umaniterra.org|language=it}}&lt;/ref&gt; Ujedno je i [[pokrajinska velika loža]] u sastavu Velike orijentalne regularne lože Francuske (''Grande Loge Orientale Régulière de France'', GLORF).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glerdf.blogspot.com/|title=Grande Loge Orientale Régulière de France|access-date=2024-04-04|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* '''Tradicionalni inicijacijski red Makedonije''' ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Ordine Tradizionale Iniziatico Macedonia''), skraćeno OTIM, je član Univerzalnog masonskog saveza ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Alleanza Universale Massonica'', AUM),&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; te ima sestrinske velike lože (tj. velike lože istog naziva) u nekoliko drugih država.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aum-lodge.org/?p=183|title=Obbedienze confederate nell'A.'.U.'.M.'.|access-date=2024-04-19|website=aum-lodge.org|language=it}}&lt;/ref&gt;

== Inozemne velike lože u Sjevernoj Makedoniji ==
[[Slika:GODF in R.Macedonia.jpg|mini|200px|desno|[[Medaljon (slobodno zidarstvo)|Medaljon]] Lože &quot;Istina&quot;.]]
Pored makedonskih [[velika loža|velikih loža]], u Sjevernoj Makedoniji djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{DZ|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) ima tri lože pod svojom okriljem, od toga dvije u Skoplju i jednu u [[Prilep]]u.&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Историја|url=https://vistina.org.mk/istorija/|access-date=2026-03-12|website=vistina.org.mk|language=mk}}&lt;/ref&gt; Prva je Loža &quot;Istina&quot; (''Ложа &quot;Вистина&quot;'', [[Francuski jezik|fran.]] ''Loge La Vérité'') br. 6008 osnovana u travnju 2002. godine u Skoplju.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|title=4ème Séance Plénière du vendredi 25 août 2017|access-date=2024-03-31|website=labienfaisance.re|archive-url=https://web.archive.org/web/20180123072142/http://labienfaisance.re/wp-content/uploads/2017/10/convent6017-4-seance-pleniere-.pdf|archive-date=2018-01-23|url-status=dead|publisher=[[Veliki orijent Francuske]]|language=fr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=The Masonic societies in Macedonia (Interview with Freemason Blagoya Pandovski)|journal=Macedonian Tribune|url=https://www.docdroid.net/rthxohf/macedonian-tribune-dec-2017-page-6-7-pdf|last=Lazarevski|first=Boyan|date=2017-12-07|pages=6-7|language=en}}&lt;/ref&gt; Nakon toga, osnovana je Loža &quot;Svjetlost&quot; (''Ложа &quot;Светлина&quot;'', ''Loge Lumière'') u Prilepu 2018., dok je Loža &quot;Ljubav&quot; (''Ложа &quot;Љубов&quot;'', ''Loge L'Amour'') osnovana je u listopadu 2019. godine u Skoplju.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Prije toga, 1910. godine je osnovana Loža &quot;Kosovo&quot; u Skopju koja 1919. godine prelazi pod zaštitu [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože SHS &quot;Jugoslavija&quot;]].

Neke [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] su bile pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|ITAK}} [[Veliki orijent Italije]] (GOI) je pod svojom zaštitom tijekom [[1910-ih]] imao tri lože; Ložu &quot;Heraclea&quot; ([[Talijanski jezik|tali.]] ''Loggia Héraclée'') br. 18 i Ložu &quot;Zemlja i Sunce&quot; (''Loggia Terra e Sole'') u [[Bitola|Bitoli]] kao i Ložu &quot;Zvijezda slobode&quot; (''Loggia Stella della Libertà'') u Skoplju.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;
*{{Z|RUM}} Velika nacionalna loža Rumunjeske (MLNR) je 1911. godine u Bitoli osnovala Ložu &quot;Zora slobode&quot; ([[Francuski jezik|fran.]] ''Loge Aurore de la liberté'').&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;
*{{Z|UK}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Velika Britanija|Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene]] ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of Freemasonry for Men and Women'', GLFMW) je do 2017. godine na području Makedonije osnovala Ložu &quot;Slobodni graditelji&quot; br. 1 u Skoplju, Ložu &quot;Tolerancija&quot; br. 2 i pionirsku Ložu &quot;Svjetlost&quot; br. 3 prije nego što su prešle pod zaštitu Velike lože slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://grandlodge.org.uk/lodges.html|title=Lodges|access-date=2024-04-04|website=grandlodge.org.uk|archive-url=https://web.archive.org/web/20171108041204/http://grandlodge.org.uk/lodges.html|archive-date=2017-11-08|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{DZ|BUL}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Bugarska|Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara u Bugarskoj]] je do 2018. godine pod svojom zaštitom imala Ložu &quot;Slantze 2017&quot;. Ova loža će te godine formirati [[#Tradicionalne i liberalne velike lože|Veliku ložu starih i prihvaćenih slobodnih zidara Makedonije]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
*{{Z|BUL}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Bugarska|Velika loža slobodnog zidarstva za muškarce i žene Bugarske]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thegrandlodge.bg/|title=Великата Ложа на Свободните Зидари за Мъже и Жени на България|access-date=2024-04-24|website=thegrandlodge.bg|language=bg}}&lt;/ref&gt; je do 2019. godine pod svojom zaštitom imala Ložu &quot;Slobodni graditelji&quot; br. 1 u Skoplju, Ložu &quot;Tolerancija&quot; br. 2 i Ložu &quot;Svjetlost&quot; br. 3 prije nego što su formirale [[#Tradicionalne i liberalne velike lože|Veliku ložu slobodnog zidarstva za muškarce i žene Makedonije]].
*{{Z|SLO}} [[Velika regularna loža Slovenije]] (VRLS) je imala jednu [[Deputacijska loža|deputacijsku ložu]] pod svojom zaštitom, i to Ložu &quot;Sunce&quot; (''Ложа &quot;Сонце&quot;'') br. 8, osnovan u Skoplju u lipnju 2018. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Slobodno Zidarstvo u Sloveniji|journal=Akacija|last=Košir|first=Matevž|url=https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_2._deo.pdf|issue=5|pages=71–73|year=2018|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240320104628/https://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Akacija_5_-_2._deo.pdf|archive-date=2024-03-20}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vrls.si/|title=Lože v Sloveniji|access-date=2023-08-31|website=|archive-url=https://web.archive.org/web/20210423104232/https://www.vrls.si/|archive-date=2021-04-23|url-status=dead|language=sl}}&lt;/ref&gt; Ova loža je 2023. godine, skupa s još dvije lože, osnovala [[#Tradicionalne i liberalne velike lože|Veliku regularnu ložu Sjeverne Makedonije]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

== Poznati slobodni zidari ==
&lt;!-- NAVODITI SAMO OSOBE KOJI IMAJU ČLANAK NA WIKIPEDIJI --&gt;
* [[Hristo Botev]] (1848. – 1876.), bugarski revolucionar i pjesnik&lt;ref name=&quot;:19&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Слободното ѕидарство во Македонија|url=https://popara.mk/2011/slobodnoto-dzidarstvo-vo-makedonija/|access-date=2025-07-08|date=2011-07-20|website=popara.mk|language=mk}}&lt;/ref&gt;
* [[Dame Gruev]] (1871. – 1906.), revolucionar&lt;ref name=&quot;:19&quot;/&gt;

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]]
* [[Veliki orijent Francuske na Balkanu]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{div col|colwidth=33em}}
* {{URL|https://thegrandlodgeofmacedonia.org/mk/home/|Velika loža Makedonije}}
* {{URL|https://aagnlm.com/|Drevna i prihvaćena Velika nacionalna loža Makedonije}}
* {{URL|https://grandlodgemacedonia.org/|Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Makedonije}}
* {{URL|https://glmakedon.org/|Velika loža Makedon}}
* {{URL|https://vistina.org.mk/|Loža &quot;Istina&quot;, Skoplje (VOF)}}
* {{Facebook|regulargrandlodgeofmacedonia|Velika regularna loža Makedonije}}
* {{Facebook|golematradicionalnamasonskalozanamakedonija|Velika tradicionalna masonska loža Makedonije}}
{{div col end}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Sjevernoj Makedoniji]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Sjeverna]]</text>
      <sha1>qazdal8zyoimyt0wpdyq2mra04bpvkf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Srbiji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>762593</id>
    <revision>
      <id>7447576</id>
      <parentid>7430222</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:03:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447576</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69181" sha1="6tyzzeqemlncjlc31sch74vkiamq0yg" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Srbiji{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Srbiji te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Regularna velika loža Srbije]]'''
|align=right|62
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika nacionalna loža Srbije]]'''
|align=right|29
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Veliki orijent Francuske]]'''
|align=right|14
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije]]''' (2015.)
|align=right|8
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Liberalna velika loža Srbije]]'''
|align=right|6
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]]''' (1990.)
|align=right|4
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika ženska loža Srbije]]'''
|align=right|4
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika masonska loža Srbije]]'''
|align=right|3
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|SLO}} '''[[Veliki orijent Slovenije]]'''
|align=right|1
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska federacija &quot;Droit Humain&quot;]]'''
|align=right|1
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Tradicionalna velika masonska loža Srbije'''
|align=right|3
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika loža Balkana''' 
|align=right|3
|-
|}
{{SZsidebar}}
[[Slobodno zidarstvo]] u [[Srbija|Srbiji]] djeluje od druge polovice [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prvu srbijansku [[Loža (slobodno zidarstvo)|ložu]] osnovali su 1785. godine u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinu]], pored [[Novi Sad|Novog Sada]], vojni časnici koji su služili u toj pukovniji. Prvo povezivanje više loža u jednu [[Slobodnozidarski redovi|slobodnozidarsku organizaciju]] bilo je 1912. godine formiranjem Vrhovnog savjeta Škotskog reda Srbije.

Danas u Srbiji djeluje regularna, nazvana [[Regularna velika loža Srbije]], i preko 20 [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno kontinentalnih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Veliki orijent Francuske|Velikog orijenta Francuske]], imaju svoje lože u Srbiji. U nacionalnom registru udruga upisano je preko 40 udruga vezanih za slobodno zidarstvo.

== Povijest ==
U [[Vojvodina|sjevernom djelu Srbije]], pod upravom [[Kraljevina Ugarska|Ugarskom]] upravom, osnovana je časnička Loža &quot;Poštenje&quot; 1785. godine u [[Petrovaradinska tvrđava|Petrovaradinu]]. Godine 1795. godine carskim dekretom [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|car Franjo II.]] zabranjeno je slobodno zidarstvo u čitavoj [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]], a time i u sjevernom djelu Srbije. U drugom, južnom djelu današnje Srbije a tadašnjem [[Smederevski sandžak|Smederevskom sandžaku]], 1790. godine formirana je loža nepoznatog imena u [[Beograd]]u koja je radila svega nekoliko godina.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Speciale &quot;Massoneria nei Balcani&quot; (Serbia, Croazia, Slovenia, Montenegro, Bosnia-Erzegovina, Macedonia)|journal=Massonicamente|url=https://www.grandeoriente.it/wp-content/uploads/2023/06/Massonicamente_n272_2023-web.pdf|last=Ceran|first=Liborius|volume=27|last2=Dezi|first2=Carlo|publisher=[[Veliki orijent Italije]]|year=2023|language=it}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://mitropolit.org/|title=Nastanak slobodnog zidarstva u Vojvodini|access-date=2024-04-07|website=mitropolit.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20180323013200/http://mitropolit.org/|archive-date=2018-03-23|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

U Beogradu je 1842. godine osnovana Loža &quot;Ali Koč&quot; ([[Turski jezik|turs.]] ''Ali Koç Locası'') pod zaštitom turske velike lože i ona je 1851. imala 204 člana. Radila je do 1862. godine.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt; Godine 1878. godine došlo je do [[Berlinski kongres|potpunog oslobođenja]] [[Kneževina Srbija|Srbije]] od [[Osmansko Carstvo|Osmanskog Carstva]], a tokom ovih oslobodilačkih ratova, u Srbiji je bilo puno dobrovoljaca iz [[Kraljevina Italija|Italije]] koji su pomogli osnivanje Lože &quot;Svjetlost Balkana&quot; 1876. godine pod zaštitom [[Veliki orijent Italije|Velikog orijenta Italije]].&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Nakon [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] ponovo započinje slobodan rad loža slobodnih zidara na sjeveru Srbije. Pod zaštitom [[Veliki orijent Ugarske|Velikog orijenta Ugarske]] osnovane su Loža &quot;Jednakost&quot; br. 6 u [[Vršac|Vršcu]] (1870.), Loža &quot;Do stijene istine&quot; br. 19 u [[Bela Crkva|Beloj Crkvi]] (1873.), Loža &quot;Tales&quot; br. 24 u [[Zrenjanin]]u (1875.) i Loža &quot;Libertas&quot; br. 26 u [[Novi Sad|Novom Sadu]] (1876.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Josip Šosberger, slobodni zidar: Masoni nisu tajno društvo, ali jesu društvo s tajnom|url=https://mojnovisad.com/vesti/josip-sosberger-slobodni-zidar-masoni-nisu-tajno-drustvo-ali-jesu-drustvo-s-tajnom-id21049.html|access-date=2025-10-10|last=Aničić|first=Slađana|date=2018-03-22|website=mojnovisad.com}}&lt;/ref&gt; Sve su ove lože prestale s radom do 1883. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://szk.miraheze.org/wiki/Magyarorsz%C3%A1g_Nagy-Oriense_(1871-1886)_p%C3%A1holyai-|title=Magyarország Nagy-Oriense (1871-1886) páholyai|access-date=2024-04-06|website=miraheze.org|language=hu}}&lt;/ref&gt; Kasnije su pod zaštitom [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]] osnovane su i Loža &quot;Stella Orientalis&quot; u [[Zemun]]u (1890.) koja se nakon sedam godina seli u [[Pančevo]], Loža &quot;Pobratim&quot; u Beogradu (1891.), Loža &quot;Filantropija&quot; u [[Sombor]]u (1897.), zatim Loža &quot;Aurora&quot; u Vršcu (1905.), Loža &quot;Budućnost&quot; u Somboru (1908.) i Loža &quot;Stvaranje&quot; u [[Subotica|Subotici]] (1910.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;

[[Kraljevina Srbija|Srbija]] je 1882. godine proglašena kraljevinom i u njoj su pod zaštitom Velikog orijenta Italije osnovane Loža &quot;Srpska zadruga&quot; i Loža &quot;Sloga, rad i postojanstvo&quot;, ali i pod zaštitom Velike simboličke lože Ugarske Loža &quot;Nemanja&quot; u Nišu (1892.). Tada dolazi do vidljivog uspona slobodnog zidarstva u Kraljevini Srbiji. Godine 1894. godine predsjednik Vlade Srbije Svetomir Nikolajević postaje slobodni zidar. Kasnije je u Beogradu [[Veliki orijent Francuske]] osnovao Ložu &quot;Ujedinjenje&quot; (1909.), dok je [[Velika loža Hamburga]] osnovala Ložu &quot;Šumadija&quot; (1910.).&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

[[Slika:Djordje Vajfert.jpg|mini|170px|desno|Industrijalac i guverner središnje banke  [[Đorđe Weifert]] (1850. – 1937.) bio je dugogodišnji [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] i [[veliki zapovjednik]].]]
Prvo udruživanje beogradskih ali i srbijanskih loža dolazi 1912. godine kada tri lože (&quot;Sloga, rad i postojanstvo&quot;, &quot;Pobratim&quot; i &quot;Šumadija&quot;) formiraju Vrhovni savjet Škotskog reda Srbije, [[Vrhovno vijeće Škotskog obreda|dodatno tijelo]] koje upravlja [[Škotski obred|Škotskim obredom]], a ne jednu [[velika loža|veliku ložu]] kako je uobičajeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Nakon završetka [[Prvi svjetski rat|Prvog svjetskog rata]] i uspostavom [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca]] uspostavlja se jedinstvena slobodnozidarska jurisdikcija na području kraljevine 1919. godine formiranjem [[Velika loža &quot;Jugoslavija&quot;|Velike lože Srba, Hrvata i Slovenaca &quot;Jugoslavija&quot;]] sa sjedištem u Beogradu. Ovu veliku ložu formirale su lože iz Vrhovnog savjeta Srbije i hrvatske [[Velika loža &quot;Ljubav bližnjega&quot;|Velike lože &quot;Ljubav bližnjega&quot;]]. Pod zaštitom Velike lože &quot;Jugoslavija&quot; su tijekom [[1920-ih]] u Beogradu osnovane četiri lože: &quot;Istina&quot; (1920.), &quot;Preporod&quot; (1925.), &quot;Dositej Obradović&quot; (1925.), &quot;Maksim Kovalevski&quot; (1926.), kao i Loža &quot;Mitropolit Stratimirović&quot; u Novom Sadu (1924.). U 1931. godini osnovana je Loža &quot;Vojvodina&quot; u [[Zrenjanin|Petrovgradu]] (današnji Zrenjanin). U razdoblju prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], knez [[Pavle Karađorđević]], kao slobodni zidar, bliski rođak i predstavnik Velike lože &quot;Jugoslavija&quot;, prisustvovao je postavljanju princa [[George, vojvoda od Kenta|Georga, vojvode od Kenta]], u srpnju 1939. godine za velikog majstora [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. Tih godina osnovane su i Loža &quot;Banat&quot; u [[Pančevo|Pančevu]] (1937.) te Loža &quot;Čovječnost&quot; u Beogradu (1940.). Međutim, politička situacija u Europi dovela je do gašenja loža, uključujući i Veliku ložu &quot;Jugoslavija&quot; do kraja 1940. godine. Nakon rata, u razdoblju [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]] (1945. – 1990.), organizirano slobodno zidarstvo je bilo zabranjeno.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Obnova djelovanja srpskih slobodnih zidara započela je s [[Raspad SFRJ|demokratskim promjenama]] kada su stvoreni uvjeti za njihov rad. U ožujku 1989. godine registriraju se tri lože u Beogradu: &quot;Pobratim&quot;, &quot;Sloga, rad i postojanstvo&quot; i &quot;Maksimilijan Vrhovac&quot;. Ubrzo dolazi i do unošenja svjetla u [[Velika loža Jugoslavije|Veliku ložu Jugoslavije]] u lipnju 1990. godine kojeg unose [[Ujedinjene velike lože Njemačke]]. Razna dešavanja, nesigurnosti i pritisci vlasti doveli su do toga je godišnja skupština održana je izvan [[SR Jugoslavija|SR Jugoslavije]], u [[Italija|Italiji]], u [[Rimini]]ju u ožujku 1993. godine kada je velika loža i promijenila naziv u [[Regularna velika loža Srbije|Regularna velika loža Jugoslavije]]. Od tada započinje dalji rast i razvoj slobodnog zidarstva. Godine 1997. iz Velika loža Jugoslavije izdvaja se i [[Velika nacionalna loža Srbije|Velika nacionalna loža Jugoslavije]] koju priznaje [[Velika loža Francuske]]. Međutim, Regularna velika loža Jugoslavije je 2002. godine dobila priznanje [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] kao [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] čime je potvrđen njezin autoritet.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Nakon raspada državne zajednice [[Srbija i Crna Gora|Srbije i Crne Gore]] 2006. godine sve velike lože usklađuju svoje nazive s nazivom novoformirane države [[Srbija|Srbije]].

== Regularna velika loža ==
[[Slika:Rvls-logo.png|mini|desno|145px|Regularna velika loža Srbije]]
{{glavni|Regularna velika loža Srbije}}
'''Regularna velika loža Srbije''' ([[Srpski jezik|srp]]. ''Регуларна велика ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Regularna velika loža Srbije (Регуларна велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17607928 od 1. lipnja 1993. godine sa sjedištem na adresi Kursulina 35, Općina Vračar, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno RVLS, je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] srbijanska [[velika loža]] osnovana 1993. godine u [[Rimini]]ju, [[Italija]], pod nazivom '''Regularna velika loža Jugoslavije''' (RVLJ). Ima preko 2.000 članova u preko 60 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Beogradu, [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Niš]]u, [[Subotica|Subotici]], [[Zrenjanin]]u, [[Vršac|Vršrcu]], [[Smederevo|Smederevu]], [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Zaječar]]u, [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Ćuprija|Ćupriji]] i [[Valjevo|Valjevu]], a jedna loža se nalazi u [[Kosovska Mitrovica|Kosovskoj Mitrovici]], [[Kosovo]].&lt;ref name=&quot;:2&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/loze-pod-zastitom-rvls/|title=Lože pod zaštitom RVLS|access-date=2024-04-06|website=rgls.org}}&lt;/ref&gt; U Beogradu rade i dvije lože na stranim jezicima, na engleskom i na njemačkom jeziku.&lt;ref name=&quot;:2&quot;/&gt; [[Ujedinjena velika loža Engleske]] (UGLE) je 2002. godine priznala ovu veliku ložu kao regularnu. 

Godine 2006. izdvojile su se tri lože s područja novoformirane [[Crna Gora|Crne Gore]] i formirale [[Velika loža Crne Gore|Veliku ložu Crne Gore]] koja je također regularna.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/istorijat-slobodnog-zidarstva-u-srbiji/|title=Istorijat Slobodnog Zidarstva u Srbiji|access-date=2024-04-06|website=rgls.org}}&lt;/ref&gt;

Regularna velika loža Srbije je posljednjih godina predvodi u prihvaćanju članova iregularnih i nepriznatih organizacija u svoje članstvo. Tako je u prosincu 2022. godine u jednom danu ovoj velikoj loži pristupilo oko 300 članova iz drugih organizacija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://rgls.org/novi-prijem-trazilaca-iz-iregularnih-i-nepriznatih-organizacija-u-rvls/|title=Novi prijem tražilaca iz iregularnih i nepriznatih organizacija u RVLS|access-date=2024-04-08|website=rgls.org}}&lt;/ref&gt; Pored toga, u srbijanskom registru udruga upisane su još [[Regularna velika loža Srbije#Udruge sličnog naziva|tri paramasonske organizacije]], uključujući [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|&quot;Regularnu veliku ložu Srbije, Beograd&quot;]], čiji sam naziv podsjeća na naziv ove regularne velike lože.

== Tradicionalne velike lože==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Vnls-logo.png
| width1      = 135
| caption1    = [[Velika nacionalna loža Srbije]], osnovana 1997. godine.

| image2      = Logo-vmls.png
| width2      = 135
| caption2    = [[Velika masonska loža Srbije]], osnovana 2006. godine.

| image3      = UVLS.png
| width3      = 135
| caption3    = [[Ujedinjene velike lože Srbije]], osnovane 2006. godine.

| image4      = Suvls.png
| width4      = 138
| caption4    = [[Savez ujedinjenih velikih loža Srbije]], osnovan 2015. godine.

| image5      = Logo-vls.png
| width5      = 135
| caption5    = [[Velika loža Srbije 1919|Velika loža Srbije]], osnovana 2015. godine.

| image6      = VelikaLozaSrbije.png
| width6      = 135
| caption6    = [[Velika loža Jugoslavije|Velika loža Srbije]], osnovana 1990. godine.

| image7      = Tvmls logo final-4.png
| width7      = 135
| caption7    = Tradicionalna velika masonska loža Srbije, osnovana 2012. godine.

| image8      = VOS.png
| width8      = 135
| caption8    = [[Veliki orijent Srbije]], osnovan 2015. godine.

}}
{{external media
| float  =
| width  =
| topic  = Emisije o slobodnom zidarsvu na [[Radiotelevizija Srbije|RTS-u]], obrazovno-znanstveni program
| caption =  &lt;!-- text placed left or right of headerimage ---&gt;
| headerimage= 
| title  =
| video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=V-oCvRw8n84 Masoni, prvi dio] (2011.)
| video2 = [https://www.youtube.com/watch?v=8iHwQa0F_mk Masoni, drugi dio] (2011.)
| video3 = [https://www.youtube.com/watch?v=QsiQh6UQ_mg Mira Adanja-Polak: Ulazak u novi hram masona u Beogradu] (2014.)
| video4 = [https://www.youtube.com/playlist?list=PLG6HMr6sRAxmc2r2Nq285mYBwJ3pvGMI6 Iz senke prošlosti] (9 epizoda, 2015.)
| video5 = [https://www.youtube.com/playlist?list=PLG6HMr6sRAxmKguXvJrlH08rbL5Dr05GO 33 odgovora] (7 epizoda, 2016.)
}}{{external media
| float  =
| width  =
| topic  = Emisije o slobodnom zidarsvu
| caption =  &lt;!-- text placed left or right of headerimage ---&gt;
| headerimage= 
| title  =
| video1 = [https://www.youtube.com/watch?v=zQDgtJkGlnU Jedna dobra priča: Ko su masoni u Srbiji i njihove tajne - Miloš Rajković], RTV MAG (lipanj 2024.)
| video2 = [https://www.youtube.com/watch?v=uGHrgyXiRCA Ušli smo u masonski hram u srcu Beograda], Blic TV (kolovoz 2016.)
| video3 = [https://www.youtube.com/watch?v=3Jn1Yry-0H4 Tajne masona u Beogradu: Ovako se ulazi u njihove redove], Una TV (travanj 2026.)
}}

U Srbiji danas djeluje preko 15 drugih velikih loža [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnog ustroja]]. Regularna velika loža Srbije je jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].

=== Osnovane 1990-ih ===
'''[[Velika loža Jugoslavije|Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije]]''' ([[Srpski jezik|srp]].  ''Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika loža Jugoslavije, danas pod nazivom Velika loža starih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije (Велика ложа старих и прихваћених слободних зидара Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 07551525 od 7. srpnja 1990. godine sa sjedištem na adresi Mačvanska 42, Općina Vračar, Beograd.&lt;/ref&gt; je [[velika loža]] koja je osnovana 1990. godine u [[Beograd]]u kao &quot;Velika loža Jugoslavije&quot;. Danas ima četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] pod svojom pokroviteljstvom. Najstarija je velika loža na području Srbije, ali i prva osnovana na području [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|socijalističke Jugoslavije]]. Prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] bio je [[Zoran Nenezić]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.politika.rs/sr/clanak/145986/Tajna-drustva/Hasanovic-Moramo-da-se-ujedinimo|title=Hasanović: Moramo da se ujedinimo|date=2010-08-14|access-date=2024-04-07|website=politika.rs}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Masoni u Srbiji|last=Lopušina|first=Marko|publisher=Knjiga komerc|year=2010|isbn=978-86-7712-261-4|location=Beograd|url=https://www.knjizara.com/Masoni-u-Srbiji-Marko-Lopusina-130929|pages=}}&lt;/ref&gt; Iz ove velike lože proizašle su danas dvije najveće velike lože u Srbiji, [[Regularna velika loža Srbije]] (1993.) i [[Velika nacionalna loža Srbije]] (1997.)

'''[[Velika nacionalna loža Srbije]]''' (''Велика национална ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika nacionalna loža Srbije (Велика национална ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17704974 od 14. studenog 2007. godine sa sjedištem na adresi Ul. svetog Nikole 29а, Općina Zvezdara, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VNLS, je velika loža osnovana 1997. godine u [[Beograd]]u kao &quot;Velika nacionalna loža Jugoslavije&quot;. Od 2003. do 2006. godine djelovala je pod nazivom &quot;Velika nacionalna loža Srbije i Crne Gore&quot;. Ima 29 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] smještenih u Beogradu, [[Niš]]u, [[Knjaževac|Knjaževcu]], [[Kragujevac|Kragujevcu]], [[Kruševac|Kruševcu]], [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Požarevac|Požarevcu]], [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]], [[Šabac|Šabcu]], [[Valjevo|Valjevu]], [[Vrbas (grad)|Vrbas]]u i [[Zaječar]]u. Također, ima lože u [[Bijeljina|Bijeljini]] i [[Banja Luka|Banja Luci]] (BiH) te [[Podgorica|Podgorici]] (Crna Gora). Godine 2000. je bila suosnivač međunarodnog [[CIGLU]]-a, [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|konfederacije velikih loža]] koje rade po [[Škotski obred|Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu]].

=== Osnovane 2000-ih ===
'''[[Velika masonska loža Srbije]]''' (''Велика масонска ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika masonska loža Srbije (Велика масонска ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17749838 od 24. ožujka 2009. godine sa sjedištem na adresi Balkanska 21, Općina Stari Grad, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VMLS, je velika loža osnovana je 2006. godine u Beogradu pod nazivom &quot;Velika ujedinjena loža Srbije&quot; (VULS) od loža koje su napustile [[Regularna velika loža Srbije|Regularnu veliku ložu Jugoslavije]] i Veliku nacionalnu ložu Srbije i Crne Gore kao i od bivših članova [[Velika loža Jugoslavije|Velike lože Jugoslavije]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vuls.org/|title=Deklaracija VULS|access-date=2024-04-07|website=vuls.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20070707073149/http://www.vuls.org/|archive-date=2007-07-07|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Naziv su promjenili 2008. godine. Pod svojom zaštitom ima tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u Beogradu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vmls.org.rs/o-nama/|title=Velika Masonska Loža Srbije (VMLS)|access-date=2024-04-07|website=vmls.org.rs}}&lt;/ref&gt; Članica je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnog saveza]] [[CGLEM]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://cglem.org/grand-lodges/|title=Grand Lodges - CGLEM|access-date=2024-04-07|website=cglem.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202208who-are-cglem/|title=CGLEM|access-date=2024-04-07|website=thesquaremagazine.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

'''[[Ujedinjene velike lože Srbije]]''' (''Уједињене велике ложе Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Ujedinjene velike lože Srbije (Уједињене велике ложе Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17714058 od 18. svibnja 2007. godine sa sjedištem na adresi Terazije 5, Općina Stari Grad, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno UVLS, je velika loža osnovana 2007. godine u Beogradu od članova koji su se izdvojili iz [[Velika masonska loža Srbije|Velike ujedinjene lože Srbije]] (VULS).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://uvls.rs/istorijat-slobodnog-zidarstva-u-srbiji.html|title=Историјат Слободног Зидарства у Србији|access-date=2024-04-07|website=uvls.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20140501144823/http://uvls.rs:80/istorijat-slobodnog-zidarstva-u-srbiji.html|archive-date=2014-05-01|url-status=dead|language=sr|trans-title=Istorijat Slobodnog Zidarstva u Srbiji}}&lt;/ref&gt; Na vrhuncu svog rada ova velika loža je imala oko 500 članova okupljenih u preko 20 loža u Beogradu, Novom Sadu, Loznici, Somboru, Nišu, Kruševcu, [[Ćuprija|Ćupriji]] i Zrenjaninu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://uvls.rs/loze-uvls.html|title=Lože pod zaštitom Ujedinjenih Velikih Loža Srbije|access-date=2024-04-07|website=uvls.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20150509224450/http://uvls.rs/loze-uvls.html|archive-date=2015-05-09|url-status=dead|language=sr}}&lt;/ref&gt; Godine 2015. je doživljava veliku krizu u kojoj dolazi do smjene dva [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|velika majstora]]. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Yorčki obred]]. Godine 2014. su osnovali Veliki kapitel kraljevskog luka Srbije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.velikikapitel.rs/VKS.html|title=Veliki Kapitel Zidara Kraljevskog Svoda Srbije|access-date=2024-04-07|website=velikikapitel.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20150217013455/http://www.velikikapitel.rs/VKS.html|archive-date=2015-02-17|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

'''[[Regularna velika loža Srbije, Beograd]]''' (''Регуларна велика ложа Србије, Београд''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Regularna velika loža Srbije, Beograd (Регуларна велика ложа Србије, Београд) registrirana je udruga, službenog naziva Udruga &quot;Regularna velika loža Srbije, Beograd&quot; (Удружење &quot;Регуларна Велика Ложа Србије, Београд&quot;), upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17742949 od 4. rujna 2008. godine sa sjedištem na adresi Bulevar Zorana Đinđića 101/14, Općina Novi Beograd, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno RVLS Beograd, je velika loža osnovana u studenom 2007. godine od dijela članova [[Velika masonska loža Srbije|Velike ujedinjene lože Srbije]] (VULS) i 15-ak članova [[Regularna velika loža Srbije|Regularne velike lože Srbije]] (RVLS).&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt; Sam naziv podsjeća na Regularnu veliku ložu Srbije što je izazvalo mnoge kontroverze. [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] bio je kontroverzni Čedomir Vukić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.rvlsrbije.org/|title=Udruženje &quot;Regularna Velika Loža Srbije, Beograd&quot;|access-date=2024-04-07|website=rvlsrbije.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20170709010225/http://www.rvlsrbije.org/|archive-date=2017-07-09|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/kako-su-se-masoni-cede-zareza-infiltrirali-u-hrvatske-institucije-1380962|title=Kako su se masoni Čede Zareza infiltrirali u hrvatske institucije?|date=2020-02-23|access-date=2024-04-07|website=[[Večernji list]]|last=Ristić|first=Borislav}}&lt;/ref&gt; Članica je Svjetske tradicionalne masonske unije (''Union Mondiale Maçonnique Traditionnelle'', UMMT).&lt;ref name=&quot;:3&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://ummt.ro/about-us|title=Manifesto or the constitution of the World Tradiţional Masonic Union (WTMU), Union Mondiale Maçonnique Traditionnelle (UMMT)|access-date=2024-04-07|website=ummt.ro|archive-url=https://web.archive.org/web/20180903151310/http://ummt.ro/about-us|archive-date=2018-09-03|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

'''Regularna velika loža Visokog masonskog vijeća Srbije''' (''Регуларна велика ложа Високог масонског савета Србије'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Regularna velika loža Visokog masonskog vijeća Srbije (Регуларна велика ложа Високог масонског савета Србије) registrirana je udruga, službenog naziva Udruga &quot;Regularna velika loža Visokog masonskog vijeća Srbije&quot; (Удружење &quot;Регуларна велика ложа Високог масонског савета Србије&quot;), upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28008201 od 20. prosinca 2009. godine sa sjedištem na adresi Marka Aurelija 11, Srijemska Mitrovica.&lt;br&gt;Dana 9. travnja 2010. godine upisana je zabilježba brisanja udruge iz Registra.&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana 31. svibnja 2008. godine u [[Srijemska Mitrovica|Srijemskoj Mitrovici]] koja je dio Visokog masonskog vijeća ([[Engleski jezik|engl.]] ''Masonic High Council''), međunarodne organizacije iz [[Engleska|Engleske]]. Osnovalo ju je 80-ak članova [[Velika nacionalna loža Srbije|Velike nacionalne lože Srbije]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Kronologija srpskog slobodnog zidarstva|journal=Mason|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|volume=9|pages=41-46|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240620191607/http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_9.pdf|archive-date=2024-06-20|year=2016.}}&lt;/ref&gt; Pod svojom zaštitom ima tri lože: Loža &quot;Sveti Jovan&quot; br 1 u Srijemskoj Mitrovici, Loža &quot;Bijela&quot; br. 2 u Novom Sadu i Loža &quot;Singidunum&quot; br. 3 u Beogradu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.rgle.org.uk/MHC_Serbia.htm|title=Masonic High Council of Serbia|access-date=2024-04-07|website=rgle.org.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Veliki majstori bili su Borko Žiravac i Goran Klevernić. Godine 2010. bila je suosnivač međunarodnog saveza [[SOGLIA]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=About SOGLIA|url=https://soglia.org/en/about-soglia|access-date=2026-03-05|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250315032558/https://soglia.org/en/about-soglia|archive-date=2025-03-15|website=soglia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; iz kojeg je izbačena 2025.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Expulsion of Brother Borko Ziravac and Brother Walid Abou Dehn (Lebanon) from S.O.G.L.I.A. with affiliated Grand Lodges|url=https://www.soglia.eu/_files/ugd/61b744_0281cfca10464cc18de9a37edd3ad6cb.pdf|access-date=2026-03-04|last=Armstrong|first=Julius V.|date=2025-06-09|website=soglia.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;

=== Osnovane 2010-ih ===
'''Tradicionalna velika masonska loža Srbije''' (''Традиционална велика масонска ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Tradicionalna velika masonska loža Srbije (Традиционална велика масонска ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28081391 od 15. ožujka 2012. godine sa sjedištem na adresi Dimitrija Tucovića 103, Općina Zvezdara, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno TVMLS, je velika loža osnovana u ožujku 2012. godine u [[Beograd]]u izdvajanjem članova iz [[Velika masonska loža Srbije|Velike masonske lože Srbije]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; Pod svojom zaštitom ima tri lože u Beogradu: Loža &quot;Pobratim&quot; br. 1, Loža &quot;Đorđe Weifert&quot; br. 2 i Loža &quot;Neimar&quot; br. 3. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Škotski obred|Drevni i prihvaćeni škotski obred]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://tvmls.org/o-nama/?lng=lat|title=Tradicionalna Velika Masonska Loža Srbije|access-date=2025-07-18|website=tvmls.org|language=sr}}&lt;/ref&gt; Veliki majstor bio je Nebojša Đorđević.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.mlreu.org/index.php/en/14-sample-data-articles/149-traditional-grand-masonic-lodge-of-serbia|title=Recognition and fraternal relations with Traditional Grand Masonic Lodge of Serbia|access-date=2024-08-26|website=mlreu.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Bila je članica [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnog saveza]] [[SOGLIA]].

'''Velika duhovna loža slobodnih zidara Srbije &quot;Sub Rosa&quot;''' (''Велика духовна ложа слободних зидара Србије &quot;Sub Rosa&quot;''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika duhovna loža slobodnih zidara Srbije &quot;Sub Rosa&quot; (Велика духовна ложа слободних зидара Србије &quot;Sub Rosa&quot;) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28165978 od 17. veljače 2015. godine sa sjedištem na adresi Terazije 5, Općina Stari Grad, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VDL &quot;Sub Rosa&quot;, je velika loža osnovana 2015. godine u Beogradu izdvajanjem članova iz kontroverzne [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|udruge RVLS, Beograd]]. Pod svojom zaštitom u 2020. godini ima četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] u Beogradu: Loža &quot;Benjamin Franklin&quot;, Loža &quot;Dimitrije Mitrinović&quot;, Loža &quot;Sol Invictus&quot; i Loža &quot;Lafayette&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandspirituallodgesubrosa.com/about#subrosa|title=Sub Rosa: O nama|access-date=2024-04-17|website=grandspirituallodgesubrosa.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200619184009/https://grandspirituallodgesubrosa.com/about#subrosa|archive-date=2020-06-19|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Veliki majstori su bili Petar Bundalo te Aleksandar Nikolić (od 2016.)

'''[[Velika loža Srbije 1919]]''' (''Велика ложа Србије 1919''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika loža Srbije 1919 (Велика ложа Србије 1919) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28185995 od 31. listopada 2015. godine sa sjedištem na adresi Kraljice Natalije 21, Općina Stari Grad, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VLS, je velika loža osnovana 2015. godine u [[Beograd]]u od skupine članova koji su napustili [[Velika nacionalna loža Srbije|Veliku nacionalnu ložu Srbije]] (VNLS).&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; Pod svojom zaštitom ima osam [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga pet u Beogradu te po jedna u [[Novi Sad|Novom Sadu]], [[Prijepolje|Prijepolju]] i [[Šabac|Šabcu]]. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.vls.rs/|title=VLS|access-date=2024-04-07|website=vls.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;

'''[[Savez ujedinjenih velikih loža Srbije]]''' (''Савез уједињених великих ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Savez ujedinjenih velikih loža Srbije (Савез уједињених великих ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28189028 od 7. prosinca 2015. godine sa sjedištem na adresi Bože Jankovića 24a, Općina Voždovac, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno SUVLS, je osnovana 2015. godine u Beogradu izdvajanjem članova iz [[Ujedinjene velike lože Srbije]] (UVLS) i [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|udruge RVLS Beograd]]. Pod svojom zaštitom 2020. godine imala je 15 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Beogradu, Novom Sadu, [[Kruševac|Kruševcu]], [[Zrenjanin]]u, [[Sombor]]u i [[Niš]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.lodge.rs/|title=Savez ujedinjenih velikih loža Srbije|access-date=2024-04-08|website=lodge.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20201101013721/http://www.lodge.rs/|archive-date=2020-11-01|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;

'''[[Veliki orijent Srbije]]''' (''Велики оријент Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Veliki orijent Srbije, Beograd (Велики оријент Србије) registrirana je udruga, službenog naziva Udruga &quot;Veliki orijent Srbije&quot; Starih, slobodnih &amp; prihvaćenih zidara (Удружење &quot;Велики оријент Србије&quot; Старих, слободних &amp; прихваћених зидара), upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28171048 od 16. ožujka 2015. godine sa sjedištem na adresi Mihaila Bogićevića 7, Općina Savski Venac, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VOS, je velika loža osnovana 2015. godine u Beogradu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.vos.rs/|title=Veliki orijent Srbije|access-date=2024-04-07|website=vos.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20190312000745/http://www.vos.rs/|archive-date=2019-03-12|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Ovaj veliki orijent je početkom 2017. godine imao ložu u [[Zagreb]]u, da bi kasnije iste godine unijela svijetlo u [[Veliki orijent Hrvatske]]. [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] je Dušan Vukić, sin kontroverznog Čedomira Vukića.&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

'''Velika loža Balkana''' (''Велика ложа Балкана''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika loža Balkana (Велика ложа Балкана) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28287330 od 2. rujna 2019. godine sa sjedištem na adresi Tome Živanovića 9/3/5, Općina Savski Vijenac, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VLB, je velika loža osnovana 2019. godine u Beogradu. Pod svojom zaštitom ima četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]: &quot;Svjetlost Balkana&quot; u Beogradu, &quot;Jelena Anžujska&quot;, &quot;Sveti Andrej&quot; u [[Jagodina|Jagodini]] i &quot;Gojko Stoičević&quot; u [[Vrbas (grad)|Vrbasu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Lože pod zaštitom VLB|url=https://www.velikalozabalkana.com/loze-pod-zastitom-vlb.html|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240407085126/https://www.velikalozabalkana.com/loze-pod-zastitom-vlb.html|archive-date=2024-04-07|access-date=2024-12-19|website=velikalozabalkana.com}}&lt;/ref&gt; Osnovali su je članovi koji su izašli iz [[Veliki orijent Srbije|Velikog orijenta Srbije]] (VOS) i [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|RVLS Beograd]]. Članica je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnog saveza]] [[SOGLIA]],&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodges of SOGLIA|url=https://soglia.org/en/grand-lodges|access-date=2026-03-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250811021612/https://soglia.org/en/grand-lodges|archive-date=2025-08-11|website=soglia.org|language=en}}&lt;/ref&gt; kao i Vrhovnog vijeća velikih loža Srbije. Velika loža je članica [[Vrhovno vijeće velikih loža Balkana|Vrhovnog vijeća velikih loža Balkana]], kao i jedan od suosnivača ovog vrhovnog vijeća 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Vrhovno Veće Velikih Loža Balkana|url=https://vvvlb.com/|access-date=2024-12-19|website=vvvlb.com}}&lt;/ref&gt; Veliki majstor je Dejan Jevtić.

=== Osnovane 2020-ih ===
'''Veliki orijent Balkana''' (''Велика оријент Балкана''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Veliki orijent Balkana (Велика оријент Балкана) registrirana je udruga, službenog naziva Veliki orijent Balkana Jagodina (Велика оријент Балкана Јагодина), upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28339771 od 22. veljače 2022. godine sa sjedištem na adresi Gine Pajevića 10/1, Jagodina.&lt;/ref&gt; skraćeno VOB, je velika loža osnovana 2022. godine u [[Jagodina|Jagodini]]. Pod svojom zaštitom ima tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], a upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] vodi [[Škotski red u Srbiji#Vrhovni savjet Balkana|Vrhovni savjet Balkana]].&lt;ref name=&quot;:12&quot;/&gt;

'''Velika tradicionalna slobodnozidarska loža Srbije''' (''Велика традиционална слободнозидарска ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika tradicionalna slobodnozidarska loža Srbije (Велика традиционална слободнозидарска ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28345151 od 28. lipnja 2022. godine sa sjedištem na adresi Milice Cenić 18, Ćuprija.&lt;/ref&gt; skraćeno VTSzLS, je velika loža osnovana 2022. godine u [[Ćuprija|Ćupriji]]. Pod svojom zaštitom ima tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]: &quot;Srbija&quot; u [[Beograd]]u te &quot;Šumadija&quot; i &quot;Pomoravlje&quot; u Ćupriji.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tajna kuće na raskršću|url=https://gtls.rs/tajna-kuce.php|access-date=2025-05-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240407113621/https://gtls.rs/tajna-kuce.php|archive-date=2024-04-07|website=gtls.rs}}&lt;/ref&gt; Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]], a upravljanje visokim stupnjevima vodi [[Škotski red u Srbiji#Vrhovn savjet Balkana|Vrhovni savjet Balkana]].&lt;ref name=&quot;:12&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|title=Vrhovni savet Balkana|access-date=2024-04-07|website=supremecouncil.rs|archive-date=21. veljače 2025.|archive-url=https://web.archive.org/web/20250221143805/https://supremecouncil.rs/vrhovni-savet.php|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] je Boban Branković.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Put ka svetlosti|url=https://gtls.rs/put-ka-svetlosti.php|access-date=2025-05-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20240407113615/https://gtls.rs/put-ka-svetlosti.php|archive-date=2024-04-07|website=gtls.rs}}&lt;/ref&gt;

'''Velika loža drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara Srbije''' (''Велика ложа древних и прихваћених слободних зидара Србије''), poznatija kao '''Velika loža AFAM Srbije''',&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Velika Loža Drevnih i Prihvaćenih Slobodnih zidara Srbije|url=https://afamsrbija.rs/|access-date=2025-09-22|website=afamsrbija.rs}}&lt;/ref&gt; je velika loža osnovana u veljači 2025. godine u Beogradu od loža koje su radile pod zaštitom [[Veliki orijent Srbije|Velikog orijenta Srbije]] (VOS). Pod svojim okriljem ima sedam loža. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Schröderov obred]].

'''Suvereni orijent Srbije''' (''Суверени оријент Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Aгенција за привредне регистре|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|access-date=2025-10-31|website=apr.gov.rs|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Suvereni orijent Srbije (Суверени оријент Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28397879 od 16. travnja 2025. godine sa sjedištem na adresi Gandijeva 144/1, Općina Novi Beograd, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno SOS, je velika loža osnovana u travnju 2025. godine u [[Beograd]]u. Pod njenim okriljem djeluju tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]]: &quot;Iskra&quot;, &quot;Svjetlost Balkana&quot; i &quot;Sloga, rad i postojanstvo&quot;.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=SOS - Lože pod zaštitom|url=https://sos6025.wordpress.com/64-2__trashed/%d0%bb%d0%be%d0%b6%d0%b5-%d0%bf%d0%be%d0%b4-%d0%b7%d0%b0%d1%88%d1%82%d0%b8%d1%82%d0%be%d0%bc/|access-date=2025-10-31|website=sos6025.wordpress.com}}&lt;/ref&gt; Članica je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnog saveza]] [[SOGLIA]] od rujna 2025.&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt;

== Kontinentalne i mješovite velike lože==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 2/2

| image1      = Logo-lvls.png
| width1      = 135
| caption1    = [[Liberalna velika loža Srbije]], osnovana 2020. godine.

| image2      = Vzls-logo.png
| width2      = 135
| caption2    = [[Velika ženska loža Srbije]], osnovana 2022. godine.

}}
U Srbiji danas djeluje desetak velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom) ustroju]].

'''Velika ujedinjena loža Srbije''' (''Велика уједињена ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika ujedinjena loža Srbije (Велика уједињена ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 17738356 od 31. srpnja 2008. godine sa sjedištem na adresi Braće Jerkovića 74a, Općina Voždovac, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VULS, je velika loža osnovana 2008. godine u [[Beograd]]u. Članica je [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]]&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; i Svjetske tradicionalne masonske unije (''Union Mondiale Maçonnique Traditionnelle'', UMMT).&lt;ref name=&quot;:3&quot;/&gt; [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] je Dragomir Petković. Usko je povezana s kontroverznom [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|udrugom RVLS Beograd]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://n1info.ba/regija/a77883-oformljena-nova-masonska-loza-u-novom-sadu/|title=U Novom Sadu osnovana masonska loža, okupila 30 članova|date=2016-01-17|access-date=2024-04-19|website=n1info.ba}}&lt;/ref&gt; Nije povezana s istoimenom [[Velika masonska loža Srbije|Velikom ujedinjenom ložom Srbije]] osnovanom 2006. godine.

'''Velika zemaljska loža Srbije''' (''Велика земаљска ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika zemaljska loža Srbije (Велика земаљска ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28068484 od 31. listopada 2011. godine sa sjedištem na adresi Palmotićeva 25a, Općina Stari Grad, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VZLS, je velika loža osnovana 2011. godine u Beogradu izdvajanjem članova iz kontroverzne [[Regularna velika loža Srbije, Beograd|udruge RVLS Beograd]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;

'''Velika suverena loža Dačije''' (''Велика суверена ложа Дачије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika suverena loža Dačije (Велика суверена ложа Дачије) registrirana je udruga, službenog naziva Udruga &quot;VSL Dačije&quot; (Удружење &quot;ВСЛ Дачије&quot;), upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28338252 od 24. veljače 2022. godine sa sjedištem na adresi Jovanke Radaković 39В/4, Općina Zvezdara, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno VSL Dačije, je velika loža osnovana 2018. godine u Beogradu. Dio je Međunarodnog suverenog utočišta Dačije, osnovanog u [[Rumunjska|Rumunjskoj]], koje djeluje putem sestrinskih velikih loža (tj. velikih loža istog naziva) u desetak drugih država pod okriljem [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gam-tracia.com/membres/|title=Grande Alliance Maçonnique TRACIA - Members|access-date=2024-04-07|website=gam-tracia.com|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202204grand-masonic-alliance-tracia/|title=Grande Alliance Maconnique TRACIA|access-date=2024-04-07|website=thesquaremagazine.com|language=en}}&lt;/ref&gt; Nosi naziv po [[Dacija|Daciji]], povijesnoj pokrajini na području koje danas pripada Rumunjskoj. Osnovali su je članovi koji su izašli iz [[Veliki orijent Srbije|Velikog orijenta Srbije]] (VOS).

'''Suverena velika loža Srbije''' (''Суверена велика ложа Србије''), skraćeno SVLS, je velika loža osnovana 2019. godine u [[Novi Sad|Novom Sadu]] od loža koje su radile pod zaštitom [[Veliki orijent Srbije|Velikog orijenta Srbije]] (VOS).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://svls.rs/o-nama/|title=Суверена Велика Ложа Србије (СВЛС)|access-date=2024-04-07|website=svls.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt; Pod svojom zaštitom ima šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u Novom Sadu: Loža &quot;Petar II. Petrović Njegoš&quot; br. 1, Loža &quot;Ivo Andrić&quot; br. 2, Loža &quot;Svetozar Miletić&quot; br. 3, Loža &quot;Alma Mons&quot; br. 4, Loža &quot;Sveti Georgije&quot; br. 5 i Loža &quot;Faros&quot; br. 6.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://svls.rs/loze-pod-zastitom/|title=Lože pod zaštitom SVLS|access-date=2024-04-07|website=svls.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt; Članica je [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]],&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; kao i Saveza velikih loža slobodnih zidara Srbije.

'''Velika loža &quot;Nikola Tesla&quot;''' (''Велика ложа &quot;Никола Тесла&quot;''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Velika loža Nikola Tesla (Велика ложа Никола Тесла) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28284772 od 14. srpnja 2019. godine sa sjedištem na adresi Valjevska 14/26, Sombor.&lt;/ref&gt; skraćeno VLNT, je velika loža osnovana 2019. godine u [[Sombor]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://svlnt.com/velika-loza-nikola-tesla/ |title=Velika Loža Nikola Tesla |access-date=2024-04-07 |archive-date=2021-12-25|archive-url=https://web.archive.org/web/20211225071000/https://svlnt.com/velika-loza-nikola-tesla/ |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Osnovali su je članovi koji su izašli iz Velikog orijenta Srbije (VOS).&lt;ref name=&quot;:11&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://svlnt.com/velika-loza-nikola-tesla/|title=SVLNT: Velika Loža Nikola Tesla|access-date=2024-04-19|website=svlnt.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20220629035720/https://svlnt.com/velika-loza-nikola-tesla/|archive-date=2022-06-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Članica je [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Navedena je kao suosnivač [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije &quot;Libertas 5775&quot;]] u siječnju 2021. godine.&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|title=Declaration of the Foundation and Sovereignty|access-date=2024-04-07|website=libertas5775.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105073934/https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|archive-date=2021-11-05|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstor]] je kontroverzni Dragan Tojagić.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Tabloid: „Velika kvazi masonska prevara trese Srbiju“|url=https://patriot-srb.rs/tabloid-velika-kvazi-masonska-prevara-trese-srbiju|access-date=2025-05-31|last=Nađ|first=A.|date=2019-06-03|website=patriot-srb.rs|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://laznimasoni.com/masonska-pisma/kako-se-pravi-loza-u-tajnom-sistemu-nikola-tesla|title=Kako se pravi loža u Tajnom Sistemu Nikola Tesla?|access-date=2024-04-07|website=laznimasoni.com|archive-date=2023-05-31 |archive-url=https://web.archive.org/web/20230531063357/https://laznimasoni.com/masonska-pisma/kako-se-pravi-loza-u-tajnom-sistemu-nikola-tesla|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Nosi naziv po [[Nikola Tesla|Nikoli Tesli]], izumitelju i inženjeru. Uz ovu veliku ložu vežu se dvije kvazimasonske organizacije: tvz. Suvereni svjetski tajni sistem Nikole Tesle&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Srbin tvrdi da je Teslin mason, a Šprajc sve ‘lajka’: Pred kamerama ‘otkrio’ svoje tajne masonske funkcije: ‘Nikola se po grobu koprca radi ovog’|url=https://www.dnevno.hr/planet-x/video-srbin-tvrdi-da-je-teslin-mason-a-sprajc-sve-lajka-pred-kamerama-otkrio-svoje-tajne-masonske-funkcije-nikola-se-po-grobu-koprca-radi-ovog-2045764/|access-date=2025-05-31|last=Govedić|first=Zlatko|date=2022-11-02|website=dnevno.hr}}&lt;/ref&gt; i Internacionalna ezoterijska akademija.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Ko je Dragan Tojagic?|url=https://internationalesotericacademy.org/ko-je-dragan-tojagic/|access-date=2025-05-31|website=internationalesotericacademy.org}}&lt;/ref&gt;

'''[[Liberalna velika loža Srbije]]''' (''Либерална велика ложа Србије''),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Liberalna velika loža Srbije (Либерална велика ложа Србије) registrirana je udruga upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28302525 od 13. ožujka 2020. godine sa sjedištem na adresi Terazije 35, Općina Stari Grad, Beograd.&lt;/ref&gt; skraćeno LVLS, je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita velika loža]] osnovana 2020. godine u Beogradu. Članica je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]]: [[CLIPSAS]]-a, [[AACEE|AACEE-a]] i [[Masonska unija Balkana|Masonske unije Balkana]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/medjunarodni-odnosi|title=Međunarodni odnosi LVLS|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}&lt;/ref&gt; Pod svojom okriljem ima šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga pet u [[Beograd]]u i jednu u [[Sombor]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/loze|title=LVRS lože|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}&lt;/ref&gt;

'''[[Velika ženska loža Srbije]]''' (''Велика женска ложа Србије''), skraćeno VŽLS, je [[Slobodno zidarstvo i žene|ženska velika loža]] osnovana 2022. godine u Beogradu uz pomoć [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]]. Pod svojom zaštitom ima četiri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]], od toga tri u Beogradu i jednu u [[Niš]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://450.fm/2022/03/17/creation-dune-obedience-feminine-en-serbie-par-la-glff/|title=Création d’une Obédience Féminine en Serbie par la GLFF|access-date=2024-04-07|website=450.fm|language=fr}}&lt;/ref&gt;

Srbijanske velike lože koje nisu upisane u nacionalni registar udruga: 
* '''Velika mješovita loža &quot;Harmonia&quot;''' (''Велика мешовита ложа &quot;Хармониа&quot;''), skraćeno VMLH, je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža osnovana 20. listopada 2019. godine u Novom Sadu. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://vmlharmonia.org/o-nama/|title=Velika Mešovita Loža &quot;Harmonia&quot; Drevnog i Priznatog Škotskog Reda|access-date=2024-04-07|website=vmlharmonia.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20230429021931/https://vmlharmonia.org/o-nama/|archive-date=2023-04-29|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža &quot;Hilandar&quot;''' (''Велика ложа &quot;Хиландар&quot;'') je navedena kao suosnivačica [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije &quot;Libertas 5775&quot;]] u siječnju 2021. godine.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Nosi naziv po manastiru [[Hilandar]], [[Srpska pravoslavna Crkva|srpskom pravoslavnom]] [[samostan]]u na [[Sveta Gora|Svetoj Gori]] u [[Grčka|Grčkoj]].
* '''Velika loža &quot;Mihajlo Idvorski Pupin&quot;''' (''Велика ложа &quot;Михајло Идворски Пупин&quot;'') je velika loža koju su osnovali članovi izašli iz [[Veliki orijent Srbije|Velikog orijenta Srbije]] (VOS).&lt;ref name=&quot;:11&quot;/&gt; Članica je [[Velika masonska alijansa &quot;Tracija&quot;|Velike masonske alijanse &quot;Tracija&quot;]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Nosi naziv po slobodnom zidaru [[Mihajlo Pupin|Mihajlu Pupinu]], srpskom znanstveniku, izumitelju i sveučilišnom profesoru.
* '''Velika loža slobodnih zidara muškarca i žena Srbije''' (''Велика ложа слободних зидара мушкарца и жена Србије''), skraćeno VLSzMŽS,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=VLSzMZS|url=https://gmls.rs/|access-date=2025-05-31|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250221143653/https://gmls.rs/|archive-date=2025-02-21|website=gmls.rs}}&lt;/ref&gt; je [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] velika loža osnovana 13. svibnja 2023. godine uz pomoć [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Grčka|Velike lože slobodnih zidara muškarca i žena Grčke]]. Pod svojom zaštitom ima šest [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u [[Jagodina|Jagodini]], [[Paraćin]]u, [[Valjevo|Valjevu]], [[Mladenovac|Mladenovcu]], Nišu i Beogradu. Primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] ove velike lože je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Ima i [[Slobodnozidarski redovi|dodatno tijelo]] koje upravlja stupnjem [[Sveti kraljevski luk|Kraljevskog luka]].
* '''Suverena velika loža &quot;Helios&quot;''' (''Суверена велика ложа &quot;Хелиос&quot;'') je velika loža osnovana 29. listopada 2023. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suverena Velika Loža Helios - Dobrodošli|url=https://svlhelios.org/|access-date=2025-05-31|website=svlhelios.org}}&lt;/ref&gt; Pod svojim okriljem ima tri [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su također osnovane 2023. godine, &quot;Helios 374&quot;, &quot;Bonafides&quot; i &quot;Kraljevska tajna&quot;, i u kojima ukupno radi 50-ak članova.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=SVL Helios - Lože pod zaštitom|url=https://svlhelios.org/about-us|access-date=2025-05-31|website=svlhelios.org}}&lt;/ref&gt;

== Inozemne velike lože u Srbiji ==
[[Slika:Logo-godf.png|mini|desno|145px|Veliki orijent Francuske]]
Pored hrvatskih velikih loža, u Srbiji djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|masonske lože]] koje su pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) pod svojom zaštitom u [[Veliki orijent Francuske na Balkanu#Lože|Srbiji ima 14 loža]], u Beogradu, Novom Sadu, Sremskoj Mitrovici i Subotici.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.godf-serbie.org/loze/|title=Ложе Великог Оријента Француске у Србији|access-date=2024-04-07|website=godf-serbie.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20170714130208/http://www.godf-serbie.org/loze/|archive-date=2017-07-14|url-status=dead|language=sr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://lvls.rs/slobodno-zidarstvo-u-srbiji|title=Slobodno zidarstvo u Srbiji|access-date=2024-04-14|website=lvls.rs}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|FRA}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Francuska|Francuska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]] pod svojim okriljem u Srbiji ima [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovitu]] Ložu &quot;Singidunum istok&quot; br. 1899,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://pretraga.apr.gov.rs/search|title=Aгенција за привредне регистре|website=apr.gov.rs|language=sr|trans-title=Agencija za privredne registre|access-date=19. prosinca 2024.|archive-date=19. prosinca 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241219234002/https://pretraga.apr.gov.rs/search|url-status=dead}} – Loža &quot;Singidunum istok&quot; registrirana je udruga, službenog naziva &quot;Singidunum Istok 1899&quot; – Masonski mešoviti međunarodni red – Ljudsko pravo (&quot;Сингидунум Исток 1899&quot; – Масонски мешовити међународни ред – Људско право), upisana u Regisar udruženja pri Agenciji za privredne registre Republike Srbije pod brojem 28276427 od 2. veljače 2019. godine sa sjedištem na adresi Dr. Ivana Ribara 57, Općina Novi Beograd, Beograd.&lt;/ref&gt; osovanu 2009. godine u Beogradu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Le Droit Humain - Ljudsko pravo|url=https://ledroithumain.rs/|access-date=2024-12-12|website=ledroithumain.rs}}&lt;/ref&gt; Francuska federacija djeluje u strukturi [[Le Droit Humain|Međunarodnog reda za muškarce i žene &quot;Le Droit Humain&quot;]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://bagremov-hlad.com/index.php?page=68&amp;&amp;tb=art_news|title=Mešovita loža u Srbiji|date=2009-05-09|access-date=2024-04-07|website=bagremov-hlad.com|last=Ivanov|first=Ljubo}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.droithumain-serbia.in.rs/istorijatsingidunumistok|title=Istorijat Singidunum Istok|access-date=2024-04-07|website=droithumain-serbia.in.rs|archive-url=https://web.archive.org/web/20230322114635/http://www.droithumain-serbia.in.rs/istorijatsingidunumistok|archive-date=2023-03-22|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; Loža nosi naziv po Singidunumu, rimskom naselju koje se kasnije razvilo u moderni Beograd.
*{{Z|SLO}} [[Veliki orijent Slovenije]] (VOS) pod svojom zaštitom u Srbiji ima jednu ložu i to Ložu &quot;Stella Orientalis&quot; koja djeluje u Zemunu od 2022. godine.

Pored njih u Srbiji djeluju i:
* Loža &quot;Misir&quot;, osnovana 2009. godina u [[Vršac|Vršcu]], radi po [[Obred Memfisa-Mizraima|Drevnom i primitivnom obredu Memfisa-Mizraima]].&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Drevni i Izvorni Obred Memfisa i Mizraima|journal=MASON|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_1.pdf|volume=1|pages=42-44|year=2013}}&lt;/ref&gt; U jesen 2016. godine je imala oko 30 članova.&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; Loža nosi naziv po starom imenu za [[Egipat]] u srpskom jeziku.
* Loža &quot;Lvx Novae Aurorae&quot; br. 24, osnovana 2009. godina u Vršcu, radi pod zaštitom Velike lože drevnih i prihvaćenih ezoteričnih masona.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Suverena i Nezavisna Velika Loža Drevnih, Prihvaćenih i Ezoteričnih Masona|journal=Mason|url=http://www.slobodnozidarstvo.org/uploads/23429/documents/Mason_1.pdf|volume=1|pages=36-37|year=2013}}&lt;/ref&gt;

Neke lože slobodnih zidara su bile pod zaštitom drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|ITAK}} [[Veliki orijent Italije]] (GOI) je pod svojom zaštitom u Beogradu osnovao Ložu &quot;Svjetlost Balkana&quot; (1876.) i Ložu &quot;Srpska zadruga&quot; (1881.) koje su ugašene 1883. godine nakon [[Timočka buna|Timočke bune]]. Međutim, iste godine osnovana je Loža &quot;Sloga, rad i postojanstvo&quot; koja će 1912. godine biti suosnivač Vrhovnog savjeta Škotskog reda Srbije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
*{{Z|NJEC}} [[Velika loža Hamburga]] (GLvH) je pod svojom zaštitom 1910. godine osnovala Ložu &quot;Šumadija&quot; u Beogradu. Ova loža je 1912. godine bila suosnivač Vrhovnog savjeta Škotskog reda Srbije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
*{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] (GLFF) je osnovala tri lože u Beogradu, &quot;Vera Fides&quot; (2007.), &quot;Danica&quot; (2014.) i &quot;Aurora&quot;. Ove tri lože s Ložom &quot;Naisa&quot; iz Niša formirale su [[Velika ženska loža Srbije|Veliku žensku ložu Srbije]] u ožujku 2022. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://sirijus.rs/51-4-velika-zenska-loza-srbije-i-mi/|title=Velika Ženska Loža Srbije i mi…|date=2022-03-18|access-date=2024-04-07|website=sirijus.rs}}&lt;/ref&gt;

== Poznati slobodni zidari ==
:''Izvori''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Najpoznatiji Srbi masoni: Slavne domaće istorijske ličnosti koje su bile slobodni zidari|url=https://www.istorijskizabavnik.rs/blog/srbimasoni|access-date=2026-03-17|website=istorijskizabavnik.rs}}&lt;/ref&gt;
&lt;!-- NAVODITI SAMO OSOBE KOJI IMAJU ČLANAK NA WIKIPEDIJI --&gt;
{{div col|colwidth=30em}}
* [[Milan Grol]], književni kritičar, dramaturg i političar
* [[Vuk Karadžić]], jezikoslovac i reformator srpskoga jezika
* [[Aleksandar I. Karađorđević]], prvi kralj Jugoslavije 
* [[Pavle Karađorđević]], princ regent i namjesnik Kraljevine Jugoslavije
* [[Petar I. Karađorđević]], kralj Srbije i kasnije Kraljevine SHS
* [[Dragan Malešević Tapi]], slikar 
* [[Miki Manojlović]], glumac
* [[Mirko Sandić]], vaterpolist
* [[Živojin Mišić]], vojni zapovjednik
* [[Stevan Stojanović Mokranjac]], skladatelj i glazbeni pedagog
* [[Dragan Nikolić]], glumac
* [[Dositej Obradović]], pučki prosvjetitelj
* [[Mihailo Obrenović]], knez Srbije
* [[Borislav Pekić]], književnik
* [[Moša Pijade]], političar, prevoditelj, slikar
* [[Mihajlo Pupin]], znanstvenik i izumitelj
* [[Stevan Sremac]], prozaist
* [[Radenko Stanković]], političar i liječnik
* [[Đorđe Weifert]], industrijalac i bankar
{{div col end}}

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Bosni i Hercegovini]]
* [[Slobodno zidarstvo u Crnoj Gori]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{div col|colwidth=25em}}
* {{URL|http://www.rgls.org/|Regularna velika loža Srbije}}
* {{URL|https://vnls.rs/|Velika nacionalna loža Srbije}}
* {{URL|http://lvls.org.rs/|Liberalna velika loža Srbije}}
* {{URL|https://vmls.org.rs/|Velika masonska loža Srbije}}
&lt;!-- * {{URL|https://suvls.com/|Savez ujedinjenih velikih loža Srbije}}--&gt;
* {{URL|https://www.velikalozabalkana.com/|Velika loža Balkana}}
* {{URL|http://tvmls.org/|Tradicionalna velika masonska loža Srbije}}
* {{URL|https://www.vls.rs/|Velika loža Srbije 1919.}}
* {{URL|https://www.velikalozasrbije.rs/|Velika loža Srbije}}
* {{URL|https://svls.rs/|Suverena velika loža Srbije}}
* {{URL|https://vzls.wordpress.com/|Velika ženska loža Srbije}}
* {{URL|https://vos.rs/|Veliki orijet Srbije}}
* {{URL|https://afamsrbija.rs/|Velika loža AFAM Srbije}}
* {{URL|https://sos6025.wordpress.com/|Suvereni orijent Srbije}}
&lt;!--* {{URL|https://gtls.rs/|Velika tradicionalna slobodnozidarska loža Srbije}}--&gt;
* {{URL|https://ledroithumain.rs/|Le Droit Humain, Beograd}}
* {{URL|https://svlhelios.org/|Suverena velika loža Helios}}
* {{URL|https://sirijus.rs/|Časopis ''Sirijus''}}
&lt;!-- {{URL|http://www.slobodnozidarstvo.org/|Neovisna edicija ''Masonerija u Srbiji''}}--&gt;
* {{URL|https://dekalog.rs/|Web portal ''Dekalog''}}
* {{URL|https://www.kraljevskaumetnost.com/|Web portal ''Kraljevska Umetnost''}}
* {{URL|https://decoding.godaddysites.com/|Blog ''Decoding''}}
&lt;!--* {{URL|https://glasmasona.com/|Web portal ''Glas masona''}}
* {{URL|http://www.bagremov-hlad.com/|Portal Bagremov hlad}}--&gt;
* {{URL|https://vs.org.rs/|Vrhovni savjet Srbije 1912.}}
&lt;!--* {{URL|https://supremecouncil.rs/|Vrhovni savjet Balkana}}--&gt;
* {{URL|https://vvvlb.com/|Vrhovno vijeće velikih loža Balkana}}
{{div col end}}

{{SZuSRB}}
{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Srbiji]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Srbija]]</text>
      <sha1>6tyzzeqemlncjlc31sch74vkiamq0yg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Popis masonskih velikih loža u Aziji i Oceaniji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>765106</id>
    <revision>
      <id>7447453</id>
      <parentid>7447149</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:59:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Izvori */</comment>
      <origin>7447453</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32958" sha1="62sd5ngk3lt3wul1zur0mnae20u4npg" xml:space="preserve">{{SZsidebar}}

[[Slobodno zidarstvo]] je prisutno u nekim državama [[Azija|Azije]] i [[Oceanija|Oceanije]]. U svakoj državi je prisutna po jedna [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[velika loža]] priznata od [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]], dok je više od jedne velike lože [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog i adogmatskog ustroja]] prisutno u nekim [[država]]ma.

{{Tab sadr desno}}

== {{Z|AFG}} Afganistan == 
Rad slobodnih zidara u [[Afganistan]]u je zabranjen.

== {{Z|AUS}} Australija ==
* U [[Australija|Australiji]] djeluje šest [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]] po [[Savezne države i teritoriji u Australiji|saveznim državama i teritorijima]]:
**{{Z|NJW}}{{Z|TAGG}} '''Ujedinjena velika loža Novog Južnog Walesa i Teritorija australskog glavnog grada''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''United Grand Lodge of New South Wales and the Australian Capital Territory'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.masons.org.au|title=United Grand Lodge of New South Wales and the Australian Capital Territory|access-date=2024-05-19|website=masons.org.au|language=en}}&lt;/ref&gt; djeluje u saveznoj državi [[Novi Južni Wales]] te [[Teritorij australskog glavnog grada]]. 
**{{Z|QUEE}} '''Ujedinjena velika loža Queenslanda''' (''United Grand Lodge of Queensland''), skraćeno UGLQ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://uglq.org.au/|title=United Grand Lodge of Queensland|website=uglq.org.au}}&lt;/ref&gt; djeluje u saveznoj državi [[Queensland]].
**{{Z|JU AUS}}{{Z|SJ TER}} '''Velika loža Južne Australije i Sjevernog teritorija''' (''Grand Lodge of South Australia and Northern Territory'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://santfreemasons.org.au/|title=Grand Lodge of South Australia and Northern Territory|website=santfreemasons.org.au|access-date=2024-05-19|language=en}}&lt;/ref&gt; djeluje u saveznoj državi [[Južna Australija]] te [[Sjeverni teritorij|Sjevernom teritoriju]].
**{{Z|TASM}} '''Velika loža Tasmanije''' (''Grand Lodge of Tasmania'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonstasmania.org/|title=Grand Lodge of Tasmania|website=freemasonstasmania.org|access-date=2024-05-19|language=en}}&lt;/ref&gt; djeluje u saveznoj državi [[Tasmanija]].
**{{Z|VICT}} '''Ujedinjena velika loža Viktorije''' (''United Grand Lodge of Victoria'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasonsvic.net.au|title=United Grand Lodge of Victoria|website=freemasonsvic.net.au|access-date=2024-05-19|language=en}}&lt;/ref&gt; djeluje u saveznoj državi [[Victoria (Australija)|Victoria]].
**{{Z|Z AUS}} '''Velika loža Zapadne Australije''' (''Grand Lodge of Western Australia'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonswa.org.au/|title=Grand Lodge of Western Australia|website=freemasonswa.org.au|access-date=2024-07-05|language=en}}&lt;/ref&gt; djeluje u saveznoj državi [[Zapadna Australija]].
* [[Velika loža Škotske]] ima dvije [[Pokrajinska velika loža|kotarske velike lože]] na području Australije:
** '''Kotarska velika loža Zapadne Australije''' (''District Grand Lodge of Western Australia''), skraćeno DGLWA.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dglwa.com.au/|title=District Grand Lodge of Western Australia|access-date=2024-05-19|website=dglwa.com.au|language=en}}&lt;/ref&gt;
** '''Kotarska velika loža Zapadne Australije, Kotar Goldfields''' (''District Grand Lodge of Western Australia, Goldfields District'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgescotland.com/structure/district-grand-lodges/district-grand-lodge-of-western-australia-goldfields-district/|title=District Grand Lodge of Western Australia, Goldfields District|access-date=2024-05-19|website=grandlodgescotland.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Australska skupina loža''' (''Group of Lodges Australia'') je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Australska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain Australian Federation'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonryformenandwomen.org.au/|title=Freemasonry for Men and Women Le Droit Humain Australia|access-date=2024-05-09|website=freemasonryformenandwomen.org.au|language=en}}&lt;/ref&gt; je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
*{{Z|QUEE}} '''Velika loža Queenslanda''' (''Grand Lodge of Queensland'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=The Grand Lodge Of Queensland|url=https://grandlodgeofqueensland.com.au/|access-date=2025-04-27|website=grandlodgeofqueensland.com.au|language=en}}&lt;/ref&gt; djeluje u saveznoj državi Queensland. Članstvo: [[SOGLIA]].

== {{Z|BHR}} Bahrein == 
Rad slobodnih zidara u [[Bahrein]]u je zabranjen.

== {{Z|BGD}} Bangladeš == 
Ne postoji velika loža u [[Bangladeš]]u.

== {{Z|BRN}} Brunej == 
Ne postoji velika loža u [[Brunej]]u.

== {{Z|BTN}} Butan == 
Ne postoji velika loža u [[Butan]]u.

== {{Z|FIJ}} Fidži ==
* '''Skupina loža Jugozapadnog Pacifika''' (''Group of Lodges South West Pacific'') je [[Pokrajinska velika loža|skupina loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).

== {{Z|FIL}} Filipini ==
* '''Velika loža Filipina''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of the Philippines'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodge.ph/|title=Most Worshipful Grand Lodge of Free and Accepted Masons of the Philippines|access-date=2024-05-19|website=grandlodge.ph|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Filipini]]ma.
* '''Velika nacionalna loža Filipina''' ([[Španjolski jezik|špan.]] ''Gran Logia Nacional de Filipinas''), skraćeno GLNF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://glnf.ph/|title=Gran Logia Nacional de Filipinas|access-date=2024-05-19|website=glnf.ph|language=es, en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[ICUGL]].
* '''Velika suverena loža filipinskog arhipelaga''' ([[Španjolski jezik|špan.]] ''Gran Logia Soberana del Archipiélago Filipino''), skraćeno GLSdAF.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://granlogiasoberanaph.com/|title=Gran Logia Soberana del Archipielago Filipino|access-date=2024-05-19|website=granlogiasoberanaph.com|language=es}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima.
* '''Neovisna velika loža slobodnih i prihvaćenih zidara filipinskih otoka''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Independent Grand Lodge of Free and Accepted Masons of the Philippine Islands''), skraćeno IGLPI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.iglpi.com/|title=Independent Grand Lodge of Free and Accepted Masons of the Philippine Islands|access-date=2024-05-19|website=iglpi.com|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika loža modernih mješovitih masona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge Of Modern Mixed Masons''), skraćeno GLMMM.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.modernmixedmasons.uk/|title=Grand Lodge of Modern Mixed Masons, International|access-date=2024-05-06|website=modernmixedmasons.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Sjedište je u Engleskoj. Članstvo: [[Catena]].
* '''Velika loža drevnih slobodnih i prihvaćenih zidara Filipina''' (''Grand Lodge of Ancient Free &amp; Accespted Masons of the Philippines'') je [[Prince Hall slobodno zidarstvo|prince hall]] velika loža.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=MW Grand Lodge of AF&amp;AM of the Philippines Prince Hall|url=https://www.facebook.com/people/MW-Grand-Lodge-of-AFAM-of-the-Philippines-Prince-Hall/61558421188198/|access-date=2026-03-06|website=facebook.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|PYF}} Francuska Polinezija ==
* '''Regularna velika loža Tahitija i arhipelaga''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Régulière de Tahiti et des Archipels''), skraćeno GLRT,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Loge Régulière de Tahiti et des archipels|url=https://glrtahiti.org/|access-date=2025-06-25|website=glrtahiti.org|language=fr}}&lt;/ref&gt; je regularna velika loža na okoku [[Tahiti]] u [[Francuska Polinezija|Francuskoj Polineziji]].
* '''Pokrajina Tahiti''' (''Province de Tahiti Nui'') je [[Pokrajinska velika loža|administrativna regija]] na okoku Tahiti u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF).&lt;ref name=&quot;fr&quot;/&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Francuskoj Polineziji.

== {{Z|HKG}} Hong Kong ==
* '''Kotarska velika loža Hong Konga i Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Hong Kong and the Far East'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Hong Kong]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, [[#Japan|Japanu]], [[#Južna Koreja|Južnoj Koreji]] i [[#Filipini|Filipinima]].
* '''Pokrajinska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of the Far East''), skraćeno PGLFE,&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://pglfe.org/|title=Provincial Grand Lodge of the Far East|access-date=2024-05-20|website=pglfe.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u Hong Kongu, [[#Kina|Kini]] i [[#Makao|Makau]].

== {{Z|IND}} Indija ==
* '''Velika loža Indije''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of India'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://grandlodgeofindia.in/|title=Grand Lodge of Antient Free and Accepted Masons of India|access-date=2024-05-19|website=grandlodgeofindia.in|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Indija|Indiji]].
* [[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima četiri [[Pokrajinska velika loža|kotarske velike lože]] na području Indije:
** '''Kotarska velika loža Bengala''' (''District Grand Lodge of Bengal'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dglofbengal.org|title=District Grand Lodge of Bengal|access-date=2024-05-19|website=dglofbengal.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
** '''Kotarska velika loža Mumbaija''' (''District Grand Lodge of Bombay'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dglbombay.in/|title=District Grand Lodge of Bombay|access-date=2024-05-19|website=dglbombay.in|language=en}}&lt;/ref&gt;
** '''Kotarska velika loža Sjeverne Indije''' (''District Grand Lodge of Northern India'')
** '''Kotarska velika loža Chennaija''' (''District Grand Lodge of Madras'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dglofmadras.org/|title=District Grand Lodge of Madras|access-date=2024-05-19|website=dglofmadras.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Kotarska velika loža Indije''' (''District Grand Lodge of Indija''), skraćeno DGLI,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dgli-sc.com/|title=District Grand Lodge of India|access-date=2024-05-19|website=dgli-sc.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je kotarska velika loža u Indiji u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
* '''Velika loža gornje Indije''' (''Grand Lodge of Upper India''), skraćeno GLUI.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://glui.org/|title=Grand Lodge of Upper India|access-date=2024-05-19|website=glui.org|language=en}}&lt;/ref&gt;
* '''Velika ujedinjena loža Južne Indije'''. Članstvo: [[ICUGL]].
* '''Pokrajinska velika loža Irske u Indiji''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of Ireland in India'') je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u Indiji u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|INDN}} Indonezija == 
Rad slobodnih zidara u [[Indonezija|Indoneziji]] je zabranjen od početka [[1960-ih]].

== {{Z|IRK}} Irak == 
Rad slobodnih zidara u [[Irak]]u je zabranjen.

== {{Z|IRN}} Iran == 
Rad slobodnih zidara u [[Iran]]u je zabranjen nakon [[Iranska revolucija|Iranske revolucije]].
* '''Velika loža Irana u progonstvu''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of Iran in Exile'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://iranicaonline.org/articles/freemasonry-v-exile|title=Freemasonry v. In Exile|access-date=2024-09-09|website=iranicaonline.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža koja djeluje u [[Massachusetts]]u.

== {{Z|TLS}} Istočni Timor == 
* [[Regularna velika loža Portugala|Legalna/Regularna velika loža Portugala]] ima jednu ložu u [[Istočni Timor|Istočnom Timoru]].

== {{Z|IZR}} Izrael ==
* '''Velika loža Države Izrael''' ([[Hebrejski jezik|hebr.]] הלשכה הגדולה למדינת ישראל)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonry.org.il/en/|title=Grand Lodge of the State of Israel of Ancient Free and Accepted Masons|access-date=2024-05-19|website=freemasonry.org.il|language=en, he}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.rac-israel.org.il/|title=Supreme Grand Royal Arch Chapter of the State of Israel|access-date=2024-08-15|website=rac-israel.org.il|language=en, he}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.scottishrite.org.il/|title=Supreme Council of the 33° and Last Degree of the Ancient and Accepted Scottish Rite of Freemasonry for the State of Israel|access-date=2024-08-15|website=scottishrite.org.il|language=en, he}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Izrael]]u.
* '''Velika loža &quot;Jeruzalem&quot; drevnih i prihvaćenih slobodnih zidara u Državi Izrael''' (הלשכה הגדולה &quot;ירושליםשל בונים חופשיים במדינת ישראל).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://jgl.org.il/|title=הלשכה הגדולה &quot;ירושלים&quot;|access-date=2024-05-19|website=jgl.org.il|language=he}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CGLEM]].
*'''Izraelska pionirska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].
* [[Veliki orijent Francuske]] i [[Velika ženska loža Francuske]] imaju svoje lože u Izraelu.

== {{Z|JAP}} Japan ==
* '''Velika loža Japana''' ([[Japanski jezik|japa.]] 日本グランドロッジ)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandlodgeofjapan.org/|title=Grand Lodge of Japan|access-date=2024-05-19|website=grandlodgeofjapan.org|language=en, ja}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Japan]]u.
* '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima.
* '''Japanska pionirska loža &quot;Le Droit Humain&quot;''' je ogranak [[Le Droit Humain|međunaronog Le Droit Humain-a]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://fm-fr.jp/|title=Freemasonry in Japan - Under the auspices of &quot;Droit Humain International (DHI)&quot;, &quot;Soleil Levant&quot; is a pioneer lodge|access-date=2024-08-07|website=fm-fr.jp|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|YEM}} Jemen == 
Rad slobodnih zidara u [[Jemen]]u je zabranjen.

== {{Z|JOR}} Jordan == 
* [[Velika loža Škotske]] (GLS) ima tri lože u [[Jordan]]u.

== {{Z|JKO}} Južna Koreja ==
* '''Kotarska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Far East'') je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Hong Kongu, Japanu, Južnoj Koreji i Filipinima.

== {{Z|KHM}} Kambodža ==
* '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u [[#Tajland|Tajlandu]], [[#Singapur|Singapuru]], Kambodži i [[#Libanon|Libanonu]].&lt;ref name=&quot;fr&quot;/&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Kambodži.

== {{Z|QAT}} Katar == 
Rad slobodnih zidara u [[Katar]]u je zabranjen.

== {{Z|KAZ}} Kazahstan ==
* '''Velika loža Kazahstana''' ([[Kazaški jezik|kaza.]] ''Қазақ Жоғары Ложасы''; [[Ruski jezik|rusk.]] ''Великая Ложа Казахстана'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gloq.kz/main_eng|title=Dear visitors! Grand Lodge of Kazakhstan|access-date=2024-05-20|website=gloq.kz|language=en|archive-date=18. svibnja 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240518071233/https://gloq.kz/main_eng|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://masons.kz/|title=Великая Ложа Казахстана|access-date=2024-08-27|website=masons.kz|language=ru}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://mason.org.kz/|title=Қазақ Жоғары Ложасы|access-date=2024-08-27|website=mason.org.kz|language=kk}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Kazahstan]]u.

== {{Z|CHN}} Kina ==
* '''Pokrajinska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of the Far East''), skraćeno PGLFE,&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Hong Kong|Hong Kongu]], Kini i [[#Makao|Makau]].

== {{Z|KGZ}} Kirgistan == 
* [[Velika loža Rusije]] ima dvije lože u [[Kirgistan]]u.

== {{Z|KWT}} Kuvajt == 
Rad slobodnih zidara u [[Kuvajt]]u je zabranjen.

== {{Z|LAO}} Laos == 
Ne postoji velika loža u [[Laos]]u.

== {{Z|LBN}} Libanon ==
* '''Velika ujedinjena libanonska loža''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Unified Lebanese Lodge'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.gullodge.com/Home/|title=Grand Unified Lebanese Lodge|access-date=2024-05-19|website=gullodge.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je muška velika loža u [[Libanon]]u. Članstvo: [[CLIPSAS]], [[ICUGL]], [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika loža cedara''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge des Cèdres'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://gldcedres.org/en|title=Grande Loge de Cèdres|date=2024-05-19|website=gldcedres.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika loža središnjeg Libanona''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge centrale du Liban''). Članstvo: [[CLIPSAS]], [[Unija masona Mediterana|UMM]].
* '''Velika loža Beit El''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge Bet-El'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.glbet-el.org/english%20%20home.html|title=Grande Loge Bet-El|access-date=2024-05-19|website=glbet-el.org|language=en, fr, ar}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Velika mješovita loža Libanona'''  ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge Mixte du Liban'') Članstvo: [[CLIPSAS]].
* '''Veliki orijent Kanaana''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grand Orient de Canaan'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://orientdecanaan.com/|title=Grand Orient de Canaan|access-date=2024-05-19|website=orientdecanaan.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20200611185819/https://orientdecanaan.com/|archive-date=2020-06-11|url-status=dead|language=en, fr, ar}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]].
*Pokrajinske velike lože u Libanonu u strukturi [[Regularno slobodno zidarstvo|regularnih velikih loža]]:
** '''Kotarska velika loža Libanona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of Lebanon''), skraćeno DGLL,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dgll.org/|title=District Grand Lodge of Lebanon|access-date=2024-05-19|website=dgll.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u Libanonu u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).
** '''Kotarska velika loža Sirije i Libanona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of Syria-Lebanon'')&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://nymasons.org/district-grand-lodge-of-syria-lebanon/|title=District Grand Lodge of Syria-Lebanon|access-date=2024-05-20|website=nymasons.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je kotarska velika loža u strukturi [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velike lože Države New York]] (GLNY) koja djeluje u [[#Sirija|Siriji]] i Libanonu.
** '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u [[#Tajland|Tajlandu]], [[#Singapur|Singapuru]], [[#Kambodža|Kambodži]] i Libanonu.&lt;ref name=&quot;fr&quot;/&gt;
* '''Veliki orijent Libanona''' ([[Arapski jezik|arap.]] الشرق الاكبر اللبناني).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grandorientduliban.org/|title=Grand Orient of Lebanon|access-date=2024-05-21|website=grandorientduliban.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika pravedna loža Libanona'''. Članstvo: [[SOGLIA]].
* '''Velika loža slobodnih i prihvaćenih zidara Libanona''' ([[engl.]] ''Grand Lodge of Free and Accepted Masons of Lebanon'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodge of the F &amp; AM of Lebanon|url=https://grandlodgeoflebanon.org/home-2|access-date=2025-11-30|website=grandlodgeoflebanon.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== {{Z|MAC}} Makao ==
* '''Pokrajinska velika loža Dalekog istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of the Far East''), skraćeno PGLFE,&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Hong Kong|Hong Kongu]], [[#Kina|Kini]] i Makau.

== {{Z|MDV}} Maldivi == 
Rad slobodnih zidara u [[Maldivi]]ma je zabranjen.

== {{Z|MYS}} Malezija ==
* '''Kotarska velika loža Istočnog arhipelaga''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Eastern Archipelago''), skraćeno DGLEA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dglea.com/|title=District Grand Lodge of Eastern Archipelago|access-date=2024-05-19|website=dglea.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) koja djeluje u Maleziji, [[#Singapur|Singapuru]] i [[#Tajland|Tajlandu]].
* '''Kotarska velika loža Srednjeg istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Middle East'')  je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u Maleziji, [[#Singapur|Singapuru]] i [[#Tajland|Tajlandu]].
* '''Pokrajinska velika loža Jugoistočne Azije''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of South East Asia''), skraćeno PGLSEA,&lt;ref name=&quot;:8&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.pglsea.org/|title=Provincial Grand Lodge of South East Asia|access-date=2024-05-20|website=pglsea.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20230521114001/https://www.pglsea.org/|archive-date=2023-05-21|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u Maleziji, [[#Singapur|Singapuru]] i [[#Tajland|Tajlandu]].
* '''Velika loža Malezije''' (''Grand Lodge of Malaysia''). Članstvo: [[SOGLIA]].

== {{Z|MMR}} Mjanmar ==
* '''Kotarska velika loža Burme''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Burma'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Mjanmar]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).

== {{Z|MNG}} Mongolija == 
Ne postoji velika loža u [[Mongolija|Mongoliji]].

== {{Z|NPL}} Nepal == 
Ne postoji velika loža u [[Nepal]]u.

== {{Z|NCL}} Nova Kaledonija ==
* '''Pokrajina Nova Kaledonija''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Province de Nouvelle-Calédonie'') je [[Pokrajinska velika loža|administrativna regija]] u [[Nova Kaledonija|Novoj Kaledoniji]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF).&lt;ref name=&quot;fr&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.glnf.fr/fr/glnf/regions/|title=Régions|access-date=2024-05-21|website=glnf.fr|language=fr}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Novoj Kaledoniji.

== {{Z|NZL}} Novi Zeland ==
* '''Velika loža Novog Zelanda''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''Grand Lodge of New Zealand'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemasonsnz.org/|title=Grand Lodge of New Zealand|access-date=2024-05-19|website=freemasonsnz.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].
* [[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima dvije [[Pokrajinska velika loža|kotarske velike lože]] na području Novog Zelanda:
** '''Kotarska velika loža Sjevernog otoka Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of North Island, New Zealand'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freemasons.org.nz|title=District Grand Lodge of North Island, New Zealand|access-date=2024-05-19|website=freemasons.org.nz|language=en}}&lt;/ref&gt;
** '''Kotarska velika loža Južnog otoka Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of South Island, New Zealand'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.englishfreemasonsouth.nz/|title=District Grand Lodge of South Island, New Zealand|access-date=2024-05-19|website=englishfreemasonsouth.nz|language=en}}&lt;/ref&gt;
* [[Velika loža Škotske]] ima dvije kotarske velike lože na području Novog Zelanda:
** '''Kotarska velika loža Sjevernog otoka Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of North Island, New Zealand'')
** '''Kotarska velika loža južnog Novog Zelanda''' (''District Grand Lodge of New Zealand South'')
* '''Pokrajinska velika loža Novog Zelanda''' (''Provincial Grand Lodge of New Zealand'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.pgl.org.nz/|title=Provincial Grand Lodge of New Zealand|access-date=2024-05-20|website=pgl.org.nz}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u Novom Zelandu u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).

== {{Z|OMN}} Oman == 
Rad slobodnih zidara u [[Oman]]u je zabranjen.

== {{Z|PAK}} Pakistan ==
* '''Kotarska velika loža Pakistana''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Pakistan'') je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Pakistan]]u u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).

== {{Z|PSE}} Palestina == 
Ne postoji velika loža u [[Palestina|Palestini]].

== {{Z|PNG}} Papua Nova Gvineja ==
* [[Ujedinjena velika loža Engleske]] ima jednu ložu u [[Papua Nova Gvineja|Papua Novoj Gvineji]].

== {{Z|SAU}} Saudijska Arabija == 
Rad slobodnih zidara u [[Saudijska Arabija|Saudijskoj Arabiji]] je zabranjen.

== {{Z|SIN}} Singapur ==
* '''Kotarska velika loža Istočnog arhipelaga''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Eastern Archipelago''), skraćeno DGLEA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dglea.com/|title=District Grand Lodge of Eastern Archipelago|access-date=2024-05-19|website=dglea.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], Singapuru i [[#Tajland|Tajlandu]].
* '''Kotarska velika loža Srednjeg istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Middle East'')  je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], Singapuru i [[#Tajland|Tajlandu]].
* '''Pokrajinska velika loža Jugoistočne Azije''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of South East Asia''), skraćeno PGLSEA,&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], Singapuru i [[#Tajland|Tajlandu]].
* '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u [[#Tajland|Tajlandu]], [[#Singapur|Singapuru]], [[#Kambodža|Kambodži]] i [[#Libanon|Libanonu]].&lt;ref name=&quot;fr&quot;/&gt;

== {{Z|SIR}} Sirija ==
* '''Kotarska velika loža Sirije i Libanona''' ([[Engleski jezik|engl.]] ''District Grand Lodge of Syria-Lebanon'')&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Sirija|Siriji]] u strukturi [[Popis masonskih velikih loža u Sjevernoj Americi#New York|Velike lože Države New York]] (GLNY). Djeluje još i u [[#Libanon|Libanonu]].

== {{Z|PRK}} Sjeverna Koreja == 
Rad slobodnih zidara u [[Sjeverna Koreja|Sjevernoj Koreji]] je zabranjen.

== {{Z|LKA}} Šri Lanka ==
* '''Kotarska velika loža Šri Lanke''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Sri Lanka'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dglsl.info/|title=District Grand Lodge of Sri Lanka|access-date=2024-07-23|website=dglsl.info|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u [[Šri Lanka|Šri Lanci]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE).
* '''Pokrajinska velika loža Šri Lanke''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of Sri Lanka'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://irishfreemasonsrilanka.org/about.htm|title=Irish Freemasonry in Sri Lanka|access-date=2024-07-23|website=irishfreemasonsrilanka.org|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u Šri Lanci u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI).
* '''Veliko nadstojništvo Šri Lanke''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Grand Superintendent of Sri Lanka'') je [[Pokrajinska velika loža|veliko nadstojništvo]] u Šri Lanci u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS).

== {{Z|TJK}} Tadžikistan == 
Ne postoji velika loža u [[Tadžikistan]]u.

== {{Z|TAJ}} Tajland ==
* '''Veliki orijent Tajlanda''' je velika loža u [[Tajland]]u.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.godethailande.org/|title=Grand orient de Thailande|access-date=2024-08-23|website=godethailande.org|language=fr|url-status=dead|archive-date=23. kolovoza 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20240823201935/https://www.godethailande.org/}}&lt;/ref&gt; Članstvo: [[CLIPSAS]] (bivši).
* '''Kotarska velika loža Istočnog arhipelaga''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of Eastern Archipelago''), skraćeno DGLEA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://dglea.com/|title=District Grand Lodge of Eastern Archipelago|access-date=2024-05-19|website=dglea.com|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Pokrajinska velika loža|kotarska velika loža]] u strukturi [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]] (UGLE) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], [[#Singapur|Singapuru]] i Tajlandu.
* '''Kotarska velika loža Srednjeg istoka''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''District Grand Lodge of the Middle East'')  je kotarska velika loža u strukturi [[Velika loža Škotske|Velike lože Škotske]] (GLS) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], [[#Singapur|Singapuru]] i Tajlandu.
* '''Pokrajinska velika loža Jugoistočne Azije''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''Provincial Grand Lodge of South East Asia''), skraćeno PGLSEA,&lt;ref name=&quot;:8&quot;/&gt; je [[Pokrajinska velika loža|pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Velika loža Irske|Velike lože Irske]] (GLI) koja djeluje u [[#Malezija|Maleziji]], [[#Singapur|Singapuru]] i Tajlandu.
* '''Velika loža međunarodnih pokrajina''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Loge de District International'') je [[pokrajinska velika loža]] u strukturi [[Nacionalna velika loža Francuske|Nacionalne velike lože Francuske]] (GLNF) koja djeluje u Tajlandu, [[#Singapur|Singapuru]], [[#Kambodža|Kambodži]] i [[#Libanon|Libanonu]].&lt;ref name=&quot;fr&quot;/&gt;
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u Tajlandu.

== {{Z|TAJV}} Tajvan ==
* '''Velika loža Kine''' ([[Mandarinski kineski jezik|mand.]] 中國美生總會)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freemason.org.tw/|title=Welcome to the Grand Lodge Of China|access-date=2024-05-19|website=freemason.org.tw|language=en}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]] u [[Republika Kina|Republici Kina (Tajvan)]].

== {{Z|TKM}} Turkmenistan == 
Ne postoji velika loža u [[Turkmenistan]]u.

== {{Z|UAE}} Ujedinjeni Arapski Emirati == 
Ne postoji velika loža u [[Ujedinjeni Arapski Emirati|Ujedinjenim Arapskim Emiratima]].

== {{Z|UZB}} Uzbekistan == 
Ne postoji velika loža u [[Uzbekistan]]u.

== {{Z|VNM}} Vijetnam == 
* [[Velika loža Francuske]] ima svoje lože u [[Vijetnam]]u: [[Ho Ši Min (grad)|Ho Ši Min]].

== Literatura ==
* {{Citiranje weba|url=https://www.ugle.org.uk/about-us/foreign-grand-lodges|title=Foreign Grand Lodges Recognised by the United Grand Lodge of England|access-date=2024-05-19|website=ugle.org.uk|language=en|trans-title=Strane velike lože koje priznaje Ujedinjena velika loža Engleske}}
* {{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=CLIPSAS List of members|access-date=2024-05-19|website=clipsas.org|language=en, fr|trans-title=Popis članica CLIPSAS-a}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Popisi masonskih velikih loža|Azija]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Aziji]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Australiji i Oceaniji]]</text>
      <sha1>62sd5ngk3lt3wul1zur0mnae20u4npg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:DanKugl2024</title>
    <ns>3</ns>
    <id>766999</id>
    <revision>
      <id>7447963</id>
      <parentid>7443582</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:05:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>DanKugl2024</username>
        <id>316897</id>
      </contributor>
      <comment>/* Nacrt:Kuglački klub Zaprešić */ Odgovor</comment>
      <origin>7447963</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10247" sha1="cf20dw6f3c8ytctakrct72c1j94dpv3" xml:space="preserve">{{uvodni tečaj}}
'''DanKugl2024''', dobro došli na '''[[Wikipedija|Wikipediju]] na [[hrvatski jezik|hrvatskome jeziku]]''' – slobodnu [[enciklopedija|enciklopediju]]! Pozivamo Vas na sudjelovanje u rastu ove svima dostupne enciklopedije započete 16. veljače 2003. godine.

Molimo Vas, upoznajte se s osnovnim načelima Wikipedije:
: [[Wikipedija:Pet_stupova_Wikipedije|'''Pet stupova Wikipedije''']] − što je i na čemu se temelji Wikipedija
: [[Wikipedija:Provjerljivost|'''Izvori i provjerljivost''']] − kako uspješno činiti Wikipediju boljom
: [[Wikipedija:Slike|'''Slike''']] − kakve slike smijete postavljati na Wikipediju.

Uređivanje možete vježbati na [[Wikipedija:Stranica za vježbanje|'''stranici za vježbanje''']]. U slučaju da Vam zatreba pomoć javite se dodijeljenom mentoru ili postavite pitanje u [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]]; odgovor će brzo stići. Probleme s uređivanjem ili s postupanjem drugih suradnika dajte [[WP:NPA|na pažnju administratorima]].

Svoje doprinose na člancima ne potpisujte, a komentare na [[Wikipedija:Stranice za razgovor|stranicama za razgovor]], suradničkim stranicama i [[Wikipedija:Kafić|Kafiću]] potpisujte tako da na alatnoj traci izaberete [[Slika:Signature_icon.png]] ili [[Slika:OOjs UI icon signature-ltr.svg|20px]] ili tako da napišete četiri tilde, što kod uređivanja izgleda ovako '''&lt;nowiki&gt;~~~~&lt;/nowiki&gt;'''. &lt;br&gt;
Svoju suradničku stranicu imena »[[Suradnik:{{PAGENAME}}|Suradnik:DanKugl2024]]« možete uređivati po želji, u skladu s [[Wikipedija:Suradnička stranica|pravilima uređivanja suradničke stranice]]. Možete je popuniti [[Wikipedija:Suradnički okvirići|suradničkim okvirima]] i upisati nazive članaka koje ste započeli ili namjeravate stvoriti.

Molimo Vas da prilikom uređivanja '''ne stavljate [[Wikipedija:Kršenje autorskih prava|radove zaštićene autorskim pravima]]''' bez dopuštenja! Nemojte izravno kopirati sadržaje s drugih internetskih stranica ako nemate izričito dopuštenje. Ako imate dopuštenje, napišite to na stranici za razgovor ili ga jednostavno dodajte [[Wikipedija:Dopuštenja za korištenje sadržaja|ovdje]], a to obvezno napravite prije nego započnete s pisanjem preuzetog teksta. Svi doprinosi Wikipediji pod licencijom su [http://creativecommons.org/licenses/by-sa/3.0/hr/ Creative Commons: Imenuj autora/Dijeli pod istim uvjetima]. Ako ne želite da se Vaše pisanje nemilosrdno uređuje i slobodno raspačava, nemojte ga ovamo slati. Također nam obećavate da ćete sav sadržaj sami napisati, najbolje prepričavajući sadržaj vjerodostojnih izvora, ili ćete ga prepisati iz nečeg što je u [[javno vlasništvo|javnom vlasništvu]] ili pod sličnom slobodnom licencijom, uvijek navodeći izvore.

'''If you don't speak Croatian''': This is a welcome message sent to new users of the Croatian Wikipedia.

Još jednom, dobro došli!  — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;|&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:27, 26. lipnja 2024. (CEST)

== [[Kuglački klub Zaprešić]] ==

Pozdrav! Preporučio bih Vam da pročitate [[WP:Shema članka]], [[WP:Navođenje izvora]] i [[WP:Provjerljivost]]. Naime, Vaše izmjene nisu u skladu s Wikipedijinom formom članka te ne navode izvore u skladu sa smjernicama (neposredno nakon teksta u kojemu su informacije iz izvora), a te su dvije stvari ključne. Zbog toga se Vaš tekst uklanja. Zamolio bih da ga pokušate ponovno napisati uz praćenje smjernica kako bismo ga mogli zadržati. Pozdrav! — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;|&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:27, 26. lipnja 2024. (CEST)

:Pozdrav, budem pročitao poveznice pa ću pokušati odraditi sukladno smjernicama. Hvala... [[Suradnik:DanKugl2024|DanKugl2024]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:DanKugl2024|razgovor]])&lt;/small&gt; 18:31, 26. lipnja 2024. (CEST)
::Važna napomena vezana uz [[Posebno:diff/6979816|ovu izmjenu]]: Wikipedija ne može biti izvor sama sebi. To znači da referencije ne mogu biti [[WP:Tečaj (Wikipoveznice)|wikipoveznice]] na druge članke Wikipedije (poput onih o kupovima) ili na druge projekte, primjerice Wikipediju na engleskome ili njemačkome.&lt;br&gt;Preporučio bih da iz tih članaka koje ste stavili u referencije kopirate relevantne referencije (klik na brojkicu u tekstu, Ctrl + C, Ctrl + V u članak o klubu Zaprešić) koje sadrže podatke o tim informacijama. — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;|&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 21:58, 26. lipnja 2024. (CEST)
:::Ok, nije mi jasna razlika između citata i poveznice. Moram li sada sve citirano pretvoriti u poveznice ili obrnuto? [[Suradnik:DanKugl2024|DanKugl2024]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:DanKugl2024|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:12, 26. lipnja 2024. (CEST)
::::Poveznice su vanjski linkovi a citate vučem iz wikipedije? [[Suradnik:DanKugl2024|DanKugl2024]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:DanKugl2024|razgovor]])&lt;/small&gt; 22:14, 26. lipnja 2024. (CEST)
:::::Citat/referencija bi trebala biti neka vanjska stranica, djelo ili rad, u skladu s [[WP:PRO#Vjerodostojni izvori]], koji podupire informacije u tekstu – služi kao dokaz da informacije u članku nije &quot;izmislio&quot; suradnik na Wikipediji. Primjerice, ako napišemo da je netko najpoznatiji hrvatski pisac, stavit ćemo referenciju na neki vanjski tekst, po mogućnosti neke stručne osobe, u kojem piše &quot;ovaj je pisac najpoznatiji hrvatski pisac&quot;.&lt;br&gt;
:::::Poveznice pak služe kako bi umrežile članke ''unutar'' Wikipedije. Primjerice, kada navodimo da je netko &quot;hrvatski spisatelj&quot; u biografiji, stavit ćemo poveznicu na &quot;[[hrvatska književnost]]&quot; i napisati &quot;Osoba X je [[hrvatska književnost|hrvatski spisatelj]]&quot; kako bi se članak o književnosti lakše pronalazio i kako bi čitatelji mogli saznati više ako to požele.
:::::&lt;br&gt;
:::::Dakle, za neki kup ćemo napisati, na primjer:&lt;br&gt;&quot;Klub je osvojio drugo mjesto u [[prvi kup|prvom kupu]].&lt;ref&gt;https:// www stranica gdje piše da je klub osvojio drugo mjesto u prvom kupu. Pristupljeno 27. lipnja 2024.&lt;/ref&gt;&quot;
:::::{{izvori-razgovor}} (ovaj izvori-razgovor predložak ne koristimo u člancima) — [[User:Hijerovit|Hijérovīt]]&amp;thinsp;|&amp;thinsp;[[User talk:Hijerovit|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 08:17, 27. lipnja 2024. (CEST)

== [[Nacrt:Kuglački klub Zaprešić]] ==

Da ne ponavljamo prethodne rasprave, budući da dodatci stalno imaju iste probleme, članak će biti u nacrtu dok se ne popravi. Svaka informacija treba izvor iz kojeg dolazi, stil treba biti prilagođen enciklopediji. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:10, 27. travnja 2026. (CEST)

:Pozdrav, nisam shvatio u čemu je problem. Zadnji edit bio je 2024. godine, u međuvremenu osvojili smo neke značajne razultate i promjenio sam dio teksta koji mi je bio na neki način zastario - malo sam ispeglao tekst sa dodacima novih uspjeha. Dodao sam i linkove i par slika. Nije mi jasno koji izvor mora biti naglašen ako osvojimo Ligu prvaka ili kada upišem informacije kao predsjednik kluba. Dio toga je navedeno na našim web stranicama kluba ali ne i sve što sam dodao ovdje.
:Tajnika kluba sam obavijestio da pregleda novi tekst i kaže mi da više ne može vidjeti članak.  [[Suradnik:DanKugl2024|DanKugl2024]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:DanKugl2024|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:17, 28. travnja 2026. (CEST)
::Kao što sam rekao, svaka informacija treba biti popraćena izvorom koji je javno objavljen. Kada dođete na Wikipediju, Vi niste predsjednik ili zastupnik kluba, već jedan od suradnika, a na sve suradnike primjenjuje se jedno od glavnih pravila: informacije koje unosimo na Wikipediju moraju prethodno biti objavljene negdje drugdje i time javno dostupne, ne smiju dolaziti iz naših glava. Razlog tomu je da drugi suradnici ili čitatelji ne bi trebali guglati kako bi provjerili istinitost informacija, već im Wikipedija jasno istakne otkuda je informacija došla.
::&lt;br&gt;
::Čisto da bude jasnije zašto smo strogi oko toga: zamislite da Vam članak o klubu uredi netko drugi tko se predstavi kao neki član ili zastupnik kluba, a onda bez izvora unese neke lažne rezultate koji klub prikazuju u lošem svjetlu. Ne bi bilo dobro. :)
::Inače bismo ovdje rekli da ste u sukobu interesa jer uređujete stranicu o klubu čiji ste predsjednik, dakle u interesu Vam je prikazati klub u najboljem umjesto u realnom svjetlu, ali sport je u pitanju i nije toliko rizično da to bude neki veliki problem (kao kod firmi i sl.). Ali ako već uređujete unatoč sukobu interesa, minimum je imati ispravno referenciran članak. Sve ste (ove i druge) upute dobili još 2024., tim je više razloga da članak bude ''po špagi''. Svakako vam čestitam na uspjesima! &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 17:08, 29. travnja 2026. (CEST)
:::Taman prije ovog odgovora sam bio promjenio dosta teksta i (nadam se) uspio pogoditi u konkretnu priču. Nadam se da je sada ok. Upravo je to i bio bit malo šireg teksta jer su trenutni AI povlačili dosta informacija baš sa wikipedije. Bio sam to oke uredio prije 2g ali sam morao dodati nove rezultate i uspjehe i očigledno pretjerao u dodavanju :) Sada sam to smanjio i nadam se da je ok.
:::hvala, nisam ništa loše mislio pod ovime predsjednik.. osnosilo se to na &quot;pozudan izvor informacija&quot; jer kod nas se teško možete pozvati na neki link jer nas nitko ne želi nigdje objaviti - nema interesa za nas male. Imamo svoju web stranicu pa od tamo najviše informacija i povlačim. Nažalost u malim sportovima predsjednici rade nekoliko poslova da bi mali klubovi preživjeli i koji ne mogu doći ni do sponzora jer eto, na ovim zadnjim aferama možete vidjeti kako to funkcionira kod ovih velikih. Sada će nama biti još teže doći do nekih novih sponzora. Bilo je teško prije, sada će biti još teže.  [[Suradnik:DanKugl2024|DanKugl2024]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:DanKugl2024|razgovor]])&lt;/small&gt; 13:05, 4. svibnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>cf20dw6f3c8ytctakrct72c1j94dpv3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Ismail al-Faruqi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>767629</id>
    <revision>
      <id>7447480</id>
      <parentid>7234133</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:49:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447480</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30657" sha1="5hi2wjfxhcduilytggqtg8rhfuw6hnn" xml:space="preserve">{{filozof |
| regija          = Zapadna filozofija |
| era             = 
| slika           = Ismail al-Faruqi in Kenosha News May 28 1986 p. 3.jpg
| opis_slike      = Ismail Al-Faruqi
| ime             = Ismaʻīl al-Fārūqī
| rođenje         = [[1. siječnja]] [[1921.]] 
| mjesto_rođenja  = [[Jaffa]], [[Palestina]]
| smrt            = [[27. svibnja]] [[1986.]]
| mjesto_smrti    = {{SAD grad|Wyncote|Pennsylvania}}, SAD
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = [[Islam]], [[Arapski nacionalizam]], [[Anticionizam]], [[Kršćanstvo]] |
| poznate_ideje   = [[Islamizacija znanja]], [[Arapski nacionalizam (Urubah)]], [[Oživljavanje ijtihada]] |
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
| potpis          = Ismail al Faruqi Signature.svg
}}
'''Ismaʻīl Rājī al-Fārūqī''' ([[Jafa|Jaffa]], [[1. siječnja]] [[1921.]] – [[27. svibnja]] [[1986.]]) bio je palestinsko-američki filozof poznat po svojim doprinosima [[Islamske studije|islamskim studijama]] i međuvjerskom dijalogu. Proveo je nekoliko godina na [[Sveučilište Al-Azhar|Sveučilištu Al-Azhar]] u [[Kairo|Kairu]] i predavao na sveučilištima u Sjevernoj Americi, uključujući [[Sveučilište McGill]] u [[Montreal|Montrealu]], [[Kanada|Kanadi]]. Al-Faruqi je bio profesor religije na [[Sveučlište Temple|Sveučilištu Temple]], gdje je osnovao i vodio program [[Islamske studije|Islamskih studija]]. Također je osnovao [[Međunarodni institut za islamsku misao]] (IIIT). Al-Faruqi je autor više od 100 članaka i 25 knjiga, uključujući ''Christian Ethics: A Historical and Systematic Analysis of Its Dominant Ideas'' i ''Al-Tawhid: Its Implications For Thought And Life''.

== Rani život i obrazovanje ==
Al-Faruqi je rođen u [[Jaffa|Jaffi]], tada pod britanskim mandatom [[Palestina (regija)|Palestine]].&lt;ref&gt;{{cite book |year=2021 |title=Essential Writings: Ismail Al Faruqi |location=Kuala Lumpur |publisher=IBT Books |editor=Imtiyaz Yusuf |page=3}}&lt;/ref&gt; Njegov otac, 'Abd al-Huda al-Faruqi, bio je [[Islam|islamski]] sudija (''[[kadi]]''). Al-Faruqi je svoje rano vjersko obrazovanje stekao kod kuće i u lokalnoj džamiji. Godine 1936. počeo je pohađati francuski dominikanski [[Collège des Frères de Jaffa]].

Godine 1942. imenovan je matičarem zadruga pod vladom britanskog mandata u [[Jerusalem|Jeruzalemu]]. Godine 1945. postao je okružni guverner [[Galileja|Galileje]]. Nakon [[Arapsko-izraelski rat 1948.|Arapsko-izraelskog rata]] 1948. godine, al-Faruqi je emigrirao u [[Bejrut]], [[Liban]], gdje je studirao na [[Američko sveučilište u Bejrutu|Američkom sveučilištu u Bejrutu]]. Kasnije se upisao na [[Sveučilište Indiana]], gdje je 1949. stekao magisterij iz [[Filozofija|filozofije]] s radom pod naslovom ''The Ethics of Reason and the Ethics of Life (Kantian and Nietzschean Ethics)''.&lt;ref&gt;{{cite thesis |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |year=1949 |title=The Ethics of Reason and the Ethics of Life (Kantian and Nietzschean Ethics) |type=Master's thesis |publisher=Indiana University |location=Bloomington}}&lt;/ref&gt;

U svom magistarskom radu, al-Faruqi je proučavao etiku [[Immanuel Kant|Immanuela Kanta]] i [[Friedrich Nietzsche|Friedricha Nietzschea]]. Nakon toga je stekao drugi magisterij iz filozofije na [[Sveučilište Harvard|Sveučilištu Harvard]] 1951. godine i doktorirao radom pod naslovom ''On Justifying the Good'' na Sveučilištu Indiana 1952. godine.&lt;ref&gt;{{cite thesis |last=Al-Faruqi |first=Isma'il |title=On Justifying the Good |type=PhD thesis |year=1952 |publisher=Indiana University |location=Bloomington}}&lt;/ref&gt; U svojem doktorskom radu, al-Faruqi je tvrdio da su vrijednosti apsolutne, samoegzistentne esencije koje se poznaju [[a priori]] kroz emocionalnu intuiciju. Svoje teorije temeljio je na [[Max Scheler|Maxu Scheleru]] i njegovoj uporabi fenomenologije te studijama [[Nicolai Hartmann|Nicolaja Hartmanna]] o etici.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Scheler |first=Max |title=On the Eternal Man |year=1960 |publisher=SCM Press |location=London |translator=Bernard Noble}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Scheler |first=Max |title=Man's Place in Nature |year=1961 |publisher=Beacon Press |location=Boston}}&lt;/ref&gt;

Njegova istraživanja dovela su ga na zaključak da odsustvo transcendentne osnove vodi u moralni relativizam, što ga je potaknulo na ponovno razmatranje svog islamskog naslijeđa. U roku od šest godina nakon dolaska u Sjedinjene Američke Države, prepoznao je potrebu za dubljim proučavanjem islama, što ga je dovelo do studija na Sveučilištu Al-Azhar u Egiptu. Do trenutka kad je napustio Sjedinjene Američke Države, razvio je nova pitanja o moralnim obavezama i nastojao integrirati svoje intelektualne težnje sa svojim islamskim identitetom.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom |page=34}}&lt;/ref&gt;

== Akademska karijera ==
Godine 1958. al-Faruqi je dobio pozivnu stipendiju na Fakultetu za teologiju Sveučilišta McGill. Živio je u [[Saint-Laurent, Quebec|Ville St. Laurentu]] i pridružio se Institutu za islamske studije Sveučilišta McGill na poziv njegovog osnivača, [[Wilfred Cantwell Smith|Wilfreda Cantwella Smitha]]. Od 1958. do 1961. predavao je zajedno sa Smithom i bio poznat po svom dinamičnom i originalnom pristupu islamskoj misli.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Islamic scholar slain in U.S. was figure in Montreal |last=Balfour |first=Clair |date=July 31, 1986 |work=The Gazette |location=Montreal |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1946&amp;dat=19860731&amp;id=sBUyAAAAIBAJ&amp;sjid=DaYFAAAAIBAJ&amp;pg=3896,4415821}}&lt;/ref&gt; Tijekom svog mandata, proučavao je kršćansku teologiju i judaizam te se upoznao s pakistanskim filozofom [[Fazlur Rahman Malik|Fazlurom Rahmanom]]. Godine 1961. Rahman je dogovorio dvogodišnje imenovanje za al-Faruqija u [[Centralni institut za islamska istraživanja|Centralnom institutu za islamska istraživanja]] u [[Karachi|Karachiju]], [[Pakistan]], kako bi ga izložio različitim muslimanskim kulturama. Al-Faruqi je radio kao gostujući profesor tamo od 1961. do 1963. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |year=2021 |title=Essential Writings: Ismail Al Faruqi |location=Kuala Lumpur |publisher=IBT Books |editor=Imtiyaz Yusuf |page=4}}&lt;/ref&gt;

Godine 1964. al-Faruqi se vratio u Sjedinjene Američke Države i radio kao gostujući profesor na Fakultetu za teologiju [[Sveučilište u Chicagu|Sveučlišta u Chicagu]] te kao izvanredni profesor na [[Sveučilište Syracuse|Sveučilištu Syracuse]]. Godine 1968. pridružio se Sveučilištu Temple kao profesor religije, gdje je osnovao Program islamskih studija i zadržao tu poziciju sve do svoje smrti 1986. godine.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom}}&lt;/ref&gt; Tijekom svog mandata na Sveučilištu Temple, al-Faruqi je mentorirao mnoge studente, uključujući svog prvog doktoranda, [[John Esposito|Johna Esposita]].&lt;ref&gt;{{cite book |last=Quraishi |first=M. Tariq |title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy |date=1986 |publisher=MSA Publications |page=9}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Editorial |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=28 |issue=3 |year=2011 |pages=ii-xii}}&lt;/ref&gt;

U ožujku 1977. al-Faruqi je odigrao značajnu ulogu na Prvoj svjetskoj konferenciji o muslimanskom obrazovanju u [[Meka|Meki]]. Na ovoj konferenciji sudjelovali su Muhammad Kamal Hassan, [[Syed Muhammad Naquib al-Attas]], i [[Syed Ali Ashraf
]], među ostalima. Konferencija je postavila temelje za osnivanje islamskih sveučilišta u [[Dhaka|Dhaki]], [[Islamabad|Islamabadu]], [[Kuala Lumpur|Kuala Lumpuru]], [[Kampala|Kampali]] i [[Niger|Nigeru]]. Al-Faruqi je bio ključan u raspravama i razvoju akcijskih planova konferencije.&lt;ref&gt;{{cite journal |title=Editorial |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=28 |issue=3 |year=2011 |pages=ii-xii}}&lt;/ref&gt;

== Filozofija i misao ==
{{Wikipoveznice}}

=== Rana misao: Arabizam ===
Al-Faruqi se u početku intelektualno usredotočio na ''urubah'' (arabizam). Tvrdio je da je ''urubah'' središnji identitet i skup vrijednosti koji ujedinjuju sve muslimane u jednu zajednicu vjernika (''ummah''). Al-Faruqi je vjerovao da je arapski, kao jezik Kur'ana, bitan za potpuno razumijevanje islamske koncepcije svijeta. Tvrdio je da je ''urubah'' neodvojiva od muslimanskog identiteta, obuhvaćajući i jezičnu i vjersku dimenziju.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title='Urubah and Religion: An Analysis of the Dominant Ideas of Arabism and of Islam as Its Heights Moment of Consciousness |series=On Arabism |volume=1 |location=Amsterdam |publisher=Djambatan |year=1962}}&lt;/ref&gt;

Al-Faruqi je također naglašavao koncept ''tawhid'' kao središnji element arapske vjerske svijesti, koji je pronašao u judaizmu, kršćanstvu i islamu. Ova ideja isticala je zajednički tok monoteističkih vjerovanja među ovim religijama, ukorijenjen u arapskoj kulturi i jeziku.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title='Urubah and Religion: An Analysis of the Dominant Ideas of Arabism and of Islam as Its Heights Moment of Consciousness |series=On Arabism |volume=1 |location=Amsterdam |publisher=Djambatan |year=1962}}&lt;/ref&gt; Vjerovao je da su islam i monoteizam darovi arapske svijesti čovječanstvu, što je bilo suprotno rasno zasnovanom nacionalizmu modernog doba.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}&lt;/ref&gt;

Ovaj stav su neki znanstvenici kritizirali zbog njegove percepcije esencijalističkog i arabocentričnog pristupa. Kritičari, uključujući ne-arapske muslimanske intelektualce, osporavali su njegovu tvrdnju da je arapski jedina jezična struktura prikladna za islamsku misao. Al-Faruqijevo vrijeme u Pakistanu, gdje je bio izložen raznolikim muslimanskim kulturama, nije bitno promijenilo njegove arabocentrične poglede u početku.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=35–37}}&lt;/ref&gt;

=== Prijelaz na islamizam ===
Al-Faruqijevi pogledi značajno su se razvili nakon preseljenja u Sjedinjene Američke Države. Njegovo uključivanje u [[Muslimansko studentsko udruženje|Muslimansko studentsko udruženje]] (MSA) na Sveučilištu Temple upoznalo ga je s raznolikom grupom muslimanskih studenata iz različitih kulturnih sredina. Ova izloženost dovela ga je do ponovnog razmatranja njegovog ranijeg fokusa na arabizam.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Ba-Yunus |first=Ilyas |title=Al Faruqi and Beyond: Future Directions in Islamization of Knowledge |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=5 |issue=1 |year=1988 |page=14}}&lt;/ref&gt; Počeo je davati prioritet širem islamskom identitetu nad arapskim nacionalizmom, navodeći, &quot;Do prije nekoliko mjeseci, bio sam Palestinac, Arap i musliman. Sada sam musliman koji je i slučajno Arap iz Palestine.&quot;​&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Ba-Yunus |first=Ilyas |title=Al Faruqi and Beyond: Future Directions in Islamization of Knowledge |journal=The American Journal of Islamic Social Sciences |volume=5 |issue=1 |year=1988 |page=14}}&lt;/ref&gt; Razmišljajući dalje o svom identitetu, al-Faruqi je primijetio, &quot;Pitao sam se: Tko sam ja? Palestinac, filozof, liberalni humanist? Moj odgovor je bio: Ja sam musliman.&quot;​&lt;ref&gt;{{cite book |last=Quraishi |first=M. Tariq |title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy |date=1986 |publisher=MSA Publications |page=9}}&lt;/ref&gt;

Ova promjena također je bila pod utjecajem njegovog angažmana u međuvjerskom dijalogu, gdje je počeo uviđati važnost jedinstvenog islamskog identiteta za poticanje smislenih razgovora s nemuslimanima. Al-Faruqijeva uključenost u MSA i njegovi susreti s raznolikim muslimanskim kulturama u Sjedinjenim Američkim Državama dodatno su učvrstili njegov širi islamski identitet nad njegovim ranijim arabo-centričnim pogledima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=35–37}}&lt;/ref&gt;

=== Meta-religija ===
Al-Faruqi je nastojao uspostaviti metareligijske principe temeljene na razumu kako bi procijenio religije prema univerzalnim standardima, a ne jedna protiv druge. Ova ambiciozna zadaća imala je za cilj pronaći zajednički jezik za razumijevanje i suradnju među različitim vjerama. Predložio je nekoliko vodećih principa za dijalog, uključujući da je sav dijalog podložan kritici, komunikacija mora poštovati zakone unutarnje i vanjske koherentnosti, dijalog treba odgovarati stvarnosti i biti slobodan od &quot;kanonskih figuracija&quot;, te fokus na etička pitanja umjesto na teološke rasprave.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=43–45}}&lt;/ref&gt;

Al-Faruqi je vjerovao da metareligijski dijalog može poslužiti kao sredstvo za postizanje međusobnog razumijevanja i poštovanja među različitim vjerskim zajednicama, pomažući premostiti jaz stvoren doktrinarnim razlikama. Njegov fokus na etiku nad teologijom bio je namijenjen olakšavanju konstruktivnijih i manje spornih međuvjerskih susreta.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=46–48}}&lt;/ref&gt;

=== Holističko znanje ===
Al-Faruqi je značajno doprinio razvoju koncepta holističkog znanja, izražavajući zabrinutost zbog sekularizacije znanja u muslimanskim društvima. Raspravljao je o &quot;malaisu ummeta&quot; i tvrdio da korištenje zapadnih sekularnih alata i metoda dovodi do diskonekcije s ekološkim i društvenim stvarnostima muslimanskih nacija, često zanemarujući kršenja islamske etike.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Ahsan |first=Muhammad Amimul |title=Islamization of Knowledge: An Agenda for Muslim Intellectuals |journal=Global Journal of Management and Business Research Administration and Management |volume=13 |issue=10 |year=2013}}&lt;/ref&gt; Naglašavao je važnost integracije islamskih principa s modernim znanjem kako bi se odgovorilo na suvremene izazove i održala etička cjelovitost ummeta.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}&lt;/ref&gt;

Al-Faruqijevi kasniji intelektualni napori usmjereni su na islamizaciju znanja. Nastojao je uskladiti islamske principe sa suvremenim akademskim disciplinama, zagovarajući holističku integraciju vjere i razuma.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islamization of Knowledge: General Principles and Work Plan |publisher=IIIT |year=1982}}&lt;/ref&gt; Njegov rad u ovom području kulminirao je osnivanjem IIIT-a, koji je imao za cilj razviti islamsku epistemologiju i metodologiju za različita područja studija.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islamization of Knowledge: General Principles and Work Plan |publisher=IIIT |year=1982}}&lt;/ref&gt;

Al-Faruqi je naglasio potrebu za integracijom islamskog znanja s modernim znanostima. Vjerovao je u razvoj jedinstvenog islamskog kurikuluma koji bi uključivao suvremene discipline, dok bi ih utemeljio u islamskoj misli.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hashim |first1=Rosnani |last2=Rossidy |first2=Imron |title=Islamization of Knowledge: A Comparative Analysis of the Conceptions of Al-Attas and Al-Faruqi |journal=Intellectual Discourse |volume=8 |issue=1 |year=2000 |pages=19–45}}&lt;/ref&gt; Njegov pristup uključivao je sustavni proces identificiranja i eliminacije elemenata nespojivih s islamskim principima te integraciju islamskih vrijednosti u različite akademske discipline.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hashim |first1=Rosnani |last2=Rossidy |first2=Imron |title=Islamization of Knowledge: A Comparative Analysis of the Conceptions of Al-Attas and Al-Faruqi |journal=Intellectual Discourse |volume=8 |issue=1 |year=2000 |pages=19–45}}&lt;/ref&gt;

Snažno fokusirajući se na obrazovnu reformu, Al-Faruqi je zagovarao stvaranje sveobuhvatnih kurikuluma i akademskih institucija koje kombiniraju islamske i moderne znanosti.&lt;ref&gt;{{cite journal |last1=Hashim |first1=Rosnani |last2=Rossidy |first2=Imron |title=Islamization of Knowledge: A Comparative Analysis of the Conceptions of Al-Attas and Al-Faruqi |journal=Intellectual Discourse |volume=8 |issue=1 |year=2000 |pages=19–45}}&lt;/ref&gt; Ovaj pristup imao je za cilj proizvesti znanstvenike sposobne za rješavanje suvremenih izazova iz islamske perspektive. Al-Faruqi je također naglašavao važnost razvoja kurikuluma, praktičnih strategija za sprovedbu i holistički pristup reformiranju cijelog obrazovnog sustava.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=151–152}}&lt;/ref&gt;

=== Pogledi na cionizam ===
Al-Faruqi je bio oštar kritičar [[Cionizam|cionizma]], smatrajući ga nespojivim s [[Judaizam|judaizmom]] zbog njegovog nacionalističkog ideologije.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title=Islam and the Problem of Israel |location=London |publisher=The Islamic Council of Europe |year=1980}}&lt;/ref&gt; Tvrdio je da nepravde izazvane cionizmom zahtijevaju njegovo demontiranje. Predložio je da bivši izraelski Židovi koji se odreknu cionizma mogu živjeti kao &quot;umetska zajednica&quot; unutar muslimanskog svijeta, pridržavajući se židovskog zakona kako ga tumače rabinski sudovi unutar islamskog okvira.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il R. |title=Islam and the Problem of Israel |location=London |publisher=The Islamic Council of Europe |year=1980}}&lt;/ref&gt; Ovaj stav naglašavao je njegovu predanost viziji pravde ukorijenjene u islamskim principima.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles D. |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Interfaith Dialogue and the Work of Isma'il al-Faruqi |location=London |publisher=I.B. Tauris |year=2015 |pages=152}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;Ismail R. al-Faruqi, &quot;Islam and Zionism,&quot; in John L. Esposito, ed., Voices of Resurgent Islam ([[New York City|New York]]: [[Oxford University Press]], 1983), 265.&lt;/ref&gt;

== Znanstvena dostignuća ==
Godine 1980. al-Faruqi je suosnovao Međunarodni institut za islamsku misao (IIIT) s [[Taha Jabir Alalwani|Tahaom Jabir Alalwanijem]], [[Abdul Hamid AbuSulayman|Abdulom Hamidom AbuSulaymanom]] i [[Anwar Ibrahim|Anwarom Ibrahimom]].

Al-Faruqi je doprinio islamskim studijama kroz svoje obimne spise i angažman u akademskim i međuvjerskim organizacijama. Autor je više od 100 članaka u znanstvenim časopisima i magazinima te 25 knjiga, uključujući ''Christian Ethics: A Historical and Systematic Analysis of Its Dominant Ideas'' (1968), ''Islam and the Problem of Israel'' (1980) i ''Al-Tawhid: Its Implications For Thought And Life'' (1982). Bio je uključen u osnivanje Grupe za islamske studije Američke akademije religije i služio je kao njen predsjednik deset godina. Također je obnašao pozicije poput potpredsjednika Interreligijskog mirovnog kolokvija i predsjednika Američkog islamskog koledža u Chicagu.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom}}&lt;/ref&gt;

Al-Faruqi je predložio koncept ''tawhid'' (monoteizam) kao ujedinjujući princip u islamskoj misli, naglašavajući njegovu relevantnost u različitim aspektima života, uključujući etiku, politiku i obrazovanje. Njegova inicijativa &quot;islamizacije znanja&quot; imala je za cilj integraciju islamskih principa sa suvremenim akademskim disciplinama, promičući holističku integraciju vjere i razuma.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islamization of Knowledge: General Principles and Work Plan |publisher=IIIT |year=1982}}&lt;/ref&gt; U IIIT-u, njegov rad uključivao je stvaranje okvira za islamsku epistemologiju, uključujući razvoj kurikuluma i istraživačkih metodologija temeljenih na islamskoj misli. Ova inicijativa imala je za cilj odgovoriti na izazove sekularizacije i angažirati se s intelektualnom tradicijom islama.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Al-Faruqi |first=Isma'il Raji |title=Islam: Source and Purpose of Knowledge: Proceedings and Selected Papers of Second Conference on Islamization of Knowledge |publisher=IIIT |year=1982}}&lt;/ref&gt;

Prema Ibrahimu Kalinu, al-Faruqijeva &quot;islamizacija znanja&quot; prvenstveno je ciljala na humanističke znanosti, isključujući modernu znanstvenu spoznaju, što je dovelo do sociološkog fokusa u islamskom znanju i zanemarivanja sekularizirajućeg učinka moderne znanosti.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Kalin |first=Ibrahim |title=God, Life and the Cosmos |publisher=Ashgate |year=2002 |pages=60–61 |quote=Ismail al-Faruqi’s work known under the rubric of 'Islamization of knowledge' is a good example of how the idea of method or methodology ('manhaj' and 'manhajiyyah', the Arabic equivalents of method and methodology, which are the most popular words of the proponents of this view) can obscure deeper philosophical issues involved in the current discussions of science. Even though al-Faruqi’s project was proposed to Islamize the existing forms of knowledge imported from the West, his focus was exclusively on the humanities, leaving scientific knowledge virtually untouched. This was probably due to his conviction that the body of knowledge generated by modern natural sciences is neutral and as such requires no special attention. Thus, al-Faruqi’s work and that of IIIT after his death concentrated on the social sciences and education. This had two important consequences. First, al-Faruqi’s important work on Islamization provided his followers with a framework in which knowledge (ilm) came to be equated with social disciplines, thus ending up in a kind of sociologism. The prototype of al-Faruqi’s project is, we may say, the modern social scientist entrusted as arbiter of the traditional Alim. Second, the exclusion of modern scientific knowledge from the scope of Islamization has led to negligent attitudes, to say the least, toward the secularizing effect of the modern scientific worldview. This leaves the Muslim social scientists, the ideal-types of the Islamization program, with no clue as to how to deal with the questions that modern scientific knowledge poses. Furthermore, to take the philosophical foundations of modern, natural sciences for granted is tantamount to reinforcing the dichotomy between the natural and human sciences, a dichotomy whose consequences continue to pose serious challenges to the validity of the forms of knowledge outside the domain of modern physical sciences.}}&lt;/ref&gt;

Al-Faruqi je također bio uključen u međuvjerski dijalog, promičući međusobno razumijevanje i suradnju među različitim vjerskim zajednicama. Njegovi napori imali su za cilj stvoriti globalno okruženje mira i poštovanja, naglašavajući zajedničke točke između islama, kršćanstva i judaizma.&lt;ref&gt;{{cite book |last=Yusuf |first=Imtiyaz |title=Islam and Knowledge: Al Faruqi's Concept of Religion in Islamic Thought |year=2012 |publisher=I. B. Tauris |location=London}}&lt;/ref&gt;

== Suvremena relevantnost ==
Al-Faruqijeve ideje o islamizaciji znanja i dalje imaju uticaj na suvremenu islamsku misao. Njegovo naglašavanje integracije islamskih principa sa suvremenim akademskim disciplinama ostaje relevantno za naučnike i edukatore koji nastoje uskladiti vjeru i razum. Njegov rad često se citira na akademskim konferencijama i u publikacijama o islamskoj misli i obrazovanju.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Bakar |first=Osman |title=The Intellectual Impact of American Muslim Scholars on the Muslim World, with Special Reference to Southeast Asia |journal=Muslims in the United States: Identity, Influence, Innovation |editor-last=Strum |editor-first=Philippa |date=2005 |publisher=Woodrow Wilson International Center for Scholars |isbn=1-933549-98-X |pages=96–97}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Yusof |first=Norazmi |title=Revisiting al-Faruqi's Islamization of Knowledge in the Context of Modern Islamic Thought |journal=International Journal of Islamic Thought |volume=7 |issue=1 |year=2015 |pages=49–57|doi=10.24035/ijit.07.2015.005 }}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Shaikh |first=Saulat |title=Ismail al-Faruqi's Concept of the Islamization of Knowledge |journal=Journal of Islamic Studies |volume=15 |issue=3 |year=2015 |pages=49–57}}&lt;/ref&gt;

Al-Faruqijev doprinos međuvjerskom dijalogu također je široko prepoznat. Njegovi napori u promicanju međusobnog razumijevanja i suradnje među različitim vjerskim zajednicama zabilježeni su u nekoliko znanstvenih radova. Njegov pristup međuvjerskom dijalogu, koji je naglašavao zajedničke točke između islama, kršćanstva i judaizma, smatra se važnim doprinosom u stvaranju globalnog okruženja mira i poštovanja.&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Khan |first=Rahim |title=Al-Faruqi's Interfaith Dialogue and Its Contemporary Significance |journal=Journal of Islamic Studies |volume=15 |issue=3 |year=2018 |pages=209–223}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite journal |last=Zain |first=Nurul |title=The Role of Ismail al-Faruqi in Interfaith Dialogue |journal=Global Journal of Management and Business Research Administration and Management |volume=13 |issue=10 |year=2013 |pages=10–18}}&lt;/ref&gt;

Njegov doprinos muslimanskoj zajednici u Montrealu i njegov utjecaj na islamsko znanje prepoznati su posthumno.&lt;ref&gt;{{cite news |title=Islamic scholar slain in U.S. was figure in Montreal |last=Balfour |first=Clair |date=July 31, 1986 |work=The Gazette |location=Montreal |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1946&amp;dat=19860731&amp;id=sBUyAAAAIBAJ&amp;sjid=DaYFAAAAIBAJ&amp;pg=3896,4415821}}&lt;/ref&gt;

== Smrt ==
U svibnju 1986. al-Faruqi i njegova supruga ubijeni su u njihovoj kući u Wyncoteu, Pennsylvania, od strane Josepha Louisa Younga, također poznatog kao Yusuf Ali. Young je priznao zločin, osuđen je na smrt i umro je u zatvoru prirodnom smrću 1996. godine.&lt;ref&gt;{{Cite web|url=https://www.nytimes.com/1987/01/18/us/black-muslim-charges-in-slaying-of-islamic-scholar-and-his-wife.html|title=Black Muslim Charged in Slaying of Islamic Scholar and His Wife|date=January 18, 1987|website=[[The New York Times]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://articles.mcall.com/1987-07-08/news/2595065_1_confession-young-knife|title=Confession Details Stalking, Slaying Of Islamic Scholars|last=O'Bryan|first=Ruth|date=July 8, 1987|website=The Morning Call|access-date=May 13, 2018|archive-date=July 2, 2018|archive-url=https://web.archive.org/web/20180702011159/http://articles.mcall.com/1987-07-08/news/2595065_1_confession-young-knife|url-status=dead}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Cite web|url=http://pointdebasculecanada.ca/inside-the-capitol-joseph-louis-young-dies-of-natural-causes-on-death-row/|title=Inside the Capitol (Joseph Louis Young dies of natural causes on death row)|last=Bell|first=Adam|date=March 11, 1996|website=The Patriot News}}&lt;/ref&gt; Napad je također ostavio njihovu kćer, Anmar al-Zein, teško ozlijeđenu, ali je preživjela nakon opsežnog medicinskog liječenja. Postoje različite teorije o motivima iza ubojstava, uključujući neuspjeli pokušaj pljačke i politički motivirano ubojstvo.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://www.wrmea.org/1986-november/focus-on-arabs-and-islam.html|title=Focus on Arabs and Islam|last=Toth|first=Anthony B.|date=November 1986|website=[[Washington Report on Middle East Affairs]]}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |date=2014 |publisher=I.B.Tauris |location=United Kingdom}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Assassination motive behind al-Faruqi killings |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1309&amp;dat=19860820&amp;id=MNRHAAAAIBAJ&amp;sjid=vo4DAAAAIBAJ&amp;pg=5815,1095948 |work=New Straits Times |date=August 20, 1986 |location=Kuala Lumpur, Malaysia |access-date=June 22, 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news |title=Zionist backlash against Arab intellectuals |url=https://news.google.com/newspapers?nid=1309&amp;dat=19860821&amp;id=MdRHAAAAIBAJ&amp;sjid=vo4DAAAAIBAJ&amp;pg=6800,1300812 |work=New Straits Times |date=August 21, 1986 |location=Kuala Lumpur, Malaysia |access-date=June 22, 2024}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}

=== Dodatna literatura ===
*{{cite book|last=Quraishi|first=M. Tariq|title=Ismail al-Faruqi: An Enduring Legacy|date=1986|publisher=MSA Publications}}
*{{cite book |last=Shafiq |first=Muhammad |title=Growth of Islamic Thought in North America: Focus on Isma'il Raji al Faruqi |year=1994 |publisher=Amana Publications |isbn=0-915957-16-7}}
*{{cite book |last=Yusuf |first=Imtiyaz |title=Islam and Knowledge: Al Faruqi's Concept of Religion in Islamic Thought |year=2012 |publisher=I. B. Tauris |location=London}}
*{{cite book |last=Fletcher |first=Charles |title=Muslim-Christian Engagement in the Twentieth Century: The Principles of Inter-faith Dialogue and the Work of Ismail Al-Faruqi |year=2014 |publisher=I.B. Tauris |location=United Kingdom}}

==Vanjske poveznice==
[http://www.ismailfaruqi.com Ismail Faruqi Online] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100206233418/http://www.ismailfaruqi.com/ |date=6. veljače 2010. }}, mrežna stranica o životu i djelima dr. Ismaila al Faruqija{{Commons|Ismail al-Faruqi}}   
{{Wikicitat}}{{GLAVNIRASPORED:al-Fārūqī, Ismaʻīl Rājī}}

[[Kategorija:Američki filozofi]]</text>
      <sha1>5hi2wjfxhcduilytggqtg8rhfuw6hnn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>CMSA</title>
    <ns>0</ns>
    <id>768944</id>
    <redirect title="CGLEM" />
    <revision>
      <id>7447589</id>
      <parentid>7010769</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:16:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <origin>7447589</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="144" sha1="4u98142ix0cf77l35gb3nts83w2jyn6" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[CGLEM#Konfederacija u Americi]]

[[Kategorija:Međunarodne masonske udruge]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Latinskoj Americi]]</text>
      <sha1>4u98142ix0cf77l35gb3nts83w2jyn6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Donja Jablanica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>770751</id>
    <revision>
      <id>7447526</id>
      <parentid>7033045</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:20:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Povijest */</comment>
      <origin>7447526</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2435" sha1="iqrjb0orci8fezgi40nc4ta09sr3hbk" xml:space="preserve">{{Naselje u BiH
|ime = Donja Jablanica
|slika =
|slika_širina = 
|slika_opis =
|entitet = fbih
|regija = 
|županija = [[Hercegovačko-neretvanska županija]]
|općina = [[Jablanica]]
|nadvisina = 
|lat = 43.635
|long = 17.754
|position = left
|brojstan2013 = 440
|domaćinstva2013 = 
|pošta = 
|pozbroj = 
}}

'''Donja Jablanica''' je naseljeno mjesto u općini [[Jablanica]], [[Federacija BiH|Federacija Bosne i Hercegovine]], [[BiH]].&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;&gt;[http://www.popis.gov.ba/popis2013/doc/Knjiga2/HRV/K2_T2-2_H.xlsx 2.2. Stanovništvo prema etničkoj/nacionalnoj pripadnosti i spolu, po naseljenim mjestima], popis.gov.ba, preuzeto 5. listopada 2024.&lt;/ref&gt;

== Geografski položaj ==

Smještena je oko tri kilometra južno od općinskog središta u Jablanici. Nalazi se na oko 150 metara nadmorske visine u manjem proširenju u dolini [[Neretva|Neretve]], u podnožju [[Čvrsnica|Čvrsnice]]. 

Kroz naselje prolazi magistralna cesta M 17 [[Sarajevo]] – [[Mostar]]. U Donjoj Jablanici se nalazi željeznička stanica Jablanica na [[Željeznička pruga Sarajevo – Ploče|prugi Sarajevo – Ploče]].

== Povijest ==

U Donjoj Jablanici je bilo deset srednjovjekovnih [[stećak]]a od kojih su sačuvana samo dva.&lt;ref&gt;[http://www.jablanica.ba/ba/o-opcini/kultura-jablanica/naslijede.html Kulturno historijsko naslijeđe], jablanica.ba, preuzeto 5. listopada 2024.&lt;/ref&gt;

U noći s 3. na 4. listopada 2024. [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2024.|područje Donje Jablanice je pogodilo nevrijeme]] koje je izazvalo [[poplave]] i [[klizište]] koje je kamenjem, muljem i otpadom s obližnjeg kamenoloma zatrpalo dio naselja. Smrtno je stradalo više osoba, a uništeni su deseci objekata.

== Stanovništvo ==

=== 1991. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[1991.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref&gt;Nacionalni sastav stanovništva - Rezultati za republiku po opštinama i naseljenim mjestima 1991., Državni zavod za statistiku Republike Bosne i Hercegovine, Sarajevo, 1993.&lt;/ref&gt;:

ukupno: 491

* Muslimani - 441
* Hrvati - 31
* Jugoslaveni - 10
* Srbi - 2
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 7

=== 2013. ===

Nacionalni sastav stanovništva [[2013.]] godine, bio je sljedeći&lt;ref name=&quot;popis.gov.ba&quot;/&gt;:

ukupno: 440

* Bošnjaci - 429
* Hrvati - 1
* ostali, neopredijeljeni i nepoznato - 10

== Izvori ==

{{izvori}}

{{Jablanica}}

[[Kategorija:Naselja u Hercegovačko-neretvanskoj županiji]]
[[Kategorija:Jablanica]]</text>
      <sha1>iqrjb0orci8fezgi40nc4ta09sr3hbk</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Poplave u Bosni i Hercegovini 2024.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>770761</id>
    <revision>
      <id>7447527</id>
      <parentid>7351006</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:20:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Klizišta|Klizišta]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447527</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18375" sha1="8kvw5t6vgwoxjfjb59ood16ygwkiv29" xml:space="preserve">{{Infookvir
| naslov       = Poplave u Bosni i Hercegovini 2024.
| slika        = [[Datoteka:ECDM 20241007 Bosnia floods.pdf|250px]]
| opis         = 
| param2       = Datum
| vrijednost2  = [[3. listopada|3.]] i [[4. listopada]] [[2024.]]
| param3       = Lokacija
| vrijednost3  = [[Bosna i Hercegovina]] (većinom [[Fojnica]], [[Jablanica]], [[Kiseljak]], [[Kreševo]], [[Konjic]], [[Visoko (BiH)|Visoko]] i susjedna područja)
| param4       = Broj poginulih
| vrijednost4  = 27 (19 u Jablanici, 5 u Konjicu, 3 u Fojnici)
| param5       = 
| vrijednost5  = 
}}
U noći s 3. na 4. listopada 2024. jug [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]] pogodile su [[Poplava|poplave]] uzrokovane atmosferskim nevremenom koje je nastalo iznad [[Jadransko more|Jadranskog mora]]. Tijekom noći poplavljeno je nekoliko gradova u srednjoj Bosni i Hercegovini. Određeni broj gradova postao je nepristupačan s okolnim selima jer su putevi, mostovi i željeznice bili blokirani poplavnim vodama i [[Klizište|klizištima]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Strašna tragedija u BiH, najmanje 15 poginulih, deseci nestalih: 'Upozoravamo na ono što slijedi za vikend, situacija je dramatična!' |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/apokalipsa-i-nacionalna-tragedija-u-bih-nesluzbeno-najmanje-10-mrtvih-poplavljeni-gradovi-sruseni-mostovi-bujice-nose-sela-15508703 |website=[[Jutarnji list]] |access-date=4 October 2024 |location=Zagreb |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;n1&quot;&gt;{{cite web |title=Tragedy strikes Bosnia: At least five dead in devastating floods in Jablanica and Konjic |url=https://n1info.ba/english/news/tragedy-strikes-five-dead-in-devastating-floods-in-jablanica-and-konjic/ |website=N1Info.ba |publisher=[[N1]] |access-date=4 October 2024 |location=Sarajevo  |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;gunjani&quot;/&gt; 

Ovo je najveća poplava u Bosni i Hercegovini od [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2014.|2014.]]&lt;ref&gt;{{Cite web |last=Bjelajac |first=Maja |date=2024-10-04 |title=VELIKA TRAGEDIJA POGODILA BIH: Nenaučena lekcija o poplavama iz 2014., ko je sve odgovoran? |url=https://valterportal.ba/velika-tragedija-pogodila-bih-nenaucena-lekcija-o-poplavama-iz-2014-ko-je-sve-odgovoran/ |access-date=2024-10-05 |website=Valter Portal}}&lt;/ref&gt; Poginulo je ukupno 27 osoba.

== Šteta ==
Kuće su se srušile u bujičnim poplavama dok su stanovnici bili unutra.&lt;ref name=&quot;kiseljak&quot; /&gt; Glasnogovornik Vlade Hercegovačko-neretvanske županije nazvao je to najgorom krizom u županiji od [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u BiH]] i zamolio građane da ne putuju u [[Jablanica|Jablanicu]] i [[Konjic]].&lt;ref name=&quot;jablanica&quot;&gt;{{cite web |title=Potvrđeno 14 smrtnih slučajeva na području Jablanice: &quot;To su oni koje su pronašli spasioci&quot; |url=https://www.klix.ba/vijesti/potvrdjeno-14-smrtnih-slucajeva-na-podrucju-jablanice-to-su-oni-koje-su-pronasli-spasioci/241004089 |website=[[Klix.ba]] |access-date=4 October 2024 |location=Sarajevo |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; [[Kiseljak]], [[Kreševo]] ​​i [[Fojnica]] u [[Srednja Bosna|Srednjoj Bosni]] također su odsječeni poplavnim vodama,&lt;ref name=&quot;kiseljak&quot;&gt;{{cite web |title=Naš reporter probio se do Kiseljaka, pogledajte što je snimio: 'Šteta je ogromna' |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/nas-reporter-probio-se-do-kiseljaka-pogledajte-nadrealne-scene-gotovo-je-tesko-povjerovati-sto-se-dogada-15508725 |website=Jutarnji list |access-date=4 October 2024  |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; dok klizišta i dalje prijete odsijecanju sela poput Vranića i [[Kojsina|Kojsine]].&lt;ref name=&quot;n1&quot;/&gt; Mnoga sela između Fojnice i Kiseljaka postala su nepristupačna.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Strašne poplave pogodile i Fojnicu: Brojna naselja pod vodom, štete nesagledive |url=https://www.klix.ba/vijesti/svijet/strasne-poplave-pogodile-i-fojnicu-brojna-naselja-pod-vodom-stete-nesagledive/241004038 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024  |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; Na nekim mjestima, uključujući [[Gunjani|Gunjane]] kod [[Kreševo|Kreševa]], noćna poplava porušila je mostove.&lt;ref name=&quot;gunjani&quot;&gt;{{cite web |title=Katastrofalne scene kod Tarčina: Voda odnijela mostove, poplavile kuće i potpuno odsjekla selo |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/katastrofalne-scene-kod-tarcina-voda-odnijela-mostove-poplavile-kuce-i-potpuno-odsjekla-selo/241004026 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024 |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; U [[Ostrožac (Jablanica, BiH)|Ostrošcu]] je odron uništio željezničku prugu. Stanovnici [[Gojevići|Gojevića]] kod Fojnice jedva su pobjegli od [[Bujična poplava|bujičnih poplava]].&lt;ref name=&quot;n1&quot;/&gt; U mjestu [[Buturović Polje]] kraj Konjica bujica je odnijela nekoliko osoba,&lt;ref name=&quot;nikšić&quot; /&gt; a jedna je poginula.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bolnica iz Turske ponudila pomoć unesrećenim nakon razornih poplava u dijelovima BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bolnica-iz-turske-ponudila-pomoc-unesrecenim-nakon-razornih-poplava-u-dijelovima-bih/241005034 |website=Klix.ba |access-date=5 October 2024 |date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Donja Jablanica]] pretrpjela je najveću štetu te je ondje poginulo 19 osoba.&lt;ref name=&quot;CNN&quot;&gt;{{cite news|title=At least 21 killed, dozens missing in floods in Bosnia |url= https://edition.cnn.com/2024/10/05/europe/bosnia-floods-deadly-weather-intl/index.html |work=[[CNN News]]|date=5 October 2024|access-date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt; Neke zgrade potpuno su zatrpane klizištima izazvanim poplavama. [[Munara]] i [[kupola]] bili su jedini vidljivi dio mjesne [[džamija|džamije]].&lt;ref name=&quot;donja jablanica&quot;&gt;{{cite web |title=Kataklizmične scene iz Donje Jablanice: Kuće zatrpane do krova, iznad nanosa zemlje se vidi samo munara |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/kataklizmicne-scene-iz-donje-jablanice-kuce-zatrpane-do-krova-iznad-nanosa-zemlje-se-vidi-samo-munara/241004043 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024 |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; Predsjednik [[Vlada Federacije BiH|Vlade Federacije Bosne i Hercegovine]] [[Nermin Nikšić]] izjavio je da klizište koje je zakopalo selo mogao nastati u obližnjem [[kamenolom]]u te da vlada istražuje uzroke klizišta. Također je izjavio da je bilo nemoguće predvidjeti klizište i na vrijeme evakuirati Donju Jablanicu.&lt;ref name=&quot;nikšić&quot;&gt;{{cite web |title=Nikšić o kamenolomu u Jablanici: Neka porodica Honđo je vlasnik, na mještane se obrušilo kompletno brdo |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/niksic-o-kamenolomu-u-jablanici-neka-porodica-hondjo-je-vlasnik-na-mjestane-se-obrusilo-kompletno-brdo/241005033 |website=Klix.ba |access-date=5 October 2024 |date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt;

U susjednoj [[Hrvatska|Hrvatskoj]] došlo je do relativno manjih poplava, gdje su upozorenja o naglim poplavama izdata od 3. do 4. listopada.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Zbog obilne kiše prijeti opasnost od bujičnih poplava |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/zbog-obilne-kise-prijeti-opasnost-od-bujicnih-poplava-11789665 |publisher=[[HRT]] |access-date=4 October 2024 |location=Zagreb |date=3 October 2024}}&lt;/ref&gt; U [[Hrvatska|Hrvatskoj]] su [[Gračac]] i [[Krk]] oborili svoje rekorde svih vremena po dnevnim oborinama, s 249,1 odnosno 192 mm zasebno.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pelajić |first1=Izidor |last2=Vakula |first2=Zoran |title=Oborina ponegdje oborila rekorde! |url=https://vrijeme-i-promet.hrt.hr/meteo-kutak/oborina-ponegdje-oborila-rekorde--11791640 |publisher=HRT |access-date=4 October 2024 |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; Rijeke [[Sava]], [[Kupa]] i [[Odra]] bile su u porastu zbog oborina. Lokalizirane poplave zabilježene su u [[Ogulin|Ogulinu]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vodostaji Save, Kupe i Odre u porastu, u Ogulinu poplavljene kuće i podrumi |url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/iako-su-vodostaji-rijeka-visoki-u-hrvatskim-vodama-ne-ocekuju-poplave-11791579 |publisher=HRT |access-date=4 October 2024 |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; Naredne noći 23 kuće u [[Karlovac|karlovačkom]] području bile su poplavljene.&lt;ref&gt;{{cite web |last1=Pušić |first1=Mario |title=Kupa je premašila sve prognoze: Tijekom noći ušla u 23 kuće, najviše ih je poplavljeno u Brodarcima |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/kupa-je-premasila-sve-prognoze-tijekom-noci-usla-u-23-kuce-najvise-ih-je-poplavljeno-u-brodarcima-15509033 |website=Jutarnji list |access-date=5 October 2024 |date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt; Poplave su zabilježene i u [[Crna Gora|Crnoj Gori]], gdje su veliki tokovi vode odnijeli zgrade.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Poplave širom Crne Gore, voda prodrla u kuće, nosila objekte |url=https://rtcg.me/vijesti/servisne-informacije/607757/video-poplave-sirom-crne-gore-voda-prodrla-u-kuce-nosila-objekte.html |publisher=rtcg |access-date=4 October 2024  |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt;

== Spašavanja i posljedice ==
[[Vlada Federacije Bosne i Hercegovine]] je prvotno na posebnoj konferenciji za novinare objavila 14 smrtnih slučajeva u Jablanici i jednog u Fojnici; »brojne«&lt;ref name=&quot;fbih government&quot; /&gt; druge nestale osobe prijavile su njihove obitelji. [[Magistralni put M17|Magistralni put Sarajevo – Mostar]] zatvoren je zbog štete od poplava.&lt;ref name=&quot;fbih government&quot;&gt;{{cite web |title=Vanredno obraćanje Vlade FBiH zbog nacionalne tragedije usljed poplava u BiH |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vanredno-obracanje-vlade-fbih-zbog-nacionalne-tragedije-usljed-poplava-u-bih/241004099 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024 |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; [[Ministarstvo obrane Bosne i Hercegovine|Ministarstvo obrane]] poslalo je [[Helikopter|helikoptere]], a potvrđeno je da je jedan helikopter [[EUFOR|EUFOR-a]] spasio dijete usred ruševina koje je ostavila poplava u Jablanici. [[Agencija za civilnu zaštitu FBiH]] koordinira akcije spašavanja.&lt;ref name=&quot;n1&quot; /&gt;  

Policija [[Sarajevska županija|Sarajevske županije]] blokirala je promet prema [[Hercegovačko-neretvanska županija|Hercegovačko-neretvanskoj županiji]],&lt;ref&gt;{{cite web |title=Sarajevska policija preusmjerava saobraćaj prema HNK jer je većina puteva devastirana |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/sarajevska-policija-preusmjerava-saobracaj-prema-hnk-jer-je-vecina-puteva-devastirana/241004084 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024  |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; a [[BIHAMK]] je savjetovao putnike koji idu iz sjeverne Bosne u Hercegovinu da obilaze pogođena područja.&lt;ref name=&quot;kiseljak&quot; /&gt; Predsjednik [[Srbija|Srbije]] [[Aleksandar Vučić]] ponudio je pomoć [[Vijeće ministara Bosne i Hercegovine|Vijeću ministara Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Vučić ponudio pomoć Bosni i Hercegovini: Spremni smo pomoći iste sekunde |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/vucic-ponudio-pomoc-bosni-i-hercegovini-spremni-smo-pomoci-iste-sekunde/241004080 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024 |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; [[Središnje izborno povjerenstvo Bosne i Hercegovine]] saopćilo je da će se lokalni izbori 6. listopada održati kako je planirano. Mnoge političke stranke otkazale su predizborne skupove zbog poplava.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Treba li CIK odgoditi izbore u nedjelju? Poginulo je 15 ljudi, a prekinuta je i putna žila kucavica |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/treba-li-cik-odgoditi-izbore-u-nedjelju-poginulo-je-15-ljudi-a-prekinuta-je-i-putna-zila-kucavica/241004105 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024 |date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Schmidt: Izmjene Izbornog zakona sam uveo da bih zaštitio vaš glas, to se sada provodi |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/schmidt-izmjene-izbornog-zakona-sam-uveo-da-bi-zastitio-vas-glas-to-se-sada-provodi/241005042 |website=Klix.ba |access-date=5 October 2024  |date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt;

Dana 5. listopada vraćena je struja u nekim dijelovima Hercegovačke-neretvanske županije. Osmišljen je plan sanacije oštećenih [[dalekovod]]a kako bi opskrba struje bila uspostavljena za stanovnike jablaničkog područja.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Elektroprivreda BiH: Određena područja su već dobila struju, ali tražimo alternativu za kritična naselja |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/elektroprivreda-bih-odredjena-podrucja-su-vec-dobila-struju-ali-trazimo-alternativu-za-kriticna-naselja/241005035 |website=Klix.ba |access-date=5 October 2024 |date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt; Očekuje se da će popravak pruge u [[Ostrožac (Jablanica, BiH)|Ostrošcu]] trajati nekoliko mjeseci. Blokada pruge nanijet će veliku štetu gospodarstvu, a posebice [[Željeznice Federacije Bosne i Hercegovine|Željeznicama Federacije Bosne i Hercegovine]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Bit će potrebno nekoliko mjeseci za uspostavljanje željezničkog saobraćaja: Dnevni gubitak je čak 280.000 KM |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/bit-ce-potrebno-nekoliko-mjeseci-za-uspostavljanje-zeljeznickog-saobracaja-dnevni-gubitak-je-cak-280-000-km/241005055 |website=Klix.ba |access-date=5 October 2024 |date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt; 

Na teritoriju čitave Bosne i Hercegovine 8. listopada proglašen je [[dan žalosti]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Danas je Dan žalosti u BiH zbog razornih poplava i klizišta koja su odnijela najmanje 21 život |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/danas-je-dan-zalosti-u-bih-zbog-razornih-poplava-i-klizista-koja-su-odnijela-najmanje-21-zivot/241008001 |website=Klix.ba |access-date=8 October 2024 |date=8 October 2024}}&lt;/ref&gt;

Tužiteljstvo Hercegovačke-neretvanske županije otvorilo je istragu o kamenolomu iznad Donje Jablanice. Prema predsjednici Vlade Hercegovačke-neretvanske županije koncesija za kamenolom nije bila izdana.&lt;ref name=&quot;zadar&quot;&gt;{{cite web |last1=Hoić |first1=Helena |title=Vlasti otvorile istragu o kamenolomu iz kojega je sravnjeno selo Donja Jablanica |url=https://zadarskilist.novilist.hr/novosti/svijet/vlasti-otvorile-istragu-o-kamenolomu-iz-kojega-je-sravnjeno-selo-donja-jablanica/?meta_refresh=true |website=[[Zadarski list]] |access-date=8 October 2024 |date=7 October 2024}}&lt;/ref&gt;

== Pomoć ==
Dvanaest država ponudilo je pomoć kroz [[Europska komisija za humanitarnu pomoć i odjel za civilnu zaštitu (ECHO)|Mehanizam civilne zaštite EU]], koji je Bosna i Hercegovina aktivirala 5. listopada.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Ambasadori država članica EU i komandant EUFOR-a posjetili Jablanicu |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/ambasadori-drzava-clanica-eu-i-komandant-eufor-a-posjetili-jablanicu/241007166 |website=Klix.ba |access-date=8 October 2024 |date=7 October 2024}}&lt;/ref&gt; U akcijama spašavanja sudjelovali su timovi iz [[Hrvatska|Hrvatske]],&lt;ref name=VRH/&gt; [[Slovenija|Slovenije]], [[Crna Gora|Crne Gore]], [[Srbija|Srbije]] i [[UK|Ujedinjenog Kraljevstva]].&lt;ref&gt;{{cite web |title=Britanski tim se pridružio u evakuaciji ugroženih u poplavama: 'Ponosno smo stali s građanima BiH' |url=https://radiosarajevo.ba/vijesti/bosna-i-hercegovina/britanski-tim-se-pridruzio-u-evakuaciji-ugrozenih-u-poplavama-ponosno-smo-stali-s-gradanima-bih/563188 |website=radiosarajevo.ba |access-date=4 October 2024|date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt; Europska unija osigurala je satelitske fotografije iz [[Program Copernicus|programa Copernicus]] kako bi vlastima pomogla u procjeni šteta. [[Albanija]], [[Mađarska]], [[Crna Gora]], [[Rumunjska]] i [[Turska]] osigurale su materijal za hitna skloništa kroz program EU-a.&lt;ref&gt;{{cite web |title=Evropski zvaničnici pružili podršku stanovnicima poplavljenih područja, aktiviran i program Copernicus |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/evropski-zvanicnici-pruzili-podrsku-stanovnicima-poplavljenih-podrucja-aktiviran-i-program-copernicus/241004227 |website=Klix.ba |access-date=4 October 2024|date=4 October 2024}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |title=Međunarodnu pomoć za BiH ponudilo 12 država u Evropi, na terenu ekipe iz četiri zemlje |url=https://www.klix.ba/vijesti/bih/medjunarodnu-pomoc-za-bih-ponudilo-12-drzava-u-evropi-na-terenu-ekipe-iz-cetiri-zemlje/241007110 |website=Klix.ba |access-date=8 October 2024|date=7 October 2024}}&lt;/ref&gt;

[[Hrvatska biskupska konferencija]] donirala je [[Caritas Biskupske konferencije Bosne i Hercegovine|Caritasu Bosne i Hercegovine]] 100 tisuća eura za poplavljena područja.&lt;ref&gt;{{cite web|url=https://hkm.hr/vijesti/domovina/hrvatska-biskupska-konferencija-uputila-pomoc-od-100-tisuca-eura-za-stradale-u-poplavama-u-bih/|title=Hrvatska biskupska konferencija uputila pomoć od 100 tisuća eura za stradale u poplavama u BiH|website=ika.hkm.hr|publisher=IKA|date=5 October 2024}}&lt;/ref&gt; [[Vlada Republike Hrvatske]] uputila je 10 milijuna eura pomoći, s 37 pripadnika [[HGSS|Hrvatske gorske službe spašavanja]] u poplavljena područja.&lt;ref name=VRH&gt;{{cite web|url=https://vlada.gov.hr/vijesti/bozinovic-hrvatska-uputila-brzu-pomoc-bih-pripadnici-hgss-a-medju-prvima-na-ugrozenom-podrucju/43111|title=Božinović: Hrvatska uputila brzu pomoć BiH; Pripadnici HGSS-a među prvima na ugroženom području|date=6 October 2024|website=vlada.gov.hr|publisher=Government of Croatia}}&lt;/ref&gt; [[Hrvatski Caritas]] pokrenuo je humanitarnu akciju „Pruži ruku” za stradale&lt;ref&gt;{{citiranje weba|url=https://www.caritas.hr/programi/poplave-u-bosni-i-hercegovini/|naslov=Poplave u Bosni i Hercegovini|website=caritas.hr|izdavač=Hrvatski Caritas|url-status=dead|access-date=18. listopada 2024.|archive-date=8. listopada 2024.|archive-url=https://web.archive.org/web/20241008142050/https://www.caritas.hr/programi/poplave-u-bosni-i-hercegovini/}}&lt;/ref&gt;, skupivši 230 tisuća eura donacija.&lt;ref&gt;[https://www.caritas.hr/hrvatski-caritas-prikupio-170-00000-e-za-pomoc-stanovnistvu-pogodenom-poplavama-u-bosni-i-hercegovini/ Hrvatski Caritas prikupio 170.000,00 € za pomoć stanovništvu pogođenom poplavama u Bosni i Hercegovini] caritas.hr, objavljeno 8. listopada 2024.&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;[https://www.caritas.hr/hrvatski-caritas-uputio-jos-160-00000-e-pomoci-za-stradale-u-poplavama-u-bosni-i-hercegovini/ Hrvatski Caritas uputio još 160.000,00 € pomoći za stradale u poplavama u Bosni i Hercegovini] caritas.hr, objavljeno 22. listopada 2024.&lt;/ref&gt;

== Vidi još ==
* [[Poplave u jugoistočnoj Europi 2014.]]
* [[Poplave u Bosni i Hercegovini 2021.]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Poplave u Bosni i Hercegovini| 2024]]
[[Kategorija:Poplave u 21. stoljeću]]
[[Kategorija:Povijest neovisne Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Povijest Fojnice]]
[[Kategorija:Povijest Jablanice]]
[[Kategorija:Povijest Kiseljaka]]
[[Kategorija:Povijest Konjica]]
[[Kategorija:Povijest Kreševa]]
[[Kategorija:Povijest Visokog]]
[[Kategorija:Klizišta]]</text>
      <sha1>8kvw5t6vgwoxjfjb59ood16ygwkiv29</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Europi po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>774249</id>
    <revision>
      <id>7447559</id>
      <parentid>7073377</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:48:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Prapovijesna Europa po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447559</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="279" sha1="5dea0mblkm19drhgm5xe602jia57jjb" xml:space="preserve">[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Europi|*]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama|#Europa]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Europi po državama|#Prapovijesni]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|*Arheološki lokaliteti]]</text>
      <sha1>5dea0mblkm19drhgm5xe602jia57jjb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Africi po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>774252</id>
    <revision>
      <id>7447556</id>
      <parentid>7073403</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:47:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Afrika po državama|Prapovijesna Afrika po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447556</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="279" sha1="87rclwt2920o64c841v22psu8ucmfw8" xml:space="preserve">[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Africi|*]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama|#Afrika]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Africi po državama|#Prapovijesni]]
[[Kategorija:Prapovijesna Afrika po državama|*Arheološki lokaliteti]]</text>
      <sha1>87rclwt2920o64c841v22psu8ucmfw8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Aziji po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>774253</id>
    <revision>
      <id>7447557</id>
      <parentid>7073405</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:47:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|Prapovijesna Azija po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447557</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="275" sha1="pbauhpqnzhr6c0ln4z7eaw8ecrtltvj" xml:space="preserve">[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti u Aziji|*]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama|#Azija]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Aziji po državama|#Prapovijesni]]
[[Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|*Arheološki lokaliteti]]</text>
      <sha1>pbauhpqnzhr6c0ln4z7eaw8ecrtltvj</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Brana Usoi</title>
    <ns>0</ns>
    <id>774365</id>
    <revision>
      <id>7447519</id>
      <parentid>7386348</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:16:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Klizišta|Klizišta]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447519</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4035" sha1="mfzwiqklqp8mfqhbbccwabo2uvlcvx6" xml:space="preserve">[[datoteka:Usoi.jpg|mini|desno|300px|Brana Usoi]]
[[Datoteka:Usoi_Sarez.png|mini|desno|300px|Satelitska fotografija koja prikazuje branu Usoi, zapadni kraj jezera [[Sarez]] i manje jezero Shadau]]
'''Brana Usoi''' prirodna je [[brana od klizišta]] duž rijeke [[Bartang|Murghab]] u [[Tadžikistan]]u. Sa 567 metara visine, to je najviša brana na svijetu, prirodna ili umjetna. Brana je nastala 18. veljače 1911., kada je [[Potres u Sarezu 1911.|potres od 7,4 m&lt;sub&gt;s&lt;/sub&gt; u Sarezu]] izazvao veliko [[klizište]] koje je blokiralo tok rijeke.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=National Geophysical Data Center|author-link=National Geophysical Data Center|title=Significant Earthquake|url=http://www.ngdc.noaa.gov/nndc/struts/results?eq_0=7868&amp;t=101650&amp;s=13&amp;d=22,26,13,12&amp;nd=display|access-date=June 21, 2011}}&lt;/ref&gt;

Brana se sastoji od otprilike 2 km3 od stijene izbačene iz strmo nagnute riječne doline Murghaba, koja od istoka prema zapadu presijeca visoke i grube [[Pamir|planine Pamir]]. Ime je dobio po selu Usoi koje je u potpunosti zatrpano klizištem 1911. godine. Brana se diže na visinu od 500 to 700 metara od izvornog dna doline.&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|last=Alford|first=Donald|last2=Cunha|first2=Stephen F.|last3=Ives|first3=Jack D.|date=February 2000|title=Lake Sarez, Pamir Mountains, Tajikistan: Mountain Hazards and Development Assistance|journal=Mountain Research and Development|volume=20|issue=1|pages=20–23|doi=10.1659/0276-4741(2000)020[0020:lspmtm]2.0.co;2|jstor=3674203|doi-access=free}}&lt;/ref&gt;

Bazen formiran branom Usoi sada sadrži [[Sarez|jezero Sarez]], dugo 55.8 km, koje sadrži 16.074 km3  vode. Voda ne teče preko vrha brane, što bi brzo uzrokovalo njezino erodiranje; već curi iz podnožja brane brzinom koja približno odgovara brzini dotoka, održavajući jezero na relativno konstantnoj razini. Razina se tako diže u prosjeku samo 20 cm godišnje. Protok u prosjeku iznosi oko 45 kubičnih metara u sekundi, s godišnjom varijacijom od 35-80 kubičnih metara u sekundi&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=United Nations International Strategy for Disaster Reduction|title=Usoi Landslide Dam and Lake Sarez: An Assessment of Hazard and Risk in the Pamir Mountains, Tajikistan|url=http://www.preventionweb.net/files/696_USOI.pdf|access-date=August 28, 2012}}&lt;/ref&gt; i rasipa oko 250 megavata.

Geolozi su zabrinuti da bi brana Usoi mogla postati nestabilna tijekom budućih potresa velike magnitude, koji su relativno česti u seizmički aktivnom Pamiru, i mogla bi se srušiti zbog [[Ukapljivanje|ukapljivanja]] ili naknadnih klizišta tijekom takvog događaja.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|last=Bolt|first=B.A.|url=https://archive.org/details/geologicalhazard0000unse|title=Geological hazards: Earthquakes, tsunamis, volcanoes, avalanches, landslides, floods|last2=Horn|first2=W.L.|last3=Macdonald|first3=G.A.|last4=Scott|first4=R.F.|publisher=Springer-Verlag|year=1975|isbn=0-387-06948-8|location=New York|url-access=registration}}&lt;/ref&gt; Rušenje brane izazvalo bi lokalno katastrofalne poplave.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=October 25, 2009|title=Usoi Dam &amp; Lake Sarez, Tajikistan: Complex Mega-Flood Hazard|url=http://www.semp.us/publications/biot_reader.php?BiotID=661|website=Biot Reports|publisher=Suburban Emergency Management Project|access-date=24. studenoga 2024.|archive-date=11. listopada 2011.|archive-url=https://web.archive.org/web/20111011025649/http://semp.us/publications/biot_reader.php?BiotID=661|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; Dolina rijeke Murghab obično je relativno uska i strma. Time bi se usredotočila i održala razorna moć svake poplave dok je prolazila kroz dolinu [[Okrug Murghob|okruga Murghob]] .

Zid brane preživio je lokalizirani potres magnitude 7,2, [[potres u Tadžikistanu 2015.]], 7. prosinca 2015., bez vidljivih znakova propadanja.

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}

[[Kategorija:Prirodne katastrofe u Tadžikistanu]]
[[Kategorija:Jezera u Tadžikistanu]]
[[Kategorija:Brane]]
[[Kategorija:Porječje Panja]]
[[Kategorija:Klizišta]]</text>
      <sha1>mfzwiqklqp8mfqhbbccwabo2uvlcvx6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Teokracija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>774925</id>
    <revision>
      <id>7447869</id>
      <parentid>7079182</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:52:53Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Religija i politika|Religija i politika]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447869</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="264" sha1="p0gmoegvv9dylblt7umaqwheu8d5chu" xml:space="preserve">Ova kategorija služi za članke o teokraciji općenito. Za popisivanje država i režima teokratske vladavine koristite podkategoriju [[:Kategorija:Teokracije]].
[[Kategorija:Oblici vladavine]]
[[Kategorija:Religija i društvo]]
[[Kategorija:Religija i politika]]</text>
      <sha1>p0gmoegvv9dylblt7umaqwheu8d5chu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Teokracije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>774926</id>
    <revision>
      <id>7447870</id>
      <parentid>7079181</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:53:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Države po političkom uređenju]]; +[[Kategorija:Oligarhija]]; +[[Kategorija:Politički sustavi]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447870</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="135" sha1="93f1e7f31ilos2sm592vu06i5sb4uef" xml:space="preserve">[[Kategorija:Države po političkom uređenju]]
[[Kategorija:Oligarhija]]
[[Kategorija:Politički sustavi]]
[[Kategorija:Teokracija| ]]</text>
      <sha1>93f1e7f31ilos2sm592vu06i5sb4uef</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Modul:Rasprava o brisanju/data</title>
    <ns>828</ns>
    <id>776332</id>
    <revision>
      <id>7447420</id>
      <parentid>7447103</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:00:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7447420</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="193241" sha1="0gsedtcf0ga41j92n9i8ltgckjocwmq" xml:space="preserve">local rob = {
	['@UPDATED@'] = '5 2026',
	['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Mance'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geo info centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Total TV'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šime Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandarinjani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2022.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neva Tölle'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Memgraph'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vera Stipetić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Krilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandra skender'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krsto Radić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Rora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Trudbenik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LasMegan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Ilić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Soldo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevo Popović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jalija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sobna kala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sejmen'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva skala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Catholiq'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Vujica'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adriane Lopes'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bob Graditelj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sunčana obala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Coface'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apiol'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natrijev flourid'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sodium fluoride'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Non Serviam'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transeksualnost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Estera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugokomunisti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lejla Šehović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radost Sotone'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Don&amp;#39;t Ask, Don&amp;#39;t Tell'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Visoka Glavica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Farmakopeja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel &amp;#34;Jugobeat&amp;#34; Halilagić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip diminić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IFIMES'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandro Užila'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XOXO'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MonetizeAd'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karavlasi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mariana Dražić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis popisa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vučni vlak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dona Nahod'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ahejska liga'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ASK'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljeljo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radost Satane'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lino Dussi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Tomičić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske Bitange'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Božidar Maslov'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Loly toons'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Whatodoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renan Contar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andreja Gribl'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superbabekillah'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lukas Jurić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Juginović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Varoš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Negotin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Vimana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anton Kikaš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraško gorje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krški otoci'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SBL'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['James Connolly'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vito Cuic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel Topcagic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francesco Morosin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Emina Hadid'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helpinver'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palaunski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palauski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katica Prpić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Tadić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Repelent-1'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mensur Bektić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mikromitra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dafne Ružić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Bujak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipan Vert'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Žvan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amon Ra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network-attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network Attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trachurus lathami'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija od Tecka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolini'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogomani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hamzagic'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morana (bend)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vojnić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vranja Begić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Subošić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirce'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirij'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Maglica'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćići'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Crkvena desetina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Karambol'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max &amp;#38; Intro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Metodisti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amer Kadić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superznalac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubrovački'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Herceg'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Turković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['4. tisućljeće'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Informacijski sustav'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cook Craig'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crno More'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karas'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveštenik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tveni'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Škabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Babylon Berlin'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Soli (općina)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Kostić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Subašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parselust'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gvožđanka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muštanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boran Bego'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Врањ или врењача'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paulytza'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodifikacija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Koksara'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirit'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HighVani'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika suverena loža Hrvatske &amp;#34;grof Drašković&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Suverena Loža Hrvatske &amp;#39;&amp;#39;grof Drašković&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sezonski radnik'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HUP Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lockroom'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dario Oreški'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procjena rizika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marin Rogić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Štit'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kokić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šije (1970.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vander elst viza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meneghetti Wine Hotel &amp;#38; Winery'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salatić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevena Todorović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veljko Deur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalna stanica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pero Vukota'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morsini'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jared Fogle'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poptropica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Lučić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradilište'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Histerza'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Filipi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bro hengounel'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franko Franetović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biokovska jela'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Dabo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Radić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E-mail marketing'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudika Vida'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Merlin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duran Çetin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predikatno vino'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavanderman'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Božić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Index portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio 808'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distribucija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fero-Term'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Guida di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maria Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Ga-young'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renderiranje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Segmentacija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aegukka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Husitski ratovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niva'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zoran Žukina'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OK kanal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio KCM'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dora Kršul'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Super1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske bitange'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milena Zajović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Newsmax Adria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Christina Zwicker'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LukaSkabic'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Milošević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Links d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Playbox Shorts'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kenan Mandra'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divizijun'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FK Vitez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Gjuran'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Berto Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Tvornica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Nacional'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sjeverni Han'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći kanal'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Abadon'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akcija Zenit'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragi Šestić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vitlaci'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['65 (film)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Desislava Petrova'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kraja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Agami Hando'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Radin'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Biondich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanko Nižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavle Mensur'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni plan'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Memento (1996)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Program Impact4Values'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Džakar dzong'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arterarij'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Smoqua'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proces (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ferratum'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontraakcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HULU Split'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MLAZ'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Fotografski kutak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Građanska akcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupinov san'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mozartine'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih grada Čabra &amp;#34;Prosper&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kvart'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga športskih ribolovaca &amp;#34;Amur&amp;#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Tutoria&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Sretna obitelj&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Mladi poduzetnik&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Znanost.org'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VeDRA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['L&amp;#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moji dani'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnica Team'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Stipić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Tomčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatske i svjetske &amp;#34;zvijezde&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biciklić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grbavac'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tipurić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Marević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eryops'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicole Cherry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['T-Com'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kupa'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Globalnet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solana Pag'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tribina &amp;#34;Braća Kašanin&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miralem Alečković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Krengetog'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cesare Cantù'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerković duliba'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lađin porat'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milanov Vrh'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Urije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sylvester Graham'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arnold Ehret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Veganstvo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kampo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mima Karaula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Rački'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb Kornice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HULK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športska udruga &amp;#34;Stjepan Grgac&amp;#34; Petrovec'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Asuka-dera'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helena Janečić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flex'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Dolac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HCL.hr'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Online instrukcije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vedska matematika'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zooplus'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana Tole'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žegar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Merla'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UBU'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontrakultura'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &amp;#34;Zakonu!&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Bertić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Selena Andrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paavo Airola'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ben'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Leš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agnès Thill'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jonis Bashir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Bratulić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dino Petrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Canal Panda'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Toni Volarić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['REDACTED'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HNK Busnovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Media Stres'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vk jablanac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filburt'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rocko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoslav'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apetit'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Denis Tomić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leo Škaro'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIToBeats'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čuvari srca'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Javor'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hipoglikemik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Topalović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Žeko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jörmungandr'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svevišnji'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svarog trenutak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dzidzilelya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nia-Nya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Voloska'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kupalo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjerje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Java (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Siniša Režek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kašmar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teufik Selimović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Matičević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ceca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Martin Kosovec'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubokovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer Beograd'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita Fiumana : giornale settimanale d&amp;#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Mikulec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Antunović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rich Man (band)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MOKÉP'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luo Yunxi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maturice'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miro Barešić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['KK Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Amin Milišić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Yundi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simplicia'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrian Konsa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veleprodaja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoje Golović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Plavčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Only Records'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tomašević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kremenko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Grabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Janjče'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Medvinjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vidljive'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Virginia Kapić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasandar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kane i Abel'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Queer Sport Split'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Mišur'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jana gana mana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Besim Tafa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vogue Adria'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aqualifter'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hram Institut'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imotska muka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dječji zbor &amp;#34;Zdravo maleni&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lokalci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Draženka Polović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Grupa Velvet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Enis Destan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Horvat'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bade İşcil'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Müge Anlı'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zehra Güneş'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emergentizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Julius Eker'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NixOS'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['La Difesa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita fiumana'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan Elwood'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alice Tissot'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bertha Benz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ian Maatsen'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faris Žunić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Borelli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cherry Kiss'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BokBok'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Bilušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Murat Pilav'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mia Pojatina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eden Golan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mato Jurić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['La Vedetta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Omnia Deo'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emir Dželilović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijedor 95'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latifundij'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ercole Rezza'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan John Markul'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['TXCN'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija Ančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio postaja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Worldline'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Vučković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalcineruin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ideologodija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Car seat headrest'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narod Sistani'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Učenje rada'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Mijoč'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toranja'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['André Verdeil'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brigitte Macron'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sven Kranželić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šakić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Deca iz vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['EQV'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Patke selice'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zračni spasioci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Juraj Zigman'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boris Stalić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Airalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kritika komunizma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Restović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tonči Težulat'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ilirski jezici'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kinoteka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danilo Lekić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Šimić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Interseksualnost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Adžija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veliko Rujno'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hang'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tata od formata'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabjan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabijan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patentno pismo'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Knoll'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sara Lizatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TP-line'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Razumović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika Komadina'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rapska fjera'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mostir'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korešnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mali Velički potok'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Borna Marinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Što je iptv'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Viktor Posarić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Limoges Handball'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Ofak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Sabolović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivačašće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arduševac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Edin Hozan'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavao Petričević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Raspotočje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elma Fetić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin Duraković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocidni gen'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crna legenda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['As-eko'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Rakić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Anić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Afterfire Band'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agomiut'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predsjedništvo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnje vijeće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmaland'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Buco i Srđan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumnijada'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Budimir'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vulević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mamić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzorični atomi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodeksi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anarhiv'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anatidaefobija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Matteo Liviero'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oussama Essabr'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Semahana'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balkan zoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rob Halford'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Konovizija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta Lekić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukša Andrić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikola Bačić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maša Barišić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Martina Mezak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tajči Čekada'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nova Melilla'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Free solo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Richard Phillips'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Pandurević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Punčke'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Turčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalafati'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Лазар Радан'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bartók Rádió'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik kalašma'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biljana Cerin'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ramón Mercader'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Somek'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['8 Ball Pool'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ribarica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Primarne publikacije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fragili come foglie'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ezoy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eterno'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturpunkt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RoUm'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otokultivator'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Armin Šistek'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đački pokret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Lučić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveti Red'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FXP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IMAP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distonija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TVRi'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elkan Florida'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dhampir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trstenice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clostridium tetani'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reza Fekri'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MC Žmala'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Meštrić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dina Dogan'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Rajko'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heval Hardem'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radujte se narodi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svim na zemlji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi nam se'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O Betleme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorani neba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aurora Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papaya Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sonjine trećice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nino Karamatić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mall of Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joker Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['City Center One Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arena Centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Studio N'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poleogeografija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Širina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ometanje prometa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VANU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Skup vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autor glazbe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Slabi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Bagić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Srbija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['DeSADU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TAI TFX'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GSLV Mark III'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Dubljević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lemana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario marević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub studenata južne slavistike &amp;#34;A302&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Organizacije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Concordia discors'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dentofobija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neli Fist'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mit o Titu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Andrijević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Denuncirati'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Ivan Goran Kovačić&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balcano'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osman Sabitović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sokić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maja Bezjak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Frajer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalabić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifestacija &amp;#34;Sve se čaje okupiše&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parfumer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skupština općine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TOK televizija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vautinovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apipet'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aron Varga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NKT Flexibles'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strune života'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auto na korzu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Infinum'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Davorin Štetner'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dives'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fenksta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Slava Kovač'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prekostojnice'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlade Lozić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Knez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patričar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Victa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Harmonija disonance'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zing'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Petrak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija snob'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amnezija Music'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Zadro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Čolak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teofil Leko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izbičijada'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikroturbina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LO Brand'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nebeski rat'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marinko Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostornost broda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radno vozilo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-podij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Američki koncept'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natalie Balmix'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ad Fines'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Elezović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mišković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolina Novak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latinske izreke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VIDgital'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arwat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miriam Mack'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['William Dunst'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dadi Redžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Babić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klještevica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aluin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lučki alat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazarij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Meteor&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Društvo Podravec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Brodski motor'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomios Batos'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jure Ćurković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drama u odgoju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Motorne jahte'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimska obitelj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kaolin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Katičić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Horvat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Bene'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Afrobeats'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Malonogometni turnir ,,Kupres&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komunal'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srce se bori'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bulevard'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Lisak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obli kamen'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Merlini'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joe Flaherty'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alija Husić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Inoceramidae'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anica Kovač'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Carigrad'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vili Radman'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Pavić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kristijan Montina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Maslać'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Jeleč'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gelo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Ćuro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavna strani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafin Sabol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Ivelić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frane Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Čuić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivit'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Stanić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plančanik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Baran'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Rašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Ažić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Izergo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Galluna'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kopjar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Bašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemikalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max Landon Payne'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksim Avejski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simo Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Nobilo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Grigić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Častimir Majić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roko Serdarević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pipin Landenski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Adna Bakija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Anica Kovačič'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina o sreći'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Umijeće življenja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izgubljena vila'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvava zemlja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Operater'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['TereT'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čatlak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privredne krize'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Skupljena baština'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solčak Toka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strateško planiranje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrijednost robe'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teatro Nobile'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokora (performans)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Majdak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gea Gojak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juha od prokulica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edin Glogić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nenad Katnić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Jakobović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Finag'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo jezik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teppo'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Gilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Petrek'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akademski bonton'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilikon'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auron'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Az (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizarij'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krijesnici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Atanor'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alikvot'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antiatlas'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ars Eugenium'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['OSvojski'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ekonomijana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kreativna riznica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cherrica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Disocactus &amp;#39;Smithii&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ijoid narodi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wigwassing'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Dodig'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bernard Dukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Albino Jović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Võro (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Numen'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Kalinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Maret'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O, tempora!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Daniel Radeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meri Gotovac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječji doplatak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hana rodić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toroczkai László'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Garašić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božena Griner'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Nastović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Guksić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LOZZ'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odri Ribarović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buča Potok'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Batinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niko Kličan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matej Stoprd'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palača Becadelli'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sorikomorfa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Olynthia Natura'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Cer'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Albin Muslić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šiško'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trioxx'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amra Imširagić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Smidovich'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Terrakom'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srpski svet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antički lančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tena Arapović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasni modernizam'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kremasti med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Livadni med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vaterpolski klub Veteran &amp;#39;70'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Cindori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicente Batistic'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragan Grims'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraj programa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naida Seebauer'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Batinić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nu Street Food'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafski zvuci'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Armin Stifler'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miro Relota'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bilice'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Certissa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Versi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Enes Zulić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duumvir'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicusor Dan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orion (bend)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Vukojević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juro Vuletić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Tuta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Maček'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eko Eko'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćacilend'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatka Planina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mili Dueli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Robert Marušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Karačić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kevin Farell'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika ilčić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Bajo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompare'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renato Vrban'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porotokracija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Matetić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nabava.net'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Marinović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Salatić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roman Korzeń'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angry Grandpa'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natko Štiglić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pop Mart'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Woodard'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Czamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Džamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anna Tertel'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pasha Technique'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lošinj (film)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni Istre'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Coolins'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procesna fizika'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentin Hegol'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Richard Saringer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej muškarac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bejbe'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva i Gloria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Phengodidae'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Avdić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stefany Žužić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 2'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prolom voda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Demokratski HSS'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Caplan Artificial'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aircash'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Arrivelli'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čovo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Teorija grupa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Škobalj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arslan Dučić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Markanović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej ikona'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svatopluk'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suspilne'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Louis Brus'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Najman Konferencije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UMA'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graham Wale'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nymadema'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajni kolač'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Strižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Roko Švoger'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osječki skauti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nanbudo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kruhceps'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Mađer'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crni Cerak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Ludvig'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Čale'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lin Shemu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wii U'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DiscoverCars'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['30. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['29. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['28. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['27. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['26. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drito iz Arene'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BBK T-REX'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eric André'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izum laganja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Radošević'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natoli'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travaš Saša &amp;#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica prižmić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Ukić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silvija Mutić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Barišić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Kužina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salonamed'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lara Demarin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Synlab'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Male noćne more II'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dvornikov'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ermesinde'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Večernji akt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grabovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hír TV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jerolim Matković'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lake Fest'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BK Sljeme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Spalato'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Željko Burcar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šumnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viale Bligny'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Javna tajna'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dunst'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Krajnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LILI'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sekundarni softver'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['PPN Grdani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Bekar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdačno vaši'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mario Perković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tekuće staklo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svelte'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinka Letica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Virovski Crnac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodatel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nije mi 22'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Šestoknjižje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boško Beuk'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nimco Brands &amp;#38; Liqueurs'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alix'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Arak (piće)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Barbie'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potok Mahala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Heger'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Air mihalija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ĐanoTrade'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Džijan'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baccara'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lima Len'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Josip Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nuxgame'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakša Raguž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Goran Vinčić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klis-Varoš'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Janev'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Claustra'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Hatadi'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hayden Christensen'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Đuro Šporer'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Gospin dom'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostoria'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kongres (bend)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Škalniški'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Operacija Plavi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Šakić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dunkin donuts'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Događanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Joža Batalekov'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ruthless Records'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Petar Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tartajun'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UK Sqft'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['StreetGainZ'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Makedonski karaman'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marijana banovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silva Kalčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Čolić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ivan Marević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frankokovacevic'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Baksa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Homura Akemi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Franke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Kovačević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davcast'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Humax'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nahum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pseudocerealija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Zadnja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barbara Bilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Cerkez'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Lamešić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Adrogué'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Fran Novak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tin Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jim Reeves'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['POS sustav'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ilija Abramović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Cecilia Lean'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IZLET'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }}
}
return rob</text>
      <sha1>0gsedtcf0ga41j92n9i8ltgckjocwmq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447664</id>
      <parentid>7447420</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:00:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>WP-ROBot</username>
        <id>324743</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Bot: ažuriranje</comment>
      <origin>7447664</origin>
      <model>Scribunto</model>
      <format>text/plain</format>
      <text bytes="193327" sha1="8jjy4vc8mjjxiypbk0utu2pcxfhrtlg" xml:space="preserve">local rob = {
	['@UPDATED@'] = '5 2026',
	['Branko Drinovac Lega'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['20. ITF Croatia Open'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Mance'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geo info centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Jabukovac - Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kriza 3. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Osnovne škole u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Total TV'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umjetnički aktivizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['17. Otvoreno prvenstvo Hrvatske u taekwondou'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2021.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['O pastiri, čudo novo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šime Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Zlatko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chorillo Paravic'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Razgovor o predlošku:Artsakh'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tuđman: Nepoznata priča'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandarinjani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2022.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Autonomna ženska kuća Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neva Tölle'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Platforma Doma mladih'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Memgraph'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stipe Ćorlukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Buči'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miloš Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vera Stipetić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Krilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Francesco Mussoni'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športsko društvo Chaumont'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandra skender'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtlli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrtli (Tribunj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krsto Radić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Rora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SD Trudbenik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Martin Davorin Krmpotić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Oštarije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Mihaljević Barak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LasMegan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Calcia Catania'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis besplatnih i javno dostupnih sveučilišnih video predavanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simon2001 devrait sucer sa bite'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnik (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Princeton, New Jersey'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanislav Petrov'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šrilankanska reprezentacija u hokeju na travi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taraxacum ziwaschum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Ilić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kartvelski narodi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izumiranje novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Soldo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Freyaprameswari0'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevo Popović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Većeslav Šupuk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ikica Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jalija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sobna kala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sejmen'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanska apologetika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva skala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Catholiq'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Vujica'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adriane Lopes'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerko Pavličević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bob Graditelj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Britanija tijekom raspada Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milicija sela Teočaka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Zabilju'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sunčana obala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Coface'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hope Channel Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OVB Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veijo Baltzar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klinika Svjetlost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Falun Gong (knjiga)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apiol'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natrijev flourid'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sodium fluoride'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Khả Vân Đại Hãn'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Non Serviam'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vatroslav Jagic'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transeksualnost'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transrodnost (razdvojba)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Estera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugokomunisti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan &amp;#39;Ike&amp;#39; Mandurić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lejla Šehović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Safet - Meho Mehmedbašić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobahn police simulator 3'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Racz'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orsat cvjetinović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radost Sotone'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Don&amp;#39;t Ask, Don&amp;#39;t Tell'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis tiskanih medija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leopold II. Belgijski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crvena stijena (Bar)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Visoka Glavica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske-lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bošnjački savez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Farmakopeja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel &amp;#34;Jugobeat&amp;#34; Halilagić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkvina (pojam)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip diminić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Ostarčević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IFIMES'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Torpedo 18/24'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['POGON - Zagrebački centar za nezavisnu kulturu i mlade'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podsusedsko Dolje'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandro Užila'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerry Blaskovich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marquinhos Trad'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XOXO'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Stjepana u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ruže Viterbske u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Ivana u Sutini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva sv. Antuna Padovanskog u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Jakova u Mostaru'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MonetizeAd'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karavlasi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mariana Dražić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis popisa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Treneri NK Inter-Zaprešića'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čarobna Olovka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brza cesta B1 (Bosna i Hercegovina)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vučni vlak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dona Nahod'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Blažević nogometni sudac'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starohrvatska mitologija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ahejska liga'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ASK'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljeljo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radost Satane'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lino Dussi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Zvonarević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Tomičić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pomoć:IPA za hrvatski i srpski'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salvadorska šahovska reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Vlašiću 1992.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudarski pozdrav'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske Bitange'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:HDZ-ovi gradonačelnici'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stadion Elić Luka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Minut Srca Mog'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Božidar Maslov'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Корисник:Petar strainovic/песак'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Loly toons'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Whatodoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Radojković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fridrik I. Lijepi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renan Contar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andreja Gribl'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na livadi na Jankovcu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superbabekillah'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['3. ŽNL Istarska 2011./12.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tradicija esperanta u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lukas Jurić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suha snježno-šumska klima'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:NK Pampas'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Juginović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Varoš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Glazbeno pjevačko društvo Guslar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćakavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['XTERRA kros triatlon u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Negotin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Vimana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pametno za Split i Dalmaciju'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anton Kikaš'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Datoteka:Severina Velika Polana.jpg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zapadnoštokavski dijalekt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jekavska čakavica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraško gorje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krški otoci'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Duplančić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Kišobran'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SBL'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odbijeni prijedlozi za proglašenje nacionalnih spomenika Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plebiscit u Bajskom trokutu 1919.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bolobanić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatska formula liga'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Taekwondo Klub Plovanija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzodus Hrvata i drugih nesrba iz BiH kod Davora kolovoza i rujna 1995.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['El-Arish (logor)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivnica u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrsport (internet stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DalmacijaPortal'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Chat (internetska stranica)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['James Connolly'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ratni zločin u Lori'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zemljopis Britanskih prekomorskih područja'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arijana Gigliani Philipp'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vito Cuic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anel Topcagic'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francesco Morosin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danko Ivšinović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Emina Hadid'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/25. studenog 2022.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornji Zelenikovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helpinver'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palaunski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palauski jezik'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Usporedba emisija u transportu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simodmart (producent)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katica Prpić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Srijemskoj Kamenici u listopadu 1944.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komemorativne kovanice od €2'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bep-Kororoti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/prosinac 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johann Christian Daniel von Schreber'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eleazar Menachem od Shecha'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Zagrebački kvartovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Tadić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Repelent-1'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Nelson (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otok Cornwallis (Južni Shetlandski otoci)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mensur Bektić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdjan Podrug'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Promet Makarska d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mikromitra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:MŽNL Osijek-Vinkovci'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan slobode i demokracije u Češkoj 2021.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Golik Zmija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela Hrvatska država'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dafne Ružić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lјevica (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica centra za njemački jezik Vokabula'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Internetske enciklopedije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavne istine katoličke vjere'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Bujak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Tomaš Jakić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipan Vert'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ostrogonac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Žvan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Majstora Radovana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amon Ra'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NFS (Network File System)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network-attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Network Attached Storage'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trachurus lathami'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podmornica klase Invincible'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej vojne i ratne povijesti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istok Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija od Tecka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolini'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogomani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Matej36'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetsko prvenstvo u nogometu 2030.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Neodgovarajući sadržaj 22. rujna 2022.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivančić (glazbenik)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hamzagic'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edílson (nogometaš, rođen 1986.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luan .(nogometaš, rođen 1999.)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poomphuang Duangchan'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porijeklo porodice Saračević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rasim Gačanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonia Darder'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Majstori (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Župna crkva sv. Marija Magdalena, Ivanec'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjiga o klimi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2022.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morana (bend)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vojnić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Blažanović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vranja Begić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Subošić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu Polju'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalibor Drlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnojevića Rijeka'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Flying disc'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirce'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirij'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska u revoluciji 1848.-1849.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Olimpija Ljubljana (1911.-2005.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Varaždinska županija (1868.-1918.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetionik Otočić Tri Sestrice - Rivanj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Maglica'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćići'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Crkvena desetina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Karambol'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max &amp;#38; Intro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Thiago Silva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Francuska nacionalna knjiž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski Kapeleti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Metodisti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amer Kadić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erwin Zeidler (Podmaršal)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Španjolsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portugalsko Kolonijalno Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Superznalac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Alien Invaders'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo and the Cyber Chase'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muški skok u vis na Panameričkim igrama 2007.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Aleks Bralić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Ngawi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leon Žilavi (Magic Leon)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Katedrala Sv. Jakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katedrala Svetog Jakova u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fabijan Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Pandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubrovački'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tin Herceg'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divan (Osmansko carstvo)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! Pirates Ahoy!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Scooby-Doo! and the Loch Ness Monster'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazahstanski Kanat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Turković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis izmišljenih naroda i rasa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['4. tisućljeće'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Iličeveca Mariupol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Informacijski sustav'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bugarsko Carstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Virovitičko-podravska 2022/2023'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Systems Network Architecture'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Čičmak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cook Craig'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. ŽNL Splitsko-dalmatinska 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Opsada Jeruzalema (70)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aikido klub rovinj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europski demokratski studenti (EDS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragana Lucija Ratković Aydemir'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hodanje Filipa Zovke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-Šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čang Kai-šek'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crno More'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/10. veljače 2023.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karas'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popisi vrsta:Biljke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Varjačić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Episkop (pravoslavlje)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kapelska svijetlica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stalna kulturno-povijesna izložba Glagoljica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveštenik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tveni'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Nk Pešcanici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ragnar Lothbrok'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Škabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Hršak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Župni stan u Tuzli'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Crkva sv. Ilije na Ilinčici'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Babylon Berlin'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pohod Vlatka Kosače na Bosnu 1481.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Soli (općina)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Dujmišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emil Stjepan Čondrić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u osječkom zatvoru 1945.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gaudencija Šplajt'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antun Kostić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Subašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Drvarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Laurencija Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavao Ivakić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oratorij Sveta Rožalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Gorišek'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parselust'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gvožđanka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrola na cesti (TV serija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muštanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boran Bego'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Polis-Jadran-Europa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Врањ или врењача'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paulytza'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Martić-Ivica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodifikacija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Bošnjak (pjesnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zine El Abidine Ben Ali'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Koksara'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porfirit'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis boćarskih klubova u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijan Kudrna'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DB Nord'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Šumanović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Mostara'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tatarska osvajanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gladiator Matchplay'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonida Domijan Fišter'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eugenia Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HighVani'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adis Bevrnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Topić (Pajke)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesma Eurovizija 2024.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveti Ivan pustinjak'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:DugaResaFest'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Ivan Vrabac'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elektrotehnička škola Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika suverena loža Hrvatske &amp;#34;grof Drašković&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Suverena Loža Hrvatske &amp;#39;&amp;#39;grof Drašković&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometnih klubova u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sezonski radnik'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HUP Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva liga (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lockroom'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dario Oreški'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača Volina Lutsk'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis igrača FK Kubana Krasnodar'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procjena rizika'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski hercegovački Bleiburg'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marin Rogić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radić-Molnarova formula'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentino (pjevač)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske blues snage'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Herman Vukušić (psihijatar)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Vukušić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hercegovački plodovi Mediterana'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poslovanje gotovinom u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijelaz s jedne vjere na drugu u NDH'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:The Spoons'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Herman Vukušić dr.med.'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Štit'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ave, Ars Horvatiana'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kokić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifest aksiomatske književnosti'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koordinator 1 i 2'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šije (1970.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vander elst viza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijava gradilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stipe Jelaska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub hokeja na ledu Kune'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meneghetti Wine Hotel &amp;#38; Winery'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Čobanac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salatić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevena Todorović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Čukman'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veljko Deur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalna stanica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnjica za ogrjev'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pero Vukota'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nevenka Belić Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gojko Kremenić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Morsini'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jared Fogle'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poptropica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Lučić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DVD Svinjarevci'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka Kod broda Zrinskoga na Uni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradilište'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SEO EDUKACIJA'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katarina Krtinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Histerza'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Filipi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lista najpopularnijih internet portala'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bro hengounel'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franko Franetović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski redarstvenik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biokovska jela'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Dabo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Feliks Niedzielski'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Troslovnik'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Radić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uzgoj lješnjaka u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predložak:Kosovo-napomena'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E-mail marketing'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova:Dodatak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Johnny Hardwick'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudika Vida'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Islamska vjeroispovijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Merlin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duran Çetin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predikatno vino'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavanderman'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Katolički oblikovatelji kulture'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Božić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mišael Bob Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječje prihvatilište Sisak (film)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Index portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio 808'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distribucija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fero-Term'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Guida di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maria Simonetti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicolò Turcinovich'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Ga-young'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renderiranje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Segmentacija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aegukka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sofija Velkovska'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Husitski ratovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gellert Grindelwald'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niva'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor sa suradnikom:Przewodniczący Towarzysz'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zoran Žukina'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['OK kanal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio KCM'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zadužbina Milana Mladenovića'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Augustin Dragan Dujmušić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Kronologija Domovinskog rata'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['MasterChef Srbija'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dora Kršul'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eduard Nöthig'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Andrej Dimitrijević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Super1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradske bitange'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milena Zajović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Newsmax Adria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tokijski babilonski toranj'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Christina Zwicker'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LukaSkabic'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crnogorska država 1698. – 1851.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Milošević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Links d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Playbox Shorts'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teodor Sziginyi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike tajne arheologije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Otvoren um, vjerno srce'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O poniznosti i slavi Krista'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Liposukcijska dijeta'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kenan Mandra'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trinity (Teksas)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manje važni Hufflepuffi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Sorić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Divizijun'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FK Vitez'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muncimir (panonski knez)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yoon Suk-yeol'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godina koju pamtimo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Gjuran'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Čuvalo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Berto Dragičević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Astronomsko društvo Meteor'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['István Lukács (komunist)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski registar tamburaša'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međuknjižnična posudba'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šokačka rapsodija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Tvornica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Nacional'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski tamburaški brevijar'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sjeverni Han'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tara Glončak Karapandžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matija Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jelisaveta Jurčak'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći kanal'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Abadon'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akcija Zenit'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragi Šestić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacionaln park Nyungwe'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest Podgorača'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kapetan Zaspan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vitlaci'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['65 (film)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Desislava Petrova'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid transrodnih'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kraja'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Agami Hando'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasna A. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Radin'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Biondich'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mandić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Logor Motel na Rostovu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treći svjetski rat'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanko Nižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ryszard Kołodziej'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dekroatizacija Hrvata u Vojvodini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razgovor:Travanjska revolucija 1941.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Pavić (aktivist)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski identitet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavle Mensur'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar NERKA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni plan'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZEO Nobilis'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Memento (1996)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Program Impact4Values'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazivi žitarica na raznim jezicima'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godišnjak Građanske kraljevske gimnazije u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['E.ON Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbi koji su se borili protiv Velike Srbije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Tomenčuk'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Džakar dzong'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arterarij'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Le Petit Versailles'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Iskorak (predstava)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Smoqua'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proces (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni kašasti sok'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ferratum'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska udruga Benedikt'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontraakcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HULU Split'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MLAZ'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub Mini Teatar'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje obrazovanja DELFIN'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Mladi za Domovinu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirovna grupa Oaza'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrotvorni institut Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinski vinski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Etno-eko udruga Jabuka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Forum za slobodu odgoja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Fotografski kutak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Građanska akcija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski klub'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga za promicanje amaterskog sporta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eko-centar Caput Insulae Beli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupinov san'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mozartine'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Zajedno do zdravlja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga osoba s invaliditetom Sunce Makarska'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga studenata Koprivničko-križevačke županije'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih grada Čabra &amp;#34;Prosper&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih antifašista grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kvart'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga bivših učenika Škole primijenjene umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga mladih Par Selo – Dubrave'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Godine za pamćenje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga športskih ribolovaca &amp;#34;Amur&amp;#34; Ladimirevci'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Tutoria&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Sretna obitelj&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga &amp;#34;Mladi poduzetnik&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Siva) (zona – prostor suvremene i medijske umjetnosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['IDEMO Institut za demokraciju'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Znanost.org'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VeDRA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Galić Juka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['L&amp;#39;Arco romano : letteratura e varieta'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moji dani'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komarnica Team'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Stipić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teaching and Learning International Survey'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Tomčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatske i svjetske &amp;#34;zvijezde&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biciklić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grbavac'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ljevičarska omladina (Kina)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park jezera Manyara'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Tarangire'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni park Kilimandžaro'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osnovna škola Kozala'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tipurić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Marević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eryops'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicole Cherry'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['T-Com'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga Kupa'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Globalnet'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaude, Mater Polonia'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ogi i žohari (2013.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomica i prijatelji: Priča o hrabrosti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solana Pag'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tribina &amp;#34;Braća Kašanin&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miralem Alečković'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga žena „Hrvatsko srce” Peteranec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zamijenite nam tugu osmijehom'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zajednica tehničke kulture Grada Belog Manastira'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prednja lateralna ploština ramene kosti'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Krengetog'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stanica vodovodne Bubny'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cesare Cantù'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jerković duliba'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gornje Dulibe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lađin porat'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milanov Vrh'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Urije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sylvester Graham'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['John Harvey Kellogg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arnold Ehret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Veganstvo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sirova veganska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kampo'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vegetarijanska prehrana'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['El Musicante glazbena škola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lajoš Nađ'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mima Karaula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zvonimir Šuljak'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Rački'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb Kornice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srednja škola Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zgrada Srednje škole Bedekovčina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis brojeva do 10 000'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje Jakova Gotovca'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pisanje imena vladara'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HULK'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Športska udruga &amp;#34;Stjepan Grgac&amp;#34; Petrovec'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez udruga Molekula'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inicijativa Glas obespravljenih'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mi2-MaMa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Asuka-dera'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Spekulativni dizajn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['The Voice Kids Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Helena Janečić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flex'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nociceptivna bol'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obje su na nečem bijelom'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Dolac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Operacija Proboj-1'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['HCL.hr'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Online instrukcije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vedska matematika'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zooplus'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis zemalja prema kreditnom rangu'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marijana Tole'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žegar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Merla'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Vojna oprema u Oružanim snagama RH'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Lapsanović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samosuosjećanje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska mladež'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UBU'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['2023. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['2024. godina u hrvatskoj televiziji'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:GodineTV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontrakultura'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis gostujućih uloga u &amp;#34;Zakonu!&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dobrovoljno vatrogasno društvo Budrovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Kosovu (1831.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Bertić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nesuh-aga Vučjaković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Selena Andrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paavo Airola'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSŠ kralja Zvonimira'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Korejski Hladni Rat'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ben'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Prosinac 2024.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Leš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agnès Thill'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Wikiprojekt Srednja Europa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jonis Bashir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Bratulić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klupsko prvenstvo Hrvatske o odbojci na pijesku za muškarce 2012.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dino Petrić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Zlatko Pinter'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravstvo Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Canal Panda'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Toni Volarić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:European Tour'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Mojsović u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Kiselić Ledinsky'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Karmelić Štrika'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski knezovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Regije Bosne i Hercegovine'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['REDACTED'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['HNK Busnovi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Media Stres'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vk jablanac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heffer Wolfe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filburt'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rocko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoslav'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apetit'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nezavisna kultura u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Crnogorska Evropska Stranka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Montenegrin European Party'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zemlje hrvatske krune'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazalište u Toriku'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prva srednja informatička škola, Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Denis Tomić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leo Škaro'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIToBeats'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Istraživanje ključnih riječi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čuvari srca'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda Čiste ljubavi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Javor'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2023.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['SNK Vrpolje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest zavarivanja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hipoglikemik'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Topalović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Žeko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marina Ilakovac Kveder'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orečeva Draga (Posušje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezervoar Karabutov'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jörmungandr'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slano jezero (Srbija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva PR agencija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svevišnji'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svarog trenutak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dzidzilelya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nia-Nya'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Voloska'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kupalo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjerje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vodenjak (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kolovrat (znak)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nava'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Java (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Triglav (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danica (mitologija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Siniša Režek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kašmar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teufik Selimović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (stariji)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julius Schmidlin (mlađi)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graditeljstvo u Hrvatskoj: Arhitektura i urbanizam'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorci i perivoji Hrvatskoga zagorja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Matičević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis beninskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ceca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Martin Kosovec'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Okrugli stol Eugen Kumičić – život i djelo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slaven Pavlović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dubokovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Queer Beograd'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski dan mimoza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glazbena škola Ladislav Račić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Julián Robles (glumac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O endemskom sifilisu u Hrvatskom primorju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita Fiumana : giornale settimanale d&amp;#39;arte di scienza e di letteratura'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Mikulec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Haladž (iranski jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salchuq (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćelavi gradonačelnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjizevnost antike iz srednjeg vijeka odlike predstavnici i djela odlike djela'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mate Antunović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Lovro Đurđević iz Đakova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelo Dante Burić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imenik morskih životinja važnih za ribolov u Kvarneru i duž obale ugarsko-hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Pornografski glumci'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rich Man (band)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MOKÉP'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luo Yunxi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maturice'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matematika i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Miro Barešić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['KK Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Amin Milišić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Li Yundi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margarita (hrvatska kraljica)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Sabine Moussier.jpg'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pismo „Dear Boss“'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Simplicia'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joyce Borden Baloković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žitnica u Gornjem Miholjcu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrian Konsa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska Akcija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarstvo Estonije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburške eurokovanice'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Kozina Legenda iz Njemačke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veleprodaja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Bošnjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis poznatih Hrvata'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nucleus Aerospace'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radoje Golović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Plavčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Only Records'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darko Tomašević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kremenko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Velikosrpski mitinzi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kataloška jedinica i dvostruka kataloška jedinica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Grabić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Posebno:Prefiks_indeks/Dodatak:Popis_igrač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis epizoda serije Živi mrtvaci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Janjče'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilo (Primošten)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Medvinjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vidljive'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Virginia Kapić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasandar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Studentski zbor Tehničkoga veleučilišta u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karate klub Stolac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Beronić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Srbi i Hrvati'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centro Lago di Como'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Viale Bligny (Milano)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kane i Abel'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Ikić Baniček'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dinko Pintarić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Queer Sport Split'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dear Land of Guyana, of Rivers and Plains'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižara Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Matice hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Mišur'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['1. Zagrebačka NL 2022./23.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Analogne električne mreže u medicini'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jana gana mana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Besim Tafa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nemanja Kraišnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatske kratice'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vogue Adria'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aqualifter'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hram Institut'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imotska muka'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dječji zbor &amp;#34;Zdravo maleni&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Političari 1945. – 1989.'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lokalci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Draženka Polović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Grupa Velvet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Enis Destan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vesna Horvat'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grupa „Zlatno Doba”'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bunsenov grijač'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bade İşcil'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Müge Anlı'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zehra Güneş'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sera Kutlubey'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sremska ofanziva'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Conte Ivano Bajamonti'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alpha Alpha Gamma ogranak Sigma'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŠC Vlačine'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emergentizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna crkva Kraljice Mira Makarska'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Julius Eker'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['CW 24 Vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Vitez 1993.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NixOS'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka za Meoršje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['La Difesa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vita fiumana'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Neokonzervativizam'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Twisted Smoke Band'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan Elwood'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Šimić Tonin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alice Tissot'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bertha Benz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sarah Kirsch'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ian Maatsen'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos (selo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikiforos'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ibrahim-paša Egipatski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodiči i izolatori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faris Žunić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Borelli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Cherry Kiss'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nastajanje prve profesionalne hrvatske vojske u BiH'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BokBok'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Wittenberg'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Royal Caribbean Cruises'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Bilušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Murat Pilav'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clannad (vizualna novela)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa sv. Jurja mučenika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fra Marko Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevačka mladež Trsat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šćećinski zaljev'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Europska godina osoba s invaliditetom'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mia Pojatina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popovići (Munjava)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eden Golan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdravko Klašnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mato Jurić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['La Vedetta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euharistijska zajednica Srca Isusova i Marijina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Omnia Deo'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Emir Dželilović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez monarhističke omladine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prijedor 95'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miloš Bukejlović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradski stadion Samobor'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Aca Đorđević (redatelj)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latifundij'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ercole Rezza'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanstvo u 64.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Robert Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['CW 24 vijesti'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crveni crveni zastava Rada'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan John Markul'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['Stići prije svitanja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['TXCN'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marija Ančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija restauracija Michelangelove skulpture Pieta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanica'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio postaja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sveta Julijana iz Liègea'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Worldline'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oton (porečki biskup)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Žrtve Drugog svjetskog rata u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gavrila Ignjatović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Vučković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;Zadržano&quot; }},
	['H2O: Uz malo vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Umbro Futsal Award'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angiotenzin-konvertirajući enzim (ACE, proteaza)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga prvakinja u rukometu 2007./08.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Telekom operateri u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalcineruin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mitogenom-aktivirana protein kinaza kinaza kinaza 1 (MAP3K1)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kuća Octaviusa Quartia'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konzervacija Pompeja i Herkulanuma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ideologodija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stevan T. Petrović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Car seat headrest'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Starovjekovna glazba'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenka Čermakova'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Alexa Alex Remić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nogometne Ikone'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narod Sistani'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Učenje rada'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Almanacco fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Petar Mijoč'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski Pokret Nacionalne Obnove'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Likus (Carigradska rijeka)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biologija u 1930.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moon Kyeong-ha (Mun Kjang-ha)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toranja'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nepalci u Njemačkoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['André Verdeil'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Brigitte Macron'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvavi četvrti'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sven Kranželić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šakić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Liga budućih šampiona'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Faros ERP - Integralno ERP rješenje za upravljanje poslovanjem u oblaku'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Deca iz vode'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['EQV'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gru i Malci: Neustrašivi špijuni'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Patke selice'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jasenka Bulj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemal Ljevaković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zračni spasioci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zrinka Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Juraj Zigman'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Piaggio Hexagon'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Kamenjarin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis općinskih načelnika u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cheltenham Town FC'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Boris Stalić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gumix Elastor d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Airalo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kritika komunizma'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kristina Restović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Annuario del Club Alpino Fiumano'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tonči Težulat'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MeCP2 (protein)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ilirski jezici'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kinoteka'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danilo Lekić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikolina Butorac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodno obrazovanje'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Šimić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Joza Mihovilovic'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Školstvo i borba za javni život'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Interseksualnost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ana Todorović, dr'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Optimizacija web stranice'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogoslovno sjemenište u Šibeniku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Adžija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Franjevačka provincija Bosna-Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Veliko Rujno'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kup Hrvatske u atletici'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizantsko-slavenski obred'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ljubčo Lazareski'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đorđe Đuričko'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Celegin'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hang'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tata od formata'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ženski odbojkaški klub AEK'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Više od igre, više od života'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana od Évreuxa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hugo Schmeisser'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šikić - Mrvica'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Luke Evanđelista u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pogreške u Bibliji'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabjan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miran Fabijan'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zagorka (2007.)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['ZeljezniceNet'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patentno pismo'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Knoll'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sara Lizatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Njemačka okupacija Austrije u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TP-line'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Razumović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika Komadina'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Mendeš'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis masovnih zločina nad Hrvatima u ratu u BiH'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Regina (bosanskohercegovački rock sastav)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adrenalinski park i Zoološki vrt Miško u Cerni'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rapska fjera'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nacrt:Vanda Dabac'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mostir'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korešnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privor (Žrnovnica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mali Velički potok'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Кolektivna svijest'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Borna Marinić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Što je iptv'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Kana G.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Mrvoš'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruženje farmaceutskih tehničara Crne Gore'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teška tama (2014.)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Pavletić - Beli Konj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Viktor Posarić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rivista di Fiume'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciparska konferencija o korporativnoj održivosti i odgovornosti'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Limoges Handball'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Nevesinju 14. veljače 1945.'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Ofak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kerim (Mustafa) Dujso'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Sabolović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivačašće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arduševac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijan Kraljević – King'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Edin Hozan'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vila Kiseljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pavao Petričević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luciano Teixeira'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Raspotočje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundzic'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Lagundžić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Poljska sela i zaselci'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elma Fetić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin Duraković'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Karlo Štefanek'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šest grijeha protiv Duha Svetoga'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Flamengo košarkaški klub'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Kraljević'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocidni gen'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crna legenda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Podvodno istraživački klub Mornar Split'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['As-eko'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jurica Rakić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branka Cvjetičanin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Anić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novi Život (mrežna stranica)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Festival fantastične književnosti Pazin'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gorice (općina Sztum)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukavi lisac Renato'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Afterfire Band'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agomiut'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Predsjedništvo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Središnje vijeće'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noć Hrapočuše'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dramski studio Ilirik'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmaland'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski centar za zaštitu podataka Feralis'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednik Austrije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Buco i Srđan'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sarajevski proces 1983.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Naselje Jug (Bjelovar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miting u Srbu 27. srpnja 1971.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Imam Ifret ef. Milaimi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis fašističkih pokreta po državi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['KK Sesvetski Kraljevec'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumnijada'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tunja Oršolić Makarić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Posebno:Doprinosi/Šemsi-begBranković'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Budimir'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Vulević'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mamić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['SSC-Khatumo'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Anno Domini'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Egzorični atomi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za zaštitu osobnih podataka'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kodeksi'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Saša Trajkovski'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['RIS d.o.o.'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlado Jagodić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Ušković Croata'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Obitelj Báthory (klana Aba)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka kod Otočca'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anarhiv'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anatidaefobija'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Matteo Liviero'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oussama Essabr'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Pitamitz'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Semahana'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Michael Knowles (politički komentator)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balkan zoo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatni šeširi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rob Halford'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Konovizija'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gospodar (crnogorska vladarska titula)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Muzej torture u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pešča ChillOUT'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Puklavec'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta Lekić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Josipa Henizelman'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Alfonsi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lukša Andrić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nikola Bačić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maša Barišić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Martina Mezak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tajči Čekada'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nova Melilla'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Opsada Melille (1774. – 1775.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Austrijsko Nadvojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Free solo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatske Zemlje u ranom srednjem vijeku'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Richard Phillips'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Šutalo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Pandurević'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Punčke'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Turčić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RTL (Mađarska)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalafati'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Лазар Радан'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bartók Rádió'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik kalašma'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duna (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biljana Cerin'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Hrvatsko kraljevsko vijeće (HKRV)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ramón Mercader'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jezik Kalašme'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Gabrielli'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Somek'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vanja Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['8 Ball Pool'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ribarica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Primarne publikacije'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Ivandić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Manuel Malezanovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Adipatni Agung Elizabeth Feodorovna dari Rusia'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fragili come foglie'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ezoy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eterno'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Margareta od Valoisa, grofica Bloisa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kontejner (udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturpunkt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['RoUm'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Format C (umjetnička organizacija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje znanjem: kontekst, primjer, vrijednost'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za dokumentiranje nezavisne kulture'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otokultivator'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centar za cjeloviti razvoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Udruga Urbana desnica'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski bedem'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svijeća (kršćanstvo)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kršćanski svijet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kršćanske sekte'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Sibylle Berg'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Transgender pregnancy'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Armin Šistek'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih športaša'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Đački pokret'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Nguyễn Văn Hùng'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Vitezić (1914.)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Barach Barać - plemićka obitelj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvataka plemička obitelj iz 17. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis japanskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Lučić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mihovil Mijo Kapović'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sveti Red'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ofenziva Tet'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FXP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IMAP'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Distonija'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach (Barać) - Hrvatska plemićka obitelj iz 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TVRi'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['M1 (TV kanal)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Erdős Nikoletta'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Elkan Florida'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ladonja (politička građanska udruga)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dhampir'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trstenice'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Clostridium tetani'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reza Fekri'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jelenko (televizijska serija)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['MC Žmala'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozlaćene bronce iz Cartocetta da Pergola'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petra Meštrić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ju-jitsu savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dina Dogan'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alen Rajko'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['JCI Hrvatska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viktor Hristenko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Heval Hardem'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radujte se narodi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svim na zemlji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tri kralja jahahu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi nam se'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O Betleme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dvorani neba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nizozemska jezična unija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aurora Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papaya Club'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Noćni život u Splitu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola vidikovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Florijan Glavočević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dom Marianus Marck'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Proljeće je 13. u decembru'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio stanice u Sarajevu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bilten MZ Jagodnjak'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Marković (političar)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miroljub Stojanović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baranjski srednjoškolac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sonjine trećice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Brdu Grbavici'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka na Vrdima 1993.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nino Karamatić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potpore za samozapošljavanje u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rezolucija Vijeća sigurnosti UN-a 762'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mall of Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Embargo EEZ na uvoz oružja u SFRJ'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joker Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Trgovački centar Kaštela'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['City Center One Split'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arena Centar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radio Studio N'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Meteorološki podatci Livno'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Vatrogasac Grižići'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis antifašističkih spomenika u Krapinsko-zagorskoj županiji'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dujmić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korporativno tijelo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makedonikos BC Kozani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Prosječna godišnja temperatura zraka'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poleogeografija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kazališno umjetničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksimalna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Širina vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Mrkoci (narodni heroj)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ilja Iljič Tolstoj'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korisnik knjižnice'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zaustavljanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ometanje prometa'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno administrativno osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kazališno tehničko osoblje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VANU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;OBRISANO&quot; }},
	['Skup vozila'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autor glazbe'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edikti rimskih magistrata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Slabi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luksemburška košarkaška reprezentacija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pravila (ekonomija)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Bagić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Cvitkušić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Napad u Osnovnoj školi Prečko'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Velika Srbija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska ideologija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['DeSADU'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klub studenata informacijskih znanosti'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonska udruga studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Studentski savjetnik Filozofskog fakulteta'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Udruga podravskih studenata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TAI TFX'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GSLV Mark III'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Dubljević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vojna baza Deveselu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Solar Dynamics Observatory'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lemana'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario marević'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klub studenata južne slavistike &amp;#34;A302&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Organizacije'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igmas Bidiski'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Concordia discors'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uloga srpskih medija u ratovima za Veliku Srbiju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dentofobija'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Slavko Štimac 2021.jpg'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Neli Fist'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kimi (pjevačica)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirišeš Na Grijeh'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mit o Titu'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2024.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Andrijević'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski kraljevi (serija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Thalassotherapia Opatija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Denuncirati'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Ivan Goran Kovačić&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Otvorene inovacije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijesni razvoj misli o svjetlosti'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Balcano'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grb obitelji Banić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pjesnički Band Aid'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis samostana Karmelićanki Božanskog Srca Isusova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osman Sabitović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sokić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjecanje vlasništva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Grb Novi Travnik.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:VfL Wolfsburg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Adidas logo.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:NK Široki Brijeg.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:150px-Besiktas svg.png'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Zastava grada Zagreba.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Supilo.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimsko stvarno pravo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maja Bezjak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Frajer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalabić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Manifestacija &amp;#34;Sve se čaje okupiše&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vlasničke tužbe'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Novinarsko voditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Parfumer'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Popis organizacija koje koriste Linux OS'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ponovna uporaba informacija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika donjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Protetika gornjih ekstremiteta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Minimum skupa dužine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Podudarnost mnogokutova'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hotel Slavija, Split'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Lenovo Logo.svg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Didak Buntić.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Glamoc grb.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Hnk gorica.jpg'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Warner Bros. Records.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Detroit Pistons.gif'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodna banka Jugoslavije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pereslavl-Zalessky'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jošavica (Vukosavlje, BiH)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Skupština općine'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dani u kalendaru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bitka u Paškoj uvali'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['TOK televizija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Savez američkog nogometa Srbije'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj u Herama'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Novosel'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vautinovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Apipet'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Papinsko vijeće za laike, obitelj i život'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aron Varga'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Barešić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Danish Aviation Systems'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NKT Flexibles'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Gunnar Peterson'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva Buljubašić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vujović (crnogorska dinastija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osjećanje mjesta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strune života'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auto na korzu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Infinum'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Mlinarić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Davorin Štetner'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sidrenje i vez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sigurnost na brodu: Ključne mjere zaštite na moru'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dives'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čišćenje i održavanje: Ključ za dugotrajnost i sigurnost'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Fenksta'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Ovčariček'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragutin Gradečak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržati&quot; }},
	['Glistoliki mišići (stopalo)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Slava Kovač'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prekostojnice'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlade Lozić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Knez'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Pašalić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patričar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Victa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Harmonija disonance'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Abecedni popisi osoba/A'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zing'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Petrak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis belgijskih filozofa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski pisci iz BiH, U'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naselje sv. Ane'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pregled novčanih kovova Rimskog Carstva'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oni rokaju za Gospodina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Betanija (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija snob'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vjeronaučna olimpijada 2024./2025. - 1100 godina od Splitskih crkvenih sabora i početaka hrvatskoga kraljevstva (925. - 2025.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amnezija Music'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis hrvatskih internetskih portala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sporazum u Luki'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko jezikoslovlje'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Čedomil Škrobo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Željko Zadro'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Martinović'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drago Čolak'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teofil Leko'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milivoj Bebek'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Šola (Sladojević)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izbičijada'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mikroturbina'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LO Brand'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nebeski rat'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marinko Paponja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamenjarska kupina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Popis indijanskih plemena -klasifikacija II'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ravnice (Omiš)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polukružno okretanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostornost broda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radno vozilo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obilaženje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-podij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pozornica-kutija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje i kontrola poruka'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Američki koncept'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Biskupija Bajza'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prestrojavanje vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko-bajški rječnik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lahor, pjevački zbor župe BDM Karmelske'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odgođeno žalovanje'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natalie Balmix'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ad Fines'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Elezović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Grgur II. Šubić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strahimir Straho Bosnić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mišković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karolina Novak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['The Lee Strasberg Theatre and Film Institute'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Latinske izreke'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['VIDgital'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arwat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kalin Georgescu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dragan Ćurčić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Legenda o nastanku Pazinske jame'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna nagrada za književnost „Naji Naaman”'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova H'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova M'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis rodova S'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miriam Mack'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['William Dunst'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['GNK Dinamo u Kupu velesajamskih gradova 1966./67.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dadi Redžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Babić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša hrvatskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša grčkih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša talijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša ruskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Big Bang (trgovački lanac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša klubova iz SAD-a'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Popisi košarkaša srbijanskih klubova'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Senadin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Žijar Mustafa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:CroStartup'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta LJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi svijeta NJ'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis filozofa/Q'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klještevica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aluin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lučki alat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Zadranin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nazarij'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miho Jakovljev'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kulturno-umjetničko društvo &amp;#34;Meteor&amp;#34;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Društvo Podravec'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mala Gorica (Velika Gorica)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Brodski motor'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomios Batos'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompozicija (arhitektura)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KUD Cetingradska tamburica'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 1998. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis jezika i dijalekata po linguistovim kodnim nazivima: D'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj književnosti (Chadwick)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jure Ćurković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drama u odgoju'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Motorne jahte'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rimska obitelj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Utvrda na Vrčevu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nova revolucija u Beču i nastavak ugarskog rata 1848.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uređivanje informativnih emisija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kaolin'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Milan Katičić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinodolsko graditeljstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Horvat'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Bene'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Afrobeats'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Malonogometni turnir ,,Kupres&amp;#39;&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Komunal'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pravda (umjetnost)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajna brzina vozila'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijenjanje prometne trake'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srce se bori'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baš mi je dobro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih glazbenih sastava'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajno slano pecivo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bulevard'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Hrvatski dramatici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Benedikt Dubrovčanin (svećenik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis zemalja po broju jezika'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Lisak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obli kamen'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Regulacija novinarstva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Merlini'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Joe Flaherty'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski ragbi klub Lokomotiva'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Politički odnosi s javnošću'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Japanska proizvodna filozofija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Jurić Čivro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti bijelog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nekih sorti crnog vina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih autohtonih vinskih sorta'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis televizijskih postaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hrvatskih tamburaških pjesama'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dražen Jurmanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Agencija za razvoj Varaždinske županije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis nogometaša Hajduka po abecedi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alija Husić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Inoceramidae'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juraj Štefan (hrvatski nogometni sudac)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anica Kovač'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Ivanko'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prva sportska kladionica (PSK)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska Mladenačka Stranka (HMS)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Jovanović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Carigrad'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Maksimilijan Šimrak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nedićeva Srbija'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Šimun Caktaš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ah, taj Ivo!'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rudolf Štefan (hrvatski nogometni dužnosnik)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis pseudonima'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis hospicija i palijativnih programa u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Paška prezimena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Leboui'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Indeks pojmova iz etnologije i etnografije'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alojzije Radoš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vili Radman'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Sičaja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Pavić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kristijan Montina'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Mihaljević'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mirko Majdandžić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinko Maslać'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Jeleč'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gelo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Ćuro'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdravko Dadić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Dragićević st.'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Dobroslav Begić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Glavna strani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovkigna slavnoj slovinskoj mladosti diackim illirickim i talianskim izgovorom napravglena'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafin Sabol'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kerubin Pehm'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Karlo Lovrić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Ivelić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bogdan Cvetković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frane Vlašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bernardin Tomašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lujo Zloušić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mijo Čuić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Autobusna linija br. 2 u Ljubljani'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Damir Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dnevni kalendar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Anzelmo Alaupović'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župna kuća u Zenici'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Stjepan Zlatarić (prosvjeta)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Plivit'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Građanska inicijativa Protiv Sječe'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Stanić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Plančanik'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bavarsko vojvodstvo'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Giuseppe Marotti'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Baran'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Posebno: Kriva preusmjeravanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Olivia Newton-John'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Luka Rašić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jasmin Muhamed Ali'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivona Ažić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vještice (glazbeni sastav)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Izergo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Galluna'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Komušanac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Kopjar'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Radoslav Kujundžić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mihovil Grubišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predsjednici Indije'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Bašić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barach'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ciklus crnih knjiga'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kemikalija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Max Landon Payne'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Maksim Avejski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simo Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Nobilo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boris Grigić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Častimir Majić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pietro Bryan Nabhan'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Melissa Nungaray'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Treba li pisati kako dobri pisci pišu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lekcija o drskosti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Gečević Getz'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roko Serdarević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bošnjačko-hrvatski sukob: Livno'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stjepan Fridl'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pipin Landenski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Centri za kulturu Grada Zagreba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Adna Bakija'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraljevina Ugarska u dvojnoj monarhiji'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Pitanje naziva bošnjačkog jezika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Anica Kovačič'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatan Martinis'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina o sreći'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Umijeće življenja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izgubljena vila'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krvava zemlja'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sandokane, platit ćeš!'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tko se boji lika još (roman)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dr. Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Paula Eleta Barišić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Operater'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['TereT'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Most preko Foše u Trogiru'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Arhijerejsko namjesništvo vukovarsko'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čatlak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osvoji Jadran'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ostaci zvuka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Privredne krize'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Razvoj računalnih mreža (Internet)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Skupljena baština'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Solčak Toka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Strateško planiranje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrijednost robe'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Štete od divljači u prometu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teatro Nobile'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Tomić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velike civilizacije život, mit i umjetnost'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Žižić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokora (performans)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prodaja i oblikovanje cijena'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Rajić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hippocampus debelius'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ana Majdak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gea Gojak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dalmatinska glazba'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Genocid nad crnogorcima 1918-1929'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski komputisti'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juha od prokulica'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Edin Glogić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reflektiranje seizmičkih valova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Reliable Server Pooling'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nenad Katnić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Doktor strojarstva'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tvornica keksa i vafla Lasta'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mato Jakobović'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Seneca Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Finag'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Zeko-Pivač'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Darovanje nekretnine'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Knjižnica isusovačkog kolegija u Rijeci'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Timoteo Crnković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis sarajevskih nogometnih klubova'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prvi hrvatski kečeri'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Euchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchee'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juči (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo (jezična porodica)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Caddo jezik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Macro-Siouan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Makro-siouanski jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Uchean'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teppo'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikica Gilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bijela (Karinsko more)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Andrea Petrek'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['One misle da smo male (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Akademski bonton'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ave, OsEconomia!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vilikon'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Auron'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Az (roman)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bizarij'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krijesnici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alemperkina kazivanja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Atanor'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alikvot'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antiatlas'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ars Eugenium'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['OSvojski'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ekonomijana'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kreativna riznica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hepening Vilijun'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Cherrica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Disocactus &amp;#39;Smithii&amp;#39;'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ijoid narodi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wigwassing'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Danijel (zadarski graditelj)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2009. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Broj 1 inozemni singlovi 2010. (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Dodig'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bernard Dukić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Albino Jović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nikola Milojević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ludvig dizajn'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bratislav Živković (vojnik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski prefiksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Lustracija u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Võro (jezik)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Numen'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sve što niste znali o Krešimiru'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zlatna Liga (nogomet)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Kalinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mark Maret'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacionalni program djelovanja za mlade'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['O, tempora!'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Folklorna skupina Bilje'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Daniel Radeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meri Gotovac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bojan Anđelković'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvoje Raguž'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Broj 1 singlovi (Hrvatska)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kategorija:Macro-Siouan jezici'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oceti Shakowin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sijuksi Indijanci'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dječji doplatak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božićna (pjesma BrudBBB-a)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hana rodić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Toroczkai László'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Filip Tripov Radimir'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Financijski pokazatelji'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Garašić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Božena Griner'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Higijena opreme u proizvodnji hrane'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klinički opisi sindroma kroničnog umora'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi Mezopotamije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Nastović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Sastav i podjela atmosfere'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Snaga struje i električna energija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Guksić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Večernja škola filozofije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LOZZ'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odri Ribarović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Buča Potok'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Batinić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Niko Kličan'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matej Stoprd'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Palača Becadelli'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vrbovac, Bosna i Hercegovina'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sorikomorfa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Tornado Lipa'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Olynthia Natura'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Cer'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Leonardo Štimac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Albin Muslić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Nepoznati Korisnik'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šiško'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vanda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica (pjesma)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trioxx'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slovna reforma Ljudevita Gaja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Amra Imširagić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Narodi:etnolingvistička klasifikacija naroda svijeta'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Smidovich'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Međunarodna škola HARFA'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Terrakom'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatko Lakošeljac'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srpski svet'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Velikosrpska propaganda'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Humanizam (filozofija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Antički lančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tena Arapović'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Kultni filmovi'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Kasni modernizam'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['KK Vučići Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Com.2.jpg'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Skriveni kurikulum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Najveće kulture svijeta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Povijest i kultura Hrvata kroz 1000 godina – Od Velikih seoba do 18. stoljeća'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Seleće pčelarenje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kremasti med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Livadni med'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Šegedin'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vaterpolski klub Veteran &amp;#39;70'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko (časopis)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dugoselska kronika'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mario Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dupilo (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Cindori'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicente Batistic'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slađan Ćosić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dragan Grims'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Međuprojektna saradnja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Begovi Begzadići'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska na mučilištu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kraj programa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naida Seebauer'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Plavšić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anto Batinić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nu Street Food'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Serafski zvuci'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Armin Stifler'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gaudencije Ivančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miro Relota'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bibinje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Bilice'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Chorus croaticus'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Luka Ploče'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Certissa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klapa Subrenum'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Klapa Versi'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Enes Zulić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivančić (plemstvo)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Konsolidacija drveta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Katarina Miličević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Duumvir'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nicusor Dan'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Zvonimir Bošnjaković'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Orion (bend)'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bista Kardinala Alojzija Stepinca u Koblenzu'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Vukojević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ciprijan Brkić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Joakim Trogrančić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vinko Pavić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Juro Vuletić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanko Vasilj'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Antonio Tuta'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Maček'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Eko Eko'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Dragomir Sundać'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivo Bagarić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ratimir Kordić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ćacilend'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:HrW inicijativa/20 GODINA OOMa'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Yasmina Sandoz'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vlatka Planina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vesna Jurić-Rukavina'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mili Dueli'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Poduzetnički inkubator Osvit'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Portal hrvatske rječničke baštine'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Robert Marušić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marin Karačić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska družba povjesničara Dr. Rudolf Horvat'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj na Biokovu 23. svibnja 1948.'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Partizanski poslijeratni zločini u Mrtvom jarku kod Suhopolja'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Josip Zen Ze-Kiun'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kevin Farell'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Matutinović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakov Jurjević'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Oršić'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Pinjuh'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nika ilčić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mario Bajo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kompare'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branimir Turković'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Branko Marić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bruno Raspudić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Brkljačić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Renato Vrban'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Porotokracija'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Petar Matetić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aleksandar Vukosavljević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wikipedija:Objašnjenje za isticanje Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Wikipedija:Trajno zaštićeni članci'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Istina'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Nemanja Parabucki'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski glas Berlin'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roland Schweitzer'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nabava.net'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Kubura/Hajdučka Republika Mijata Tomića'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DUMP Udruga mladih programera'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;ZADRŽANO&quot; }},
	['Ivona Dragaš Bilogrević'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Marinović'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomo Salatić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Radio Vrbovec'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Roman Korzeń'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angry Grandpa'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Natko Štiglić'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanka Škrabec Novak'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Dračevo'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lonjsko-ilovska zavala'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pop Mart'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['In Vivo (sastav)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Župa Svete Obitelji u Slavonskom Brodu'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Miljenko Bratoš'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Simfonija br. 8 (Mahler)'] = { { mjesec = &quot;Lipanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Woodard'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Czamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Red Boys Mladost'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Midtown (Appendix)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Džamalpur'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Anna Tertel'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pasha Technique'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laura Gnjatović'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksandar Bjelovuk'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suradnik:Aradic-es/genocidi u burundiju/'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Tomislav Kukec'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lošinj (film)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alumni klub Zdravstvenog veleučilišta'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Izraelsko-sirijski sukob (2025)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pazdigrad (Split)'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alternativa za Hrvatsku'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zeleni Istre'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autohtona hrvatska seljačka stranka'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica Kljajić'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Članak u izradi'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Obavijesni okvir'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gestlife Surrogacy'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svjetlana Marijon'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Coolins'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Veseljko vidovoć'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatski jezični unitarizam'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska kulturnopovijesna i suvremena ekumena'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Procesna fizika'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Socijalistička partija Hrvatske – lijeva alternativa'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jugoslavenska komunistička historiografija'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Henrik V., kralj Francuske'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip VII., kralj Francuza'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Valentin Hegol'] = { { mjesec = &quot;Srpanj 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Rashrvaćivanje'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Richard Saringer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zračna luka Vyškov'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vicko Vrdoljak'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej muškarac'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Bejbe'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Iva i Gloria'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Na dnu oceana postoje neki svjetovi'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mala ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivanjska krijesnica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Phengodidae'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Utrina Zagreb'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samir Avdić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stefany Žužić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 1'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Naša kućica, naša slobodica'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ŽNK Zagreb 041'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Hrvatski rukometni portal'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavonija 2'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prolom voda'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Demokratski HSS'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Caplan Artificial'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Aircash'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Arrivelli'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ante Čovo'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pokolj fratara u Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Teorija grupa'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Filip Škobalj'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crkva sv. Kasijana u Sukošanu'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Hrvoje Banja Luka'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Theology and Philosophy of Education (znanstveni časopis)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Dujmović (franjevac)'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Arslan Dučić'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ranka Eisenhauer'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marko Markanović'] = { { mjesec = &quot;Kolovoz 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gej ikona'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svatopluk'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hollow Knight: Silksong'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Suspilne'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stvaranje punka u splitu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Pongračić Mala Subotica'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Louis Brus'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Krešimir Veselić'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vahid Osmanović'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Jakšić (kipar)'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Moosa Mostafa'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['13. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['14. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['10. domobranska pukovnija HV'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Giannino Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis poginulih branitelja u Domovinskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Datoteka:Jonke.jpg'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nagrada Ljudevit Jonke'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kategorija:Srbofili'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Najman Konferencije'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Autobusna linija br. 167 u Zagrebu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gradonačelnici za djecu'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UMA'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Graham Wale'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nymadema'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trajni kolač'] = { { mjesec = &quot;Rujan 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drvo života (biljka)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatsko ime u Bosni i Hercegovini'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dinamova zaklada Nema predaje'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Šikeždi'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Billy Vigar (nogometaš)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ada (Topčić Polje)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Janko Strižić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Roko Švoger'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hokejski klub INA'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Osječki skauti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Vidam Trade'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Obavijesti-hr'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nanbudo'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kruhceps'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Blaž Mađer'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Crni Cerak'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Aleksander Cepuš'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Damir Ludvig'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae Ouimun Boonsai'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mae'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Čale'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Felix Scwarcenberg'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lin Shemu'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marcelo Caetano'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sulejman Nuhić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Wii U'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marija Aragonska, kći Jakova II.'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izabela Francuska (1241. – 1271.)'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['DiscoverCars'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['30. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['29. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['28. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['27. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['26. stoljeće'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Drito iz Arene'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Rekli su nam da neće preživjeti'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BBK T-REX'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kay Rebber Foote'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Eric André'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis iranskih članaka'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izum laganja'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sukob Egipta i Etiopije oko Nila'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zdenko Grgić'] = { { mjesec = &quot;Listopad 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pedro Abreu (gitarist)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dan hrvatskog drega'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjo Radošević'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Natoli'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zidar Betonsky'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Elektroprijenos Split'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Katja Rožmarić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Travaš Saša &amp;#38; Band Protuhe'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muhammad Qasim bin Abdul Karim'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivica prižmić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zoran Ukić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Sveti Križ Začretje'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Korablja (roman)'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predrag Figenwald'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silvija Mutić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivan Barišić'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marijana Kužina'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Salonamed'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lara Demarin'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Geoffrey, sin Henrika II.'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Kovačević - Gorn'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Trgovački kompleks Savelovski'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Synlab'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kamila Beregszásziová'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Male noćne more II'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dvornikov'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ermesinde'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Večernji akt'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Museo Castiglioni'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tommaso Panizza'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Grabovac'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Brzi putnički brod'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Koprivničko-križevački županijski nogometni savez'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zdenko Vazdar'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hír TV'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ujedinjeni protiv fašizma'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Dodatak:Popis malonogometnih turnira u Hrvatskoj'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jerolim Matković'] = { { mjesec = &quot;Studeni 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lake Fest'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Rahid Ulusel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nontrinitarizam'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['BK Sljeme'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;nacrt&quot; }},
	['Amedeo Natoli'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Spalato'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Željko Burcar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Upravljanje objektima'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Šumnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Etničke grupe Hrvatske'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lavica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Metalac Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['NK Mladi radnik Vareš'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Viale Bligny'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zsófia Szerafin'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ružica Vukovac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Javna tajna'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Axel Luttenberger'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dunst'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nina Krajnik'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['FIFA-ina Nagrada za mir'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Jakov Jozinović'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['LILI'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Piacenza (pokrajina)'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Sekundarni softver'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Angelina Banović-Markovska'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['PPN Grdani'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska škola preživljavanja i outdoor-a'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dušan Bekar'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Srdačno vaši'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Zvonimir Ivković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kronologija Domovinskog rata: siječanj 1992.'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Mirko Markov Mikas'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Mario Perković'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tekuće staklo'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Curt O. Schaller'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Ivan Goldstein'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Svelte'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dodatak:Popis osoba'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Vinka Letica'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Virovski Crnac'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vodatel'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nije mi 22'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Šestoknjižje'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Boško Beuk'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Predložak:Hrvatski nogometni klubovi osnovani prije završetka Prvog svjetskog rata'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tihomir Lešić'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Europsko prvenstvo u rukometu – Austrija, Norveška i Švedska 2020. – sastavi momčadi'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Muzej profesionalne minijaturne umjetnosti Henryk Jan Dominiak u Tychyju'] = { { mjesec = &quot;Prosinac 2025.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dodatak:Popis poznatih osoba iz Karlovca'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Matko Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Luka Moslavac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Nimco Brands &amp;#38; Liqueurs'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Infiesto (Film, 2023.)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tomislav Ribić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tomislav Banovac'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Mladen Vukorepa'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Alix'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nedjeljko Jusup'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Arak (piće)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Barbie'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Stanica Dyckman Street (IND Osma avenija linija)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Vladimir Grebenar'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Potok Mahala'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Zora Heger'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gospodarska zona Brdo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ZeCroatianGuy (ENG)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Air mihalija'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['ĐanoTrade'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Općina Solin (povijesna općina)'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Džijan'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Baccara'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Balkanska turneja 2026'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lima Len'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Josip Ivanković'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Bruno Hranić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nuxgame'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Osnovna škola Galdovo'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jakša Raguž'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Goran Vinčić'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['29. siječnja u Drugom svjetskom ratu'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Hrvatski holokaust'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kako su komunisti osvojili vlast: 1944. – 1946.'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Klis-Varoš'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Janev'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Meta-Dijalektika'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tito, konačni pad'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Feniks podno Velebita'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Claustra'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dečki iz Rakitja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Hatadi'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hrvatska, ljubavi moja'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Jean Michel Alfred Vacant'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hayden Christensen'] = { { mjesec = &quot;Siječanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Đuro Šporer'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Gospin dom'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Zvonimir Vučković'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Putokaz za Afriku'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dodatak:Abecedni popis tankera: B'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Prostoria'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Kongres (bend)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Škalniški'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Ivanković (skladatelj)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Gashi (pleme)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Operacija Plavi'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nada Šakić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Franjevački samostan i crkva Presvetog Trojstva u Karlovcu'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Izlet (Braća Kumerle)'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Prnjak'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nacrt:Domagoj Ćorić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['1. STRD PZO Bjelovar'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pavo Gagulić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['NK Mosor Klis-Kosa'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Dunkin donuts'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Galerija Događanja'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Joža Batalekov'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Lana Mandarić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Bogdan Stanojevic'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ruthless Records'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davor Vidiš'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Petar Ćurić'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Suradnik:SEO4F'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tartajun'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['SD Crvena zvezda'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Spašavanje Bikini botoma: Lunin film'] = { { mjesec = &quot;Veljača 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['UK Sqft'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dejan Davidovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Həmidə Ömərova'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Teuta Lea Stojaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Patrik Vidaković'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['StreetGainZ'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Tea Ljubešić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Samoborsko prigorje'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Makedonski karaman'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Carlotta Sesjak'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Polje (Dugi otok)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Indonesia Raya (vijesti)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['José Jesús Villa Pelayo'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marijana banovac'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Silva Kalčić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Stajalište Vlade Gotovca o Josipu Brozu Titu'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Josip Čolić'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Marojević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }, { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ivan Marević'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Poljička cesta (Split)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Frankokovacevic'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Igor Baksa'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Dražen Kocijan Kocka'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Heda Dubac Šohaj'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Crovizija 1992.'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Hrvatska udruga sap korisnika'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Homura Akemi'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Ivana Franke'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Szczepan Sadurski'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ivan Marević (političar)'] = { { mjesec = &quot;Ožujak 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ana Mutevelić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Hmiljnik (Ukrajina)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Slavenski kalendar'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Marko Kovačević'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Davcast'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Humax'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Nahum'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Pseudocerealija'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;zadržano&quot; }},
	['Inteligencija, intelekt i mudrost: Odnosi i definicije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Odnos makroekonomskih modela i tržišne etike'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['NK Zadnja'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Laž, manipulacija i intriga'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Barbara Bilić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Osnovna škola Hasan Kikić, Gračanica'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Goran Andrijanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Udruga oboljelih od multiple skleroze Sisačko-moslavačke županije'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['David Cerkez'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['Oliver Jakovčev Berekin'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Rafael Dropulić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Gordan Ravančić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Marko Lamešić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Buenos Aires (provincija)'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Adrogué'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Fran Novak'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Tin Bojanić'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Jim Reeves'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['POS sustav'] = { { mjesec = &quot;Travanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kornelija Petr Balog'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Ilija Abramović'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Karla Kostadinovski'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Internetsko nazivlje'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Kategorija:Festival bunjevački’ pisama'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Geopark Viški arhipelag'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Cecilia Lean'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;obrisano&quot; }},
	['IZLET'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }},
	['Krčevine Dodijalo Gradište'] = { { mjesec = &quot;Svibanj 2026.&quot;, status = &quot;novo&quot; }}
}
return rob</text>
      <sha1>8jjy4vc8mjjxiypbk0utu2pcxfhrtlg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Svjetski rekordi u plivanju</title>
    <ns>0</ns>
    <id>777927</id>
    <revision>
      <id>7447809</id>
      <parentid>7413913</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T03:19:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Артем Загребельный</username>
        <id>299311</id>
      </contributor>
      <comment>/* Žene */</comment>
      <origin>7447809</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="26743" sha1="mdspq69o6x760wieme3vmbug7jk75ae" xml:space="preserve">Ovaj popis svjetskih rekorda u plivanju pregled je aktualnih svjetskih rekorda priznatih od [[FINA]]-e u raznim natjecateljskim disciplinama u [[Plivanje (sport)|plivanju]].
== Dugi bazen (50 m) ==
=== Muškarci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme 
! !! Datum !! Mjesto!! Događaji
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Slobodni stil'''
|- 
| align=right|50 metara|| [[Cameron McEvoy]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''20,88''' 
| || [[20. ožujka  ]] [[2026.]] || {{Z|CHN}} [[Shenzhen]] || [[Kina|Kine otvoreno prvenstvo]]
|-
| align=right|100 metara|| [[Pan Zhanle]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''46,40''' 
||| [[31. srpnja]] [[2024.]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]]|| [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre]]
|-   
| align=right|200 metara || [[Paul Biedermann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''1.42,00''' 
|&lt;small&gt;ss&lt;/small&gt;|| [[28. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]|| [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| align=right|400 metara || [[Paul Biedermann]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''3.40,07''' 
|&lt;small&gt;ss&lt;/small&gt;|| [[26. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| align=right|800 metara || [[Zhang Lin]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''7.32,12''' 
|&lt;small&gt;ss&lt;/small&gt;|| [[29. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| align=right|1500 metara || [[Bobby Finke]] || {{Z|USA}} || align=right|'''14.30,67''' 
| || [[4. kolovoza]] [[2024]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]]|| [[XXXIII. Olimpijske igre – Pariz 2024.|Olimpijske igre]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leđno'''
|-
| align=right|50 metara || [[Kliment Kolesnikov]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''23,55'''
|&lt;small&gt;sf&lt;/small&gt; || [[27. srpnja]] [[2023]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] ||[[Rusija|Kup Rusije]]
|-
| align=right|100 metara || [[Thomas Ceccon]] || {{Z|ITA}} || align=right|'''51,60'''
| || [[20. lipnja]] [[2022]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|200 metara || [[Aaron Peirsol]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1.51,92'''
|&lt;small&gt;ss&lt;/small&gt;|| [[31. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]]||[[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Prsno'''
|-
| align=right|50 metara || [[Adam Peaty]] || {{Z|GBR}} || align=right|'''25,95'''
| || [[25. srpnja]] [[2017]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] ||[[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| align=right|100 metara || [[Adam Peaty]] || {{Z|GBR}} || align=right|'''56,88'''
| || [[21. srpnja]] [[2019]] || {{Z|KOR}} [[Gwangju]] ||[[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2019.|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| align=right|200 metara || [[Qin Haiyang]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''2.05,48'''
| || [[28. srpnja]] [[2023]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]]|| [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leptir'''
|-
| align=right|50 metara || [[Andriy Govorov]] || {{Z|UKR}} || align=right|'''22,27'''
| || [[1. srpnja]] [[2018]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || [[Italija|Sette Colli Trophy]]
|-
| align=right|100 metara || [[Caeleb Dressel]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49,45'''
| || [[31. srpnja]] [[2021]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijske igre]]
|-
| align=right|200 metara || [[Kristóf Milák]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''1:50,34'''
| || [[21. lipnja]] [[2022]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješovito'''
|-
| align=right|200 m||[[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:52,69'''
| || [[30. srpnja]] [[2025]] || {{Z|SIN}} [[Singapore]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|400 m|| [[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''4:02,50'''
| || [[23. srpnja]] [[2023]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Štafeta slobodnim stilom'''
|-
| align=right|4 × 100 m || [[Michael Phelps]] &lt;br /&gt; [[Garrett Weber-Gale]] &lt;br /&gt; [[Cullen Jones]] &lt;br /&gt; [[Jason Lezak]] || {{Z|USA}} || align=right|'''3:08,24'''
| || [[11. kolovoza]] [[2008]] || {{Z|CHN}} [[Peking]] || [[XXIX. Olimpijske igre – Peking 2008.|Olimpijske igre]]
|-
| align=right|4 × 200 m || [[Michael Phelps]] &lt;br /&gt; [[Ricky Berens]] &lt;br /&gt; [[David Walters]] &lt;br /&gt; [[Ryan Lochte]] || {{Z|USA}} || align=right|'''6:58,55'''
| || [[31. srpnja]] [[2009]] || {{Z|ITA}} [[Rim]] || [[Svjetsko prvenstvo u plivanju 2009.|Svjetsko prvenstvo]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Мješovito Štafeta ''' 
|-
| align=right|4 × 100 m  || [[Ryan Murphy]] &lt;br /&gt; [[Michael Andrew]] &lt;br /&gt; [[Caeleb Dressel]] &lt;br /&gt; [[Zach Apple]] || {{Z|USA}} || align=right|'''3:26,78'''
| || [[1. kolovoza]] [[2021]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[XXXII. Olimpijske igre – Tokio 2020.|Olimpijske igre]]
|}

Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju od strane Svjetske akvatike;
Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar;
ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena)

=== Žene ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme 
! !! Datum !! Mjesto !! Događaji
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Slobodni stil'''
|-
| align=right|50 metara || [[Sarah Sjöström]] || {{Z|SWE}} || align=right|'''23,61''' 
|&lt;small&gt;sf&lt;/small&gt;|| [[29. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] ||[[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Sarah Sjöström]] || {{Z|SWE}} || align=right|'''51,71''' 
|r|| [[23. srpnja]] [[2017.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| align=right|200 metara || [[Ariarne Titmus]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:52,23''' 
||| [[12. lipnja]] [[2024.]] || {{Z|AUS}} [[Brisbane]] || [[Australija|Australske olimpijske&lt;br /&gt; kvalifikacije]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
|-   
| align=right|400 metara ||  [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''3:54,18'''
||| [[7. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]]
|-   
| align=right|800 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''8:04,12'''
||| [[3. svibnja]] [[2025.]] || {{Z|USA}} [[Fort Lauderdale]] || [[TYR Pro Swim Series]]
|-
| align=right|1500 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''15:20,48'''
||| [[16. svibnja]] [[2018.]] || {{Z|USA}} [[Indianapolis]] || [[TYR Pro Swim Series]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leđno'''
|-
| align=right|50 metara || [[Kaylee McKeown]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''26,86'''
||| [[20. listopada]] [[2023.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''57,13'''
||| [[18. lipnja]] [[2024.]] || {{Z|USA}} [[Indianapolis]] || [[USA|Američke olimpijske&lt;br /&gt;kvalifikacije]]
|-
| align=right|200 metara || [[Kaylee McKeown]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''2:03,14'''
||| [[10. ožujka]] [[2023.]] || {{Z|AUS}} [[Sydney]] || [[Novi Južni Wales|NSW Državno prvenstvo]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Prsno'''
|-
| align=right|50 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''29,16'''
||| [[30. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] ||[[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Lilly King]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1:04,13'''
||| [[25. srpnja]] [[2017.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetsko prvenstvo u vodenim športovima 2017.|Svjetsko prvenstvo]]
|-
| align=right|200 metara || [[Evgeniia Chikunova]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''2:17,55'''
||| [[21. travnja]] [[2023.]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] || [[Rusija|Rusko prvenstvo]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leptir'''
|-
| align=right|50 metara || [[Sarah Sjöström]] || {{Z|SWE}} || align=right|'''24,43'''
||| [[5. srpnja]] [[2014.]] || {{Z|SWE}} [[Borås]] || [[Švedska|Švedsko prvenstvo]]
|-
| align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,33'''
||| [[3. svibnja]] [[2026.]] || {{Z|USA}} [[Fort Lauderdale]] || [[TYR Pro Swim Series]]
|-
| align=right|200 metara || [[Liu Zige]] || {{Z|CHN}} || align=right|'''2:01,81'''
|&lt;small&gt;ss&lt;/small&gt;|| [[21. listopada]] [[2009.]] || {{Z|CHN}} [[Jinan]] || [[Kina|Kineske nacionalne igre]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješovito'''
|-
| align=right|200 metara ||  [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''2:05,70'''
||| [[9. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]]
|-
| align=right|400 metara ||  [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''4:23,65'''
||| [[11. lipnja]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Victoria (Kanada)|Victoria]] || [[Kanada|Kanadske kvalifikacije]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Štafeta'''
|-
| align=right|4 × 100 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (52,08)&lt;br /&gt;[[Shayna Jack]] (51,69)&lt;br /&gt;[[Meg Harris]] (52,29)&lt;br /&gt;[[Emma McKeon]] (51,90) || {{Z|AUS}} || align=right|'''3:27,96'''
||| [[23. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] ||[[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 200 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (1:53,66)&lt;br /&gt;[[Shayna Jack]] (1:55,63)&lt;br /&gt;[[Brianna Throssell]] (1:55,80)&lt;br /&gt;[[Ariarne Titmus]] (1:52,41) || {{Z|AUS}} || align=right|'''7:37,50'''
||| [[27. srpnja]] [[2023.]] || {{Z|JPN}} [[Fukuoka]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješovita štafeta'''
|-
| align=right|4 × 100 metara || [[Regan Smith]]  (57.57)&lt;br/&gt;[[Kate Douglass]] (1:04.27)&lt;br/&gt;[[Gretchen Walsh]] (54.98)&lt;br/&gt;[[Torri Huske ]] (52.52) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:49,34'''
||| [[3. kolovoza]] [[2025.]] || {{Z|SIN}} [[Singapur]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
|}
Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju od strane Svjetske akvatike;
Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar;
ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena)

=== Mješovita štafeta ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme 
! !! Datum !! Mjesto !! Događaji
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| align=right|4 × 100 metara slobodno || [[Jack Alexy]] (46.91)&lt;br /&gt;[[Patrick Sammon]] (46.70)&lt;br /&gt;[[Kate Douglass]] (52.43)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (52.44) || {{Z|USA}}  || align=right|'''3:18,48'''
||| [[2. kolovoza]] [[2025.]] || {{Z|SIN}} [[Singapur]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 100 metara mješovito || [[Ryan Murphy]] (52,08)&lt;br /&gt;[[Nic Fink]] (58,29)&lt;br /&gt;[[Gretchen Walsh]] (55,18)&lt;br /&gt;[[Torri Huske]] (51,88) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:37,43'''
||| [[3. kolovoza]] [[2024.]] || {{Z|FRA}} [[Pariz]] || [[Olimpijske igre]]
|}

== Kratka bazen (25m) ==
=== Muškarci ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme 
! !! Datum !! Mjesto !! Događaji
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Slobodni stil'''
|-
| align=right|50 metara|| [[Jordan Crooks]] || {{Z|CYM}} || align=right|'''19,90'''
|sf|| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara|| [[Kyle Chalmers]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''44,84'''
||| [[29. listopada]] [[2021.]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|200 metara|| [[Luke Hobson]] || {{Z|USA}} || align=right|'''1:38,61'''
||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|400 metara|| [[Yannick Agnel]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''3:32,25'''
||| [[15. studenog]] [[2012.]] || {{Z|FRA}} [[Angers]] || [[Francuska|Francusko prvenstvo]]
|-
| align=right|800 metara slobodno || [[Daniel Wiffen]] || {{Z|IRL}} || align=right|'''7:20,46'''
||| [[10. prosinca]] [[2023.]] || {{Z|ROU}} [[Otopeni]] || [[Europska plivačka federacija|Europsko prvenstvo]]
|-
| align=right|1500 metara|| [[Florian Wellbrock]] || {{Z|DEU}} || align=right|'''14:06,88'''
||| [[21. prosinca]] [[2021.]] || {{Z|ARE}} [[Abu Dhabi]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leđni stil'''
|-
| align=right|50 metara || [[Kliment Kolesnikov]] || {{Z|RUS}} || align=right|'''22,11'''
||| [[23. studenog]] [[2022.]] || {{Z|RUS}} [[Kazan]] || [[Rusija|Solidarity Games]]
|-
| align=right|100 metara || [[Hubert Kós ]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''48,16'''
||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|100 metara || [[Hubert Kós ]] || {{Z|HUN}} || align=right|'''1:45,12'''
||| [[23. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] 
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Prsni stil'''
|-
| align=right|50 metara  || [[Emre Sakçı]] || {{Z|TUR}} || align=right|'''24,95'''
||| [[27. prosinca]] [[2021.]] || {{Z|TUR}} [[Gaziantep]] || [[Turska|Tursko prvenstvo]]
|-
| align=right|100 metara  || [[Ilya Shymanovich]] || {{Z|BLR}} || align=right|'''55,28'''
||| [[26. studenog]] [[2021.]] || {{Z|NLD}} [[Eindhoven]] || [[Internacionalna plivačka liga]]
|-
| align=right|200 metara  || [[Caspar Corbeau]] || {{Z| NED}} || align=right|'''1:59.52'''
||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leptir stil'''
|-
| align=right|50 metara || [[Noè Ponti]] || {{Z|CHE}} || align=right|'''21,32'''
||| [[11. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara  || [[Joshua Liendo ]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''47,68'''
||| [[23. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] 
|-
| align=right|200 metara || [[Tomoru Honda]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''1:46,85'''
||| [[22. listopada]] [[2022.]] || {{Z|JPN}} [[Tokio]] || [[Japan|Japansko prvenstvo]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješoviti stil'''
|-
| align=right|100 metara || [[Caeleb Dressel]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49,28'''
||| [[22. studenog]] [[2020.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Internacionalna plivačka liga]]
|-
| align=right|200 metara|| [[Léon Marchand]] || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:48,88'''
||| [[1. studenog]] [[2024.]] || {{Z|SGP}} [[Singapur]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|400 metara|| [[Daiya Seto]] || {{Z|JPN}} || align=right|'''3:54,81'''
||| [[20. prosinca]] [[2019.]] || {{Z|USA}} [[Las Vegas]] || [[Internacionalna plivačka liga]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;


|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Štafeta slobodnim stilom'''
|-
| align=right|4 × 50 m|| [[Caeleb Dressel]] (20,43)&lt;br /&gt;[[Ryan Held]] (20,25)&lt;br /&gt;[[Jack Conger]] (20,59)&lt;br /&gt;[[Michael Chadwick]] (20,53) || {{Z|USA}} || align=right|'''1:21,80'''
||| [[14. prosinca]] [[2018.]] || {{Z|CHN}} [[Hangzhou]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 50 m|| [[Alain Bernard]] (20,64)&lt;br /&gt;[[Fabien Gilot]] (20,33)&lt;br /&gt;[[Amaury Leveaux]] (19,93)&lt;br /&gt;[[Frédérick Bousquet]] (19,87) || {{Z|FRA}} || align=right|'''1:20,77'''
||| [[14. prosinca]] [[2008.]] || {{Z|HRV}} [[Rijeka]] || [[Europska plivačka federacija|Europsko prvenstvo]]
|-
| align=right|4 × 100 m|| [[Jack Alexy]] (45,05)&lt;br /&gt;[[Luke Hobson]] (45,18)&lt;br /&gt;[[Kieran Smith]] (46,01)&lt;br /&gt;[[Chris Guiliano]] (45,42) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:01,66'''
||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 200 m|| [[Luke Hobson]] (1:38,91)&lt;br /&gt;[[Carson Foster]] (1:40,77)&lt;br /&gt;[[Shaine Casas]] (1:40,34)&lt;br /&gt;[[Kieran Smith]] (1:40,49) || {{Z|USA}} || align=right|'''6:40,51'''
||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješovito Štafeta'''
|-
| align=right|4 × 50 m|| [[Lorenzo Mora]] (22,65)&lt;br /&gt;[[Nicolò Martinenghi]] (24,95)&lt;br /&gt;[[Matteo Rivolta]] (21,60)&lt;br /&gt;[[Leonardo Deplano]] (20,52) || {{Z|ITA}} || align=right|'''1:29,72'''
||| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 100 m|| [[Miron Lifintsev]] (49,31)&lt;br /&gt;[[Kirill Prigoda]] (55,15)&lt;br /&gt;[[Andrei Minakov]] (48,80)&lt;br /&gt;[[Egor Kornev]] (45,42) || {{Z|RUS}} || align=right|'''3:18,68'''
||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|}
Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju od strane Svjetske akvatike;
Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar;
ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena)

=== Žene ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
! Udaljenost !! Plivačica !! Država !! Vrijeme 
! !! Datum !! Mjesto !! Događaji
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Slobodni stil'''
|-
| align=right|50 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''22,83'''
|sf|| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''49.93 '''
||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] ||[[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|- 
| align=right|200 metara || [[Mollie O'Callaghan]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:49.36'''
||| [[24. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''3:50,25'''
||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|800 metara || [[Lani Pallister ]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''7:54,00'''
||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] ||[[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|1500 metara || [[Katie Ledecky]] || {{Z|USA}} || align=right|'''15:08,24'''
||| [[29. listopada]] [[2022.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leđno'''
|-
| align=right|50 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''25,23'''
||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,02''' 
|r|| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Regan Smith]] || {{Z|USA}} || align=right|'''54,02''' 
|=|| [[18. listopada]] [[2025.]] || {{Z|USA}} Westmont || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|200 metara || [[Kaylee McKeown ]] || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:57,33'''
||| [[25. listopada]] [[2025.]] || {{Z|CAN}} [[Toronto]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]] 

|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Prsno'''
|-
| align=right|50 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''28,37''' 
|sf|| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Rūta Meilutytė]] || {{Z|LTU}} || align=right|'''1:02,36''' 
|=|| [[12. listopada]] [[2013.]] || {{Z|RUS}} [[Moskva]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|100 metara || [[Alia Atkinson]] || {{Z|JAM}} || align=right|'''1:02,36''' 
|=|| [[6. prosinca]] [[2014.]] || {{Z|QAT}} [[Doha]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Alia Atkinson]] || {{Z|JAM}} || align=right|'''1:02,36''' 
|=|| [[26. kolovoza]] [[2016.]] || {{Z|FRA}} [[Chartres]] || [[Svjetska organizacija vodenih športova|Svjetski kup]]
|-
| align=right|200 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''2:12,50'''
||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]

|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Leptirov stil'''
|-   
| align=right|50 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''23,72'''  
||| [[11. listopada]] [[2025.]] || {{Z|USA}} Carmel || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''52,71'''
||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|200 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''1:59,32'''
||| [[12. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]

|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješovito'''
|-
| align=right|100 metara || [[Gretchen Walsh]] || {{Z|USA}} || align=right|'''55,11'''
||| [[13. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|200 metara || [[Kate Douglass]] || {{Z|USA}} || align=right|'''2:01,63'''
||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|400 metara || [[Summer McIntosh]] || {{Z|CAN}} || align=right|'''4:15,48'''
||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Slobodni stil (štafete)'''
|-
| align=right|4 × 50 metara || [[Ranomi Kromowidjojo]] (23,05)&lt;br&gt;[[Maaike de Waard]] (23,16)&lt;br&gt;[[Kim Busch]] (23,47)&lt;br&gt;[[Femke Heemskerk]] (22,82) || {{Z|NED}} || align=right|'''1:32,50''' &lt;small&gt;tt&lt;/small&gt;
||| [[12. prosinca]] [[2020.]] || {{Z|NLD}} [[Eindhoven]] || [[Nizozemska|Wouda Cup]]
|-
| align=right|4 × 100 metara || [[Kate Douglass]] (50,95)&lt;br&gt;[[Katharine Berkoff]] (51,38)&lt;br&gt;[[Alex Shackell]] (52,01)&lt;br&gt;[[Gretchen Walsh]] (50,67) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:25,01'''
||| [[10. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 200 metara || [[Alex Walsh]] (1:53,25)&lt;br&gt;[[Paige Madden]] (1:53,18)&lt;br&gt;[[Katie Grimes]] (1:53,39)&lt;br&gt;[[Claire Weinstein]] (1:50,31) || {{Z|USA}} || align=right|'''7:30,13'''
||| [[12. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]

|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješovito (štafete)'''
|-
| align=right|4 × 50 metara || [[Mollie O'Callaghan]] (25,49)&lt;br&gt;[[Chelsea Hodges]] (29,11)&lt;br&gt;[[Emma McKeon]] (24,43)&lt;br&gt;[[Madison Wilson]] (23,32) || {{Z|AUS}} || align=right|'''1:42,35'''
||| [[17. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 100 metara || [[Regan Smith]] (54,02)&lt;br&gt;[[Lilly King]] (1:03,02)&lt;br&gt;[[Gretchen Walsh]] (52,84)&lt;br&gt;[[Kate Douglass]] (50,53) || {{Z|USA}} || align=right|'''3:40,41'''
||| [[15. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|}
Legenda: # – Rekord koji čeka ratifikaciju od strane Svjetske akvatike;
Rekordi nisu postavljeni u finalima: h – vožnja; sf – polufinale; r – štafeta 1. krak; rh – relej topline 1. krak; b – B finale; † – na putu do konačne oznake; tt – kronometar;
ss - svjetski rekord u nadzvučnim plastičnim kupaćim kostimima (zabranjeni od 2010.; trenutno odijela smiju biti izrađena samo od tekstila, a za muškarce odijelo smije dosezati najviše od struka do koljena)

=== Mješovita štafeta ===
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;white-space: nowrap;&quot;
! Udaljenost !! Plivač !! Država !! Vrijeme 
! !! Datum !! Mjesto !! Događaji
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Slobodni stil (štafete)'''
|-
| align=right|4 × 50 metara || [[Leonardo Deplano ]] (20,97) &lt;br /&gt;[[Lorenzo Zazzeri ]] (20,51)&lt;br /&gt;[[Silvia Di Pietro ]] (23,07) &lt;br /&gt;[[Sara Curtis ]] (22,71)   || {{Z|ITA}} || align=right|'''1:27,26'''
||| [[4. prosinca]] [[2025.]] || {{Z|POL}} [[Lublin]] || [[Europsko prvenstvo u vodenim športovima|Europsko prvenstvo]]
|-bgcolor=&quot;#E6E6FA&quot;
| colspan=&quot;8&quot; | '''Mješovito (štafete)'''
|-
| align=right|4 × 50 metara || [[Ryan Murphy]] (22,37)&lt;br&gt;[[Nic Fink]] (24,96)&lt;br&gt;[[Kate Douglass]] (24,09)&lt;br&gt;[[Torri Huske]] (23,73) || {{Z|USA}} || align=right|'''1:35,15'''
||| [[14. prosinca]] [[2022.]] || {{Z|AUS}} [[Melbourne]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|-
| align=right|4 × 100 metara || [[Miron Lifintsev]] (48,90)&lt;br&gt;[[Kirill Prigoda]] (54,86)&lt;br&gt;[[Arina Surkova]] (55,63)&lt;br&gt;[[Daria Klepikova]] (51,08) || {{Z|RUS}} || align=right|'''3:30,47'''
||| [[14. prosinca]] [[2024.]] || {{Z|HUN}} [[Budimpešta]] || [[Svjetska prvenstva u vodenim športovima|Svjetska prvenstva]]
|}

[[Kategorija:Plivanje| ]]</text>
      <sha1>mdspq69o6x760wieme3vmbug7jk75ae</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Venera iz Savignana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>779904</id>
    <revision>
      <id>7447739</id>
      <parentid>7250724</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:56:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Italija|Prapovijesna Italija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447739</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8157" sha1="522zs0jkdtd9ojbqc7sb4ns6zmh02e1" xml:space="preserve">{{Kip
| slika={{Višestruka slika
| položaj    = center
| smjer      = vodoravni

| slika1     = Savignano face.jpg
| širina1    = 142
| opis1      = Pogled sprijeda

| slika2     = Savignano_profil.jpg
| širina2    = 159
| opis2      = Pogled sa strane
}}
| ime=Venera iz Savignana
| autor=nepoznat autor
| godina= &lt;br&gt;oko [[25. tisućljeće pr. Kr.|25000. pr. Kr.]] -[[20. tisućljeće pr. Kr.|20000. pr. Kr.]]
| materijal=[[Zeleni kamen]] ([[serpentin]]) 
| visina= 22,5 x 4,8 x 5,2 cm
| muzej = [[Nacionalni muzej prapovijesti i etnografije Pigorini]]
| grad= [[Rim]]
}}
'''Venera iz Savignana''' je [[Figure Venere|figurica Venere]] izrađena od mekog [[Zeleni kamen|zelenog kamena]] ([[serpentin]]a) koja datira iz [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]], a otkrivena je 1925. u blizini mjesta [[Savignano sul Panaro]] u [[Modena (pokrajina)|pokrajini Modena]], Italija.&lt;ref name=mm262/&gt;

S visinom od 22.5 cm, širinom od 4.8 cm i dubinom od 5.2 cm, te težinom od 586.5 g, to je jedna od najvećih poznatih Venera&lt;ref name=mm262&gt;Margherita Mussi, ''Earliest Italy. An Overview of the Italian Paleolithic and Mesolithic'', Kluwer Academic/Plenum Publishers, New York 2001, {{ISBN|0-306-46463-2}} p.&amp;nbsp;262.&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vac&gt;{{cite web|title=Venus of Savignano (24,000 BCE)|url=http://www.visual-arts-cork.com/prehistoric/savignano-venus.htm|website=Visual Arts Encyclopedia|access-date=19 October 2014|archive-date=18 October 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20141018161004/http://www.visual-arts-cork.com/prehistoric/savignano-venus.htm|url-status=live}}&lt;/ref&gt; među oko 190 datiranih u [[gornji paleolitik]] u Europi i Sibiru. Uz predloženo datiranje od prije 25 000 do 20 000 godina, smatra se jednim od najranijih izraza [[Talijanska umjetnost|umjetnosti u Italiji]].&lt;ref name=dea&gt;''La Dea di Savignano sul Panaro'', Museo della Venere e dell'Elefante, Savignano 2014 (brochure)&lt;/ref&gt;&lt;ref name=vac/&gt;

== Povijest ==
Kipić je 1925. iskopao poljoprivrednik, Olindo Zambelli, koji je kopao ispred svoje staje u mjestu ''Prà Martino'', ispod ''[[frazione]]'' ''Mulino'', unutar [[Talijanske općine|općine]] Savignano sul Panaro.&lt;ref name=dea/&gt; Kipić je našao na dubini od oko 1 metar, ispod [[Kasni pleistocen|kasnopleistocenskih]] fluvijalnih naslaga.&lt;ref name=&quot;mm262&quot;/&gt; Zambelli je očistio i sačuvao “stari kamen” unatoč savjetu supruge da ga baci; na kraju ga je pokazao lokalnom slikaru i kiparu Giuseppeu Graziosiju, koji je shvatio važnost pronalaska i uspio ga dobiti u zamjenu za dvjesto kilograma grožđa.&lt;ref name=dea/&gt;

Novi vlasnik potom je pokazao figuricu svom sinu Paolu Graziosiju, tada mladom studentu [[Arheologija|arheologije]], koji je o njoj objavio rad. Godine 1926. Giuseppe Graziosi donirao je figuricu [[Nacionalni muzej prapovijesti i etnografije Pigorini|Nacionalnom muzeju pretpovijesti i etnografije Pigorini]] u [[Rim]]u, koji i danas čuva figuricu.&lt;ref&gt;''Archivio per l'antropologia e la etnologia'' 57–58 (1929), p.&amp;nbsp;243; figurica je predana Arduinu Colasantiju.&lt;/ref&gt; Replika se nalazi u ''Museo della Venere e dell'Elefante'' u Savignano sul Panaro.{{Refn|Doslovno, &quot;Muzej Venere i slona&quot;, gdje se slon odnosi na drugi veliki nalaz u blizini Savignana koji se također tamo nalazi, fosilni ženski primjerak ''[[Mammuthus meridionalis]]'' koji datira 1,5 milijuna godina [[Megaannum|Ma]].|group=nb}} Izvorna figurica bila je privremeno posuđena Savignanu od 5. travnja do 4. svibnja 2014. za izlaganje u sklopu projekta &quot;Savignano, Città dell'Archeologia&quot;. Izložbu je posjetilo 3215 posjetitelja, iako je muzej bio otvoren samo prijepodne radnim danom.&lt;ref name=pontealto&gt;[http://www.pontealtograziosi.org/la-venere-di-savignano/ Associazione culturale ''Ponte Alto – Giuseppe Graziosi''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20141018074715/http://www.pontealtograziosi.org/la-venere-di-savignano/ |date=2014-10-18 }}.&lt;/ref&gt;

== Stil ==
Figurina je grubo bikonična. Tipično za druge venerine figure, ženstvene crte su prenaglašene: bedra i bokovi su veliki, dok su trbuh, grudi i stražnjica izbočeni. Glava je stožastog oblika, ruke su jedva ocrtane, a šaka, stopala ili ramena uopće nema. Leđa su konkavna. Na nekim točkama još su vidljivi poneki tragovi [[Oker|crvene oker]] boje.&lt;ref name=&quot;vac&quot;/&gt;

== Datiranje ==
Figurica je nakon pronalaska očišćena, čime su uništeni svi organski tragovi koji su se mogli datirati konvencionalnim metodama . Zbog toga je svako datiranje od početka bilo kontroverzno i može se napraviti samo usporedbom s drugim figuricama. Zahvaljujući ovim usporedbama, sada se općenito pretpostavlja da Venera iz Savignana pripada [[Gravettien|Gravettian]] [[Arheološka kultura|kulturi]] i da se može okvirno datirati u 25.000-20.000 [[BP|godina prije Krista]], &lt;ref name=&quot;vac&quot;/&gt; iako neki izvori naginju prema ranijem datiranju, do c. 28 000 BP,  a neki izvori idu u prilog mnogo kasnijem datiranju.

U svojoj prvoj studiji iz 1925., Paolo Graziosi pripisao je figuricu [[Gornji paleolitik|gornjem paleolitiku]].&lt;ref&gt;Paolo Graziosi, &quot;A proposito della Venere di Savignano&quot;, ''Archivio per l'Antropologia e l'Etnologia'', 55 (1925), 38–46.&lt;/ref&gt; Njegov zaključak bio je u suprotnosti s uvriježenim mišljenjem u to vrijeme, kada većina talijanskih akademika nije prepoznavala talijanski gornji paleolitik, radije se opredjeljujući za izravan prijelaz između kasnog [[Moustérien|moustérienskog]] i [[Mlađe kameno doba|neolitskog]] razdoblja. Doista, skupina arheologa predvođena Ugom Antoniellijem, ravnateljem muzeja Pigorini, usporedila je figuricu s drugim Venerama koje datiraju iz neolitika, zaključivši da je i Venera iz Savignana morala biti datirana u neolitik.&lt;ref name=&quot;mm262&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Ugo Antonielli, &quot;Una statuetta femminile di Savignano sul Panaro ed il problema della statuine dette steatopigi&quot;, ''Bullettino di Paletnologia Italiana'', 45 (1925), 35–61.&lt;/ref&gt;

Međutim, kasnija analiza drugih znanstvenika 1935. zaključila je da je figurica &quot;sigurno paleolitska&quot;.&lt;ref&gt;''Atti della [[Italian Society for the Advancement of Science|Società Italiana per il Progresso delle Scienze]]'', 1935, p.&amp;nbsp;337.&lt;/ref&gt; Kasnije je Paolo Graziosi načinio stilsku usporedbu između Venere iz Savignana i drugih figurica kao što su ''Venera iz [[Trazimensko jezero|Trazimena]]'', [[Figurice Venere iz Balzi Rossija|figurice iz Balzi Rossija]] u [[Ventimiglia|Ventimigliji]] i nedavno otkrivene (1940.) ''Venera iz Chiozze di Scandiano'' u [[Reggio Emilia|Reggio Emiliji]]; zbog toga je ponovno potvrdio gornjopaleolitsku starost figurice u svojoj unakrsnoj prezentaciji [[Paleolitička umjetnost|paleolitičkoj umjetnosti]] 1956.&lt;ref name=&quot;mm262&quot;/&gt;&lt;ref&gt;Paolo Graziosi, ''L'arte dell'antica età della pietra'', Sansoni, 1956, p.&amp;nbsp;58.&lt;/ref&gt;

== Bilješke ==
{{Reflist|group=nb}}

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Literatura ==
* ''La Venere a Savignano. Esposizione dal 5 Aprile al 4 Maggio 2014'', Museo della Venere e dell'Elefante, Savignano 2014 (exhibition catalog).
* Margherita Mussi, &quot;Problèmes récentes et découvertes anciennes: la statuette de Savignano (Modène, Italie)&quot;, ''Bulletin de la Société Préhistorique de l'Ariège'' 51 (1996), 55–79.
* Margherita Mussi, &quot;Les statuettes italiennes de pierre tendre de Savignano et Grimaldi&quot;, in: Henri Delporte (ed.), ''«La Dame de Brassempouy», Actes du colloque de Brassempouy (juillet 1994)'', Lüttich 1995, pp.&amp;nbsp;165–185.
* Raymond Vaufrey, &quot;La statuette féminine de Savignano sur le Panaro (Province de Modène)&quot;, ''L'Anthropologie'' 36 (1926), 429–435.

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat-inline|}}
* {{Ita oznaka}} [http://www.archeofilia.com/archeofilia-ha-visitato-per-voi-la-venere-a-savignano/ ''Archeofilia ha visitato per voi… La Venere a Savignano''] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20170606024547/http://www.archeofilia.com/archeofilia-ha-visitato-per-voi-la-venere-a-savignano/ |date=6. lipnja 2017. }}, Archeofilia.com

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Figure Venere|Savignano]]
[[Kategorija:Gravettien]]
[[Kategorija:Arheološki artefakti u Italiji]]
[[Kategorija:Prapovijesna Italija]]</text>
      <sha1>522zs0jkdtd9ojbqc7sb4ns6zmh02e1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Emmanuel Mounier</title>
    <ns>0</ns>
    <id>779933</id>
    <revision>
      <id>7447458</id>
      <parentid>7193590</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:10:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>mjesto_rođenja - mjesto_smrti</comment>
      <origin>7447458</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2721" sha1="gfsx4mapj7nzv27icwdcyo3sqghbdvn" xml:space="preserve">{{Filozof
| regija          = 
| era             = [[Personalizam]]
| slika           = Emmanuel mounier 1905–1950.jpg
| opis_slike      = 
| veličina        = 
| ime             = Emmanuel Mounier
| puno ime        =
| rođenje         = [[1. svibnja]] [[1905.]]
| mjesto_rođenja  = [[Grenoble]]
| smrt            = [[22. ožujka]] [[1950.]]
| mjesto_smrti    = [[Châtenay-Malabry]]
| škola_tradicija = 
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = [[Jacques Maritain]], [[Jean Guitton]], [[Guillaume Pouget]], [[Gabriel Marcel]], [[Nikolaj Berdjajev]] i [[Charles Péguy]]{{sfn|Čulo|2017|p=6}}
| utjecao_na      = 
| djela           = 
| nagrade         = 
| potpis          = 
}}
'''Emmanuel Mounier''' ([[Grenoble]], [[1. svibnja]] [[1905.]] – [[Châtenay-Malabry]], [[22. ožujka]] [[1950.]]) bio je [[francuska|francuski]] [[filozof]] i [[Katolička Crkva|katolički]] [[teolog]].

== Životopis ==
Godine [[1924.]] započeo je studij medicine, a zatim se posvetio filozofiji. Studirao je u [[Grenoble]]u, a onda na [[Sorbonne|Sorbonni]]. Nakon što se razočarao sveučilišnom filozofijom počeo je izgrađivati vlastiti pristup.{{sfn|Čulo|2017|p=6}}

Godine [[1932.]] u [[Pariz]]u osniva časopisa personalističkog pokreta „[[Esprit (časopis)|Esprit]]”. Do [[1939.]] godine je predavao u gimnaziji u [[Bruxelles]]u.{{sfn|Čulo|2017|p=6}}

Godine [[1942.]] proveo je nekoliko mjeseci u zatvoru zbog sudjelovanja u pokretu otpora. Vraća se [[1945.]] u [[Pariz]] gdje oživljava časopis „Esprit”.{{sfn|Čulo|2017|p=7}}

== Djela ==
{{refbegin}}
* „Misao Charlesa Péguyja” (La pensée de Charles Péguy; 1931.)
* „Personalistička i komunitarna revolucija” (Révolution personnaliste et communautaire; 1934.)
* „Manifest u službi personalizma” (Manifeste au service du personnalisme; 1936.)
* „Kršćansko suočenje” (L’affrontement chrétien; 1944.)
* „Što je personalizam?” (Qu’est-ce que le personnalisme?; 1947.)
* „Kršćanski svijet na zalasku” (Feu la Chrétienté; 1950.)
{{refend}}

Na hrvatski su mu prevedena djela „Angažirana vjera” (1972.) i „Pisma o boli. Pogled na misterij patnje” (2006.).{{sfn|Čulo|2017|p=7}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
=== Članci ===
{{refbegin}}
* {{cite journal |last=Čulo |first=Ivan |date=2017 |title=Recepcija Emmanuela Mouniera u Hrvatskoj i bivšoj Jugoslaviji do 1965. godine |url=https://hrcak.srce.hr/clanak/262168 |journal=Nova prisutnost |location=Zagreb |publisher=Kršćanski akademski krug |volume=15 |number=1 |pages=5–28}}
{{refend}}

{{GLAVNIRASPORED:Mounier, Emmanuel}}
[[Kategorija:Francuski filozofi]]
[[Kategorija:Kršćanski filozofi]]
[[Kategorija:Teolozi]]</text>
      <sha1>gfsx4mapj7nzv27icwdcyo3sqghbdvn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Hrvatskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>780917</id>
    <revision>
      <id>7447949</id>
      <parentid>7147953</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:01:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447949</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119" sha1="hitfvb1eb89n1898liwjjr431u3vqzx" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}} --&gt;
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Hrvatska]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Hrvatske]]</text>
      <sha1>hitfvb1eb89n1898liwjjr431u3vqzx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Grčkoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>780925</id>
    <revision>
      <id>7447948</id>
      <parentid>7147999</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:01:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447948</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115" sha1="nr60lv6gltgvligcci9jb1el2xso8qz" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}} --&gt;
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Grčka]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Grčke]]</text>
      <sha1>nr60lv6gltgvligcci9jb1el2xso8qz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Loža &quot;Antika&quot;</title>
    <ns>0</ns>
    <id>784980</id>
    <revision>
      <id>7447441</id>
      <parentid>7447267</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:34:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447441</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6641" sha1="mfdhxr1qpk56irbraagzj0rscu144nd" xml:space="preserve">{{Infookvir organizacija
|ime = Loža &quot;Antika&quot;
|izvorno ime = Lodge of Antiquity
|logo = 
|veličina  = 160px
|logo opis = 
|utemeljena = [[1691.]]&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;
|prestala postojati = 
|osnivač = 
|tip = [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]]
|središte = [[London]]
|lokacija = 
|svrha = 
|ključni ljudi = 
|broj članova = 
}}

'''Loža &quot;Antika&quot; br. 2''' ([[engl.]] ''Lodge of Antiquity No. 2'') je [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] sa sjedištem u [[London]]u i jedna od najstarijih i najuglednijih loža koja rade pod okriljem [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. Smatra se jednom od četiri tzv. &quot;lože od pamtivijeka&quot; – lože koje su na [[Ivanje (svetkovina slobodnih zidara)|dan sv. Ivana]] 1717. godine u londonskoj gostionici ''Goose and Gridiron'' osnovale prvu [[Velika loža|veliku ložu]] na svijetu, [[Prva Velika loža Engleske|Veliku ložu Londona i Westminstera]], čime se označava početak [[Slobodno zidarstvo|slobodnog zidarstva]] kakvog danas poznajemo.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Encyclopedia Masonica: Antiquity, Lodge Of|url=https://www.universalfreemasonry.org/en/encyclopedia/antiquity-lodge-of|access-date=2025-05-10|website=universalfreemasonry.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
[[Datoteka:Christopher Wren by Godfrey Kneller 1711.jpg|mini|180px|[[Christopher Wren|Sir Christopher Wren]] (1632. – 1723.), [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože &quot;Antika&quot;.]]
[[Datoteka:William Preston 1812.jpeg|mini|180px|[[William Preston]] (1742. – 1818.), [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] Lože &quot;Antika&quot;.]]
U početku je Loža &quot;Antika&quot; nosila naziv prema lokaciji svog okupljanja, Pivnici kod guske i roštilja (''Goose and Gridiron Ale-house''), '''Loža &quot;Guska i roštilj&quot;''' (''Goose and Gridiron Lodge'').&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Lodge of Antiquity (2)|url=https://www.dhi.ac.uk/lane/record.php?ID=3|access-date=2025-05-10|website=dhi.ac.uk|language=en}}&lt;/ref&gt; Kasnije je, oko 1770. godine, preimenovana u Ložu &quot;Antika&quot;.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; Do sredine [[18. stoljeće|18. stoljeća]] prepoznata je kao &quot;najstarija među starinama&quot; među ložama u Engleskoj, što se očitovalo i u njenom privilegiranom statusu unutar [[Prva Velika loža Engleske|novoformirane velike lože]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje časopisa|title=Old Antiquity|journal=The Masonic Magazine: A Monthly Digest of Freemasonry in all its branches|date=Kolovoz 1897.|url=https://masonicperiodicals.com/static/media/periodicals/119-MMG-1879-08-01-001-SINGLE.pdf|volume=VII.|language=en|edition=74}}&lt;/ref&gt;

Prema predaji, [[Vilim III. Oranski|Vilim III.]] bio je [[Inicijacija|iniciran]] upravo u ovoj loži, tada poznatoj pod nazivom &quot;St. Paul's Lodge&quot;, a njen najistaknutiji član bio je [[Christopher Wren|Sir Christopher Wren]], glavni arhitekt obnovljene [[Katedrala sv. Pavla u Londonu|Katedrale sv. Pavla]] nakon [[Veliki požar u Londonu|Velikog požara u Londonu]] 1666. godine. Wren je, navodno, bio [[Starješina (slobodno zidarstvo)|starješina]] lože više od 18 godina. Njegovo ime urezano je u simboliku lože kroz artefakte koje je poklonio – uključujući drveni čekić stare katedrale sv. Pavla i komad kamena iz [[Rimski hram|rimskog hrama]] koji se ondje nekada nalazio.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U kasnijim godinama, posebno u razdoblju podjele između tzv. &quot;Modernih&quot; i [[Drevna velika loža Engleske|&quot;Drevnih&quot;]] unutar engleskog slobodnog zidarstva, između 1751. i 1813., Loža &quot;Antika&quot; ostala je vjerna tzv. &quot;Modernima&quot;, odnosno [[Prva Velika loža Engleske|prvoj Velikoj loži Engleske]], čuvajući tako kontinuitet slobodnozidarske povijesti u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Jedna od najznačajnijih osoba vezanih uz ložu bio je [[William Preston]], škotski autor i edukator, čija su predavanja i publikacije, posebno ''Ilustracije slobodnog zidarstva'' (''Illustrations of Masonry''), uvelike oblikovali slobodnozidarsku edukaciju krajem [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Preston je bio čan Lože, te je putem svog obrazovnog sustava nastojao unijeti više filozofske dubine i intelektualnog pristupa u [[Ritual (slobodno zidarstvo)|rituale]]. Njegov rad doveo je do sukoba s tadašnjim vodstvom, što je rezultiralo privremenim raskolom i osnivanjem [[Velika loža cijele Engleske|Velike lože cijele Engleske južno od rijeke Trent]], no kasnije je došlo do pomirbe.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Članovi Lože se od 1781. godine sastaju u londonskoj [[Freemasons' Hall|Gostionici slobodnih zidara]], a kasnije u [[Freemasons' Hall]]-u,&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; koji se nalazi na istom mjestu.

Značaj Lože &quot;Antika&quot; očuvao se i nakon ujedinjenja 1813. godine kada su se dvije engleske velike lože, prva Velika loža Engleske i [[Drevna velika loža Engleske]], spojile u današnju [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjenu veliku ložu Engleske]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

U [[19. stoljeće|19. stoljeću]], 1879. godine, Loža &quot;Antika&quot; ponovno je stekla značajnu pozornost kada je kao starješina postavljen princ Leopold, sin [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|kraljice Viktorije]]. Instalaciju je vodio najstariji [[Starješina (slobodno zidarstvo)#Bivši starješina|bivši starješina]] lože, pukovnik Stuart, koristeći tradicionalni [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritual]] lože koji se razlikovao od standardnog rituala Ujedinjene velike lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Nasljeđe i baština ==
Loža &quot;Antika&quot; je poznata po svojoj kolekciji simbolički značajnih predmeta: uz spomenuti Wrenov čekić i rimski kamen, u posjedu je i zidarski [[alat]] kojim je [[Augustus Frederick, vojvoda od Sussexa|vojvoda od Sussexa]] polagao kamen temeljac [[most]]a Hammersmith i Kaledonskog azila. Ova loža posjeduje i brojne dokumente koji svjedoče o razvoju slobodnog zidarstva u Engleskoj, a koji do danas nisu u potpunosti znanstveno obrađeni. Njeni članovi čuvaju tradiciju nošenja starih svečanih odora i posebnih simbola koji podsjećaju na njezinu starinu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

Danas Loža &quot;Antika&quot; nosi broj [[Dva|2]] u registru [[Ujedinjena velika loža Engleske|Ujedinjene velike lože Engleske]]. Broj 1 namijenjen je loži koja je mogla dokazati stariji dokumentirani kontinuitet, no članovi Lože &quot;Antika&quot; i dalje naglašavaju svoje povijesno pravo na status najstarije lože. Taj simbolični aspekt odražava se i u njihovom pravu da koriste naziv &quot;Antika&quot; kao simbol čuvarice izvornih principa slobodnog zidarstva u Engleskoj.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

{{UGLE}}
[[Kategorija:Masonske lože]]
[[Kategorija:Ujedinjena velika loža Engleske]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Londonu]]</text>
      <sha1>mfdhxr1qpk56irbraagzj0rscu144nd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Blatten (Lötschen)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>787292</id>
    <revision>
      <id>7447518</id>
      <parentid>7228577</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:16:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Klizišta|Klizišta]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447518</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1239" sha1="5nmpzr5hdwoa7bylzb4cqu7pkvszegs" xml:space="preserve">[[Datoteka:Glacial_collapse_Blatten.png|mini|Satelitski snimak klizišta kod Blattena, snimljen 30. svibnja 2025.]]
'''Blatten''' je [[selo]] i [[općina]] u Lötschentalu u [[Švicarski kantoni|kantonu]] [[Valais]] [[Švicarska|u Švicarskoj]], koje je gotovo u potpunosti uništeno katastrofalnim [[Klizište|klizištem]] 28. svibnja 2025. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|last=Singh|first=Ritu|title=Video: Swiss Village Nearly Wiped Out After Glacier Collapse Causes Catastrophic Landslide|url=https://www.ndtv.com/world-news/video-swiss-village-nearly-wiped-out-after-glacier-collapse-causes-catastrophic-landslide-8539488|access-date=29 May 2025|website=NDTV World|publisher=NDTV}}&lt;/ref&gt;  Dio je okruga Westlich Raron, a veći dio područja nalazi se unutar [[Jungfrau-Aletsch|zaštićenog područja Jungfrau-Aletsch]], koje je [[Svjetska baština|na popisu svjetske baštine]]. Osim glavnog sela Blatten, općina obuhvaća naselja Eisten, Fafleralp, Ried i Weissenried.


Blatten se prvi put spominje u dokumentu iz 1343. kao ''uffen der Blatten''.&lt;ref&gt;{{Citiranje knjige|title=Fontes rerum Bernensium: Bern's Geschichtsquellen|date=1891|volume=6|page=761}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{Izvori}}
[[Kategorija:Valais]]
[[Kategorija:Klizišta]]</text>
      <sha1>5nmpzr5hdwoa7bylzb4cqu7pkvszegs</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Marko Capan</title>
    <ns>0</ns>
    <id>790040</id>
    <revision>
      <id>7447878</id>
      <parentid>7440977</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:05:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Makenzis</username>
        <id>188047</id>
      </contributor>
      <origin>7447878</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4896" sha1="b6jigjwe91p22lnftmibyj63yxwbj3p" xml:space="preserve">{{Infookvir nogometaš/trener/izbornik
| ime                              = Marko Capan
| slika                            =  
| opis slike                       = 
| država                           = {{Z+X|HRV}}
| datum rođenja                    = [[24. veljače]] [[2004.]]
| datum smrti                      = 
| visina                           = 180 cm
| trenutačni klub                  = [[FK Žalgiris|Žalgiris]]
| broj u klubu                     = 6
| pozicija                         = [[Vezni igrač (nogomet)|vezni igrač]]
| ugovor                           = 
| mlade godine                     = {{0}}{{0}}{{0}}? – [[2013.]] &lt;br&gt; [[2013.]] – [[2018.]]&lt;br /&gt; [[2018.]] – [[2020.]]&lt;br /&gt; [[2020.]] – [[2023.]]
| juniorski klubovi                = [[NK Mladost Ždralovi|Mladost Ždralovi]]&lt;br&gt; [[NK Bjelovar|Bjelovar]] &lt;br /&gt;[[NK Lokomotiva Zagreb|Lokomotiva Zagreb]] &lt;br /&gt;[[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]]
| godina                           = [[2023.]] – [[2026.]] &lt;br /&gt; [[2023.]] – [[2024.]] &lt;br /&gt; [[2026.]] – ''danas''
| profesionalni klubovi            = [[HNK Hajduk Split|Hajduk Split]] &lt;br /&gt; → [[NK Široki Brijeg|Široki Brijeg]] (posudba) &lt;br /&gt; [[FK Žalgiris|Žalgiris]]
| nastupi(golovi)                  = {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}22 {{0}}{{0}}{{0}}(0)&lt;br /&gt; {{0}}{{0}}10 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine u reprezentaciji          = [[2018.]] – [[2019.]] &lt;br /&gt; [[2020.]] &lt;br /&gt; [[2021.]] – [[2022.]] &lt;br /&gt; [[2022.]] – [[2023.]]
| reprezentacija                   = {{NogRep|HRV|do=15}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV|do=16}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV|do=18}} &lt;br /&gt; {{NogRep|HRV|do=19}}
| nastupi u reprezentaciji(golovi) = {{0}}{{0}}{{0}}8 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}2 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}5 {{0}}{{0}}{{0}}(0) &lt;br /&gt; {{0}}{{0}}{{0}}7 {{0}}{{0}}{{0}}(0)
| godine treniranja                = 
| klubovi                          = 
| medalje                          = 
| bilješka                         = 
| ažurirano                        = {{Datum|04|05|2026}}
}}
'''Marko Capan''' ([[Bjelovar]], [[24. veljače]] [[2004.]]) [[Hrvatska|hrvatski]] je [[nogometaš]] koji igra na poziciji [[Vezni igrač (nogomet)|veznog igrača]] za [[FK Žalgiris|Žalgiris]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Summary - Marko Capan - Results, fixtures, squad, statistics, photos, videos - Soccerway|url=https://int.soccerway.com/players/marko-capan/790844/|access-date=2025-07-23|website=int.soccerway.com}}&lt;/ref&gt;

== Klupska karijera ==
Ubrzo nakon što je debitirao za [[HNK Hajduk Split|Hajduk]] u utakmici protiv [[NK Varaždin Varaždin|Varaždina]] u kojoj je i asistirao [[Dario Melnjak|Dariu Melnjaku]], produžio je ugovor do ljeta 2026. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Marko Capan Hajdukov do ljeta 2026. godine!|url=https://hajduk.hr/vijest/marko-capan-hajdukov-do-ljeta-2026-godine-/15606|access-date=2025-07-23|website=hajduk.hr|language=hr}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-02-18|title=Sportske novosti - Hajduk novim ugovorom vezao klinca koji je debitirao u prvoj momčadi u prošlom kolu domaćeg prvenstva|url=https://sportske.jutarnji.hr/sn/nogomet/hnl/klubovi/hajduk/hajduk-potpisao-velikog-talenta-koji-je-vec-debitirao-za-prvu-momcad-sada-mogu-biti-dio-najveceg-kluba-15307348|access-date=2025-07-23|website=sportske.jutarnji.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt; Dana [[15. ožujka]] [[2023.]] Capan je bio kapetan juniorske momčadi Hajduka u utakmici četvrtfinala [[UEFA Liga mladih 2022./23.|UEFA Lige mladih 2022./23.]] protiv [[Borussia Dortmund|Borussie Dortmund]] i zabio je gol u raspucavanju jedanesteraca.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2023-03-15|title=Slobodna Dalmacija - Kapetan Capan u nevjerici: 'Mi smo samo juniori, a tisuće navijača su došle u Njemačku i priredili nam ludnicu'|url=https://slobodnadalmacija.hr/sport/hajduk/kapetan-capan-u-nevjerici-mi-smo-samo-juniori-a-tisuce-navijaca-su-dosle-u-njemacku-i-priredili-nam-ludnicu-1273111|access-date=2025-07-23|website=slobodnadalmacija.hr|language=hr-hr}}&lt;/ref&gt;

== Reprezentativna karijera ==
Capan je igrao za selekcije Hrvatske do 15, 16, 18 i 19 godina.&lt;ref&gt;[https://hns.team/igraci/206647/marko-capan/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]], pristupljeno 23. srpnja 2025.&lt;/ref&gt;

== Trofeji ==

=== Hajduk Split ===

* [[Hrvatski nogometni kup]]: [[Hrvatski nogometni kup 2022./23.|2022./23.]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://hns.team/igraci/206647/marko-capan/ Profil], [[Hrvatski nogometni savez]]
* [https://www.transfermarkt.de/marko-capan/profil/spieler/921512 Profil], [[Transfermarkt]]

{{GLAVNIRASPORED:Capan, Marko}}
[[Kategorija:Hrvatski nogometaši]]
[[Kategorija:Nogometaši Hajduka]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Širokog Brijega]]
[[Kategorija:Životopisi, Split]]
[[Kategorija:Aktivni nogometaši]]
[[Kategorija:Životopisi, Bjelovar]]
[[Kategorija:Nogometaši NK Bjelovara]]</text>
      <sha1>b6jigjwe91p22lnftmibyj63yxwbj3p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Boris Buden</title>
    <ns>0</ns>
    <id>791637</id>
    <revision>
      <id>7447457</id>
      <parentid>7386102</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:08:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447457</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5900" sha1="2bnduy2q9uurwd47pcme0b9p3kd87hg" xml:space="preserve">{{filozof |
| regija          = 
| era             = 
| slika           = 
| opis_slike      = 
| ime             = Boris Buden
| rođenje         = [[1958.]] 
| mjesto_rođenja  = [[Garešnica]]
| smrt            =
| mjesto_smrti    =  
| škola_tradicija = Akademski postmodernizam
| glavni_interesi = 
| poznate_ideje   = 
| utjecaji        = 
| utjecao_na      = 
}}
'''Boris Buden''' ([[Garešnica]], [[1958.]]), [[Hrvatska|hrvatski]] [[prevođenje|prevoditelj]], [[publicist]], teoretičar [[Filozofija|filozofije]] i [[Kultura|kulturni]] kritičar. Piše [[Esej|eseje]] i članke s područja filozofije, [[Politika|politike]], društvene kritike,  kulturologije i [[umjetnost]]i. 

== Životopis ==
Na [[Sveučilište u Zagrebu|Sveučilištu u Zagrebu]] diplomirao je filozofiju, uz dopunske studije [[Marksizam|marksizma]]. U četrdesetosmoj godini života doktorirao je iz teorija prevođenja na [[Humboldtovo sveučilište u Berlinu|Humboldtovu sveučilištu u Berlinu]].&lt;ref name=&quot;Kordic&quot;&gt;{{cite journal |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |title=Institucionalizirani jezični teror: recenzija knjige (disertacije) Borisa Budena ''Der Schacht von Babel'' |url=http://bib.irb.hr/datoteka/428104.rec._BUDEN.PDF |journal=[[Književna republika (DHP)|Književna republika]] |volume=3 |issue=7-8 |year=2005 |issn=1334-1057 |id={{CROSBI|428104}}. {{NSK-zapis|id=000610495}} |pages=225–227 |access-date=31. kolovoza 2025. |archive-date=21. rujna 2013. |archive-url=https://web.archive.org/web/20130921153922/http://bib.irb.hr/datoteka/428104.rec._BUDEN.PDF |url-status=dead }}&lt;/ref&gt; Budući da nije i [[Habilitacija|habilitirao]], povremeno je nekoliko godina do umirovljenja radio kao predavač na određeno vrijeme na Fakultetu za umjetnost i dizajn u [[Weimar]]u. Eseje je devedesetih godina 20. stoljeća objavljivao uglavnom u ''Arkzinu'', čiji je bio i urednik. Potom se preselio u Beč i dobio austrijsko državljanstvo. Sudjelovao je na Documenti 11 i na Platformi 2 (&quot;Istina i Pomirenje&quot;). Od 2003. godine živi u [[Berlin]]u, gdje se oženio i dobio kćerku. 

== Djela ==
* ''Barikade I, II'', Zagreb: Arkzin 1996/1997.
* ''Kaptolski Kolodvor'', Beograd: Vesela nauka, 2001.
* ''Der Schacht von Babel: ist Kultur übersetzbar?'', 2004.&lt;ref name=&quot;Kordic&quot;/&gt;
** ''Vavilonska jama. O (ne)prevodivosti kulture'', Beograd: Fabrika knjiga, 2007. (prijevod)
* ''Zone des Übergangs: vom Ende des Postkommunismus'', 2009.
** ''Zona prelaska – o kraju postkomunizma'', Beograd: Fabrika knjiga, 2012. (prijevod)

; Prijevodi drugih autora
* ''Pronađena psihoanaliza''
* ''Budućnost jedne iluzije i drugi spisi''
* ''Intimnost i socijalna patnja''
== Kritike ==
Kritičari Borisu Budenu zamjeraju što odbacuje [[znanost]] kao ključni alat za bolje razumijevanje stvarnosti i što zastupa akademski postmodernizam čija glavna svojstva su odbojnost prema znanosti, činjenicama, dokaznom postupku i empirijskoj provjeri te korištenje relativiziranja. Također mu zamjeraju što poziva na rješavanje društvenih problema nasilnim sredstvima i što u predočavanju tema o kojima piše iznosi neistine.&lt;ref&gt;{{cite web |last=Jović |first=Dejan |authorlink=Dejan Jović |date=2003-07-17 |title=Uspješna investicija komunizma : uz tekst Borisa Budena, Još o komunističkim krvolocima |url=http://zarez.hr/system/issue/pdf/451/109-110.pdf |publisher=[[Zarez (časopis)|Zarez]] |location=Zagreb |issn=1331-7970 |page=16–17 |archive-date=2018-08-26 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xbHCCtS?url=http://zarez.hr/system/issue/pdf/451/109-110.pdf |url-status=dead |access-date=2025-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=2018-01-10 |title=Reagiranje na tekst Borisa Budena povodom Deklaracije o zajedničkom jeziku |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |publisher=Slobodni Filozofski |location=Zagreb |id={{CROSBI|935894}} |archive-date=2018-08-26 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xb4v6wa?url=http://slobodnifilozofski.com/2018/01/reagiranje-na-tekst-borisa-budena-povodom-deklaracije-zajednickom-jeziku.html |url-status=dead |access-date=2025-08-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite web |last=Kordić |first=Snježana |authorlink=Snježana Kordić |date=2018-08-24 |title=Kratke noge laži (odgovor Borisu Budenu) |url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |publisher=Slobodni Filozofski |location=Zagreb |id={{CROSBI|951612}} |archive-date=2018-08-26 |archive-url=https://www.webcitation.org/71xbBOs7u?url=http://slobodnifilozofski.com/2018/08/kratke-noge-lazi-odgovor-borisu-budenu.html |url-status=dead |access-date=2025-08-31}}&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://pescanik.net/author/boris-buden/ Boris Buden, tekstovi na Peščaniku]
* [http://www.slobodnaevropa.org/content/intervju-borisa-budena-za-rse/24909497.html Intervju Boris Buden: U Jugoslaviji su sve nacije postigle optimum] 
* [http://www.vreme.rs/cms/view.php?id=421893 Intervju Boris Buden: Iz rata se ništa korisno ne može naučiti] 
* [http://www.novossti.com/2011/02/kako-smo-implementirali-europu-i-pritom-postali-siromasni/ Intervju Boris Buden: Kako smo implementirali Europu i pritom postali siromašni] 
* [http://kontra-punkt.info/magazin/fasizam-sutrasnjice-nece-imati-lik-fasizma-iz-proslosti Intervju Boris Buden: Fašizam sutrašnjice neće imati lik fašizma iz prošlosti] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20150327085303/http://kontra-punkt.info/magazin/fasizam-sutrasnjice-nece-imati-lik-fasizma-iz-proslosti |date=2015-03-27 }}

{{GLAVNIRASPORED:Buden, Boris}}
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski politički aktivisti]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Životopisi, Garešnica]]</text>
      <sha1>2bnduy2q9uurwd47pcme0b9p3kd87hg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/Brodovi</title>
    <ns>2</ns>
    <id>792970</id>
    <revision>
      <id>7447675</id>
      <parentid>7428963</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:49:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>422</comment>
      <origin>7447675</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10895" sha1="ogr1uupms3cimb38napymj8gkoouyw7" xml:space="preserve">{{stupci|3|
# [[Baron Gautsch]]
# [[Bismarck (bojni brod)]]
# [[Bojni brodovi klase Iowa]]
# [[Bosna (monitor)]]
# [[Brik]]
# [[Britanske podmornice klase A]]
# [[Britanske podmornice klase F]]
# [[Britanske podmornice klase H]]
# [[Britanske podmornice klase J]]
# [[Britanske podmornice klase V]]
# [[Brod iz Oseberga]]
# [[Brod za krstarenje]]
# [[CSS Alabama]]
# [[CSS Shenandoah]]
# [[CSS Virginia]]
# [[Calypso (brod)]]
# [[Carnival Breeze]]
# [[Carnival Magic]]
# [[Carnival Vista]]
# [[Cesare Rossarol (krstarica)]]
# [[Charles de Gaulle (R91)]]
# [[DBM-81 Cetina]]
# [[DBM-82 Krka]]
# [[DJB-103]]
# [[Desantni brodovi klase Endurance]]
# [[Drakkar]]
# [[Dreadnought]]
# [[Džepni bojni brod]]
# [[Džunka]]
# [[Emden (brod)]]
# [[Europska ophodna korveta]]
# [[Fairmaster]]
# [[Flotila Pola]]
# [[Flugzeugträger B]]
# [[Fluta]]
# [[Flying Clipper]]
# [[Fregata Admiral Makarov]]
# [[Fregata klase Absalon]]
# [[Fregata klase Admiral Gorškov]]
# [[Fregata klase Admiral Grigorovič]]
# [[Fregata klase Baden-Württemberg]]
# [[Fregata klase Brandenburg]]
# [[Fregata klase Formidable]]
# [[Fregata klase Fridtjof Nansen]]
# [[Fregata klase Gepard]]
# [[Fregata klase Horizont]]
# [[Fregata klase Incheon]]
# [[Fregata klase Iver Huitfeldt]]
# [[Fregata klase Sachsen]]
# [[Fregata klase Talwar]]
# [[Fregata klase Tamandaré]]
# [[Fregata klase Volodimir Veliki]]
# [[Fregata tipa 31]]
# [[Fregata]]
# [[Fregate klase Hydra]]
# [[Fregate klase Koni]]
# [[Fregate klase La Fayette]]
# [[G102]]
# [[G104]]
# [[Galeb (brod)]]
# [[Galija (brod)]]
# [[Galijun]]
# [[Galiot]]
# [[Golovik (brod)]]
# [[Goto Predestinacija]]
# [[Graf Zeppelin]]
# [[HIR 3]]
# [[HMS Athenienne]]
# [[HMS Drake]]
# [[HMS Dreadnought]]
# [[HMS Hood (51)]]
# [[HMS Illustrious (R87)]]
# [[HMS King George V (41)]]
# [[HMS Renown (1916)]]
# [[HMS Repulse (1916)]]
# [[HNLMS De Ruyter (1935.)]]
# [[HPL-21 Ankaran]]
# [[HSC Adriana]]
# [[HTMS Chakri Naruebet]]
# [[Hondius]]
# [[Hulk (jedrenjak)]]
# [[Hulk (raspremljeni brod)]]
# [[ITS Cavour]]
# [[ITS Giuseppe Garibaldi]]
# [[Jadran (brod)]]
# [[Japanski bojni brod Musashi]]
# [[Japanski bojni brod Yamato]]
# [[Jedrenjak A]]
# [[Jedrenjak]]
# [[Jedrilica (plovilo)]]
# [[Jumbo Kinetic]]
# [[Juraj Carić (brod)]]
# [[K-141 Kursk]]
# [[KS5]]
# [[Karavela]]
# [[Korveta klase Ada]]
# [[Korveta klase Braunschweig]]
# [[Korveta klase Gawron]]
# [[Korveta klase Skjold]]
# [[Korveta klase Visby]]
# [[Korveta tipa 056]]
# [[Korveta]]
# [[Korvete klase Avante 2000]]
# [[Kraljica mora]]ss ni
# [[Krstarica Aurora]]
# [[Krstarice klase Kresta II]]
# [[Krstarice klase Moskva]]
# [[Krstarice klase Novara]]
# [[LM-51 Korčula]]
# [[Latinsko jedro]]
# [[Lenjin (nuklearni ledolomac)]]
# [[Liburna]]
# [[Lovac mina]]
# [[Lubiana]]
# [[Lê Quý Đôn (jedrenjak)]]
# [[M/B &quot;Svjetionik&quot;]]
# [[M/B Dunav]]
# [[M/B Naše more]]
# [[M/B Peristil]]
# [[M/B Sveti Dujam]]
# [[M/S Amorella]]
# [[M/S Crown Seaways]]
# [[M/S Gabriella]]
# [[M/S Isabelle]]
# [[M/T Alan Veliki]]
# [[M/T Barbat]]
# [[M/T Krk]]
# [[M/T Sumartin]]
# [[M/V Alla Tarasova]]
# [[M/V Antonina Nezhdanova]]
# [[M/V Klavdiya Yelanskaya]]
# [[M/V Lyubov Orlova]]
# [[M/V Mariya Savina]]
# [[M/V Mariya Yermolova]]
# [[M/V Olga Androvskaya]]
# [[M/V Olga Sadovskaya]]
# [[M/V Orange Star]]
# [[M/V Stena Paris]]
# [[M/V Stena Performance]]
# [[M/V Stena Progress]]
# [[Mary E. Petrich (brod)]]
# [[Mary Rose]]
# [[Midilli (krstarica)]]
# [[Minolovci klase Sonya]]
# [[Minopolagač]]
# [[Mletačka galija &quot;sottile&quot;]]
# [[Mulhouse (krstarica)]]
# [[Nosač zrakoplova Admiral Kuznjecov]]
# [[Nosač zrakoplova]]
# [[Nosači helikoptera klase Hyuga]]
# [[Nosači zrakoplova klase Essex]]
# [[Nosači zrakoplova klase Forrestal]]
# [[Nosači zrakoplova klase Gerald R. Ford]]
# [[Nosači zrakoplova klase Graf Zeppelin]]
# [[Nosači zrakoplova klase Kijev]]
# [[Nosači zrakoplova klase Kitty Hawk]]
# [[Nosači zrakoplova klase Kuznjecov]]
# [[Nosači zrakoplova klase Midway]]
# [[Nosači zrakoplova klase Nimitz]]
# [[OB-01 Novigrad]]
# [[OB-02 Šolta]]
# [[OB-03 Cavtat]]
# [[OB-04 Hrvatska Kostajnica]]
# [[OB-31 Omiš]]
# [[OBM-41 Dubrovnik]]
# [[Ophodni brod Triglav]]
# [[Ophodni brod klase Knud Rasmussen]]
# [[Ophodni brod klase Thetis]]
# [[Ophodni brod]]
# [[Ophodni brodovi klase Mirna]]
# [[Ophodni brodovi klase Stenka]]
# [[Ophodni brodovi klase Super Dvora Mk III]]
# [[Ophodni brodovi klase Super Dvora Mk II]]
# [[Ophodni brodovi klase Svetljak]]
# [[Osveta kraljice Anne]]
# [[P-01 Velebit]]
# [[P-821 Heroj]]
# [[P-822 Junak]]
# [[P-823 Uskok]]
# [[P-831 Sava]]
# [[P-832 Drava]]
# [[P-901 Mališan]]
# [[P/B Daksa]]
# [[P/B Dubrovnik]]
# [[P/B Frankopan]]
# [[P/B Frankopan]]
# [[PB-91 Šokadija]]
# [[PT-71]]
# [[Pašman (minolovac)]]
# [[Petar Zrinski (minolovac)]]
# [[Plovna dizalica Veli Jože]]
# [[Podmornica Forelle]]
# [[Podmornica klase Los Angeles]]
# [[Podmornica klase Seawolf]]
# [[Podmornica klase Virginia]]
# [[Podmornica tip VII]]
# [[Podmornica tip XXI]]
# [[Podmornice klase 212 A]]
# [[Podmornice klase Akula]]
# [[Podmornice klase Borej]]
# [[Podmornice klase CB]]
# [[Podmornice klase Foxtrot]]
# [[Podmornice klase George Washington]]
# [[Podmornice klase Ghadir]]
# [[Podmornice klase Harushio]]
# [[Podmornice klase Heroj]]
# [[Podmornice klase Holland]]
# [[Podmornice klase Invincible]]
# [[Podmornice klase Karp]]
# [[Podmornice klase Kilo]]
# [[Podmornice klase Oyashio]]
# [[Podmornice klase Sauro]]
# [[Podmornice klase Sava]]
# [[Podmornice klase Toti]]
# [[Podmornice klase UB III]]
# [[Podmornice klase UB II]]
# [[Podmornice klase UB I]]
# [[Podmornice klase UC II]]
# [[Podmornice klase Una]]
# [[Podmornice klase Walrus]]
# [[Podmornice klase Yushio]]
# [[Popis austro-ugarskih bojnih brodova]]
# [[Popis austro-ugarskih podmornica]]
# [[Povijesne lađe]]
# [[Pregrada (brod)]]
# [[Prekooceanski brod]]
# [[Projekt 10412]]
# [[Projekt 22160]]
# [[Protuminski brod]]
# [[Príncipe de Asturias (R-11)]]
# [[R-11 Split]]
# [[R-21 Kotor]]
# [[RE-51 Triglav]]
# [[RE-52 Biokovo]]
# [[RMS Carpathia]]
# [[RTOP-401 Rade Končar]]
# [[RTOP-403 Ramiz Sadiku]]
# [[RTOP-404 Hasan Zahirović]]
# [[RTOP-405 Jordan Nikolov]]
# [[RTOP-406 Ante Banina]]
# [[RTOP-41 Vukovar]]
# [[RTOP-42 Dubrovnik]]
# [[Raketna krstarica Petar Veliki]]
# [[Raketne fregate klase Kotor]]
# [[Raketne krstarice klase Kirov]]
# [[Raketne topovnjače klase Helsinki]]
# [[Raketne topovnjače klase Končar]]
# [[Raketni čamac]]
# [[Raketni čamci klase Matka]]
# [[Raketni čamci klase Osa]]
# [[Razarač klase Maya]]
# [[Razarač klase Sejong Veliki]]
# [[Razarač klase Udaloy]]
# [[Razarač klase Zumwalt]]
# [[Razarači klase 052C]]
# [[Razarači klase 052D]]
# [[Razarači klase 055]]
# [[Razarači klase Asagiri]]
# [[Razarači klase Atago]]
# [[Razarači klase Bainbridge]]
# [[Razarači klase Fletcher]]
# [[Razarači klase Haruna]]
# [[Razarači klase Hatakaze]]
# [[Razarači klase Hatsuyuki]]
# [[Razarači klase Kara]]
# [[Razarači klase Kashin]]
# [[Razarači klase Kongo]]
# [[Razarači klase Kotlin]]
# [[Razarači klase Murasame]]
# [[Razarači klase Shirane]]
# [[Razarači klase Tachikaze]]
# [[Razarači klase Takanami]]
# [[Razarači klase Tátra]]
# [[Ronilica R-2 Mala]]
# [[SM U-3 (Austro-Ugarska)]]
# [[SMS Ariadne]]
# [[SMS Babenberg]]
# [[SMS Bayern (1915)]]
# [[SMS Budapest]]
# [[SMS Emden (1908.)]]
# [[SMS Erzherzog Ferdinand Max (1865.)]]
# [[SMS Erzherzog Ferdinand Max (1905.)]]
# [[SMS Erzherzog Franz Ferdinand]]
# [[SMS Erzherzog Friedrich]]
# [[SMS Erzherzog Karl]]
# [[SMS Habsburg (1899.)]]
# [[SMS Kaiser Franz Joseph I.]]
# [[SMS Kaiser Karl VI.]]
# [[SMS Leopard (1885.)]]
# [[SMS Maros]]
# [[SMS Moltke (1910)]]
# [[SMS Monarch]]
# [[SMS Panther (1885.)]]
# [[SMS Prinz Eugen]]
# [[SMS Radetzky (1854.)]]
# [[SMS Radetzky]]
# [[SMS Saida]]
# [[SMS Sankt Georg]]
# [[SMS Szent István]]
# [[SMS Tegetthoff]]
# [[SMS Viribus Unitis]]
# [[SMS Von der Tann]]
# [[SMS Wien]]
# [[SMS Zrínyi]]
# [[SMS Árpád]]
# [[Sagena]]
# [[Santa Maria (brod)]]
# [[Sava (monitor)]]
# [[Siebelfähre]]
# [[Slavjanin]]
# [[Sloga (parobrod)]]
# [[Spabunker Cincuenta]]
# [[Šalupa]]
# [[Šebeka]]
# [[Šešula]]
# [[Škuna]]
# [[Šōhō (nosač zrakoplova)]]
# [[T-12]]
# [[T-7]]
# [[TA-43 Beograd]]
# [[TA48]]
# [[TB-51 Vukovar]]
# [[Talijanski razarač Borea]]
# [[Tegljač (brod)]]
# [[Thomas Andrews]]
# [[Tirpitz (bojni brod)]]
# [[Titanic II]]
# [[Torpedni brodovi klase Kaiman]]
# [[Torpedni brodovi klase Shershen]]
# [[Torpedni brodovi klase Turya]]
# [[Triton (ratni brik)]]
# [[Tunolovac udičar]]
# [[Turtle]]
# [[Tûranor PlanetSolar]]
# [[U-Boot]]
# [[USS America (CV-66)]]
# [[USS Antietam (CV-36)]]
# [[USS Arleigh Burke (DDG-51)]]
# [[USS Bainbridge (DD-1)]]
# [[USS Barry (DD-2)]]
# [[USS Bennington (CV-20)]]
# [[USS Bon Homme Richard (CV-31)]]
# [[USS Boxer (CV-21)]]
# [[USS Bunker Hill (CV-17)]]
# [[USS Carl Vinson (CVN-70)]]
# [[USS Chauncey (DD-3)]]
# [[USS Constellation (CV-64)]]
# [[USS Coral Sea (CV-43)]]
# [[USS Dale (DD-4)]]
# [[USS Decatur (DD-5)]]
# [[USS Elliot (DD-146)]]
# [[USS Enterprise (CV-6)]]
# [[USS Enterprise (CVN-65)]]
# [[USS Essex (CV-9)]]
# [[USS Forrestal (CV-59)]]
# [[USS Franklin (CV-13)]]
# [[USS Franklin D. Roosevelt (CV-42)]]
# [[USS H-1 (SS-28)]]
# [[USS H-2 (SS-29)]]
# [[USS H-3 (SS-30)]]
# [[USS H-4 (SS-147)]]
# [[USS H-5 (SS-148)]]
# [[USS Hancock (CV-19)]]
# [[USS Hopkins (DD-6)]]
# [[USS Hornet (CV-12)]]
# [[USS Hornet (CV-8)]]
# [[USS Hull (DD-7)]]
# [[USS Independence (CV-62)]]
# [[USS Intrepid (CV-11)]]
# [[USS Iowa (BB-61)]]
# [[USS Iwo Jima (LPH-2)]]
# [[USS John F. Kennedy (CV-67)]]
# [[USS K-1 (SS-32)]]
# [[USS K-2 (SS-33)]]
# [[USS K-3 (SS-34)]]
# [[USS K-4 (SS-35)]]
# [[USS K-5 (SS-36)]]
# [[USS K-6 (SS-37)]]
# [[USS K-7 (SS-38)]]
# [[USS K-8 (SS-39)]]
# [[USS Kearsarge (CV-33)]]
# [[USS Kitty Hawk (CV-63)]]
# [[USS La Salle (AGF-3)]]
# [[USS Lake Champlain (CV-39)]]
# [[USS Langley (CV-1)]]
# [[USS Lawrence (DD-8)]]
# [[USS Lexington (CV-16)]]
# [[USS Lexington (CV-2)]]
# [[USS Leyte (CV-32)]]
# [[USS Long Beach (CGN-9)]]
# [[USS Midway (CV-41)]]
# [[USS Missouri (BB-63)]]
# [[USS Mitscher (DDG-35)]]
# [[USS New Jersey (BB-62)]]
# [[USS Oriskany (CV-34)]]
# [[USS Philippine Sea (CV-47)]]
# [[USS Princeton (CV-37)]]
# [[USS Randolph (CV-15)]]
# [[USS Ranger (CV-4)]]
# [[USS Ranger (CV-61)]]
# [[USS Saratoga (CV-3)]]
# [[USS Saratoga (CV-60)]]
# [[USS Shangri-La (CV-38)]]
# [[USS Tarawa (CV-40)]]
# [[USS Ticonderoga (CV-14)]]
# [[USS Valley Forge (CV-45)]]
# [[USS Wasp (CV-18)]]
# [[USS Wasp (CV-7)]]
# [[USS Wisconsin (BB-64)]]
# [[USS Yorktown (CV-10)]]
# [[USS Yorktown (CV-5)]]
# [[VPBR-31 Split]]
# [[Vasa (brod)]]
# [[Vinjerac (tanker)]]
# [[Višenamjenska fregata FREMM]]
# [[Višenamjenski ratni brod klase Vanguard]]
# [[Vrbas (brod)]]
# [[Wandelaar (F912)]]
# [[Westdiep (F911)]]
# [[Wielingen (F910)]]
# [[Zagreb (minolovac)]]
# [[Zagreb (razarač)]]
}}</text>
      <sha1>ogr1uupms3cimb38napymj8gkoouyw7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Religija po bivšim državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>793929</id>
    <revision>
      <id>7447631</id>
      <parentid>7304316</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:21:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje commonscat predloška (JS)</comment>
      <origin>7447631</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116" sha1="qd24t2s6z5e3iq9dsjcga0mc9co5mtg" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Religija po državama|†Bivše]]
[[Kategorija:Kultura po bivšim državama|*Religija]]</text>
      <sha1>qd24t2s6z5e3iq9dsjcga0mc9co5mtg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Partnerstvo</title>
    <ns>14</ns>
    <id>798716</id>
    <revision>
      <id>7448006</id>
      <parentid>7356247</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:36:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Tvrtke po vrstama|Tvrtke po vrstama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7448006</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="126" sha1="6j99drgbl2lmq3j0yu64ze2880qbrh4" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Pravne osobe]]
[[Kategorija:Organizacije po pravnom statusu]]
[[Kategorija:Međuljudski odnosi]]</text>
      <sha1>6j99drgbl2lmq3j0yu64ze2880qbrh4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice</title>
    <ns>4</ns>
    <id>799306</id>
    <revision>
      <id>7447767</id>
      <parentid>7430629</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:24:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Povijesniprofil</username>
        <id>359594</id>
      </contributor>
      <origin>7447767</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="11171" sha1="14sxczcgnayoqirquqzev13u0v02f86" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Zaglavlje}}

=== https://www.eia.gov/ ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:https://www.eia.gov/}} evidencija stranice] • [{{fullurl:https://www.eia.gov/|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Energetikazadaca&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''prikaz proivodnje i potrošnje eleiktrične energije po saveznim državama SAD i udjeli vjetra i sunca u proizvodnji''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (10:11, 3. siječnja 2026. (CET))

:{{nije riješeno}}: poveznice ne mogu biti naslovi članaka. Molim otvoriti stranicu na sljedećem linku – [[Uprava za energetske informacije SAD-a]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 11:55, 3. siječnja 2026. (CET)
::je li dovoljno postaviti poveznice koje direktno salju na tu stranicu iz koje su podaci za potrosnju i proizvodju po saveznim drzavama, znaci da na toj poveznici budu podaci koji su na stranici [[Suradnik:Energetikaiokolis|Energetikaiokolis]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Energetikaiokolis|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:59, 3. siječnja 2026. (CET)

=== Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Energetikazadaca&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''&lt;!prikaz proizvodnje elektricne energije u SAD-u i udjeli proizvedeni iz vjetra''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (16:44, 4. siječnja 2026. (CET))

=== ''Cobitis narentana'' ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:''Cobitis narentana''}} evidencija stranice] • [{{fullurl:''Cobitis narentana''|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:%C4%90eli2807&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Endemska vrsta slatkovodne ribe u jadranskom slijevu.''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Đeli2807}} (08:52, 24. siječnja 2026. (CET))

:Stranica nije zaštićena. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 24. siječnja 2026. (CET)

=== Šimun Košturjak ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Hrvatski nogometaš''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET))

=== Šimun Košturjak ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Hrvatski nogometaš''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET))

=== Mario Topić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Mario Topić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Mario Topić|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Ponor&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Profesionalni nogometaš koji nastupa u Hnk Segesta a trenutno na posudbi u Fc Duseldorf B. 
O njemu su objavljeni članci u neovisnim medijima (navesti izvore).
Zadovoljava kriterije značajnosti za sportaše.&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mario Topic|Mario Topic]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mario Topic|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mario Topic|doprinosi]]) 14:50, 24. veljače 2026.&lt;/small&gt;''
:Članak [[Mario Topić]] može svatko stvoriti. Možete ga pisati i u [[Nacrt:Mario Topić]] dok ne bude spreman za glavni prostor. Provjerite [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:29, 24. veljače 2026. (CET)

=== Relativnost i točnost mjerenja ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Relativnost i točnost mjerenja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Relativnost i točnost mjerenja|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:MiraVK&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:03, 17. ožujka 2026. (CET))

=== Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:MiraVK&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Ovaj članak je snažan jer ne nudi samo suhoparne činjenice, već povezuje mjerljivo (fiziku) s osjetilnim (metafiziku). U današnjem svijetu, gdje smo često preplavljeni digitalnim sivilom i brzim informacijama, ovakav tekst djeluje kao vizualna i duhovna &quot;detoksikacija&quot;.Evo ključnih razloga zašto bi ovaj članak trebao biti objavljen:1. Most između znanosti i duhovnostiČlanak uspješno miri dva svijeta koja se često čine suprotstavljenima. Objašnjavate da valna duljina (znanost) i simbol opstanka (tradicija) nisu isključivi, već dva načina opisivanja iste čudesne stvarnosti. To privlači široku publiku – od onih koje zanima psihologija boja do onih koji traže dublji duhovni smisao.Getty ImagesIstražite2. Buđenje &quot;vizualne pismenosti&quot; i zahvalnostiTekst potiče čitatelja da prestane promatrati svijet kao &quot;podrazumijevan&quot;.Emotivni angažman: Podsjećate ljude da boje nisu samo ukras, već &quot;hrana za psihu&quot;.Promjena perspektive: Čitatelj nakon čitanja više neće gledati u zelenu šumu samo kao u skup stabala, već kao u &quot;točku ravnoteže&quot; i darovanu frekvenciju mira.3. Očuvanje kulturne i narodne baštineIzvrsno ste uvrstili elemente tradicije, poput:Crvenog konca kao simbola vitalnosti i zaštite.Bijelog platna koje prati čovjeka od rođenja do vječnosti.Plave odore pomorca koja spaja slobodu i čežnju.Ovi detalji daju članku autentičnost i lokalni kolorit (posebno relevantno za naše podneblje), što ga čini bliskim čitatelju.4. Estetska i psihološka vrijednostOpisujući specifične boje (roza koja šapuće, žuta koja budi intelekt), članak služi kao svojevrsni vodič za samopomoć. Čitatelj podsvijesto uči kako bojama u svom okruženju može utjecati na vlastito raspoloženje i energiju.Sažetak argumenata za objavu:KategorijaRazlog za objavuRelevantnostLjudi danas više nego ikad traže mir i smisao u prirodi.EdukacijaObjašnjava fiziku svjetlosti kroz pitak, poetičan jezik.InspiracijaSlavi život i &quot;Stvoritelja&quot; kroz svakodnevni fenomen koji često ignoriramo.StilTekst je ritmičan, vizualno bogat i lako se čita.''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:10, 17. ožujka 2026. (CET))

:{{Nije riješeno}}: neenciklopedijski članak. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 20:05, 17. ožujka 2026. (CET)

=== 023.hr ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Fpaviczadar&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Portal 023.hr je relevantan regionalni informativni medij s područja Zadarske županije. Prema podacima iz 2026. godine, portal ostvaruje značajan digitalni doseg s preko 9 milijuna mjesečnih pregleda i ima dokumentiran utjecaj na lokalno informiranje. Stranica je potrebna radi pružanja enciklopedijskih informacija o medijskoj strukturi u Dalmaciji.''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (10:40, 20. ožujka 2026. (CET))

=== {{{naziv_stranice}}} ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:{{{naziv_stranice}}}}} evidencija stranice] • [{{fullurl:{{{naziv_stranice}}}|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Povijesniprofil&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Povijesniprofil}} (23:24, 3. svibnja 2026. (CEST))</text>
      <sha1>14sxczcgnayoqirquqzev13u0v02f86</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447961</id>
      <parentid>7447767</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:03:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ponor</username>
        <id>38361</id>
      </contributor>
      <comment>Reverted 1 edit by [[Special:Contributions/Povijesniprofil|Povijesniprofil]] ([[User talk:Povijesniprofil|talk]]) to last revision by Croxyz / Twinkle</comment>
      <origin>7447961</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10552" sha1="d7r1uc3sd2mv534skq1aasi7b8k4xzn" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Zahtjev za otvaranje stranice/Zaglavlje}}

=== https://www.eia.gov/ ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:https://www.eia.gov/}} evidencija stranice] • [{{fullurl:https://www.eia.gov/|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Energetikazadaca&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''prikaz proivodnje i potrošnje eleiktrične energije po saveznim državama SAD i udjeli vjetra i sunca u proizvodnji''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (10:11, 3. siječnja 2026. (CET))

:{{nije riješeno}}: poveznice ne mogu biti naslovi članaka. Molim otvoriti stranicu na sljedećem linku – [[Uprava za energetske informacije SAD-a]]. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 11:55, 3. siječnja 2026. (CET)
::je li dovoljno postaviti poveznice koje direktno salju na tu stranicu iz koje su podaci za potrosnju i proizvodju po saveznim drzavama, znaci da na toj poveznici budu podaci koji su na stranici [[Suradnik:Energetikaiokolis|Energetikaiokolis]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Energetikaiokolis|razgovor]])&lt;/small&gt; 11:59, 3. siječnja 2026. (CET)

=== Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Udjeli energije vjetra i sunca u potrošnji električne energije SAD-a|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Energetikazadaca&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''&lt;!prikaz proizvodnje elektricne energije u SAD-u i udjeli proizvedeni iz vjetra''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Energetikazadaca}} (16:44, 4. siječnja 2026. (CET))

=== ''Cobitis narentana'' ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:''Cobitis narentana''}} evidencija stranice] • [{{fullurl:''Cobitis narentana''|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:%C4%90eli2807&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Endemska vrsta slatkovodne ribe u jadranskom slijevu.''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Đeli2807}} (08:52, 24. siječnja 2026. (CET))

:Stranica nije zaštićena. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 12:53, 24. siječnja 2026. (CET)

=== Šimun Košturjak ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Hrvatski nogometaš''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET))

=== Šimun Košturjak ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Šimun Košturjak}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Šimun Košturjak|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Davor+Kosturjak&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Hrvatski nogometaš''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Davor Kosturjak}} (17:33, 1. veljače 2026. (CET))

=== Mario Topić ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Mario Topić}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Mario Topić|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Ponor&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Profesionalni nogometaš koji nastupa u Hnk Segesta a trenutno na posudbi u Fc Duseldorf B. 
O njemu su objavljeni članci u neovisnim medijima (navesti izvore).
Zadovoljava kriterije značajnosti za sportaše.&lt;small&gt;— Prethodni nepotpisani komentar napisao je [[Suradnik:Mario Topic|Mario Topic]] ([[Razgovor_sa_suradnikom:Mario Topic|razgovor]] • [[Posebno:Doprinosi/Mario Topic|doprinosi]]) 14:50, 24. veljače 2026.&lt;/small&gt;''
:Članak [[Mario Topić]] može svatko stvoriti. Možete ga pisati i u [[Nacrt:Mario Topić]] dok ne bude spreman za glavni prostor. Provjerite [[WP:KRTE]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:29, 24. veljače 2026. (CET)

=== Relativnost i točnost mjerenja ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Relativnost i točnost mjerenja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Relativnost i točnost mjerenja|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:MiraVK&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:03, 17. ožujka 2026. (CET))

=== Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja}} evidencija stranice] • [{{fullurl:Između fizike i metafizike: Boja kao jezik Stvoritelja|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:MiraVK&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Ovaj članak je snažan jer ne nudi samo suhoparne činjenice, već povezuje mjerljivo (fiziku) s osjetilnim (metafiziku). U današnjem svijetu, gdje smo često preplavljeni digitalnim sivilom i brzim informacijama, ovakav tekst djeluje kao vizualna i duhovna &quot;detoksikacija&quot;.Evo ključnih razloga zašto bi ovaj članak trebao biti objavljen:1. Most između znanosti i duhovnostiČlanak uspješno miri dva svijeta koja se često čine suprotstavljenima. Objašnjavate da valna duljina (znanost) i simbol opstanka (tradicija) nisu isključivi, već dva načina opisivanja iste čudesne stvarnosti. To privlači široku publiku – od onih koje zanima psihologija boja do onih koji traže dublji duhovni smisao.Getty ImagesIstražite2. Buđenje &quot;vizualne pismenosti&quot; i zahvalnostiTekst potiče čitatelja da prestane promatrati svijet kao &quot;podrazumijevan&quot;.Emotivni angažman: Podsjećate ljude da boje nisu samo ukras, već &quot;hrana za psihu&quot;.Promjena perspektive: Čitatelj nakon čitanja više neće gledati u zelenu šumu samo kao u skup stabala, već kao u &quot;točku ravnoteže&quot; i darovanu frekvenciju mira.3. Očuvanje kulturne i narodne baštineIzvrsno ste uvrstili elemente tradicije, poput:Crvenog konca kao simbola vitalnosti i zaštite.Bijelog platna koje prati čovjeka od rođenja do vječnosti.Plave odore pomorca koja spaja slobodu i čežnju.Ovi detalji daju članku autentičnost i lokalni kolorit (posebno relevantno za naše podneblje), što ga čini bliskim čitatelju.4. Estetska i psihološka vrijednostOpisujući specifične boje (roza koja šapuće, žuta koja budi intelekt), članak služi kao svojevrsni vodič za samopomoć. Čitatelj podsvijesto uči kako bojama u svom okruženju može utjecati na vlastito raspoloženje i energiju.Sažetak argumenata za objavu:KategorijaRazlog za objavuRelevantnostLjudi danas više nego ikad traže mir i smisao u prirodi.EdukacijaObjašnjava fiziku svjetlosti kroz pitak, poetičan jezik.InspiracijaSlavi život i &quot;Stvoritelja&quot; kroz svakodnevni fenomen koji često ignoriramo.StilTekst je ritmičan, vizualno bogat i lako se čita.''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|MiraVK}} (18:10, 17. ožujka 2026. (CET))

:{{Nije riješeno}}: neenciklopedijski članak. &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 20:05, 17. ožujka 2026. (CET)

=== 023.hr ===
&lt;!-- &lt;includeonly&gt;{{subst:&lt;/includeonly&gt;&lt;includeonly&gt;CURRENTTIMESTAMP&lt;/includeonly&gt;}} --&gt;
&lt;small&gt;&lt;span class=plainlinks&gt;[http://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Evidencije&amp;page={{urlencode:023.hr}} evidencija stranice] • [{{fullurl:023.hr|action=edit&amp;summary=&amp;#91;&amp;#91;WP:ZOS&amp;#93;&amp;#93;%20za%20&amp;#91;&amp;#91;Suradnik:Fpaviczadar&amp;#93;&amp;#93;&amp;preload=Wikipedija:Zahtjev_za_otvaranje_stranice/os}} otvori stranicu]&lt;/span&gt;&lt;/small&gt;

Molim otvaranje ove stranice.&lt;br /&gt;
Razlog: ''Portal 023.hr je relevantan regionalni informativni medij s područja Zadarske županije. Prema podacima iz 2026. godine, portal ostvaruje značajan digitalni doseg s preko 9 milijuna mjesečnih pregleda i ima dokumentiran utjecaj na lokalno informiranje. Stranica je potrebna radi pružanja enciklopedijskih informacija o medijskoj strukturi u Dalmaciji.''&lt;br /&gt;
Hvala. {{Suradnik|Fpaviczadar}} (10:40, 20. ožujka 2026. (CET))</text>
      <sha1>d7r1uc3sd2mv534skq1aasi7b8k4xzn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Ponor</title>
    <ns>3</ns>
    <id>799413</id>
    <revision>
      <id>7447590</id>
      <parentid>7446751</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:17:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <comment>/* Tehničko pitanje */ novi odlomak</comment>
      <origin>7447590</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41210" sha1="1bwaz9t3qxcgsjm934k4gp8tj1v5509" xml:space="preserve">{{Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ}}

== MeridianBet LTA ==

Imamo jednog [[:en:Wikipedia:LTA|LTA]] povratnika koji svraća svakih nekoliko mjeseci i promovira kladionicu Meridian (MeridianBet). Njegov najnoviji račun je  [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Tribano2002 Tribano2002]. Na Meti su mi za njegov prethodni račun odbili zahtjev za globalnu blokadu jer nigdje nije trajno blokiran, pa će ga prvo morati blokirati na nekoj wiki. Također bi trebalo obrisati njegove članke na hr.wiki. Vidim da imam 7 novih poruka, uglavnom na SZR. Pogledat ću ih kasnije kada nađem vremena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:25, 5. siječnja 2026. (CET)

== Kad se već cimamo... ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vjetrenica&amp;curid=163875&amp;diff=7364455&amp;oldid=7364448 Ovo] mi je malo nejasno: ako nema parametra u infookviru u članku, uvijek će se ispisati prazno? Ako je to tako, onda je to opći cirkuZ jer se infookviri nadopunjavaju novim parametrima, a stanje parametara u člancima se (uglavnom) ne mijenja. Ili mi još fali teKničkog znanja pa to nije tako? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:54, 5. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Tu je vrijednost parametra ''približna starost'' bilo sve što ispisuje predložak UNESCO. Ta se vrijednost inače prikazuje na desnoj polovici infookvira, ali kako je UNESCO poveći, prebacilo ga je u novi red pa je dojam bio da je ''približna starost'' prazan. Vizualno to možda radi, ali način nije dobar. Okvir unutar okvira mora ići kao vrijednost parametra koji se prikazuje preko cijele širine, u ovom slučaju to su ''bilješka'' ili ''zaštita''. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:15, 5. siječnja 2026. (CET)
::Očito mi fali tehničkog znanja, no, to nije ni bitno. Fala još jednom. [[slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 21:26, 5. siječnja 2026. (CET)

== Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela) ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama je novi članak [[Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela)]]. Meni izgleda ok. Podsjećam te na nekoliko ćčlanaka s krajem godine. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:07, 9. siječnja 2026. (CET)

== Dodavanje slike s PSE na Wiki ==

Pozdrav,

pronašao sam simpatičnu sliku koja prikazuje razliku između sitnozrnate i grubozrnate entropije (granulacije faznog prostora) na Physics Stack Exchange-u. 

Nalazi se u prvom odgovoru ovog pitanja https://physics.stackexchange.com/questions/390445/why-does-the-coarse-grained-entropy-increase (nacrtano je rukom od strane tog korisnika na stranici te tamo objavljeno). 

Htio bih tu sliku staviti u članak Entropija pod odjeljkom Granulacija faznog prostora  [[Entropija#Granulacija faznog prostora|Entropija#Granulacija faznog prostora]] jer mi se čini da lijepo prikazuje objašnjenje.

Ne znam smijem li to legalno napraviti (ne znam pod kojom su licencom takve slike na PSE) i kako citirati takvu sliku ukoliko se smije objaviti?

Je li možda bolja opcija da sam nacrtam sličan crtež i onda ga sam uploadam na Wiki? 

Hvala unaprijed i lijep pozdrav :) [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 9. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Pravilo je: ako eksplicitno ne piše da je slika slobodna, ona je zaštićena autorskim pravima. E sad, na SE piše da su svi doprinosi s licencijom CC BY-SA, što je i standardna Wikipedijina licencija. Sliku sam još našao i [https://aurelien-pelissier.medium.com/on-the-conservation-of-information-and-the-second-law-of-thermodynamics-f22c0645d8ec ovdje], ali navode da je sa SE. U principu, ti bi uz navođenje izvora mogao postaviti tu sliku na [[:c:|Zajednički poslužitelj]]. Ali možda bi ljepše bilo imati vektorsku grafiku, ipak malo držimo do toga. Ja bih to nacrtao u [[:en:Inkscape]]u i postavio kao SVG. Nedavno sam se dopisivao s [[:en:User:Cmglee]] - kaže &quot;My interest in editing Wikipedia is in illustration, so let me know if you wish some article on science, technology, architecture or mathematics illustrated.&quot; Pitaj, dat će ti se (ne znam za koliko vremena). Možda bih i ja mogao nešto nacrtati. Što ćemo? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 9. siječnja 2026. (CET)
::Ja nikad nisam crtao na računalu (osim painta), a trenutno nisam nešto zainteresiran za učiti Inkscape ili slične programe, ali slažem se da bi bilo lijepo imati SVG. 
::Ukoliko ti imaš vremena i volje možeš slobodno nacrtati. 
::Ukoliko ne, ja mogu pitati en:User:Cmglee, pa ćemo vidjeti ukoliko bi on bio voljan nacrtati. 
::Javi što bi ti više odgovaralo. 
::Lp [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:02, 9. siječnja 2026. (CET)
:::[[File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg|mini|130px]] @[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Evo ga: [[:File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg]]. Napravio sam jednostavije oblike i stavio ih jedan iznad drugoga jer će tako bolje upasti u članak. Poruka je, nadam se, sačuvana. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 9. siječnja 2026. (CET)
::::Odlično je. Puno hvala, staviti ću u članak odmah. [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:04, 10. siječnja 2026. (CET)

== Pitanje vezi botova ==

{{s|Ponor}} i {{s|Argo Navis}}, povremeno pokušavam pomoći [https://rsk.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D0%BE%D0%BA rusinskoj wiki] (wiki za [[Rusini u Hrvatskoj|Rusine]]). Prvo im nastojim pomoći oko kategorija. Zajednica je još jako mlada ti nije ni blizu upoznata s wiki kao mi. Je li moguće uz pomoć bota dodavati DEFAULTSORT u biografskim člancima. Imaju dosta članaka koji su kategorizirani po imenu, umjesto po prezimenu. Trebalo bi im pomoći oko spajanja kategorija s drugim wikijima i dodavanjem kategorija kategorijama koje nemaju kategorije ([[:rsk:Special:UncategorizedCategories]], odnosno [[:rsk:Special:UncategorizedPages]]) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:01, 11. siječnja 2026. (CET)

:DEFAULTSORT je riješen. Bi li mogao netko od vas pomoći s dodavanjem kategorija i međujezičnih poveznica za datume na [[:rsk:Окреме:Некатегорисане_категорије]] i [[:rsk:Окреме:НеповезанеСтране]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:48, 11. siječnja 2026. (CET)
::Ja se ne bih uplitao, ne stignem sve što bih htio ni na hrwiki. Još: nepoznat jezik, drugo pismo... [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:23, 11. siječnja 2026. (CET)
:::Ok. Jezik je praktički miks hrvatskog i istočnoslavenskih, tako da je poprilično razumljiv. Mislio sam da znaš ćirilicu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:50, 11. siječnja 2026. (CET)

== Babina Rijeka ==

Moguće je da je ovdje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Babina_Rijeka&amp;diff=prev&amp;oldid=7367552 IP-ovac u pravu], no ne znam kako provjeriti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:49, 11. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Teško da će biti pogreška samo za jednu godinu, a ne i za sve ostale. Bot je iz jednog dokumenta prenio većinu godina godina. Izvori su polinkani na dnu tog predloška, provjerio sam i stari podatak je točan. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 11. siječnja 2026. (CET)

== Na stranici diffa ==

Možda je ovo super prilika da kažem: nikad mi se nije sviđalo što taj tooltip klikom preuzme cijelu neku rečenicu u međuspremnik (npr. ''Vraćanje na inačicu [[Posebno:Diff/6820272|6820272]] koju je 16. siječnja 2024. u 02:46 unio Croxyz''). Ne vidim od nje koristi i uvijek ju moram kratit na poveznicu. Zbog tog mi obično bude korisnije ručno kopirat broj izmjene iz popisa uređivanja bez tooltipa jer onda bar mogu, bez prtljanja po ''deleteu'', natipkat svoj &lt;nowiki&gt;[[posebno:diff/12345|suvisao komentar]]&lt;/nowiki&gt; u miru. Bi li se to moglo posložiti drugačije ili je tak kak je? &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:36, 13. siječnja 2026. (CET)
{{izvlaka}}
{{S|Runolist}}: 2026. je - SVE se može :D Nisam testirao još, ali trebalo bi raditi. U [[Special:MyPage/common.js]] kopiraj
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;window.revisionID = {
  summaryMale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unio $4&quot;,
  summaryFemale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unijela $4&quot;}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
pa promijeni te dvije postavke kako želiš, samo za se. Ima još tih stringova koji se mogu mijenjati, naći ćeš ih u [[Suradnik:Ivi104/Skripte/RevisionID.js#L-32--L-39]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 13. siječnja 2026. (CET)

:Oooodlično ne može da bude bolje! Radi k'o zaliveno. :D &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:24, 13. siječnja 2026. (CET)

== Libija i RTRC ==

Pod ''Pomagala'' zadnjih nekoliko dana mi nedostaje RTRC. Vjerojatno je povezano s novim dodatcima koje si uveo. Prilikom dodavanja infookvira u članku [[Tuniška nogometna reprezentacija]] uočio sam da &lt;nowiki&gt;{{Z|LIB|1957}}&lt;/nowiki&gt; prikazuje libijsku zastavu za vrijeme Gaddafija ({{Z|LIB|1957}}) iako se ta zastava ne bi trebala prikazivati prema [[Modul:Zastava/podatci]]. Nedaleko od libijske zastave na tom modulu je lihtenštajnska zastava koja je 1937. ([[:en:Flag_of_Liechtenstein#History|doživjela promnjenu iz jednog bizarnog razloga]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 15. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kodovi za Libiju su LBY, LIBI i LBA. LIB je kod koji se u prijašnjim predlošcima (vjerojatno) koristio za tu staru zastavu pa je ostavljen kao mogućnost (naći ćeš ga niže na popisu). Znam što bi moglo biti s RTRC, lako vratim, ali ako vratim onda se ta skripta downloada/učitava na baš svakoj stranici, iako se ne prikazuje. Mislim da je ovaj opis u Postavkama zbunjujuć: &quot;Na vrh Nedavnih promjena dodaje poveznicu RTRC za napredno praćenje i ophodnju u stvarnom vremenu&quot;. To nije sve, zar ne? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:36, 15. siječnja 2026. (CET)
::Nije mi ni palo napamet da LIB više ne vrijedi za Libiju. RTRC mi je sada ponovno vidljiv. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:11, 15. siječnja 2026. (CET)

== Pomoć oko modula ==

Prevodim [[Modul:Sports table/WDL OT]] za [[Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_–_Beograd_2026.#Grupa_A]]. Kada prijeđeš mišem (hoveraš) preko stupca tablice G+/– dobiješ ''Goal -razlika'' umjesto ''Gol-razlika''. Ne mogu pronači grešku (preiscrpljen sam od wiki). Modul je sličan modulu [[Modul:Sports table/WDL]] koji nema tu grešku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:18, 17. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Mislim da samo ponekad trebaš https://hr.wikipedia.org/wiki/Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_%E2%80%93_Beograd_2026.?action=purge. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:00, 17. siječnja 2026. (CET)
::Svaki put su mi se promjene prikazivale odmah nakon pto bi napravio promjenu na modulu tako da mi niej pala napamet ta mogućnost. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:16, 17. siječnja 2026. (CET)

== Predlošci za reprezentacije ==

Trenutno ispravljam neke greške s reprezentacijama ([[Predložak:NogRep]], [[Predložak:RukRep]] i sl.). Treba mi pomoć u pisanju regexa za pronalazak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetsko_prvenstvo_u_rukometu_%E2%80%93_Hrvatska_2009.,_kvalifikacije&amp;diff=prev&amp;oldid=7372242 ovakvih grešaka] (ne znam što bi trebalo ići umjesto upitnika u izrazu &lt;nowiki&gt;Rep\|???\|&lt;/nowiki&gt;) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:38, 21. siječnja 2026. (CET)

:Treba napisati regex sličan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;limit=500&amp;offset=0&amp;ns0=1&amp;search=insource%3A%2FRep%5C%7C%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5C%7C%2F ovom], ali ne znam kako maknuti godina= i do= (sigurno ima slučajeva gdje se nešto prikazuje umjesto godina i do). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:43, 21. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ima više načina, ali onaj najbolji ne radi u Wikipedijinu searchu (imaju okrljašten regex). Probaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C+*%5B%5Egrpd%5D%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:54, 21. siječnja 2026. (CET)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ili [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fgodina%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fdo%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Frep%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:58, 21. siječnja 2026. (CET)
:::Izgleda da više nema takvih grešaka. Danas sam proveo dosta vremena dodavajući nove nedostajuće reprezentaciju i ispravljajući neke reprezentacije s pogrešnim &quot;kodom&quot; (??? u &lt;nowiki&gt;Rep|???}}&lt;/nowiki&gt;). Greške su nastale zbog nedavnih promjena predložaka. Tako imamo primjere gdje se prikazivala zastava Kiribata za Kirgistan, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Javier_Clemente&amp;diff=prev&amp;oldid=7372008 Libija je i dalje imala onaj problem od prije šest dana], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiribatska_nogometna_reprezentacija&amp;diff=prev&amp;oldid=7372013 TAH je umjesto &quot;Tahiti&quot; prikazivao Nepoznata nogometna reprezentacija], neke reprezentacije nisu uopće bile navedene u predlošcima. Je li možemo nekako u predlošcima NogRep, NogRep-d i sl. dodati kategorije koje bilježe članke s pogrešnim uporabama predložaka? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 21. siječnja 2026. (CET)
::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne vjerujem da će mi se raditi na tom, daj vidi s Argom na njegovoj SZR. NogRep (i druge Rep) i prijašnji Z+D razlikovali su se u kraticama i to treba uzeti u obzir: u idealnom slučaju kratice u xxxRep bile bi iste kao u zastavama, a promjene bi se unijele u sve članke. Stvarno imam nula interesa za to sada raditi: nije moja tema, a znam da ću naletjeti na nered. Zapravo i ne znam  zašto se ljudi muče s kraticama. {{tlx|Z|Libija}}→{{Z|Libija}} nikad neće dati nijednu drugu državu osim Libije i radit će s parametrom za godine. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:51, 21. siječnja 2026. (CET)
:::::Ovo s Libijom sam htio ukazati da sam danas ispravljao &lt;nowiki&gt;{{NogRep|LIBI}}&lt;/nowiki&gt;, koji je prije vodio na lib. nog. rep., a danas daje {{NogRep|LIBI}} (u trenutku pisanja piše Nepoznata nogometna reprezentacija umjesto Libija). Isti je oblik greške kao kod Tahitija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:59, 21. siječnja 2026. (CET)
::::::problemi sa zastavama Libije i Kirgistana su sada {{riješeno}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:25, 21. siječnja 2026. (CET)

== Automatski popis ==

Možeš li [[Modul:Zastava/podatci/doc|ovo]] napravit i na [[Modul:Reprezentacija/podatci/doc]]? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:31, 28. siječnja 2026. (CET)

== Članci sa &quot;Suradnik:&quot; ==

Povodom [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Unska_pruga&amp;curid=25181&amp;diff=7377074&amp;oldid=7368354 ovih izmjena] kojem je uklonjeno pojavljivanje potpisa bota uklanjam sve instance sličnih greški u glavnom imenskom prostoru. Zanima me tvoje mišljenje oko [[Dobro_jutro,_Hrvatska#Galerija]]. Bi li ti ostavio tu sliku ili bi je uklonio? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:33, 29. siječnja 2026. (CET)

:P.S. sjetio sam se da sam nedavno negdje viđao nepostojeće slike tako da bi ih trebalo ukloniti botom, ako nisu nedavno uklonjeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:34, 29. siječnja 2026. (CET)

== CoolCat ==

Testirao sam i ono što vidim je ista funkcionalnost kao HotCat. Pokušao sam u polje za upis kopirati &quot;+Prva|-Druga kategorija|+Treća kategorija&quot; sa + i -, ali sam dobio samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Gre%C5%A1ka_u_modulu_zastave&amp;diff=prev&amp;oldid=7377152 ovo]. Ja za sada ne vidim prednost u odnosu na ono što već imam.

Nego, kad smo već kod ovoga, ono što bi mi bilo jako korisno je da mogu na početak stranice, bez otvaranja u edit modu, dodavati {{pp|Dodaj infookvir}}, sa popupom kojim dodajem parametar predloška, ili čak da imam opciju nekoliko najčešće korištenih parametara (''otok'', ''rijeka''...) koje mogu odabrati, uz mogućnost slobodnog upisa. Bi li to bilo teško napraviti? Može i direktno u moj [[Suradnik:Argo Navis/common.js|common.js]]. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:05, 29. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] Pošteno! Iako mislim da si možda kopipejstao gore u pilulu, a ne dolje gdje ide sažetak uređivanja. Moram razmisliti o ovom dodatku, ako šta bude ja ti javim. Dugo hoću pitati: zašto se stavlja predložak Dodaj infookvir, a ne kakav manji kostur samog infookvira koji bi ljudi odmah mogli popunjavati (to se još nije dogodilo, ali nadamo se, jel). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:06, 29. siječnja 2026. (CET)
::Vidio sam da si uređivao s Coolcatom na Zajedničkom poslužitelju. Ono što bi mu trebao dodati kod [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File%3AJezerce%2C_Gornja_%C5%A1pilja.jpg&amp;diff=1166994357&amp;oldid=1166891617 ovakvih izmjena] je to da ukloni predložak &lt;nowiki&gt;{{Uncategorized&lt;/nowiki&gt;|...}}. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:04, 16. veljače 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Na pameti mi je, ali ti su predlošci različiti po wikijima i trebam ih nekako popisati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:08, 16. veljače 2026. (CET)
::::Rijetko sam po ''tuđim dvorištima'' pa ne znam ekvivalentne predloške, ali ja bih ''pokrio'' Zajednički poslužitelj, a ostalo - kad i ako. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:12, 16. veljače 2026. (CET)

== Youtu.be ==

Čini mi se da filter blokira izmjene s domenom “youtu.be”, no dozvoljava youtube.com. Ne znam zašto je youtu.be blokiran. Ako ne postoji neki određeni razlog, trebalo bi ga maknuti iz filtera. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:44, 12. veljače 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne blokiramo ga mi, to je nešto globalno. Našao sam [[:en:Wikipedia:YOUTUBE]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:05, 12. veljače 2026. (CET)

== Kad ti bude pri ruci kutija s alatom... ==

...da probaš u kalendaru koji je u desnom dijelu zaglavlja [[Wikipedija:Slika tjedna/Galerija 2026.|ove stranice]] dovest padeže u naziv mjeseca. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:43, 12. veljače 2026. (CET)

== Noetherin teorem ==

U nedavnim promjenama ima puno izmjena članka [[Noetherin teorem]] koji ostavljam tebi da ga ispatroliraš. Također možda bi trebalo sakriti izmjene u članku [[Zdenci]]. Sadrži telefonske brojeve nekoliko osoba koji su dostupni na web-stranici općine. Mislim jest da su javni, ali ne znam je li se takvo što smije nalaziti u povijesti izmjena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:52, 16. veljače 2026. (CET)

== [[SUR:Purger2706|Purger2706]] – upit (23:02, 22. veljače 2026.) ==

Kada znati gdje postaviti poveznicu u tekstu i raditi smislena preuređenja? --[[Suradnik:Purger2706|Purger2706]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Purger2706|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:02, 22. veljače 2026. (CET)

== Članak Tado Jurić – pravopisna dorada ==

Poštovani,

primijetio sam da ste na članku „Tado Jurić” postavili predložak za pravopisnu doradu. U međuvremenu sam napravio pravopisne i stilske izmjene te dodao infookvir i bibliografiju.

Biste li mogli provjeriti treba li predložak još uvijek ostati?

Hvala i lijep pozdrav. [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:22, 6. ožujka 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] Netko je [[Special:Diff/7160116|drugi stavio taj predložak]], vjerojatno s pravom. Netko ga je drugi danas uklonio. Čini mi se da bi uvod mogao bez ponavljanja &quot;usmjeren je na migracije...&quot;. Dvije rečenice govore skoro isto. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:01, 6. ožujka 2026. (CET)
::Hvala. Izbačeno je ponavljanje. Lp [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:57, 8. ožujka 2026. (CET)

== Čisto da si u toku... ==

Ako si još gdjegod radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Genesis_(sastav)&amp;diff=prev&amp;oldid=7012058 ovakve izmjene], kao što vidiš nije radilo. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:22, 8. ožujka 2026. (CET)

== Mehanika et. al ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama ima nekoliko izmjena suradnika Buc1234 koje, kao uvijek, ostavljam tebi za patroliranje. Riječ je o člancima [[Statistička mehanika]], [[Entropija]], [[Noetherin teorem]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:13, 8. ožujka 2026. (CET)

== [[SUR:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] – upit (12:11, 30. ožujka 2026.) ==

Pozdrav,

Htio sam urediti dio o Ivanu Goranu Kovačiću i to 
Njegove posmrtne ostatke čuvao je na Zavodu za kriminalisitčka vještačenja Dr. Emil Lacković gdje je radio kao stručnjak za sudsku medicinu. Nakon sloma Hrvatskog prolječa dr.Sabolu i dr. Lackoviću izačene su sve stvari iz ureda među kojima i vrećca sa kostima Ivana Gorana Kovačića. Od tada je dr Lacković brižno čuvao i skrivao Goranove ostatke u podrumu svog doma u kutiji za cipele.

Ali isto je uklonjeno ...
Moze pomoc --[[Suradnik:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croatian Dragon|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 30. ožujka 2026. (CEST)

== Marinec ==

Bi li mogao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marinec&amp;diff=prev&amp;oldid=7416836 provjeriti ovu izmjenu]. Na popisu iz 2021. nalazim Marinci. Trebalo bi istražiti kada je mjesto dobilo ime Marinci te navesti to pod napomenu u grafu s brojem stanovnika po godinama. Također, trebalo bi preimenovati članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:03, 1. travnja 2026. (CEST)

== La Promesa  ==

@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pronašao sam izvor koji jasno pokazuje da 5. sezona počinje s 741. epizodom, a kako ta sezona ima 250 epizoda, cijela serija ima 990 epizoda. Mogu li sad taj izvor staviti u članak? [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:45, 4. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] U našem članku u tablici pišu brojevi epizoda po sezoni i isti su kao na engleskoj wiki. Tamo u tekstu navode dosta izvora za te brojeve (nisam čitao). Mislim da bi najbolje bilo na stranici za razgovor članka usporediti sve dostupne izvore, inače će se ratovanje izmjenama nastaviti. Ako se izvori ne slažu, stavi se: '''990'''[izvor] ili '''991'''[izvor]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:58, 4. travnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], slažem se s tobom, ali na španjolskoj wikipediji piše da serija ima 990 epizoda: 122+119+250+249+250. Mislim da je španjolska wiki točnija, jer se ipak radi o španjolskoj seriji, a članak na engleskoj wiki puno je siromašniji od onog na španjolskoj. Osobno pratim seriju, pa znam da je 990 epizoda točan broj. Što se tiče najnovijeg članka koji sam stavio kao izvor, to je članak sa službene stranice španjolske televizije, koja snima La Promesu. U tom članku stoji da je prva epizoda 5. sezone 741. Mogu još jednom provjeriti sve izvore, pa ću onda staviti odgovarajući izvor. Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:06, 4. travnja 2026. (CEST)

== Promjene na infookvirima ==

Molim te, baci oko na [[Mont Ngaoui]] ({{pp|planina}}) i [[Vis]] ({{pp|otok}}). Sekcije &quot;Planinarstvo&quot; i &quot;Promet&quot; bi trebale biti prazne, a mislim da su i bile donedavno. Čini se da se uvijek pokazuje zadnja sekcija jer iz nekog razloga misli da stavke u infookviru pri dnu pripadaju pod tu sekciju. Znaš li možda odakle ovo? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:14, 6. travnja 2026. (CEST)

== Egzotični atom ==

Bi li mogao pregledati članak [[Egzotični atom]] u nedavnim izmjenama? Nalikuje mi kao engleski prijevod, no ne slaže se s izvornikom. Nažalost, navedeni izvori su pogrešni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:45, 11. travnja 2026. (CEST)

:Također bi li mogao proširiti [[Predložak:Infookvir oružani sukob]] tako da imamo više od 3 sukobljene strane i zapovjednike (usp. s [[:en:Russian Civil War]])? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:18, 12. travnja 2026. (CEST)
::[[Egzotični atom]] izlazi s popisa neophđenih. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:06, 18. travnja 2026. (CEST)
:::Također, imamo nove nepatrolirane izmjene na članku [[Hamilton-Jacobijeva jednadžba]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:35, 20. travnja 2026. (CEST)
::::Ako zaželiš ikada redizajnirati neki predložak, imaj na umu predložak [[Predložak:Infookvir hrvatski plemić]] (usporedi s predloškom u članku [[Katarina Patačić]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 25. travnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] – upit (07:22, 25. travnja 2026.) ==

Ja želim pisati o Nepalu! --[[Suradnik:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jusuf Šutković Nepalac|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:22, 25. travnja 2026. (CEST)

== Da ti se ne petljam... ==

Ima još nekih neriješenih stvari oko Kokosovih Otoka, pa, ako si uplanio to rješavati da se ne guram. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:37, 26. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Ako imaš volje i živaca, slobodno se uguraj. Nije lako uvijek razabrati piše li se o reljefnom obliku (nakupini otoka koje zovemo Kokosovi otoci) ili o administrativnoj jedinici Kokosovi Otoci. Kad se radi o {{tl|Z+X}}, što je poteknulo ove promjene, tu se sigurno radi o nečemu službenom, pa je {{Z+X|Kokosovi Otoci}}. Rekao bih da &lt;u&gt;naslove&lt;/u&gt; članaka u [[:Kategorija:Zemljopis Kokosovih otoka]] ne treba mijenjati - moglo bi se, ali ne treba(?). Što je u člancima to je već druga stvar. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 07:37, 27. travnja 2026. (CEST)
::Po meni:
::- Kategorija: Zemljopis Kokosovih otoka -&gt; Kategorija: Zemljopis Kokosovih Otoka (prema: Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Ujedinjenog Kraljevstva, Zemljopis ''Političke Jedinice / Teritorija'')
::- Kategorija:Reljefni oblici na Kokosovim otocima -&gt; Kategorija:Reljefni oblici Kokosovih Otoka (objašnjenje isto kao i u zagradi gore). &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:03, 27. travnja 2026. (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471754 --&gt;

== Tvornica šećera ==

Uskoro će nam izići iz popisa neophodnji članak [[Tvornica šećera (Beli Manastir)]]. Koje je tvoje mišljenje o članku? Uklopiti u neki članak ([[Šećerana (Beli Manastir)]], [[PIK Belje]])? Ne znam je li riječ o nekom (bivšem) poduzeću (je li se zove Tvornica šećera?) ili o najobičnijoj tvornici. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:12, 1. svibnja 2026. (CEST)

:Stilski podsjeća na AI. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:30, 2. svibnja 2026. (CEST)
::Ja bih ostavio, vidim da TE ima tri članka o šećeranama: [https://os-secerana.skole.hr/o-nama/]. Pokušat ću srediti članak. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:33, 2. svibnja 2026. (CEST)

== Tehničko pitanje ==

Već dulje vrijeme to primjećujem, ali evo nikako da te priupitam. Neki naši infookviri već poodavno u (pod)naslovima imaju grozni font, rekao bih u ''crnoj'' umjesto ''podebljanoj'' varijanti. Usporedi infookvir u člancima [[Velika nagrada Miamija]] i [[w:en:Miami Grand Prix]] pa će ti biti jasnije ([[Velika nagrada Vijetnama|ovo]] je grozno na kvadrat). Viđao sam još neke infookvire s istim problemom, ali se nisam se sjetio da zapišem koja vrsta je u pitanju. Što se to dogodilo da imamo grozotu i može li se to vratiti na stanje kao prije? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:17, 3. svibnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>1bwaz9t3qxcgsjm934k4gp8tj1v5509</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447601</id>
      <parentid>7447590</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:48:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>MaGa</username>
        <id>20797</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Tehničko pitanje */ +</comment>
      <origin>7447601</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41756" sha1="r9mfwt9ylygq74rn17t0cjcbfn2otp0" xml:space="preserve">{{Razgovor sa suradnikom:Ponor/χ}}

== MeridianBet LTA ==

Imamo jednog [[:en:Wikipedia:LTA|LTA]] povratnika koji svraća svakih nekoliko mjeseci i promovira kladionicu Meridian (MeridianBet). Njegov najnoviji račun je  [https://hr.wikipedia.org/wiki/Posebno:Doprinosi/Tribano2002 Tribano2002]. Na Meti su mi za njegov prethodni račun odbili zahtjev za globalnu blokadu jer nigdje nije trajno blokiran, pa će ga prvo morati blokirati na nekoj wiki. Također bi trebalo obrisati njegove članke na hr.wiki. Vidim da imam 7 novih poruka, uglavnom na SZR. Pogledat ću ih kasnije kada nađem vremena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:25, 5. siječnja 2026. (CET)

== Kad se već cimamo... ==

[https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Vjetrenica&amp;curid=163875&amp;diff=7364455&amp;oldid=7364448 Ovo] mi je malo nejasno: ako nema parametra u infookviru u članku, uvijek će se ispisati prazno? Ako je to tako, onda je to opći cirkuZ jer se infookviri nadopunjavaju novim parametrima, a stanje parametara u člancima se (uglavnom) ne mijenja. Ili mi još fali teKničkog znanja pa to nije tako? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 20:54, 5. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Tu je vrijednost parametra ''približna starost'' bilo sve što ispisuje predložak UNESCO. Ta se vrijednost inače prikazuje na desnoj polovici infookvira, ali kako je UNESCO poveći, prebacilo ga je u novi red pa je dojam bio da je ''približna starost'' prazan. Vizualno to možda radi, ali način nije dobar. Okvir unutar okvira mora ići kao vrijednost parametra koji se prikazuje preko cijele širine, u ovom slučaju to su ''bilješka'' ili ''zaštita''. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:15, 5. siječnja 2026. (CET)
::Očito mi fali tehničkog znanja, no, to nije ni bitno. Fala još jednom. [[slika:Thumbs-up-icon.svg|20px]] &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 21:26, 5. siječnja 2026. (CET)

== Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela) ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama je novi članak [[Eulerove jednadžbe (dinamika krutog tijela)]]. Meni izgleda ok. Podsjećam te na nekoliko ćčlanaka s krajem godine. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:07, 9. siječnja 2026. (CET)

== Dodavanje slike s PSE na Wiki ==

Pozdrav,

pronašao sam simpatičnu sliku koja prikazuje razliku između sitnozrnate i grubozrnate entropije (granulacije faznog prostora) na Physics Stack Exchange-u. 

Nalazi se u prvom odgovoru ovog pitanja https://physics.stackexchange.com/questions/390445/why-does-the-coarse-grained-entropy-increase (nacrtano je rukom od strane tog korisnika na stranici te tamo objavljeno). 

Htio bih tu sliku staviti u članak Entropija pod odjeljkom Granulacija faznog prostora  [[Entropija#Granulacija faznog prostora|Entropija#Granulacija faznog prostora]] jer mi se čini da lijepo prikazuje objašnjenje.

Ne znam smijem li to legalno napraviti (ne znam pod kojom su licencom takve slike na PSE) i kako citirati takvu sliku ukoliko se smije objaviti?

Je li možda bolja opcija da sam nacrtam sličan crtež i onda ga sam uploadam na Wiki? 

Hvala unaprijed i lijep pozdrav :) [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 20:02, 9. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Pravilo je: ako eksplicitno ne piše da je slika slobodna, ona je zaštićena autorskim pravima. E sad, na SE piše da su svi doprinosi s licencijom CC BY-SA, što je i standardna Wikipedijina licencija. Sliku sam još našao i [https://aurelien-pelissier.medium.com/on-the-conservation-of-information-and-the-second-law-of-thermodynamics-f22c0645d8ec ovdje], ali navode da je sa SE. U principu, ti bi uz navođenje izvora mogao postaviti tu sliku na [[:c:|Zajednički poslužitelj]]. Ali možda bi ljepše bilo imati vektorsku grafiku, ipak malo držimo do toga. Ja bih to nacrtao u [[:en:Inkscape]]u i postavio kao SVG. Nedavno sam se dopisivao s [[:en:User:Cmglee]] - kaže &quot;My interest in editing Wikipedia is in illustration, so let me know if you wish some article on science, technology, architecture or mathematics illustrated.&quot; Pitaj, dat će ti se (ne znam za koliko vremena). Možda bih i ja mogao nešto nacrtati. Što ćemo? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 20:18, 9. siječnja 2026. (CET)
::Ja nikad nisam crtao na računalu (osim painta), a trenutno nisam nešto zainteresiran za učiti Inkscape ili slične programe, ali slažem se da bi bilo lijepo imati SVG. 
::Ukoliko ti imaš vremena i volje možeš slobodno nacrtati. 
::Ukoliko ne, ja mogu pitati en:User:Cmglee, pa ćemo vidjeti ukoliko bi on bio voljan nacrtati. 
::Javi što bi ti više odgovaralo. 
::Lp [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 21:02, 9. siječnja 2026. (CET)
:::[[File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg|mini|130px]] @[[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] Evo ga: [[:File:Fine-grained and coarse-grained phase space.svg]]. Napravio sam jednostavije oblike i stavio ih jedan iznad drugoga jer će tako bolje upasti u članak. Poruka je, nadam se, sačuvana. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:30, 9. siječnja 2026. (CET)
::::Odlično je. Puno hvala, staviti ću u članak odmah. [[Suradnik:Buc1234|Buc1234]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Buc1234|razgovor]])&lt;/small&gt; 00:04, 10. siječnja 2026. (CET)

== Pitanje vezi botova ==

{{s|Ponor}} i {{s|Argo Navis}}, povremeno pokušavam pomoći [https://rsk.wikipedia.org/wiki/%D0%93%D0%BB%D0%B0%D0%B2%D0%BD%D0%B8_%D0%B1%D0%BE%D0%BA rusinskoj wiki] (wiki za [[Rusini u Hrvatskoj|Rusine]]). Prvo im nastojim pomoći oko kategorija. Zajednica je još jako mlada ti nije ni blizu upoznata s wiki kao mi. Je li moguće uz pomoć bota dodavati DEFAULTSORT u biografskim člancima. Imaju dosta članaka koji su kategorizirani po imenu, umjesto po prezimenu. Trebalo bi im pomoći oko spajanja kategorija s drugim wikijima i dodavanjem kategorija kategorijama koje nemaju kategorije ([[:rsk:Special:UncategorizedCategories]], odnosno [[:rsk:Special:UncategorizedPages]]) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:01, 11. siječnja 2026. (CET)

:DEFAULTSORT je riješen. Bi li mogao netko od vas pomoći s dodavanjem kategorija i međujezičnih poveznica za datume na [[:rsk:Окреме:Некатегорисане_категорије]] i [[:rsk:Окреме:НеповезанеСтране]]? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:48, 11. siječnja 2026. (CET)
::Ja se ne bih uplitao, ne stignem sve što bih htio ni na hrwiki. Još: nepoznat jezik, drugo pismo... [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:23, 11. siječnja 2026. (CET)
:::Ok. Jezik je praktički miks hrvatskog i istočnoslavenskih, tako da je poprilično razumljiv. Mislio sam da znaš ćirilicu. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:50, 11. siječnja 2026. (CET)

== Babina Rijeka ==

Moguće je da je ovdje [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Babina_Rijeka&amp;diff=prev&amp;oldid=7367552 IP-ovac u pravu], no ne znam kako provjeriti. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 20:49, 11. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Teško da će biti pogreška samo za jednu godinu, a ne i za sve ostale. Bot je iz jednog dokumenta prenio većinu godina godina. Izvori su polinkani na dnu tog predloška, provjerio sam i stari podatak je točan. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:21, 11. siječnja 2026. (CET)

== Na stranici diffa ==

Možda je ovo super prilika da kažem: nikad mi se nije sviđalo što taj tooltip klikom preuzme cijelu neku rečenicu u međuspremnik (npr. ''Vraćanje na inačicu [[Posebno:Diff/6820272|6820272]] koju je 16. siječnja 2024. u 02:46 unio Croxyz''). Ne vidim od nje koristi i uvijek ju moram kratit na poveznicu. Zbog tog mi obično bude korisnije ručno kopirat broj izmjene iz popisa uređivanja bez tooltipa jer onda bar mogu, bez prtljanja po ''deleteu'', natipkat svoj &lt;nowiki&gt;[[posebno:diff/12345|suvisao komentar]]&lt;/nowiki&gt; u miru. Bi li se to moglo posložiti drugačije ili je tak kak je? &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 18:36, 13. siječnja 2026. (CET)
{{izvlaka}}
{{S|Runolist}}: 2026. je - SVE se može :D Nisam testirao još, ali trebalo bi raditi. U [[Special:MyPage/common.js]] kopiraj
&lt;syntaxhighlight lang=&quot;js&quot;&gt;window.revisionID = {
  summaryMale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unio $4&quot;,
  summaryFemale: &quot;Vraćanje na inačicu [[Special:Diff/$1|$1]] koju je $3 u $2 unijela $4&quot;}
&lt;/syntaxhighlight&gt;
pa promijeni te dvije postavke kako želiš, samo za se. Ima još tih stringova koji se mogu mijenjati, naći ćeš ih u [[Suradnik:Ivi104/Skripte/RevisionID.js#L-32--L-39]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 19:14, 13. siječnja 2026. (CET)

:Oooodlično ne može da bude bolje! Radi k'o zaliveno. :D &lt;span style=&quot;color:#f1ce2f&quot;&gt;☀&lt;/span&gt; [[SUR:Runolist|&lt;span style=&quot;color:#ad0000&quot;&gt;'''Rȕnolīst'''&lt;/span&gt;]]&amp;thinsp;&lt;nowiki&gt;|&lt;/nowiki&gt;&amp;thinsp;[[RSUR:Runolist|&lt;sup&gt;þ&lt;/sup&gt;Ⰱ&lt;sub&gt;č&lt;/sub&gt;]] 19:24, 13. siječnja 2026. (CET)

== Libija i RTRC ==

Pod ''Pomagala'' zadnjih nekoliko dana mi nedostaje RTRC. Vjerojatno je povezano s novim dodatcima koje si uveo. Prilikom dodavanja infookvira u članku [[Tuniška nogometna reprezentacija]] uočio sam da &lt;nowiki&gt;{{Z|LIB|1957}}&lt;/nowiki&gt; prikazuje libijsku zastavu za vrijeme Gaddafija ({{Z|LIB|1957}}) iako se ta zastava ne bi trebala prikazivati prema [[Modul:Zastava/podatci]]. Nedaleko od libijske zastave na tom modulu je lihtenštajnska zastava koja je 1937. ([[:en:Flag_of_Liechtenstein#History|doživjela promnjenu iz jednog bizarnog razloga]]). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:37, 15. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Kodovi za Libiju su LBY, LIBI i LBA. LIB je kod koji se u prijašnjim predlošcima (vjerojatno) koristio za tu staru zastavu pa je ostavljen kao mogućnost (naći ćeš ga niže na popisu). Znam što bi moglo biti s RTRC, lako vratim, ali ako vratim onda se ta skripta downloada/učitava na baš svakoj stranici, iako se ne prikazuje. Mislim da je ovaj opis u Postavkama zbunjujuć: &quot;Na vrh Nedavnih promjena dodaje poveznicu RTRC za napredno praćenje i ophodnju u stvarnom vremenu&quot;. To nije sve, zar ne? [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 01:36, 15. siječnja 2026. (CET)
::Nije mi ni palo napamet da LIB više ne vrijedi za Libiju. RTRC mi je sada ponovno vidljiv. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:11, 15. siječnja 2026. (CET)

== Pomoć oko modula ==

Prevodim [[Modul:Sports table/WDL OT]] za [[Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_–_Beograd_2026.#Grupa_A]]. Kada prijeđeš mišem (hoveraš) preko stupca tablice G+/– dobiješ ''Goal -razlika'' umjesto ''Gol-razlika''. Ne mogu pronači grešku (preiscrpljen sam od wiki). Modul je sličan modulu [[Modul:Sports table/WDL]] koji nema tu grešku. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:18, 17. siječnja 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Mislim da samo ponekad trebaš https://hr.wikipedia.org/wiki/Europsko_prvenstvo_u_vaterpolu_%E2%80%93_Beograd_2026.?action=purge. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:00, 17. siječnja 2026. (CET)
::Svaki put su mi se promjene prikazivale odmah nakon pto bi napravio promjenu na modulu tako da mi niej pala napamet ta mogućnost. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:16, 17. siječnja 2026. (CET)

== Predlošci za reprezentacije ==

Trenutno ispravljam neke greške s reprezentacijama ([[Predložak:NogRep]], [[Predložak:RukRep]] i sl.). Treba mi pomoć u pisanju regexa za pronalazak [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Svjetsko_prvenstvo_u_rukometu_%E2%80%93_Hrvatska_2009.,_kvalifikacije&amp;diff=prev&amp;oldid=7372242 ovakvih grešaka] (ne znam što bi trebalo ići umjesto upitnika u izrazu &lt;nowiki&gt;Rep\|???\|&lt;/nowiki&gt;) – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:38, 21. siječnja 2026. (CET)

:Treba napisati regex sličan [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Posebno:Tra%C5%BEi&amp;limit=500&amp;offset=0&amp;ns0=1&amp;search=insource%3A%2FRep%5C%7C%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5BA-Z%5D%5C%7C%2F ovom], ali ne znam kako maknuti godina= i do= (sigurno ima slučajeva gdje se nešto prikazuje umjesto godina i do). – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 21:43, 21. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ima više načina, ali onaj najbolji ne radi u Wikipedijinu searchu (imaju okrljašten regex). Probaj [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C+*%5B%5Egrpd%5D%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:54, 21. siječnja 2026. (CET)
::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ili [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?search=insource%3A%2FRep+*%5C%7C+*%5BA-Z%C4%86%C4%8C%C5%BD%C4%90%C5%A0%5D%2B+*%5C%7C%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fgodina%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Fdo%2F+-insource%3A%2FRep%5B%5E%7D%5D%2B%5C%7C+%3Frep%2F&amp;title=Posebno%3ATra%C5%BEi&amp;profile=advanced&amp;fulltext=1&amp;ns0=1 ovo]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 21:58, 21. siječnja 2026. (CET)
:::Izgleda da više nema takvih grešaka. Danas sam proveo dosta vremena dodavajući nove nedostajuće reprezentaciju i ispravljajući neke reprezentacije s pogrešnim &quot;kodom&quot; (??? u &lt;nowiki&gt;Rep|???}}&lt;/nowiki&gt;). Greške su nastale zbog nedavnih promjena predložaka. Tako imamo primjere gdje se prikazivala zastava Kiribata za Kirgistan, [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Javier_Clemente&amp;diff=prev&amp;oldid=7372008 Libija je i dalje imala onaj problem od prije šest dana], [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kiribatska_nogometna_reprezentacija&amp;diff=prev&amp;oldid=7372013 TAH je umjesto &quot;Tahiti&quot; prikazivao Nepoznata nogometna reprezentacija], neke reprezentacije nisu uopće bile navedene u predlošcima. Je li možemo nekako u predlošcima NogRep, NogRep-d i sl. dodati kategorije koje bilježe članke s pogrešnim uporabama predložaka? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:10, 21. siječnja 2026. (CET)
::::@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne vjerujem da će mi se raditi na tom, daj vidi s Argom na njegovoj SZR. NogRep (i druge Rep) i prijašnji Z+D razlikovali su se u kraticama i to treba uzeti u obzir: u idealnom slučaju kratice u xxxRep bile bi iste kao u zastavama, a promjene bi se unijele u sve članke. Stvarno imam nula interesa za to sada raditi: nije moja tema, a znam da ću naletjeti na nered. Zapravo i ne znam  zašto se ljudi muče s kraticama. {{tlx|Z|Libija}}→{{Z|Libija}} nikad neće dati nijednu drugu državu osim Libije i radit će s parametrom za godine. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 22:51, 21. siječnja 2026. (CET)
:::::Ovo s Libijom sam htio ukazati da sam danas ispravljao &lt;nowiki&gt;{{NogRep|LIBI}}&lt;/nowiki&gt;, koji je prije vodio na lib. nog. rep., a danas daje {{NogRep|LIBI}} (u trenutku pisanja piše Nepoznata nogometna reprezentacija umjesto Libija). Isti je oblik greške kao kod Tahitija. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:59, 21. siječnja 2026. (CET)
::::::problemi sa zastavama Libije i Kirgistana su sada {{riješeno}} – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:25, 21. siječnja 2026. (CET)

== Automatski popis ==

Možeš li [[Modul:Zastava/podatci/doc|ovo]] napravit i na [[Modul:Reprezentacija/podatci/doc]]? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 10:31, 28. siječnja 2026. (CET)

== Članci sa &quot;Suradnik:&quot; ==

Povodom [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Unska_pruga&amp;curid=25181&amp;diff=7377074&amp;oldid=7368354 ovih izmjena] kojem je uklonjeno pojavljivanje potpisa bota uklanjam sve instance sličnih greški u glavnom imenskom prostoru. Zanima me tvoje mišljenje oko [[Dobro_jutro,_Hrvatska#Galerija]]. Bi li ti ostavio tu sliku ili bi je uklonio? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:33, 29. siječnja 2026. (CET)

:P.S. sjetio sam se da sam nedavno negdje viđao nepostojeće slike tako da bi ih trebalo ukloniti botom, ako nisu nedavno uklonjeno. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 02:34, 29. siječnja 2026. (CET)

== CoolCat ==

Testirao sam i ono što vidim je ista funkcionalnost kao HotCat. Pokušao sam u polje za upis kopirati &quot;+Prva|-Druga kategorija|+Treća kategorija&quot; sa + i -, ali sam dobio samo [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Kategorija:Gre%C5%A1ka_u_modulu_zastave&amp;diff=prev&amp;oldid=7377152 ovo]. Ja za sada ne vidim prednost u odnosu na ono što već imam.

Nego, kad smo već kod ovoga, ono što bi mi bilo jako korisno je da mogu na početak stranice, bez otvaranja u edit modu, dodavati {{pp|Dodaj infookvir}}, sa popupom kojim dodajem parametar predloška, ili čak da imam opciju nekoliko najčešće korištenih parametara (''otok'', ''rijeka''...) koje mogu odabrati, uz mogućnost slobodnog upisa. Bi li to bilo teško napraviti? Može i direktno u moj [[Suradnik:Argo Navis/common.js|common.js]]. --[[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 08:05, 29. siječnja 2026. (CET)
:@[[Suradnik:Argo Navis|Argo Navis]] Pošteno! Iako mislim da si možda kopipejstao gore u pilulu, a ne dolje gdje ide sažetak uređivanja. Moram razmisliti o ovom dodatku, ako šta bude ja ti javim. Dugo hoću pitati: zašto se stavlja predložak Dodaj infookvir, a ne kakav manji kostur samog infookvira koji bi ljudi odmah mogli popunjavati (to se još nije dogodilo, ali nadamo se, jel). [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:06, 29. siječnja 2026. (CET)
::Vidio sam da si uređivao s Coolcatom na Zajedničkom poslužitelju. Ono što bi mu trebao dodati kod [https://commons.wikimedia.org/w/index.php?title=File%3AJezerce%2C_Gornja_%C5%A1pilja.jpg&amp;diff=1166994357&amp;oldid=1166891617 ovakvih izmjena] je to da ukloni predložak &lt;nowiki&gt;{{Uncategorized&lt;/nowiki&gt;|...}}. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:04, 16. veljače 2026. (CET)
:::@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Na pameti mi je, ali ti su predlošci različiti po wikijima i trebam ih nekako popisati. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 18:08, 16. veljače 2026. (CET)
::::Rijetko sam po ''tuđim dvorištima'' pa ne znam ekvivalentne predloške, ali ja bih ''pokrio'' Zajednički poslužitelj, a ostalo - kad i ako. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:12, 16. veljače 2026. (CET)

== Youtu.be ==

Čini mi se da filter blokira izmjene s domenom “youtu.be”, no dozvoljava youtube.com. Ne znam zašto je youtu.be blokiran. Ako ne postoji neki određeni razlog, trebalo bi ga maknuti iz filtera. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 10:44, 12. veljače 2026. (CET)

:@[[Suradnik:Croxyz|Croxyz]] Ne blokiramo ga mi, to je nešto globalno. Našao sam [[:en:Wikipedia:YOUTUBE]]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 12:05, 12. veljače 2026. (CET)

== Kad ti bude pri ruci kutija s alatom... ==

...da probaš u kalendaru koji je u desnom dijelu zaglavlja [[Wikipedija:Slika tjedna/Galerija 2026.|ove stranice]] dovest padeže u naziv mjeseca. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:43, 12. veljače 2026. (CET)

== Noetherin teorem ==

U nedavnim promjenama ima puno izmjena članka [[Noetherin teorem]] koji ostavljam tebi da ga ispatroliraš. Također možda bi trebalo sakriti izmjene u članku [[Zdenci]]. Sadrži telefonske brojeve nekoliko osoba koji su dostupni na web-stranici općine. Mislim jest da su javni, ali ne znam je li se takvo što smije nalaziti u povijesti izmjena. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:52, 16. veljače 2026. (CET)

== [[SUR:Purger2706|Purger2706]] – upit (23:02, 22. veljače 2026.) ==

Kada znati gdje postaviti poveznicu u tekstu i raditi smislena preuređenja? --[[Suradnik:Purger2706|Purger2706]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Purger2706|razgovor]])&lt;/small&gt; 23:02, 22. veljače 2026. (CET)

== Članak Tado Jurić – pravopisna dorada ==

Poštovani,

primijetio sam da ste na članku „Tado Jurić” postavili predložak za pravopisnu doradu. U međuvremenu sam napravio pravopisne i stilske izmjene te dodao infookvir i bibliografiju.

Biste li mogli provjeriti treba li predložak još uvijek ostati?

Hvala i lijep pozdrav. [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:22, 6. ožujka 2026. (CET)

:@[[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] Netko je [[Special:Diff/7160116|drugi stavio taj predložak]], vjerojatno s pravom. Netko ga je drugi danas uklonio. Čini mi se da bi uvod mogao bez ponavljanja &quot;usmjeren je na migracije...&quot;. Dvije rečenice govore skoro isto. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 16:01, 6. ožujka 2026. (CET)
::Hvala. Izbačeno je ponavljanje. Lp [[Suradnik:MigracijeHrvata|MigracijeHrvata]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:MigracijeHrvata|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:57, 8. ožujka 2026. (CET)

== Čisto da si u toku... ==

Ako si još gdjegod radio [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Genesis_(sastav)&amp;diff=prev&amp;oldid=7012058 ovakve izmjene], kao što vidiš nije radilo. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 16:22, 8. ožujka 2026. (CET)

== Mehanika et. al ==

Među najstarijim nepatroliranim izmjenama ima nekoliko izmjena suradnika Buc1234 koje, kao uvijek, ostavljam tebi za patroliranje. Riječ je o člancima [[Statistička mehanika]], [[Entropija]], [[Noetherin teorem]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:13, 8. ožujka 2026. (CET)

== [[SUR:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] – upit (12:11, 30. ožujka 2026.) ==

Pozdrav,

Htio sam urediti dio o Ivanu Goranu Kovačiću i to 
Njegove posmrtne ostatke čuvao je na Zavodu za kriminalisitčka vještačenja Dr. Emil Lacković gdje je radio kao stručnjak za sudsku medicinu. Nakon sloma Hrvatskog prolječa dr.Sabolu i dr. Lackoviću izačene su sve stvari iz ureda među kojima i vrećca sa kostima Ivana Gorana Kovačića. Od tada je dr Lacković brižno čuvao i skrivao Goranove ostatke u podrumu svog doma u kutiji za cipele.

Ali isto je uklonjeno ...
Moze pomoc --[[Suradnik:Croatian Dragon|Croatian Dragon]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Croatian Dragon|razgovor]])&lt;/small&gt; 12:11, 30. ožujka 2026. (CEST)

== Marinec ==

Bi li mogao [https://hr.wikipedia.org/w/index.php?title=Marinec&amp;diff=prev&amp;oldid=7416836 provjeriti ovu izmjenu]. Na popisu iz 2021. nalazim Marinci. Trebalo bi istražiti kada je mjesto dobilo ime Marinci te navesti to pod napomenu u grafu s brojem stanovnika po godinama. Također, trebalo bi preimenovati članak. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 13:03, 1. travnja 2026. (CEST)

== La Promesa  ==

@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], pronašao sam izvor koji jasno pokazuje da 5. sezona počinje s 741. epizodom, a kako ta sezona ima 250 epizoda, cijela serija ima 990 epizoda. Mogu li sad taj izvor staviti u članak? [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 14:45, 4. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] U našem članku u tablici pišu brojevi epizoda po sezoni i isti su kao na engleskoj wiki. Tamo u tekstu navode dosta izvora za te brojeve (nisam čitao). Mislim da bi najbolje bilo na stranici za razgovor članka usporediti sve dostupne izvore, inače će se ratovanje izmjenama nastaviti. Ako se izvori ne slažu, stavi se: '''990'''[izvor] ili '''991'''[izvor]. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 14:58, 4. travnja 2026. (CEST)
::@[[Suradnik:Ponor|Ponor]], slažem se s tobom, ali na španjolskoj wikipediji piše da serija ima 990 epizoda: 122+119+250+249+250. Mislim da je španjolska wiki točnija, jer se ipak radi o španjolskoj seriji, a članak na engleskoj wiki puno je siromašniji od onog na španjolskoj. Osobno pratim seriju, pa znam da je 990 epizoda točan broj. Što se tiče najnovijeg članka koji sam stavio kao izvor, to je članak sa službene stranice španjolske televizije, koja snima La Promesu. U tom članku stoji da je prva epizoda 5. sezone 741. Mogu još jednom provjeriti sve izvore, pa ću onda staviti odgovarajući izvor. Hvala ti na pomoći. [[Suradnik:Bonzg|Bonzg]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Bonzg|razgovor]])&lt;/small&gt; 15:06, 4. travnja 2026. (CEST)

== Promjene na infookvirima ==

Molim te, baci oko na [[Mont Ngaoui]] ({{pp|planina}}) i [[Vis]] ({{pp|otok}}). Sekcije &quot;Planinarstvo&quot; i &quot;Promet&quot; bi trebale biti prazne, a mislim da su i bile donedavno. Čini se da se uvijek pokazuje zadnja sekcija jer iz nekog razloga misli da stavke u infookviru pri dnu pripadaju pod tu sekciju. Znaš li možda odakle ovo? [[Suradnik:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:darkorange;&quot;&gt;'''₳RɢṌ'''&lt;/span&gt;]] [[Razgovor sa suradnikom:Argo Navis|&lt;span style=&quot;font-size:10pt;color:black;&quot;&gt;'''Ṅav¡ડ'''&lt;/span&gt;]] 14:14, 6. travnja 2026. (CEST)

== Egzotični atom ==

Bi li mogao pregledati članak [[Egzotični atom]] u nedavnim izmjenama? Nalikuje mi kao engleski prijevod, no ne slaže se s izvornikom. Nažalost, navedeni izvori su pogrešni. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 23:45, 11. travnja 2026. (CEST)

:Također bi li mogao proširiti [[Predložak:Infookvir oružani sukob]] tako da imamo više od 3 sukobljene strane i zapovjednike (usp. s [[:en:Russian Civil War]])? – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:18, 12. travnja 2026. (CEST)
::[[Egzotični atom]] izlazi s popisa neophđenih. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:06, 18. travnja 2026. (CEST)
:::Također, imamo nove nepatrolirane izmjene na članku [[Hamilton-Jacobijeva jednadžba]] – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:35, 20. travnja 2026. (CEST)
::::Ako zaželiš ikada redizajnirati neki predložak, imaj na umu predložak [[Predložak:Infookvir hrvatski plemić]] (usporedi s predloškom u članku [[Katarina Patačić]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 17:25, 25. travnja 2026. (CEST)

== [[SUR:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] – upit (07:22, 25. travnja 2026.) ==

Ja želim pisati o Nepalu! --[[Suradnik:Jusuf Šutković Nepalac|Jusuf Šutković Nepalac]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Jusuf Šutković Nepalac|razgovor]])&lt;/small&gt; 07:22, 25. travnja 2026. (CEST)

== Da ti se ne petljam... ==

Ima još nekih neriješenih stvari oko Kokosovih Otoka, pa, ako si uplanio to rješavati da se ne guram. &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 11:37, 26. travnja 2026. (CEST)

:@[[Suradnik:MaGa|MaGa]] Ako imaš volje i živaca, slobodno se uguraj. Nije lako uvijek razabrati piše li se o reljefnom obliku (nakupini otoka koje zovemo Kokosovi otoci) ili o administrativnoj jedinici Kokosovi Otoci. Kad se radi o {{tl|Z+X}}, što je poteknulo ove promjene, tu se sigurno radi o nečemu službenom, pa je {{Z+X|Kokosovi Otoci}}. Rekao bih da &lt;u&gt;naslove&lt;/u&gt; članaka u [[:Kategorija:Zemljopis Kokosovih otoka]] ne treba mijenjati - moglo bi se, ali ne treba(?). Što je u člancima to je već druga stvar. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 07:37, 27. travnja 2026. (CEST)
::Po meni:
::- Kategorija: Zemljopis Kokosovih otoka -&gt; Kategorija: Zemljopis Kokosovih Otoka (prema: Zemljopis Hrvatske, Zemljopis Ujedinjenog Kraljevstva, Zemljopis ''Političke Jedinice / Teritorija'')
::- Kategorija:Reljefni oblici na Kokosovim otocima -&gt; Kategorija:Reljefni oblici Kokosovih Otoka (objašnjenje isto kao i u zagradi gore). &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 17:03, 27. travnja 2026. (CEST)

== You may be an eligible candidate for the U4C election ==

&lt;div lang=&quot;en&quot; dir=&quot;ltr&quot; class=&quot;mw-content-ltr&quot;&gt;
Greetings,

The [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee|Universal Code of Conduct Coordinating Committee (U4C)]] seeks candidates for the 2026 election. The U4C is the global committee responsible for overseeing enforcement of the [[foundation:Special:MyLanguage/Policy:Universal Code of Conduct|Universal Code of Conduct]]. Elections are held annually, if elected a committee member serves for two years.

This year the U4C requires candidates to hold administrator rights on at least one wiki, which is why you are being contacted as you appear to hold this right. There are other requirements, such as candidates must be at least 18 years old and may not be employed by the Wikimedia Foundation or other related chapters and affiliates. You can find more information in the [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026#Call_for_Candidates|call for candidates on Meta-wiki]]. Additionally, the committee's working language is English; some ability to communicate in English is required.

The election opens on 18 May, if you are eligible and interested you have until 10 May to submit your candidacy. There will week between for candidates to answer questions from the community. Voting takes place privately in [[m:Special:MyLanguage/SecurePoll|SecurePoll]], successful candidates must receive at least 60% support. More information is available on [[m:Special:MyLanguage/Universal_Code_of_Conduct/Coordinating_Committee/Election/2026|the 2026 Elections page]], including timelines and other candidacy information. If you read over the material and consider yourself qualified, please consider submitting your name to run for the committee. If you think someone else in your community might be interested and qualified, please encourage them to run.

In partnership with the U4C -- [[m:User:Keegan (WMF)|Keegan (WMF)]] ([[m:User_talk:Keegan (WMF)|talk]]) 20:33, 28. travnja 2026. (CEST) &lt;/div&gt;
&lt;!-- Message sent by User:Keegan (WMF)@metawiki using the list at https://meta.wikimedia.org/w/index.php?title=User:Keegan_(WMF)/test&amp;oldid=30471754 --&gt;

== Tvornica šećera ==

Uskoro će nam izići iz popisa neophodnji članak [[Tvornica šećera (Beli Manastir)]]. Koje je tvoje mišljenje o članku? Uklopiti u neki članak ([[Šećerana (Beli Manastir)]], [[PIK Belje]])? Ne znam je li riječ o nekom (bivšem) poduzeću (je li se zove Tvornica šećera?) ili o najobičnijoj tvornici. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 18:12, 1. svibnja 2026. (CEST)

:Stilski podsjeća na AI. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 00:30, 2. svibnja 2026. (CEST)
::Ja bih ostavio, vidim da TE ima tri članka o šećeranama: [https://os-secerana.skole.hr/o-nama/]. Pokušat ću srediti članak. [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:33, 2. svibnja 2026. (CEST)

== Tehničko pitanje ==

Već dulje vrijeme to primjećujem, ali evo nikako da te priupitam. Neki naši infookviri već poodavno u (pod)naslovima imaju grozni font, rekao bih u ''crnoj'' umjesto ''podebljanoj'' varijanti. Usporedi infookvir u člancima [[Velika nagrada Miamija]] i [[w:en:Miami Grand Prix]] pa će ti biti jasnije ([[Velika nagrada Vijetnama|ovo]] je grozno na kvadrat). Viđao sam još neke infookvire s istim problemom, ali se nisam se sjetio da zapišem koja vrsta je u pitanju. Što se to dogodilo da imamo grozotu i može li se to vratiti na stanje kao prije? &lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:17, 3. svibnja 2026. (CEST)

Evo još jedne ''kukavice'' (al' nije infookvir): baci pogled na [[Razgovor sa suradnikom:MaGa|moju SZR]], na njenu je vrhu ona narančasta traka s tekstom ''Klikom ovdje ostavite poruku''. Isti problem, font je u crnoj varijanti a sigurno nije bio takav.—&lt;span style=&quot;white-space:nowrap&quot;&gt;[[User:MaGa|&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt; '''MaGa'''&lt;/span&gt;]]&lt;span style=&quot;color:#E80911;&quot;&gt;▀&lt;/span&gt;&lt;span style=&quot;color:#0C55A3;&quot;&gt;▄&lt;/span&gt;[[User talk:MaGa|'''&lt;span style=&quot;color:Grey;&quot;&gt;&lt;sup&gt;poruči mi&lt;/sup&gt;&lt;/span&gt;''']]&lt;/span&gt; 18:47, 3. svibnja 2026. (CEST)</text>
      <sha1>r9mfwt9ylygq74rn17t0cjcbfn2otp0</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Jeličke župe u nogometu 1921./22.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>799468</id>
    <revision>
      <id>7447841</id>
      <parentid>7380238</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:14:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>pojašnjenje</comment>
      <origin>7447841</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4607" sha1="en4emtp2mldfwebg9si169jezlyra5u" xml:space="preserve">{{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1921./22.}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo Jeličke župe
| sezona                    = 1921./22.
| izdanje                   = 1.
| država                    = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]]
| datum                     = 
| prvaci                    = Miloš Veliki Čačak
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| kontinentalni kup1        = 
| kvalifikanti kup1         = 
| kontinentalni kup2        = 
| kvalifikanti kup2         = 
| kontinentalni kup3        = 
| kvalifikanti kup3         = 
| kontinentalni kup4        = 
| kvalifikanti kup4         = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = 
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo Jeličke župe u nogometu 1922./23.|1922./23.]]
}}

U sezoni 1921./22. prvenstvo Jeličke župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]].

Jelička župa postoji od 1922. godine za klubove s područja Kruševca, Kraljeva, Čačka, Užica, Arilja i Gornjeg Milanovca. Jelička župa ukinuta je 1925. godine.&lt;ref&gt;[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 224.&lt;/ref&gt;

== Rezultati ==
17. 4. 1922. Miloš Veliki – Viktorija 3:0 p.f., Zlatibor – Era 2:0 &lt;br /&gt;
23. 4. 1922. Era – Orao 3:0 pff, Obilić – Viktorija 3:0 p.f., Miloš Veliki – Zlatibor ?:? &lt;br /&gt;
30. 4. 1922. Era – Viktorija 3:0 p.f., Miloš Veliki – Orao 3:0 p.f., Obilić – Zlatibor 0:2 &lt;br /&gt;
7. 5. 1922. Obilić – Era ?:?, Orao – Viktorija ?:? &lt;br /&gt;
14. 5. 1922. Orao – Zlatibor 0:3 p.f., Miloš Veliki – Era 0:0 &lt;br /&gt;
21. 5. 1922. Miloš Veliki – Obilić ?:?, Zlatibor – Viktorija 3:0 p.f. &lt;br /&gt;
28. 5. 1922. Obilić – Orao 3:0 p.f.

== Ljestvica ==
{| class=&quot;wikitable&quot;
!mj. !! style=&quot;width:200px;&quot; | klub !!ut. !!pob. !!ner. !!por. !!gol+ !!gol- !!kvoc !!bod
|- bgcolor=&quot;gold&quot;
|1. || Miloš Veliki Čačak ||5||4||1||0||7||0||&lt;math&gt;\infty&lt;/math&gt;||9	
|-
|2. || Zlatibor Užice ||5||4||0||1||10||1||10,000||8	
|-
|3. || Era Užice ||4||2||1||1||6||2||3,000||5	
|-
|4. || [[SK Obilić Kruševac|Obilić Kruševac]] ||4||2||0||2||6||2||3,000||4	
|-
|5. || Viktorija Čačak ||4||0||0||4||0||12||0,000||0	
|-
|6. || Orao Arilje ||4||0||0||4||0||12||0,000||0
|-
!colspan=&quot;10&quot;| 
|-
|colspan=&quot;10&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;ref name=&quot;nicoletti&quot;&gt;[https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu]&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;sijic2&quot;&gt;[https://web.archive.org/web/20250123100850/https://www.fsro.org.rs/dokumenta/Fudbal%20u%20Rasinskom%20okrugu%20PDF.pdf Fudbal u Rasinskom okrugu (dopunjeno izdanje)], str. 17–18.&lt;/ref&gt; &lt;/small&gt;
|}
* Miloš Veliki iz Čačka osvojio je prvenstvo Jeličke župe.&lt;ref name=&quot;sijic2&quot;/&gt;

== Provincijsko prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza ==
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center&quot;
|- 
|colspan=&quot;3&quot; style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| '''1. kolo''' ||style=&quot;background-color:#D0D0D0&quot; align=center| &lt;small&gt;'''27. 8. 1922.'''&lt;/small&gt;
|-
| Miloš Veliki Čačak ||–|| [[FK Šumadija 1903|Šumadija Kragujevac]] || ?:? 
|-
|colspan=&quot;5&quot; align=&quot;left&quot;|&lt;small&gt; Izvori:&lt;small&gt;&lt;ref name=&quot;sijic2&quot;/&gt;&lt;/small&gt;
|}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Poveznice ==
* [[Beogradski loptački podsavez]]
* [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1921./22.]]

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti.eu]
* [https://web.archive.org/web/20250123100850/https://www.fsro.org.rs/dokumenta/Fudbal%20u%20Rasinskom%20okrugu%20PDF.pdf Fudbal u Rasinskom okrugu (dopunjeno izdanje)], str. 17–18.

[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1921./22.|Ž Jelička]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1921-22 Ž Jelička]]</text>
      <sha1>en4emtp2mldfwebg9si169jezlyra5u</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tvoje lice zvuči poznato (10. sezona)</title>
    <ns>0</ns>
    <id>800486</id>
    <revision>
      <id>7447829</id>
      <parentid>7447412</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T07:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26977-48</username>
        <id>359623</id>
      </contributor>
      <comment>/* Deveta epizoda */</comment>
      <origin>7447829</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="16149" sha1="n5j1avrjet0l3rmhnhl4qicxxdjy42b" xml:space="preserve">{{Infookvir reality TV sezona
| bg_colour            = goldenrod
| slika                = Tvoje lice zvuci poznato HR 10.jpg
| veličina             = 260
| natpis_pod_slikom    = Promotivni plakat desete sezone emisije
| država               = {{Z+X|HRV}}
| jezik                = [[hrvatski]]
| voditelj             = {{ubl|[[Igor Mešin]]|[[Filip Detelić]]}}
| žiri                 = [[Goran Navojec]]&lt;br&gt;[[Martina Stjepanović Meter]]&lt;br&gt;[[Mario Roth]]&lt;br&gt;[[Enis Bešlagić]] 
| broj natjecatelja    = 8
| broj finalista       = 
| pobjednik            = 
| drugo mjesto         = 
| treće mjesto         = 
| broj epizoda         = 13
| trajanje             = 165 minuta
| mreža                = {{Z|Hrvatska}} [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]]&lt;br&gt;{{Z|BIH}} [[Nova BH]]&lt;br&gt;{{Z|Crna Gora}} [[Nova TV (Crna Gora)|Nova M]]
| premijera            = {{premijera|8|3|2026|link=da}}
| finale               = 
| ostale mreže         = 
| pregled emisije      = Tvoje lice zvuči poznato#Pregled emisije
| web_stranica         = https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/
| imdb_id              = 4129448
}}'''Deseta sezona''' hrvatske [[Ples|plesno]]-[[pjevanje|pjevačke]] televizijske emisije ''[[Tvoje lice zvuči poznato]]'' s prikazivanjem započinje 8. ožujka 2026. godine na programu [[Nova TV|Nove TV]]. U [[Žiri|žiriju]] ove godine Mineu je zamijenila glumica [[Martina Stjepanović Meter]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/magazin/ekskluzivno-otkrivamo-tko-ce-zamijeniti-mineu-u-ziriju-tlzp-a-malo-tko-ce-pogoditi-o-kome-se-radi-3188941/|title=Ekskluzivno: Otkrivamo tko će zamijeniti Mineu u žiriju TLZP-a, malo tko će pogoditi o kome se radi|date=2026-01-21|access-date=2026-01-31|website=[[Dnevno]]|last=Paić|first=Vinko|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260131235955/https://www.dnevno.hr/magazin/ekskluzivno-otkrivamo-tko-ce-zamijeniti-mineu-u-ziriju-tlzp-a-malo-tko-ce-pogoditi-o-kome-se-radi-3188941/|archive-date=2026-01-31}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|date=2026-02-10|title=Tvoje lice zvuči poznato uskoro stiže s jubilarnom 10. sezonom!|url=https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uskoro-stize-s-jubilarnom-10-sezonom---962622.html|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260210134202/https://novatv.dnevnik.hr/zabavni/tvoje-lice-zvuci-poznato/clanak/zanimljivosti/tvoje-lice-zvuci-poznato-uskoro-stize-s-jubilarnom-10-sezonom---962622.html|archive-date=2026-02-10|access-date=2026-02-10|website=[[Nova TV]]|language=hr}}&lt;/ref&gt;

== Voditelji i žiri ==
U desetoj sezoni televizijskog showa voditelji emisije su:
* [[Igor Mešin]]
* [[Filip Detelić]]
Članovi žirija su:
* [[Goran Navojec]]
* [[Martina Stjepanović Meter]]
* [[Enis Bešlagić]] 
* [[Mario Roth]]

== Format ==
Svaki od osam natjecatelja izvodi pjesmu poznatog [[pjevač]]a koji im je dodijeljen slučajnim odabirom, {{abbr|tzv.|takozvanom}} &quot;gljivom&quot;. Nakon nastupa, žiri ocjenjuje natjecatelje s 4–10 bodova, a 12 bodova dodjeljuju svom omiljenom nastupu. Svaki natjecatelj također dodjeljuje dodatnih 5 bodova jednom od natjecatelja, a najviše s bodova proglašava se pobjednikom epizode.

Na kraju sezone, natjecatelj s najvećim ukupnim brojem bodova proglašava se pobjednikom sezone.

== Natjecatelji ==
U desetoj sezoni iz tjedna u tjedan nastupat će osmero kandidata. Portal [[Dnevno]] ekskluzivno je predstavio kandidate prije službene najave [[Nova TV (Hrvatska)|Nova TV]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/magazin/prvi-doznajemo-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-neka-imena-ce-vas-iznenaditi-3187445/|title=Prvi doznajemo kandidate showa Tvoje lice zvuči poznato, neka imena će vas iznenaditi|date=2026-01-19|access-date=2026-01-31|website=[[Dnevno]]|last=Paić|first=Vinko|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260201000125/https://www.dnevno.hr/magazin/prvi-doznajemo-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-neka-imena-ce-vas-iznenaditi-3187445/|archive-date=2026-02-01}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.dnevno.hr/magazin/doznajemo-sve-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-pripremite-se-jer-i-mi-smo-ih-morali-guglati-3199532/|title=Doznajemo sve kandidate showa Tvoje lice zvuči poznato: Pripremite se jer i mi smo ih morali guglati|date=2026-01-31|access-date=2026-01-31|website=[[Dnevno]]|last=Paić|first=Vinko|url-status=live|archive-date=2026-02-01|archive-url=https://web.archive.org/web/20260201000243/https://www.dnevno.hr/magazin/doznajemo-sve-kandidate-showa-tvoje-lice-zvuci-poznato-pripremite-se-jer-i-mi-smo-ih-morali-guglati-3199532/}}&lt;/ref&gt;
{| class=&quot;wikitable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
!Natjecatelj
!Godina rođenja
!Mjesto rođenja
!Zanimanje
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; | '''[[Lovro Juraga]]'''
|2000.
|
|glumac
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; |'''[[Nora Ćurković]]'''
|1998.
|Split
|influencerica
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; |'''[[Laura Sučec]]'''
|2000.
|Sisak
|pjevačica
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; |'''[[David Balint]]'''
|2000.
|Zagreb
|pjevač i fitness trener
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; |'''[[Dora Trogrlić]]'''
|1998.
|Đurdevac / Bjelovar 
|glazbenica i glasovna glumica
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; |'''[[David Amaro]]'''
|1994.
|Jesenice
|glazbenik
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; |'''[[Sven Pocrnić]]'''
|
|Bjelovar
|glazbenik
|-
! style=&quot;font-weight:normal;&quot; |'''[[Iva Ajduković]]'''
|1986.
|Sinj
|pjevačica
|}

==Ukupni poredak==
'''Legenda''':
:{{color box|gold}} natjecatelj s najvišim brojem bodova u epizodi / '''pobjednik epizode'''
:{{color box|lightpink}} natjecatelj s najmanjim brojem bodova u epizodi

{|class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align:center&quot;
|+{{nowrap|Zbrojevi bodova natjecatelja po epizodi}}
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Natjecatelj
! colspan=&quot;12&quot;| Tjedan
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Ukupno
! scope=&quot;col&quot; rowspan=&quot;2&quot;| Finale
|-
! scope=&quot;col&quot;| 1
! scope=&quot;col&quot;| 2
! scope=&quot;col&quot;| 3
! scope=&quot;col&quot;| 4
! scope=&quot;col&quot;| 5
! scope=&quot;col&quot;| 6
! scope=&quot;col&quot;| 7
! scope=&quot;col&quot;| 8
! scope=&quot;col&quot;| 9
! scope=&quot;col&quot;| 10
! scope=&quot;col&quot;| 11
! scope=&quot;col&quot;| 12
|-
! scope=&quot;row&quot;| Lovro
|48
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| Nora
|14
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| Laura
|16
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| David B.
|26
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| Dora
|47
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| David A.
|61
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| Sven
|22
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
! scope=&quot;row&quot;| Iva
|40
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

==Pregled epizoda==
===Prva epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|HRV}} [[Gabi Novak]] – »On me voli na svoj način«
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|ŠPA}} [[Melody]] – »Esa Diva«
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|UK}}/{{DZ|KOSV}} [[Dua Lipa]] – »Training Season«
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|HRV}} [[Petar Grašo]] – »'92.«
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|SAD}} [[Benson Boone]] – »Beautiful Things«
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|HRV}} [[Marko Perković Thompson]] – »[[Ako ne znaš šta je bilo]]«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|HRV}} [[Grše]] – »Forza«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|SAD}} [[Lady Gaga]] – »[[Abracadabra (pjesma)|Abracadabra]]«
|
|
|
|
|
|
|}

===Druga epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|HRV}}/{{DZ|BIH}} [[Mate Bulić]] – »Moja Hercegovina«
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|HRV}} [[Tony Cetinski]] – »Blago onom tko te ima«
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|SRB}} [[Tea Tairović]] – »Çok güzel«
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|EST}} [[Tommy Cash]] – »[[Espresso Macchiato (pjesma)|Espresso Macchiato]]«
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|SAD}} [[Taylor Swift]] – »The Fate of Ophelia «
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|SAD}} [[Britney Spears]] – »[[(You Drive Me) Crazy]]«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|HRV}} [[Nina Badrić]] – »Dani i godine«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|BIH}} [[Kemal Monteno]] – »Vratio sam se živote«
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Treća epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|UK}} [[Adele]] – »Skyfall«
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|HRV}} [[Doris Dragović]] – »Moram«
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|SAD}} [[Imagine Dragons]] – »Bad Liar«
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|HRV}} [[Danijela Martinović]] – »Dobro je«
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|HRV}} [[Josipa Lisac]] – »Ti si genije«
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|MKD}} [[Toše Proeski]] – »Igra bez granica«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|PUR}} [[Daddy Yankee]] – »Limbo«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|SAD}} [[Madonna]] – »[[Like a Prayer (pjesma)|Like a Prayer]]«
|
|
|
|
|
|
|}

===Četvrta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|HRV}} [[Severina Vučković|Severina]] – »Tvoja prva djevojka«	 
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|HRV}} [[Zlatko Pejaković]] – »Ako odem prijatelji«  
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|BRA}} [[Carrapicho]] – »Tic Tic Tac«
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|ITA}} [[Toto Cutugno]] – »L'italiana«
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|HRV}} [[Vice Vukov]] – »Dobro mi došel prijatel«
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|UK}} [[Ed Sheeran]] – »Shivers«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|HRV}} [[Severina Vučković|Severina]] – »Mili moj«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|SAD}} [[Michael Sembello]] – »Maniac«
|
|
|
|
|
|
|}

===Peta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|HRV}} [[Jacques Houdek]] – »Zauvijek tvoj«
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|SRB}} [[Milica Todorović]] – »Tri čaše«
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|HRV}} [[Jasmin Stavros]] – »Umoran«
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|CIP}} [[Anna Vissi]] – »Kanenas«/»Još fališ« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|HRV}} [[Tajči]] – »[[Hajde da ludujemo (pjesma)|Hajde da ludujemo]]« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|KAN}} [[Céline Dion]] – »Ne partez pas sans moi«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|SAD}} [[No Doubt]] – »Don't Speak«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|ŠVE}} [[Zara Larsson]]  – »Lush Life« 
|
|
|
|
|
|
|}

===Šesta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|SAD}} [[Jennifer Lopez]] – »Jenny from the Block«
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|HRV}} [[Maja Blagdan]] – »Sveta ljubav«
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|HRV}} [[Lana Jurčević]] – »Majica«
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|SRB}} [[Aleksandra Prijović]] – »Psiho« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|SAD}} [[Elvis Presley]] – »Jailhouse Rock« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|HRV}}/{{DZ|SRB}} [[Neda Ukraden]] – »Noći u Brazilu«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|SAD}} [[Katy Perry]] – »Dark Horse«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|ITA}} [[Luciano Pavarotti]] – »O sole mio« 
|
|
|
|
|
|
|}

===Sedma epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|HRV}} [[Joško Čagalj|Jole]] – »Nina«
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|HRV}} [[Jelena Rozga]] – »Opijum« &amp; »Solo igračica«
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|PUE}} [[Ricky Martin]] – »Pégate«
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|SAD}} [[Red Hot Chili Peppers]] – »Can't Stop« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|SAD}} [[Frank Sinatra]] – »Strangers in the Night« &amp; »My Way«
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|FIN}} [[Käärijä]] – »Eurodab«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|HRV}} [[Baby Lasagna]] – »Eurodab«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|SRB}} [[Tanja Savić]] – »Poludela« 
|
|
|
|
|
|
|}

===Osma epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|HRV}} [[Goran Bare]] – »Mene ne zanima«
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|UK}} [[Freddie Mercury]] – »Radio Ga Ga«
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|SAD}} [[Ariana Grande]] – »7 rings«  
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|KOR}} [[Jennie Kim|Jennie]] – »Like JENNIE«
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|UK}} [[Amy Winehouse]] – »Rehab«
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|SAD}} [[Mariah Carey]] – »Without You«
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|HRV}} [[Colonia]] – »Deja Vu«
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|PUE}} [[Bad Bunny]] – »Tití Me Preguntó«  
|
|
|
|
|
|
|}

===Deveta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario 
! Enis
|-
|Iva
|{{DZ|FRA}} [[Barbara Pravi]] – »Voilà« 
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|{{DZ|HRV}} [[Luka Nižetić]] – »Južina« 
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|{{DZ|HRV}} [[Alka Vuica]] – »Opet volim« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|{{DZ|SAD}} [[Dolly Parton]] – »9 To 5« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|{{DZ|SLO}} [[Senidah]] – »Ti i Ja« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|{{DZ|HRV}} [[Tereza Kesovija]] – »Nono, dobri moj nono« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|{{DZ|UK}} [[The Prodigy]] – »Breathe« 
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|{{DZ|SAD}} [[Miley Cyrus]] – »Midnight Sky« 
|
|
|
|
|
|
|}

===Deseta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario 
! Enis
|-
|Iva
|
|
|
|
|
|
|
|-
|David A.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|David B.
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Nora
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Lovro
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Sven
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Laura
|
|
|
|
|
|
|
|-
|Dora
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Jedanaesta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario 
! Enis
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Dvanaesta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario 
! Enis
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|}

===Trinaesta epizoda===
{| class=&quot;wikitable sortable&quot; style=&quot;text-align: center;&quot;
! rowspan=&quot;2&quot; |Natjecatelj
! rowspan=&quot;2&quot; |Nastup
! colspan=&quot;4&quot; |Bodovi žirija
! rowspan=&quot;2&quot; |Početni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Dodatni&lt;br&gt; bodovi
! rowspan=&quot;2&quot; |Ukupno
|-
! Goran
! Martina
! Mario 
! Enis
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
|
|
|
|
|
|
|
|-
|
|
| rowspan=&quot;3&quot; colspan=&quot;7&quot;{{N/A|—}}
|-
|
|
|-
|
|
|}

==Izvori==
{{izvori}}

{{Tvoje lice zvuči poznato}}
[[Kategorija:Tvoje lice zvuči poznato]]
[[Kategorija:Televizijske sezone iz 2026.]]</text>
      <sha1>n5j1avrjet0l3rmhnhl4qicxxdjy42b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>FK Sasa Makedonska Kamenica</title>
    <ns>0</ns>
    <id>801847</id>
    <revision>
      <id>7447467</id>
      <parentid>7440382</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:29:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Pregled plasmana po sezonama - od 2010./11. do 2015./16.</comment>
      <origin>7447467</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8960" sha1="ma2atzzbprjfw7zsumasnmye7jy743k" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Sasa       
| slika              = 
| puno ime           = Fudbalski Klub Sasa Makedonska Kamenica
| nadimak            =  
| godina osnivanja   = 1968.   
| igralište          = ''Gradski Stadion'', [[Makedonska Kamenica]], {{Z|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] 
| kapacitet stadiona = 
| trener             = 
| liga               = 2. makedonska liga (II.) 
| sezona             = 2024./25. 
| plasman            = 6. 
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
|pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_so1=_blacktop |leftarm1=008000 |body1=008000 |rightarm1=008000 |shorts1=008000 |socks1=008000 
|pattern_la2= |pattern_b2=_shouldersonwhite |pattern_ra2= |leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF |

}}

'''Fudbalski klub Sasa''' ('''''FK Sasa; FK Kamenica Sasa; Sasa; Kamenica Sasa; sasqa Makedonska Kamenica''''', [[makedonski]]: ''Фудбалски клуб Каменица Саса; Фудбалски клуб Саса Македонска Каменица'') muški je [[nogomet]]ni klub iz [[Makedonska Kamenica|Makedonske Kamenice]], Istočna regija, [[Sjeverna Makedonija]].  &lt;br&gt; 
U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''Kamenica Sasa'' se natječe u ''2. makedonskoj ligi''. 

== O klubu == 

== Stadion ==

== Uspjesi ==

=== nakon 1992. ===

=== do 1992. ===

; Makedonska republička liga 
* prvaci: 1991./92. 

== Pregled plasmana po sezonama == 

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!&lt;small&gt; dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
|colspan=&quot;15&quot;| 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Sasa     
|-
|1992./93. ||I. ||[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] || ||5. ||18 ||34 ||14 ||8 ||12 ||41 ||44 ||36 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1992-93-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1992/93 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1993./94. ||I. ||1. makedonska liga || ||7. ||16 ||30 ||9 ||12 ||9 ||38 ||41 ||30 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1993-94-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1993/94 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1994./95. ||I. ||1. makedonska liga || ||7. ||16 ||30 ||11 ||8 ||11 ||39 ||30 ||41 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1994-95-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1994/95 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1995./96. ||I. ||1. makedonska liga || ||6. ||15 ||28 ||10 ||7 ||11 ||36 ||38 ||37 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1995-96-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1995/96 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1996./97. ||I. ||1. makedonska liga || ||5. ||14 ||26 ||10 ||7 ||9 ||38 ||31 ||37 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1996-97-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1996/97 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1997./98. ||I. ||1. makedonska liga || ||12. ||24 ||25 ||8 ||5 ||12 ||21 ||32 ||29 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1997-98-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1997/98 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1998./99. ||I. ||1. makedonska liga || ||11. ||14 ||26 ||7 ||5 ||14 ||38 ||38 ||26 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1998-99-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1998/99 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1999./2000. ||I. ||1. makedonska liga || ||11. ||14 ||26 ||7 ||7 ||12 ||22 ||34 ||28 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1999-00-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1999/00 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2000./01. ||I. ||1. makedonska liga || ||11. ||14 ||26 ||8 ||5 ||13 ||39 ||47 ||29 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-2000-01-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2000/01 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2001./02. ||II. ||2. makedonska liga || ||11. ||18 ||34 ||14 ||6 ||14 ||46 ||59 ||48 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-2001-02-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2001/02 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2002./03. ||II. ||2. makedonska liga || ||19. ||19 (20) ||36 ||2 ||0 ||34 ||12 ||117 ||6 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-2002-03-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2002/03 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2010./11. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||7. ||14 |||25 ||10 ||5 ||10 ||38 ||39 ||35 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [http://macedonianfootball.com/third-league-east-round-26/ macedonianfootball.com, ''Third League East – Round 26'', (2010./11)], objavljeno 7. lipnja 2011., pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2011./12. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||8. ||15 ||27 ||11 ||3 ||13 ||39 ||39 ||36 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2011-12-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2011/12 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2012./13. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||7. ||18 ||33 ||15 ||4 ||14 ||76 ||53 ||49 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2012-13-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2012/13 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2013./14. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||9 ||6 ||11 ||43 ||42 ||33 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2013-14-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2013/14 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2014./15. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||7. ||12 ||22 ||8 ||5 ||9 ||31 ||33 ||29 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2014-15-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2014/15 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2015./16. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||10. ||12 ||22 ||6 ||5 ||11 ||33 ||45 ||23 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2015-16-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2015/16 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|}
&lt;!--
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--&gt; 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci == 
* [[Makedonska Kamenica]] 

== Vanjske poveznice == 
* {{mkd icon}} [https://web.archive.org/web/20190828112255/http://fkkamenica-sasa.mk/ fkkamenica-sasa.mk], wayback arhiva 
* [https://www.facebook.com/Fk.Sasa ''Фк Каменица Саса'', Facebook stranica] 
* [https://www.sofascore.com/hr/football/team/sasa-makedonska-kamenica/43874 sofascore.com, ''Sasa Makedonska Kamenica''] 
* {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/kamenica-sasa/E1gR62xe/results/ soccerway.com, ''Sasa''] 
* [https://www.rezultati.com/tim/fk-kamenica-sasa/E1gR62xe/ rezultati.com, ''Kamenica Sasa''] 
* {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te34993/kamenica-sasa/ worldfootball.net, ''Kamenica Sasa''] 
* {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/fk-sasa-makedonska-kamenica/16754/overview globalsportsarchive.com, ''FK Sasa Makedonska Kamenica''] 
* {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/32667-kamenica_sasa/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Kamenica Sasa''] 
* {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/FK_Sasa futbolas.lietuvai.lt, ''FK Sasa''] 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/kamenica-sasa/datenfakten/verein/42807 transfermarkt.com, ''Kamenica Sasa''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/team/sasa/ macedonianfootball.com, ''Sasa''], pristupljeno 22. veljače 2026.  
* {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/11661/2025_1/Sasa_Makedonska_Kamenica.html national-football-teams.com, ''Sasa Makedonska Kamenica''], pristupljeno 22. veljače 2026. 
* {{dan icon}} [https://foot.dk/VisMakklub.asp?ID=24 foot.dk, ''Sasa Makedonska Kamenica''], pristupljeno 22. veljače 2026.  
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesf/fyromfound.html rsssf.com, ''(North) Macedonia - List of Foundation Dates''], pristupljeno 22. veljače 2026. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub}}

{{GLAVNIRASPORED:Sasa Makedonska Kamenicap, FK}}
[[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]]</text>
      <sha1>ma2atzzbprjfw7zsumasnmye7jy743k</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447501</id>
      <parentid>7447467</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:34:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Cybermb</username>
        <id>1634</id>
      </contributor>
      <comment>Pregled plasmana po sezonama - od 2016./17. do 2019./20.</comment>
      <origin>7447501</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10109" sha1="rr3vuo0igf77pyg35b4rb9no24wvbd5" xml:space="preserve">{{radovi}} 

{{Infookvir nogometni klub
| ime kluba          = Sasa       
| slika              = 
| puno ime           = Fudbalski Klub Sasa Makedonska Kamenica
| nadimak            =  
| godina osnivanja   = 1968.   
| igralište          = ''Gradski Stadion'', [[Makedonska Kamenica]], {{Z|MAK}} [[Sjeverna Makedonija]] 
| kapacitet stadiona = 
| trener             = 
| liga               = 2. makedonska liga (II.) 
| sezona             = 2024./25. 
| plasman            = 6. 
| trenutačna sezona  = 
| igrači             =
|pattern_la1= |pattern_b1= |pattern_ra1= |pattern_so1=_blacktop |leftarm1=008000 |body1=008000 |rightarm1=008000 |shorts1=008000 |socks1=008000 
|pattern_la2= |pattern_b2=_shouldersonwhite |pattern_ra2= |leftarm2=FFFFFF |body2=FFFFFF |rightarm2=FFFFFF |shorts2=FFFFFF |socks2=FFFFFF |

}}

'''Fudbalski klub Sasa''' ('''''FK Sasa; FK Kamenica Sasa; Sasa; Kamenica Sasa; sasqa Makedonska Kamenica''''', [[makedonski]]: ''Фудбалски клуб Каменица Саса; Фудбалски клуб Саса Македонска Каменица'') muški je [[nogomet]]ni klub iz [[Makedonska Kamenica|Makedonske Kamenice]], Istočna regija, [[Sjeverna Makedonija]].  &lt;br&gt; 
U sezoni 2025./26. seniorska momčad ''Kamenica Sasa'' se natječe u ''2. makedonskoj ligi''. 

== O klubu == 

== Stadion ==

== Uspjesi ==

=== nakon 1992. ===

=== do 1992. ===

; Makedonska republička liga 
* prvaci: 1991./92. 

== Pregled plasmana po sezonama == 

{| class=&quot;wikitable sortable mw-collapsible mw-collapsed&quot; style=&quot;font-size: 85%; text-align: center&quot;
!sezona !!rang &lt;br&gt; lige !!liga !!&lt;small&gt; dio lige !!poz. !!klubova &lt;br&gt; u ligi !!ut !!pob !!ner !!por !!gol+ !!gol- !!bod !!napomene !!izvori 
|- 
|colspan=&quot;15&quot;| 
|-
!colspan=&quot;15&quot;| Sasa     
|-
|1992./93. ||I. ||[[Prva makedonska nogometna liga|1. makedonska liga]] || ||5. ||18 ||34 ||14 ||8 ||12 ||41 ||44 ||36 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1992-93-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1992/93 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1993./94. ||I. ||1. makedonska liga || ||7. ||16 ||30 ||9 ||12 ||9 ||38 ||41 ||30 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1993-94-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1993/94 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1994./95. ||I. ||1. makedonska liga || ||7. ||16 ||30 ||11 ||8 ||11 ||39 ||30 ||41 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1994-95-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1994/95 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1995./96. ||I. ||1. makedonska liga || ||6. ||15 ||28 ||10 ||7 ||11 ||36 ||38 ||37 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1995-96-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1995/96 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1996./97. ||I. ||1. makedonska liga || ||5. ||14 ||26 ||10 ||7 ||9 ||38 ||31 ||37 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1996-97-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1996/97 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1997./98. ||I. ||1. makedonska liga || ||12. ||24 ||25 ||8 ||5 ||12 ||21 ||32 ||29 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1997-98-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1997/98 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1998./99. ||I. ||1. makedonska liga || ||11. ||14 ||26 ||7 ||5 ||14 ||38 ||38 ||26 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1998-99-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1998/99 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|1999./2000. ||I. ||1. makedonska liga || ||11. ||14 ||26 ||7 ||7 ||12 ||22 ||34 ||28 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-1999-00-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 1999/00 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2000./01. ||I. ||1. makedonska liga || ||11. ||14 ||26 ||8 ||5 ||13 ||39 ||47 ||29 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/1-mfl-2000-01-final-standings/ macedonianfootball.com, ''1.MFL 2000/01 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2001./02. ||II. ||2. makedonska liga || ||11. ||18 ||34 ||14 ||6 ||14 ||46 ||59 ||48 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-2001-02-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2001/02 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2002./03. ||II. ||2. makedonska liga || ||19. ||19 (20) ||36 ||2 ||0 ||34 ||12 ||117 ||6 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-2002-03-final-standings/ macedonianfootball.com, ''2.MFL 2002/03 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 26. travnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
| || || || || || || || || || || || || || || 
|-
|2010./11. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||7. ||14 |||25 ||10 ||5 ||10 ||38 ||39 ||35 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [http://macedonianfootball.com/third-league-east-round-26/ macedonianfootball.com, ''Third League East – Round 26'', (2010./11)], objavljeno 7. lipnja 2011., pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2011./12. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||8. ||15 ||27 ||11 ||3 ||13 ||39 ||39 ||36 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2011-12-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2011/12 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2012./13. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||7. ||18 ||33 ||15 ||4 ||14 ||76 ||53 ||49 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2012-13-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2012/13 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2013./14. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||8. ||14 ||26 ||9 ||6 ||11 ||43 ||42 ||33 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2013-14-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2013/14 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2014./15. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||7. ||12 ||22 ||8 ||5 ||9 ||31 ||33 ||29 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2014-15-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2014/15 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2015./16. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||10. ||12 ||22 ||6 ||5 ||11 ||33 ||45 ||23 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/3-mfl-east-2015-16-final-standings/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2015/16 FINAL STANDINGS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2016./17. ||III. ||3. makedonska liga – Istok || ||4. ||15 ||27 ||18 ||1 ||8 ||68 ||29 ||55 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/standings-results-third-league-east-201617/ macedonianfootball.com, ''3.MFL EAST 2016/17 STANDINGS &amp; RESULTS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2017./18. ||II. ||2. makedonska liga – Istok || ||7. ||10 ||25 ||7 ||4 ||14 ||32 ||42 ||25 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/fixtures-results-standings-second-league-east/ macedonianfootball.com, ''2.MFL EAST 2017/18 STANDINGS &amp; RESULTS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2018./19. ||II. ||2. makedonska liga – Istok || ||8. ||10 ||27 ||5 ||5 ||17 ||24 ||55 ||20 || 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-east-2018-19-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL EAST 2018/19 STANDINGS &amp; RESULTS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|2019./20. ||II. ||2. makedonska liga – Istok || ||6. ||10 ||16 ||7 ||2 ||7 ||26 ||23 ||23 ||&lt;small&gt; prekiuto zbog pandemije cOvid-19 
|&lt;ref&gt; {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/2-mfl-east-2019-20-standings-fixtures/ macedonianfootball.com, ''2.MFL EAST 2019/20 STANDINGS &amp; RESULTS''], pristupljeno 3. svibnja 2026. &lt;/ref&gt; 
|-
|}
&lt;!--
|||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
--&gt; 

== Poznati treneri == 

== Povezani članci == 
* [[Makedonska Kamenica]] 

== Vanjske poveznice == 
* {{mkd icon}} [https://web.archive.org/web/20190828112255/http://fkkamenica-sasa.mk/ fkkamenica-sasa.mk], wayback arhiva 
* [https://www.facebook.com/Fk.Sasa ''Фк Каменица Саса'', Facebook stranica] 
* [https://www.sofascore.com/hr/football/team/sasa-makedonska-kamenica/43874 sofascore.com, ''Sasa Makedonska Kamenica''] 
* {{en icon}} [https://www.soccerway.com/team/kamenica-sasa/E1gR62xe/results/ soccerway.com, ''Sasa''] 
* [https://www.rezultati.com/tim/fk-kamenica-sasa/E1gR62xe/ rezultati.com, ''Kamenica Sasa''] 
* {{en icon}} [https://www.worldfootball.net/teams/te34993/kamenica-sasa/ worldfootball.net, ''Kamenica Sasa''] 
* {{en icon}} [https://globalsportsarchive.com/en/soccer/team/fk-sasa-makedonska-kamenica/16754/overview globalsportsarchive.com, ''FK Sasa Makedonska Kamenica''] 
* {{en icon}} [https://www.footballdatabase.eu/en/club/team/32667-kamenica_sasa/2025-2026 footballdatabase.eu, ''Kamenica Sasa''] 
* {{lit icon}} [https://futbolas.lietuvai.lt/wiki/FK_Sasa futbolas.lietuvai.lt, ''FK Sasa''] 
* {{en icon}} [https://www.transfermarkt.com/kamenica-sasa/datenfakten/verein/42807 transfermarkt.com, ''Kamenica Sasa''] 

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
* {{en icon}} [https://macedonianfootball.com/team/sasa/ macedonianfootball.com, ''Sasa''], pristupljeno 22. veljače 2026.  
* {{en icon}} [https://www.national-football-teams.com/club/11661/2025_1/Sasa_Makedonska_Kamenica.html national-football-teams.com, ''Sasa Makedonska Kamenica''], pristupljeno 22. veljače 2026. 
* {{dan icon}} [https://foot.dk/VisMakklub.asp?ID=24 foot.dk, ''Sasa Makedonska Kamenica''], pristupljeno 22. veljače 2026.  
* {{en icon}} [https://www.rsssf.org/tablesf/fyromfound.html rsssf.com, ''(North) Macedonia - List of Foundation Dates''], pristupljeno 22. veljače 2026. 
{{izvori|49em}} &lt;/small&gt; 

{{mrva-nogomet-klub}}

{{GLAVNIRASPORED:Sasa Makedonska Kamenicap, FK}}
[[Kategorija:Sjevernomakedonski nogometni klubovi]]</text>
      <sha1>rr3vuo0igf77pyg35b4rb9no24wvbd5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Austriji</title>
    <ns>0</ns>
    <id>802914</id>
    <revision>
      <id>7447577</id>
      <parentid>7409484</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:03:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447577</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="32251" sha1="0we1o4mh1wc2b2q7o8o7x2dlip88yu8" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Austriji{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Austriji te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Velika loža Austrije]]'''
|align=right|[[Dodatak:Popis loža Velike lože Austrije|80]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;'''
|align=right|28
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Veliki orijent Austrije]]'''
|align=right|11
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika liberalna loža Austrije'''
|align=right|10
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika masonska loža Austrije'''{{efn|name=vmla}}
|align=right|6
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije'''
|align=right|3
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;'''
|align=right|3
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Velika loža Francuske]]'''
|align=right|3
|-
|}
{{SZsidebar}}
[[Slobodno zidarstvo]] ([[njem.]] ''freimaurerei'') u [[Austrija|Austriji]] djeluje od sredine [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. Prva austrijska [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža slobodnih zidara]] osnovana je 1742. godine u [[Beč]]u. Ipak [[Velika zemaljska loža Austrije|prva autrijska velika loža]] osnovana je tek 1784. Nakon zabrane od strane [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] 1794. godine, slobodno zidarstvo na području današnje Autrije bilo je dozvoljeno tek 1918., poslije [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Austro-Ugarske]]. 

Danas u Austriji djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Velika loža Austrije]] i nekoliko [[Mješovito slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno mješovitih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]], imaju svoje lože u Austriji.

== Povijest ==
[[Slika:Mozart in lodge, Vienna.jpg|mini|desno|300px|Slika Ignaza Unterbergera. Inicijacija u bečkoj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loži]], za vrijeme vladavine [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] Vjeruje se da je [[Wolfgang Amadeus Mozart]] prikazan krajnje desno, kako sjedi pored svog bliskog prijatelja Emanuela Schikanedera.]]
Prve [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože slobodnih zidara]] na području [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]] pojavile su se u prvoj polovici 18. stoljeća. Godine 1731. [[Franjo Stjepan Lotarinški]], suprug [[Marija Terezija|Marije Terezije]] i budući car Franjo I., primljen je u [[slobodno zidarstvo]] u [[Hag]]u, što je pridonijelo širenju slobodnog zidarstva među [[Aristokracija|aristokracijom]] i obrazovanim slojevima Monarhije. Prva loža u [[Beč]]u, Loža &quot;Tri počela&quot; ([[Njemački jezik|njem.]] ''Loge Zu den drei Kanonen''), osnovana 1742. godine pod okriljem pruske [[Velika nacionalna matična loža &quot;Tri globusa&quot;|Velike lože &quot;Tri globusa&quot;]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Aux Trois Canons|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Aux_Trois_Canons|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt; U njenim redovima nalazili su se brojni [[Plemstvo|plemići]] i ugledni [[Državni službenik|državni službenici]]. Unatoč početnim uspjesima, vlasti su povremeno reagirale [[Recesija|represivno]]; već 1743. vojska je upala na jedan sastanak lože i privremeno uhitila prisutne članove.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich bis 1932|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_bis_1932|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-wiki.de}}&lt;/ref&gt;

Tijekom druge polovice 18. stoljeća broj loža u [[Austrijsko Nadvojvodstvo|austrijskim zemljama]] znatno se povećao. U Beču je do kraja stoljeća djelovalo više različitih loža i [[Slobodnozidarski redovi|slobodnozidarskih sustava]], dok su lože postojale i u drugim gradovima poput [[Graz]]a, [[Linz]]a, [[Salzburg]]a i [[Innsbruck]]a. Vrhunac razvoja austrijskog slobodnog zidarstva povezuje se s razdobljem vladavine cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] U tom su razdoblju lože okupljale mnoge ugledne predstavnike intelektualnog života, među kojima su bili reformatori, znanstvenici i umjetnici. Posebno se isticala bečka Loža &quot;Istinska harmonija&quot; (''[[:de:Zur wahren Eintracht|Loge Zur wahren Eintracht]]''), koju je vodio Ignaz von Born i koja je djelovala kao važan centar [[Prosvjetiteljstvo|prosvjetiteljskih]] ideja. U njezinom su radu sudjelovali brojni kulturni i znanstveni djelatnici, a s tom se ložom povezuje i [[Wolfgang Amadeus Mozart]]. Godine 1784. osnovana je [[Velika zemaljska loža Austrije]], koja je koordinirala rad brojnih loža u različitim dijelovima Habsburške Monarhije. Međutim, već 1785. car Josip II. donio je regulativu kojom je znatno ograničio djelovanje slobodnog zidarstva. Broj loža smanjen je, a njihovo djelovanje stavljeno pod stroži nadzor državnih vlasti. Ova reforma dovela je do gašenja mnogih loža i slabljenja slobodnozidarskog života.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U razdoblju vladavine cara [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franje II.]] krajem 18. i početkom 19. stoljeća slobodno zidarstvo bilo je gotovo potpuno ugašeno. Vlasti su, pod utjecajem straha od revolucionarnih ideja nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]], pojačale nadzor nad [[Tajna društva|tajnim društvima]], a državnim službenicima bilo je [[Protumasonstvo|zabranjeno članstvo]] u takvim organizacijama. Kao posljedica toga su lože postupno prestale s radom. Kratkotrajni pokušaj obnove slobodnog zidarstva dogodio se tijekom [[Revolucija 1848. – 1849.|revolucionarne 1848.]] godine, kada je u Beču ponovno otvorena Loža &quot;Sveti Josip&quot; (''Loge Zum heiligen Josef''). Međutim, političke promjene i represija vlasti ubrzo su onemogućile njezin daljnji rad.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

U drugoj polovici 19. stoljeća austrijski su [[slobodni zidari]] pronašli zaobilazno rješenje za zabrane koje su vrijedile u [[Cislajtanija|austrijskom dijelu]] Monarhije. Budući da je u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|Ugarskoj]] slobodno zidarstvo bilo dopušteno, mnogi su Austrijanci pristupali ložama pod [[Velika simbolička loža Ugarske|Velikom simboličkom ložom Ugarske]], a u Beču i drugim gradovima osnivali su organizacije koje su formalno djelovale kao kulturna ili dobrotvorna društva. Ove su organizacije bile poznate kao [[Granična loža|granične lože]]. Jedna od najvažnijih bila je Loža &quot;Humanitas&quot;, osnovana 1871. godine. Takve su lože tijekom desetljeća razvile opsežnu filantropsku i socijalnu djelatnost, osnivajući različite humanitarne ustanove, dječje domove i društvene organizacije.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

[[Raspad Austro-Ugarske|Raspadom Austro-Ugarske]] 1918. godine otvorena je mogućnost nesmetanog organiziranja slobodnog zidarstva u [[Prva Austrijska Republika|novoj austrijskoj državi]]. Bečke lože tada su odlučile osnovati vlastitu veliku ložu. Dana 8. prosinca 1918. konstituirana je [[Velika loža Austrije|Velika loža Beča]], a njezin prvi [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] postao je Richard Schlesinger. U razdoblju [[Međuraće|između dva svjetska rata]] broj loža postupno je rastao, a početkom 1930-ih Velika loža Beča obuhvaćala je dvadesetak loža s oko 1800 članova. U međuratnom razdoblju austrijsko slobodno zidarstvo naglašavalo je humanističke i [[Mirotvorstvo|pacifističke]] ideale. Velika loža sudjelovala je u međunarodnim inicijativama za mir, podržavala ideju paneuropske suradnje te sudjelovala u osnivanju organizacija koje su promicale [[ljudska prava]] i međunarodno razumijevanje.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;

Do početka 1930-ih slobodno zidarstvo u Austriji ponovno je bilo organizirano i institucionalno stabilizirano. Međutim, politička situacija u zemlji ubrzano se pogoršavala. Nakon uspostave [[Savezna Država Austrija|autoritarnog režima 1934.]] godine [[Protumasonstvo|slobodno zidarstvo je zabranjeno]]. Lože su bile raspuštene, a njihova imovina konfiscirana. Time je prekinut organizirani rad austrijskih slobodnih zidara koji se razvijao od završetka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]]. Nakon [[Anschluss]]a Austrije i uključenja zemlje u [[Treći Reich|nacističku Njemačku]] 1938. godine represija se dodatno pojačala. [[Nacionalsocijalizam|Nacionalsocijalistički]] režim smatrao je slobodno zidarstvo ideološkim neprijateljem te ga je povezivao s [[Liberalizam|liberalnim]], demokratskim i [[Židovski lobi|židovskim političkim krugovima]]. Slobonozidarske organizacije bile su potpuno ukinute, njihova arhiva i imovina zaplijenjene, a mnogi članovi bili su proganjani, zatvarani ili prisiljeni na [[Iseljeništvo|emigraciju]]. Tijekom tog razdoblja slobodnozidarski rad u Austriji bio je potpuno onemogućen.&lt;ref name=&quot;:00&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Österreich nach 1932|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich_nach_1932|access-date=2026-03-13|last=Rabe|first=Rudi|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
[[Slika:2005-09-19 Schloss Rosenau.JPG|mini|desno|325px|Dvorac Rosenau (''[[:de:Schloss Rosenau (Waldviertel)|Schloss Rosenau]]''), u kojem je smješten austrijski Muzej slobodnog zidarstva.]]
Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] i ponovne uspostave austrijske državnosti 1945. godine započeo je proces obnove slobodnog zidarstva. Preživjeli članovi nekadašnjih loža okupili su se kako bi obnovili organizacijski kontinuitet i ponovno uspostavili rad slobodnozidarskih organizacija. U Beču je ponovno konstituirana [[Velika loža Austrije]], koja je postala središnja institucija austrijskog slobodnog zidarstva. Obnova je u početku bila otežana zbog ratnih razaranja, gubitka članstva i političke nestabilnosti, ali se tijekom poslijeratnih desetljeća slobodnozidarski rad postupno stabilizirao.&lt;ref name=&quot;:00&quot;/&gt;

U drugoj polovici 20. stoljeća Velika loža Austrije razvila je mrežu loža u različitim austrijskim gradovima te uspostavila odnose s brojnim međunarodnim slobodnozidarskim organizacijama. Austrijsko slobodno zidarstvo ponovno je postalo dio međunarodne slobodnozidarske zajednice, a njegove su lože sudjelovale u različitim humanitarnim, kulturnim i obrazovnim inicijativama.&lt;ref name=&quot;:00&quot;/&gt;

== Regularna velika loža ==
[[Slika:Glo logo.png|mini|desno|135px|[[Velika loža Austrije]], osnovana 1918.]]
{{glavni|Velika loža Austrije}}
'''Velika loža Austrije''' ([[Njemački jezik|njem.]] ''Großloge von Österreich''), skraćeno GLvÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://freimaurerei.at/|title=Großloge von Österreich|access-date=2026-03-13|website=freimaurerei.at|language=de}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] austrijska velika loža osnovana u prosincu 1918. godine u [[Beč]]u. Za vrijeme [[Anschluss|nacističke aneksije]] (1938. – 1945.) rad velike lože je bio zabranjen. Danas ima više od 3.800 članova u 80 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] od kojih se 54 nalazi u Beču a preostalih 26 u ostalih [[Austrijske savezne države|osam saveznih država]], i to šest u [[Graz]]u, četiri u [[Klagenfurt]]u, po tri u [[Innsbruck]]u i [[Salzburg]]u, po dvije u [[Linz]]u i [[Sankt Pölten]]u, te po jedna u [[Villach]]u, [[Krems an der Donau|Kremsu na Dunavu]], Mödlingu, [[Gmunden]]u, [[Rušta|Rušti]] i za [[Vorarlberg]]. [[Ujedinjena velika loža Engleske]] je 1930., a nakon zabrane i 1952. godine, priznala ovu veliku ložu kao regularnu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge von Österreich|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

== Liberalne velike lože ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = Goo-logo.jpg
| width1      = 138
| caption1    = [[Veliki orijent Austrije]], osnovan 1985. godine

| image2      = Humanitas-Austrija.png
| width2      = 135
| caption2    = [[Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije]], osnovana 1972.

}}
U Austriji danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ustroju.&lt;ref name=&quot;:10&quot;/&gt;

'''Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;''' (''Le Droit Humain – Föderation Österreich'') je austrijski ogranak [[Le Droit Humain|istoimenog međunarodnog reda]] za [[Mješovito slobodno zidarstvo|muškarce i žene]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.droit-humain.at/|title=Le Droit Humain Föderation Österreich|access-date=2026-03-13|website=droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Ovaj međunarodni red u Austriji čiji je primarni [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]] [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. djeluje u dva navrata, od 1922. do zabrane 1938. godine te nakon 1955.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Der Droit Humain Österreich|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_Droit_Humain_%C3%96sterreich|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-wiki.de|last= Balázs|first=Susanne|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Der Droit Humain Österreich (DHÖ) 1923 - 2023|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Der_Droit_Humain_%C3%96sterreich_(DH%C3%96)_1923_-_2023|access-date=2026-03-13|last=Nowotny|first=Ingrid|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;
* Prva loža &quot;Le Droit Humain&quot; je osnovana u Beču 1922. godine, i to Loža &quot;Povjerenje&quot; (''Loge Vertrauen'') br. 756. Nakon nje, 1928. godine osniva se još jedna loža u Beču, Loža &quot;Harmonija&quot; (''Loge Harmonie'') br. 900. Deset godina kasnije dolazi zabrana slobodnog zidarstva uspostavom [[Anschluss|nacističkog režima]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Chronik der Geschichte des Le Droit Humain|url=https://www.freimaurerei-droit-humain.at/chronik.html|access-date=2026-03-13|website=freimaurerei-droit-humain.at|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
* Nakon [[Kapitulacija Trećeg Reicha|sloma nacističkog režima]] (1945.), prva austrijska &quot;Le Droit Humain&quot; loža (&quot;Harmonija&quot;) uspostavljena je 1955. pod okriljem [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Nizozemska|Nizozemske federacije]]. Dvije godine kasnije ova lože je prešla u Njemačko-austrijsku jurisdikciju (''Deutsch-Österreichische Jurisdiktion''). Tijekom 1980-ih osnivaju se nove lože što je rezultiralo uspostavom Austrijske jurisdikcije 1991. godine. Konačno, Austrijska federacija je uspostavljena u listopadu 1994. godine. Primarni obred je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt; Godine 2024. u Austriji je pod okriljem Austrijska federacija djelovalo oko 670 članova podijeljenih 28 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od toga su njih 19 u [[Beč]]u, po  dvije bile u [[Graz]]u i [[Klagenfurt]]u, te po jedna u [[Sankt Pölten]]u, [[Linz]]u, [[Salzburg]]u, [[Innsbruck]]u te za [[Vorarlberg]].&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;

'''Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;''' (''Universaler Freimaurerorden Hermetica'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|title=Universaler Freimaurerorden Hermetica|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-hermetica.at|language=de}}&lt;/ref&gt; mješovita je velika loža utemeljena 1960. godine u Beču. Kao i Velika loža &quot;Humanitas&quot; osnovana je od bivših članova &quot;Le Droit Humain&quot;. Pod svojim okriljem ima tri lože: &quot;Fama Fraternitatis&quot;, &quot;Dao Stellaris&quot; te &quot;Pero i Maat&quot; (''Loge Zur Feder der Ma'at''). Dijeli burnu povijest s Velikom ložom &quot;Humanitas&quot;.&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt; Primarni obred je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].

'''Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije za muškarce i žene''' (''Großloge Humanitas Austria für Männer und Frauen'') [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] je velika loža utemeljena 1972. godine u Beču. Osnovana je pod nazivom Austrijski red &quot;Humanitas&quot; miješanog slobodnog zidarstva za muškarce i žene (''Österreichische Orden Humanitas für die gemischte Freimaurerei für Männer und Frauen'') a 1978. je usvojila današnji naziv. Proizašla je iz Lože &quot;Lux Danubiana&quot; koja je osnovana pod okriljem [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velike lože za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;]] 1960. godine od bivših članova &quot;Le Droit Humain&quot;. Pod svojim okriljem ima tri lože: &quot;Lux Danubiana&quot;, &quot;Da Vincijev kod&quot; (''Loge Codex Da Vinci'') te &quot;Put u svjetlost&quot; (''Loge Weg im Licht''). Primarni obred je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.grosslogehumanitas.at/|title=Grossloge Humanitas|access-date=2026-03-13|website=grosslogehumanitas.at|language=de}}&lt;/ref&gt; Članica je dva [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodna saveza]], [[CLIPSAS]]-a te [[Catena|Unije Catena]], čija je osnivačica.&lt;ref name=&quot;clipsas&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=About CATENA|url=https://www.catena.org/|access-date=2026-03-13|website=catena.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Dijeli burnu povijest s Općim redom &quot;Hermetica&quot;.&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Wien: &quot;Humanitas&quot; und &quot;Hermetica&quot; - eine turbulente Geschichte|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Wien:_%22Humanitas%22_und_%22Hermetica%22_-_eine_turbulente_Geschichte|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-wiki.de|last=Br. Leon|last2=Rabe|first=Rudi}}&lt;/ref&gt; Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] škotskog obreda vodi Vrhovno vijeće 33. i posljednjeg stupnja Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda za muškarce i žene u Njemačkoj, Nizozemskoj, Velikoj Britaniji i Austriji (''Oberster Rat des 33. und letzten Grades des Alten und Angenommen Schottischen Ritus für Männer und Frauen in Deutschland, den Niederlanden, Großbritannien und Österreich''). U Beču djeluje jedna [[loža savršenstva]] kao i jedan [[kapitel ružinog križa|kapitel]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oberster Rat des 33. und letzten Grades des AASR für Männer und Frauen in Deutschland, den Niederlanden, Großbritannien und Österreich|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Hochgrade_in_%C3%96sterreich#*_Oberster_Rat_des_33._und_letzten_Grades_des_AASR_f%C3%BCr_M%C3%A4nner_und_Frauen_in_Deutschland,_den_Niederlanden,_Gro%C3%9Fbritannien_und_%C3%96sterreich|access-date=2026-03-23|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

'''[[Veliki orijent Austrije]]''' (''Großorient von Österreich''), skraćeno GOÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer.at/de/index.html|title=Großorient von Österreich|access-date=2026-03-13|website=freimaurer.at|language=de}}&lt;/ref&gt; [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovita]] je velika loža osnovana 1985. godine u Beču. Proizašla je iz Neovisne lože Beča, osnovane 1955. godine od strane bivših članova Velike lože Austrije koji su počeli raditi po principima [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|liberalnog i adogmatskog]] slobodnog zidarstva. Član je nekoliko [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnih saveza]], između ostalih i [[CLIPSAS]]-a, čiji je suosnivač, i [[Alijansa masona Europe|Alijanse masona Europe]].&lt;ref name=&quot;clipsas&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://clipsas.org/en/membres/|title=Membres|access-date=2026-03-13|website=clipsas.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;ema&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=EMA Members|url=https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|access-date=2026-03-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250720011614/https://www.ame-ema.eu/en/ema/obediences|archive-date=2025-07-20|website=ame-ema.eu|language=en, fr}}&lt;/ref&gt; Ima oko 200 članova u 11 loža, od toga osam je u Beču te jedna u [[Innsbruck]]u, dok u bugarskom glavnom gradu [[Sofija|Sofiji]] rade dvije lože.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Gemischte Logen in Österreich|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Gemischte_Logen_in_%C3%96sterreich|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

'''Velika liberalna loža Austrije''' (''Liberale Großloge von Österreich''), skraćeno LGLÖ,&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Liberale Grossloge von Österreich|url=https://www.liberale-grossloge.org/|access-date=2026-03-13|website=liberale-grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; je mješovita velika loža osnovana 2007. godine u Beču. Osnovale su tri lože koje su se povukle iz Velikog orijenta Austrije.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Pod svojim okriljem ima 10 loža, od toga devet u Beču te jedna u [[Zürich]]u, [[Švicarska]].&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt; Članica je dva međunarodna saveza, [[CLIPSAS]]-a i [[AACEE]].&lt;ref name=&quot;clipsas&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Members of the A.A.C.E.E.|url=https://aacee.eu/members|access-date=2026-03-13|website=aacee.eu|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Die Liberale Großloge von Österreich (LGL)|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Die_Liberale_Gro%C3%9Floge_von_%C3%96sterreich_(LGL)|access-date=2026-03-13|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;

== Tradicionalne velike lože ==
{{multiple image
| align       = right
| header      = 
| perrow      = 

| image1      = GrosslogeAASR.png
| width1      = 135
| caption1    = Velika loža d.p.š.o. Austrije, osnovana 2013. godine

| image2      = Glda.png
| width2      = 137
| caption2    = Velika loža slobodnih zidara Austrije, osnovana 2025.

}}
U Austriji danas djeluje nekoliko drugih velikih loža [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnog ustroja]]. Velika loža Austrije jedina je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].

'''Velika loža Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda Austrije''' (''Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Großloge des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus von Österreich|url=https://grossloge.org/|access-date=2026-03-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250130115919/https://grossloge.org/|archive-date=2025-01-30|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; tradicionalna je velika loža osnovana 9. lipnja 2013. godine uz pomoć [[Slobodno zidarstvo u Mađarskoj#Tradicionalne i liberalne velike lože|Velike lože Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda]] i  [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Die Freimaurerei Österreich-Ungarns|url=https://grossloge.org/die-geschichte-der-grossloge/|access-date=2026-03-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20241109134736/https://grossloge.org/die-geschichte-der-grossloge/|archive-date=2024-11-09|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Primarni obred je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Članica je međunarodnog saveza [[CIGLU]].

'''Velika masonska loža Austrije'''{{efn|name=vmla|Službeni naziv bi bio &quot;Velika loža Austrije Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda&quot;, no zbog sličnosti naziva s drugom velikom ložom koristi se prijevod s engleskog naziva u CGLEM-u.&lt;ref name=&quot;:9&quot;/&gt;}} (''Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|title=Großloge von Österreich des Alten und Angenommenen Schottischen Ritus|access-date=2026-03-13|website=aasr-austria.at|language=de}}&lt;/ref&gt; tradicionalna je velika loža. Pod svojim okriljem ima šest loža, i to: &quot;Hohensalzburg&quot; u [[Salzburg]]u, &quot;Sol Invictus&quot; u [[Villach]]u, &quot;Viribus Unitis&quot; u [[Linz]]u, &quot;Joseph Haydn&quot; u Beču, &quot;Ostarrichi&quot; u [[Sankt Pölten]]u te &quot;Fischer von Erlach&quot; u [[Graz]]u. Primarni obred je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Članica je međunarodnog saveza [[CGLEM]].&lt;ref name=&quot;:9&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=https://cglem.org/grand-lodges/|title=Grand Lodges - CGLEM|access-date=2026-01-22|website=cglem.org|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.thesquaremagazine.com/mag/article/202208who-are-cglem/|title=CGLEM|access-date=2023-08-18|website=thesquaremagazine.com|language=en}}&lt;/ref&gt;

'''Velika suverena loža Austrije''' (''Souveräne Großloge von Österreich''), skraćeno  SGLÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.sgla.eu/|title=Willkommen bei der Souveränen Großloge von Österreich|access-date=2026-03-13|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; je tradicionalna velika loža osnovana 2016. godine u [[Beč]]u od strane tri bečke lože, &quot;Mozart&quot; (2014.), &quot;Beethoven&quot; (2015.) i &quot;Haydn&quot; (2016.).{{efn|Lože su ponijele nazive po skladateljima [[Wolfgang Amadeus Mozart|Wolfgangu Amadeusu Mozartu]], [[Ludwig van Beethoven|Ludwigu van Beethovenu]] i [[Joseph Haydn|Josephu Haydnu]].}} Primarni obred je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Über unsere Großloge|url=https://www.sgla.eu/ueber-unsere-grossloge/|access-date=2026-03-13|website=sgla.eu|language=de}}&lt;/ref&gt; Članica je međunarodnog saveza [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodges|url=https://sogliasdwa.org/grand-lodges/|access-date=2026-03-04|website=sogliasdwa.org|language=en}}&lt;/ref&gt; Upravljanje [[Visoki masonski stupnjevi|visokim stupnjevima]] škotskog obreda vodi Vrhovno vijeće Drevnog  i prihvaćenog škotskog obreda Austrije (''Oberste Rat des Alten und Angenommen Schottischen Ritus Österreichs'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Oberste Rat des Alten und Angenommen Schottischen Ritus Österreichs|url=https://sca-aasr.at/|access-date=2026-03-22|website=sca-aasr.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

'''Velika regularna loža Austrije''' (''Reguläre Großloge von Österreich''), skraćeno RGLÖ,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://rgla.at/|title=Reguläre Großloge von Österreich|access-date=2026-03-13|website=rgla.at|language=de}}&lt;/ref&gt; tradicionalna je velika loža osnovana 7. lipnja 2019. godine u Beču. Osnovale su je tri bečke lože, &quot;Vindobona&quot; br. 1, &quot;Transilvanija&quot; (''Loge Siebenbürgen'') br. 2 i &quot;Franjo Stjepan&quot; (''Loge Franz Stephan'') br. 3.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Gründungsakt / Act of Founding|url=http://rgla.at/?page_id=62|access-date=2026-03-13|website=rgla.at|language=de, en}}&lt;/ref&gt; Članica je međunarodnog saveza [[SOGLIA]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grand Lodges of SOGLIA|url=https://soglia.org/en/grand-lodges|access-date=2026-03-09|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20250811021612/https://soglia.org/en/grand-lodges|archive-date=2025-08-11|website=soglia.org|language=en}}&lt;/ref&gt;

'''Velika loža Austrije''' ([[Francuski jezik|fran.]] ''Grande Lodge d'Autriche''), odnosno '''Velika loža slobodnih zidara Austrije''' (''Großloge der österreichischen Freimaurer''), skraćeno GLDA,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Grande Lodge d'Autriche - GLDA|url=https://www.glda.at/|access-date=2026-03-22|website=glda.at|language=de}}&lt;/ref&gt; tradicionalna je velika loža osnovana 2025. godine od loža koje su u Austriji radile pod okriljem [[Velika loža Francuske|Velike lože Francuske]]. Primarni obred je [[Drevni i prihvaćeni škotski obred]]. Članica je međunarodnog saveza [[CIGLU]] (u statusu promatrača).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Welcome to a new Observer Obedience!|url=https://www.facebook.com/photo/?fbid=732537763064060&amp;set=a.121650450819464|access-date=2026-03-13|date=2025-06-29|website=facebook.com|language=en, fr, es}}&lt;/ref&gt; Upravljanje visokim stupnjevima škotskog obreda vodi Vrhovni savjet Austrije 1925. ([[Francuski jezik|fran.]] ''Suprême Conseil d'Autriche 1925'').&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Suprême Conseil d'Autriche 1925|url=https://www.scda.at/|access-date=2026-03-22|website=scda.at|language=de}}&lt;/ref&gt;

== Inozemne velike lože u Austriji ==
Pored austrijskih velikih loža, u Austriji djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|FRA}} [[Velika loža Francuske]] (GLdF) pod svojim okriljem u Austriji ima lože u [[Beč]]u, [[Linz]]u i Mödlingu.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=La GLDF en Europe|url=https://www.gldf.org/la-gldf-en-europe/|access-date=2026-03-14|website=gldf.org|language=fr}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|NJE}}{{Z|GRU}}{{Z|LAT}} Međunarodna velika loža za muškarce i žene &quot;Libertas&quot;{{efn|Puni naziv: Libertas – Internationale Freimaurergroßloge für Frauen und Männer.}} pod pod svojim okriljem u Austriji ima Ložu &quot;Feniks i istina&quot; (''Loge Phönix zur Wahrhaftigkeit'') koja radi u Beču po [[Drevni i prihvaćeni škotski obred|Drevnom i prihvaćenom škotskom obredu]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=LIBERTAS Internationale Freimaurergroßloge für Frauen und Männer - Mitgliedslogen|url=https://www.libertas-international.com/de/mitgliedslogen|access-date=2026-03-20|website=libertas-international.com|language=de}}&lt;/ref&gt;

Neke lože slobodnih zidara bile su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|FRA}} [[Le Droit Humain|Red &quot;Le Droit Humain&quot;]] (LDH) je između dva rata imao dvije [[Mješovito slobodno zidarstvo|mješovite lože]] u Beču.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;
*{{Z|NIZ}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Nizozemska|Nizozemska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]] je pod svojim okriljem imala Ložu &quot;Harmonija&quot; u Beču, od njenog osnivanja 1955. pa sve do 1957. kada je prešla u Njemačko-austrijsku jurisdikciju istoga reda.&lt;ref name=&quot;:7&quot;/&gt;
*{{Z|NJE}} [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Njemačka|Velika loža za muškarce i žene u Njemačkoj &quot;Humanitas&quot;]] je 1960. godine osnovala Ložu &quot;Lux Danubiana&quot; u Beču, a nakon toga i druge lože koje će 1972. utemeljiti današnju Veliku ložu &quot;Humanitas&quot; Austrije. Kasnije je u Beču imala i Ložu &quot;Leonardo da Vinci&quot;.&lt;ref name=&quot;:10&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Austria - co-Masonry|url=https://comasonry.3-5-7.nl/europe/austria/|access-date=2026-03-20|website=comasonry.3-5-7.nl|language=en}}&lt;/ref&gt;

== Poznati slobodni zidari ==
&lt;!-- NAVODITI SAMO OSOBE KOJI IMAJU ČLANAK NA WIKIPEDIJI --&gt;
Članovi [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] u autrijskim gradovima bili su:
{{div col|colwidth=33em}}
* [[Alfred Adler]] (1870. – 1937.), psiholog
* [[Hermann Bahr]] (1863. – 1934. ), pisac, redatelj i kritičar
* [[Hermann Beigel]] (1829. – 1879.), liječnik
* [[Franjo Stjepan Lotarinški]] (1708. – 1765.), car Svetog Rimskog Carstva
* grof [[Josip Frano Gundulić]] (1711. – 1774.), hrvatski plemić, katolički svećenik
* [[Joseph Haydn]] (1732. – 1809.), skladatelj i dirigent
* knez [[Karlo Ivan od Dietrichsteina]] (1728. – 1808.), plemić
* [[Čedo Kirchner]] (1923. – 1993.), arhitekt
* [[Rudolf von Laban]] (1879. – 1958.), plesni umjetnik i teoretičar
* [[Leopold Mozart]] (1719. – 1787.), skladatelj 
* [[Wolfgang Amadeus Mozart]] (1756. – 1791.), skladatelj
* [[Felix Salten]] (1869. – 1945.), pisac i kritičar 
* [[Fred Sinowatz]] (1929. – 2008.), političar i povjesničar
* [[Alexander Van der Bellen]] (r. 1944.), političar 
* [[Richard von Coudenhove-Kalergi]] (1894. – 1972.), političar
{{div col end}}

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Mađarskoj]]
* [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
* [[Slobodno zidarstvo u Sloveniji]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{div col|colwidth=25em}}
* {{URL|https://freimaurer-wiki.de/index.php/%C3%96sterreich|Austrija}} na ''freimaurer-wiki.de'' 
* {{URL|https://freimaurerei.at/|Velika loža Austrije}}
* {{URL|https://www.liberale-grossloge.org/|Velika liberalna loža Austrije}}
* {{URL|https://www.freimaurer.at/neue-pflichten/|Veliki orijent Austrije}}
* {{URL|https://www.grosslogehumanitas.at/|Velika loža &quot;Humanitas&quot; Austrije}}
* {{URL|https://www.droit-humain.at/|Austrijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;}}
* {{URL|http://www.freimaurer-hermetica.at/index.html|Opći slobodnozidarski red &quot;Hermetica&quot;}}
* {{URL|https://www.aasr-austria.at/de/grossloge-oesterreich/|Velika masonska loža Austrije}}
* {{URL|https://www.glda.at/|Velika loža slobodnih zidara Austrije}}
* {{URL|https://www.sgla.eu/|Velika suverena loža Austrije}}
* {{URL|http://rgla.at/|Velika regularna loža Austrije}}
* {{URL|https://aasr.at/|Vrhovno vijeće Škotskog obreda u Austriji}} (pri VLA)
* {{URL|https://www.scda.at/|Vrhovni savjet Austrije}} (pri VLSZA)
* {{URL|https://sca-aasr.at/|Vrhovno vijeće Škotskog obreda Austrije}} (prvi VSLA)
* {{URL|https://www.freimaurermuseum.at/|Muzej austrijskog slobodnog zidarstva}} (pri VLA)
{{div col end}}

{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Austriji]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Austrija]]</text>
      <sha1>0we1o4mh1wc2b2q7o8o7x2dlip88yu8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Slobodno zidarstvo u Mađarskoj</title>
    <ns>0</ns>
    <id>803185</id>
    <revision>
      <id>7447581</id>
      <parentid>7408075</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:04:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>/* Vanjske poveznice */</comment>
      <origin>7447581</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="18477" sha1="1vusc30gnn8b6i46e6677210f8ndozz" xml:space="preserve">{|class=&quot;wikitable sortable floatright plainrowheaders&quot; style=&quot;clear:right; margin-left:7px; margin-top:0; margin-right:0; margin-bottom:3px; font-size:90%;&quot;
|+Velike lože u Mađarskoj{{efn|Izdvojen popis velikih loža koje djeluju u Mađarskoj te broj loža koje djeluju pod njihovim pokroviteljstvom.}}
|-
! scope=&quot;col&quot; | [[Velika loža|Velike lože]]
! scope=&quot;col&quot; | Broj [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]]
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Simbolička velika loža Mađarske]]'''
|align=right|15
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''[[Veliki orijent Mađarske]]'''
|align=right|9
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Velika loža Mađarske'''{{efn|Puni naziv: Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda}}
|align=right|3
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|'''Mađarski ogranak &quot;Le Droit Humain&quot;'''
|align=right|1
|-
|align=left bgcolor=#EFEFEF|{{Z|FRA}} '''[[Velika ženska loža Francuske]]'''
|align=right|1
|-
|}
{{SZsidebar}}
[[Slobodno zidarstvo]] ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Szabadkőművesség'') u [[Mađarska|Mađarskoj]] djeluje od sredine [[18. stoljeće|18. stoljeća]]. 

Danas u Mađarskoj djeluje [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] [[Simbolička velika loža Mađarske]] i nekoliko [[Mješovito slobodno zidarstvo|liberalnih, odnosno mješovitih]], velikih loža. Također, inozemne [[Velika loža|nadležnosti]], poput [[Velika ženska loža Francuske|Velike ženske lože Francuske]], imaju svoje lože u Austriji.

== Povijest ==
[[Slika:Draskovich janos viii.jpg|mini|150px|lijevo|Grof [[Ivan VIII. Drašković]] bio je organizator hrvatskog i ugarskog slobodnog zidarstva u 18. stoljeću]]
Prve dvije [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] na području [[Kraljevina Ugarska|Ugarskog Kraljevstva]] osnovane su 1749. godine u [[Brașov (grad)|Brašovu]] pod nazivima &quot;Tri stupa&quot; (''A három oszlophoz páholy'') i &quot;Četiri mjeseca&quot; (''A négy holdhoz páholy''). Ubrzo su primjer Brašova slijedili i drugi gradovi, osobito na rubnim područjima [[Habsburška Monarhija|Habsburške Monarhije]]. U [[Sibiu (grad)|Sibiu]], [[Prešov]]u, [[Košice|Košicama]], [[Bratislava|Bratislavi]], [[Banská Štiavnica|Banskoj Štiavnici]], [[Banská Bystrica|Banskoj Bystrici]], [[Zagreb]]u, [[Glina (grad)|Glini]] i [[Varaždin]]u organizirane su lože humanitarnog i obrazovnog karaktera. U njima su sudjelovali uglavnom državni službenici, svećenici, učitelji i časnici koji su se školovali u inozemstvu. Većina tih loža dobila je svoje osnivačke povelje od već postojećih slobodnozidarskih središta, najčešće iz [[Magdeburg]]a, [[Varšava|Varšave]], [[Berlin]]a ili [[Beč]]a, čime je njihov rad bio priznat kao zakonit.&lt;ref name=&quot;:0&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=A szabadkőművesség Magyarországon|url=https://droit-humain.hu/a-szabadkomuvessegrol/a-szabadkomuvesseg-magyarorszagon/|access-date=2026-03-18|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

Takav relativno miran razvoj slobodnog zidarstva trajao je do početka 1770-ih godina, kada je ujedinjenje pet loža u južnim dijelovima Ugarske dovelo do značajnih promjena u organizaciji mađarskog slobodnog zidarstva. U početku su grof [[Ivan VIII. Drašković]], starješina loža u Glini i Zagrebu, te grof [[Stjepan Niczky]], starješina loža u Varaždinu, [[Križevci]]ma i [[Osijek]]u, namjeravali svoje lože povezati u zajedničku [[Velika loža|veliku ložu]] uz pomoć osnivačkih povelja iz Beča i Praga. Međutim, nakon što je praška velika loža odbila njihove zahtjeve pozivajući se na formalne nedostatke, odlučili su osnovati vlastitu neovisnu organizaciju. Dana 22. listopada 1775. osnovali su [[Velika pokrajinska loža Hrvatske|Veliku ložu Ugarske i Hrvatske]]. Ova organizacija donijela je vlastiti [[Obred (slobodno zidarstvo)|obred]], poznat kao [[Draškovićeva opservancija]], koji je ubrzo prihvatila većina loža u Ugarskoj. Nakon osnivanja ove organizacije i Beč i Prag, iako nevoljko, priznali su zakonitost ovog slobodnozidarskog reda.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Tudta, hogy a Nyugati pályaudvar mellett áll a magyar szabadkőművesség egykori központja?|url=https://24.hu/kultura/2015/11/13/tudta-hogy-a-nyugati-palyaudvar-mellett-all-a-magyar-szabadkomuvesseg-egykori-kozpontja/|access-date=2026-03-20|last=Vincze|first=Miklós|date=2015-11-13|website=24.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

Djelovanje loža nakratko je bilo ograničeno reformskim dekretom cara [[Josip II., car Svetog Rimskog Carstva|Josipa II.]] iz 1785. godine, kojim je smanjen broj loža i pojačan državni nadzor nad njihovim radom. Međutim, nakon stupanja na prijestolje cara [[Leopold II., car Svetog Rimskog Carstva|Leopolda II.]] 1790. godine, koji je i sam bio slobodni zidar, članovi peštanske Lože &quot;Velikodušnost&quot; (''Nagyszívűséghez páholy'') dobili su zadatak izraditi prijedloge reformskih zakona za ugarski sabor. Ti su prijedlozi bili pripremljeni, ali zbog smrti cara Leopolda II. prije zasjedanja sabora 1792. godine njihovo donošenje nije ostvareno.&lt;ref name=&quot;:0&quot;/&gt; 

Krajem 18. stoljeća politička klima u [[Habsburška Monarhija|Habsburškoj Monarhiji]] postala je nepovoljnija za djelovanje tajnih društava. Nakon [[Francuska revolucija|Francuske revolucije]] vlasti su počele sumnjati u organizacije povezane s liberalnim idejama. U Ugarskoj je dodatni poticaj represiji bio takozvani [[Jakobinci|jakobinski pokret]], koji je vlast povezivala s revolucionarnim idejama. Kao posljedica toga, car [[Franjo II., car Svetog Rimskog Carstva|Franjo II.]] 1795. godine zabranio je djelovanje slobodnog zidarstva u Monarhiji. Sve su lože raspuštene, a rad slobodnih zidara prestao je na više od sedam desetljeća.&lt;ref name=&quot;:1&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Ungarn|url=https://freimaurer-wiki.de/index.php/Ungarn|access-date=2026-03-18|website=freimaurer-wiki.de|language=de}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;
[[Slika:László Szigfrid - Magyarország szabadkőműves páholyainak térképe 1892. év végén.jpg|mini|350px|desno|Karta s [[Orijent (slobodno zidarstvo)|orijentima]] u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]] Austro-Ugarske krajem 1892. godine.]]
[[Slika:Than Portrait of Ferenc Pulszky.jpg|mini|150px|lijevo|Ferenc Pulszky (1814. – 1897.){{efn|Ferenc Pulszky – portret slikara Móra Thana}} bio je [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|veliki majstor]] [[Velika loža Ugarske|Velike lože Ugarske]] cijelo vrijeme njenog djelovanja te prvi veliki majstor [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]].]]
Ponovno oživljavanje slobodnog zidarstva započelo je u drugoj polovici 19. stoljeća. Nakon [[Austro-ugarska nagodba|Austro-ugarske nagodbe]] 1867. godine političke su okolnosti postale znatno liberalnije u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu]], što je omogućilo obnovu slobodnozidarskih organizacija. U [[Budimpešta|Budimpešti]] su osnovane nove lože, a postupno se razvila organizirana nacionalna struktura slobodnog zidarstva. Godine 1870. osnovana je [[Velika loža Ugarske|Velika loža svetog Ivana Ugarske]], dok je 1871. osnovan i [[Veliki orijent Ugarske]]. Ove su dvije organizacije u početku djelovale paralelno, okupljajući različite lože i [[Ritual (slobodno zidarstvo)|ritualne]] sustave. Godine 1886. došlo je do ujedinjenja dviju organizacija osnivanjem [[Velika simbolička loža Ugarske|Velike simboličke lože Ugarske]]. Time je stvorena jedinstvena organizacija mađarskog slobodnog zidarstva koja je koordinirala rad loža na području Ugarske. Krajem 19. i početkom 20. stoljeća slobodno zidarstvo u Mađarskoj doživjelo je snažan razvoj. Do početka [[Prvi svjetski rat|Prvoga svjetskog rata]] djelovalo je oko 100 loža s približno 7000 članova. Najveći broj loža nalazio se u Budimpešti, ali su djelovale i u drugim gradovima poput [[Segedin]]a, [[Debrecin]]a, [[Temišvar]]a, [[Košice|Košica]] i [[Cluj-Napoca|Cluja]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;

Nakon [[Raspad Austro-Ugarske|raspada Austro-Ugarske]] 1918. godine političke prilike u Mađarskoj naglo su se promijenile. U razdoblju političkih previranja slobodni zidari su često bili optuživani za sudjelovanje u liberalnim i republikanskim pokretima. Nakon [[Kraljevina Mađarska|dolaska na vlast]] regenta [[Miklós Horthy|Miklósa Horthyja]] donesena je odluka o zabrani slobodnog zidarstva. Godine 1920. sve su lože raspuštene, njihova imovina konfiscirana, a slobodnozidarske organizacije prestale su djelovati. Nakon završetka [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskog rata]] slobodno zidarstvo u Mađarskoj nakratko je obnovljeno. Godine 1945. ponovno su osnovane neke lože i pokušalo se obnoviti djelovanje Velike simboličke lože. Međutim, nakon učvršćenja [[Narodna Republika Mađarska|komunističke vlasti]] krajem 1940-ih slobodno zidarstvo ponovno je zabranjeno. Komunistički režim nije dopuštao djelovanje neovisnih organizacija povezanih s međunarodnim mrežama, pa je slobodno zidarstvo ponovno ugašeno. Mnogi emigraniti nakon [[Mađarska revolucija 1956.|revolucije 1956.]], baš kao i stotinu godina ranije, postali su slobodni zidari u ložama u zapadnoj Europi ili inozemstvu.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;&gt;{{Citiranje weba|title=Szabadkőművesek Magyarországon: Mindenkinek falaznak|url=https://magyarnarancs.hu/belpol/szabadkomuvesek_magyarorszagon_mindenkinek_falaznak-62511|access-date=2026-03-20|last=Barotányi|first=Zoltán|date=2001-04-12|website=magyarnarancs.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

Tek nakon [[Pad komunizma u Mađarskoj (1989.)|političkih promjena 1989.]] godine i raspada socijalističkog sustava slobodno zidarstvo ponovno je obnovljeno. Tada su ponovno osnovane lože i obnovljene organizacije koje nastavljaju tradiciju povijesnih mađarskih slobodnih zidara. U suvremenoj Mađarskoj djeluje više slobodnozidarskih organizacija, uključujući [[Simbolička velika loža Mađarske|Simboličku veliku ložu Mađarske]] i druge obedijencije koje održavaju međunarodne kontakte s europskim i svjetskim organizacijama.&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:5&quot;/&gt;&lt;ref name=&quot;:6&quot;/&gt;

== Regularna velika loža ==
[[Slika:Vslm.png|mini|desno|135px|[[Simbolička velika loža Mađarske]], osnovana 1989.]]
{{glavni|Simbolička velika loža Mađarske}}
'''Simbolička velika loža sv. Ivana Mađarske''' ([[Mađarski jezik|mađa.]] ''Magyarországi Jánosrendi Symbolikus Nagypáholy''), skraćeno MJSN,&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Magyarországi Symbolikus Nagypáholy|url=https://www.szabadkomuves.hu/|access-date=2026-03-18|website=szabadkomuves.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; je [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna]] mađarska velika loža osnovana u prosincu 1989. godine u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Danas ima više od 400 članova u 15 [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od kojih njih 12 radi u [[Budimpešta|Budimpešti]] te po jedna u [[Segedin]]u, [[Šopron]]u i [[Đunđuš]]u. [[Ujedinjena velika loža Engleske]] je 1990. godine, priznala ovu veliku ložu kao regularnu.

== Tradicionalne i liberalne velike lože ==
[[Slika:Nagyoriens.png|mini|desno|135px|[[Veliki orijent Mađarske]], osnovan 1991.]]
U Mađarskoj danas djeluje nekoliko velikih loža koje pripadaju [[Kontinentalno slobodno zidarstvo|kontinentalnom (liberalanom, adogmatskom)]] ili [[Tradicionalno slobodno zidarstvo|tradicionalnom ustroju]]. Simbolička velika loža Mađarske je jedina [[Regularno slobodno zidarstvo|regularna velika loža]].

'''[[Veliki orijent Mađarske]]''' (''Magyarországi Nagyoriens'') je liberalna velika loža osnovana u ožujku 1991. godine. Pod svojim okriljem ima devet [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]], od kojih njih pet radi u [[Budimpešta|Budimpešti]], dvije u [[Târgu Mureș]] i jedna u [[Oradea|Oradei]], a u susjednoj [[Rumunjska|Rumunjskoj]] rade tri lože.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=A Magyarnagyoriens Páholyai|url=https://magyarnagyoriens.hu/magyarnagyoriens-paholyai-paholyaink-ritusok-tortenete-magyar-nagyoriens-szabadkomuvesek-komuves/|access-date=2026-03-18|website=magyarnagyoriens.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt; Od studenog 2022. i [[Slobodno zidarstvo i žene|žene mogu biti članice]] ove nadležnosti. Član je [[Međunarodni savezi (slobodno zidarstvo)|međunarodnog saveza]] [[Adogmatska udruga srednje i istočne Europe|AACEE]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Members of the A.A.C.E.E.|url=https://aacee.eu/members|access-date=2026-03-18|website=aacee.eu|language=en}}&lt;/ref&gt; Također, bio je i u članstvu [[Alijansa masona Europe|Alijanse masone Europe]]. 

'''Velika loža Mađarske Drevnog i prihvaćenog škotskog obreda''' (''Ösi és Elfogadott Skótritusú Magyarországi Nagypáholy'')&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.aasr.hu/vizoentoe/|title=AASR|access-date=2026-03-18|website=aasr.hu|archive-url=https://web.archive.org/web/20071020035019/http://www.aasr.hu/vizoentoe/|archive-date=2007-10-20|url-status=dead}}&lt;/ref&gt; je tradicionalna velika loža osnovana 2005. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Die Freimaurerei Österreich-Ungarns|url=https://grossloge.org/die-geschichte-der-grossloge/|access-date=2026-03-13|url-status=dead|archive-url=https://web.archive.org/web/20241109134736/https://grossloge.org/die-geschichte-der-grossloge/|archive-date=2024-11-09|website=grossloge.org|language=de}}&lt;/ref&gt; Pod svojim okriljem ima tri lože, &quot;Istinsko bratstvo&quot; (''Igaz testvériség páholy''), &quot;Nesebičnost&quot; (''Önzetlenséghez páholy'') i &quot;Vodenjak&quot; (''Vízöntő páholy'').&lt;ref&gt;{{Citiranje časopisa|title=Zabadkőművesség Magyarországon ma és tegnap|journal=Szabadkőművesség|last=Vári|first=László|url=https://epa.oszk.hu/01400/01433/00085/pdf/EPA01433_szepirodalmi_figyelo_2018_2_059-075.pdf|volume=2|pages=59-73|year=2018|language=hu}}&lt;/ref&gt; [[Veliki majstor (slobodno zidarstvo)|Veliki majstori]] ove velike lože bili su: Ákos Ditrói (2004. – 2006.), István Tihanyi (2006. – 2011. i 2015. – 2018.), István Horváth (2012. – 2015.) te Péter Pataki (od 2018.).&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Magyarországi Nagyoriens Szabadkőműves Egyesület (1992-)|url=https://szk.miraheze.org/wiki/Magyar_nagymesterek_list%C3%A1i|access-date=2026-03-18|website=miraheze.org|language=hu}}&lt;/ref&gt; Članica je međunarodnog saveza [[CIGLU]].

'''Velika loža Mađarske''' (''Magyarországi Nagypáholy'') je navedena kao suosnivač [[Svjetska unija Libertas 5775|Svjetske unije &quot;Libertas 5775&quot;]] u siječnju 2021. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|title=Declaration of the Foundation and Sovereignty|access-date=2026-03-18|website=libertas5775.org|archive-url=https://web.archive.org/web/20211105073934/https://libertas5775.org/wp-content/uploads/2021/03/Declaration.pdf|archive-date=2021-11-05|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;

Pored njih u Mađarskoj djeluju i:
* Loža &quot;Tolerancija i bratstvo&quot; (''Tolerancia és Testvériség páholy'') br. 1550 mješovita je [[Loža (slobodno zidarstvo)|loža]] osnovana 1991. godine u [[Budimpešta|Budimpešti]] na inicijativu [[Popis masonskih velikih loža u Europi#Belgija|Belgijska federacija &quot;Le Droit Humain&quot;]].&lt;ref name=&quot;:1&quot;/&gt; Djeluje unutar [[Le Droit Humain|Međunarodnog reda &quot;Le Droit Humain&quot;]] sa sjedištem u [[Pariz]]u u kojem ima status pionirske lože, prve od tri [[Pokrajinska velika loža|organizacijske razine]] unutar Reda.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=A szabadkőműves intézményrendszer|url=https://droit-humain.hu/a-szabadkomuvessegrol/a-szabadkomuves-intezmenyrendszer/|access-date=2026-03-19|website=droit-humain.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

== Inozemne velike lože u Mađarskoj ==
Pored austrijskih velikih loža, u Mađarskoj djeluju i [[Loža (slobodno zidarstvo)|lože]] koje su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|FRA}} [[Velika ženska loža Francuske]] (GLFF) u Mađarskoj ima jednu ložu pod svojim okriljem, i to Ložu &quot;Suncokret&quot; (''Loge Tournesol''; ''Napraforgó páholy''), koja djeluje u Budimpešti od 1992. godine.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Napraforgó páholy|url=https://napraforgopaholy.hu/|access-date=2026-03-18|website=napraforgopaholy.hu|language=hu}}&lt;/ref&gt;

Neke lože slobodnih zidara bile su pod okriljem drugih nacionalnih velikih loža, kao što su:
*{{Z|FRA}} [[Veliki orijent Francuske]] (GOdF) je od 1869. godine u [[Zemlje Krune sv. Stjepana|ugarskom dijelu Austro-Ugarske]] formirao desetak loža koje su 1872. godine osnovale [[Veliki orijent Ugarske]].&lt;ref name=&quot;:4&quot;&gt;{{Citiranje weba|url=http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|title=The Origins of the Symbolic Grand Lodge of Hungary|access-date=2026-03-19|website=ststephenlodge.com|archive-url=https://web.archive.org/web/20221129115737/http://www.ststephenlodge.com/grand-lodge/|archive-date=2022-11-29|url-status=dead|language=en}}&lt;/ref&gt;
*{{Z|AUT}} [[Velika loža Austrije]] (GLvÖ) je u [[Patipron]]u 1989. godine formirala četiri mađarske lože (&quot;Ferenc Deák&quot;, &quot;Galilei&quot;, &quot;Jednakost&quot; i &quot;Arpad&quot;) koje su 27. prosinca iste godine prebačene u Budimpeštu. Istog dana uspostavljena je i [[Simbolička velika loža Mađarske]].&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|url=https://www.freimaurer-wiki.de/index.php/En:The_Return_of_the_Light_to_Hungary_in_1989|title=The Return of the Light to Hungary in 1989|access-date=2023-12-09|website=freimaurer-wiki.de|language=en}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;:4&quot;/&gt;
*{{Z|FRA}} [[Velika loža Francuske]] (GLdF) je u ožujku 1990. godine u [[Segedin]]u osnovala Ložu &quot;Universum&quot;. Početkom 1990-ih, osnovane su lože u Budimpešti, i to Loža &quot;Oszkar Jaszi&quot;, Loža &quot;Humanitas&quot; (1991.) te Loža &quot;Leonardo da Vinci&quot; (1992.). Ove četiri lože u ožujku 1991. godine uspostavile [[Veliki orijent Mađarske]].

== Vidi još ==
* [[Slobodno zidarstvo u Austriji]]
* [[Slobodno zidarstvo u Hrvatskoj]]
* [[Slobodno zidarstvo u Srbiji]]

== Bilješke ==
{{notelist}}

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{div col|colwidth=33em}}
* {{URL|https://freimaurer-wiki.de/index.php/Ungarn|Mađarska}} na ''freimaurer-wiki.de'' {{Deu oznaka}}
* {{URL|https://szk.miraheze.org/wiki/Szabadk%C5%91m%C5%B1ves_Wiki|Wiki o slobodnim zidarima}} {{Hun oznaka}}
* {{URL|https://www.szabadkomuves.hu/|Simbolička velika loža Mađarske}}
* {{URL|https://magyarnagyoriens.hu/|Veliki orijent Mađarske}}
* {{URL|https://droit-humain.hu/|Mješovita Loža &quot;Tolerancija i bratstvo&quot;}}
* {{URL|https://napraforgopaholy.hu/|Ženska Loža &quot;Suncokret&quot;}}
{{div col end}}

{{SZuMAĐ}}
{{Slobodno zidarstvo}}

[[Kategorija:Slobodno zidarstvo u Mađarskoj]]
[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po državama|Mađarska]]</text>
      <sha1>1vusc30gnn8b6i46e6677210f8ndozz</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/Vulkanologija</title>
    <ns>2</ns>
    <id>803376</id>
    <revision>
      <id>7447548</id>
      <parentid>7446188</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:42:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>69</comment>
      <origin>7447548</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1326" sha1="hne9eq5cn9j6pe81olftkgmvccfh4k7" xml:space="preserve">{{stupci|4|
# [[Latit]]
# [[Letas]]
# [[Liamuiga]]
# [[Lopevi]]
# [[Magmatska diferencijacija]]
# [[Magmatske stijene]]
# [[Mauna Kea]]
# [[Mauna Loa]]
# [[Mayon]]
# [[Miljna]]
# [[Mont Pelée]]
# [[Mount Apo]]
# [[Mount Gimie]]
# [[Mount Kenya]]
# [[Mount Scenery]]
# [[Nevado de Toluca]]
# [[Oku (jezero)]]
# [[Olympus Mons]]
# [[Opsidijan]]
# [[Orizaba]]
# [[Pacifički vatreni prsten]]
# [[Paravani (jezero)]]
# [[Piperno]]
# [[Pitons]]
# [[Plavac (kamen)]]
# [[Pneumonoultramicroscopicsilicovolcanoconiosis]]
# [[Podmorski vulkan]]
# [[Popocatépetl]]
# [[Prolaz divova]]
# [[Pršinac]]
# [[Quill (vulkan)]]
# [[Rajsko jezero]]
# [[Ruapehu]]
# [[Sabalan]]
# [[Sabyinyo]]
# [[Sahand]]
# [[Saričev (vulkan)]]
# [[Silisili]]
# [[Stratovulkan]]
# [[Stromboli]]
# [[Surtsey]]
# [[Sveti Vincent (otok)]]
# [[Taal (vulkan)]]
# [[Taftan]]
# [[Tambora]]
# [[Teide]]
# [[Tenerife]]
# [[Tethys (vulkan)]]
# [[Tharsis]]
# [[Toba (jezero)]]
# [[Tokū]]
# [[Tolbačik]]
# [[Tortola]]
# [[Tritriva]]
# [[Tupungato]]
# [[Upolu]]
# [[Vai Lahi]]
# [[Vogelsberg]]
# [[Volatili (astronomija)]]
# [[Volcán de Fuego]]
# [[Volcan du Diable]]
# [[Vulcano]]
# [[Vulkanoklastični sedimenti]]
# [[Vulkanologija]]
# [[Vulkanska aktivnost]]
# [[Vulkanska breča]]
# [[Vulkanska erupcija]]
# [[Vulkanski krater]]
# [[Vulkanski luk Malih Antila]]
}}</text>
      <sha1>hne9eq5cn9j6pe81olftkgmvccfh4k7</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Zijad Zuna Hamburg/sandbox</title>
    <ns>2</ns>
    <id>805169</id>
    <revision>
      <id>7447455</id>
      <parentid>7446907</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T13:03:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zijad Zuna Hamburg</username>
        <id>356052</id>
      </contributor>
      <comment>Dopuna o kolegama iz Oslobođenja i foto-monografiji.</comment>
      <origin>7447455</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="67677" sha1="geyohzcyrxp8guugyhc2wii71y4mjjm" xml:space="preserve">{{Infookvir novinar

| ime               = Zijad Zuna
| slika             = Zijad Zuna - Portrait.jpg
| opis_slike        = Zijad Zuna, novinar i publicist
| 

| datum_rođenja     = 25. lipnja 1951.
| mjesto_rođenja    = [[Jajce]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje         = novinar, urednik, autor

| period            = 1975. – danas
| medijska_kuća     = [[Oslobođenje]], Radio Jajce
| poznat_po         = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena
}}
'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama.

== Biografija ==

=== Počeci i rad u Jugoslaviji (1975. – 1991.) ===
Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce). Upravo te godine, na Plivskim jezerima (hotel Jajce), bilježi svoj prvi veliki intervju s [[Aki Rahimovski|Akijem Rahimovskim]], koji je tada nastupao s grupom „TOR”. Taj susret označio je početak pedesetogodišnjeg procesa dokumentiranja glazbene scene. 

Kao osnovni alat u radu koristio je diktafone, a cijela arhiva od preko '''500 sati tonskog materijala''' i danas se čuva na izvornim kasetama, uz kolekciju od sedam povijesnih diktafona (od ranih Sony kasetofona iz 1975. do danas). U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca.
=== Medijska scena u Jajcu i „Petorica veličanstvenih“ ===

[[File:„Dopisnici i novinari u Jajcu, 1978. godina“.jpg|thumb|right|350px|„Petorica veličanstvenih“ u Jajcu 1978. godine. S lijeva na desno: Božidar Bojić, Zijad Žuna, Borislav Mašlić, Sedžad Karahodžić i Hidajet Zjajo. Autor: Boro Mihajlović.]]

Tokom 1970-ih godina, Jajce je bilo snažno novinarsko središte sa razvijenom mrežom dopisništava. Profesionalnu jezgru tog perioda činila je grupa novinara poznata kao „Petorica veličanstvenih“. Centralno mjesto okupljanja bilo je dopisništvo lista „Oslobođenje“, koje je tada vodio Zijad Žuna. 

Pored Žune, ovu grupu su činili:
* '''Božidar Bojić''' (†), dopisnik Radio-Sarajeva. Njegov sin, Jadranko Bojić, također novinar i recenzent Žunine knjige „Zvijezde na kapiji“, nastavio je novinarsku karijeru u Sarajevu, a danas živi i radi u SAD-u.
* '''Borislav Mašlić''' (†), urednik lista „Elektrobosna“, prepoznatljiv po izvještavanju iz industrijskih pogona tadašnjeg privrednog giganta.
* '''Sedžad Karahodžić''' (†), dugogodišnji urednik Radio-Jajca, koji je karijeru nastavio kao direktor Radio-Zenice.
* '''Hidajet Zjajo''', novinar TV Sarajevo i autor kultne humorističko-satirične emisije „Dobronamjerno, časna riječ“.

Vizualni identitet ovom vremenu dao je fotograf '''Boro Mihajlović''', autor kultnih razglednica Jajca i turističkih prospekata koji su decenijama predstavljali grad širom Jugoslavije. U pred-digitalno vrijeme, novinari i fotografi su materijale slali tele-fotom ili autobusnim linijama kako bi osigurali objavu vijesti istog dana. Sudbina Bore Mihajlovića nakon ratnih devedesetih ostala je nepoznata, ali njegovo djelo ostaje trajno zabilježeno kroz arhivu Zijada Žune.


== Suradnja s doajenima „Oslobođenja“ ==

Nadovezujući se na bogatu medijsku scenu Jajca, posebno poglavlje u profesionalnom radu Zijada Žune zauzima suradnja s redakcijom sarajevskog '''„Oslobođenja“''', tada najtiražnijeg lista u zemlji. Kao '''domaćin i kolega''', Žuna je u Jajcu ugošćivao najveća imena novinarstva, a ti su susreti postali dio njegove bogate privatne arhive.

[[Datoteka:Ekipa_Oslobodjenja_na_putu_1978.jpg|thumb|right|350px|Službeni put (1978.): Minja Bojanić, Zijad Žuna, Enver Dizdar i vozač Ratko Batinić. Foto: Salko Hondo]]

=== Sjećanje na doajene (1978.) ===
Jedan od najupečatljivijih zapisa iz arhive je fotografija sa službenog putovanja iz 1978. godine. Ona bilježi trenutak s kolegama koji su bili više od suradnika – bili su istinski prijatelji i uzori:

* '''Enver Dizdar (r.i.p.):''' Novinarski bard, sin velikog Maka Dizdara, čija je riječ imala težinu diljem Europe.
* '''Minja Bojanić (r.i.p.):''' Kultni novinar čije su reportaže u „Oslobođenju“ bile uzor profesije.
* '''Ratko Batinić (r.i.p.):''' Legendarni vozač i neizostavni pratitelj novinarskih ekipa na terenu.

Ovaj povijesni prizor zabilježio je '''Salko Hondo''', zaštitni znak sarajevskog fotonovinarstva, koji je herojski poginuo 16. srpnja 1992. godine dokumentirajući opsadu Sarajeva.

&lt;blockquote&gt;
''„Ovaj zapis objavljujem iz najveće dubine svoje duše. Imao sam čast ugošćavati ove velikane u svom domu u Jajcu. Oni su svjedoci vremena koje planiram trajno zabilježiti u svojoj budućoj foto-monografiji posvećenoj istaknutim novinarima s Balkana s kojima sam surađivao.“'' — '''Zijad Žuna'''


== Tvrtko Zrile – čuvar i hroničar jajačke vječnosti ==

[[File:tvrtko_zrile_hronicar_jajce_vodopad.jpg|thumb|right|400px|Tvrtko Zrile ispred jajačkog vodopada. Žuna o Zrili: „On je počeo 1396. godine. To se zove ozbiljan početak.“ Foto: Arhiva T. Zrile / ustupljeno Z. Žuni 2025.]]

Poseban segment u istraživačkom i publicističkom radu Zijada Žune predstavlja decenijska saradnja sa '''Tvrtkom Zrilo''', novinarom, fotografom i najznačajnijim hroničarom Jajca. Dok Žuna dokumentuje novinarsku i muzičku scenu, Zrile se fokusira na integralnu historiju grada – od prvog spomena Jajca 1396. godine do danas.

Prema navodima Zijada Žune u tekstovima za portal ''Jajce Online'', Zrile je svojim radom „učinio Jajce besmrtnim“, stvarajući unikatnu i grandioznu arhivu koja obuhvata hiljade fotografija objavljivanih širom svijeta. Njegova '''„Hronika Jajca“''' nije samo knjiga, već dokumentarni spomenik gradu koji je nastao iz potrebe da se sačuva istina u vremenima kada zvanične institucije nisu imale dovoljno podataka. Saradnja dvojice hroničara, započeta još u vrijeme Žuninog uredništva u listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' i vođenja [[Radio Jajce|Radio-Jajca]], ostaje zabilježena kao ključni doprinos očuvanju identiteta kraljevskog grada.

&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;

== Djela (Trilogija života) ==
Njegov književni rad krunisan je „trilogijom života”, nastalom u suradnji s izdavačkom kućom Book Media Sarajevo (direktor Iso Sarić). Djela su plod istraživačkog rada u razdoblju od 1975. do 2026. godine:

* '''Zvijezde na kapiji (2020.)''' – Knjiga koja donosi presjek rada u Hamburgu i susrete sa stotinu najvećih svjetskih glazbenih zvijezda.
* '''Džuboks vremena (u pripremi)''' – Knjiga epohe koja na 400 stranica obrađuje 70 najkultnijih imena rock i pop scene Balkana.
* '''Folkeri vječnosti (planirano za kraj 2026.)''' – Završni dio trilogije koji dokumentira najznačajnija imena narodne glazbe Balkana.

[[Datoteka:Banjalucka_kapija_Jajce_pogled_na_staro_jezgro.jpg|mini|desno|300px|Banjalučka kapija u Jajcu: Pogled na staro jezgro grada, mjesto gdje je autor započeo svoj put ka svjetskoj muzičkoj sceni.]]

== Nastanak djela „Zvijezde na kapiji“ (2020): Od jajačkih kapija do hamburških bina ==

Knjiga '''„Zvijezde na kapiji“''' predstavlja autobiografsku i profesionalnu retrospektivu koja povezuje autorove novinarske početke u rodnom Jajcu sa kasnijom međunarodnom karijerom u Hamburgu. Naslov djela direktno referiše na simbole starog grada Jajca — '''Banjalučku''' i '''Travničku kapiju''' — koje su unutar zidina grada starog preko 600 godina predstavljale polaznu tačku ka svijetu muzike i umjetnosti.

Geneza knjige vezuje se za dva ključna životna perioda:
* '''Jajčki period''': Formiranje estetskog i muzičkog identiteta unutar starogradskih zidina, gdje autor kao dječak prikuplja prve gramofonske ploče (Hendrix, Clapton, B.B. King) i projektuje snove o svjetskim koncertima u sjenci jajačke tvrđave.
* '''Hamburški period''': Profesionalna afirmacija u Hamburgu tokom 1990-ih godina, gdje autor realizuje preko 150 intervjua sa vodećim svjetskim muzičarima, koristeći prijeratno novinarsko iskustvo i prepoznatljivi magnetofon kao jedinu imovinu donesenu u izbjeglištvo.

=== Simbolika i poruka djela ===
Djelo je uobličeno tokom autorovog oporavka nakon teške operacije srca, transformišući bogatu audio arhivu i lične bilješke u dokumentarnu prozu. Centralni motiv knjige je put od sakupljanja „siće“ za ploče ispred jajačkih izloga do direktnih susreta sa ikonama bluesa i rocka na najvećim evropskim pozornicama.

Knjiga se završava ličnom katarzom koja povezuje autorovu životnu borbu sa njegovim profesionalnim putem. Centralna figura završnice je [[B.B. King]], čiji lik i poruka postaju inspiracija za finalizaciju rukopisa. Djelo se zaokružuje simboličkim povratkom na jajačke kapije uz citat koji sažima autorovu borbu i opstanak: ''„God told you, to stay longer“'' (Bog ti kaže, ostani još).


== Najava novog djela: „Tajne svjetskih muzičkih ikona“ (u pripremi) ==

Autor trenutno radi na svojoj novoj knjizi pod radnim naslovom '''„Tajne svjetskih muzičkih ikona“''', čija se objava na tržištu očekuje početkom 2027. godine. Knjiga predstavlja krunu petodecenijskog novinarskog rada i donosi ekskluzivne retrospektive razgovora vođenih u intimnim ambijentima — iza scene, u garderobama, hotelima i tihim trenucima između koncerata.

U ovom djelu, najveće svjetske zvijezde otkrivaju ono što publika nikada nije imala priliku čuti, a tekstove prate do sada neobjavljene ekskluzivne autorske fotografije.

=== Neke od „crtica“ i tajni koje knjiga istražuje: ===
* '''B.B. King: Blues kao molitva''' – Iskrena ispovijest kralja bluesa o duhovnosti i muzici.
* '''Suze od istine bluesa''' – Trenuci kada su maske slavnih padale pred autorovim objektivom.
* '''Daj mi nešto - i hit!''' – Kako nastaju legendarne pjesme u trenucima pritiska.
* '''Strah od raspada benda''' – Intimne drame unutar najvećih rock sastava.
* '''Zlato i čizme''' – Simbolika i ekscentričnost rock zvijezda iza zatvorenih vrata.
* '''Bosnien: Recept za debljanje''' – Duhovita i topla anegdota o susretu svjetskih zvijezda sa bosanskom gostoljubivošću.
* '''Viski kao ritual na bini''' – Istine i zablude o porocima i scenskom nastupu.
* '''Tajna „Lady in Black“''' – Pozadina nastanka jedne od najpoznatijih rock balada (Ken Hensley).
* '''Suze na bini''' – Kada emocije nadvladaju profesionalizam pred hiljadama ljudi.
* '''Gitara je moja tajna''' – Majstori poput Garyja Moorea i Alberta Leeja o svom odnosu s instrumentom.
* '''„Starci uveseljavaju mlade“''' – Fenomen dugovječnosti rock ikona.
* '''Otac i sin bluesa''' – Dinastije i muzičko nasljeđe koje se prenosi kroz generacije.

=== Ekskluzivna svjedočanstva ===
Knjiga obuhvata susrete i nepoznate detalje o ličnostima kao što su:
* [[B.B. King]]
* [[Gary Moore]]
* [[Albert Lee]]
* [[Roger Glover]] i članovi grupe [[Deep Purple]]
* [[Jimmie Vaughan]]
* [[Ken Hensley]] ([[Uriah Heep]])
* [[Goran Bregović]]
* [[The Animals]]
* [[James Morrison]]
* [[Walter Trout]]
...i desetine drugih planetarnih zvijezda.


=== Ratno razaranje i gubitak arhive ===
Tijekom ratnih zbivanja 1992. godine, Zijad Zuna svjedoči potpunom uništenju profesionalne i osobne imovine. Ključni gubitak dogodio se uništenjem modernih prostorija Dopisništva lista ''[[Oslobođenje]]'' u jajčkom naselju Bare, gdje se nalazio i odjel marketinga. Tom prilikom nepovratno je stradala cjelokupna profesionalna arhiva, dokumentacija, brojna priznanja, fotografije i novinarska oprema prikupljana od početka karijere. Taj gubitak bio je prekretnica koja ga vodi u emigraciju.

=== Knjiga „Umiranje grobova” ===
Godine 1993. u Sloveniji (Nova Gorica) objavljuje autobiografsko-dokumentarno djelo '''&quot;Umiranje grobova – rođenje i smrt neke Jugoslavije&quot;''' (tisak: Grafika Soča, predgovor Ahmet Bosnić). Knjiga predstavlja potresno svjedočanstvo o raspadu države i osobnoj tragediji, te služi kao temelj za njegov daljnji rad u Hamburgu.
Od 1995. godine živi u [[Hamburg]]u, gdje stvara novu, kolosalnu arhivu koja danas broji oko '''100.000 autorskih fotografija'''. Kao samostalni novinar intervjuirao je preko 100 svjetskih glazbenika, a dugogodišnju suradnju ostvario je s gitaristom [[Albert Lee|Albertom Leejem]].


== Zijad Zuna - reference final ==

Ovdje su navedeni ključni izvori i dokumentacija koja potvrđuje novinarski rad:

* '''Ekskluzivni feljton: &quot;Bosanci na ukletom brodu&quot;''' — Serija u pet nastavaka o svjetskoj izložbi &quot;Expedition Titanic&quot; u Hamburgu (Magazin ''AS'', Sarajevo, 1997.). Reportaže uključuju susrete s Jamesom Cameronom i Leonardom DiCaprijem te dokumentaciju o putnicima s Balkana.
* '''Susret i intervju s Ericom Claptonom''' (Hamburg, 2011.)
* '''Intervju s Mladenom Vojičićem Tifom''' (Magazin ''Express'', 2011.)
* '''Ratna fotografija Jajca''' (Autor: Zijad Žuna, iz autorske knjige &quot;Umiranje grobova&quot;, 1992.)
* '''Razgovor s Hasanom Salihamidžićem''' (Nova Bosna, 1999.)
* '''Digitalna arhiva Oslobođenja (Infobiro)''' — Serija reportaža i članaka (1980. – 1990.).

== Izvori ==
&lt;references /&gt;


== Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ ==

U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''&quot;Oslobođenje&quot;''' Sarajevo pod naslovom '''&quot;Dvije tragedije u jednom danu&quot;'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti.

Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju &quot;Oslobođenja&quot; našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu.

Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija.

== Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) ==

U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni.

Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta:

* '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit &quot;Neću, neću dijamante&quot;. Za nedjeljnu emisiju &quot;Želje slušalaca&quot; pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana.
* '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit &quot;Sitnije, Cile, sitnije&quot; imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja.

Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja.


== Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) ==

Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama.

U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija.

U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca.

Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. 

Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad.


[[Datoteka:Ratna_fotografija_Jajca_1992_autor_Zijad_Zuna.jpg|mini|centar|500px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine (Foto: Zijad Žuna)]]


=== „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića ===

Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. 

Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije
[[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]]


U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi &quot;Džuboks vremena&quot; predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine.


=== Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ ===

Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt &quot;Džuboks vremena&quot;, prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. 

Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi

[[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]]
== Ekskluzivni intervju: Istina o odlasku iz Bijelog dugmeta ==
U monografiji '''''Džuboks vremena''''', autor Zijad Žuna donosi ekskluzivan razgovor sa Željkom Bebekom, vođen u Hamburgu, u kojem pjevač prvi put iznosi detalje o svom razlazu s Goranom Bregovićem 1984. godine. 

Bebek u ovom svjedočanstvu opisuje svoj odlazak kao „brutalan“ čin, navodeći da je do prekida suradnje došlo nakon deset godina zajedničkog rada i šest studijskih albuma. Prema njegovim riječima, razlaz je bio rezultat liderskih tenzija unutar sastava. 

''„Bregović je imao potrebu biti jedini i najvažniji čovjek na pozornici. Osjetio je da sam njegova sjena i da bih mogao ugroziti njegovu poziciju u bendu“'', navodi Bebek u intervjuu, ističući da je odluka o njegovom izbacivanju donesena glasovanjem unutar benda uz samo jedan suzdržan glas.

U razgovoru se Bebek osvrće i na proslavu 50. obljetnice Bijelog dugmeta (2024./2025.), objašnjavajući svoje odbijanje sudjelovanja. Ističe da svoju karijeru računa od 1976. godine i prvog solističkog singla, te da u ovoj fazi života preferira rad sa svojim novim bendom, u kojem nastupa i njegov sin Zvonimir.


== Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;220px&quot; caption=&quot;Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.)&quot;&gt;
File:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|Goran Bregović tijekom tonske probe (1979.)
File:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|Vlado Pravdić za klavijaturama (1979.)
File:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|Željko Bebek (1979.)
File:Iza scene Vlado Pravdic predah Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|Vlado Pravdić iza scene – predah (1979.)
File:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|Goran Bregović za bubnjevima (1979.)
&lt;/gallery&gt;


== U objektivu Zlatka Moskona: Fotograf duše ==
[[Datoteka:Zlatko Moskon fotograf 2025.jpg|thumb|right|250px|Zlatko Moskon u svom studiju tijekom rada, prosinac 2025. (Foto: Zijad Žuna)]]

'''Zlatko Moskon''' (Koprivnica, 5. listopada 1960.) hrvatski je umjetnički fotograf i dugogodišnji kroničar glazbene scene. Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene na prostorima bivše Jugoslavije, stekavši u javnosti i stručnim krugovima naziv &quot;fotograf duše&quot;.

=== Karijera i rock fotografija ===
Njegov rad značajno je obilježen 1979. godinom u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe '''Bijelo dugme''' i '''Vlatka Stefanovskog'''. Iz tog razdoblja potječu neki od najprepoznatljivijih vizuala u povijesti regionalnog rocka, poput portreta '''Gorana Bregovića''' s cigaretom te '''Željka Bebeka''' u crnom odijelu na pozornici. Kritičari ove radove svrstavaju u sam vrh dokumentarne rock fotografije, smatrajući ih nezaobilaznim dijelom vizualne povijesti sastava Bijelo dugme.

=== Izložbe i međunarodni rad ===
U kasnijoj fazi rada, Moskon se fokusira na umjetničke forme portreta koje karakterizira duboka emocionalnost. Izlagao je širom regije i Europe, a posebno se izdvaja izložba u '''Grazu 2002. godine'''. U suradnji s novinarom i publicistom '''Zijadom Žunom''', u pripremi je velika retrospektivna izložba u '''Hamburgu''', namijenjena predstavljanju njegovog opusa njemačkoj i europskoj publici.

=== Suradnja sa Željkom Bebekom ===
Povodom jubileja 50 godina rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Uz posredovanje Zijada Žune, Bebeku je tom prigodom uručena uokvirena kultna fotografija iz 1979. godine. Ovaj susret rezultirao je i novom serijom portreta obitelji Bebek (supruga Ružica i sin Zvonimir), čime je nastavljen decenijski kontinuitet suradnje dvojice umjetnika.

=== Publicistika ===
Moskonov fotografski opus čini vizualnu okosnicu knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Na 400 stranica, knjiga dokumentira 70 najznačajnijih imena glazbene scene (rock, blues, folk), a Moskonove ekskluzivne fotografije Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog predstavljaju ključni dokumentarni segment ovog djela.

== Dokumentarna suradnja: Željko Bebek i Zlatko Moškon (1979. – 2025.) ==

Povodom obilježavanja 50 godina profesionalne karijere glazbenika '''Željka Bebeka''' i fotografa '''Zlatka Moškona''', u prosincu 2025. godine u Koprivnici je realizirana serija studijskih fotografija koja dokumentira kontinuitet njihove dugogodišnje suradnje. Projekt su zajednički inicirali fotograf Moškon i publicist '''Zijad Žuna''' u sklopu priprema za monografiju '''''Džuboks vremena'''''.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;220px&quot; caption=&quot;Paralela: Počeci (1979.) i jubilej (2025.)&quot;&gt;
File:Zeljko_Bebek_Bijelo_dugme_Koprivnica_1979_by_Zlatko_Moskon.jpg|Željko Bebek na koncertu u Koprivnici, 1979.
File:Zlatko Moskon portret 1979 Koprivnica.jpg|Zlatko Moškon, portret iz 1979. godine
File:Zeljko Bebek portrait with guitar December 2025.jpg|Željko Bebek, portret s gitarom (2025.)
File:Zvonimir_Bebek_Zlatko_Moskon_i_Zeljko_Bebek_2025.jpg|Zvonimir Bebek, Zlatko Moškon i Željko Bebek
&lt;/gallery&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;180px&quot; caption=&quot;Obitelj i glazbeno naslijeđe (2025.)&quot;&gt;
File:Zeljko i Zvonimir Bebek sviraju 2025.jpg|Zajednički glazbeni trenutak oca i sina (2025.)
File:Zeljko i Zvonimir Bebek stisak ruke 2025.jpg|Stisak ruke kao simbol profesionalnog naslijeđa
File:Obitelj Bebek i Zlatko Moskon 2025.jpg|Obitelj Bebek (Ružica, Katarina, Zvonimir i Željko)
File:Zeljko Bebek s kamerom 2025.jpg|Željko Bebek s Moškonovim fotoaparatom (simbol prijateljstva)

&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;
* Dozvola za objavu fotografija autora Zlatka Moškona potvrđena je od strane VRT tima Wikipedije pod brojem Ticket#: 2026042210010678.
* Dokumentacija o punomoći u PDF formatu (potpisana 09. 04. 2026.) pohranjena je u službenom arhivu Wikimedia Commonsa pod koordinacijom Zijada Žune.


&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]]
Datoteka:&lt;!-- Naziv slike Bebeka --&gt;|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon.
Datoteka:&lt;!-- Naziv slike Vlatka --&gt;|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon.
&lt;/gallery&gt;[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]]

[[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]]
== Vidi još ==
* [[Zijad Žuna]]
* [[Bijelo dugme]]


[[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan &quot;Điđi&quot; Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]]
== Izvori ==
&lt;references /&gt;
[[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju &quot;Džuboks vremena&quot;.]]


[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]


== Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ ==

[[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]]

Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini.


== Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona ==

Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici.

* '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića.
* '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip &quot;snage argumenata&quot; u svakom izvještaju.


[[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]]

&quot;Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj.&quot;


U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige.

* '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter.

== &quot;Folkeri vječnosti&quot; – Poglavlje: Lepa Brena ==

Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''&quot;Folkeri vječnosti&quot;''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi:

* '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi.&quot;U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima.&quot;


[[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]]


== Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze ==

U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]]

* '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru.
* '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima.
* '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde.
=== Dragana Mirković: Iskrenost i uzajamno poštovanje ===

[[Datoteka:Zijad Zuna i Dragana Mirkovic portret.jpg|thumb|left|250px|Zijad Žuna i Dragana Mirković: Dokumentiranje jedne velike karijere kroz desetljeća suradnje. (Autor: Zlatko Moškon)]]

U okviru monografije ''Folkeri vječnosti'', Žuna posvećuje posebno poglavlje Dragani Mirković. Njihova suradnja, koja traje desetljećima, temelji se na dubokom povjerenju, zbog čega je Žuna često bio osobni gost na njezinim koncertima. Dokumentirajući njezinu karijeru, on ističe njezinu neraskidivu vezu sa Sarajevom i neizmjerno poštovanje prema kolegama poput Halida Bešlića i Dine Merlina.

Posebnu dimenziju njihove suradnje činili su razgovori o Sarajevu, gradu koji je Dragana Mirković oduvijek smatrala centrom balkanskog melosa. Žuna bilježi njezine impresije o sarajevskoj publici, ističući da su upravo ti razgovori, vođeni u Hamburgu, bili most koji je umjetnicu spajao s njezinim korijenima.

&gt; ''&quot;Moji razgovori s Draganom nikada nisu imali vremensko ograničenje; njezina iskrena priča tekla je prirodno, poput moje bistrooke Plive.&quot;'' — Zijad Žuna

[[Datoteka:Zijad Zuna i Dragana Mirkovic intervju.jpg|thumb|right|250px|Trenutak razgovora: Zijad Žuna u intervjuu s Draganom Mirković u Hamburgu.]]

Za razliku od senzacionalističkih pristupa, Žunin rad odlikovao se istraživanjem istine. To je prepoznala i sama Dragana, koja mu je jednom prigodom rekla: 
*„Zijade, molim Vas dođite da napravimo jedan iskren razgovor... Vaš tekst je istinita, ali i ekskluzivna priča.“*


Za Zijada Žunu, Hamburg nije bio samo mjesto boravka, već važna postaja na kojoj su balkanske zvijezde potvrđivale svoju europsku relevantnost. Koncerti Dragane Mirković u hamburškim dvoranama bili su više od glazbenih događaja; bili su to emotivni susreti dijaspore s domovinom koje je Žuna pedantno bilježio. Njegova arhiva ne sadrži samo bljesak pozornice, već i tišinu dvorane nakon nastupa, u trenucima kada bi s umjetnicom rezimirao dojmove, čuvajući tako autentičnost jednog vremena i prostora.


&lt;center&gt;
[[Datoteka:Dragana Mirkovic concert in Hamburg - archive Zijad Zuna.jpg|thumb|center|550px|Dragana Mirković na koncertu u Hamburgu: Atmosfera s nastupa na kojem je Žuna bio osobni gost. (Autor: Zlatko Moškon)]]
&lt;/center&gt;
&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;

=== Aco Pejović: Sarajevski ispit i balkanska slava ===
[[Datoteka:Zijad Zuna i Aco Pejovic.intervju.jpg|thumb|right|300px|Ekskluzivni razgovor u Hamburgu: Aco Pejović i Zijad Žuna o glazbi, meraku i sarajevskoj publici. (Autor: Zlatko Moškon)]]

[[Datoteka:Co Pejovic with a fan in Hamburg - archive Zijad Zuna.jpg|thumb|left|250px|Aco Pejović u susretu s obožavateljicom u Hamburgu.]]

U monografiji ''Folkeri vječnosti'', Žuna bilježi duboke i emotivne razgovore s **Acom Pejovićem**, umjetnikom čija je karizma osvojila regiju. Tijekom susreta u Hamburgu, Pejović je s posebnim poštovanjem govorio o Bosni i Hercegovini i Sarajevu kao vrhovnom mjerilu glazbene vrijednosti:

&gt; *„U BiH se ljudi itekako znaju veseliti, živjeti i uživati u dobroj muzici. Imaju merak za dobru pjesmu... Znate, tko u Sarajevu položi jedan takav ispit, taj je onda balkanska zvijezda. Sarajevo i BiH je naš najbolji kritičar. Ljudi jako dobro znaju što je loše, a što dobro. Ne možeš im ništa podvaliti, jer imaju prefinjen osjećaj za muziku... Tu se stječe balkanska slava, zar ne?“*

Pejović se u razgovoru prisjetio i svojih glazbenih korijena, ističući da je odrastao uz **Dinu Merlina** i **Dadu Topića**, naglašavajući da je kvaliteta glazbe uvijek bila ispred žanrovskih podjela. Na Žunino pitanje o popularnosti kod ženske publike i „nepristojnim ponudama“, pjevač je uz osmijeh odgovorio:

&gt; *„Nikada nisam bio protiv obožavateljki. Izem ti muškarca koji ne voli žene i ne prija mu njihovo društvo... Glavna inspiracija svakog pjevača su žene i njihova ljepota. Svoju suprugu varam samo u pjesmama...“*

Ovaj intervju ne dokumentira samo estradni uspjeh, već i Pejovićevu neposrednost i duhovitost, čime Žuna potvrđuje svoju ulogu kroničara koji bilježi najiskrenije trenutke najvećih zvijezda.

&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;


=== Hamburške godine i svjetski uspjeh ===
Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim &quot;Orkestrom za svadbe i sahrane&quot;, gdje se za njegove koncerte redovito tražila &quot;karta više&quot;. Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice

== Ključni intervjui i svjedočanstva ==
U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta:

* '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila &quot;inertnost&quot; i zadovoljstvo malim krugom prijatelja (&quot;raja i priča&quot;).
* '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''&quot;Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se.&quot;''
* '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]]
Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama


== Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti ==

U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i &quot;najpopularnijem Sarajliji&quot;.

Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, &quot;najboljem bendu svih vremena na Balkanu&quot;. Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe.

=== Ključni naglasci iz razgovora: ===

* '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''&quot;Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten.&quot;''
* '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak.
* '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi.
* '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini &quot;troši&quot; kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]]

&lt;ref&gt;''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji &quot;Džuboks vremena&quot;.''&lt;/ref&gt;


== Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka ==

[[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]]
U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere.

=== Najekskluzivnije izjave iz razgovora: ===

* '''O &quot;Londonskom neuspjehu&quot; i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''&quot;Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove.&quot;''
* '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''&quot;Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima.&quot;''
* '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album &quot;Pljuni i zapjevaj&quot; planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim.
* '''O preživljavanju na sceni:''' ''&quot;Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio.&quot;''
* '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''&quot;Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču.&quot;''

Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana.


=== Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) ===

U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako &quot;ništa nije vječno&quot; i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama.

* '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu.
* '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu.

Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom.


Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni.


== Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke ==

Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva &quot;Oslobođenja&quot; i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult.

=== Ključni trenuci i svjedočanstva: ===

* '''Muzički &quot;bosanski lonac&quot;:''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao &quot;bosanski lonac&quot; — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s &quot;dušom Sarajeva i Balkana&quot;.
* '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''&quot;Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!&quot;'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''&quot;Zvijezde na kapiji&quot;'''.
* '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći.
* '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad &quot;dan i noć&quot; kako bi se postigao vrhunski rezultat.
* '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''&quot;Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac&quot;''.

=== Susret u Stadtparku: &quot;Vrh vrhova&quot; bez cipela i hlača ===

Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost:

* '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''&quot;Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!&quot;'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja.
* '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''&quot;Na vrhu smo – nema dalje!&quot;''. 

Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao &quot;naš i svjetski&quot; u najiskrenijem smislu te riječi.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]]

&lt;ref&gt;''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst &quot;Planetarni kult magične bajke&quot;, objavljeno u monografiji &quot;Zvijezde na kapiji&quot;.''&lt;/ref&gt;


[[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]]

== Monografija &quot;Džuboks vremena&quot; i 55 godina YU grupe ==

&quot;U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'.
Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima.&quot;


== Ekskluziva iz bekstejdža: &quot;Kasniš mr. Lee&quot; ==

Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom.

* '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora.
* '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''&quot;Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!&quot;''.
* '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo.

[[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]]


== Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) ==

U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u &quot;Oslobođenju&quot;, bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana.

„Iako je izvorna dokumentacija o saradnji s Akijem Rahimovskim iz 1975. godine stradala u ratnom razaranju dopisništva, kontinuitet odnosa s porodiciom Rahimovski nastavljen je kroz saradnju s Akijevim sinom, muzičarem Kristijanom Kikijem Rahimovskim. Za potrebe monografije 'Džuboks vremena', Kristijan je autoru poverio ekskluzivna sećanja i ustupio porodične fotografije koje povezuju Akijevu epohu s današnjicom.”
&quot;...uključujući i zajednički nastup sa simfonijskim orkestrom 18. listopada 2009., kada su izveli pjesme 'Sanjao sam noćas da te nema' i 'Ima neka tajna veza'.&quot;
[[Datoteka:Aki and Kristijan Rahimovski on stage - Zijad Zuna Archive.jpg|mini|desno|250px|Aki i Kristijan Rahimovski na koncertu 2009. godine (Arhiv Zijada Žune).]]

=== Ključni trenuci iz &quot;jajačkog razdoblja&quot;: ===

* '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''&quot;Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?&quot;''
* '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''&quot;Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec.&quot;'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov &quot;tron&quot; koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike.
* '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''&quot;Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko.&quot;'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''&quot;Zike, bio si u pravu.&quot;''

=== Naslijeđe: &quot;Niko ne može zamijeniti Akija&quot; ===

Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''&quot;Niko ne može zamijeniti Akija!&quot;''.

Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca.

&lt;ref&gt;''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst &quot;Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo&quot;, objavljeno u monografiji &quot;Džuboks vremena&quot;.''&lt;/ref&gt;


=== Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) ===

Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''&quot;Džuboks vremena&quot;'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza.

* '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom.
* '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''&quot;A šta je s njim, sine?&quot;''.
* '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio.
* '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost.


=== Ratni gubitak arhive i novi početak ===

Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva &quot;Oslobođenja&quot; i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada.

Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala:
* '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana.
* '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''&quot;Umiranje grobova&quot;'''.
* '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg.

Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput &quot;Džuboksa vremena&quot;, jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada

== Književni rad i kritike ==
Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike.
[[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]]
Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj &quot;iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera&quot;. Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u &quot;ostvaren san&quot; na samoj kapiji grada.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}&lt;/ref&gt;
U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao &quot;živi spomenik glazbenoj umjetnosti&quot; i &quot;modernistički bosanski ćilim&quot; sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}&lt;/ref

== Djela ==
* Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993.
* Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020.
* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024.


== Reference ==
&lt;references /&gt;
&lt;references /&gt;

{{Infookvir biografija

| ime = Zijad Žuna
| slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg
| opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu

| datum_rođenja = 25. lipnja 1951.
| mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]]
| zanimanje = novinar, urednik, publicist

| razdoblje = 1975. – danas
| djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti''
}}

'''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona.

== Karijera ==
Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist.

Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina.

== Intervjui i suradnje ==
Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući:
* '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).&lt;ref name=&quot;Express_King&quot;&gt;{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).&lt;ref name=&quot;Express_Hensley&quot;&gt;{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout'''

[[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]]

== Djela ==
* ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo.
* ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).
* ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Jajce]]
== Djela ==
* ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo.

* ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).
* ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]

Verwende Code mit Vorsicht.


== Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu ==

[[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]]
'''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona.

[[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]]
'''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo.

[[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]]
'''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu.

[[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]]
'''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom.


[[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]]
'''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta.

[[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]]
'''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare.


[[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]]
'''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta.

[[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]]
'''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice.

[[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]]
'''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza.

[[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]]


„U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“

[[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]]

&quot;Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu.&quot;


== Izvori ==
{{izvori}}


Poštovani administratori,
Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije.
U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima:
Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.).
Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski).
Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu.
Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom.
S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti.
Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta.
Srdačan pozdrav,
Zijad Žuna</text>
      <sha1>geyohzcyrxp8guugyhc2wii71y4mjjm</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447672</id>
      <parentid>7447455</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:33:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zijad Zuna Hamburg</username>
        <id>356052</id>
      </contributor>
      <comment>„Dodano sjećanje na mlinčiće u Jajcu i kulturna baština Plive.“</comment>
      <origin>7447672</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="69673" sha1="pwwfcxo3ped3l54xasz8owqt7uznf1h" xml:space="preserve">{{Infookvir novinar

| ime               = Zijad Zuna
| slika             = Zijad Zuna - Portrait.jpg
| opis_slike        = Zijad Zuna, novinar i publicist
| 

| datum_rođenja     = 25. lipnja 1951.
| mjesto_rođenja    = [[Jajce]], [[Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija|SFR Jugoslavija]]
| zanimanje         = novinar, urednik, autor

| period            = 1975. – danas
| medijska_kuća     = [[Oslobođenje]], Radio Jajce
| poznat_po         = Zvijezde na kapiji, Džuboks vremena
}}
'''Zijad Zuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom pet desetljeća. Poznat je kao kroničar glazbene scene i autor značajnih monografija o svjetskim i regionalnim glazbenim zvijezdama.

== Biografija ==

=== Počeci i rad u Jugoslaviji (1975. – 1991.) ===
Profesionalnu novinarsku karijeru započeo je u siječnju 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' (Dopisništvo Jajce). Upravo te godine, na Plivskim jezerima (hotel Jajce), bilježi svoj prvi veliki intervju s [[Aki Rahimovski|Akijem Rahimovskim]], koji je tada nastupao s grupom „TOR”. Taj susret označio je početak pedesetogodišnjeg procesa dokumentiranja glazbene scene. 

Kao osnovni alat u radu koristio je diktafone, a cijela arhiva od preko '''500 sati tonskog materijala''' i danas se čuva na izvornim kasetama, uz kolekciju od sedam povijesnih diktafona (od ranih Sony kasetofona iz 1975. do danas). U razdoblju od 1984. do 1987. godine obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika Radio Jajca.
=== Medijska scena u Jajcu i „Petorica veličanstvenih“ ===

[[File:„Dopisnici i novinari u Jajcu, 1978. godina“.jpg|thumb|right|350px|„Petorica veličanstvenih“ u Jajcu 1978. godine. S lijeva na desno: Božidar Bojić, Zijad Žuna, Borislav Mašlić, Sedžad Karahodžić i Hidajet Zjajo. Autor: Boro Mihajlović.]]

Tokom 1970-ih godina, Jajce je bilo snažno novinarsko središte sa razvijenom mrežom dopisništava. Profesionalnu jezgru tog perioda činila je grupa novinara poznata kao „Petorica veličanstvenih“. Centralno mjesto okupljanja bilo je dopisništvo lista „Oslobođenje“, koje je tada vodio Zijad Žuna. 

Pored Žune, ovu grupu su činili:
* '''Božidar Bojić''' (†), dopisnik Radio-Sarajeva. Njegov sin, Jadranko Bojić, također novinar i recenzent Žunine knjige „Zvijezde na kapiji“, nastavio je novinarsku karijeru u Sarajevu, a danas živi i radi u SAD-u.
* '''Borislav Mašlić''' (†), urednik lista „Elektrobosna“, prepoznatljiv po izvještavanju iz industrijskih pogona tadašnjeg privrednog giganta.
* '''Sedžad Karahodžić''' (†), dugogodišnji urednik Radio-Jajca, koji je karijeru nastavio kao direktor Radio-Zenice.
* '''Hidajet Zjajo''', novinar TV Sarajevo i autor kultne humorističko-satirične emisije „Dobronamjerno, časna riječ“.

Vizualni identitet ovom vremenu dao je fotograf '''Boro Mihajlović''', autor kultnih razglednica Jajca i turističkih prospekata koji su decenijama predstavljali grad širom Jugoslavije. U pred-digitalno vrijeme, novinari i fotografi su materijale slali tele-fotom ili autobusnim linijama kako bi osigurali objavu vijesti istog dana. Sudbina Bore Mihajlovića nakon ratnih devedesetih ostala je nepoznata, ali njegovo djelo ostaje trajno zabilježeno kroz arhivu Zijada Žune.


== Suradnja s doajenima „Oslobođenja“ ==

Nadovezujući se na bogatu medijsku scenu Jajca, posebno poglavlje u profesionalnom radu Zijada Žune zauzima suradnja s redakcijom sarajevskog '''„Oslobođenja“''', tada najtiražnijeg lista u zemlji. Kao '''domaćin i kolega''', Žuna je u Jajcu ugošćivao najveća imena novinarstva, a ti su susreti postali dio njegove bogate privatne arhive.

[[Datoteka:Ekipa_Oslobodjenja_na_putu_1978.jpg|thumb|right|350px|Službeni put (1978.): Minja Bojanić, Zijad Žuna, Enver Dizdar i vozač Ratko Batinić. Foto: Salko Hondo]]

=== Sjećanje na doajene (1978.) ===
Jedan od najupečatljivijih zapisa iz arhive je fotografija sa službenog putovanja iz 1978. godine. Ona bilježi trenutak s kolegama koji su bili više od suradnika – bili su istinski prijatelji i uzori:

* '''Enver Dizdar (r.i.p.):''' Novinarski bard, sin velikog Maka Dizdara, čija je riječ imala težinu diljem Europe.
* '''Minja Bojanić (r.i.p.):''' Kultni novinar čije su reportaže u „Oslobođenju“ bile uzor profesije.
* '''Ratko Batinić (r.i.p.):''' Legendarni vozač i neizostavni pratitelj novinarskih ekipa na terenu.

Ovaj povijesni prizor zabilježio je '''Salko Hondo''', zaštitni znak sarajevskog fotonovinarstva, koji je herojski poginuo 16. srpnja 1992. godine dokumentirajući opsadu Sarajeva.

&lt;blockquote&gt;
''„Ovaj zapis objavljujem iz najveće dubine svoje duše. Imao sam čast ugošćavati ove velikane u svom domu u Jajcu. Oni su svjedoci vremena koje planiram trajno zabilježiti u svojoj budućoj foto-monografiji posvećenoj istaknutim novinarima s Balkana s kojima sam surađivao.“'' — '''Zijad Žuna'''


== Tvrtko Zrile – čuvar i hroničar jajačke vječnosti ==

[[File:tvrtko_zrile_hronicar_jajce_vodopad.jpg|thumb|right|400px|Tvrtko Zrile ispred jajačkog vodopada. Žuna o Zrili: „On je počeo 1396. godine. To se zove ozbiljan početak.“ Foto: Arhiva T. Zrile / ustupljeno Z. Žuni 2025.]]

Poseban segment u istraživačkom i publicističkom radu Zijada Žune predstavlja decenijska saradnja sa '''Tvrtkom Zrilo''', novinarom, fotografom i najznačajnijim hroničarom Jajca. Dok Žuna dokumentuje novinarsku i muzičku scenu, Zrile se fokusira na integralnu historiju grada – od prvog spomena Jajca 1396. godine do danas.

Prema navodima Zijada Žune u tekstovima za portal ''Jajce Online'', Zrile je svojim radom „učinio Jajce besmrtnim“, stvarajući unikatnu i grandioznu arhivu koja obuhvata hiljade fotografija objavljivanih širom svijeta. Njegova '''„Hronika Jajca“''' nije samo knjiga, već dokumentarni spomenik gradu koji je nastao iz potrebe da se sačuva istina u vremenima kada zvanične institucije nisu imale dovoljno podataka. Saradnja dvojice hroničara, započeta još u vrijeme Žuninog uredništva u listu ''[[Oslobođenje (novine)|Oslobođenje]]'' i vođenja [[Radio Jajce|Radio-Jajca]], ostaje zabilježena kao ključni doprinos očuvanju identiteta kraljevskog grada.

&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;

== Tamo gdje je „pura“ mirisala na djetinjstvo i život ==

[[Datoteka:Zijad_Zuna_kod_mlincica_u_Jajcu_1989_godine.jpg|thumb|left|350px|Zijad Žuna kod mlinčića na Plivskim jezerima (1989.).]]

Kompleks od dvadesetak vodenica, poznatih kao mlinčići na Plivskim jezerima kod Jajca, predstavlja jedan od najvažnijih simbola narodnoga graditeljstva i nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine. Zijad Žuna, kao dugogodišnji urednik i novinar, u svojim zapisima dokumentira socijalnu i povijesnu važnost ovih objekata koji su stoljećima služili lokalnom stanovništvu.

=== Simbolika i tradicija ===
U svojim reportažama Žuna ističe da mlinčići nisu bili samo mjesta za mljevenje pšenice i kukuruza, već simboli humanosti i zajedništva:
* '''Humanitarna uloga:''' Bilježi se tradicija mlinara koji su brašno darivali onima u potrebi, pretvarajući mlinčiće u simbole solidarnosti.
* '''Etnološka vrijednost:''' Autor opisuje proces pretvaranja žita u brašno za tradicionalna jela poput pure, koja u kolektivnom sjećanju Jajčana predstavlja miris ognjišta i djetinjstva.
* '''Legenda o ljubavi:''' Spominje se i narodna predaja o dvoje mladih čija je ljubav utkana u same temelje mlinčića, čime lokacija dobiva i romantični, mitski karakter.

=== Novinarsko svjedočanstvo ===
Kroz stotine reportaža snimljenih na ovoj lokaciji, Žuna bilježi zvuk kamenih kotača i rad drvenih mehanizama kao autentičnu „pjesmu vode“. Za njega ovi mlinčići predstavljaju točku gdje se priroda i ljudski rad spajaju u neraskidivu cjelinu.

&lt;blockquote&gt;
''„Iza mojih leđa je tišina što govori glasnije od tisuću riječi. Šapat Plive što kaže: 'Melji, mili mline, melji... nek' pura opet miriše na život'. Tu je dom – tamo gdje voda šapuće, gdje kamen diše i gdje se brašno pretvara u život.“'' — '''Zijad Žuna'''
&lt;/blockquote&gt;

[[Kategorija:Nacionalni spomenici u Jajcu]]
[[Kategorija:Plivska jezera]]
[[Kategorija:Vodenice]]
Verwende Code mit Vorsicht.


== Djela (Trilogija života) ==
Njegov književni rad krunisan je „trilogijom života”, nastalom u suradnji s izdavačkom kućom Book Media Sarajevo (direktor Iso Sarić). Djela su plod istraživačkog rada u razdoblju od 1975. do 2026. godine:

* '''Zvijezde na kapiji (2020.)''' – Knjiga koja donosi presjek rada u Hamburgu i susrete sa stotinu najvećih svjetskih glazbenih zvijezda.
* '''Džuboks vremena (u pripremi)''' – Knjiga epohe koja na 400 stranica obrađuje 70 najkultnijih imena rock i pop scene Balkana.
* '''Folkeri vječnosti (planirano za kraj 2026.)''' – Završni dio trilogije koji dokumentira najznačajnija imena narodne glazbe Balkana.

[[Datoteka:Banjalucka_kapija_Jajce_pogled_na_staro_jezgro.jpg|mini|desno|300px|Banjalučka kapija u Jajcu: Pogled na staro jezgro grada, mjesto gdje je autor započeo svoj put ka svjetskoj muzičkoj sceni.]]

== Nastanak djela „Zvijezde na kapiji“ (2020): Od jajačkih kapija do hamburških bina ==

Knjiga '''„Zvijezde na kapiji“''' predstavlja autobiografsku i profesionalnu retrospektivu koja povezuje autorove novinarske početke u rodnom Jajcu sa kasnijom međunarodnom karijerom u Hamburgu. Naslov djela direktno referiše na simbole starog grada Jajca — '''Banjalučku''' i '''Travničku kapiju''' — koje su unutar zidina grada starog preko 600 godina predstavljale polaznu tačku ka svijetu muzike i umjetnosti.

Geneza knjige vezuje se za dva ključna životna perioda:
* '''Jajčki period''': Formiranje estetskog i muzičkog identiteta unutar starogradskih zidina, gdje autor kao dječak prikuplja prve gramofonske ploče (Hendrix, Clapton, B.B. King) i projektuje snove o svjetskim koncertima u sjenci jajačke tvrđave.
* '''Hamburški period''': Profesionalna afirmacija u Hamburgu tokom 1990-ih godina, gdje autor realizuje preko 150 intervjua sa vodećim svjetskim muzičarima, koristeći prijeratno novinarsko iskustvo i prepoznatljivi magnetofon kao jedinu imovinu donesenu u izbjeglištvo.

=== Simbolika i poruka djela ===
Djelo je uobličeno tokom autorovog oporavka nakon teške operacije srca, transformišući bogatu audio arhivu i lične bilješke u dokumentarnu prozu. Centralni motiv knjige je put od sakupljanja „siće“ za ploče ispred jajačkih izloga do direktnih susreta sa ikonama bluesa i rocka na najvećim evropskim pozornicama.

Knjiga se završava ličnom katarzom koja povezuje autorovu životnu borbu sa njegovim profesionalnim putem. Centralna figura završnice je [[B.B. King]], čiji lik i poruka postaju inspiracija za finalizaciju rukopisa. Djelo se zaokružuje simboličkim povratkom na jajačke kapije uz citat koji sažima autorovu borbu i opstanak: ''„God told you, to stay longer“'' (Bog ti kaže, ostani još).


== Najava novog djela: „Tajne svjetskih muzičkih ikona“ (u pripremi) ==

Autor trenutno radi na svojoj novoj knjizi pod radnim naslovom '''„Tajne svjetskih muzičkih ikona“''', čija se objava na tržištu očekuje početkom 2027. godine. Knjiga predstavlja krunu petodecenijskog novinarskog rada i donosi ekskluzivne retrospektive razgovora vođenih u intimnim ambijentima — iza scene, u garderobama, hotelima i tihim trenucima između koncerata.

U ovom djelu, najveće svjetske zvijezde otkrivaju ono što publika nikada nije imala priliku čuti, a tekstove prate do sada neobjavljene ekskluzivne autorske fotografije.

=== Neke od „crtica“ i tajni koje knjiga istražuje: ===
* '''B.B. King: Blues kao molitva''' – Iskrena ispovijest kralja bluesa o duhovnosti i muzici.
* '''Suze od istine bluesa''' – Trenuci kada su maske slavnih padale pred autorovim objektivom.
* '''Daj mi nešto - i hit!''' – Kako nastaju legendarne pjesme u trenucima pritiska.
* '''Strah od raspada benda''' – Intimne drame unutar najvećih rock sastava.
* '''Zlato i čizme''' – Simbolika i ekscentričnost rock zvijezda iza zatvorenih vrata.
* '''Bosnien: Recept za debljanje''' – Duhovita i topla anegdota o susretu svjetskih zvijezda sa bosanskom gostoljubivošću.
* '''Viski kao ritual na bini''' – Istine i zablude o porocima i scenskom nastupu.
* '''Tajna „Lady in Black“''' – Pozadina nastanka jedne od najpoznatijih rock balada (Ken Hensley).
* '''Suze na bini''' – Kada emocije nadvladaju profesionalizam pred hiljadama ljudi.
* '''Gitara je moja tajna''' – Majstori poput Garyja Moorea i Alberta Leeja o svom odnosu s instrumentom.
* '''„Starci uveseljavaju mlade“''' – Fenomen dugovječnosti rock ikona.
* '''Otac i sin bluesa''' – Dinastije i muzičko nasljeđe koje se prenosi kroz generacije.

=== Ekskluzivna svjedočanstva ===
Knjiga obuhvata susrete i nepoznate detalje o ličnostima kao što su:
* [[B.B. King]]
* [[Gary Moore]]
* [[Albert Lee]]
* [[Roger Glover]] i članovi grupe [[Deep Purple]]
* [[Jimmie Vaughan]]
* [[Ken Hensley]] ([[Uriah Heep]])
* [[Goran Bregović]]
* [[The Animals]]
* [[James Morrison]]
* [[Walter Trout]]
...i desetine drugih planetarnih zvijezda.


=== Ratno razaranje i gubitak arhive ===
Tijekom ratnih zbivanja 1992. godine, Zijad Zuna svjedoči potpunom uništenju profesionalne i osobne imovine. Ključni gubitak dogodio se uništenjem modernih prostorija Dopisništva lista ''[[Oslobođenje]]'' u jajčkom naselju Bare, gdje se nalazio i odjel marketinga. Tom prilikom nepovratno je stradala cjelokupna profesionalna arhiva, dokumentacija, brojna priznanja, fotografije i novinarska oprema prikupljana od početka karijere. Taj gubitak bio je prekretnica koja ga vodi u emigraciju.

=== Knjiga „Umiranje grobova” ===
Godine 1993. u Sloveniji (Nova Gorica) objavljuje autobiografsko-dokumentarno djelo '''&quot;Umiranje grobova – rođenje i smrt neke Jugoslavije&quot;''' (tisak: Grafika Soča, predgovor Ahmet Bosnić). Knjiga predstavlja potresno svjedočanstvo o raspadu države i osobnoj tragediji, te služi kao temelj za njegov daljnji rad u Hamburgu.
Od 1995. godine živi u [[Hamburg]]u, gdje stvara novu, kolosalnu arhivu koja danas broji oko '''100.000 autorskih fotografija'''. Kao samostalni novinar intervjuirao je preko 100 svjetskih glazbenika, a dugogodišnju suradnju ostvario je s gitaristom [[Albert Lee|Albertom Leejem]].


== Zijad Zuna - reference final ==

Ovdje su navedeni ključni izvori i dokumentacija koja potvrđuje novinarski rad:

* '''Ekskluzivni feljton: &quot;Bosanci na ukletom brodu&quot;''' — Serija u pet nastavaka o svjetskoj izložbi &quot;Expedition Titanic&quot; u Hamburgu (Magazin ''AS'', Sarajevo, 1997.). Reportaže uključuju susrete s Jamesom Cameronom i Leonardom DiCaprijem te dokumentaciju o putnicima s Balkana.
* '''Susret i intervju s Ericom Claptonom''' (Hamburg, 2011.)
* '''Intervju s Mladenom Vojičićem Tifom''' (Magazin ''Express'', 2011.)
* '''Ratna fotografija Jajca''' (Autor: Zijad Žuna, iz autorske knjige &quot;Umiranje grobova&quot;, 1992.)
* '''Razgovor s Hasanom Salihamidžićem''' (Nova Bosna, 1999.)
* '''Digitalna arhiva Oslobođenja (Infobiro)''' — Serija reportaža i članaka (1980. – 1990.).

== Izvori ==
&lt;references /&gt;


== Najteži novinarski zadatak: „Dvije tragedije u jednom danu“ ==

U bogatoj pedesetogodišnjoj karijeri Zijada Žune, poseban značaj ima tekst objavljen povodom 60. godišnjice lista '''&quot;Oslobođenje&quot;''' Sarajevo pod naslovom '''&quot;Dvije tragedije u jednom danu&quot;'''. Taj tekst opisuje događaj iz prosinca 1980. godine koji predstavlja vrhunac njegove profesionalne etike i ustrajnosti.

Kao mladi reporter, Žuna je izvještavao o teškoj željezničkoj nesreći kod Bihaća. Dok je prikupljao podatke o stradalima, saznao je da je istoga dana njegov otac poginuo u prometnoj nesreći na putu prema Beogradu. Unatoč dubokoj osobnoj boli, Žuna je završio svoju reportažu. Simbolika ovog događaja ostala je zabilježena u povijesti bh. novinarstva jer su se sutradan u istom broju &quot;Oslobođenja&quot; našli njegov profesionalni izvještaj o nesreći i osmrtnica njegovom ocu.

Ovaj događaj Žuna opisuje kao trenutak u kojem se novinarska dužnost stopila s osobnom tragedijom, što je postalo temelj njegovog kasnijeg integriteta u svijetu medija.

== Radio Jajce: Zlatno doba i medijski rekordi (1984. – 1987.) ==

U razdoblju od 1984. do 1987. godine, Zijad Žuna obnašao je dužnost direktora te glavnog i odgovornog urednika '''Radio Jajca'''. Njegov mandat obilježen je značajnim programskim, financijskim i kadrovskim jačanjem postaje, koja je u to vrijeme postala relevantan čimbenik na jugoslavenskoj medijskoj sceni.

Radio Jajce bio je nezaobilazna postaja za najveće glazbene zvijezde Balkana. Žuna bilježi nekoliko povijesnih kurioziteta:

* '''Rekord Halida Bešlića:''' Prilikom gostovanja Halida Bešlića i skladatelja Nazifa Gljive, predstavljen je hit &quot;Neću, neću dijamante&quot;. Za nedjeljnu emisiju &quot;Želje slušalaca&quot; pristiglo je rekordnih '''3.000 zahtjeva''', što je Bešlić proglasio svojim tadašnjim jugoslavenskim rekordom na jednoj radijskoj postaji. Zbog ogromnog broja, želje su se emitirale punih mjesec dana.
* '''Gostovanja zvijezda:''' Usporedbe radi, Lepa Brena je za hit &quot;Sitnije, Cile, sitnije&quot; imala 2.000 želja, što dodatno oslikava popularnost radija. Gosti postaje bili su i '''Goran Bregović''' te brojne druge zvijezde predratnog razdoblja.

Ovo razdoblje Žuna definira kao ključno za jačanje informativne i zabavne strukture medija u svom rodnom gradu prije ratnih razaranja.


== Ratni period, egzodus i odlazak u Njemačku (1992. – 1993.) ==

Početak rata u Bosni i Hercegovini 1992. godine zatiče Žunu u rodnom Jajcu. Kao novinar i dopisnik, svjedoči brutalnom napadu na grad koji je započeo 27. svibnja 1992. godine. Tijekom opsade dokumentirao je sustavno razaranje Jajca pod stalnim granatiranjem i bombardiranjem kasetnim bombama.

U kolovozu 1992. godine, zbog neposredne opasnosti po život, sa suprugom i dvoje djece biva prisiljen napustiti grad jedinim preostalim izlazom preko planinskih prijevoja prema Travniku (noćna vožnja bez svjetala). U dramatičnom bijegu uspio je spasiti samo jednu torbu s najvažnijom profesionalnom dokumentacijom: novinarskim iskaznicama, diktafonima, kasetama i manjim brojem obiteljskih fotografija.

U dopisništvu lista ''Oslobođenje'' i u njegovom obiteljskom stanu nepovratno je uništena cjelokupna oprema te privatna i profesionalna arhiva koja je sadržavala oko '''7.000 fotografija''', što predstavlja nenadoknadiv gubitak za njegov životni rad i dokumentaristiku Jajca.

Put ga preko Splita odvodi u Sloveniju, u grad [[Nova Gorica]]. Tamo 1993. godine piše i objavljuje autobiografsku knjigu pod naslovom '''''Umiranje grobova''''' (izdavač Grafika Soča), koja predstavlja potresno svjedočanstvo o opsadi i padu Jajca. Predgovor za knjigu napisao je poznati književnik i novinar [[Ahmet Bosnić]]. 

Krajem 1993. godine, Žuna s obitelji napušta Sloveniju i seli u [[Hamburg]], Njemačka, gdje započinje novi život i nastavlja svoj novinarski i publicistički rad.


[[Datoteka:Ratna_fotografija_Jajca_1992_autor_Zijad_Zuna.jpg|mini|centar|500px|Ratna razaranja Jajca 1992. godine (Foto: Zijad Žuna)]]


=== „Suze kao bosanski potok“ i fenomen Halida Bešlića ===

Posebno poglavlje u Žuninoj karijeri predstavlja dugogodišnje prijateljstvo i profesionalna saradnja s '''Halidom Bešlićem'''. Fotografija iz Hamburga (1977.) bilježi jedan od najemotivnijih trenutaka u istoriji balkanske estrade, kada je Bešlić tokom intervjua, savladan emocijama, zaplakao pred Žuninim mikrofonom. 

Žuna ovaj trenutak opisuje u priči „Suze kao bosanski potok“, ističući da u istoriji regije nikada nije zabilježena takva vrsta kolektivne žalosti i empatije kakvu je publika osjećala prema Bešliću. Taj susret u Hamburgu nije bio samo novinarski zadatak, već dokument o autentičnoj ljudskoj boli i duši pjevača koji je postao simbol čitave jedne epohe. Žuna bilježi da je upravo ta Halidova neposrednost i iskrenost bila ključna za njegov status „narodne ikone“, čija je svaka suza odjekivala u srcima miliona slušalaca širom bivše Jugoslavije
[[Datoteka:Zijad zuna i halid beslic hamburg 1977.jpg|mini|lijevo|Zijad Zuna i Halid Bešlić u Hamburgu (1977.). „Suze kao bosanski potok“ – dokumentarna građa za monografiju „Džuboks vremena“.]]


U suradnji s fotografom Zlatkom Moškonom, Zijad Žuna u knjizi &quot;Džuboks vremena&quot; predstavlja do sada neobjavljene snimke grupe '''Bijelo dugme''' iz 1979. godine.


=== Željko Bebek: „Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“ ===

Kroz seriju ekskluzivnih razgovora za projekt &quot;Džuboks vremena&quot;, prvi pjevač grupe Bijelo dugme, '''Željko Bebek''', povjerio je Zijadu Žuni istinu o svom odlasku iz benda koja baca novo svjetlo na povijest jugoslavenskog rocka. 

Bebek u knjizi iznosi argumentiranu tvrdnju: ''„Brutalno sam istjeran iz Bijelog dugmeta“''. Žuna dokumentira kako je ovaj razlaz, koji se dogodio na vrhuncu popularnosti benda, ostavio trajan trag na glazbenoj sceni, demantirajući službene verzije o sporazumnom odlasku. Fotografija iz Koprivnice, nastala u sportskom centru 1979. godine, bilježi Bebeka upravo u tom ključnom razdoblju prije velikih promjena u postavi

[[Datoteka:Zijad Zuna i Zeljko Bebek.jpg|mini|desno|280px|Zijad Žuna i Željko Bebek: Ekskluzivni intervju u Hamburgu o istini iza Bijelog dugmeta.]]
== Ekskluzivni intervju: Istina o odlasku iz Bijelog dugmeta ==
U monografiji '''''Džuboks vremena''''', autor Zijad Žuna donosi ekskluzivan razgovor sa Željkom Bebekom, vođen u Hamburgu, u kojem pjevač prvi put iznosi detalje o svom razlazu s Goranom Bregovićem 1984. godine. 

Bebek u ovom svjedočanstvu opisuje svoj odlazak kao „brutalan“ čin, navodeći da je do prekida suradnje došlo nakon deset godina zajedničkog rada i šest studijskih albuma. Prema njegovim riječima, razlaz je bio rezultat liderskih tenzija unutar sastava. 

''„Bregović je imao potrebu biti jedini i najvažniji čovjek na pozornici. Osjetio je da sam njegova sjena i da bih mogao ugroziti njegovu poziciju u bendu“'', navodi Bebek u intervjuu, ističući da je odluka o njegovom izbacivanju donesena glasovanjem unutar benda uz samo jedan suzdržan glas.

U razgovoru se Bebek osvrće i na proslavu 50. obljetnice Bijelog dugmeta (2024./2025.), objašnjavajući svoje odbijanje sudjelovanja. Ističe da svoju karijeru računa od 1976. godine i prvog solističkog singla, te da u ovoj fazi života preferira rad sa svojim novim bendom, u kojem nastupa i njegov sin Zvonimir.


== Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.) ==

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;220px&quot; caption=&quot;Galerija fotografija (Zlatko Moškon, 1979.)&quot;&gt;
File:Goran Bregovic Koprivnica 1979.jpg|Goran Bregović tijekom tonske probe (1979.)
File:Vlado Pravdic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|Vlado Pravdić za klavijaturama (1979.)
File:Zeljko Bebek Koprivnica 1979 Zuna Moskon.jpg. (2).jpg|Željko Bebek (1979.)
File:Iza scene Vlado Pravdic predah Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|Vlado Pravdić iza scene – predah (1979.)
File:Goran Bregovic za bubnjevima 1979.jpg|Goran Bregović za bubnjevima (1979.)
&lt;/gallery&gt;


== U objektivu Zlatka Moskona: Fotograf duše ==
[[Datoteka:Zlatko Moskon fotograf 2025.jpg|thumb|right|250px|Zlatko Moskon u svom studiju tijekom rada, prosinac 2025. (Foto: Zijad Žuna)]]

'''Zlatko Moskon''' (Koprivnica, 5. listopada 1960.) hrvatski je umjetnički fotograf i dugogodišnji kroničar glazbene scene. Tijekom pedesetogodišnje karijere profilirao se kao jedan od najznačajnijih fotografa rock scene na prostorima bivše Jugoslavije, stekavši u javnosti i stručnim krugovima naziv &quot;fotograf duše&quot;.

=== Karijera i rock fotografija ===
Njegov rad značajno je obilježen 1979. godinom u Koprivnici, kada snima kultnu seriju fotografija grupe '''Bijelo dugme''' i '''Vlatka Stefanovskog'''. Iz tog razdoblja potječu neki od najprepoznatljivijih vizuala u povijesti regionalnog rocka, poput portreta '''Gorana Bregovića''' s cigaretom te '''Željka Bebeka''' u crnom odijelu na pozornici. Kritičari ove radove svrstavaju u sam vrh dokumentarne rock fotografije, smatrajući ih nezaobilaznim dijelom vizualne povijesti sastava Bijelo dugme.

=== Izložbe i međunarodni rad ===
U kasnijoj fazi rada, Moskon se fokusira na umjetničke forme portreta koje karakterizira duboka emocionalnost. Izlagao je širom regije i Europe, a posebno se izdvaja izložba u '''Grazu 2002. godine'''. U suradnji s novinarom i publicistom '''Zijadom Žunom''', u pripremi je velika retrospektivna izložba u '''Hamburgu''', namijenjena predstavljanju njegovog opusa njemačkoj i europskoj publici.

=== Suradnja sa Željkom Bebekom ===
Povodom jubileja 50 godina rada, Moskon je u svom studiju ugostio Željka Bebeka. Uz posredovanje Zijada Žune, Bebeku je tom prigodom uručena uokvirena kultna fotografija iz 1979. godine. Ovaj susret rezultirao je i novom serijom portreta obitelji Bebek (supruga Ružica i sin Zvonimir), čime je nastavljen decenijski kontinuitet suradnje dvojice umjetnika.

=== Publicistika ===
Moskonov fotografski opus čini vizualnu okosnicu knjige '''''Džuboks vremena''''' autora Zijada Žune. Na 400 stranica, knjiga dokumentira 70 najznačajnijih imena glazbene scene (rock, blues, folk), a Moskonove ekskluzivne fotografije Bijelog dugmeta i Vlatka Stefanovskog predstavljaju ključni dokumentarni segment ovog djela.

== Dokumentarna suradnja: Željko Bebek i Zlatko Moškon (1979. – 2025.) ==

Povodom obilježavanja 50 godina profesionalne karijere glazbenika '''Željka Bebeka''' i fotografa '''Zlatka Moškona''', u prosincu 2025. godine u Koprivnici je realizirana serija studijskih fotografija koja dokumentira kontinuitet njihove dugogodišnje suradnje. Projekt su zajednički inicirali fotograf Moškon i publicist '''Zijad Žuna''' u sklopu priprema za monografiju '''''Džuboks vremena'''''.

&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;220px&quot; caption=&quot;Paralela: Počeci (1979.) i jubilej (2025.)&quot;&gt;
File:Zeljko_Bebek_Bijelo_dugme_Koprivnica_1979_by_Zlatko_Moskon.jpg|Željko Bebek na koncertu u Koprivnici, 1979.
File:Zlatko Moskon portret 1979 Koprivnica.jpg|Zlatko Moškon, portret iz 1979. godine
File:Zeljko Bebek portrait with guitar December 2025.jpg|Željko Bebek, portret s gitarom (2025.)
File:Zvonimir_Bebek_Zlatko_Moskon_i_Zeljko_Bebek_2025.jpg|Zvonimir Bebek, Zlatko Moškon i Željko Bebek
&lt;/gallery&gt;
&lt;gallery mode=&quot;packed&quot; heights=&quot;180px&quot; caption=&quot;Obitelj i glazbeno naslijeđe (2025.)&quot;&gt;
File:Zeljko i Zvonimir Bebek sviraju 2025.jpg|Zajednički glazbeni trenutak oca i sina (2025.)
File:Zeljko i Zvonimir Bebek stisak ruke 2025.jpg|Stisak ruke kao simbol profesionalnog naslijeđa
File:Obitelj Bebek i Zlatko Moskon 2025.jpg|Obitelj Bebek (Ružica, Katarina, Zvonimir i Željko)
File:Zeljko Bebek s kamerom 2025.jpg|Željko Bebek s Moškonovim fotoaparatom (simbol prijateljstva)

&lt;/gallery&gt;

== Izvori ==
&lt;references /&gt;
* Dozvola za objavu fotografija autora Zlatka Moškona potvrđena je od strane VRT tima Wikipedije pod brojem Ticket#: 2026042210010678.
* Dokumentacija o punomoći u PDF formatu (potpisana 09. 04. 2026.) pohranjena je u službenom arhivu Wikimedia Commonsa pod koordinacijom Zijada Žune.


&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;

== Galerija ==
&lt;gallery&gt;.[[Datoteka:Goran_Bregovic_Koprivnica_1979.jpg|mini|desno|280px|Goran Bregović (1979.), arhiv Zijad Žuna.]]
Datoteka:&lt;!-- Naziv slike Bebeka --&gt;|Željko Bebek u crnom odijelu (1979.), autor Zlatko Moskon.
Datoteka:&lt;!-- Naziv slike Vlatka --&gt;|Vlatko Stefanovski, garderoba (1979.), autor Zlatko Moskon.
&lt;/gallery&gt;[[Datoteka:Zeljko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979 autora Zlatka Moskona.jpg|mini|lijevo|280px|Željko Bebek s kultnom fotografijom iz 1979. godine, autora Zlatka Moškona. Arhiv Zijada Žune.]]

[[Datoteka:Zoran Redzic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|desno|250px|Zoran Redžić (Bijelo dugme) u Koprivnici 1979. godine. Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]]
== Vidi još ==
* [[Zijad Žuna]]
* [[Bijelo dugme]]


[[Datoteka:Dragan Djidji Jankovic Bijelo dugme Koprivnica 1979 Foto Zlatko Moskon.jpg|mini|lijevo|250px|Dragan &quot;Điđi&quot; Jankelić (Bijelo dugme) tijekom probe u Koprivnici (1979.). Foto: Zlatko Moškon, arhiv Zijada Žune.]]
== Izvori ==
&lt;references /&gt;
[[File:((DatotekaVlatko Stefanovski 1979.jpgminidesnoVlatko Stefanovski, kultni gitarist, 1979. godina.)).jpg|thumb|Vlatko Stefanovski (1979.), osnivač grupe Leb i sol. Unikatna fotografija Zlatka Moškona iz arhive Zijada Zune za nadolazeću monografiju &quot;Džuboks vremena&quot;.]]


[[Kategorija:Hrvatski fotografi]]


== Susret sa „sarajevskim čarobnjakom“ ==

[[Datoteka:Zijad Zuna i Merlin.jpg|thumb|center|450px|Zijad Žuna, novinar i urednik dopisništva „Oslobođenja“ u Jajcu od 1975. godine, u susretu s Dinom Merlinom. Dokumentarna fotografija kroničara vremena i „sarajevskog čarobnjaka“. Arhiv: Zijad Žuna.]]

Poseban segment u novinarskom radu Zijada Žune zauzimaju susreti i intervjui s Dinom Merlinom, jednim od najvećih kantautora jugoistočne Europe. Žuna kroz svoje reportaže prati Merlinov put od regionalne zvijezde do „svjetskog čarobnjaka“ koji puni stadione i dvorane širom dijaspore, od Hamburga do Amerike. Ovaj arhivski zapis svjedoči o dugogodišnjoj profesionalnoj suradnji i međusobnom poštovanju dvojice autora koji promoviraju kulturne vrijednosti Sarajeva na globalnoj razini.


== Sportnovinar u Hamburgu: Izvještavanje s Volksparkstadiona ==

Nakon dolaska u Hamburg, Zijad Žuna se afirmirao kao jedan od ključnih novinara koji su pratili njemačku Bundesligu, posebno fokusiran na '''Hamburger SV (HSV)'''. Noseći prepoznatljivi novinarski prsluk na terenima Volksparkstadiona, Žuna je izravno prenosio atmosferu i uspjehe naših sportaša njemačkoj i balkanskoj publici.

* '''Iz prve linije:''' Fotografija prikazuje Žunu u punom radnom zanosu tijekom izvještavanja s jedne od bundesligaških utakmica. Njegov rad u ovom periodu bio je ključan za dokumentiranje uspona legendi poput Sergeja Barbareza i Hasana Salihamidžića.
* '''Most između sporta i glazbe:''' Upravo je ovaj profesionalni pristup sportskom novinarstvu postavio temelje za njegov kasniji rad na velikim glazbenim monografijama, zadržavajući princip &quot;snage argumenata&quot; u svakom izvještaju.


[[Datoteka:Zijad Zuna i Sergej Barbarez.jpg|mini|lijevo|300px|Novinar Zijad Žuna i Sergej Barbarez, legendarni kapetan HSV-a i današnji izbornik reprezentacije BiH.]]

&quot;Kroz desetljeća rada u Hamburgu, Zijad Žuna postao je ključni kroničar karijere Sergeja Barbareza, prateći ga od igračkih dana u HSV-u, gdje je Barbarez stekao status kultne ličnosti, pa sve do njegovog imenovanja za izbornika reprezentacije Bosne i Hercegovine. Žunini izvještaji za 'Oslobođenje' i 'Novu Bosnu' nisu bili samo sportski rezultati, već priče o liderstvu i utjecaju koji je Barbarez imao na bh. zajednicu u Njemačkoj.&quot;


U svom sportskom opusu iz hamburškog razdoblja, Zijad Žuna je detaljno pratio karijeru '''Sergeja Barbareza'''. Žuna dokumentira Barbarezov uspon u dresu HSV-a, gdje je postao jedna od najvećih klupskih ikona svih vremena. Njihov profesionalni odnos, temeljen na međusobnom poštovanju, rezultirao je brojnim ekskluzivnim intervjuima koji su prenosili atmosferu iz same jezgre njemačke Bundeslige.

* '''Od terena do klupe:''' Žuna u svojim tekstovima bilježi Barbarezov put od vrhunskog strijelca do današnje pozicije izbornika nacionalne reprezentacije Bosne i Hercegovine (2026.), naglašavajući njegov nepokolebljiv karakter.

== &quot;Folkeri vječnosti&quot; – Poglavlje: Lepa Brena ==

Nakon dokumentiranja sportskih velikana, Žuna u svojoj novoj monografiji '''&quot;Folkeri vječnosti&quot;''' (izdanje kraj 2026.) donosi ekskluzivne materijale o najvećoj balkanskoj zvijezdi:

* '''Lepa Brena:''' Kroz 50 godina rada, Žuna je zabilježio ključne faze Brenine karijere. U knjizi se nalaze njezini najiskreniji razgovori o slavi, biznisu i statusu vječnog simbola jedne epohe. Ovi intervjui, popraćeni rijetkim fotografijama iz Žunine arhive od 100 tisuća snimaka, čine Brenu središnjom figurom poglavlja o folk glazbi.&quot;U svom dugogodišnjem novinarskom radu, Zijad Žuna je kroz poglavlje 'Folkeri vječnosti' analizirao fenomen Lepe Brene kao najveće balkanske zvijezde svih vremena. Žuna ne piše samo o njezinim hitovima, već o Breni kao simbolu jugoslavenske popularne kulture i profesionalizma koji traje desetljećima. Kroz seriju ekskluzivnih susreta i razgovora, on dokumentira njezinu transformaciju od predvodnice 'Slatkog greha' do poslovne žene i ikone koja i danas okuplja generacije na svim kontinentima.&quot;


[[Datoteka:Zijad Zuna i Lepa Brena.jpg|mini|lijevo|300px|Zijad Žuna i Lepa Brena: Susret kroničara i glazbene ikone u sklopu serijala 'Folkeri vječnosti'.]]


== Intervju sa Selmom Bajrami: Smijeh i suze ==

U sklopu materijala za knjigu '''''Folkeri vječnosti''''', koja obuhvaća 80 najkultnijih imena estrade, Zijad Žuna je u Hamburgu vodio duboki, dvosatni razgovor sa '''Selmom Bajrami'''.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Selma Bajrami - intervju u Hamburgu.jpg|mini|desno|300px|Emotivan susret u Hamburgu: Selma Bajrami i Zijad Žuna tijekom razgovora o ratnim traumama i životnom usponu.]]

* '''Ratne traume i uspon''': Selma je u razgovoru otvoreno govorila o teškim obiteljskim tragedijama i gubicima prijatelja tijekom rata u Bosni i Hercegovini, te o svojoj snazi da unatoč svemu izgradi vrhunsku karijeru.
* '''Međusobno povjerenje''': Umjetnica je istaknula spontanost razgovora kao ključni trenutak u kojem je mogla iznijeti svoju intimu, što je rijetkost u njezinim medijskim nastupima.
* '''Dokumentarna vrijednost''': Ovaj intervju predstavlja jedno od najvažnijih svjedočanstava o njezinom putu od tuzlanskih početaka do statusa balkanske zvijezde.
=== Dragana Mirković: Iskrenost i uzajamno poštovanje ===

[[Datoteka:Zijad Zuna i Dragana Mirkovic portret.jpg|thumb|left|250px|Zijad Žuna i Dragana Mirković: Dokumentiranje jedne velike karijere kroz desetljeća suradnje. (Autor: Zlatko Moškon)]]

U okviru monografije ''Folkeri vječnosti'', Žuna posvećuje posebno poglavlje Dragani Mirković. Njihova suradnja, koja traje desetljećima, temelji se na dubokom povjerenju, zbog čega je Žuna često bio osobni gost na njezinim koncertima. Dokumentirajući njezinu karijeru, on ističe njezinu neraskidivu vezu sa Sarajevom i neizmjerno poštovanje prema kolegama poput Halida Bešlića i Dine Merlina.

Posebnu dimenziju njihove suradnje činili su razgovori o Sarajevu, gradu koji je Dragana Mirković oduvijek smatrala centrom balkanskog melosa. Žuna bilježi njezine impresije o sarajevskoj publici, ističući da su upravo ti razgovori, vođeni u Hamburgu, bili most koji je umjetnicu spajao s njezinim korijenima.

&gt; ''&quot;Moji razgovori s Draganom nikada nisu imali vremensko ograničenje; njezina iskrena priča tekla je prirodno, poput moje bistrooke Plive.&quot;'' — Zijad Žuna

[[Datoteka:Zijad Zuna i Dragana Mirkovic intervju.jpg|thumb|right|250px|Trenutak razgovora: Zijad Žuna u intervjuu s Draganom Mirković u Hamburgu.]]

Za razliku od senzacionalističkih pristupa, Žunin rad odlikovao se istraživanjem istine. To je prepoznala i sama Dragana, koja mu je jednom prigodom rekla: 
*„Zijade, molim Vas dođite da napravimo jedan iskren razgovor... Vaš tekst je istinita, ali i ekskluzivna priča.“*


Za Zijada Žunu, Hamburg nije bio samo mjesto boravka, već važna postaja na kojoj su balkanske zvijezde potvrđivale svoju europsku relevantnost. Koncerti Dragane Mirković u hamburškim dvoranama bili su više od glazbenih događaja; bili su to emotivni susreti dijaspore s domovinom koje je Žuna pedantno bilježio. Njegova arhiva ne sadrži samo bljesak pozornice, već i tišinu dvorane nakon nastupa, u trenucima kada bi s umjetnicom rezimirao dojmove, čuvajući tako autentičnost jednog vremena i prostora.


&lt;center&gt;
[[Datoteka:Dragana Mirkovic concert in Hamburg - archive Zijad Zuna.jpg|thumb|center|550px|Dragana Mirković na koncertu u Hamburgu: Atmosfera s nastupa na kojem je Žuna bio osobni gost. (Autor: Zlatko Moškon)]]
&lt;/center&gt;
&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;

=== Aco Pejović: Sarajevski ispit i balkanska slava ===
[[Datoteka:Zijad Zuna i Aco Pejovic.intervju.jpg|thumb|right|300px|Ekskluzivni razgovor u Hamburgu: Aco Pejović i Zijad Žuna o glazbi, meraku i sarajevskoj publici. (Autor: Zlatko Moškon)]]

[[Datoteka:Co Pejovic with a fan in Hamburg - archive Zijad Zuna.jpg|thumb|left|250px|Aco Pejović u susretu s obožavateljicom u Hamburgu.]]

U monografiji ''Folkeri vječnosti'', Žuna bilježi duboke i emotivne razgovore s **Acom Pejovićem**, umjetnikom čija je karizma osvojila regiju. Tijekom susreta u Hamburgu, Pejović je s posebnim poštovanjem govorio o Bosni i Hercegovini i Sarajevu kao vrhovnom mjerilu glazbene vrijednosti:

&gt; *„U BiH se ljudi itekako znaju veseliti, živjeti i uživati u dobroj muzici. Imaju merak za dobru pjesmu... Znate, tko u Sarajevu položi jedan takav ispit, taj je onda balkanska zvijezda. Sarajevo i BiH je naš najbolji kritičar. Ljudi jako dobro znaju što je loše, a što dobro. Ne možeš im ništa podvaliti, jer imaju prefinjen osjećaj za muziku... Tu se stječe balkanska slava, zar ne?“*

Pejović se u razgovoru prisjetio i svojih glazbenih korijena, ističući da je odrastao uz **Dinu Merlina** i **Dadu Topića**, naglašavajući da je kvaliteta glazbe uvijek bila ispred žanrovskih podjela. Na Žunino pitanje o popularnosti kod ženske publike i „nepristojnim ponudama“, pjevač je uz osmijeh odgovorio:

&gt; *„Nikada nisam bio protiv obožavateljki. Izem ti muškarca koji ne voli žene i ne prija mu njihovo društvo... Glavna inspiracija svakog pjevača su žene i njihova ljepota. Svoju suprugu varam samo u pjesmama...“*

Ovaj intervju ne dokumentira samo estradni uspjeh, već i Pejovićevu neposrednost i duhovitost, čime Žuna potvrđuje svoju ulogu kroničara koji bilježi najiskrenije trenutke najvećih zvijezda.

&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;


=== Hamburške godine i svjetski uspjeh ===
Žuna, koji i sam živi u Hamburgu, bilježi da je Bregović četiri godine radio u prestižnom hamburškom '''Thalia teatru'''. Kao jedini izvođač s prostora Balkana, Bregović je više puta nastupao u kultnom hamburškom '''Stadtparku''' sa svojim &quot;Orkestrom za svadbe i sahrane&quot;, gdje se za njegove koncerte redovito tražila &quot;karta više&quot;. Žuna ističe da ove fotografije iz 1979. godine zapravo dokumentiraju začetak te vizionarske energije koja će Bregovića kasnije odvesti na najveće svjetske pozornice

== Ključni intervjui i svjedočanstva ==
U svojim tekstovima, Zijad Žuna često donosi duboke analize estradnih kretanja kroz izravne razgovore s akterima. U jednom od upečatljivih intervjua sa [[Zdravko Čolić|Zdravkom Čolićem]], pjevač se osvrnuo na fenomen svjetskog uspjeha [[Goran Bregović|Gorana Bregovića]] i specifičnost bosanskog mentaliteta:

* '''O uspjehu''': Čolić ističe da je Bregović imao hrabrosti prezentirati balkanski melos na svjetskoj razini, dok je bosansku scenu često kočila &quot;inertnost&quot; i zadovoljstvo malim krugom prijatelja (&quot;raja i priča&quot;).
* '''O Sarajevu''': Čolić u razgovoru sa Žunom potvrđuje svoju duboku duhovnu vezu s rodnim gradom: ''&quot;Sarajevo je moj grad... tu priča počinje i završava se.&quot;''
* '''O utjecaju''': Pjevač priznaje da je suradnja s Bregovićem i [[Dino Merlin|Dinom Merlinom]] značajno utjecala na tok njegove karijere, posebno u okretanju prema autentičnom etno-izrazu koji je postao hit i u europskim zemljama.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Zdravko Colic.jpg|mini|lijevo|Susret starih prijatelja i suradnika iz sarajevskog „Oslobođenja“: Zijad Žuna i Zdravko Čolić u Hamburgu tokom dvosatnog razgovora.]]
Ovi zapisi, objavljivani u revijama poput sarajevskog '''''Expressa''''', danas predstavljaju ključnu dokumentarnu građu u Žuninim publikacijama


== Ekskluzivni intervju s Mladenom Vojičićem Tifom: Istina o slavi i skromnosti ==

U svom dugogodišnjem novinarskom radu, '''Zijad Žuna''' zabilježio je jedan od najotvorenijih intervjua s legendarnim pjevačem '''Mladenom Vojičićem Tifom'''. Ovaj razgovor ostaje zabilježen kao autentično svjedočanstvo o Tifi kao najiskrenijem simbolu sarajevske rock škole i &quot;najpopularnijem Sarajliji&quot;.

Iako je Tifa u razgovoru otvoreno priznao da privatno '''nikada nije bio fan Bijelog dugmeta''' niti je kupovao njihove ploče, istaknuo je duboko poštovanje prema radu u, kako kaže, &quot;najboljem bendu svih vremena na Balkanu&quot;. Taj period obilježio je povijesni rekord – album s Tifinim vokalom prodan je u nevjerojatnih '''380.000 primjeraka''', što je ostao nedosegnut vrhunac u povijesti grupe.

=== Ključni naglasci iz razgovora: ===

* '''Skromnost i životna filozofija:''' Unatoč statusu megazvijezde, Tifa je pokazao nevjerojatnu ljudsku skromnost izjavom: ''&quot;Kad prestanem s muzikom, čistit ću ulice i parkove, useljavati ljude i uveseljavati ih pričom da budu sretni. Bitno je biti pošten.&quot;''
* '''Ljubav prema Sarajevu i FK Željezničar:''' Posebno je istaknuo ponos zbog snimanja '''himne FK Željezničar''', koju smatra darom svim ljudima, naglašavajući da je to pjesma kojom se svatko treba ponositi bez obzira na nacionalni predznak.
* '''Odlazak iz benda i potraga za istinom:''' Tifa je bez zadrške govorio o svom samovoljnom odlasku iz Bijelog dugmeta, demantirajući glasine o izbacivanju i stavljajući osobni integritet i slobodu ispred financijske koristi.
* '''Glazba kao plemenita misija:''' Opisao je svoj status kao pošten rad bez pripadnosti strankama, ističući da se na bini &quot;troši&quot; kako bi usrećio fanove svih generacija, jer za njega glazba nema granica.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Mladen Vojicic Tifa intervju.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna u razgovoru s Tifom o povijesnom rekordu prodaje albuma (380.000 primjeraka).]]

&lt;ref&gt;''Izvor: Arhiv Zijada Žune, intervju s Mladenom Vojičićem Tifom, objavljeno u monografiji &quot;Džuboks vremena&quot;.''&lt;/ref&gt;


== Ekskluzivni intervju (travanj 2026.): Alen Islamović o pola stoljeća rocka ==

[[Datoteka:Zijad Zuna i Alen Islamovic intervju.jpg|mini|desno|350px|Ekskluzivni intervju (travanj 2026): Alen Islamović o pola stoljeća rocka.]]
U opsežnom razgovoru vođenom u travnju 2026. godine, povodom jubileja 50 godina grupe '''Bijelo dugme''', Alen Islamović je novinaru i publicisti Zijadu Žuni otkrio dosad manje poznate detalje o ključnim trenucima svoje karijere.

=== Najekskluzivnije izjave iz razgovora: ===

* '''O &quot;Londonskom neuspjehu&quot; i povratku:''' Alen je bio iznimno iskren o neuspjehu u Londonu s Divljim jagodama: ''&quot;Treba biti iskren i reći da je moj engleski zvučao ruski... taj školski jezik nije odgovarao agresivnim rifovima grupe. Shvatio sam da to nema smisla i odlučio se vratiti među svoje iskrene fanove.&quot;''
* '''Transfer karijere:''' Svoj prijelaz u Dugme usporedio je s najvećim sportskim transferima: ''&quot;Poredim to kao kad dobar nogometaš prijeđe iz Želje u Real ili Barcelonu. To je bio jedini estradni transfer o kojem se pisalo mjesecima.&quot;''
* '''O rekordnoj prodaji:''' Naglasio je da je album &quot;Pljuni i zapjevaj&quot; planuo u '''milijun primjeraka''' u samo šest mjeseci, što je rezultat koji se danas čini nezamislivim.
* '''O preživljavanju na sceni:''' ''&quot;Shvatio sam da u ovom poslu ako ti prvi nešto ne uradiš, pojest će te za doručak, iskoristiti i baciti u kafanu da zabavljam pijanice, a ja to nisam htio.&quot;''
* '''O odnosu s kolegama danas:''' Islamović ističe da danas suradnja s Bregovićem i Tifom počiva na zrelosti: ''&quot;Zreli smo ljudi, ne trebaju nam napetosti i nervoza. Da ih ima, ja bih prvi napustio ovu priču.&quot;''

Ovaj razgovor svjedoči o umjetniku koji u 2026. godini s istim žarom, ali s mnogo više mudrosti i discipline, čuva naslijeđe najmoćnijeg rock benda Balkana.


=== Pogled u budućnost: Između simfonije i plantaža lješnjaka (2026.) ===

U završnom dijelu razgovora sa Žunom, Alen Islamović iznosi realističan i miran pogled na završetak jedne velike ere. Svjestan da proslava 50 godina grupe '''Bijelo dugme''' polako prolazi, on ističe kako &quot;ništa nije vječno&quot; i da godine prirodno nameću kraj velikim turnejama.

* '''Samostalni put i simfonijski orkestri:''' Alen je već formirao vlastiti bend s kojim nastupa po gradovima regije, a poseban umjetnički izazov pronalazi u projektima sa '''simfonijskim orkestrima''' (poput koncerta u Kragujevcu), čime svoje hitove donosi u novom, klasičnom ruhu.
* '''Mir na Uni:''' Daleko od svjetala pozornice, Islamović danas uživa u radu na svojim '''plantažama lješnjaka''' u rodnom Bihaću. Ističe da mu slapovi Une i njezina ljepota pružaju duševni mir koji mu je potreban nakon desetljeća provedenih na putu.

Ova svjedočanstva prikazuju Islamovića kao čovjeka koji je uspio pomiriti status rock idola s dostojanstvenim i ispunjenim privatnim životom.


Ovaj susret dvojice dugogodišnjih suradnika dokumentira povijest rock kulture kroz osobna sjećanja i profesionalne osvrte na pola stoljeća djelovanja na sceni.


== Goran Bregović: Planetarni kult magične bajke ==

Novinar i publicist '''Zijad Žuna''' prati rad grupe '''Bijelo dugme''' od samih početaka, a njegov odnos s '''Goranom Bregovićem''' traje punih pet desetljeća. Od prvih susreta u Jajcu, preko dopisništva &quot;Oslobođenja&quot; i Radio Jajca, pa sve do svjetskih pozornica u Hamburgu, Žuna je dokumentirao transformaciju regionalne zvijezde u planetarni kult.

=== Ključni trenuci i svjedočanstva: ===

* '''Muzički &quot;bosanski lonac&quot;:''' U ranim razgovorima, Žuna je Bregovićevu glazbu opisao kao &quot;bosanski lonac&quot; — jedinstvenu mješavinu bluesa, folka i rocka koja je podigla tadašnju državu na noge. Bregović je potvrdio tu viziju, ističući želju da stvori nešto s &quot;dušom Sarajeva i Balkana&quot;.
* '''Proročanstvo iz Jajca:''' Tijekom jednog susreta prije rata, Žuna je prorekao Bregoviću svjetsku slavu, na što je Brega zagonetno odgovorio: ''&quot;Ja postanem svjetska zvijezda, a ti doživiš susrete s najvećima na planeti? Sve je moguće!&quot;'' To se kasnije i ostvarilo kroz Žuninu hit knjigu '''&quot;Zvijezde na kapiji&quot;'''.
* '''Hamburški trijumf u Stadtparku:''' Bregović je jedini glazbenik s Balkana koji je više puta nastupao u kultnom '''Stadtparku u Hamburgu''', mjestu rezerviranom za najveća planetarna imena. Žuna bilježi anegdotu o čaši viskija na pozornici, kojom je Brega nazdravljao publici, kršeći stroga pravila dvorane uz šarm koji posjeduju samo najveći.
* '''Iskrenost o kreativnom procesu:''' Bregović je otvoreno govorio o snimanju albuma u Londonu 1975. kod Georgea Martina (producenta Beatlesa), priznajući bespoštedan rad &quot;dan i noć&quot; kako bi se postigao vrhunski rezultat.
* '''Bosanac u srcu:''' Unatoč svjetskoj slavi, Bregović je u razgovoru sa Žunom istaknuo da su Bosanci dobri ljudi koji vole život, humor i obitelj, prepoznavši i sebe u stihovima legendarne pjesme ''&quot;Tako ti je mala moja kad ljubi Bosanac&quot;''.

=== Susret u Stadtparku: &quot;Vrh vrhova&quot; bez cipela i hlača ===

Posebno upečatljiv trenutak u njihovom polustoljetnom poznanstvu dogodio se u Hamburgu, u ''backstageu'' kultnog '''Stadtparka'''. Zijad Žuna bilježi anegdotu koja najbolje oslikava Bregovićevu karizmu i nekonvencionalnost:

* '''Ljudskost ispred protokola:''' Prilikom ulaska u garderobu, Žuna je zatekao Bregovića potpuno opuštenog, bez cipela i hlača. Na Žuninu opasku da se odjene, Brega je uz osmijeh odgovorio: ''&quot;Vi ste mi važniji i od hlača i cipela!&quot;'', pokazujući time da su mu stari prijatelji i iskreni razgovori bitniji od bilo kakvog scenskog sjaja.
* '''Na vrhu svijeta:''' Prisjećajući se početaka od prije 50 godina, Bregović je tijekom tog susreta u Hamburgu zagrlio Žunu i kratko zaključio: ''&quot;Na vrhu smo – nema dalje!&quot;''. 

Ovaj susret u srcu Njemačke bio je kruna njihove zajedničke priče – od malog dopisništva u Jajcu do vrha svjetske glazbene scene, potvrđujući da je Bregović, unatoč globalnom uspjehu, ostao &quot;naš i svjetski&quot; u najiskrenijem smislu te riječi.

[[Datoteka:Zijad Zuna i Goran Bregovic susret.jpg|mini|desno|250p|Zijad Žuna i Goran Bregović: Susret dvojice prijatelja i kroničara jedne epohe koja je prerasla u planetarnu bajku.]]

&lt;ref&gt;''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst &quot;Planetarni kult magične bajke&quot;, objavljeno u monografiji &quot;Zvijezde na kapiji&quot;.''&lt;/ref&gt;


[[Datoteka:Braca Dragi i Zika Jelic YU grupa.jpg|mini|desno|300px|Braća Dragi i Žika Jelić, osnivači kultne YU grupe. Njihov jubilarni projekt na Jamajci pratio je i zabilježio Zijad Žuna.]]

== Monografija &quot;Džuboks vremena&quot; i 55 godina YU grupe ==

&quot;U svojoj monografiji 'Džuboks vremena', Zijad Žuna detaljno obrađuje fenomen dugovječnosti YU grupe, kulminirajući s njihovim jubilarnim projektom povodom 55 godina postojanja. Žuna bilježi njihovo putovanje na Jamajku, gdje su u legendarnom studiju Tuff Gong snimili album koji definira kao 'nebeski trenutak sna'.
Prema Žuninim zapisima, boravak braće Jelić u studiju Boba Marleyja nije bio samo glazbeni eksperiment, već potvrda njihove svjetske autentičnosti. On ističe kako su kultne pjesme poput 'Crnog leptira' dobile novu dimenziju u reggae ritmu, dokumentirajući taj proces kao 'zvuk koji vozi u beskraj'. Ovim tekstovima Žuna zaokružuje polustoljetnu povijest grupe, povezujući beogradsku rock scenu s globalnim glazbenim korijenima.&quot;


== Ekskluziva iz bekstejdža: &quot;Kasniš mr. Lee&quot; ==

Jedna od najupečatljivijih anegdota iz hamburškog razdoblja Zijada Žune odnosi se na susret s legendarnim '''Albertom Leejem'''. Žuna u svojoj knjizi opisuje neobičan trenutak čekanja na intervju o albumu koji je Lee snimio s Jimmyjem Pageom.

* '''Bernisa i mr. Lee''': Dok je dogovoreni sastanak kasnio, Žunina supruga Bernisa, ljubiteljica glazbe, odlučila je potražiti glazbenika u bekstejdžu. Žuna bilježi da je Lee dočekao Bernisu pjesmom i privatnim nastupom na gitari unutar salona, što je trajalo punih dvadeset minuta prije službenog početka razgovora.
* '''Skromnost najvećih''': Priča naglašava Leejevu iznimnu ljudskost. Iako svjetska zvijezda, Lee se odmah ispričao zbog kašnjenja, a Bernisa mu je uz osmijeh dobacila: ''&quot;Drugi put nemoj da kasniš, mr. Lee!&quot;''.
* '''Zajednička večera''': Lee je bio toliko oduševljen Bernisinim poznavanjem glazbe da je par nakon koncerta pozvao na zajedničku večeru, čime je profesionalni odnos prerastao u trajno prijateljstvo.

[[Datoteka:Bernisa_i_Albert_Lee.jpg|mini|desno|„Kasniš, mr. Lee“: Bernisa Zuna i legendarni Albert Lee u Hamburgu. Najljepši osmijeh i svjetska gitarska legenda iz arhive „Džuboks vremena“.]]


== Aki Rahimovski i grupa TOR: Jajačka pretpremijera legende (1975.) ==

U bogatoj novinarskoj arhivi '''Zijada Žune''' posebno mjesto zauzima svjedočanstvo o boravku '''Akija Rahimovskog''' u Jajcu 1975. godine. Prije nego što je postao neosporna ikona grupe ''Parni valjak'', Aki je s grupom '''TOR''' mjesecima nastupao u hotelu Jajce, na obalama Plivskog jezera. Žuna, koji je tada započinjao svoju karijeru u &quot;Oslobođenju&quot;, bio je izravni svjedok rađanja jedne od najvećih glazbenih zvijezda Balkana.

„Iako je izvorna dokumentacija o saradnji s Akijem Rahimovskim iz 1975. godine stradala u ratnom razaranju dopisništva, kontinuitet odnosa s porodiciom Rahimovski nastavljen je kroz saradnju s Akijevim sinom, muzičarem Kristijanom Kikijem Rahimovskim. Za potrebe monografije 'Džuboks vremena', Kristijan je autoru poverio ekskluzivna sećanja i ustupio porodične fotografije koje povezuju Akijevu epohu s današnjicom.”
&quot;...uključujući i zajednički nastup sa simfonijskim orkestrom 18. listopada 2009., kada su izveli pjesme 'Sanjao sam noćas da te nema' i 'Ima neka tajna veza'.&quot;
[[Datoteka:Aki and Kristijan Rahimovski on stage - Zijad Zuna Archive.jpg|mini|desno|250px|Aki i Kristijan Rahimovski na koncertu 2009. godine (Arhiv Zijada Žune).]]

=== Ključni trenuci iz &quot;jajačkog razdoblja&quot;: ===

* '''Sila prirode za klavijaturama:''' Žuna opisuje mladog Akija kao harizmatičnog glazbenika s nevjerojatnom energijom koji je u noćnom baru hotela svirao svjetske hitove. Aki mu je tada, uz prepoznatljiv osmijeh, govorio: ''&quot;Zike, sjedi ovdje, slušaj i gledaj. Hoćeš da vidiš kako se to radi?&quot;''
* '''Proročanstvo o Pulskoj areni:''' Tijekom jednog razgovora uz Plivsko jezero, Žuna je Akiju prorekao nastup u Pulskoj areni. Aki je tada, uz nevjericu, odgovorio: ''&quot;Ma daj, Zike, to je nemoguća misija. Kao da si mi rekao da putujem na Mjesec.&quot;'' Godinama kasnije, Arena je postala njegov &quot;tron&quot; koji je osvajao s eruptivnim oduševljenjem publike.
* '''Sudbinski poziv iz Zagreba:''' Upravo u Jajcu, u dopisništvu gdje je Žuna radio, Aki je primio poziv koji mu je promijenio život: ''&quot;Zike, zvali su me iz Zagreba. Može biti nešto veliko.&quot;'' Godinama kasnije, Aki se javio Žuni s riječima: ''&quot;Zike, bio si u pravu.&quot;''

=== Naslijeđe: &quot;Niko ne može zamijeniti Akija&quot; ===

Žuna kroz svoja sjećanja naglašava da Aki nije bio samo pjevač, već instrument sam po sebi. Njegova neuhvatljiva karizma i glas koji je dolazio iz srca ostali su neponovljivi. Kako je istaknuo osnivač benda Husein Hasanefendić - Hus: ''&quot;Niko ne može zamijeniti Akija!&quot;''.

Za Zijada Žunu, Aki Rahimovski ostaje simbol jedne generacije, čiji je glas bio lijek, a energija vječna magija koja je započela upravo pod zidinama kraljevskog grada Jajca.

&lt;ref&gt;''Izvor: Arhiv Zijada Žune, tekst &quot;Aki u Jajcu - Noć kada je sve počelo&quot;, objavljeno u monografiji &quot;Džuboks vremena&quot;.''&lt;/ref&gt;


=== Večer kad je Aki postao dio obitelji Žuna (Jajce, 1975.) ===

Jedan od najemotivnijih zapisa iz knjige ''&quot;Džuboks vremena&quot;'' odnosi se na privatni susret u domu obitelji Žuna u Jajcu. Umoran od hotelske hrane, mladi '''Aki Rahimovski''' postao je gost u kući Zijadovih roditelja, gdje se kroz pjesmu i domaće specijalitete stvorila neraskidiva ljudska veza.

* '''Makedonska pjesma i očeva rakija:''' Na nagovor Zijadova oca, koji je često poslovao na jugu, Aki je te večeri zapjevao makedonske pjesme. Njegov glas ispunio je dom emocijom koja je, prema Žuninim riječima, natjerala suze na oči i ispunila srce njegove majke ponosom.
* '''Sudbinska simbolika:''' Ta večer ostala je urezana u sjećanje i zbog bolne koincidencije. Zijadov otac je te noći otišao na službeni put s kojeg se pet godina kasnije (1980.) nije vratio, poginuvši upravo na putu prema Makedoniji. Do kraja života otac je pratio Akijev uspon, ponosno pitajući: ''&quot;A šta je s njim, sine?&quot;''.
* '''Povezanost kroz desetljeća:''' Prijateljstvo započeto uz sarmu i baklave u Jajcu nastavilo se kroz telefonske razgovore tijekom cijele Akijeve karijere. Žuna bilježi da su često razgovarali o glazbi, ali i o tom specifičnom trenutku u kuhinji koji je obojicu trajno obilježio.
* '''Nasljeđe kroz Kikija:''' Žuna s posebnim poštovanjem spominje i Akijeva sina, '''Kikija Rahimovskog''', prepoznajući u njemu očevu karizmu i vokalni kalibar svjetske razine, čime se krug obitelji i glazbe zatvara u vječnost.


=== Ratni gubitak arhive i novi početak ===

Za Zijada Žunu prekretnica u životu i karijeri nastupa u srijedu, '''27. svibnja 1992. godine u 15 sati''', kada je započeo opći napad na Jajce. Tijekom ratnih zbivanja koja su uslijedila, pretrpio je nenadoknadiv profesionalni gubitak – u spaljivanju dopisništva &quot;Oslobođenja&quot; i obiteljskog doma nepovratno je nestala njegova višedesetljetna arhiva s tisućama fotografija, dokumenata i nagrada.

Unatoč gubitku, Žuna je uspio spasiti najuži krug najdragocjenijih materijala:
* '''Sačuvana jezgra''': U ručnoj torbi iz grada je iznio svoje diktafone s originalnim kazetama intervjua, novinarske legitimacije i manji dio fotografija. Ovi zapisi postali su temelj za njegov kasniji rad u emigraciji i rekonstrukciju glazbene povijesti Balkana.
* '''Autobiografski zapis''': Svoju osobnu tragediju i sudbinu rodnoga grada dokumentirao je u autobiografskoj knjizi pod naslovom '''&quot;Umiranje grobova&quot;'''.
* '''Obitelj kao najveća pobjeda''': Ističe da je, unatoč gubitku cjelokupne imovine i arhiva, njegov najveći uspjeh bio spašavanje života supruge, kćeri i sina, s kojima 1992. godine odlazi u Hamburg.

Ovaj traumatičan događaj daje poseban značaj njegovim kasnijim monografijama poput &quot;Džuboksa vremena&quot;, jer su mnoga svjedočanstva u njima spašena upravo na tim diktafonskim trakama koje su preživjele pad grada

== Književni rad i kritike ==
Zijad Žuna u svom radu istražuje vezu između lokalne tradicije i svjetske popularne kulture. Njegova djela, poput zbirke ''Zvijezde na kapiji'', naišla su na značajan odjek kod kritike.
[[Datoteka:Zoran Ljubicic muzicki ekspert 2025.jpg|mini|desno|250px|Prof. Zoran Ljubičić, glazbeni recenzent knjiga „Zvijezde na kapiji” i „Džuboks vremena” Zijada Žune (Foto: Zijad Žuna, 2025.)]]
Muzički stručnjak i profesor iz Jajca, '''Zoran Ljubičić''', u svojoj recenziji pod naslovom ''Glazbeni stelarij Zijada Žune'', opisuje Žunin pristup kao spoj &quot;iskusnoga novinarskog vuka i bosanskočaršijskog šmekera&quot;. Ljubičić ističe kako Žuna uspijeva premostiti distancu između jajačkih kapija i svjetskih glazbenih ikona poput [[B.B. King|B.B. Kinga]] i [[Robert Plant|Roberta Planta]], pretvarajući snove provincijske mladosti u &quot;ostvaren san&quot; na samoj kapiji grada.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}&lt;/ref&gt;
U svojoj drugoj recenziji pod naslovom ''Čuvar zvijezda u vremenu'', posvećenoj knjizi ''Džuboks vremena'', Ljubičić naglašava Žuninu ulogu kao istaknutog kroničara glazbenih zbivanja na Balkanu i u svijetu kroz više od pet desetljeća. Autor ističe da je Žuna, unatoč teškim zdravstvenim iskušenjima i operacijama srca, ustrajao u svojoj misiji, koristeći pisanje kao svojevrsnu terapiju. Ljubičić Žuninu trilogiju (''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'' i ''Folkeri vječnosti'') opisuje kao &quot;živi spomenik glazbenoj umjetnosti&quot; i &quot;modernistički bosanski ćilim&quot; sazdan od autentičnih emocija i povijesnih susreta s najvećim regionalnim zvijezdama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://jajce-online.com |title=Zoran Ljubičić: Čuvar zvijezda u vremenu |work=Jajce Online |accessdate=2024-05-22}}&lt;/ref

== Djela ==
* Žuna, Zijad. ''Umiranje grobova - rodjenje i smrt neke Jugoslavije''. Grafika Soča, 1993.
* Žuna, Zijad. ''Zvijezde na kapiji''. Štamparija Fojnica, 2020.
* Žuna, Zijad. ''Džuboks vremena''. 2024.


== Reference ==
&lt;references /&gt;
&lt;references /&gt;

{{Infookvir biografija

| ime = Zijad Žuna
| slika = Zijad_Zuna_Hamburg.jpg
| opis_slike = Zijad Žuna u Hamburgu

| datum_rođenja = 25. lipnja 1951.
| mjesto_rođenja = [[Jajce]], [[BiH]]
| zanimanje = novinar, urednik, publicist

| razdoblje = 1975. – danas
| djela = ''Zvijezde na kapiji'', ''Džuboks vremena'', ''Folkeri vječnosti''
}}

'''Zijad Žuna''' (Jajce, 25. lipnja 1951.) bosanskohercegovački je i njemački novinar, urednik i publicist s karijerom dugom više od pedeset godina. Poznat je kao jedan od najznačajnijih kroničara glazbene scene bivše Jugoslavije i svjetskih rock i blues ikona.

== Karijera ==
Novinarsku karijeru započeo je 1975. godine u dnevnom listu ''[[Oslobođenje]]'' u Jajcu. Bio je direktor i glavni urednik Radio Jajca od 1984. do 1987. godine. Veći dio karijere proveo je u [[Hamburg|Hamburgu]], gdje je nastavio raditi kao dopisnik i publicist.

Žuna posjeduje jednu od najopsežnijih privatnih arhiva u regiji, s približno '''90.000 dokumenata i fotografija''' koji dokumentiraju povijest glazbe. U njegovom domu u Hamburgu gostovale su legende poput [[Željko Bebek|Željka Bebeka]], [[Halid Bešlić|Halida Bešlića]], Tonija Jankovića i Zije Valentina.

== Intervjui i suradnje ==
Tijekom karijere napravio je preko 300 intervjua sa svjetskim zvijezdama, uključujući:
* '''[[Eric Clapton]]''' i '''[[B.B. King]]''' (razgovori o suradnji i bluesu).&lt;ref name=&quot;Express_King&quot;&gt;{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = BB King je neponovljiv / Razgovarao sam s Claptonom | journal = Express | location = Sarajevo | year = 2006 }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Ken Hensley]]''' (ekskluzivni intervju o grupi [[Uriah Heep]]).&lt;ref name=&quot;Express_Hensley&quot;&gt;{{Citiranje časopisa | last = Žuna | first = Zijad | title = Ken Hensley za Express: Uriah Heep više ne postoji | journal = Express | year = 2006 }}&lt;/ref&gt;
* '''[[Albert Lee]]''' i '''Walter Trout'''

[[Datoteka:Goran Bregovic na sanduku opreme Koprivnica 1979 Foto Moskon Arhiva Zijad Zuna.jpg|thumb|center|450px|Goran Bregović na sanduku opreme: Trenutak predaha pred koncert u Koprivnici (1979). Arhiv: Zijad Žuna.]]

== Djela ==
* ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo.
* ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).
* ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Jajce]]
== Djela ==
* ''Zvijezde na kapiji'', BOOK Media, Sarajevo.

* ''Džuboks vremena'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).
* ''Folkeri vječnosti'', BOOK Media, Sarajevo (u pripremi, 2026.).

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Bosanskohercegovački novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]

Verwende Code mit Vorsicht.


== Svjetske zvijezde sa gitarom u mom objektivu ==

[[Datoteka:Roger Glover Deep Purple.jpg|mini|desno|350px|Roger Glover (Deep Purple) u akciji. Foto: Zijad Žuna]]
'''Roger Glover''' – legendarni britanski bas gitarist, skladatelj i glazbeni producent, najpoznatiji kao dugogodišnji član kultne rock skupine '''Deep Purple'''. Kao autor i koautor nekih od najvećih rock klasika, Glover je ključna figura u povijesti hard rocka. Ova fotografija „u akciji”, snimljena objektivom Zijada Žune, dokumentira Gloverovu scensku energiju i autentičan nastup jedne od najvećih planetarnih rock ikona.

[[Datoteka:Steve Morse Deep Purple in action by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Steve Morse (ex-član Deep Purplea) u akciji. Foto: Zijad Žuna]]
'''Steve Morse''' – američki gitarist i skladatelj, prepoznat kao jedan od najsvestranijih virtuoza na svijetu. Najpoznatiji je kao dugogodišnji '''ex-član grupe Deep Purple''' (1994. – 2022.) te osnivač sastava '''Dixie Dregs'''. Morse je poznat po svojoj nevjerojatnoj tehnici i spajanju rocka, jazza i klasične glazbe. Fotografija snimljena objektivom Zijada Žune autentično bilježi njegovu prepoznatljivu preciznost tijekom nastupa uživo.

[[Datoteka:Albert Lee in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Albert Lee u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]]
'''Albert Lee''' – vrhunski britanski gitarist, poznat po svom specifičnom stilu sviranja i nevjerojatnoj brzini. Tijekom karijere surađivao je s velikanima kao što su '''Eric Clapton''' i '''The Everly Brothers'''. Lee je dvostruki dobitnik nagrade Grammy i smatra se jednim od najutjecajnijih gitarista u svijetu country-rock glazbe. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnoj atmosferi blues kluba u Hamburgu, bilježi Leeja u njegovom prepoznatljivom izvođačkom zanosu.

[[Datoteka:Jimmie Vaughan at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Jimmie Vaughan u blues klubu u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]]
'''Jimmie Vaughan''' – istaknuti američki blues-rock gitarist i pjevač, najpoznatiji kao osnivač grupe '''The Fabulous Thunderbirds''' i stariji brat legendarne rock ikone Stevieja Raya Vaughana. Dobitnik je četiri nagrade Grammy i smatra se jednim od najvažnijih predstavnika teksaškog bluesa. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u intimnom ambijentu blues kluba u Hamburgu, bilježi Vaughana u njegovom autentičnom izričaju i eleganciji sviranja koja ga je učinila svjetskom legendom.


[[Datoteka:B.B. King in action by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|400px|B.B. King u akciji sa svojom gitarom Lucille. Foto: Zijad Žuna]]
'''B.B. King''' – neokrunjeni „Kralj bluesa” i jedan od najutjecajnijih gitarista svih vremena. Tijekom svoje karijere, koja je trajala više od šest desetljeća, King je definirao blues zvuk svojom prepoznatljivom gitarom „Lucille” i toplim, emotivnim vokalom. Dobitnik je 15 nagrada Grammy i član je Kuće slavnih rock i rolla. Za Zijada Žunu, ovaj susret predstavlja vrhunac profesionalnog rada, a fotografija bilježi Kingovu neponovljivu karizmu i energiju koja je nadahnula generacije glazbenika širom svijeta.

[[Datoteka:Carlos Santana at Stadtpark Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Carlos Santana u Stadtparku, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]]
'''Carlos Santana''' – legendarni meksičko-američki gitarist i osnivač sastava '''Santana''', pionir u spajanju rocka s latinoameričkom glazbom i jazzom. Dobitnik je deset nagrada Grammy i tri nagrade Latin Grammy, a magazin ''Rolling Stone'' svrstao ga je među najveće gitariste svih vremena. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena tijekom energičnog nastupa u hamburškom Stadtparku, bilježi Santanin prepoznatljiv stil i duhovnost koju unosi u svaku notu svoje gitare.


[[Datoteka:Jonny Lang at Fabrik Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Jonny Lang u klubu Fabrik, Hamburg. Foto: Zijad Žuna]]
'''Jonny Lang''' – američki blues, rock i gospel pjevač te gitarist, koji je karijeru započeo kao tinejdžerska senzacija. Poznat po svom nevjerojatno hrapavom glasu i virtuoznom sviranju gitare, Lang je osvojio nagradu Grammy i nastupao s najvećim imenima poput Rolling Stonesa i B.B. Kinga. Fotografija Zijada Žune, snimljena u specifičnom ambijentu hamburškog kluba Fabrik, bilježi Langovu ekspresivnost i sirovu energiju po kojoj je prepoznatljiv širom svijeta.

[[Datoteka:Goran Bregovic live by Zijad Zuna.jpg|mini|lijevo|350px|Goran Bregović u akciji. Foto: Zijad Žuna]]
'''Goran Bregović''' – najuspješniji glazbenik i skladatelj s Balkana na svjetskoj sceni. Osnivač kultnog sastava '''Bijelo dugme''', koji slavi 50 godina postojanja, te vođa planetarno popularnog '''Orkestra za svadbe i sahrane'''. Bregović je prepoznatljiv po spajanju tradicionalnih balkanskih motiva s rock i suvremenim zvukom, održavajući koncerte na svim kontinentima. Fotografija Zijada Žune bilježi Bregovića u njegovom prepoznatljivom radnom ritmu, dokumentirajući karijeru umjetnika koji spaja balkansku dušu i svjetske pozornice.

[[Datoteka:Mitch Laddie at Blues Club Hamburg by Zijad Zuna.jpg|mini|desno|350px|Mitch Laddie u Hamburgu. Foto: Zijad Žuna]]
'''Mitch Laddie''' – talentirani britanski blues-rock gitarist, pjevač i skladatelj. Prepoznat kao „čudo od djeteta” na gitari, Laddie je već u ranoj mladosti privukao pozornost svjetske kritike svojom tehnikom i osjećajem za blues, surađujući s imenima poput Waltera Trouta. Ova fotografija Zijada Žune, snimljena u blues klubu u Hamburgu, bilježi Laddieja u počecima njegove karijere, dokumentirajući uspon nove generacije europskih blues virtuoza.

[[Datoteka:Steve_Hogarth_Marillion_live_performance_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|desno|250px|Steve Hogarth (Marillion) u objektivu Zijada Žune.]]


„U sklopu svog dugogodišnjeg dokumentarističkog rada, Zijad Žuna je kroz objektiv zabeležio seriju portreta najznačajnijih svetskih gitarista i muzičara. Poseban fokus ove rubrike je na autentičnim trenucima sa koncerata, poput energičnog nastupa Stevea Hogartha (Marillion), čime je stvoren vizuelni arhiv koji svedoči o istoriji svetske rock i blues scene iz prve ruke.“

[[Datoteka:Wolf_Mail_guitar_action_live_world_tour_by_Zijad_Zuna.jpg|mini|lijevo|250px|Australski blues-rock virtuoz Wolf Mail u akciji. Snimio: Zijad Žuna]]

&quot;Poseban osvrt u kolekciji pripada australskom gitaristu Wolfu Mailu. Fotografija je nastala tijekom njegove svjetske turneje i promocije novog albuma, a bilježi njegovu prepoznatljivu 'agresivnu i magičnu' energiju na sceni. Mail, poznat po spajanju bluesa, jazza i rocka, ovdje je prikazan u svom prirodnom elementu – u punom scenskom zanosu.&quot;


== Izvori ==
{{izvori}}


Poštovani administratori,
Obraćam vam se sa zamolbom za pregled i premještanje članka o novinaru i publicistu Zijadu Žuni iz mog pješčanika (Korisnik:Zijad_Zuna_Hamburg/sandbox) u glavni prostor Wikipedije.
U proteklom razdoblju članak je značajno dopunjen i usklađen s Wikipedijinim standardima:
Izvori: Dodane su reference na nezavisne medije (Express, Oslobođenje) koji potvrđuju 50-godišnju karijeru (1975.–2025.).
Arhivska građa: Članak sadrži podatke o jedinstvenoj arhivi od 90.000 dokumenata i suradnji sa svjetskim (Clapton, B.B. King) i regionalnim zvijezdama (Bregović, Bebek, Aki Rahimovski).
Multimedija: Pripremljena je serija autorskih fotografija Zlatka Moškona iz 1979. godine s ovlaštenjem za objavu.
Stil: Tekst je pisan neutralnim, enciklopedijskim stilom.
S obzirom na značaj gospodina Žune kao kroničara glazbene povijesti Jajca, Sarajeva i Hamburga, vjerujem da članak zadovoljava kriterije značajnosti.
Unaprijed hvala na trudu i pomoći oko finalizacije ovog projekta.
Srdačan pozdrav,
Zijad Žuna</text>
      <sha1>pwwfcxo3ped3l54xasz8owqt7uznf1h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Gdje je nestalo? Ili nije?</title>
    <ns>0</ns>
    <id>809324</id>
    <revision>
      <id>7447678</id>
      <parentid>7433691</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:14:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zviz2401</username>
        <id>102709</id>
      </contributor>
      <comment>/* Epizode */</comment>
      <origin>7447678</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="5841" sha1="n7r4u2sgd1yxkdwy2uhvnhxygqve6y2" xml:space="preserve">{{Infookvir TV emisija
| bg_color                = 
| ime                     = Gdje je nestalo? Ili nije?
| slika                   = Gdje je nestalo ili nije logotip.jpg
| veličina slike          = 260
| natpis_pod_slikom       = 
| format                  = dokumentarna serija
| žanr                    = 
| smislio                 = [[Robert Knjaz]]
| razvio                  = 
| napisao                 = 
| scenarij                = Dubravka Turić
| režiser                 = Dubravka Turić
| grafika                 = 
| voditelj                = 
| uloge                   = 
| pripovjedač             = 
| gl_skladatelj           = 
| uvodna_gl               = 
| završna_gl              = 
| skladatelj              = 
| država                  = {{Z+X|HRV}}
| jezik                   = [[hrvatski jezik|hrvatski]]
| sezone                  = 1
| emisije                 = 6
| popis_epizoda           = #Pregled emisije
| izvršni_producent       = 
| producent               = 
| urednik                 = Vladimir Brnardić
| lokacijaprodukcije      = 
| kinematografija         = 
| trajanje_emisije        = 30 minuta
| produkcijska_kuća       = Sirovina i sinovi d.o.o
| budget                  = 205.121,38 €
| tv_kuća                 = [[HRT – HTV 1]]
| prva_emisija            = {{Premijera|20|4|2026|l}}
| posljednja_emisija      = 
| web_stranica            = 
| imdb_id                 = 
}}
'''''Gdje je nestalo? Ili nije?''''' nadolazeći je [[Hrvatska|hrvatski]] dokumentarni serijal zabavno-nostalgičnog karaktera koji se bavi predmetima, navikama i društvenim ritualima nekadašnjeg svakodnevnog života, danas uglavnom prisutnima tek u kolektivnom sjećanju. Kroz šest tematskih epizoda obrađuju se fenomeni poput druženja na klupicama, plesnjaka, tzv. birtija stajaćica, šatrovačkog govora mladih, galebarenja i retro modnih trendova, uz propitivanje njihova nestanka i promjena u suvremenim društvenim obrascima. Serijal istražuje i transformacije u načinima druženja, flerta i korištenja javnih prostora, kao i odnos mlađih generacija prema tim nekadašnjim praksama.

Serijal je nastao prema ideji [[Robert Knjaz|Roberta Knjaza]], u režiji i izvedbi [[Dubravka Turić|Dubravke Turić]], a producira ga ''Sirovina i sinovi d.o.o.'', neovisna produkcijska kuća specijalizirana za dokumentarne i hibridne televizijske formate. Djelo se odlikuje kombinacijom humora, nostalgije i analitičkog pristupa društvenim fenomenima, pri čemu svaka epizoda rekonstruira obilježja određenog vremena te tematizira prolaznost i trajne elemente ljudske društvenosti.

Premijerno će početi s prikazivanjem [[20. travnja]] [[2026.]] godine na [[HRT – HTV 1|Prvom programu HRT-a]].&lt;ref name=&quot;premijera&quot;&gt;{{Citiranje weba|date=2025-04-10|title=Gdje je nestalo? Ili nije?: Birtija|url=https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212|url-status=live|archive-url=https://web.archive.org/web/20260415185050/https://hrtprikazuje.hrt.hr/dokumentarci/gdje-je-nestalo-ili-nije-birtija-12655212|archive-date=2026-04-15|access-date=2026-04-15|website=[[Hrvatska radiotelevizija]]|language=hr}}&lt;/ref&gt;
== Pregled emisije ==
{{Pregled serije
|boja1          = #DA8D35
|poveznica1     = #Epizode
|epizode1       = 6
|premijera1     = {{premijera|20|4|2026}}
|finale1        = {{finale|25|5|2026}}
}}

=== Epizode ===
{{Epizode
|pozadina = #DA8D35
|širina   = auto
|broj1    = 1.
|prazno   = NE

|naslov1    = '''Birtija'''
|datum1     = {{premijera|20|4|2026}}
|sadržaj1   = Fenomen birtija stajaćica prikazuje se kao važan dio svakodnevnog društvenog života, u kojem su se ljudi okupljali, družili i započinjali dan. Obrađuje se njihovo podrijetlo i razvoj te razlozi zbog kojih su danas sve rjeđe. Donosi se i prikaz izgleda takvih prostora i najčešćih narudžbi, kao i zanimljivosti vezane uz zagrebački „bermudski trokut” i splitsku Gagu. Posebna se pozornost posvećuje takozvanim tetama u borosanama, prepoznatljivim čuvaricama šanka i njegovih nepisanih pravila, čime se priziva atmosfera i društveni značaj tih mjesta.&lt;ref name=&quot;premijera&quot; /&gt;

|naslov2    = '''Plesnjak'''
|datum2     = {{premijera|27|4|2026}}
|sadržaj2   = Plesnjaci se prikazuju kao spoj mode, druženja i žive glazbe te kao važan oblik zabave i društvenog života [[1960-ih]] godina. Obrađuje se gdje su se održavali najpopularniji plesnjaci i koji su [[glazbeni sastavi]] na njima stekli afirmaciju. Prikazuju se i običaji vezani uz odabir plesnog partnera, uključujući pojave poput „gaženja” i kravat-štafete, kao i fenomen tzv. plesne kuge. Ujedno se propituje njihov društveni značaj i mogući utjecaj na kvalitetu života, kao i pitanje njihova nestanka u suvremenom kontekstu.

|naslov3    = '''Klupica'''
|datum3     = {{premijera|4|5|2026}}
|sadržaj3   = Fenomen [[Klupa|klupica]] prikazuje se kao važan dio odrastanja i društvenog života. Obrađuje se njihov utjecaj na pojedince i zajednicu te razlozi zbog kojih ih se naziva „učiteljicama života”. Donosi se prikaz različitih skupina koje su se okupljale na klupicama, kao i pitanje njihove današnje prisutnosti. Prikazuju se i načini njihova dizajniranja te korištenja za kreativno izražavanje. Posebna se pozornost posvećuje primjeru influencera koji je ocijenio više od 350 klupica te klupi prvoga hrvatskog (i europskog) vampira, uz svjedočanstva stručnjaka i iskusnih klupičara.

|naslov4    = '''Sleng'''
|datum4     = {{premijera|1|5|2026}}
|sadržaj4   = 

|naslov5    = '''Moda'''
|datum5     = {{premijera|18|5|2026}}
|sadržaj5   = 

|naslov6    = 
|datum6     = {{premijera|25|5|2026}}
|sadržaj6   = 
}}

== Izvori ==
{{izvori}}

{{Televizijski program na HTV-u}}

[[Kategorija:Televizijske emisije na HTV-u]]
[[Kategorija:Dokumentarne televizijske emisije]]</text>
      <sha1>n7r4u2sgd1yxkdwy2uhvnhxygqve6y2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tin Bojanić</title>
    <ns>0</ns>
    <id>809671</id>
    <revision>
      <id>7447566</id>
      <parentid>7442172</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:54:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>− 8 kategorije; + 2 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447566</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8485" sha1="lu5jsxcg2sqexva68k50njqk0aw9kt6" xml:space="preserve">{{Brisanje|AI članak neenciklopedijskog stila. Ispunjava li kriterije?|datum=Travanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}}

{{Infookvir životopis
| ime                = Tin Bojanić
| slika              = TinBojanic26.jpg
| veličina_slike     = 250px
| opis_slike         = Tin Bojanić
| puno_ime           = Agustín Elías Jijena Sánchez
| datum_rođenja      = 1977.
| mjesto_rođenja     = [[Adrogué]], [[Buenos Aires (provincija)|Provincija Buenos Aires]], [[Argentina]]
| državljanstvo      = [[Argentina|argentinsko]] • [[Hrvatska|hrvatsko]]
| zanimanje          = književnik, pjesnik, novinar
| pseudonim          = Tin Bojanić
| razdoblje          = 2002. – danas
}}

'''Tin Bojanić''' (rođen kao '''Agustín Elías Jijena Sánchez'''; [[Adrogué]], 1977.) argentinsko-hrvatski je književnik, pjesnik i novinar. Njegovo djelo obuhvaća poeziju, prozu i eseje povezane s povijesnim pamćenjem, identitetom i rioplatenskom književnom tradicijom. Od 2022. predsjednik je Zaklade Argentina Semper, a od 2025. dopisni je član Nacionalnog sanmartinijanskog instituta za Republiku Hrvatsku.

== Književna karijera ==
Od 2002. objavio je više od dvadeset knjiga, od kojih su mnoge registrirane ISBN-om u Argentini i Europi. Njegova djela objavljivana su i predstavljana u književnim krugovima Argentine, Španjolske i Hrvatske.&lt;ref name=&quot;poemasalma&quot; /&gt;
Među njegovim djelima su ''Reino de Albanta'' (2002.) s predgovorom i naslovnicom slikara [[Luis Eduardo Aute]]a; ''Secretos de la percepción'' (2003.), posvećeno [[Jorge Luis Borges]]u i književnoj tradiciji [[Adrogué]]a; ''Gemidos del corazón'' (2004.), čija naslovnica također koristi sliku Autea; ''Patria mía: Del gaucho Antonio Rivero'' (2011.) te ''Virgulilla: Poemas de un devenir caótico'' (2023.).

[[Luis Eduardo Aute]] napisao je predgovor za ''Reino de Albanta'' i ustupio dvije slike za naslovnice njegovih knjiga. Sudjelovao je i u ponovnom izdanju djela svog djeda Rafaela Jijene Sáncheza ''Los cuentos de Mamá Vieja''.&lt;ref name=&quot;lanacion&quot; /&gt;

== Kulturna djelatnost u Hrvatskoj ==
Bojanić je sudjelovao u obnovi kuće rođenja [[Marko Marulić|Marka Marulića]] u Splitu. Kuća je obnovljena i 2013. otvorena kao kulturni i književni prostor.&lt;ref name=&quot;slobodna&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot; /&gt;

Godine 2014. [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] izvijestila je da je u tom prostoru održano javno čitanje ''[[Judita (Marko Marulić)|Judite]]'' povodom 490. obljetnice Marulićeve smrti.&lt;ref name=&quot;hrt&quot; /&gt;

Međunarodni kulturni portal Festivox istaknuo je aktivnosti u kući, uključujući književnu intervenciju ''Cervantes Visits Marulić'' uz sudjelovanje Veleposlanstva Španjolske u Hrvatskoj i Instituta Cervantes.&lt;ref name=&quot;festivox&quot; /&gt;

Od 2013. živi uglavnom u Splitu. Nakon otvaranja kulturnog prostora suočio se s višegodišnjim problemima reketarenja, prijetnjama i pokušajima prijevara, o čemu je pisao u medijima i uputio otvoreno pismo predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović 2015. godine.&lt;ref name=&quot;novilist&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;slobodna&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot; /&gt;

U travnju 2020., tijekom pandemije COVID-19, *Total Croatia News* objavio je njegovu izjavu kao jednog od stranaca koji žive u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;tcn&quot; /&gt;

U studenom 2025. *Dalmatinski portal* objavio je opširnu intervju s njim u serijalu o strancima u Splitu.&lt;ref name=&quot;dalmatinski&quot; /&gt;

== Zaklada Argentina Semper ==
Od 2022. predsjednik je '''Zaklade Argentina Semper''', posvećene kulturnim projektima i projektima povijesnog pamćenja između Argentine i Hrvatske.

=== Projekt Slano: Podmorska grobnica za 5 Heroja ===
Zaklada razvija '''Projekt Slano: Podmorska grobnica za 5 Heroja''', usmjeren na istraživanje i valorizaciju brodice potopljene 23. listopada 1991. tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. U nesreći su poginula petorica pripadnika diverzantskog voda 4. gardijske brigade: '''Andrés Branko Pilsel''', '''Fernando Delucchi''', '''Miljenko Tadić''', '''Alejandro Patrón''' i '''Arnold Nožić''' (pripadnik Bojne Frankopan). Trojica od njih bili su argentinski državljani koji su se borili kao dragovoljci.&lt;ref name=&quot;identitet&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot; /&gt;

Dana 23. listopada 2025. u Dolima je obilježena 34. godišnjica njihove pogibije, a projekt je ušao u četvrtu fazu pretrage morskog dna.&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot; /&gt;

== Nacionalni sanmartinijanski institut ==
Od 2025. Bojanić je dopisni član '''Nacionalnog sanmartinijanskog instituta''' za Republiku Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;sanmartiniano&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{reflist|refs=

&lt;ref name=&quot;poemasalma&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.poemas-del-alma.com/blog/entrevistas/tin-bojanic-respuestas-en-280-caracteres |title=Tin Bojanić, respuestas en 280 caracteres |date=3. rujna 2024. |author=Verónica Gudiña |publisher=Poemas del Alma |language=es}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;lanacion&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.lanacion.com.ar/economia/campo/la-america-rural-en-la-voz-de-mama-vieja-nid811131/ |title=La América rural en la voz de Mamá Vieja |date=8. studenoga 2006. |publisher=La Nación |language=es}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;sanmartiniano&quot;&gt;{{Cite web |url=https://sanmartiniano.cultura.gob.ar/noticia/cabrales-de-san-martin/ |title=Cabrales de San Martín |author=Agustín Elías Jijena Sánchez (Tin Bojanić) |publisher=Instituto Nacional Sanmartiniano |language=es}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;slobodna&quot;&gt;{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/argentinac-u-kuci-marulovih-pit-cemo-birana-vina-i-uzivati-u-stihovima-o-juditi-211142 |title=Argentinac: U kući Marulovih pit ćemo birana vina i uživati u stihovima o Juditi |date=4. rujna 2013. |publisher=Slobodna Dalmacija |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.dalmacijadanas.hr/smojinu-sobu-trazite-pa-ni-marulic-je-bez-bojanica-ne-bi-imao/ |title=Smojinu sobu tražite? Pa ni Marulić je, bez Bojanića, ne bi imao |publisher=Dalmacija Danas |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/splitski-argentinac-ocajan-reketare-me-i-prijete-smrcu-a-policija-ne-zeli-nista-poduzeti-928988 |title=SPLITSKI ARGENTINAC OČAJAN 'Reketare me i prijete smrću, a policija ne želi ništa poduzeti' |date=14. prosinca 2013. |publisher=Jutarnji list |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;{{Cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-split/kultura/citanje-mariliceve-judite-3701777 |title=Čitanje Marilićeve &quot;Judite&quot; |date=4. siječnja 2014. |publisher=Hrvatska radiotelevizija |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;festivox&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.festivox.com/cervantes-visits-marulic/ |title=Cervantes visits Marulić |date=27. travnja 2018. |publisher=Festivox |language=en}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;identitet&quot;&gt;{{Cite web |url=https://identitet.hr/portal-argentina-semper-i-projekt-podvodna-grobnica-heroja-diverzanata-4-gardijske-brigade-nestalih-kod-slanog/ |title=Portal Argentina Semper i projekt “Podvodna grobnica heroja diverzanata 4. gardijske brigade nestalih kod Slanog” |date=5. veljače 2026. |publisher=Identitet |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;novilist&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.novilist.hr/reagiranja/pismo-tina-bojanica-predsjednici-otkako-sam-se-vratio-u-hrvatsku-suocen-sam-s-pokusajima-prijevare-svake-vrste/ |title=Pismo Tina Bojanića predsjednici: Otkako sam se vratio u Hrvatsku suočen sam s pokušajima prijevare svake vrste |date=2. rujna 2015. |publisher=Novi list |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;tcn&quot;&gt;{{Cite web |url=https://total-croatia-news.com/lifestyle/tin-bojanic/ |title=Foreigners Self-Isolating in Croatia: Tin from Argentina in Split |date=1. travnja 2020. |publisher=Total Croatia News |language=en}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;dalmatinski&quot;&gt;{{Cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/splicani-vani-vs--stranci-u-splitu--na-rostilju-u-argentini-pustio-sam-prijateljima-oliverove-pjesme--kasnije-je-postao-moj-susjed- |title=SPLIĆANI VANI VS. STRANCI U SPLITU 'Na roštilju u Argentini pustio sam prijateljima Oliverove pjesme...' |date=15. studenoga 2025. |publisher=Dalmatinski portal |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.metkovicnet.com/vijesti/dostojanstveno-obiljezena-34-godisnjica-stradanja-diverzanata-4-gardijske-brigade-u-dolima/ |title=Dostojanstveno obilježena 34. godišnjica stradanja diverzanata 4. gardijske brigade u Dolima |date=24. listopada 2025. |publisher=MetkovićNET |language=hr}}&lt;/ref&gt;

}}

[[Kategorija:Argentinski književnici]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]</text>
      <sha1>lu5jsxcg2sqexva68k50njqk0aw9kt6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447959</id>
      <parentid>7447566</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:03:39Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adrogue78</username>
        <id>354756</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447959</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4666" sha1="gd5ywvo29g6vam98tb8klex53k8y69d" xml:space="preserve">{{Brisanje|AI članak neenciklopedijskog stila. Ispunjava li kriterije?|datum=Travanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}}

{{Infookvir životopis
| ime                = Tin Bojanić
| slika              = TinBojanic26.jpg
| veličina_slike     = 250px
| opis_slike         = Tin Bojanić
| puno_ime           = Agustín Elías Jijena Sánchez
| datum_rođenja      = 1977.
| mjesto_rođenja     = [[es:Adrogué|Adrogué]], [[es:Provincia de Buenos Aires|Provincija Buenos Aires]], [[Argentina]]
| državljanstvo      = [[Argentina|argentinsko]] • [[Hrvatska|hrvatsko]]
| zanimanje          = književnik, pjesnik, novinar
| pseudonim          = Tin Bojanić
| razdoblje          = 2002. – danas
}}

'''Tin Bojanić''' (rođen kao '''Agustín Elías Jijena Sánchez'''; [[es:Adrogué|Adrogué]], 1977.) argentinsko-hrvatski je književnik, pjesnik i novinar. Njegovo djelo obuhvaća poeziju, prozu i eseje povezane s povijesnim pamćenjem, identitetom i rioplatenskom književnom tradicijom. Od 2022. predsjednik je Zaklade Argentina Semper, a od 2025. dopisni je član Nacionalnog sanmartinijanskog instituta za Republiku Hrvatsku.

== Književna karijera ==
Od 2002. objavio je više od dvadeset knjiga, od kojih su mnoge registrirane ISBN-om u Argentini i Europi. Njegova djela objavljivana su i predstavljana u književnim krugovima Argentine, Španjolske i Hrvatske.&lt;ref name=&quot;poemasalma&quot; /&gt;
Među njegovim djelima su ''Reino de Albanta'' (2002.) s predgovorom i naslovnicom slikara [[Luis Eduardo Aute]]a; ''Secretos de la percepción'' (2003.), posvećeno [[Jorge Luis Borges]]u i književnoj tradiciji [[es:Adrogué|Adrogué]]a; ''Gemidos del corazón'' (2004.), čija naslovnica također koristi sliku Autea; ''Patria mía: Del gaucho Antonio Rivero'' (2011.) te ''Virgulilla: Poemas de un devenir caótico'' (2023.).

[[Luis Eduardo Aute]] napisao je predgovor za ''Reino de Albanta'' i ustupio dvije slike za naslovnice njegovih knjiga. Sudjelovao je i u ponovnom izdanju djela svog djeda Rafaela Jijene Sáncheza ''Los cuentos de Mamá Vieja''.&lt;ref name=&quot;lanacion&quot; /&gt;

== Kulturna djelatnost u Hrvatskoj ==
Bojanić je sudjelovao u obnovi kuće rođenja [[Marko Marulić|Marka Marulića]] u Splitu. Kuća je obnovljena i 2013. otvorena kao kulturni i književni prostor.&lt;ref name=&quot;slobodna&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot; /&gt;

Godine 2014. [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] izvijestila je da je u tom prostoru održano javno čitanje ''[[Judita (Marko Marulić)|Judite]]'' povodom 490. obljetnice Marulićeve smrti.&lt;ref name=&quot;hrt&quot; /&gt;

Međunarodni kulturni portal Festivox istaknuo je aktivnosti u kući, uključujući književnu intervenciju ''Cervantes Visits Marulić'' uz sudjelovanje Veleposlanstva Španjolske u Hrvatskoj i Instituta Cervantes.&lt;ref name=&quot;festivox&quot; /&gt;

Od 2013. živi uglavnom u Splitu. Nakon otvaranja kulturnog prostora suočio se s višegodišnjim problemima reketarenja, prijetnjama i pokušajima prijevara, o čemu je pisao u medijima i uputio otvoreno pismo predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović 2015. godine.&lt;ref name=&quot;novilist&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;slobodna&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot; /&gt;

U travnju 2020., tijekom pandemije COVID-19, *Total Croatia News* objavio je njegovu izjavu kao jednog od stranaca koji žive u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;tcn&quot; /&gt;

U studenom 2025. *Dalmatinski portal* objavio je opširnu intervju s njim u serijalu o strancima u Splitu.&lt;ref name=&quot;dalmatinski&quot; /&gt;

== Zaklada Argentina Semper ==
Od 2022. predsjednik je '''Zaklade Argentina Semper''', posvećene kulturnim projektima i projektima povijesnog pamćenja između Argentine i Hrvatske.

=== Projekt Slano: Podmorska grobnica za 5 Heroja ===
Zaklada razvija '''Projekt Slano: Podmorska grobnica za 5 Heroja''', usmjeren na istraživanje i valorizaciju brodice potopljene 23. listopada 1991. tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. U nesreći su poginula petorica pripadnika diverzantskog voda 4. gardijske brigade: '''Andrés Branko Pilsel''', '''Fernando Delucchi''', '''Miljenko Tadić''', '''Alejandro Patrón''' i '''Arnold Nožić''' (pripadnik Bojne Frankopan). Trojica od njih bili su argentinski državljani koji su se borili kao dragovoljci.&lt;ref name=&quot;identitet&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot; /&gt;

Dana 23. listopada 2025. u Dolima je obilježena 34. godišnjica njihove pogibije, a projekt je ušao u četvrtu fazu pretrage morskog dna.&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot; /&gt;

== Nacionalni sanmartinijanski institut ==
Od 2025. Bojanić je dopisni član '''Nacionalnog sanmartinijanskog instituta''' za Republiku Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;sanmartiniano&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{reflist}}
[[Kategorija:Argentinski književnici]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]</text>
      <sha1>gd5ywvo29g6vam98tb8klex53k8y69d</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447972</id>
      <parentid>7447959</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:07:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adrogue78</username>
        <id>354756</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447972</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8485" sha1="lu5jsxcg2sqexva68k50njqk0aw9kt6" xml:space="preserve">{{Brisanje|AI članak neenciklopedijskog stila. Ispunjava li kriterije?|datum=Travanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}}

{{Infookvir životopis
| ime                = Tin Bojanić
| slika              = TinBojanic26.jpg
| veličina_slike     = 250px
| opis_slike         = Tin Bojanić
| puno_ime           = Agustín Elías Jijena Sánchez
| datum_rođenja      = 1977.
| mjesto_rođenja     = [[Adrogué]], [[Buenos Aires (provincija)|Provincija Buenos Aires]], [[Argentina]]
| državljanstvo      = [[Argentina|argentinsko]] • [[Hrvatska|hrvatsko]]
| zanimanje          = književnik, pjesnik, novinar
| pseudonim          = Tin Bojanić
| razdoblje          = 2002. – danas
}}

'''Tin Bojanić''' (rođen kao '''Agustín Elías Jijena Sánchez'''; [[Adrogué]], 1977.) argentinsko-hrvatski je književnik, pjesnik i novinar. Njegovo djelo obuhvaća poeziju, prozu i eseje povezane s povijesnim pamćenjem, identitetom i rioplatenskom književnom tradicijom. Od 2022. predsjednik je Zaklade Argentina Semper, a od 2025. dopisni je član Nacionalnog sanmartinijanskog instituta za Republiku Hrvatsku.

== Književna karijera ==
Od 2002. objavio je više od dvadeset knjiga, od kojih su mnoge registrirane ISBN-om u Argentini i Europi. Njegova djela objavljivana su i predstavljana u književnim krugovima Argentine, Španjolske i Hrvatske.&lt;ref name=&quot;poemasalma&quot; /&gt;
Među njegovim djelima su ''Reino de Albanta'' (2002.) s predgovorom i naslovnicom slikara [[Luis Eduardo Aute]]a; ''Secretos de la percepción'' (2003.), posvećeno [[Jorge Luis Borges]]u i književnoj tradiciji [[Adrogué]]a; ''Gemidos del corazón'' (2004.), čija naslovnica također koristi sliku Autea; ''Patria mía: Del gaucho Antonio Rivero'' (2011.) te ''Virgulilla: Poemas de un devenir caótico'' (2023.).

[[Luis Eduardo Aute]] napisao je predgovor za ''Reino de Albanta'' i ustupio dvije slike za naslovnice njegovih knjiga. Sudjelovao je i u ponovnom izdanju djela svog djeda Rafaela Jijene Sáncheza ''Los cuentos de Mamá Vieja''.&lt;ref name=&quot;lanacion&quot; /&gt;

== Kulturna djelatnost u Hrvatskoj ==
Bojanić je sudjelovao u obnovi kuće rođenja [[Marko Marulić|Marka Marulića]] u Splitu. Kuća je obnovljena i 2013. otvorena kao kulturni i književni prostor.&lt;ref name=&quot;slobodna&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot; /&gt;

Godine 2014. [[Hrvatska radiotelevizija|HRT]] izvijestila je da je u tom prostoru održano javno čitanje ''[[Judita (Marko Marulić)|Judite]]'' povodom 490. obljetnice Marulićeve smrti.&lt;ref name=&quot;hrt&quot; /&gt;

Međunarodni kulturni portal Festivox istaknuo je aktivnosti u kući, uključujući književnu intervenciju ''Cervantes Visits Marulić'' uz sudjelovanje Veleposlanstva Španjolske u Hrvatskoj i Instituta Cervantes.&lt;ref name=&quot;festivox&quot; /&gt;

Od 2013. živi uglavnom u Splitu. Nakon otvaranja kulturnog prostora suočio se s višegodišnjim problemima reketarenja, prijetnjama i pokušajima prijevara, o čemu je pisao u medijima i uputio otvoreno pismo predsjednici Kolindi Grabar-Kitarović 2015. godine.&lt;ref name=&quot;novilist&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;slobodna&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot; /&gt;

U travnju 2020., tijekom pandemije COVID-19, *Total Croatia News* objavio je njegovu izjavu kao jednog od stranaca koji žive u Hrvatskoj.&lt;ref name=&quot;tcn&quot; /&gt;

U studenom 2025. *Dalmatinski portal* objavio je opširnu intervju s njim u serijalu o strancima u Splitu.&lt;ref name=&quot;dalmatinski&quot; /&gt;

== Zaklada Argentina Semper ==
Od 2022. predsjednik je '''Zaklade Argentina Semper''', posvećene kulturnim projektima i projektima povijesnog pamćenja između Argentine i Hrvatske.

=== Projekt Slano: Podmorska grobnica za 5 Heroja ===
Zaklada razvija '''Projekt Slano: Podmorska grobnica za 5 Heroja''', usmjeren na istraživanje i valorizaciju brodice potopljene 23. listopada 1991. tijekom [[Domovinski rat|Domovinskog rata]]. U nesreći su poginula petorica pripadnika diverzantskog voda 4. gardijske brigade: '''Andrés Branko Pilsel''', '''Fernando Delucchi''', '''Miljenko Tadić''', '''Alejandro Patrón''' i '''Arnold Nožić''' (pripadnik Bojne Frankopan). Trojica od njih bili su argentinski državljani koji su se borili kao dragovoljci.&lt;ref name=&quot;identitet&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot; /&gt;

Dana 23. listopada 2025. u Dolima je obilježena 34. godišnjica njihove pogibije, a projekt je ušao u četvrtu fazu pretrage morskog dna.&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot; /&gt;

== Nacionalni sanmartinijanski institut ==
Od 2025. Bojanić je dopisni član '''Nacionalnog sanmartinijanskog instituta''' za Republiku Hrvatsku.&lt;ref name=&quot;sanmartiniano&quot; /&gt;

== Izvori ==
{{reflist|refs=

&lt;ref name=&quot;poemasalma&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.poemas-del-alma.com/blog/entrevistas/tin-bojanic-respuestas-en-280-caracteres |title=Tin Bojanić, respuestas en 280 caracteres |date=3. rujna 2024. |author=Verónica Gudiña |publisher=Poemas del Alma |language=es}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;lanacion&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.lanacion.com.ar/economia/campo/la-america-rural-en-la-voz-de-mama-vieja-nid811131/ |title=La América rural en la voz de Mamá Vieja |date=8. studenoga 2006. |publisher=La Nación |language=es}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;sanmartiniano&quot;&gt;{{Cite web |url=https://sanmartiniano.cultura.gob.ar/noticia/cabrales-de-san-martin/ |title=Cabrales de San Martín |author=Agustín Elías Jijena Sánchez (Tin Bojanić) |publisher=Instituto Nacional Sanmartiniano |language=es}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;slobodna&quot;&gt;{{Cite web |url=https://slobodnadalmacija.hr/split-i-zupanija/split/argentinac-u-kuci-marulovih-pit-cemo-birana-vina-i-uzivati-u-stihovima-o-juditi-211142 |title=Argentinac: U kući Marulovih pit ćemo birana vina i uživati u stihovima o Juditi |date=4. rujna 2013. |publisher=Slobodna Dalmacija |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;dalmacija&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.dalmacijadanas.hr/smojinu-sobu-trazite-pa-ni-marulic-je-bez-bojanica-ne-bi-imao/ |title=Smojinu sobu tražite? Pa ni Marulić je, bez Bojanića, ne bi imao |publisher=Dalmacija Danas |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;jutarnji&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/splitski-argentinac-ocajan-reketare-me-i-prijete-smrcu-a-policija-ne-zeli-nista-poduzeti-928988 |title=SPLITSKI ARGENTINAC OČAJAN 'Reketare me i prijete smrću, a policija ne želi ništa poduzeti' |date=14. prosinca 2013. |publisher=Jutarnji list |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;{{Cite web |url=https://radio.hrt.hr/radio-split/kultura/citanje-mariliceve-judite-3701777 |title=Čitanje Marilićeve &quot;Judite&quot; |date=4. siječnja 2014. |publisher=Hrvatska radiotelevizija |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;festivox&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.festivox.com/cervantes-visits-marulic/ |title=Cervantes visits Marulić |date=27. travnja 2018. |publisher=Festivox |language=en}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;identitet&quot;&gt;{{Cite web |url=https://identitet.hr/portal-argentina-semper-i-projekt-podvodna-grobnica-heroja-diverzanata-4-gardijske-brigade-nestalih-kod-slanog/ |title=Portal Argentina Semper i projekt “Podvodna grobnica heroja diverzanata 4. gardijske brigade nestalih kod Slanog” |date=5. veljače 2026. |publisher=Identitet |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;novilist&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.novilist.hr/reagiranja/pismo-tina-bojanica-predsjednici-otkako-sam-se-vratio-u-hrvatsku-suocen-sam-s-pokusajima-prijevare-svake-vrste/ |title=Pismo Tina Bojanića predsjednici: Otkako sam se vratio u Hrvatsku suočen sam s pokušajima prijevare svake vrste |date=2. rujna 2015. |publisher=Novi list |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;tcn&quot;&gt;{{Cite web |url=https://total-croatia-news.com/lifestyle/tin-bojanic/ |title=Foreigners Self-Isolating in Croatia: Tin from Argentina in Split |date=1. travnja 2020. |publisher=Total Croatia News |language=en}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;dalmatinski&quot;&gt;{{Cite web |url=https://dalmatinskiportal.hr/splicani-vani-vs--stranci-u-splitu--na-rostilju-u-argentini-pustio-sam-prijateljima-oliverove-pjesme--kasnije-je-postao-moj-susjed- |title=SPLIĆANI VANI VS. STRANCI U SPLITU 'Na roštilju u Argentini pustio sam prijateljima Oliverove pjesme...' |date=15. studenoga 2025. |publisher=Dalmatinski portal |language=hr}}&lt;/ref&gt;

&lt;ref name=&quot;metkovicnet&quot;&gt;{{Cite web |url=https://www.metkovicnet.com/vijesti/dostojanstveno-obiljezena-34-godisnjica-stradanja-diverzanata-4-gardijske-brigade-u-dolima/ |title=Dostojanstveno obilježena 34. godišnjica stradanja diverzanata 4. gardijske brigade u Dolima |date=24. listopada 2025. |publisher=MetkovićNET |language=hr}}&lt;/ref&gt;

}}

[[Kategorija:Argentinski književnici]]
[[Kategorija:Hrvati u Argentini]]</text>
      <sha1>lu5jsxcg2sqexva68k50njqk0aw9kt6</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Luis Eduardo Aute</title>
    <ns>0</ns>
    <id>809961</id>
    <revision>
      <id>7447568</id>
      <parentid>7438063</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:55:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>−[[Kategorija:Rođeni 1943.]]; −[[Kategorija:Umrli 2020.]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447568</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="965" sha1="qzgszyioj1v3zx8fscr40b3btzqpdoe" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Infookvir osoba
| ime          = Luis Eduardo Aute
| slika        = 
| veličina_slike = 
| opis_slike   = 
| datum_rođenja= 13. rujna 1943.
| mjesto_rođenja = [[Manila]], [[Filipini]]
| datum_smrti  = 4. travnja 2020.
| mjesto_smrti = [[Madrid]], [[Španjolska]]
| zanimanje    = kantautor, slikar, pjesnik, glumac
| državljanstvo= [[Španjolska|španjolsko]]
}} --&gt;{{dodaj infookvir|glazbenik}}
'''Luis Eduardo Aute''' ([[13. rujna]] [[1943.]] – [[4. travnja]] [[2020.]]) bio je španjolski kantautor, slikar, pjesnik i glumac. Poznat je po svojoj poetskoj kantautorskoj karijeri te brojnim uspješnicama kao što su ''Al alba'', ''Las cuatro y diez'' i ''Sin tu latido''.

Bio je i bliski suradnik Tinu Bojaniću, napisao je predgovor za njegovu knjigu ''Reino de Albanta'' i ustupio slike za naslovnice.

== Vanjske poveznice ==
* [https://www.luiseduardoaute.com/ Službena stranica]

[[Kategorija:Kantautori]]
[[Kategorija:Španjolski glazbenici]]</text>
      <sha1>qzgszyioj1v3zx8fscr40b3btzqpdoe</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Argo Navis/Prapovijest</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810305</id>
    <revision>
      <id>7447569</id>
      <parentid>7446223</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:55:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>115</comment>
      <origin>7447569</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2642" sha1="ogdb2tkpj11u1vs9m5qxh4q5rg9qbeq" xml:space="preserve">{{stupci|4|
# [[Arheološki park San Agustín]]
# [[Bančiang]]
# [[Bhimbetka]]
# [[Bir Hima]]
# [[Bizonski ponor Head-Smashed-In]]
# [[Brú na Bóinne]]
# [[Cahokia Mounds]]
# [[Caicara del Orinoco]]
# [[Caracol]]
# [[Caral]]
# [[Češme-Ali (Raj)]]
# [[Chan Chan]]
# [[Chavín de Huántar]]
# [[Chongoni]]
# [[Copán]]
# [[Coricancha]]
# [[Cueva de las Manos]]
# [[Cusco]]
# [[Dholavira]]
# [[Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa]]
# [[Drevna mjesta metalurgije željeza Burkine Faso]]
# [[Džebel Faja]]
# [[El Castillo]]
# [[Ennedi]]
# [[Fuerte de Samaipata]]
# [[Furuichi kofungun]]
# [[Hadar (Etiopija)]]
# [[Hallstatt]]
# [[Harappa]]
# [[Hirokitia]]
# [[Hopewellske ceremonijalne zemljane građevine]]
# [[Huayna Picchu]]
# [[Huttal]]
# [[Ischigualasto]]
# [[Jelenje kamenje]]
# [[Joya de Cerén]]
# [[Kamene kugle kulture Diquís]]
# [[Kapova špilja]]
# [[Kbal Spean]]
# [[Klondike, Yukon]]
# [[Kolijevka čovječanstva]]
# [[Koobi Fora]]
# [[Kraljevski dvor u Tiébéléu]]
# [[Krzemionki]]
# [[Lamanai]]
# [[Lenggong]]
# [[Ljubljansko barje]]
# [[Loropéni]]
# [[Machu Picchu]]
# [[Megalitski kameni krugovi Senegambije]]
# [[Melka Kunture]]
# [[Moai]]
# [[Mohenjo Daro]]
# [[Moidam]]
# [[Mozu kofungun]]
# [[Nacionalni park Chiribiquete]]
# [[Nacionalni park Gobustan]]
# [[Nacionalni park Niah]]
# [[Nacionalni park Serra da Capivara]]
# [[Nacionalni park Talampaya]]
# [[Nalazište dolmena u Antequeri]]
# [[Nan Madol]]
# [[Nazca linije]]
# [[Nohmul]]
# [[Nuraghi]]
# [[Ollantaytambo]]
# [[Oslikane stijene Kondoe]]
# [[Palača u Kulubi]]
# [[Petroglifi mongolskog Altaja]]
# [[Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora]]
# [[Petroglifi pokrajine Ha'il]]
# [[Piramida u Choluli]]
# [[Písac]]
# [[Pleistocensko naseljavanje Južne Afrike]]
# [[Pokrajinski park Writing-on-Stone]]
# [[Poverty Point]]
# [[Puca Pucara]]
# [[Pumapunku]]
# [[Qhapaq Ñan]]
# [[Quebrada de Humahuaca]]
# [[Quiriguá]]
# [[Ratnički hram u Chichen Itzi]]
# [[Ravnica ćupova]]
# [[Río Abiseo]]
# [[Rudnici kremena u Spiennesu]]
# [[Sacsayhuamán]]
# [[Sammallahdenmäki]]
# [[Sangiran]]
# [[Sarazm]]
# [[SGang Gwaay]]
# [[Sierra de San Francisco]]
# [[Špilja Loltun]]
# [[Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure]]
# [[Tadrart Akakus]]
# [[Takalik Abaj]]
# [[Tanbalji]]
# [[Tanumshede]]
# [[Taos Pueblo]]
# [[Tasili n'Adžer]]
# [[Ténéré]]
# [[Teouma]]
# [[Tiahuanaco]]
# [[Tierradentro]]
# [[Tija]]
# [[Tikal]]
# [[Tsodilo]]
# [[Tvrđava Raškan]]
# [[Twyfelfontein]]
# [[UKhahlamba/Drakensberg park]]
# [[Urubamba (dolina)]]
# [[Velika piramida u Tenochtitlánu]]
# [[Vilcabamba]]
# [[Wadi Rum]]
# [[Xunantunich]]
# [[Yuraq Mach'ay]]
}}</text>
      <sha1>ogdb2tkpj11u1vs9m5qxh4q5rg9qbeq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447797</id>
      <parentid>7447569</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:41:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>97</comment>
      <origin>7447797</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2305" sha1="erql9b11hni2b6fziwu8qq4442reoqr" xml:space="preserve">{{stupci|4|
# [[Arheološki park San Agustín]]
# [[Bančiang]]
# [[Bhimbetka]]
# [[Bir Hima]]
# [[Bizonski ponor Head-Smashed-In]]
# [[Brú na Bóinne]]
# [[Cahokia Mounds]]
# [[Caicara del Orinoco]]
# [[Caracol]]
# [[Češme-Ali (Raj)]]
# [[Chongoni]]
# [[Copán]]
# [[Cueva de las Manos]]
# [[Dholavira]]
# [[Dolmeni Gochanga, Hwasuna i Ganghwadoa]]
# [[Drevna mjesta metalurgije željeza Burkine Faso]]
# [[Džebel Faja]]
# [[El Castillo]]
# [[Ennedi]]
# [[Fuerte de Samaipata]]
# [[Furuichi kofungun]]
# [[Hadar (Etiopija)]]
# [[Hallstatt]]
# [[Harappa]]
# [[Hirokitia]]
# [[Hopewellske ceremonijalne zemljane građevine]]
# [[Huttal]]
# [[Ischigualasto]]
# [[Jelenje kamenje]]
# [[Joya de Cerén]]
# [[Kamene kugle kulture Diquís]]
# [[Kapova špilja]]
# [[Kbal Spean]]
# [[Klondike, Yukon]]
# [[Kolijevka čovječanstva]]
# [[Koobi Fora]]
# [[Kraljevski dvor u Tiébéléu]]
# [[Krzemionki]]
# [[Lamanai]]
# [[Lenggong]]
# [[Ljubljansko barje]]
# [[Loropéni]]
# [[Megalitski kameni krugovi Senegambije]]
# [[Melka Kunture]]
# [[Moai]]
# [[Mohenjo Daro]]
# [[Moidam]]
# [[Mozu kofungun]]
# [[Nacionalni park Chiribiquete]]
# [[Nacionalni park Gobustan]]
# [[Nacionalni park Niah]]
# [[Nacionalni park Serra da Capivara]]
# [[Nacionalni park Talampaya]]
# [[Nalazište dolmena u Antequeri]]
# [[Nan Madol]]
# [[Nohmul]]
# [[Nuraghi]]
# [[Oslikane stijene Kondoe]]
# [[Palača u Kulubi]]
# [[Petroglifi mongolskog Altaja]]
# [[Petroglifi Oneškog jezera i Bijelog mora]]
# [[Petroglifi pokrajine Ha'il]]
# [[Piramida u Choluli]]
# [[Pleistocensko naseljavanje Južne Afrike]]
# [[Pokrajinski park Writing-on-Stone]]
# [[Poverty Point]]
# [[Pumapunku]]
# [[Quiriguá]]
# [[Ratnički hram u Chichen Itzi]]
# [[Ravnica ćupova]]
# [[Rudnici kremena u Spiennesu]]
# [[Sammallahdenmäki]]
# [[Sangiran]]
# [[Sarazm]]
# [[SGang Gwaay]]
# [[Sierra de San Francisco]]
# [[Špilja Loltun]]
# [[Špilje i umjetnost ledenog doba Švapske Jure]]
# [[Tadrart Akakus]]
# [[Takalik Abaj]]
# [[Tanbalji]]
# [[Tanumshede]]
# [[Taos Pueblo]]
# [[Tasili n'Adžer]]
# [[Ténéré]]
# [[Teouma]]
# [[Tiahuanaco]]
# [[Tierradentro]]
# [[Tija]]
# [[Tikal]]
# [[Tsodilo]]
# [[Tvrđava Raškan]]
# [[Twyfelfontein]]
# [[UKhahlamba/Drakensberg park]]
# [[Velika piramida u Tenochtitlánu]]
# [[Wadi Rum]]
# [[Xunantunich]]
}}</text>
      <sha1>erql9b11hni2b6fziwu8qq4442reoqr</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Svibanj 2026.</title>
    <ns>4</ns>
    <id>810344</id>
    <revision>
      <id>7447431</id>
      <parentid>7447294</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:19:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* IZLET */</comment>
      <origin>7447431</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6768" sha1="stdyoshcpr18n6s2c74vdojvlm1xvfl" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Kornelija Petr Balog]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kornelija Petr Balog
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni neenciklopedijski članak koji po strukturi odgovara CV-u
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:04, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ilija Abramović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Ilija Abramović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 15:23, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Komentar}} Neću ulaziti u kriterije,ali tekst je, čini se, prepisan ili vrlo blisko prepričan: [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;oldid=7445797&amp;action=compare&amp;url=https%3A%2F%2Fika.hkm.hr%2Fnovosti%2Fumro-ilija-abramovic-pocasni-predsjednik-pocasnog-bleiburskog-voda%2F] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:29, 1. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Karla Kostadinovski]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Karla Kostadinovski
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:41, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Internetsko nazivlje]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Internetsko nazivlje
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski sadržaj
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:40, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – ne spada u Wikipediju. Primjer jedan od br. sličnih članaka iz tog perioda. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:28, 2. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[:Kategorija:Festival bunjevački’ pisama]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kategorija:Festival bunjevački’ pisama
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = Brisati &quot;članke&quot; po godinama u ovoj kategoriji? Ne vidim tu neku značajnost. Glavni članak možda može ostati.
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:55, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = {{zadržati}} - Možda članci nisu napisaniu wikistilu, ali imaju neku info vrijednost i netko si je dao truda oko toga. Obzirom da smo manjina u Vojvodini, neka se zna da postoji Festival i opisi po godinama. Meni ovo ima više značaja nego neke Trećeligaške županijske nogometne kategorije od prije sto godina. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:38, 3. svibnja 2026. (CEST)             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Geopark Viški arhipelag]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Geopark Viški arhipelag
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = bez izvora, nesređeno, po strukturi izgleda kao djelo ChatGPT-a
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:27, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Cecilia Lean]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Cecilia Lean
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = postoji samo na hr.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 22:14, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = O ovoj hokejašici čak i wiki data je na nuli osim što ju ima hr wiki :-(
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{obrisati}} – bez izvora. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:29, 2. svibnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = dupli predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 08:28, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = Postoji i predložak '''Mrva-biog-knjiž-hrvatska-BiH''' koji vodi na istu kategoriju. Rasčistila sam članke koji su imali ovaj predložak tako da molim brzi bris. Hvala             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[IZLET]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = IZLET
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne ispunjava [[WP:KR]] niti [[WP:KRTE]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 10:45, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – mislim da je članak već bio brisan pod sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:19, 3. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>stdyoshcpr18n6s2c74vdojvlm1xvfl</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447496</id>
      <parentid>7447431</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:11:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* IZLET */</comment>
      <origin>7447496</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7035" sha1="4hxvrdlspca5ag9pdfl7qrybzfoshxg" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Kornelija Petr Balog]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kornelija Petr Balog
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni neenciklopedijski članak koji po strukturi odgovara CV-u
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:04, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ilija Abramović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Ilija Abramović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 15:23, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Komentar}} Neću ulaziti u kriterije,ali tekst je, čini se, prepisan ili vrlo blisko prepričan: [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;oldid=7445797&amp;action=compare&amp;url=https%3A%2F%2Fika.hkm.hr%2Fnovosti%2Fumro-ilija-abramovic-pocasni-predsjednik-pocasnog-bleiburskog-voda%2F] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:29, 1. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Karla Kostadinovski]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Karla Kostadinovski
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:41, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Internetsko nazivlje]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Internetsko nazivlje
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski sadržaj
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:40, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – ne spada u Wikipediju. Primjer jedan od br. sličnih članaka iz tog perioda. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:28, 2. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[:Kategorija:Festival bunjevački’ pisama]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kategorija:Festival bunjevački’ pisama
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = Brisati &quot;članke&quot; po godinama u ovoj kategoriji? Ne vidim tu neku značajnost. Glavni članak možda može ostati.
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:55, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = {{zadržati}} - Možda članci nisu napisaniu wikistilu, ali imaju neku info vrijednost i netko si je dao truda oko toga. Obzirom da smo manjina u Vojvodini, neka se zna da postoji Festival i opisi po godinama. Meni ovo ima više značaja nego neke Trećeligaške županijske nogometne kategorije od prije sto godina. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:38, 3. svibnja 2026. (CEST)             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Geopark Viški arhipelag]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Geopark Viški arhipelag
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = bez izvora, nesređeno, po strukturi izgleda kao djelo ChatGPT-a
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:27, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Cecilia Lean]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Cecilia Lean
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = postoji samo na hr.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 22:14, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = O ovoj hokejašici čak i wiki data je na nuli osim što ju ima hr wiki :-(
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{obrisati}} – bez izvora. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:29, 2. svibnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = dupli predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 08:28, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = Postoji i predložak '''Mrva-biog-knjiž-hrvatska-BiH''' koji vodi na istu kategoriju. Rasčistila sam članke koji su imali ovaj predložak tako da molim brzi bris. Hvala             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[IZLET]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = IZLET
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne ispunjava [[WP:KR]] niti [[WP:KRTE]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 10:45, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – mislim da je članak već bio brisan pod sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:19, 3. svibnja 2026. (CEST)

Brisano kao [[Izlet (Braća Kumerle)]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:11, 3. svibnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>4hxvrdlspca5ag9pdfl7qrybzfoshxg</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447498</id>
      <parentid>7447496</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:13:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Braća Kumerle</username>
        <id>346174</id>
      </contributor>
      <comment>/* IZLET */</comment>
      <origin>7447498</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8268" sha1="rdbrfmu9rt9d90r5mszhi1z8nfxz9p3" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Kornelija Petr Balog]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kornelija Petr Balog
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni neenciklopedijski članak koji po strukturi odgovara CV-u
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:04, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ilija Abramović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Ilija Abramović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 15:23, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Komentar}} Neću ulaziti u kriterije,ali tekst je, čini se, prepisan ili vrlo blisko prepričan: [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;oldid=7445797&amp;action=compare&amp;url=https%3A%2F%2Fika.hkm.hr%2Fnovosti%2Fumro-ilija-abramovic-pocasni-predsjednik-pocasnog-bleiburskog-voda%2F] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:29, 1. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Karla Kostadinovski]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Karla Kostadinovski
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:41, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Internetsko nazivlje]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Internetsko nazivlje
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski sadržaj
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:40, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – ne spada u Wikipediju. Primjer jedan od br. sličnih članaka iz tog perioda. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:28, 2. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[:Kategorija:Festival bunjevački’ pisama]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kategorija:Festival bunjevački’ pisama
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = Brisati &quot;članke&quot; po godinama u ovoj kategoriji? Ne vidim tu neku značajnost. Glavni članak možda može ostati.
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:55, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = {{zadržati}} - Možda članci nisu napisaniu wikistilu, ali imaju neku info vrijednost i netko si je dao truda oko toga. Obzirom da smo manjina u Vojvodini, neka se zna da postoji Festival i opisi po godinama. Meni ovo ima više značaja nego neke Trećeligaške županijske nogometne kategorije od prije sto godina. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:38, 3. svibnja 2026. (CEST)             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Geopark Viški arhipelag]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Geopark Viški arhipelag
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = bez izvora, nesređeno, po strukturi izgleda kao djelo ChatGPT-a
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:27, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Cecilia Lean]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Cecilia Lean
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = postoji samo na hr.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 22:14, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = O ovoj hokejašici čak i wiki data je na nuli osim što ju ima hr wiki :-(
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{obrisati}} – bez izvora. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:29, 2. svibnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = dupli predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 08:28, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = Postoji i predložak '''Mrva-biog-knjiž-hrvatska-BiH''' koji vodi na istu kategoriju. Rasčistila sam članke koji su imali ovaj predložak tako da molim brzi bris. Hvala             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[IZLET]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = IZLET
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne ispunjava [[WP:KR]] niti [[WP:KRTE]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 10:45, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – mislim da je članak već bio brisan pod sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:19, 3. svibnja 2026. (CEST)

Brisano kao [[Izlet (Braća Kumerle)]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:11, 3. svibnja 2026. (CEST)

::Članak zadovoljava kriterije značajnosti. Navodim konkretne dokaze:

'''Glazbena pokrivenost (specijalizirani mediji):'''
* Muzika.hr — video premijera singla (2013.) i recenzija albuma
* Ziher.hr — intervju s bendom
* Rockography — 6 zasebnih objava o singlovima (2016.–2019.)
* Sound Report, Music Box, Barikada — najave i recenzije izdanja

'''Institucionalni dokaz autorstva:'''
* Petar Kumerle registriran pri ZAMP-u (br. 154058675)
* Toni Kumerle registriran pri ZAMP-u (br. 153938259)

'''Nacionalni mediji:'''
* HRT — izvještaj o policijskoj prijavi (prosinac 2025.)
* Večernji list — izvještaj o incidentu
* Novi list — izvještaj o incidentu
* Dnevnik.hr — izvještaj o incidentu

'''Diskografija:'''
* Dva studijska albuma kod registriranog izdavača Dallas Records (2016., 2019.)
* Album dostupan na Amazon Music (međunarodna distribucija)

Prethodna verzija obrisana je zbog AI sadržaja bez izvora. Trenutna verzija temelji se isključivo na verificiranim citabilnim referencama iz neovisnih urednički kontroliranih izvora. Predlažem zadržavanje. [[Suradnik:Braća Kumerle|Braća Kumerle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Braća Kumerle|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:13, 3. svibnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>rdbrfmu9rt9d90r5mszhi1z8nfxz9p3</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447662</id>
      <parentid>7447498</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:59:23Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>/* Krčevine Dodijalo Gradište */ novi odlomak</comment>
      <origin>7447662</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8770" sha1="2wzvr00yf6u4nvceexc60awtyq7gmku" xml:space="preserve">{{Wikipedija:Rasprava o brisanju/Rasprave/Zaglavlje}}

== [[Kornelija Petr Balog]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kornelija Petr Balog
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = nesređeni neenciklopedijski članak koji po strukturi odgovara CV-u
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 13:04, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Ilija Abramović]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Ilija Abramović
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 15:23, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Komentar}} Neću ulaziti u kriterije,ali tekst je, čini se, prepisan ili vrlo blisko prepričan: [https://copyvios.toolforge.org/?lang=hr&amp;project=wikipedia&amp;oldid=7445797&amp;action=compare&amp;url=https%3A%2F%2Fika.hkm.hr%2Fnovosti%2Fumro-ilija-abramovic-pocasni-predsjednik-pocasnog-bleiburskog-voda%2F] [[Suradnik:Ponor|&lt;em&gt;p&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.05em;&quot;&gt;o&lt;span style=&quot;vertical-align:-0.15em;&quot;&gt;n&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.4em;&quot;&gt;o&lt;sub style=&quot;vertical-align:-0.7em;&quot;&gt;r&lt;/sub&gt;&lt;/sub&gt;&lt;/span&gt;&lt;/span&gt;&lt;/em&gt;]] ([[Razgovor sa suradnikom:Ponor|razgovor]]) 15:29, 1. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Karla Kostadinovski]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Karla Kostadinovski
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ispunjava li kriterije?
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:41, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Internetsko nazivlje]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Internetsko nazivlje
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = nije enciklopedijski sadržaj
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:40, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – ne spada u Wikipediju. Primjer jedan od br. sličnih članaka iz tog perioda. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 01:28, 2. svibnja 2026. (CEST)
&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[:Kategorija:Festival bunjevački’ pisama]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Kategorija:Festival bunjevački’ pisama
|predložio = {{Suradnikinfo|PonoRoboT|patroler}}
|razlog_brisanja = Brisati &quot;članke&quot; po godinama u ovoj kategoriji? Ne vidim tu neku značajnost. Glavni članak možda može ostati.
|osporava = {{Suradnikinfo|PonoRoboT}}
|datum_i_vrijeme = 21:55, 1. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = {{zadržati}} - Možda članci nisu napisaniu wikistilu, ali imaju neku info vrijednost i netko si je dao truda oko toga. Obzirom da smo manjina u Vojvodini, neka se zna da postoji Festival i opisi po godinama. Meni ovo ima više značaja nego neke Trećeligaške županijske nogometne kategorije od prije sto godina. [[Suradnik:Divna Jaksic|Divna Jakšić]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Divna Jaksic|razgovor]])&lt;/small&gt; 08:38, 3. svibnja 2026. (CEST)             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Geopark Viški arhipelag]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Geopark Viški arhipelag
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = bez izvora, nesređeno, po strukturi izgleda kao djelo ChatGPT-a
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 01:27, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Cecilia Lean]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Cecilia Lean
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = postoji samo na hr.wiki
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 22:14, 2. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = O ovoj hokejašici čak i wiki data je na nuli osim što ju ima hr wiki :-(
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

{{obrisati}} – bez izvora. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 22:29, 2. svibnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = obrisano
|ime_stranice = Predložak:Mrva-biog-knjiž-hrvat-bih
|predložio = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic|patroler}}
|razlog_brisanja = dupli predložak
|osporava = {{Suradnikinfo|Divna Jaksic}}
|datum_i_vrijeme = 08:28, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog = Postoji i predložak '''Mrva-biog-knjiž-hrvatska-BiH''' koji vodi na istu kategoriju. Rasčistila sam članke koji su imali ovaj predložak tako da molim brzi bris. Hvala             &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[IZLET]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = IZLET
|predložio = {{Suradnikinfo|Runolist|patroler}}
|razlog_brisanja = Ne ispunjava [[WP:KR]] niti [[WP:KRTE]]
|osporava = {{Suradnikinfo|Runolist}}
|datum_i_vrijeme = 10:45, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{obrisati}} – mislim da je članak već bio brisan pod sličnim imenom. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 14:19, 3. svibnja 2026. (CEST)

Brisano kao [[Izlet (Braća Kumerle)]]. – &lt;span style=&quot;border-radius:9em;padding:0 8px;background:#8B0000&quot;&gt;[[Suradnik:Croxyz|&lt;span style=&quot;color:#FFF&quot;&gt;'''Croxyz'''&lt;/span&gt;]]&lt;/span&gt; &lt;sup&gt;[[Razgovor sa suradnikom:Croxyz|💬]] &lt;/sup&gt; 16:11, 3. svibnja 2026. (CEST)

::Članak zadovoljava kriterije značajnosti. Navodim konkretne dokaze:

'''Glazbena pokrivenost (specijalizirani mediji):'''
* Muzika.hr — video premijera singla (2013.) i recenzija albuma
* Ziher.hr — intervju s bendom
* Rockography — 6 zasebnih objava o singlovima (2016.–2019.)
* Sound Report, Music Box, Barikada — najave i recenzije izdanja

'''Institucionalni dokaz autorstva:'''
* Petar Kumerle registriran pri ZAMP-u (br. 154058675)
* Toni Kumerle registriran pri ZAMP-u (br. 153938259)

'''Nacionalni mediji:'''
* HRT — izvještaj o policijskoj prijavi (prosinac 2025.)
* Večernji list — izvještaj o incidentu
* Novi list — izvještaj o incidentu
* Dnevnik.hr — izvještaj o incidentu

'''Diskografija:'''
* Dva studijska albuma kod registriranog izdavača Dallas Records (2016., 2019.)
* Album dostupan na Amazon Music (međunarodna distribucija)

Prethodna verzija obrisana je zbog AI sadržaja bez izvora. Trenutna verzija temelji se isključivo na verificiranim citabilnim referencama iz neovisnih urednički kontroliranih izvora. Predlažem zadržavanje. [[Suradnik:Braća Kumerle|Braća Kumerle]] &lt;small&gt;([[Razgovor sa suradnikom:Braća Kumerle|razgovor]])&lt;/small&gt; 16:13, 3. svibnja 2026. (CEST)

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}

== [[Krčevine Dodijalo Gradište]] ==

{{Rasprava o brisanju
|status = novo
|ime_stranice = Krčevine Dodijalo Gradište
|predložio = {{Suradnikinfo|Croxyz|patroler}}
|razlog_brisanja = ne ispunjava kriterije
|osporava = {{Suradnikinfo|Croxyz}}
|datum_i_vrijeme = 19:59, 3. svibnja 2026. (CEST)
|razlog =               &lt;!-- Unesite razlog zašto mislite da stranica ne treba biti obrisana --&gt;
}}
&lt;!-- RASPRAVA ZAPOČINJE ISPOD OVE LINIJE --&gt;

&lt;!-- NE PISATI ISPOD OVE LINIJE --&gt;
{{Collapse bottom}}</text>
      <sha1>2wzvr00yf6u4nvceexc60awtyq7gmku</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura u Južnoj Americi po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810408</id>
    <revision>
      <id>7447558</id>
      <parentid>7446923</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:48:25Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Južna Amerika po državama|Prapovijesna Južna Amerika po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447558</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="410" sha1="amf6yz2yl4wjtsdqn7wi9z3oafqszz9" xml:space="preserve">[[Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura u Južnoj Americi|*]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura po državama|#Južna Amerika]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama|#Južna Amerika]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Južnoj Americi po državama|#Američke kulture]]
[[Kategorija:Prapovijesna Južna Amerika po državama|*Arheološki lokaliteti]]</text>
      <sha1>amf6yz2yl4wjtsdqn7wi9z3oafqszz9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura u Sjevernoj Americi po državama</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810414</id>
    <revision>
      <id>7447560</id>
      <parentid>7446855</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:49:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Prapovijesna Sjeverna Amerika po državama|Prapovijesna Sjeverna Amerika po državama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447560</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="421" sha1="l3yy1emoiidokzk3wsnhlu4qjt2gyxt" xml:space="preserve">[[Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura u Sjevernoj Americi|*]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti američkih kultura po državama|#Sjevermna Amerika]]
[[Kategorija:Prapovijesni arheološki lokaliteti po državama|#Sjeverna Amerika]]
[[Kategorija:Arheološki lokaliteti u Sjevernoj Americi po državama|#Američke kulture]]
[[Kategorija:Prapovijesna Sjeverna Amerika po državama|*Arheološki lokaliteti]]</text>
      <sha1>l3yy1emoiidokzk3wsnhlu4qjt2gyxt</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Dalmatinsko-venecijanski dijalekt</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810442</id>
    <revision>
      <id>7447428</id>
      <parentid>7447286</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:15:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26882-09</username>
        <id>359504</id>
      </contributor>
      <origin>7447428</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3188" sha1="pifth001gqk971ywpztwpqxb8mdy9et" xml:space="preserve">{{Izvore navesti u tekstu}}{{Wikipedizirati}}

'''Dalmatinsko-venecijanski dijalekt''' (mletačko-dalmatinski, ''veneto-dalmata'') jest govor kojim se tradicionalno služe [[Dalmatinski Talijani|dalmatinski Talijani]].

Taj se govor postepeno stvarao od srednjeg vijeka nadalje (u tom je kraju paralelno bio u upotrebi i stari [[Dalmatski jezik|romanskodalmatinski jezik]] - danas sasvim izumro).
Dalmatinsko-venecijanski dijalekt imao je veliku ulogu u kulturnoj, privrednoj i vojno-političkoj povijesti primorskih gradova istočnog Jadrana. Bio je u vrlo širokoj upotrebi i kod talijanskog stanovništva i u mnogim slavenskim obiteljima koje su se njime služile. To se odnosilo na gradove Split, Zadar, Šibenik, Trogir, Makarsku, Hvar, Rab i druge, pa onda i na Dubrovnik i Boku Kotorsku. 

Položaj toga dijalekta i njegovih mjesnih inačica nije se promijenio padom mletačke vlasti ni dolaskom kratkotrajne francuske uprave ni stogodišnje austrijske vlasti. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata, kada je talijanski izgubio ulogu službenog jezika, upotreba dijalekta uglavnom se svela na obiteljsku i privatnu komunikaciju.
U razdoblju između dva svjetska rata sve je manji broj talijanskih i slavenskih obitelji koje se u Dalmaciji služe tim dijalektom, a nakon Drugoga svjetskog rata njegova je upotreba u živom govoru svedena na zaista malen broj pripadnika talijanske narodnosti koji žive u Dalmaciji ili emigranata u Italiji, ili pak pripadnika onih hrvatskih obitelji koji ga vrlo često upotrebljavaju u kombinaciji s čakavskim govorima.&lt;ref&gt;Marasović-Alujević, Marina. DOPRINOS DIJALEKTOLOGIJI DALMACIJE U Povodu Rječnika Mletačko-Dalmatinskog Dijalekta. 1986., str. 122-123.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Menac, Antica; Menac Mihalić, Mira. Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću, Zagreb: Knjigra, 2014., str. 7.&lt;/ref&gt;


== Primjeri frazema ==

Slijedi nekoliko frazema na splitsko-venecijanskom s ekvivalentima na splitsko-čakavskom:

''aspetar come la mana dal ziel'' – čekat manu s neba

''come can e gato'' – ka pas i maška

''come Dio vol / comanda'' – kako Bog zapovida

''comprar un gato in saco'' – kupit mašku u vriču

''Dio delibera!'' – Bože oslobodi (sačuvaj)!

''eser al setimo ziel'' – bit u sedmon nebu

''lavarse le man'' – oprat ruke

''non creder ai propii oci'' – ne moč virovat vlastitin očima

''non creder ale propie rece'' – ne virovat svojin ušima

''non mover un dito'' – prston ne maknit

''parola d’onor'' – časna rič

''romper el iazo'' – probit led

''roso come un gambaro'' – crven ka rak

''verde come un cucumaro'' - zelen ka kukumar

''viver come una madre badesa'' - sidit ka madre badeša&lt;ref&gt;Menac, Antica; Menac Mihalić, Mira. Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću, Zagreb: Knjigra, 2014., str. 13-14.&lt;/ref&gt;
== Literatura ==

Marasović-Alujević, Marina. DOPRINOS DIJALEKTOLOGIJI DALMACIJE U Povodu Rječnika Mletačko-Dalmatinskog Dijalekta. 1986., str. 122-123.

Menac, Antica; Menac Mihalić, Mira. Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću, Zagreb: Knjigra, 2014., str. 7., 13-14.</text>
      <sha1>pifth001gqk971ywpztwpqxb8mdy9et</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447430</id>
      <parentid>7447428</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:16:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26882-09</username>
        <id>359504</id>
      </contributor>
      <origin>7447430</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2874" sha1="pnr2eka9yfft6gzaws6mqle50e5or1o" xml:space="preserve">{{Izvore navesti u tekstu}}{{Wikipedizirati}}

'''Dalmatinsko-venecijanski dijalekt''' (mletačko-dalmatinski, ''veneto-dalmata'') jest govor kojim se tradicionalno služe [[Dalmatinski Talijani|dalmatinski Talijani]].

Taj se govor postepeno stvarao od srednjeg vijeka nadalje (u tom je kraju paralelno bio u upotrebi i stari [[Dalmatski jezik|romanskodalmatinski jezik]] - danas sasvim izumro).
Dalmatinsko-venecijanski dijalekt imao je veliku ulogu u kulturnoj, privrednoj i vojno-političkoj povijesti primorskih gradova istočnog Jadrana. Bio je u vrlo širokoj upotrebi i kod talijanskog stanovništva i u mnogim slavenskim obiteljima koje su se njime služile. To se odnosilo na gradove Split, Zadar, Šibenik, Trogir, Makarsku, Hvar, Rab i druge, pa onda i na Dubrovnik i Boku Kotorsku. 

Položaj toga dijalekta i njegovih mjesnih inačica nije se promijenio padom mletačke vlasti ni dolaskom kratkotrajne francuske uprave ni stogodišnje austrijske vlasti. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata, kada je talijanski izgubio ulogu službenog jezika, upotreba dijalekta uglavnom se svela na obiteljsku i privatnu komunikaciju.
U razdoblju između dva svjetska rata sve je manji broj talijanskih i slavenskih obitelji koje se u Dalmaciji služe tim dijalektom, a nakon Drugoga svjetskog rata njegova je upotreba u živom govoru svedena na zaista malen broj pripadnika talijanske narodnosti koji žive u Dalmaciji ili emigranata u Italiji, ili pak pripadnika onih hrvatskih obitelji koji ga vrlo često upotrebljavaju u kombinaciji s čakavskim govorima.&lt;ref&gt;Marasović-Alujević, Marina. DOPRINOS DIJALEKTOLOGIJI DALMACIJE U Povodu Rječnika Mletačko-Dalmatinskog Dijalekta. 1986., str. 122-123.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Menac, Antica; Menac Mihalić, Mira. Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću, Zagreb: Knjigra, 2014., str. 7.&lt;/ref&gt;


== Primjeri frazema ==

Slijedi nekoliko frazema na splitsko-venecijanskom s ekvivalentima na splitsko-čakavskom:

''aspetar come la mana dal ziel'' – čekat manu s neba

''come can e gato'' – ka pas i maška

''come Dio vol / comanda'' – kako Bog zapovida

''comprar un gato in saco'' – kupit mašku u vriču

''Dio delibera!'' – Bože oslobodi (sačuvaj)!

''eser al setimo ziel'' – bit u sedmon nebu

''lavarse le man'' – oprat ruke

''non creder ai propii oci'' – ne moč virovat vlastitin očima

''non creder ale propie rece'' – ne virovat svojin ušima

''non mover un dito'' – prston ne maknit

''parola d’onor'' – časna rič

''romper el iazo'' – probit led

''roso come un gambaro'' – crven ka rak

''verde come un cucumaro'' - zelen ka kukumar

''viver come una madre badesa'' - sidit ka madre badeša&lt;ref&gt;Menac, Antica; Menac Mihalić, Mira. Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću, Zagreb: Knjigra, 2014., str. 13-14.&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>pnr2eka9yfft6gzaws6mqle50e5or1o</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447432</id>
      <parentid>7447430</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T12:21:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26720-40</username>
        <id>359530</id>
      </contributor>
      <comment>Izvori navedeni u tekstu</comment>
      <origin>7447432</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2885" sha1="9qs5179zrb4ab94yxeb5slgo0lp4c4y" xml:space="preserve">{{Izvore navesti u tekstu}}{{Wikipedizirati}}

'''Dalmatinsko-venecijanski dijalekt''' (mletačko-dalmatinski, ''veneto-dalmata'') jest govor kojim se tradicionalno služe [[Dalmatinski Talijani|dalmatinski Talijani]].

Taj se govor postepeno stvarao od srednjeg vijeka nadalje (u tom je kraju paralelno bio u upotrebi i stari [[Dalmatski jezik|romanskodalmatinski jezik]] - danas sasvim izumro).
Dalmatinsko-venecijanski dijalekt imao je veliku ulogu u kulturnoj, privrednoj i vojno-političkoj povijesti primorskih gradova istočnog Jadrana. Bio je u vrlo širokoj upotrebi i kod talijanskog stanovništva i u mnogim slavenskim obiteljima koje su se njime služile. To se odnosilo na gradove Split, Zadar, Šibenik, Trogir, Makarsku, Hvar, Rab i druge, pa onda i na Dubrovnik i Boku Kotorsku. 

Položaj toga dijalekta i njegovih mjesnih inačica nije se promijenio padom mletačke vlasti ni dolaskom kratkotrajne francuske uprave ni stogodišnje austrijske vlasti. Međutim, nakon Prvog svjetskog rata, kada je talijanski izgubio ulogu službenog jezika, upotreba dijalekta uglavnom se svela na obiteljsku i privatnu komunikaciju.
U razdoblju između dva svjetska rata sve je manji broj talijanskih i slavenskih obitelji koje se u Dalmaciji služe tim dijalektom, a nakon Drugoga svjetskog rata njegova je upotreba u živom govoru svedena na zaista malen broj pripadnika talijanske narodnosti koji žive u Dalmaciji ili emigranata u Italiji, ili pak pripadnika onih hrvatskih obitelji koji ga vrlo često upotrebljavaju u kombinaciji s čakavskim govorima.&lt;ref&gt;Marasović-Alujević, Marina. DOPRINOS DIJALEKTOLOGIJI DALMACIJE U Povodu Rječnika Mletačko-Dalmatinskog Dijalekta. 1986., str. 122-123.&lt;/ref&gt;
&lt;ref&gt;Menac, Antica; Menac Mihalić, Mira. Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću, Zagreb: Knjigra, 2014., str. 7.&lt;/ref&gt;

== Primjeri frazema ==

Slijedi nekoliko frazema na splitsko-venecijanskom s ekvivalentima na splitsko-čakavskom:

''aspetar come la mana dal ziel'' – čekat manu s neba

''come can e gato'' – ka pas i maška

''come Dio vol / comanda'' – kako Bog zapovida

''comprar un gato in saco'' – kupit mašku u vriču

''Dio delibera!'' – Bože oslobodi (sačuvaj)!

''eser al setimo ziel'' – bit u sedmon nebu

''lavarse le man'' – oprat ruke

''non creder ai propii oci'' – ne moč virovat vlastitin očima

''non creder ale propie rece'' – ne virovat svojin ušima

''non mover un dito'' – prston ne maknit

''parola d’onor'' – časna rič

''romper el iazo'' – probit led

''roso come un gambaro'' – crven ka rak

''verde come un cucumaro'' - zelen ka kukumar

''viver come una madre badesa'' - sidit ka madre badeša&lt;ref&gt;Menac, Antica; Menac Mihalić, Mira. Frazemi i poslovice u dalmatinsko-venecijanskom govoru Splita u 20. stoljeću, Zagreb: Knjigra, 2014., str. 13-14.&lt;/ref&gt;

==Izvori==</text>
      <sha1>9qs5179zrb4ab94yxeb5slgo0lp4c4y</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Iva Olivari</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810451</id>
    <revision>
      <id>7447926</id>
      <parentid>7446847</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:08:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447926</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12595" sha1="km5hlo85963fqi9klb2ixfx1wl0q7dd" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Iva Olivari-Uliša
| slika          = Iva_Olivari.png
| veličina       = 180
| opis_slike     = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[25. siječnja]] [[1969.]]
| mjesto_rođenja = [[Karlovac]]
| rodno_ime               = Iva Puhalo
| smrt           =
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = 
| poznat_po      = Team menadžerica [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
| zanimanje      = Zamjenica glavnog tajnika [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]
| godine_rada    = Od [[1992.]]
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | team menadžerica}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | team menadžerica}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|team menadžerica}}
{{Medalje dno}}
'''Iva Olivari''' ([[Karlovac]], [[25. siječnja]] [[1969.]]), hrvatska je sportska djelatnica, zamjenica glavnog tajnika [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i team managerica [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/iva-olivari-imenovana-zamjenicom-glavnog-tajnika-hns-a-12541425 |title=Iva Olivari imenovana zamjenicom glavnog tajnika HNS-a |publisher=[[HRT]] |date=27. siječnja 2026. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Kao djevojčica u Karlovcu se bavila se tenisom od četvrte godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.kasonline.eu/nogomet/iva-olivari-imenovana-zamjenicom-glavnog-tajnika-hns-a/ |title=Iva Olivari – karlovački početak jedne sportske karijere |publisher=kasonline.eu |date=28. siječnja 2026. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; te je bila prvakinja bivše države u juniorskoj kategoriji, a zanimljivo je da je na jednom turniru pobijedila slavnu [[Steffi Graf]]. Tenisku karijeru je kao stipendistica nastavila u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], ali je nakon jedne sportske ozljede i neadekvatnog liječenja njena karijera brzo završila.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;/&gt;

== Karijera ==
Olivari je zaposlena u Hrvatskom nogometnom savezu od samog osamostaljenja Saveza 1992. godine, gdje radi na poslovima vezanim uz reprezentacije i međunarodnu suradnju do 2014. godine,&lt;ref name=&quot;hrt&quot; /&gt; Od 2014. godine obnaša dužnost team managerice hrvatske A reprezentacije.&lt;ref name=&quot;tportal&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/tko-je-iva-olivari-osoba-koja-brine-o-svemu-u-reprezentaciji-20221212 |title=Tko je Iva Olivari, osoba koja brine o svemu u reprezentaciji |publisher=Tportal |date=12. prosinca 2022. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ivin posao team menadžerice uključuje organizaciju za vrijeme natjecanja hrvatske nogometne reprezentacije, logistiku i cjelokupnu papirologiju. Organizira pozive igračima i njihovim klubovima, prijevoz, smještaj, putovanja igrača, komunikaciju sa suparničkim savezima, FIFA-om i UEFA-om, hotelima, komunicira s igračima i izbornikom i svim ostalim članovima stožera koji uključuju liječnike, trenere, ekonome, fizioterapeute, glasnogovornika i ostale članove logistike.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jabuka.tv/upoznajte-prvu-damu-hrvatskog-nogometa/ |title=Upoznajte prvu damu hrvatskog nogometa |publisher=[[HRT]] |date=10. rujna 2023. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tportal&quot; /&gt;

U medijima je nazivaju je ''„prvom damom”'', ''„anđelom čuvarom”'', ''„dobrom dušom”'', ali i ''„majkom hrvatske reprezentacije”'' budući da je s Vatrenima stvorila neraskidivu vezu, jer većinu igrača poznaje iz vremena još kada su bili tinejdžeri.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;/&gt;
=== Velika natjecanja ===
Kao administratorica reprezentacije sudjelovala je u organizaciji reprezentacije na svim velikim natjecanjima od osamostaljenja Saveza i sudjelovanja Hrvatske na velikim natjecanjima. [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. u Engleskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998. u Francuskoj]] odradila je iz ureda Saveza, bez odlaska na natjecanje, a od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskog prvenstva 2002. u Japanu]] stalni je sudionik velikih natjecanja i član logističkog stožera reprezentacije na licu mjesta. Kao administratorica reprezentacije s tribina je sudjelovala još i na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskim prvenstvima 2004. u Portugalu]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|u Austriji 2008.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljskoj 2012.]] te na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskim prvenstvima u Njemačkoj 2006.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazilu 2014.]], a od 2016. godine Iva je odlukom izbornika [[Ante Čačić]]a, na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj 2016.]], prvi puta sjela na klupu Vatrenih. Time je postala prva žena u povijesti Hrvatske koja je sjela na klupu hrvatske nogometne reprezentacije, te je na toj dužnosti sudjelovala i u svim sljedećim natjecanjima, kao i najvećim uspjesima hrvatske reprezentacije koji su potom slijedili: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]] (srebrna medalja), [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]], održano 2021. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022. u Katru]] (brončana medalja), [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Ligi nacija 2023.]] (srebrna medalja), te na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref name=&quot;tportal&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;hrt&quot; /&gt;

Njezin rad u reprezentaciji opisan je kao ključan za funkcioniranje momčadi; prema pisanju medija, „drži sve konce u rukama” kada je riječ o organizaciji reprezentacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/sport/tko-je-zena-koja-drzi-sve-konce-u-vatrenima-1643005 |title=Tko je žena koja drži sve konce u Vatrenima |publisher=Večernji list |date=13. prosinca 2022. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; U intervjuima je isticala važnost organizacije i timskog rada, navodeći kako je njezina uloga „brinuti da reprezentacija ima sve uvjete za maksimalan sportski rezultat”. Zajedno s [[Tomislav Pacak|Tomislavom Packom]], kolegom iz HNS-a, česta je gošća-predavačica na raznim poslovnim i sportskim konferencijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tajneuspjeha.hr/ |title=Otkrij tajne uspjeha |publisher=tajneuspjeha.hr|access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
Početkom 2026. godine imenovana je i zamjenicom glavnog tajnika HNS-a.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/30584/iva-olivari-imenovana-zamjenicom-glavnog-tajnika-hns-a/ |title=Iva Olivari imenovana zamjenicom glavnog tajnika HNS-a |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=27. siječnja 2026. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
=== Medalje ===
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] Srebrna medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]]
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] Brončana medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Katru 2022.]]
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja, [[UEFA Liga nacija 2022./23.]]
=== Odlikovanja ===
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]], 2018.: Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ |title=Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=13. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=14. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]], 2024.: Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C |title=Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina |publisher=[[HRT]]|date=26. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; ''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru&quot;'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf |title=Odluka o dodjeli odlikovanja |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=24. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodno djelovanje ==
Osim rada u HNS-u, Olivari djeluje od 2017. godine i kao delegatkinja [[UEFA|Uefe]] na međunarodnim utakmicama i natjecanjima.&lt;ref name=&quot;tportal&quot; /&gt;

Dužnost delegatkinje obnašala je na mnogim utakmicama [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[UEFA Liga prvakinja|Lige prvakinja]]. Kao delegatkinja Uefe, Olivari je postala prva dužnosnica kojoj je pripala čast biti delegat na utakmicama finala Lige prvakinja, ženskog Europskog prvenstva te Finalissime.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; Bila je, između ostalog i delegatkinja na finalu Lige prvakinja (Wolfsburg – Lyon u [[San Sebastian]]u)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.team/vijesti/21634/iva-olivari-delegatkinja-na-finalu-lige-prvakinja/ |title=Iva Olivari delegatkinja na finalu Lige prvakinja |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=29. kolovoza 2020. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;, na finalu Europskog prvenstva za žene (Engleska – Njemačka na [[london]]skom [[Wembley]]ju),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/24370/iva-olivari-delegatkinja-na-finalu-zenskog-eura/ |title=Iva Olivari delegatkinja na finalu ženskog Eura |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=31. srpnja 2022. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;, na finalu [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]] 2025. (Betis – Chelsea u [[Wroclaw]]u)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/29523/iva-olivari-delegatkinja-u-finalu-konferencijske-lige/ |title=Iva Olivari delegatkinja u finalu Konferencijske lige |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=29. svibnja 2025. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;, a imala je i čast obnašati funkciju delegatkinje na povijesnoj, prvoj ženskoj Finalissimi, susretu kontinentalnih prvakinja Europe i Južne Amerike 2023. (Engleska – Brazil na [[london]]skom [[Wembley]]ju)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/25359/iva-olivari-delegatkinja-na-finalissimi/ |title=Iva Olivari delegatkinja na Finalissimi
 |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=7. travnja 2023. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

2014. godine završila je edukaciju ''UEFA Certificate in Football Management''.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

== Privatni život ==
Kći je poznatog kazališnog glumca [[Vladimir Puhalo|Vladimira Puhala]] koji je preminuo 2009.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;/&gt;

==Unutarnje poveznice==
* [[Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Olivari, Iva}}
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Karlovac]]</text>
      <sha1>km5hlo85963fqi9klb2ixfx1wl0q7dd</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447934</id>
      <parentid>7447926</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:25:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>/* Velika natjecanja */</comment>
      <origin>7447934</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="12597" sha1="f14gsl3dawfmnfv1yld0kng2cbzf5iq" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime            = Iva Olivari-Uliša
| slika          = Iva_Olivari.png
| veličina       = 180
| opis_slike     = 
| pseudonim      = 
| rođenje        = [[25. siječnja]] [[1969.]]
| mjesto_rođenja = [[Karlovac]]
| rodno_ime               = Iva Puhalo
| smrt           =
| mjesto_smrti   =
| nacionalnost   = 
| poznat_po      = Team menadžerica [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
| zanimanje      = Zamjenica glavnog tajnika [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]]
| godine_rada    = Od [[1992.]]
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | team menadžerica}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | team menadžerica}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|team menadžerica}}
{{Medalje dno}}
'''Iva Olivari''' ([[Karlovac]], [[25. siječnja]] [[1969.]]), hrvatska je sportska djelatnica, zamjenica glavnog tajnika [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i team managerica [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]].&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/iva-olivari-imenovana-zamjenicom-glavnog-tajnika-hns-a-12541425 |title=Iva Olivari imenovana zamjenicom glavnog tajnika HNS-a |publisher=[[HRT]] |date=27. siječnja 2026. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Kao djevojčica u Karlovcu se bavila se tenisom od četvrte godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.kasonline.eu/nogomet/iva-olivari-imenovana-zamjenicom-glavnog-tajnika-hns-a/ |title=Iva Olivari – karlovački početak jedne sportske karijere |publisher=kasonline.eu |date=28. siječnja 2026. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; te je bila prvakinja bivše države u juniorskoj kategoriji, a zanimljivo je da je na jednom turniru pobijedila slavnu [[Steffi Graf]]. Tenisku karijeru je kao stipendistica nastavila u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], ali je nakon jedne sportske ozljede i neadekvatnog liječenja njena karijera brzo završila.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;/&gt;

== Karijera ==
Olivari je zaposlena u Hrvatskom nogometnom savezu od samog osamostaljenja Saveza 1992. godine, gdje radi na poslovima vezanim uz reprezentacije i međunarodnu suradnju do 2014. godine,&lt;ref name=&quot;hrt&quot; /&gt; Od 2014. godine obnaša dužnost team managerice hrvatske A reprezentacije.&lt;ref name=&quot;tportal&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tportal.hr/sport/clanak/tko-je-iva-olivari-osoba-koja-brine-o-svemu-u-reprezentaciji-20221212 |title=Tko je Iva Olivari, osoba koja brine o svemu u reprezentaciji |publisher=Tportal |date=12. prosinca 2022. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

Ivin posao team menadžerice uključuje organizaciju za vrijeme natjecanja hrvatske nogometne reprezentacije, logistiku i cjelokupnu papirologiju. Organizira pozive igračima i njihovim klubovima, prijevoz, smještaj, putovanja igrača, komunikaciju sa suparničkim savezima, FIFA-om i UEFA-om, hotelima, komunicira s igračima i izbornikom i svim ostalim članovima stožera koji uključuju liječnike, trenere, ekonome, fizioterapeute, glasnogovornika i ostale članove logistike.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.jabuka.tv/upoznajte-prvu-damu-hrvatskog-nogometa/ |title=Upoznajte prvu damu hrvatskog nogometa |publisher=[[HRT]] |date=10. rujna 2023. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;tportal&quot; /&gt;

U medijima je nazivaju je ''„prvom damom”'', ''„anđelom čuvarom”'', ''„dobrom dušom”'', ali i ''„majkom hrvatske reprezentacije”'' budući da je s Vatrenima stvorila neraskidivu vezu, jer većinu igrača poznaje iz vremena još kada su bili tinejdžeri.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;/&gt;
=== Velika natjecanja ===
Kao administratorica reprezentacije sudjelovala je u organizaciji reprezentacije na svim velikim natjecanjima od osamostaljenja Saveza i sudjelovanja Hrvatske na velikim natjecanjima. [[Europsko prvenstvo u nogometu – Engleska 1996.|Europsko prvenstvo 1996. u Engleskoj]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Francuska 1998.|Svjetsko prvenstvo 1998. u Francuskoj]] odradila je iz ureda Saveza, bez odlaska na natjecanje, a od [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Južna Koreja i Japan 2002.|Svjetskog prvenstva 2002. u Japanu]] stalni je sudionik velikih natjecanja i član logističkog stožera reprezentacije na licu mjesta. Kao administratorica reprezentacije s tribina je sudjelovala još i na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Portugal 2004.|Europskim prvenstvima 2004. u Portugalu]], [[Europsko prvenstvo u nogometu – Austrija i Švicarska 2008.|u Austriji 2008.]] i [[Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.|Poljskoj 2012.]] te na [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2006.|Svjetskim prvenstvima u Njemačkoj 2006.]] i [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.|Brazilu 2014.]], a od 2016. godine Iva je odlukom izbornika [[Ante Čačić]]a, na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.|Europskom prvenstvu u Francuskoj 2016.]], prvi puta sjela na klupu Vatrenih. Time je postala prva žena u povijesti Hrvatske koja je sjela na klupu hrvatske nogometne reprezentacije, te je na toj dužnosti sudjelovala i u svim sljedećim natjecanjima, kao i najvećim uspjesima hrvatske reprezentacije koji su potom slijedili: [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]] (srebrna medalja), [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.|Europsko prvenstvo 2020.]], održano 2021. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]], [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetskom prvenstvu 2022. u Katru]] (brončana medalja), [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Ligi nacija 2023.]] (srebrna medalja), te na [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.|Europskom prvenstvu u Njemačkoj 2024.]]&lt;ref name=&quot;tportal&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;hrt&quot; /&gt;

Njezin rad u reprezentaciji opisan je kao ključan za funkcioniranje momčadi; prema pisanju medija, „drži sve konce u rukama” kada je riječ o organizaciji reprezentacije.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.vecernji.hr/sport/tko-je-zena-koja-drzi-sve-konce-u-vatrenima-1643005 |title=Tko je žena koja drži sve konce u Vatrenima |publisher=Večernji list |date=13. prosinca 2022. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; U intervjuima je isticala važnost organizacije i timskog rada, navodeći kako je njezina uloga „brinuti da reprezentacija ima sve uvjete za maksimalan sportski rezultat”. Zajedno s [[Tomislav Pacak|Tomislavom Pacakom]], kolegom iz HNS-a, česta je gošća-predavačica na raznim poslovnim i sportskim konferencijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tajneuspjeha.hr/ |title=Otkrij tajne uspjeha |publisher=tajneuspjeha.hr|access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
Početkom 2026. godine imenovana je i zamjenicom glavnog tajnika HNS-a.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/30584/iva-olivari-imenovana-zamjenicom-glavnog-tajnika-hns-a/ |title=Iva Olivari imenovana zamjenicom glavnog tajnika HNS-a |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=27. siječnja 2026. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

=== Medalje ===
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] Srebrna medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]]
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] Brončana medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Katru 2022.]]
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja, [[UEFA Liga nacija 2022./23.]]
=== Odlikovanja ===
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]], 2018.: Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ |title=Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=13. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=14. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]], 2024.: Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C |title=Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina |publisher=[[HRT]]|date=26. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; ''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru&quot;'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf |title=Odluka o dodjeli odlikovanja |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=24. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

== Međunarodno djelovanje ==
Osim rada u HNS-u, Olivari djeluje od 2017. godine i kao delegatkinja [[UEFA|Uefe]] na međunarodnim utakmicama i natjecanjima.&lt;ref name=&quot;tportal&quot; /&gt;

Dužnost delegatkinje obnašala je na mnogim utakmicama [[UEFA Liga prvaka|Lige prvaka]] i [[UEFA Liga prvakinja|Lige prvakinja]]. Kao delegatkinja Uefe, Olivari je postala prva dužnosnica kojoj je pripala čast biti delegat na utakmicama finala Lige prvakinja, ženskog Europskog prvenstva te Finalissime.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; Bila je, između ostalog i delegatkinja na finalu Lige prvakinja (Wolfsburg – Lyon u [[San Sebastian]]u)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.team/vijesti/21634/iva-olivari-delegatkinja-na-finalu-lige-prvakinja/ |title=Iva Olivari delegatkinja na finalu Lige prvakinja |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=29. kolovoza 2020. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;, na finalu Europskog prvenstva za žene (Engleska – Njemačka na [[london]]skom [[Wembley]]ju),&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/24370/iva-olivari-delegatkinja-na-finalu-zenskog-eura/ |title=Iva Olivari delegatkinja na finalu ženskog Eura |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=31. srpnja 2022. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;, na finalu [[UEFA Konferencijska liga|Konferencijske lige]] 2025. (Betis – Chelsea u [[Wroclaw]]u)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/29523/iva-olivari-delegatkinja-u-finalu-konferencijske-lige/ |title=Iva Olivari delegatkinja u finalu Konferencijske lige |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=29. svibnja 2025. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;, a imala je i čast obnašati funkciju delegatkinje na povijesnoj, prvoj ženskoj Finalissimi, susretu kontinentalnih prvakinja Europe i Južne Amerike 2023. (Engleska – Brazil na [[london]]skom [[Wembley]]ju)&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/25359/iva-olivari-delegatkinja-na-finalissimi/ |title=Iva Olivari delegatkinja na Finalissimi
 |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=7. travnja 2023. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

2014. godine završila je edukaciju ''UEFA Certificate in Football Management''.&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;

== Privatni život ==
Kći je poznatog kazališnog glumca [[Vladimir Puhalo|Vladimira Puhala]] koji je preminuo 2009.&lt;ref name=&quot;jabuka&quot;/&gt;

==Unutarnje poveznice==
* [[Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Olivari, Iva}}
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Karlovac]]</text>
      <sha1>f14gsl3dawfmnfv1yld0kng2cbzf5iq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>IZLET</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810480</id>
    <revision>
      <id>7447487</id>
      <parentid>7447292</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:01:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Braća Kumerle</username>
        <id>346174</id>
      </contributor>
      <origin>7447487</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="6170" sha1="78qym4om64e2zcmcnoa6v3pojawnnxn" xml:space="preserve">{{Brisanje|Ne ispunjava [[WP:KR]] niti [[WP:KRTE]]|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=Runolist}}
{{DISPLAYTITLE:iZLET}}

{{Infookvir glazbeni izvođač
| ime = iZLET
| podrijetlo = Zagreb, Hrvatska
| žanr = rock
| aktivni_od = 2007.–
| članovi = Petar Kumerle; Toni Kumerle
| izdavač = Dallas Records; Braća Kumerle Music
| web = https://bracakumerle.com
}}

'''iZLET''' (poznat i kao '''Braća Kumerle''') je hrvatski rock sastav iz Zagreba, osnovan 2007. godine.&lt;ref name=&quot;ziher&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://ziher.hr/intervju-izlet/|title=Intervju: iZLET|work=Ziher.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novosti&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://novosti.hr/zagrebcanci-izlet-kazu-nikad-ne-znas-to/|title=Zagrebački iZLET kažu „Nikad ne znaš, to je ono...&quot;|work=Novosti.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Sastav čine braća Petar i Toni Kumerle, registrirani autori pri Hrvatskoj glazbenoj autorskoj zajednici (ZAMP).&lt;ref name=&quot;zamp_petar&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/154058675|title=Petar Kumerle — baza autora|work=ZAMP|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zamp_toni&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153938259|title=Toni Kumerle — baza autora|work=ZAMP|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Sastav je osnovan 2007. godine u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;ziher&quot; /&gt; Tijekom 2010-ih objavljuje autorske pjesme i videospotove te nastupa uživo.&lt;ref name=&quot;rock_svemir&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-predstavlja-novi-singl-i-videospot-svemir/|title=iZLET predstavlja novi singl i videospot Svemir|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. objavljen je debitantski studijski album ''Nikad ne znaš, to je ono...'' u izdanju Dallas Recordsa,&lt;ref name=&quot;novosti&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;barikada&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://barikada.com/izlet-nikad-ne-znas-to-je-ono/|title=iZLET – Nikad ne znaš, to je ono|work=Barikada|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; a 2019. godine objavljen je drugi studijski album ''Katarza''.&lt;ref name=&quot;mixeta2019&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.mixeta.net/2019/08/02/pjesmom-zasto-sutim-izlet-predstavlja-novi-album/|title=Izlet predstavlja novi album|work=Mixeta|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;muzika_albumi&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.muzika.hr/albumi/izlet-ispod-radara/|title=Izlet – ispod radara|work=Muzika.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naslov !! Godina !! Izdavač
|-
| ''Nikad ne znaš, to je ono...'' || 2016. || Dallas Records
|-
| ''Katarza'' || 2019. || Dallas Records
|}

=== Singlovi (izbor) ===
* „Žalo&quot; (2013.)&lt;ref name=&quot;muzika_zalo&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.muzika.hr/online-video-premijera-zalo-izlet/|title=Online video premijera: Žalo — iZLET|work=Muzika.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Svemir&quot; (2016.)&lt;ref name=&quot;rock_svemir&quot; /&gt;
* „Majčin skut&quot; (2017.)&lt;ref name=&quot;rock_majcin&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-objavio-videospot-za-singl-majcin-skut/|title=iZLET objavio videospot za singl Majčin skut|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Osmijeh je bitan&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;rock_osmijeh&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-nam-s-proljecem-donose-osmijeh-na-lice-jer-osmijeh-je-bitan/|title=iZLET nam s proljećem donose osmijeh|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Tko si ti&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;rock_tko&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-pjesmom-tko-si-ti-najavljuju-novi-album/|title=iZLET pjesmom Tko si ti najavljuju novi album|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Nema mjesta&quot; (2018.)
* „Frane Tente&quot; (2020.)
* „Sjever uz odsutne&quot; (2023.)
* „Moj Dinamo&quot; (2024.)
* „Krijesovi laži&quot; (2025.)

== Medijska recepcija ==
Glazbeni rad sastava kontinuirano je popraćen u specijaliziranim glazbenim medijima. Muzika.hr objavio je recenziju albuma,&lt;ref name=&quot;muzika_albumi&quot; /&gt; a Ziher.hr intervju s bendom.&lt;ref name=&quot;ziher&quot; /&gt; Sound Report,&lt;ref name=&quot;sound&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.soundreport.hr/novosti/izlet-predstavio-videosingl-majcin-skut/|title=iZLET predstavio videosingl Majčin skut|work=Sound Report|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Rockography&lt;ref name=&quot;rock_tko&quot; /&gt; i Music Box&lt;ref name=&quot;musicbox&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://music-box.hr/2018/11/29/sto-se-dogodi-kad-se-sretnu-globalno-zatopljenje-i-ljubav-novi-singl-grupe-izlet/|title=Novi singl grupe iZLET|work=Music Box|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; pratili su izdanja benda od 2016. nadalje.

== Kontroverze ==
U prosincu 2025. dio medija izvijestio je o incidentu na Trgu bana Jelačića u kojemu je sudjelovao jedan od članova sastava, što je rezultiralo policijskom prijavom.&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/policija-prijavila-muskarca-koji-je-gazio-ruze-za-zrtve-femicida-12466698|title=Policija prijavila muškarca koji je gazio ruže za žrtve femicida|work=HRT|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nakon-javne-osude-stize-kumerleova-isprika-zrtva-je-zrtva-svaka-zasluzuje-postovanje---950684.html|title=Nakon javne osude stigla isprika|work=Dnevnik.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Događaj je bio predmet šireg medijskog izvještavanja i javne rasprave.&lt;ref name=&quot;novilist&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/video-oglasio-se-tip-koji-je-gazio-ruze-za-zrtve-femicida-na-jelacicevom-trgu-to-je-bio-performans/|title=Oglasio se tip koji je gazio ruže|work=Novi list|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Članovi ==
* Petar Kumerle
* Toni Kumerle

== Vanjske poveznice ==
* [https://bracakumerle.com Službena stranica]
* [https://www.youtube.com/@bracakumerle YouTube kanal]
* [https://open.spotify.com/artist/11wCFDSyZy0LfWkgllak6d Spotify profil]
* [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/154058675 Petar Kumerle na ZAMP-u]
* [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153938259 Toni Kumerle na ZAMP-u]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski rock sastavi]]
[[Kategorija:Glazbeni sastavi osnovani 2007.]]
[[Kategorija:Glazba u Zagrebu]]</text>
      <sha1>78qym4om64e2zcmcnoa6v3pojawnnxn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447488</id>
      <parentid>7447487</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:03:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Braća Kumerle</username>
        <id>346174</id>
      </contributor>
      <origin>7447488</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="8003" sha1="nm6cok0ni4y1de235cox7lr8m5on159" xml:space="preserve">{{Brisanje|Ne ispunjava [[WP:KR]] niti [[WP:KRTE]]|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=Runolist}}
{{DISPLAYTITLE:iZLET}}

{{Infookvir glazbeni izvođač
| ime = iZLET
| podrijetlo = Zagreb, Hrvatska
| žanr = rock
| aktivni_od = 2007.–
| članovi = Petar Kumerle; Toni Kumerle
| izdavač = Dallas Records; Braća Kumerle Music
| web = https://bracakumerle.com
}}

'''iZLET''' (poznat i kao '''Braća Kumerle''') je hrvatski rock sastav iz Zagreba, osnovan 2007. godine.&lt;ref name=&quot;ziher&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://ziher.hr/intervju-izlet/|title=Intervju: iZLET|work=Ziher.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novosti&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://novosti.hr/zagrebcanci-izlet-kazu-nikad-ne-znas-to/|title=Zagrebački iZLET kažu „Nikad ne znaš, to je ono...&quot;|work=Novosti.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Sastav čine braća Petar i Toni Kumerle, registrirani autori pri Hrvatskoj glazbenoj autorskoj zajednici (ZAMP).&lt;ref name=&quot;zamp_toni&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153938259|title=Toni Kumerle — baza autora|work=ZAMP|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zamp_petar&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/154058675|title=Petar Kumerle — baza autora|work=ZAMP|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Sastav je osnovan 2007. godine u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;ziher&quot; /&gt; Glazbenu aktivnost bilježe specijalizirani mediji od 2013. godine, kada Muzika.hr objavljuje video premijeru singla „Žalo&quot;.&lt;ref name=&quot;muzika_zalo&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.muzika.hr/online-video-premijera-zalo-izlet/|title=Online video premijera: Žalo — iZLET|work=Muzika.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Rockography prati bend od 2016. nadalje kroz niz objava o singlovima i albumima.&lt;ref name=&quot;rock_svemir&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-predstavlja-novi-singl-i-videospot-svemir/|title=iZLET predstavlja novi singl Svemir|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. objavljen je debitantski studijski album ''Nikad ne znaš, to je ono...'' u izdanju Dallas Recordsa.&lt;ref name=&quot;novosti&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;barikada&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://barikada.com/izlet-nikad-ne-znas-to-je-ono/|title=iZLET – Nikad ne znaš, to je ono|work=Barikada|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Album je dostupan i na međunarodnim platformama.&lt;ref name=&quot;amazon&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.amazon.com/Nikad-Ne-Zna%C5%A1-Je-Ono/dp/B01M9D1F25|title=Nikad Ne Znaš, To Je Ono — Amazon|work=Amazon Music|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. objavljen je drugi studijski album ''Katarza''.&lt;ref name=&quot;mixeta2019&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.mixeta.net/2019/08/02/pjesmom-zasto-sutim-izlet-predstavlja-novi-album/|title=Izlet predstavlja novi album Katarza|work=Mixeta|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;muzika_albumi&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.muzika.hr/albumi/izlet-ispod-radara/|title=Izlet – ispod radara|work=Muzika.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;trecisvijet&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://trecisvijet.com/izlet-pjesmom-zasto-sutim-predstavlja-novi-album/|title=iZLET pjesmom Zašto šutim predstavlja novi album|work=Treći svijet|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naslov !! Godina !! Izdavač
|-
| ''Nikad ne znaš, to je ono...'' || 2016. || Dallas Records
|-
| ''Katarza'' || 2019. || Dallas Records
|}

=== Singlovi (izbor) ===
* „Žalo&quot; (2013.)&lt;ref name=&quot;muzika_zalo&quot; /&gt;
* „Svemir&quot; (2016.)&lt;ref name=&quot;rock_svemir&quot; /&gt;
* „Majčin skut&quot; (2017.)&lt;ref name=&quot;rock_majcin&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-objavio-videospot-za-singl-majcin-skut/|title=iZLET objavio videospot Majčin skut|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Osmijeh je bitan&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;rock_osmijeh&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-nam-s-proljecem-donose-osmijeh-na-lice-jer-osmijeh-je-bitan/|title=iZLET — Osmijeh je bitan|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Tko si ti&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;rock_tko&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-pjesmom-tko-si-ti-najavljuju-novi-album/|title=iZLET pjesmom Tko si ti najavljuju novi album|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Svijetu bajki&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;mixeta_bajki&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.mixeta.net/2018/10/30/zagrebacki-band-izlet-predstavlja-singl-svijetu-bajki/|title=Zagrebački band iZLET predstavlja singl Svijetu bajki|work=Mixeta|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Nema mjesta&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;sound&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.soundreport.hr/novosti/izlet-predstavio-videosingl-majcin-skut/|title=iZLET predstavio videosingl|work=Sound Report|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Frane Tente&quot; (2020.)
* „Sjever uz odsutne&quot; (2023.)
* „Moj Dinamo&quot; (2024.)
* „Krijesovi laži&quot; (2025.)&lt;ref name=&quot;maxportal&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.maxportal.hr/magazin/braca-kumerle-kreni-gardo-kao-glazbena-posveta-35-obljetnici-zng-a/|title=Braća Kumerle — glazbena posveta obljetnici ZNG-a|work=Maxportal|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Medijska recepcija ==
Glazbeni rad sastava kontinuirano je popraćen u specijaliziranim glazbenim medijima. Muzika.hr objavio je recenziju albuma&lt;ref name=&quot;muzika_albumi&quot; /&gt; i video premijeru singla.&lt;ref name=&quot;muzika_zalo&quot; /&gt; Ziher.hr objavio je intervju s bendom.&lt;ref name=&quot;ziher&quot; /&gt; Sound Report,&lt;ref name=&quot;sound&quot; /&gt; Rockography&lt;ref name=&quot;rock_tko&quot; /&gt; i Music Box&lt;ref name=&quot;musicbox&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://music-box.hr/2018/11/29/sto-se-dogodi-kad-se-sretnu-globalno-zatopljenje-i-ljubav-novi-singl-grupe-izlet/|title=Novi singl grupe iZLET|work=Music Box|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; pratili su izdanja benda od 2016. nadalje. Barikada.com objavio je recenziju debitantskog albuma.&lt;ref name=&quot;barikada&quot; /&gt; Zagreb.info pisao je o singlovima sastava.&lt;ref name=&quot;zagreb_info&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.zagreb.info/magazin/glazba/izlet-majcin-skut-za-sve-majke-i-uz-posebnu-posvetu-zagrebu/54723/|title=iZLET — Majčin skut|work=Zagreb.info|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
U prosincu 2025. dio medija izvijestio je o incidentu na Trgu bana Jelačića u kojemu je sudjelovao jedan od članova sastava, što je rezultiralo policijskom prijavom.&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/policija-prijavila-muskarca-koji-je-gazio-ruze-za-zrtve-femicida-12466698|title=Policija prijavila muškarca koji je gazio ruže za žrtve femicida|work=HRT|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nakon-javne-osude-stize-kumerleova-isprika-zrtva-je-zrtva-svaka-zasluzuje-postovanje---950684.html|title=Nakon javne osude stigla isprika|work=Dnevnik.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Događaj je bio predmet izvještavanja u nacionalnim medijima, uključujući HRT, Novi list&lt;ref name=&quot;novilist&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/video-oglasio-se-tip-koji-je-gazio-ruze-za-zrtve-femicida-na-jelacicevom-trgu-to-je-bio-performans/|title=Oglasio se tip koji je gazio ruže|work=Novi list|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; i Večernji list.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{Citiraj web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/molitelji-se-ogradili-od-incidenta-s-ruzama-zelimo-jasno-i-nedvosmisleno-iznijeti-nekoliko-cinjenica-1914055|title=Molitelji se ogradili od incidenta s ružama|work=Večernji list|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Članovi ==
* Petar Kumerle
* Toni Kumerle

== Vanjske poveznice ==
* [https://bracakumerle.com Službena stranica]
* [https://www.youtube.com/@bracakumerle YouTube kanal]
* [https://open.spotify.com/artist/11wCFDSyZy0LfWkgllak6d Spotify profil]
* [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/154058675 Petar Kumerle na ZAMP-u]
* [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153938259 Toni Kumerle na ZAMP-u]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Hrvatski rock sastavi]]
[[Kategorija:Glazbeni sastavi osnovani 2007.]]
[[Kategorija:Glazba u Zagrebu]]</text>
      <sha1>nm6cok0ni4y1de235cox7lr8m5on159</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447491</id>
      <parentid>7447488</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:06:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Braća Kumerle</username>
        <id>346174</id>
      </contributor>
      <origin>7447491</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="7888" sha1="ovtnz4mud3l3d2jdviszzul9or6uzlp" xml:space="preserve">{{Brisanje|Ne ispunjava [[WP:KR]] niti [[WP:KRTE]]|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=Runolist}}
{{DISPLAYTITLE:iZLET}}

{{Infookvir glazbeni izvođač
| ime = iZLET
| podrijetlo = Zagreb, Hrvatska
| žanr = rock
| aktivni_od = 2007.–
| članovi = Petar Kumerle; Toni Kumerle
| izdavač = Dallas Records; Braća Kumerle Music
| web = https://bracakumerle.com
}}

'''iZLET''' (poznat i kao '''Braća Kumerle''') je hrvatski rock sastav iz Zagreba, osnovan 2007. godine.&lt;ref name=&quot;ziher&quot;&gt;{{Cite web|url=https://ziher.hr/intervju-izlet/|title=Intervju: iZLET|work=Ziher.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;novosti&quot;&gt;{{Cite web|url=https://novosti.hr/zagrebcanci-izlet-kazu-nikad-ne-znas-to/|title=Zagrebački iZLET kažu „Nikad ne znaš, to je ono...&quot;|work=Novosti.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Sastav čine braća Petar i Toni Kumerle, registrirani autori pri Hrvatskoj glazbenoj autorskoj zajednici (ZAMP).&lt;ref name=&quot;zamp_toni&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153938259|title=Toni Kumerle — baza autora|work=ZAMP|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;zamp_petar&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/154058675|title=Petar Kumerle — baza autora|work=ZAMP|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Povijest ==
Sastav je osnovan 2007. godine u Zagrebu.&lt;ref name=&quot;ziher&quot; /&gt; Glazbenu aktivnost bilježe specijalizirani mediji od 2013. godine, kada Muzika.hr objavljuje video premijeru singla „Žalo&quot;.&lt;ref name=&quot;muzika_zalo&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/online-video-premijera-zalo-izlet/|title=Online video premijera: Žalo — iZLET|work=Muzika.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Rockography prati bend od 2016. nadalje kroz niz objava o singlovima i albumima.&lt;ref name=&quot;rock_svemir&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-predstavlja-novi-singl-i-videospot-svemir/|title=iZLET predstavlja novi singl Svemir|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

Godine 2016. objavljen je debitantski studijski album ''Nikad ne znaš, to je ono...'' u izdanju Dallas Recordsa.&lt;ref name=&quot;novosti&quot; /&gt;&lt;ref name=&quot;barikada&quot;&gt;{{Cite web|url=https://barikada.com/izlet-nikad-ne-znas-to-je-ono/|title=iZLET – Nikad ne znaš, to je ono|work=Barikada|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;amazon&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.amazon.com/Nikad-Ne-Zna%C5%A1-Je-Ono/dp/B01M9D1F25|title=Nikad Ne Znaš, To Je Ono — Amazon Music|work=Amazon|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

Godine 2019. objavljen je drugi studijski album ''Katarza''.&lt;ref name=&quot;mixeta2019&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.mixeta.net/2019/08/02/pjesmom-zasto-sutim-izlet-predstavlja-novi-album/|title=Izlet predstavlja novi album Katarza|work=Mixeta|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;muzika_albumi&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.muzika.hr/albumi/izlet-ispod-radara/|title=Izlet – ispod radara|work=Muzika.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;trecisvijet&quot;&gt;{{Cite web|url=https://trecisvijet.com/izlet-pjesmom-zasto-sutim-predstavlja-novi-album/|title=iZLET pjesmom Zašto šutim predstavlja novi album|work=Treći svijet|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Diskografija ==

=== Studijski albumi ===
{| class=&quot;wikitable&quot;
! Naslov !! Godina !! Izdavač
|-
| ''Nikad ne znaš, to je ono...'' || 2016. || Dallas Records
|-
| ''Katarza'' || 2019. || Dallas Records
|}

=== Singlovi (izbor) ===
* „Žalo&quot; (2013.)&lt;ref name=&quot;muzika_zalo&quot; /&gt;
* „Svemir&quot; (2016.)&lt;ref name=&quot;rock_svemir&quot; /&gt;
* „Majčin skut&quot; (2017.)&lt;ref name=&quot;rock_majcin&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-objavio-videospot-za-singl-majcin-skut/|title=iZLET objavio videospot Majčin skut|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Osmijeh je bitan&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;rock_osmijeh&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-nam-s-proljecem-donose-osmijeh-na-lice-jer-osmijeh-je-bitan/|title=iZLET — Osmijeh je bitan|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Tko si ti&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;rock_tko&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.rockography.com.hr/vijesti/izlet-pjesmom-tko-si-ti-najavljuju-novi-album/|title=iZLET pjesmom Tko si ti najavljuju novi album|work=Rockography|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Svijetu bajki&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;mixeta_bajki&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.mixeta.net/2018/10/30/zagrebacki-band-izlet-predstavlja-singl-svijetu-bajki/|title=Zagrebački band iZLET predstavlja singl Svijetu bajki|work=Mixeta|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Nema mjesta&quot; (2018.)&lt;ref name=&quot;sound&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.soundreport.hr/novosti/izlet-predstavio-videosingl-majcin-skut/|title=iZLET predstavio videosingl|work=Sound Report|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;
* „Frane Tente&quot; (2020.)
* „Sjever uz odsutne&quot; (2023.)
* „Moj Dinamo&quot; (2024.)
* „Krijesovi laži&quot; (2025.)&lt;ref name=&quot;maxportal&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.maxportal.hr/magazin/braca-kumerle-kreni-gardo-kao-glazbena-posveta-35-obljetnici-zng-a/|title=Braća Kumerle — glazbena posveta obljetnici ZNG-a|work=Maxportal|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Medijska recepcija ==
Glazbeni rad sastava kontinuirano je popraćen u specijaliziranim glazbenim medijima. Muzika.hr objavio je recenziju albuma&lt;ref name=&quot;muzika_albumi&quot; /&gt; i video premijeru singla.&lt;ref name=&quot;muzika_zalo&quot; /&gt; Ziher.hr objavio je intervju s bendom.&lt;ref name=&quot;ziher&quot; /&gt; Sound Report,&lt;ref name=&quot;sound&quot; /&gt; Rockography&lt;ref name=&quot;rock_tko&quot; /&gt; i Music Box&lt;ref name=&quot;musicbox&quot;&gt;{{Cite web|url=https://music-box.hr/2018/11/29/sto-se-dogodi-kad-se-sretnu-globalno-zatopljenje-i-ljubav-novi-singl-grupe-izlet/|title=Novi singl grupe iZLET|work=Music Box|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; pratili su izdanja benda od 2016. nadalje. Barikada.com objavio je recenziju debitantskog albuma.&lt;ref name=&quot;barikada&quot; /&gt; Zagreb.info pisao je o singlovima sastava.&lt;ref name=&quot;zagreb_info&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.zagreb.info/magazin/glazba/izlet-majcin-skut-za-sve-majke-i-uz-posebnu-posvetu-zagrebu/54723/|title=iZLET — Majčin skut|work=Zagreb.info|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Kontroverze ==
U prosincu 2025. dio medija izvijestio je o incidentu na Trgu bana Jelačića u kojemu je sudjelovao jedan od članova sastava, što je rezultiralo policijskom prijavom.&lt;ref name=&quot;hrt&quot;&gt;{{Cite web|url=https://vijesti.hrt.hr/hrvatska/policija-prijavila-muskarca-koji-je-gazio-ruze-za-zrtve-femicida-12466698|title=Policija prijavila muškarca koji je gazio ruže za žrtve femicida|work=HRT|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;&lt;ref name=&quot;dnevnik&quot;&gt;{{Cite web|url=https://dnevnik.hr/vijesti/hrvatska/nakon-javne-osude-stize-kumerleova-isprika-zrtva-je-zrtva-svaka-zasluzuje-postovanje---950684.html|title=Nakon javne osude stigla isprika|work=Dnevnik.hr|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Događaj je bio predmet izvještavanja u nacionalnim medijima, uključujući HRT, Novi list&lt;ref name=&quot;novilist&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.novilist.hr/novosti/hrvatska/video-oglasio-se-tip-koji-je-gazio-ruze-za-zrtve-femicida-na-jelacicevom-trgu-to-je-bio-performans/|title=Oglasio se tip koji je gazio ruže|work=Novi list|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; i Večernji list.&lt;ref name=&quot;vecernji&quot;&gt;{{Cite web|url=https://www.vecernji.hr/vijesti/molitelji-se-ogradili-od-incidenta-s-ruzama-zelimo-jasno-i-nedvosmisleno-iznijeti-nekoliko-cinjenica-1914055|title=Molitelji se ogradili od incidenta s ružama|work=Večernji list|access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;

== Članovi ==
* Petar Kumerle
* Toni Kumerle

== Vanjske poveznice ==
* [https://bracakumerle.com Službena stranica]
* [https://www.youtube.com/@bracakumerle YouTube kanal]
* [https://open.spotify.com/artist/11wCFDSyZy0LfWkgllak6d Spotify profil]
* [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/154058675 Petar Kumerle na ZAMP-u]
* [https://www.zamp.hr/baza-autora/autor/pregled/153938259 Toni Kumerle na ZAMP-u]

== Izvori ==
&lt;references /&gt;

[[Kategorija:Hrvatski rock sastavi]]
[[Kategorija:Glazbeni sastavi osnovani 2007.]]
[[Kategorija:Glazba u Zagrebu]]</text>
      <sha1>ovtnz4mud3l3d2jdviszzul9or6uzlp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Slobodno zidarstvo u Australiji i Oceaniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810507</id>
    <revision>
      <id>7447454</id>
      <timestamp>2026-05-03T13:00:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>IndexAccount</username>
        <id>131684</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po kontinentima|Australija i Oceanija]] [[Kategorija:Društvo Australije i Oceanije]]«.</comment>
      <origin>7447454</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="a35qwte4uwgzgnzm5d6g66dbpem1vga" xml:space="preserve">[[Kategorija:Slobodno zidarstvo po kontinentima|Australija i Oceanija]]
[[Kategorija:Društvo Australije i Oceanije]]</text>
      <sha1>a35qwte4uwgzgnzm5d6g66dbpem1vga</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Amfibijska vozila</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810508</id>
    <revision>
      <id>7447490</id>
      <timestamp>2026-05-03T14:05:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447490</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447492</id>
      <parentid>7447490</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:07:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Kopnena vozila]]; +[[Kategorija:Plovila]]; +[[Kategorija:Vozila po mediju]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="101" sha1="5ltetzjwytljldu3exdc0fizj5t6jyp" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Kopnena vozila]]
[[Kategorija:Plovila]]
[[Kategorija:Vozila po mediju]]</text>
      <sha1>5ltetzjwytljldu3exdc0fizj5t6jyp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447493</id>
      <parentid>7447492</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T14:09:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Argo Navis premješta stranicu [[Kategorija:Ambifijska vozila]] na [[Kategorija:Amfibijska vozila]] bez preusmjeravanja</comment>
      <origin>7447492</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="101" sha1="5ltetzjwytljldu3exdc0fizj5t6jyp" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Kopnena vozila]]
[[Kategorija:Plovila]]
[[Kategorija:Vozila po mediju]]</text>
      <sha1>5ltetzjwytljldu3exdc0fizj5t6jyp</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kraljevina Riverland</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810509</id>
    <revision>
      <id>7447505</id>
      <timestamp>2026-05-03T14:59:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Adikukavica</username>
        <id>359540</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »'''Kraljevina Riverland(eng. Kingdom of Riverland)''' je samoproglašena međunarodno [[Nepriznata država|nepriznata]] [[mikronacija]] od strane [[Adi Kukavica|Adija Kukavice]] koji je proglasio 2023. godine sa svojih 9.godina. Riverland je proglašen u [[Sarajevo|Sarajevu]] iako se njegova [[Teritorij|teritorija]] nalazi na [[Ada|adi]] na rijeci [[Lepenica|Lepenici]] u [[Žeželovo|Žeželovu]]. Ima 11 građana od kojih 1 živi na teritoriji Vojn...«.</comment>
      <origin>7447505</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1245" sha1="egfda0cfzywb8527v39cl1gbqtd6n43" xml:space="preserve">'''Kraljevina Riverland(eng. Kingdom of Riverland)''' je samoproglašena međunarodno [[Nepriznata država|nepriznata]] [[mikronacija]] od strane [[Adi Kukavica|Adija Kukavice]] koji je proglasio 2023. godine sa svojih 9.godina. Riverland je proglašen u [[Sarajevo|Sarajevu]] iako se njegova [[Teritorij|teritorija]] nalazi na [[Ada|adi]] na rijeci [[Lepenica|Lepenici]] u [[Žeželovo|Žeželovu]]. Ima 11 građana od kojih 1 živi na teritoriji Vojno-Turističkoj [[Kolonija|koloniji]],10 u [[BiH]] i 0 na teritoriji Riverlandske [[Ada|ade]]. Riverland trenutno prolazi kroz proces [[Modernizacija|modernizacije]],gdje se trenutno prave kuće i čisti ada. Kraljevina Riverland je priznata od [[Republika Molosija|Republike Molosije]] i [[Šišarika(mikronacija)|Šišarike]],dok druge mikronacije se nisu obavjestile [[Kraljevina Riverland|Kraljevini]]. [[Kraljevina Riverland|Riverland]] trenutno pokušava formirati Mikronacijski Savez koji bi bio [[UN]] za [[Mikronacija|mikronacije]]. Riverland se prema [[Montividejska konvencija|Montivedeoskoj]] Konvenciji smatra pravom [[Država|državom]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba|title=Home|url=https://riverland.my.canva.site/|access-date=2026-05-03|website=riverland.my.canva.site|language=en}}&lt;/ref&gt;</text>
      <sha1>egfda0cfzywb8527v39cl1gbqtd6n43</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447524</id>
      <parentid>7447505</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:19:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <comment>Zamijenjen sadržaj stranice s »{{subst:bris|vandalizam}}«</comment>
      <origin>7447524</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="63" sha1="6z4qr8z8sy1p4czumj6weduyyakym76" xml:space="preserve">{{Brisanje|vandalizam|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}}</text>
      <sha1>6z4qr8z8sy1p4czumj6weduyyakym76</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Klizišta</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810510</id>
    <revision>
      <id>7447514</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:10:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} {{glavnik|Klizište}}«.</comment>
      <origin>7447514</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="37" sha1="7c01akhg2rweyhhfb82zbr6djjv0ab2" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
{{glavnik|Klizište}}</text>
      <sha1>7c01akhg2rweyhhfb82zbr6djjv0ab2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447529</id>
      <parentid>7447514</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:22:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Prirodne katastrofe]]; +[[Kategorija:Opasnosti]]; +[[Kategorija:Znanost o okolišu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447529</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="98" sha1="ixtynxrmmxriwfrs9bg9yaf8bhwf0yn" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
{{glavnik|Klizište}}

[[Kategorija:Prirodne katastrofe]]
[[Kategorija:Opasnosti]]</text>
      <sha1>ixtynxrmmxriwfrs9bg9yaf8bhwf0yn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Vulkanske pukotine</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810511</id>
    <revision>
      <id>7447535</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:27:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447535</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447537</id>
      <parentid>7447535</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T15:28:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Vulkani po vrstama|Vulkani po vrstama]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447537</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="59" sha1="ai23qrjmix275div038l0ybdw0dle4w" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Vulkani po vrstama|Pukotine]]</text>
      <sha1>ai23qrjmix275div038l0ybdw0dle4w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Kanada</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810512</id>
    <revision>
      <id>7447563</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:51:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Kanada]] [[Kategorija:Prapovijesna Sjeverna Amerika po državama|Kanada]] [[Kategorija:Povijest Kanade]]«.</comment>
      <origin>7447563</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="159" sha1="iwgodkrmvb2mxc3gwfkjzlbcp9tvvqx" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Kanada]]
[[Kategorija:Prapovijesna Sjeverna Amerika po državama|Kanada]]
[[Kategorija:Povijest Kanade]]</text>
      <sha1>iwgodkrmvb2mxc3gwfkjzlbcp9tvvqx</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesni Meksiko</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810513</id>
    <revision>
      <id>7447564</id>
      <timestamp>2026-05-03T15:52:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Meksiko]] [[Kategorija:Prapovijesna Sjeverna Amerika po državama|Meksiko]] [[Kategorija:Povijest Meksika]]«.</comment>
      <origin>7447564</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="162" sha1="oozaniv90ue62o4imy58zzw88kbg54x" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Meksiko]]
[[Kategorija:Prapovijesna Sjeverna Amerika po državama|Meksiko]]
[[Kategorija:Povijest Meksika]]</text>
      <sha1>oozaniv90ue62o4imy58zzw88kbg54x</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Promet Kazahstana</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810514</id>
    <revision>
      <id>7447607</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:51:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Promet po državama|Kazahstan]] [[Kategorija:Gospodarstvo Kazahstana]]«.</comment>
      <origin>7447607</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100" sha1="daysxjihkr4uykjmqiegnujawgcf3e6" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Promet po državama|Kazahstan]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Kazahstana]]</text>
      <sha1>daysxjihkr4uykjmqiegnujawgcf3e6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447610</id>
      <parentid>7447607</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:52:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Gospodarstvo Kazahstana|Gospodarstvo Kazahstana]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Uslužne djelatnosti u Kazahstanu|Uslužne djelatnosti u Kazahstanu]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447610</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110" sha1="oujnl1aqyx2ckqpq5zl86nfqf27i3uq" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Promet po državama|Kazahstan]]
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti u Kazahstanu]]</text>
      <sha1>oujnl1aqyx2ckqpq5zl86nfqf27i3uq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Kazahstanu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810515</id>
    <revision>
      <id>7447611</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:53:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Kazahstan]] [[Kategorija:Gospodarstvo Kazahstana]]«.</comment>
      <origin>7447611</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="113" sha1="4muki791uld2qzfotn350fggp4iqi7b" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Kazahstan]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Kazahstana]]</text>
      <sha1>4muki791uld2qzfotn350fggp4iqi7b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Gospodarstvo Kazahstana</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810516</id>
    <revision>
      <id>7447612</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:54:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Gospodarstvo po državama|Kazahstan]] [[Kategorija:Kazahstan]]«.</comment>
      <origin>7447612</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="dvr6vgpvdfu16ka3hxbc7grzufjjzd9" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Gospodarstvo po državama|Kazahstan]]
[[Kategorija:Kazahstan]]</text>
      <sha1>dvr6vgpvdfu16ka3hxbc7grzufjjzd9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Lokacije sovjetskog i ruskog svemirskog programa</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810517</id>
    <revision>
      <id>7447614</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Astronautika u SSSR-u]] [[Kategorija:Astronautika Rusiji]]«.</comment>
      <origin>7447614</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="71" sha1="5l8nebob7ar3pt9tdjy00l7fn0n8lma" xml:space="preserve">[[Kategorija:Astronautika u SSSR-u]]
[[Kategorija:Astronautika Rusiji]]</text>
      <sha1>5l8nebob7ar3pt9tdjy00l7fn0n8lma</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447615</id>
      <parentid>7447614</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:56:15Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Astronautika Rusiji|Astronautika Rusiji]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Astronautika u Rusiji|Astronautika u Rusiji]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447615</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="73" sha1="lbpvqs2u9tlocurcybwcba58xwslln9" xml:space="preserve">[[Kategorija:Astronautika u SSSR-u]]
[[Kategorija:Astronautika u Rusiji]]</text>
      <sha1>lbpvqs2u9tlocurcybwcba58xwslln9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Svemirske luke</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810518</id>
    <revision>
      <id>7447618</id>
      <timestamp>2026-05-03T16:57:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447618</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447620</id>
      <parentid>7447618</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T16:58:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Upravljanje svemirskim prometom]]; +[[Kategorija:Prometna infrastruktura]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447620</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="102" sha1="iwpbk5l4b1o3b4uiv1rxnxs7zk3wsuu" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Upravljanje svemirskim prometom]]
[[Kategorija:Prometna infrastruktura]]</text>
      <sha1>iwpbk5l4b1o3b4uiv1rxnxs7zk3wsuu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Lagrangeova točka</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810519</id>
    <redirect title="Lagrangeove točke" />
    <revision>
      <id>7447625</id>
      <timestamp>2026-05-03T17:04:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Preusmjeravanje stranice na [[Lagrangeove točke]]</comment>
      <origin>7447625</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="34" sha1="5syyj9eek0d490phtc79cveydrnho5p" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Lagrangeove točke]]</text>
      <sha1>5syyj9eek0d490phtc79cveydrnho5p</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Svetišta u Kini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810520</id>
    <revision>
      <id>7447628</id>
      <timestamp>2026-05-03T17:19:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Svetišta po državama|Kina]] [[Kategorija:Vjerski objekti u Kini]]«.</comment>
      <origin>7447628</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="80" sha1="mxrm056y5gwfttorq451rtivul6uage" xml:space="preserve">[[Kategorija:Svetišta po državama|Kina]]
[[Kategorija:Vjerski objekti u Kini]]</text>
      <sha1>mxrm056y5gwfttorq451rtivul6uage</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kanaanska religija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810521</id>
    <revision>
      <id>7447629</id>
      <timestamp>2026-05-03T17:20:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447629</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447632</id>
      <parentid>7447629</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:22:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Kanaan]]; +[[Kategorija:Religija po bivšim državama]]; +[[Kategorija:Drevne semitske religije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447632</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132" sha1="dxdyp8554c8subecv6qgo1ht34y7zr2" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Kanaan|Religija]]
[[Kategorija:Religija po bivšim državama]]
[[Kategorija:Drevne semitske religije]]</text>
      <sha1>dxdyp8554c8subecv6qgo1ht34y7zr2</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kanaan</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810522</id>
    <revision>
      <id>7447633</id>
      <timestamp>2026-05-03T17:22:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447633</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447636</id>
      <parentid>7447633</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:25:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+ 10 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447636</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="388" sha1="2c46590ute5ethd47zhk5wwtloc5c53" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Drevni Levant]]
[[Kategorija:Bivše države u Aziji]]
[[Kategorija:Države i narodi u Hebrejskoj Bibliji]]
[[Kategorija:Povijest Libanona]]
[[Kategorija:Povijest Palestine po razdobljima]]
[[Kategorija:Povijest Sirije]]
[[Kategorija:Povijest Izraela]]
[[Kategorija:Fenicija]]
[[Kategorija:Civilizacije Brončanog doba]]
[[Kategorija:Drevna povijest Židova]]</text>
      <sha1>2c46590ute5ethd47zhk5wwtloc5c53</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Krčevine Dodijalo Gradište</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810523</id>
    <revision>
      <id>7447653</id>
      <timestamp>2026-05-03T17:48:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26748-50</username>
        <id>359566</id>
      </contributor>
      <comment>Nova stranica za navijačku skupinu KDGR</comment>
      <origin>7447653</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="637" sha1="6gcy2mdlm2qzz3k1z07ar3eo94o81kb" xml:space="preserve">'''Krčevine Dodijalo Gradište''' ili samo Krčevine, su navijačka skupina Kluba [[NK Slavonac Gradište]]

Te oni klub prate gdje god da ide. U gostovanjima ili na Lijesama. Kao i sve navijačke skupine poznati su po vrijeđanju sudaca, gostujućih igrača i njihovih navijačkih skupina. Krčevine ili KDGR su u dobrim odnosima sa navijačkom skupinom [[NK Graničar Županja]] pod nazivom Olimpijci. Te u lošim odnosima sa navijačima [[NK Radnički Županja]] zvanim Krvopije.

==Naslov prve cjeline==
Tekst prve cjeline. 

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
* [https://www.hr Vanjska poveznica]

[[Kategorija:U izradi]]</text>
      <sha1>6gcy2mdlm2qzz3k1z07ar3eo94o81kb</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447655</id>
      <parentid>7447653</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:52:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>~2026-26748-50</username>
        <id>359566</id>
      </contributor>
      <comment>.</comment>
      <origin>7447655</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="595" sha1="99md8vu257l0uyyzfkwlnhuoawsi8e2" xml:space="preserve">'''Krčevine Dodijalo Gradište''' ili samo Krčevine, su navijačka skupina Kluba [[NK Slavonac Gradište]]

Te oni klub prate gdje god da ide. U gostovanjima ili na Lijesama. Kao i sve navijačke skupine poznati su po vrijeđanju sudaca, gostujućih igrača i njihovih navijačkih skupina. Krčevine ili KDGR su u dobrim odnosima sa navijačkom skupinom [[NK Graničar Županja]] pod nazivom Olimpijci. Te u lošim odnosima sa navijačima [[NK Radnički Županja]] zvanim Krvopije.

==Vanjske poveznice==
* [https://www.facebook.com/Krcevine95/ Facebook stranica KDGR]

[[Kategorija:U izradi]]</text>
      <sha1>99md8vu257l0uyyzfkwlnhuoawsi8e2</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447661</id>
      <parentid>7447655</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:59:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447661</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="671" sha1="hqzjc1ocyhsqr4ss0z5kyyccfwb1vyd" xml:space="preserve">{{Brisanje|ne ispunjava kriterije|datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=Croxyz}}
'''Krčevine Dodijalo Gradište''' ili samo Krčevine, su navijačka skupina Kluba [[NK Slavonac Gradište]]

Te oni klub prate gdje god da ide. U gostovanjima ili na Lijesama. Kao i sve navijačke skupine poznati su po vrijeđanju sudaca, gostujućih igrača i njihovih navijačkih skupina. Krčevine ili KDGR su u dobrim odnosima sa navijačkom skupinom [[NK Graničar Županja]] pod nazivom Olimpijci. Te u lošim odnosima sa navijačima [[NK Radnički Županja]] zvanim Krvopije.

==Vanjske poveznice==
* [https://www.facebook.com/Krcevine95/ Facebook stranica KDGR]

[[Kategorija:U izradi]]</text>
      <sha1>hqzjc1ocyhsqr4ss0z5kyyccfwb1vyd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Tefra</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810524</id>
    <revision>
      <id>7447658</id>
      <timestamp>2026-05-03T17:57:36Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447658</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447660</id>
      <parentid>7447658</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T17:59:07Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Vulkanizam]]; +[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]; +[[Kategorija:Produkti erupcija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447660</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116" sha1="fpxo6encck1g3y03aot8wnj1zjnuy3b" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Vulkanizam]]
[[Kategorija:Vulkanoklastične stijene]]
[[Kategorija:Produkti erupcija]]</text>
      <sha1>fpxo6encck1g3y03aot8wnj1zjnuy3b</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Fenička mitologija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810525</id>
    <revision>
      <id>7447666</id>
      <timestamp>2026-05-03T18:01:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447666</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447668</id>
      <parentid>7447666</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T18:03:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Fenička kultura]]; +[[Kategorija:Levantska mitologija]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447668</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139" sha1="nw60x5fonlwp987e9jwvnuo4bhwcucq" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Fenička kultura|Mitologija]]
[[Kategorija:Fenička religija|Mitologija]]
[[Kategorija:Levantska mitologija]]</text>
      <sha1>nw60x5fonlwp987e9jwvnuo4bhwcucq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447785</id>
      <parentid>7447668</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:32:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Fenička kultura|Fenička kultura]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Kultura Fenicije|Kultura Fenicije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447785</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="139" sha1="l1gvb77eonpfyvi1983ua4s2rdjfjau" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Kultura Fenicije|Mitologija]]
[[Kategorija:Fenička religija|Mitologija]]
[[Kategorija:Levantska mitologija]]</text>
      <sha1>l1gvb77eonpfyvi1983ua4s2rdjfjau</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:U izradi, Grčki filozofi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810526</id>
    <revision>
      <id>7447679</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:19:11Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Mrva-kategorija|Biografije starogrčkih filozofa|biog-filozof-grčka}}   [[Kategorija:U izradi, Filozofi|Grčki ]]«.</comment>
      <origin>7447679</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="116" sha1="j7qswfmy3g6nx0i3qyucyrtdx8fim8p" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije starogrčkih filozofa|biog-filozof-grčka}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Grčki ]]</text>
      <sha1>j7qswfmy3g6nx0i3qyucyrtdx8fim8p</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447710</id>
      <parentid>7447679</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:35:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447710</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="154" sha1="bu8i9rapi75iq45fz9a9nis6ssh6r6a" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije starogrčkih filozofa|biog-filozof-grčka}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Grčki ]]
[[Kategorija:Starogrčki filozofi| ]]</text>
      <sha1>bu8i9rapi75iq45fz9a9nis6ssh6r6a</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Mrva-biog-filozof-grčka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>810527</id>
    <revision>
      <id>7447681</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:21:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt; {{mrva- | slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]] | govori o = starogrčkom filozofu }}  {{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Grčki filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}} &lt;noinclude&gt; {{dodaje u kategoriju|U izradi, Grčki filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Starogrčki filozofi]]}}  &lt;!-- interwiki --&gt;      &lt;/noinclude&gt;«.</comment>
      <origin>7447681</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="367" sha1="oewhoxjuz3gqhov2w672int6ga3ayxf" xml:space="preserve">&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;
{{mrva-
| slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]]
| govori o = starogrčkom filozofu
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Grčki filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Grčki filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Starogrčki filozofi]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>oewhoxjuz3gqhov2w672int6ga3ayxf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447688</id>
      <parentid>7447681</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:43:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447688</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="363" sha1="s9fc6st3dqw8gn6ebvqcze6a9hjks5w" xml:space="preserve">&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;
{{mrva-
| slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]]
| govori o = starogrčkom filozofu
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Grčki filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Grčki filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi, Grčka]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>s9fc6st3dqw8gn6ebvqcze6a9hjks5w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:U izradi, Talijanski filozofi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810528</id>
    <revision>
      <id>7447684</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:37:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-italija}}   [[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]«.</comment>
      <origin>7447684</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119" sha1="exr2uh2q9p6w6dw9tzr9k1v4g3qxzoq" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-italija}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]</text>
      <sha1>exr2uh2q9p6w6dw9tzr9k1v4g3qxzoq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447692</id>
      <parentid>7447684</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:48:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447692</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="379" sha1="epy4v2o91or0jjoc843rebsun86x8h0" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-italija}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Talijanski filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Talijanski filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi, Italija]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>epy4v2o91or0jjoc843rebsun86x8h0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447693</id>
      <parentid>7447692</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:54:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447693</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="379" sha1="emm6shvb3hwi4vuitmbnepu30a02lch" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-Italija}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Talijanski filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Talijanski filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi, Italija]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>emm6shvb3hwi4vuitmbnepu30a02lch</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447694</id>
      <parentid>7447693</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:55:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447694</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="379" sha1="epy4v2o91or0jjoc843rebsun86x8h0" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-italija}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Talijanski filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Talijanski filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi, Italija]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>epy4v2o91or0jjoc843rebsun86x8h0</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447697</id>
      <parentid>7447694</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:07:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447697</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119" sha1="exr2uh2q9p6w6dw9tzr9k1v4g3qxzoq" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-italija}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]</text>
      <sha1>exr2uh2q9p6w6dw9tzr9k1v4g3qxzoq</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447707</id>
      <parentid>7447697</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:33:30Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447707</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="154" sha1="1cidt2n8h5h83erht7dybwvobyhbzlo" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-italija}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]
[[Kategorija:Talijanski filozofi]]</text>
      <sha1>1cidt2n8h5h83erht7dybwvobyhbzlo</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447708</id>
      <parentid>7447707</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:33:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447708</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="156" sha1="17ul3zox9xt45r7v7dhxobpyhkrnd9j" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije talijanskih filozofa|biog-filozof-italija}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Talijanski]]
[[Kategorija:Talijanski filozofi| ]]</text>
      <sha1>17ul3zox9xt45r7v7dhxobpyhkrnd9j</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Mrva-biog-filozof-italija</title>
    <ns>10</ns>
    <id>810529</id>
    <revision>
      <id>7447685</id>
      <timestamp>2026-05-03T19:41:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt; {{mrva- | slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]][[Slika:Flag of Italy.svg|30px]] | govori o = talijanskom filozofu }}  {{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Talijanski filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}} &lt;noinclude&gt; {{dodaje u kategoriju|U izradi, Talijanski filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Italijanski filozofi]]}}  &lt;!-- interwiki --&gt;      &lt;/noinclude&gt;«.</comment>
      <origin>7447685</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="406" sha1="qanbw2n04avy74b55flsoyijw4ktdla" xml:space="preserve">&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;
{{mrva-
| slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]][[Slika:Flag of Italy.svg|30px]]
| govori o = talijanskom filozofu
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Talijanski filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Talijanski filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Italijanski filozofi]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>qanbw2n04avy74b55flsoyijw4ktdla</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447687</id>
      <parentid>7447685</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T19:42:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447687</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="403" sha1="goi7ryuruppvb82cwnpw3tnt0i7tywg" xml:space="preserve">&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;
{{mrva-
| slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]][[Slika:Flag of Italy.svg|30px]]
| govori o = talijanskom filozofu
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Talijanski filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Talijanski filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi, Italija]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>goi7ryuruppvb82cwnpw3tnt0i7tywg</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:U izradi, Njemački filozofi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810531</id>
    <revision>
      <id>7447698</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:09:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Mrva-kategorija|Biografije njemačkih filozofa|biog-filozof-njemačka}}   [[Kategorija:U izradi, Filozofi|Njemački]]«.</comment>
      <origin>7447698</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="119" sha1="nu51rgpr11mbqm38xnue08sg4k3q6dp" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije njemačkih filozofa|biog-filozof-njemačka}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Njemački]]</text>
      <sha1>nu51rgpr11mbqm38xnue08sg4k3q6dp</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447706</id>
      <parentid>7447698</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:33:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447706</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="153" sha1="pkjpbz05yajsates7wb72qwjjkrer8g" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije njemačkih filozofa|biog-filozof-njemačka}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Njemački]]
[[Kategorija:Njemački filozofi]]</text>
      <sha1>pkjpbz05yajsates7wb72qwjjkrer8g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447709</id>
      <parentid>7447706</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T20:34:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447709</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="155" sha1="8cfakun7zk843bapew80zp0rbbva7n5" xml:space="preserve">{{Mrva-kategorija|Biografije njemačkih filozofa|biog-filozof-njemačka}}


[[Kategorija:U izradi, Filozofi|Njemački]]
[[Kategorija:Njemački filozofi| ]]</text>
      <sha1>8cfakun7zk843bapew80zp0rbbva7n5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Predložak:Mrva-biog-filozof-njemačka</title>
    <ns>10</ns>
    <id>810532</id>
    <revision>
      <id>7447699</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:11:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Divna Jaksic</username>
        <id>974</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt; {{mrva- | slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]][[Slika:Flag of Germany.svg|30px]] | govori o = njemačkom filozofu }}  {{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Njemački filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}} &lt;noinclude&gt; {{dodaje u kategoriju|U izradi, Njemački filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi, Njemačka]]}}  &lt;!-- interwiki --&gt;      &lt;/noinclude&gt;«.</comment>
      <origin>7447699</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="404" sha1="b1kusxk6ojlqq3gcm4xwbuloyby9jg8" xml:space="preserve">&lt;br clear=&quot;all&quot; /&gt;
{{mrva-
| slika = [[Slika:Aristotel template.png|35px]][[Slika:Flag of Germany.svg|30px]]
| govori o = njemačkom filozofu
}}

{{{1|&lt;includeonly&gt;[[Kategorija:U izradi, Njemački filozofi]]&lt;/includeonly&gt;}}}
&lt;noinclude&gt;
{{dodaje u kategoriju|U izradi, Njemački filozofi|[[Kategorija:Predlošci za biografske članke u izradi|Filozofi, Njemačka]]}}

&lt;!-- interwiki --&gt;


&lt;/noinclude&gt;</text>
      <sha1>b1kusxk6ojlqq3gcm4xwbuloyby9jg8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Creepypasta</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810533</id>
    <revision>
      <id>7447701</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:20:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Moon1238</username>
        <id>258470</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[File:Slenderman monochromatic man in suit with tendrils by Vishchun.png|thumb|Slender Man, jedna od najpoznatijih creepypasta]] '''Creepypasta''' je [[legenda]] povezana s [[horor]]om koja se širi [[internet]]om.&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;&gt;{{cite magazine|last1=Roy|first1=Jessica|title=Behind Creepypasta, the Internet Community That Allegedly Spread a Killer Meme|url=https://time.com/2818192/creepypasta-copypasta-slender-man/|access-date=17 October 20...«.</comment>
      <origin>7447701</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4007" sha1="nu22pntofv49ld1mt56tksxwqr9zkab" xml:space="preserve">[[File:Slenderman monochromatic man in suit with tendrils by Vishchun.png|thumb|Slender Man, jedna od najpoznatijih creepypasta]]
'''Creepypasta''' je [[legenda]] povezana s [[horor]]om koja se širi [[internet]]om.&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;&gt;{{cite magazine|last1=Roy|first1=Jessica|title=Behind Creepypasta, the Internet Community That Allegedly Spread a Killer Meme|url=https://time.com/2818192/creepypasta-copypasta-slender-man/|access-date=17 October 2014|magazine=[[Time (časopis)|Time]]|date=3 June 2014 |language=en|archive-date=6 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230606053106/https://time.com/2818192/creepypasta-copypasta-slender-man/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Considine|first1=Austin|title=Bored at Work? Try Creepypasta, or Web Scares|url=https://www.nytimes.com/2010/11/14/fashion/14noticed.html|access-date=14 September 2015|work=[[The New York Times]]|date=12 November 2010|language=en|archive-date=25 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925061624/http://www.nytimes.com/2010/11/14/fashion/14noticed.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izraz ''creepypasta'' je također postao sveobuhvatni naziv za bilo koji horor sadržaj objavljen na internetu.&lt;ref name=&quot;DailyDot-2012&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dailydot.com/culture/definitive-guide-creepypasta-slender-man/|title=The definitive guide to creepypasta—the Internet's urban legends|last=Romano|first=Aja|work=[[The Daily Dot]]|date=31 October 2012|access-date=1 September 2015|language=en|archive-date=5 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190505084433/https://www.dailydot.com/culture/definitive-guide-creepypasta-slender-man/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ovi unosi su često kratke, korisničke, [[Paranormalno|paranormalne]] priče namijenjene zastrašivanju čitatelja. Teme creepypaste su vrlo raznolike i mogu uključivati teme poput [[Duh (prikaza)|duhova]], [[Kriptozoologija|kriptida]], [[Teško ubojstvo|ubojstva]], [[Samoubojstvo|samoubojstva]], [[zombi]]ja, [[Izvanzemaljski život|izvanzemaljaca]], rituala za dozivanje nadnaravnih bića te uklete [[Televizijski program|televizijske emisije]] i [[Videoigra|videoigre]].&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;/&gt; Creepypaste se po duljini kreću od jednog odlomka do opširnih višedijelnih serijala koji mogu obuhvaćati više vrsta medija, a neki traju i godinama.&lt;ref name=&quot;DailyDot-2012&quot;/&gt;

Ovaj digitalni žanr nastao je 2000-ih godina.&lt;ref&gt;Sinha, Parthiva. (2024). Creepypasta and Internet Literature: Unmasking Digital Horrors and the Evolution of Contemporary Storytelling. &lt;/ref&gt; U prevladavajućim medijima, creepypaste vezane uz izmišljenog lika Slender Mana privukle su pozornost javnosti nakon napada nožem poznatog kao „Slender Man napad nožem&quot; iz 2014. godine, u kojem je 12-godišnja djevojčica izbodena od strane dvije svoje prijateljice; počiniteljice su tvrdile da su „htjele dokazati da su skeptici glede Slender Mana u krivu&quot;.&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Dewey|first1=Caitlin|title=The complete, terrifying history of 'Slender Man', the Internet meme that compelled two 12-year-olds to stab their friend|url=https://www.washingtonpost.com/news/the-intersect/wp/2014/06/03/the-complete-terrifying-history-of-slender-man-the-internet-meme-that-compelled-two-12-year-olds-to-stab-their-friend/|access-date=17 October 2014|agency=The Washington Post|date=6 June 2014|language=en|archive-date=17 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170817123023/https://www.washingtonpost.com/news/the-intersect/wp/2014/06/03/the-complete-terrifying-history-of-slender-man-the-internet-meme-that-compelled-two-12-year-olds-to-stab-their-friend/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon pokušaja ubojstva, neki administratori creepypasta web stranica izdali su izjave podsjećajući čitatelje na „granicu između fikcije i stvarnosti&quot;.&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;/&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kulturni trendovi]]
[[Kategorija:Horor]]
[[Kategorija:Žanrovi horora]]
[[Kategorija:Internetski memi]]</text>
      <sha1>nu22pntofv49ld1mt56tksxwqr9zkab</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447831</id>
      <parentid>7447701</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:03:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447831</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="4016" sha1="p9i2gfyk9bgv5dh4j45ebb6ln9uhk77" xml:space="preserve">[[File:Slenderman monochromatic man in suit with tendrils by Vishchun.png|thumb|Slenderman, jedna od najpoznatijih creepypasta]]
'''Creepypasta''' je [[legenda]] povezana s [[horor]]om koja se širi putem [[internet|interneta]].&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;&gt;{{cite magazine|last1=Roy|first1=Jessica|title=Behind Creepypasta, the Internet Community That Allegedly Spread a Killer Meme|url=https://time.com/2818192/creepypasta-copypasta-slender-man/|access-date=17 October 2014|magazine=[[Time (časopis)|Time]]|date=3 June 2014 |language=en|archive-date=6 June 2023|archive-url=https://web.archive.org/web/20230606053106/https://time.com/2818192/creepypasta-copypasta-slender-man/|url-status=live}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Considine|first1=Austin|title=Bored at Work? Try Creepypasta, or Web Scares|url=https://www.nytimes.com/2010/11/14/fashion/14noticed.html|access-date=14 September 2015|work=[[The New York Times]]|date=12 November 2010|language=en|archive-date=25 September 2015|archive-url=https://web.archive.org/web/20150925061624/http://www.nytimes.com/2010/11/14/fashion/14noticed.html|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Izraz ''creepypasta'' postao je i sveobuhvatni naziv za bilo koji horor sadržaj objavljen na internetu.&lt;ref name=&quot;DailyDot-2012&quot;&gt;{{cite web|url=http://www.dailydot.com/culture/definitive-guide-creepypasta-slender-man/|title=The definitive guide to creepypasta—the Internet's urban legends|last=Romano|first=Aja|work=[[The Daily Dot]]|date=31 October 2012|access-date=1 September 2015|language=en|archive-date=5 May 2019|archive-url=https://web.archive.org/web/20190505084433/https://www.dailydot.com/culture/definitive-guide-creepypasta-slender-man/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Ovi unosi često su kratke [[Paranormalno|paranormalne]] priče koje su napisali korisnici društvenih mreža ili foruma, namijenjene zastrašivanju čitatelja. Teme creepypaste vrlo su raznolike i mogu uključivati motive poput [[Duh (prikaza)|duhova]], [[Kriptozoologija|kriptida]], [[Teško ubojstvo|ubojstva]], [[Samoubojstvo|samoubojstva]], [[zombi]]ja, [[Izvanzemaljski život|izvanzemaljaca]], rituala za dozivanje nadnaravnih bića te uklete [[Televizijski program|televizijske emisije]] i [[Videoigra|videoigre]].&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;/&gt; Creepypaste se po duljini kreću od jednog odlomka do opširnih višedijelnih serijala koji mogu obuhvaćati više vrsta medija, a neki traju i godinama.&lt;ref name=&quot;DailyDot-2012&quot;/&gt;

Ovaj digitalni žanr nastao je 2000-ih godina.&lt;ref&gt;Sinha, Parthiva. (2024). Creepypasta and Internet Literature: Unmasking Digital Horrors and the Evolution of Contemporary Storytelling. &lt;/ref&gt; U prevladavajućim medijima, creepypaste vezane uz izmišljenog lika [[Slenderman|Slendermana]] privukle su pozornost javnosti nakon slučaja iz 2014. godine, u kojem su 12-godišnju djevojčicu izbole dvije prijateljice; počiniteljice su tvrdile da su „htjele dokazati da su skeptici o Slendermanu u krivu”.&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;/&gt;&lt;ref&gt;{{cite news|last1=Dewey|first1=Caitlin|title=The complete, terrifying history of 'Slender Man', the Internet meme that compelled two 12-year-olds to stab their friend|url=https://www.washingtonpost.com/news/the-intersect/wp/2014/06/03/the-complete-terrifying-history-of-slender-man-the-internet-meme-that-compelled-two-12-year-olds-to-stab-their-friend/|access-date=17 October 2014|agency=The Washington Post|date=6 June 2014|language=en|archive-date=17 August 2017|archive-url=https://web.archive.org/web/20170817123023/https://www.washingtonpost.com/news/the-intersect/wp/2014/06/03/the-complete-terrifying-history-of-slender-man-the-internet-meme-that-compelled-two-12-year-olds-to-stab-their-friend/|url-status=live}}&lt;/ref&gt; Nakon tog pokušaja ubojstva, neki administratori web stranica za creepypaste objavili su izjave podsjećajući čitatelje na „granicu između fikcije i stvarnosti”.&lt;ref name=&quot;Time-2014&quot;/&gt;

==Izvori==
{{Izvori}}

[[Kategorija:Kulturni trendovi]]
[[Kategorija:Horor]]
[[Kategorija:Žanrovi horora]]
[[Kategorija:Internetski memi]]</text>
      <sha1>p9i2gfyk9bgv5dh4j45ebb6ln9uhk77</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Slovenija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810534</id>
    <revision>
      <id>7447722</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:47:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Slovenija]] [[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Slovenija]] [[Kategorija:Slovenija i Slovenci prije seobe]]«.</comment>
      <origin>7447722</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="172" sha1="9670wlmze2idlzq4iwvhvaujih3xocf" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Slovenija]]
[[Kategorija:Slovenija i Slovenci prije seobe]]</text>
      <sha1>9670wlmze2idlzq4iwvhvaujih3xocf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Razgovor sa suradnikom:Nimmzo</title>
    <ns>3</ns>
    <id>810535</id>
    <revision>
      <id>7447727</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:50:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Nimmzo</username>
        <id>358651</id>
      </contributor>
      <comment>Create empty Talk page to avoid red wikilink (&quot;Talk&quot; | contribs) in History</comment>
      <origin>7447727</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="0" sha1="phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1" />
      <sha1>phoiac9h4m842xq45sp7s6u21eteeq1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Austrija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810536</id>
    <revision>
      <id>7447740</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:57:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Austrija]] [[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Austrija]] [[Kategorija:Povijest Austrije]]«.</comment>
      <origin>7447740</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="155" sha1="e0duuu15fva68rqgo8l7pzvud90gwgc" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Austrija]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Austrija]]
[[Kategorija:Povijest Austrije]]</text>
      <sha1>e0duuu15fva68rqgo8l7pzvud90gwgc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Češka</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810537</id>
    <revision>
      <id>7447741</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:58:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Češka]] [[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Češka]] [[Kategorija:Povijest Češke]]«.</comment>
      <origin>7447741</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="152" sha1="k643yu86gg6jh54839xqfpbr04hkqva" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Češka]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Češka]]
[[Kategorija:Povijest Češke]]</text>
      <sha1>k643yu86gg6jh54839xqfpbr04hkqva</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447743</id>
      <parentid>7447741</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:00:09Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447743</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="161" sha1="8qqlqtizdogcczzhksg7tj2dcltss6v" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}}
 --&gt;
[[Kategorija:Prapovijest po državama|Češka]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Češka]]
[[Kategorija:Povijest Češke]]</text>
      <sha1>8qqlqtizdogcczzhksg7tj2dcltss6v</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Rusija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810538</id>
    <revision>
      <id>7447742</id>
      <timestamp>2026-05-03T20:59:06Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Rusija]] [[Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|Rusija]] [[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Rusija]] [[Kategorija:Povijest Rusije]]«.</comment>
      <origin>7447742</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="203" sha1="819p4qbtkq2mujsfmv4rw6crtp0wy79" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Rusija]]
[[Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|Rusija]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Rusija]]
[[Kategorija:Povijest Rusije]]</text>
      <sha1>819p4qbtkq2mujsfmv4rw6crtp0wy79</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesni Iran</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810539</id>
    <revision>
      <id>7447745</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:01:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Iran]] [[Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|Iran]] [[Kategorija:Povijest Irana]]«.</comment>
      <origin>7447745</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="143" sha1="658eicui0e623fjyu7c0fkekvonwq8d" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Iran]]
[[Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|Iran]]
[[Kategorija:Povijest Irana]]</text>
      <sha1>658eicui0e623fjyu7c0fkekvonwq8d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Njemačka</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810540</id>
    <revision>
      <id>7447746</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:01:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Njemačka]] [[Kategorija:Povijest Njemačke]]«.</comment>
      <origin>7447746</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="158" sha1="82ts6rkqdrt6aghvhb4u71xdkzjybiu" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Njemačka]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Njemačka]]
[[Kategorija:Povijest Njemačke]]</text>
      <sha1>82ts6rkqdrt6aghvhb4u71xdkzjybiu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Švicarska</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810541</id>
    <revision>
      <id>7447748</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Švicarska]] [[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Švicarska]] [[Kategorija:Povijest Švicarske]]«.</comment>
      <origin>7447748</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="161" sha1="e5dsb6va8tbmrlg0wc9q3tsjsqc77h5" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Švicarska]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Švicarska]]
[[Kategorija:Povijest Švicarske]]</text>
      <sha1>e5dsb6va8tbmrlg0wc9q3tsjsqc77h5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Sirija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810542</id>
    <revision>
      <id>7447755</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:08:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Sirija]] [[Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|Sirija]] [[Kategorija:Povijest Sirije]]«.</comment>
      <origin>7447755</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="148" sha1="blw8r7tq4q94fmfyxynfo94qnc6cykh" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Sirija]]
[[Kategorija:Prapovijesna Azija po državama|Sirija]]
[[Kategorija:Povijest Sirije]]</text>
      <sha1>blw8r7tq4q94fmfyxynfo94qnc6cykh</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Leptochilus quintus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810543</id>
    <revision>
      <id>7447758</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:12:00Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =pink | naziv        =''Leptochilus quintus'' | slika        =  | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | regnum       =[[Animalia]] | phylum      = [[Arthropoda]] | classis      =[[Insecta]] | ordo         =[[Hymenoptera]] | familia      =[[Vespidae]] | genus        =[[Leptochilus (Animalia)|Leptochilus]] | species      =''L. quintus'' | subspe...«.</comment>
      <origin>7447758</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3207" sha1="84bd2wmi8vddi9jvon81eyki9bbvs6b" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        =''Leptochilus quintus''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum      = [[Arthropoda]]
| classis      =[[Insecta]]
| ordo         =[[Hymenoptera]]
| familia      =[[Vespidae]]
| genus        =[[Leptochilus (Animalia)|Leptochilus]]
| species      =''L. quintus''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Leptochilus quintus''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Gusenleitner&lt;/small&gt;, 1991
| karta_raspon =
}}
'''''Leptochilus quintus''''', je vrsta [[ose lončarice]] (''[[Eumeninae]]''), opisana [[1991.]] godine na temelju jednog (holotip) primjerka identificiranog iz Prirodoslovnog muzeja u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Primjerak je prikupljen 1885. godine u [[Podvežica|Podvežici]], dijelu današnje [[Rijeka|Rijeke]] u Hrvatskoj. Budući da je ikada prikupljen samo jedan primjerak, vrsta je smatrana izumrlom.&lt;ref name=&quot; Biologiezentrum Linz &quot;&gt;[https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0025_2_0745-0769.pdf  Biologiezentrum Linz], pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Mužjaci ==
Neočekivano, šest mužjaka ove vrste prikupljeno je na planini [[Mosor]] u blizini [[Split]]a u svibnju i lipnju [[2021.]] godine, čime je ponovno otkrivena vrsta koja se smatrala izumrlom 136 godina, budući da tijekom cijelog tog razdoblja nije prikupljen nijedan primjerak. Ovi primjerci prikupljeni su na vrlo uskoj planinskoj stazi, u području koje je teško pogodila oluja [[2017.]] godine. Genetska analiza dvaju ovih primjeraka sugerirala je da se razlikuju u dva bazna para gena COI, što sugerira da je populacija morala zadržati određenu raznolikost i da možda nije ozbiljno ugrožena.&lt;ref name=&quot;Ozren Polašek &quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/en/file/417209.pdf Ozren Polašek], pristupljeno 1. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; Početkom lipnja prikupljena su i puštena još dva mužjaka, ali ženka nije pronađena, jer je ostala neopisana. Zanimljivo je da je samo jedan mužjak nalikovao [[Holotip|holotip]]u, imajući potpuno crni [[Klipeus|klipeus]]; svi ostali, uključujući i dva puštena primjerka, imali su žute oznake na klipeusu. Ovo je jedna od najmanjih europskih osa, s duljinom tijela do 6 mm.

== Ženke ==
Dvije ženke iste vrste prikupljene su na istoj lokaciji godinu dana kasnije, što je omogućilo opis ženke. Dodatni primjerci prikupljeni su na još jednoj lokaciji na planini Mosor, te u planinama [[Kozjak]] i [[Dinara]]. Važno je napomenuti da su primjerci prikupljeni samo na pet lokacija duž gotovo 130 km pažljivo ispitanih planinskih staza, što sugerira fragmentirano i vrlo neujednačeno pojavljivanje. Trenutno se vrsta smatra endemskom za Hrvatsku. Nekoliko taksonomskih pitanja u ovom rodu u južnoj i istočnoj Europi još uvijek nije riješeno, uključujući odnos ''L. quintus'' s [[Leptochilus crassipunctatus|L. crassipunctatus]] (Maidl), što zahtijeva daljnji taksonomski rad i genetsku usporedbu.&lt;ref name=&quot;LBB &quot;&gt;[https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0054_1_0251-0256.pdf The description of Leptochilus quintus], pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Ose]]</text>
      <sha1>84bd2wmi8vddi9jvon81eyki9bbvs6b</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447759</id>
      <parentid>7447758</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:13:28Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7447759</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="3244" sha1="40hve6k369xjz66m05bgfcyfximth2r" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        =''Leptochilus quintus''
| slika        = Leptochilus quintus.jpg
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =''L. quintus''
| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum      = [[Arthropoda]]
| classis      =[[Insecta]]
| ordo         =[[Hymenoptera]]
| familia      =[[Vespidae]]
| genus        =[[Leptochilus (Animalia)|Leptochilus]]
| species      =''L. quintus''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Leptochilus quintus''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Gusenleitner&lt;/small&gt;, 1991
| karta_raspon =
}}
'''''Leptochilus quintus''''', je vrsta [[ose lončarice]] (''[[Eumeninae]]''), opisana [[1991.]] godine na temelju jednog (holotip) primjerka identificiranog iz Prirodoslovnog muzeja u [[Budimpešta|Budimpešti]]. Primjerak je prikupljen 1885. godine u [[Podvežica|Podvežici]], dijelu današnje [[Rijeka|Rijeke]] u Hrvatskoj. Budući da je ikada prikupljen samo jedan primjerak, vrsta je smatrana izumrlom.&lt;ref name=&quot; Biologiezentrum Linz &quot;&gt;[https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0025_2_0745-0769.pdf  Biologiezentrum Linz], pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Mužjaci ==
Neočekivano, šest mužjaka ove vrste prikupljeno je na planini [[Mosor]] u blizini [[Split]]a u svibnju i lipnju [[2021.]] godine, čime je ponovno otkrivena vrsta koja se smatrala izumrlom 136 godina, budući da tijekom cijelog tog razdoblja nije prikupljen nijedan primjerak. Ovi primjerci prikupljeni su na vrlo uskoj planinskoj stazi, u području koje je teško pogodila oluja [[2017.]] godine. Genetska analiza dvaju ovih primjeraka sugerirala je da se razlikuju u dva bazna para gena COI, što sugerira da je populacija morala zadržati određenu raznolikost i da možda nije ozbiljno ugrožena.&lt;ref name=&quot;Ozren Polašek &quot;&gt;[https://hrcak.srce.hr/en/file/417209.pdf Ozren Polašek], pristupljeno 1. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; Početkom lipnja prikupljena su i puštena još dva mužjaka, ali ženka nije pronađena, jer je ostala neopisana. Zanimljivo je da je samo jedan mužjak nalikovao [[Holotip|holotip]]u, imajući potpuno crni [[Klipeus|klipeus]]; svi ostali, uključujući i dva puštena primjerka, imali su žute oznake na klipeusu. Ovo je jedna od najmanjih europskih osa, s duljinom tijela do 6 mm.

== Ženke ==
Dvije ženke iste vrste prikupljene su na istoj lokaciji godinu dana kasnije, što je omogućilo opis ženke. Dodatni primjerci prikupljeni su na još jednoj lokaciji na planini Mosor, te u planinama [[Kozjak]] i [[Dinara]]. Važno je napomenuti da su primjerci prikupljeni samo na pet lokacija duž gotovo 130 km pažljivo ispitanih planinskih staza, što sugerira fragmentirano i vrlo neujednačeno pojavljivanje. Trenutno se vrsta smatra endemskom za Hrvatsku. Nekoliko taksonomskih pitanja u ovom rodu u južnoj i istočnoj Europi još uvijek nije riješeno, uključujući odnos ''L. quintus'' s [[Leptochilus crassipunctatus|L. crassipunctatus]] (Maidl), što zahtijeva daljnji taksonomski rad i genetsku usporedbu.&lt;ref name=&quot;LBB &quot;&gt;[https://www.zobodat.at/pdf/LBB_0054_1_0251-0256.pdf The description of Leptochilus quintus], pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Ose]]</text>
      <sha1>40hve6k369xjz66m05bgfcyfximth2r</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Kultura Fenicije</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810544</id>
    <revision>
      <id>7447789</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:34:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Fenicija]] [[Kategorija:Kultura po bivšim državama|Fenicija]] [[Kategorija:Azijska kultura po državama|Fenicija]] [[Kategorija:Bliskoistočna kultura|Fenicija]] [[Kategorija:Kultura Starog vijeka|Fenicija]]«.</comment>
      <origin>7447789</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="222" sha1="pull6ptq9tbvg1wc8vm5t9nhqjr0mr4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Fenicija]]
[[Kategorija:Kultura po bivšim državama|Fenicija]]
[[Kategorija:Azijska kultura po državama|Fenicija]]
[[Kategorija:Bliskoistočna kultura|Fenicija]]
[[Kategorija:Kultura Starog vijeka|Fenicija]]</text>
      <sha1>pull6ptq9tbvg1wc8vm5t9nhqjr0mr4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Fenička religija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810545</id>
    <revision>
      <id>7447790</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:35:04Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447790</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447791</id>
      <parentid>7447790</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:36:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Fenicija]]; +[[Kategorija:Religija po bivšim državama]]; +[[Kategorija:Drevne semitske religije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447791</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="143" sha1="0i43lr6krtorb42210eugc5imye5nye" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Fenicija|Religija]]
[[Kategorija:Religija po bivšim državama|Fenicija]]
[[Kategorija:Drevne semitske religije]]</text>
      <sha1>0i43lr6krtorb42210eugc5imye5nye</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Velebitsko lanešce</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810546</id>
    <revision>
      <id>7447794</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:40:01Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =pink | naziv        = Velebitsko lanešce | slika        =  | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice) | regnum       =[[Animalia]] | phylum       = [[Arthropoda]] | classis      =[[Insecta]] | ordo         =[[Coleoptera]] | familia      =[[Carabidae]] | genus        ='''''[[Nebria]]''''' | species      =''N. velebiticola'' | subspecies   = | dvoi...«.</comment>
      <origin>7447794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1082" sha1="30dckoddkwxjg4wswwk78eyc9yac101" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = Velebitsko lanešce
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Arthropoda]]
| classis      =[[Insecta]]
| ordo         =[[Coleoptera]]
| familia      =[[Carabidae]]
| genus        ='''''[[Nebria]]'''''
| species      =''N. velebiticola''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Nebria velebiticola''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Reitter&lt;/small&gt;, 1902
| karta_raspon =
}}
'''Velebitsko lanešce''', ''Nebria velebiticola'' je vrsta [[Kornjaši|kornjaša]] iz porodice [[Trčci|trčka]] i potporodice ''[[Nebriinae]]''. Strogo je zaštićena&lt;ref&gt;[https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/540685/nn-144-2013-%284.12.2013.%29%2C-pravilnik-o-strogo-zasticenim-vrstama Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama] pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; i [[endem]]ska vrsta za [[Hrvatska|Hrvatsku]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Trčci]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>30dckoddkwxjg4wswwk78eyc9yac101</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447795</id>
      <parentid>7447794</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T21:40:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Nebria velebiticola]] na [[Velebitsko lanešce]]</comment>
      <origin>7447794</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1082" sha1="30dckoddkwxjg4wswwk78eyc9yac101" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = Velebitsko lanešce
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = (vidi IUCN-ov crveni popis za kratice)
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Arthropoda]]
| classis      =[[Insecta]]
| ordo         =[[Coleoptera]]
| familia      =[[Carabidae]]
| genus        ='''''[[Nebria]]'''''
| species      =''N. velebiticola''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Nebria velebiticola''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Reitter&lt;/small&gt;, 1902
| karta_raspon =
}}
'''Velebitsko lanešce''', ''Nebria velebiticola'' je vrsta [[Kornjaši|kornjaša]] iz porodice [[Trčci|trčka]] i potporodice ''[[Nebriinae]]''. Strogo je zaštićena&lt;ref&gt;[https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/540685/nn-144-2013-%284.12.2013.%29%2C-pravilnik-o-strogo-zasticenim-vrstama Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama] pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; i [[endem]]ska vrsta za [[Hrvatska|Hrvatsku]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Trčci]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>30dckoddkwxjg4wswwk78eyc9yac101</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447805</id>
      <parentid>7447795</parentid>
      <timestamp>2026-05-03T23:09:55Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Croxyz</username>
        <id>205325</id>
      </contributor>
      <origin>7447805</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1059" sha1="28gltrxjrwahewc3q9f6qgs6ym3bbp1" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = Velebitsko lanešce
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Arthropoda]]
| classis      =[[Insecta]]
| ordo         =[[Coleoptera]]
| familia      =[[Carabidae]]
| genus        =''[[Nebria]]''
| species      ='''''N. velebiticola'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Nebria velebiticola''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Reitter&lt;/small&gt;, 1902
| karta_raspon =
}}
'''Velebitsko lanešce''' ([[latinski]]: ''Nebria velebiticola'') je vrsta [[Kornjaši|kornjaša]] iz porodice [[Trčci|trčka]] i potporodice ''[[Nebriinae]]''. Strogo je zaštićena&lt;ref&gt;[https://www.zakon.hr/c/podzakonski-propis/540685/nn-144-2013-%284.12.2013.%29%2C-pravilnik-o-strogo-zasticenim-vrstama Pravilnik o strogo zaštićenim vrstama] pristupljeno 3. svibnja 2026.&lt;/ref&gt; i [[endem]]ska vrsta za [[Hrvatska|Hrvatsku]].
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Trčci]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>28gltrxjrwahewc3q9f6qgs6ym3bbp1</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Nebria velebiticola</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810547</id>
    <redirect title="Velebitsko lanešce" />
    <revision>
      <id>7447796</id>
      <timestamp>2026-05-03T21:40:21Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Nebria velebiticola]] na [[Velebitsko lanešce]]</comment>
      <origin>7447796</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="35" sha1="r9oftj4rv17eyabrwsq0a8w36vbwvem" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Velebitsko lanešce]]</text>
      <sha1>r9oftj4rv17eyabrwsq0a8w36vbwvem</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Strongylognathus dalmaticus</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810548</id>
    <revision>
      <id>7447812</id>
      <timestamp>2026-05-04T04:53:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =pink | naziv        = ''Strongylognathus dalmaticus'' | slika        =  | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = VU | regnum       =[[Animalia]] | phylum       = [[Arthropoda]] | classis      =[[Insecta]] | ordo         =[[Hymenoptera]] | familia      =[[Formicidae]] | genus        =''[[Strongylognathus]]'' | species      ='''''S. dalmaticus''''' | subspecies   = | dvoimeno     =''St...«.</comment>
      <origin>7447812</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1266" sha1="hu9835upbe00o2dh6ccch873lw7crwv" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Strongylognathus dalmaticus''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = VU
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Arthropoda]]
| classis      =[[Insecta]]
| ordo         =[[Hymenoptera]]
| familia      =[[Formicidae]]
| genus        =''[[Strongylognathus]]''
| species      ='''''S. dalmaticus'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Strongylognathus dalmaticus''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;[[Cesare Baroni Urbani|Baroni Urbani]]&lt;/small&gt;, 1969
| karta_raspon =
}}
'''''Strongylognathus dalmaticus''''', je vrsta [[mravi|mrava]] iz potporodice [[Myrmicinae]]. [[Endem]]ska vrsta za [[Hrvatska|Hrvatsku]].&lt;ref&gt;[https://www.iucnredlist.org/species/20922/9236366 IUCN], pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;. Vrstu je opisao Cesare Baroni Urbani a zabilježen je na otoku [[Biševo|Biševu]]. Opis se temelji na jedinki koja je pripadala kasti radnika. &lt;ref&gt;[https://scispace.com/pdf/the-first-record-of-the-ant-genus-strongylognathus-insecta-4jzrm4zfte.pdf The first record of the ant genus Strongylognathus], pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Mravi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>hu9835upbe00o2dh6ccch873lw7crwv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Sibiraea laevigata</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810549</id>
    <redirect title="Hrvatska sibireja" />
    <revision>
      <id>7447815</id>
      <timestamp>2026-05-04T05:38:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Zeljko premješta stranicu [[Sibiraea laevigata]] na [[Hrvatska sibireja]] preko preusmjeravanja</comment>
      <origin>7447815</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="33" sha1="qdigqw7fls73s4p4md4ab0525u84jil" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Hrvatska sibireja]]</text>
      <sha1>qdigqw7fls73s4p4md4ab0525u84jil</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tandonia lagostana</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810550</id>
    <revision>
      <id>7447818</id>
      <timestamp>2026-05-04T06:13:49Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =pink | naziv        = ''Tandonia lagostana'' | slika        =  | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       = CR | regnum       =[[Animalia]] | phylum       = [[Mollusca]] | classis      =[[Gastropoda]] | ordo         =[[Stylommatophora]] | familia      =[[Milacidae]] | genus        =''[[Tandonia]]'' | species      ='''''T. lagostana''''' | subspecies   = | dvoimeno     =''Tandonia lagosta...«.</comment>
      <origin>7447818</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1061" sha1="36xnxya0i8sbfi5lu8m5h67de9rx2j7" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Tandonia lagostana''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = CR
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Mollusca]]
| classis      =[[Gastropoda]]
| ordo         =[[Stylommatophora]]
| familia      =[[Milacidae]]
| genus        =''[[Tandonia]]''
| species      ='''''T. lagostana'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Tandonia lagostana''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;(H.Wagner), 1940)&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Tandonia lagostana''''',  je vrsta [[Puževi|puž]]a iz porodice ''[[Milacidae]]''.&lt;ref&gt;[https://www.iucnredlist.org/species/171613/1328903 IUCN], pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;.  Endemska je za otok [[Lastovo]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gdje je posljednji put pronađena [[1940.]] godine. Vodi se kao kritično ugrožena vrsta. Postoji i dodatni zapis s [[Crna Gora|crnogorske]] obale koji zahtijeva potvrdu.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Puževi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>36xnxya0i8sbfi5lu8m5h67de9rx2j7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447863</id>
      <parentid>7447818</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:46:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7447863</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1099" sha1="p5zqf496w39hvi56m2nbwjzewpmki0l" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Tandonia lagostana''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = CR
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Mollusca]]
| classis      =[[Gastropoda]]
| ordo         =[[Stylommatophora]]
| familia      =[[Milacidae]]
| genus        =''[[Tandonia]]''
| species      ='''''T. lagostana'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Tandonia lagostana''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;(H.Wagner), 1940)&lt;/small&gt;
| karta_raspon =Tandonia-lagostana-map-eur-nm-moll.jpg
}}
'''''Tandonia lagostana''''',  je vrsta [[Puževi|puž]]a iz porodice ''[[Milacidae]]''.&lt;ref&gt;[https://www.iucnredlist.org/species/171613/1328903 IUCN], pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;.  Endemska je za otok [[Lastovo]] u [[Hrvatska|Hrvatskoj]], gdje je posljednji put pronađena [[1940.]] godine. Vodi se kao kritično ugrožena vrsta. Postoji i dodatni zapis s [[Crna Gora|crnogorske]] obale koji zahtijeva potvrdu.
== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Puževi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>p5zqf496w39hvi56m2nbwjzewpmki0l</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Portlannd</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810551</id>
    <revision>
      <id>7447834</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:09:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447834</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4" xml:space="preserve">{{čarapko|Portlannd}}</text>
      <sha1>qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:AnimeStation</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810552</id>
    <revision>
      <id>7447835</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:10:43Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447835</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4" xml:space="preserve">{{čarapko|Portlannd}}</text>
      <sha1>qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Aurelian Octavicus</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810553</id>
    <revision>
      <id>7447836</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:11:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447836</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4" xml:space="preserve">{{čarapko|Portlannd}}</text>
      <sha1>qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:DerTorx</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810554</id>
    <revision>
      <id>7447837</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:11:50Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447837</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4" xml:space="preserve">{{čarapko|Portlannd}}</text>
      <sha1>qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Dewalko</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810555</id>
    <revision>
      <id>7447838</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:12:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447838</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4" xml:space="preserve">{{čarapko|Portlannd}}</text>
      <sha1>qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Great Tribalia</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810556</id>
    <revision>
      <id>7447839</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:13:31Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447839</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4" xml:space="preserve">{{čarapko|Portlannd}}</text>
      <sha1>qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:John Pontifex</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810557</id>
    <revision>
      <id>7447840</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:13:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{čarapko|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447840</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="22" sha1="qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4" xml:space="preserve">{{čarapko|Portlannd}}</text>
      <sha1>qqhpbi1pyjpt9xy9pn77bfq98u5rux4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Popis potvrđenih čarapaka (suradnik Portlannd)</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810558</id>
    <revision>
      <id>7447842</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:15:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Runolist</username>
        <id>263374</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Popis potvrđenih čarapaka|Portlannd}}«.</comment>
      <origin>7447842</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="41" sha1="2uwla219qj4i40wogwwezm0tr0i5pkn" xml:space="preserve">{{Popis potvrđenih čarapaka|Portlannd}}</text>
      <sha1>2uwla219qj4i40wogwwezm0tr0i5pkn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prah</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810559</id>
    <revision>
      <id>7447846</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:29:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Granulacija materijala]] [[Kategorija:Materijali]]«.</comment>
      <origin>7447846</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="79" sha1="4dmv80p3v0wk0rnjji9bx9f4oms4c5z" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Granulacija materijala]]
[[Kategorija:Materijali]]</text>
      <sha1>4dmv80p3v0wk0rnjji9bx9f4oms4c5z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Njega kože</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810560</id>
    <revision>
      <id>7447848</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:32:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447848</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447852</id>
      <parentid>7447848</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:37:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+ 6 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447852</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="168" sha1="ltxovshqo7j5p6rvfo007soo5kv2d3z" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Ljudski izgled]]
[[Kategorija:Higijena]]
[[Kategorija:Ljepota]]
[[Kategorija:Koža]]
[[Kategorija:Kozmetika]]
[[Kategorija:Dermatologija]]</text>
      <sha1>ltxovshqo7j5p6rvfo007soo5kv2d3z</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Prvenstvo Moravske župe u nogometu 1923.</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810561</id>
    <revision>
      <id>7447851</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:36:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Ame71</username>
        <id>128419</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.}} {{Infookvir sezona nogometne lige | natjecanje                = Prvenstvo Moravske župe | sezona                    = 1923. | izdanje                   = 3. | država                    = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]] | datum                     =  | prvaci                    = [[OFK Sinđelić Niš|Sinđelić Niš]] &lt;small&gt;(2. naslov)&lt;/small&gt; | promovirani               =  | degrad...«.</comment>
      <origin>7447851</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2802" sha1="ia5c7ydrts1mdr1n6yhzp5ti2rys5eb" xml:space="preserve">{{glavni|Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.}}
{{Infookvir sezona nogometne lige
| natjecanje                = Prvenstvo Moravske župe
| sezona                    = 1923.
| izdanje                   = 3.
| država                    = {{Z|Kr JUG}} [[Kraljevina SHS]]
| datum                     = 
| prvaci                    = [[OFK Sinđelić Niš|Sinđelić Niš]] &lt;small&gt;(2. naslov)&lt;/small&gt;
| promovirani               = 
| degradirani               = 
| broj klubova              = 
| utakmica                  = 
| golova                    = 
| prosjek golova            = 
| najbolji strijelac        = 
| najveća domaća pobjeda    =  
| najveća gostujuća pobjeda = 
| najefikasnija utakmica    = 
| pobjednički niz           = 
| niz neporaženosti         = 
| niz poraza                = 
| najveća posjećenost       = 
| najmanja posjećenost      = 
| prosječna posjećenost     = 
| ukupna posjećenost        = 
| prethodna sezona          = [[Prvenstvo Moravske župe u nogometu 1922.|1922.]]
| sljedeća sezona           = [[Prvenstvo Moravske župe u nogometu 1923./24.|1923./24.]]
}}

U sezoni 1922./23. prvenstvo Moravske župe bilo je dio provincijskog prvenstva [[Beogradski loptački podsavez|Beogradskog loptačkog podsaveza]].

== Prvenstvo župe ==
''Sudionici:'' Nišavac i [[OFK Sinđelić Niš|Sinđelić]] (Niš), Vardar i Građanski (Leskovac), Vitez, Jedinstvo i Sloga (Vranje), Deligrad (Aleksinac) i Jug Bogdan (Prokuplje)&lt;ref name=&quot;vrsac&quot;&gt;[https://fudbalvrsac.blogspot.com/2017/10/fudbalske-lige-u-doba-kraljevine_3.html FUDBALSKE LIGE U DOBA KRALJEVINE JUGOSLAVIJE (1920-1941) - 4.deo]&lt;/ref&gt;

Prvak je bio [[OFK Sinđelić Niš|Sinđelić Niš]].&lt;ref&gt;[http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 216.&lt;/ref&gt;

== Poveznice ==
* [[Beogradski loptački podsavez]]
* [[Prvenstvo Beogradskog loptačkog podsaveza 1922./23.]]

== Vanjske poveznice ==
* Milorad Sijić, [http://www.trstenicani.com/Trstenik_sportovi/TS_Fudbal/fudbal_u_kraljevini_jugoslaviji_msijic.pdf Fudbal u Kraljevini Jugoslavije (drugo dopunjeno izdanje)], Zavičajni muzej župe Aleksandrovac, Aleksandrovac 2014., str. 196-197. i 216.
* [https://www.claudionicoletti.eu/soccer-statistics/campionati-nazionali-in-europa/all-final-tables/yugoslavia-league-final-tables/yug-1921-30/ claudionicoletti: KINGDOM OF SLOVENES, CROATES AND SERBS 1920-1925]

== Izvori ==
&lt;small&gt; 
{{izvori}} &lt;/small&gt; 

{{Sezone Niškog loptačkog podsaveza}}

[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Kraljevini SHS - sezona 1922./23.|Ž Morava]]
[[Kategorija:Nogometna natjecanja u Srbiji (1918. – 1941.)|1922-23 Ž Morava]]</text>
      <sha1>ia5c7ydrts1mdr1n6yhzp5ti2rys5eb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Ljepota</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810562</id>
    <revision>
      <id>7447853</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:38:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447853</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447854</id>
      <parentid>7447853</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:39:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Moda|Moda]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447854</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="36" sha1="oaovtn8yufpm7tpelhzbh63pg78qdka" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Moda]]</text>
      <sha1>oaovtn8yufpm7tpelhzbh63pg78qdka</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Granulacija materijala</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810563</id>
    <revision>
      <id>7447858</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:42:54Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447858</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447859</id>
      <parentid>7447858</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:43:44Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Materijali]]; +[[Kategorija:Tehnologija čestica]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447859</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78" sha1="4edua15n11uega008obvl5f6q2xxvfo" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Materijali]]
[[Kategorija:Tehnologija čestica]]</text>
      <sha1>4edua15n11uega008obvl5f6q2xxvfo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Tehnologija čestica</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810564</id>
    <revision>
      <id>7447861</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:45:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Tehnologije po vrsti|Čestica]] [[Kategorija:Kemijsko inženjerstvo]] [[Kategorija:Procesno inženjerstvo]] [[Kategorija:Okolišno inženjerstvo]] [[Kategorija:Čestice]]«.</comment>
      <origin>7447861</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="183" sha1="gkm3mux509r682b7p6tjppug5v0gbkl" xml:space="preserve">[[Kategorija:Tehnologije po vrsti|Čestica]]
[[Kategorija:Kemijsko inženjerstvo]]
[[Kategorija:Procesno inženjerstvo]]
[[Kategorija:Okolišno inženjerstvo]]
[[Kategorija:Čestice]]</text>
      <sha1>gkm3mux509r682b7p6tjppug5v0gbkl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Čestice</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810565</id>
    <revision>
      <id>7447862</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:45:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Fizički objekti]]«.</comment>
      <origin>7447862</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="31" sha1="8c0p2sjs6yrmoz578xopynapgnj383h" xml:space="preserve">[[Kategorija:Fizički objekti]]</text>
      <sha1>8c0p2sjs6yrmoz578xopynapgnj383h</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Crkvene kneževine</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810566</id>
    <revision>
      <id>7447867</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:50:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447867</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447873</id>
      <parentid>7447867</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:27Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+[[Kategorija:Kneževine]]; +[[Kategorija:Teokracije]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447873</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="68" sha1="ql876b01os3jl8ahvlpf23uivpjg7jy" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Kneževine]]
[[Kategorija:Teokracije]]</text>
      <sha1>ql876b01os3jl8ahvlpf23uivpjg7jy</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Tomislav Pacak</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810567</id>
    <revision>
      <id>7447868</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:52:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Infookvir životopis | ime                     = Tomislav Pacak | slika                   = | veličina                = | opis_slike              = | rodno_ime               = | pseudonim               = | rođenje                 = [[16. siječnja]] [[1983.]] | mjesto_rođenja          = [[Zagreb]] | smrt                    = | mjesto_smrti            = | uzrok_smrti             = | posljednje_počivalište  = | prebivalište            = | nac...«.</comment>
      <origin>7447868</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10979" sha1="psfi5ozhys0elvxtkissrbyjz1j0e88" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime                     = Tomislav Pacak
| slika                   =
| veličina                =
| opis_slike              =
| rodno_ime               =
| pseudonim               =
| rođenje                 = [[16. siječnja]] [[1983.]]
| mjesto_rođenja          = [[Zagreb]]
| smrt                    =
| mjesto_smrti            =
| uzrok_smrti             =
| posljednje_počivalište  =
| prebivalište            =
| nacionalnost            =
| etnicitet               =
| državljanstvo           =
| poznat_po               = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
| obrazovanje             =
| poslodavac              = [[Hrvatski nogometni savez]]
| zanimanje               = magistar ekonomije, novinar, kolumnist, glasnogovornik
| godine_rada             =
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | team menadžerica}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | team menadžerica}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|team menadžerica}}
{{Medalje dno}}
'''Tomislav Pacak''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[1983.]]), hrvatski je novinar, kolumnist i glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]].

Odrastao je u [[Dugo Selo|Dugom Selu]], gdje je završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio [[MIOC]] i magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu]].
== Karijera ==
=== Sportnet ===
Novinarsku karijeru je započeo kao sportski novinar na internetskom portalu [[Sportnet.hr]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://pressedan.unin.hr/veliki-intervju-s-tomislavom-pacakom-kad-ti-netko-nacrta-svastiku-na-terenu-nema-tih-rijeci-kojima-mozes-izvesti-da-je-to-dobro-ali-moras-pokusati.html |title=Veliki intervju s Tomislavom Pacakom: ,, Kad ti netko nacrta svastiku na terenu, nema tih riječi kojima možeš izvesti da je to dobro, ali moraš pokušati” |publisher=pressedan.unin.hr |date=11. lipnja 2021. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;, u kojem je od 2000. do 2013. prošao sve stepenice od novinara, kolumnista, zamjenika glavnog urednika do glavnog urednika,&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19660/tomislav-pacak-luka-modric-najbolji-ivan-rakitic-najsusretljiviji/ |title=Tomislav Pacak: &quot;Luka Modrić najbolji, Ivan Rakitić najsusretljiviji&quot; |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=18. ožujka 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; te je bio autor brojnih kolumni i intervjua.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/394215/ |title=Intervju sa Slavenom Bilićem: &quot;Želim da i Hajduk bude uspješan kao Dinamo&quot; |publisher=Sportnet.hr|date=26. ožujka 2010. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme je, između ostalog, nagrađen je od časopisa ''&quot;Plan B&quot;'' za sportski tekst godine (''&quot;Zvijezde koje ne poznajete&quot;'') na hrvatskom webu. U obrazloženju priznanja stoji kako je &quot;riječ o članku na Sportnetovim stranicama u kojemu autor Tomislav Pacak piše o zvijezdama koje ne poznajemo, odnosno o sportašima koji nisu u fokusu 'mainstream' medija.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/354993/ |title=Priznanja novinarima Sportneta |publisher=sportnet.hr|date=24. siječnja 2008. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Taj tekst je samo jedan od skoro 350 njegovih kolumni koje su redovito objavljivane na Sportnetovom portalu pod nazivom ''&quot;Packe&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/arhiva/?pID=319594 |title=Packe - arhiva |publisher=sportnet.hr |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
=== Hrvatski nogometni savez ===
Nakon uspješne suradnje s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] u organizaciji [[UEFA_Europsko_futsalsko_prvenstvo_–_Hrvatska_2012.|Europskog futsalskog prvenstva u Zagrebu i Splitu 2012.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; u funkciji časnika za medije Prvenstva, Tomislav je od 2013. godine zaposlen kao glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]] s kojom je bio na tri svjetska i tri europska prvenstva.

Njegova uloga obuhvaća širok spektar aktivnosti. Kao voditelj odjela komunikacija HNS-a odgovoran je za odnose s medijima i javnošću, operativne poslove s [[FIFA|Fifom]] i [[UEFA|Uefom]], uređivanje internetskih stranica, digitalnih platformi i publikacija HNS-a&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;, a pritom je dva puta dobio nagradu Hrvatskog zbora sportskih novinara za najbolju press službu u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/21164/hzsn-nagradio-hns-s-dvije-nagrade/ |title=HZSN nagradio HNS s dvije nagrade |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=24. veljače 2020. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/25144/pacak-i-hns-nagradjeni-za-najbolju-press-sluzbu/ |title=Pacak i HNS nagrađeni za najbolju press službu |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=20. veljače 2022. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Također, HNS-ov odjel za komunikacije pod njegovim je vodstvom osvojio dvije prestižne [[UEFA|Uefine]] nagrade za komunikaciju s navijačima (2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/7370/hns-nagradjen-za-rad-na-digitalnim-platformama/ |title=HNS nagrađen za rad na digitalnim platformama |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. prosinca 2014. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; i 2018. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19045/hns-dobitnik-prestizne-uefine-nagrade-grow/ |title=HNS dobitnik prestižne Uefine nagrade GROW |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. studenog 2018. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;). U javnim nastupima često ističe važnost dostupnosti reprezentacije navijačima, naglašavajući kako je cilj da reprezentacija bude ''„otvorena i dostupna svim navijačima”''.&lt;ref name=&quot;hrt2023&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/drugi-program/sport/vatreni-priredili-sjajan-spektakl-navijacima-sosa-najmladoj-populaciji-to-najvise-znaci-11012440 |title=Vatreni priredili spektakl navijačima |publisher=HRT |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Završio je programe ''“Certificate in Football Management”'' i ''“Diploma in Football Leadership and Management”'' [[UEFA|Uefe]] i Sveučilišta u [[Lausanne|Lausannei]], gdje je dobio i ''&quot;Certificate of Merit&quot;'' kao jedan od najbolje ocijenjenih polaznika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/20780/glasnogovornik-hns-a-zavrsio-prestiznu-uefinu-edukaciju/ |title=Glasnogovornik HNS-a završio prestižnu Uefinu edukaciju |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=5. studenog 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Zajedno s [[Iva Olivari|Ivom Olivari]], kolegicom iz HNS-a, čest je gost-predavač na raznim poslovnim i sportskim konferencijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tajneuspjeha.hr/ |title=Otkrij tajne uspjeha |publisher=tajneuspjeha.hr|access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==== Velika natjecanja ====
Kao glasnogovornik sudjelovao je u logističkom stožeru [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] na završnicama velikim natjecanjima:

* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]]
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.]], održano 2021. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.]] – treće mjesto
* Završnica [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija 2023.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.]]

==== Medalje ====
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] Srebrna medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]]
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] Brončana medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Katru 2022.]]
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja, [[UEFA Liga nacija 2022./23.]]
==== Odlikovanja ====
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]], 2018.: Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ |title=Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=13. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=14. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]], 2024.: Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C |title=Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina |publisher=[[HRT]]|date=26. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; ''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru&quot;'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf |title=Odluka o dodjeli odlikovanja |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=24. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==Unutarnje poveznice==
* [[Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pacak, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski športski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski urednici]]
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Dugo Selo]]</text>
      <sha1>psfi5ozhys0elvxtkissrbyjz1j0e88</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447875</id>
      <parentid>7447868</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:59:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447875</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10970" sha1="1s9h4klg4kpfpkgmxysjojynkxalead" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime                     = Tomislav Pacak
| slika                   =
| veličina                =
| opis_slike              =
| rodno_ime               =
| pseudonim               =
| rođenje                 = [[16. siječnja]] [[1983.]]
| mjesto_rođenja          = [[Zagreb]]
| smrt                    =
| mjesto_smrti            =
| uzrok_smrti             =
| posljednje_počivalište  =
| prebivalište            =
| nacionalnost            =
| etnicitet               =
| državljanstvo           =
| poznat_po               = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
| obrazovanje             =
| poslodavac              = [[Hrvatski nogometni savez]]
| zanimanje               = magistar ekonomije, novinar, kolumnist, glasnogovornik
| godine_rada             =
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | glasnogovornik}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | glasnogovornik}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|glasnogovornik}}
{{Medalje dno}}
'''Tomislav Pacak''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[1983.]]), hrvatski je novinar, kolumnist i glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]].

Odrastao je u [[Dugo Selo|Dugom Selu]], gdje je završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio [[MIOC]] i magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu]].
== Karijera ==
=== Sportnet ===
Novinarsku karijeru je započeo kao sportski novinar na internetskom portalu [[Sportnet.hr]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://pressedan.unin.hr/veliki-intervju-s-tomislavom-pacakom-kad-ti-netko-nacrta-svastiku-na-terenu-nema-tih-rijeci-kojima-mozes-izvesti-da-je-to-dobro-ali-moras-pokusati.html |title=Veliki intervju s Tomislavom Pacakom: ,, Kad ti netko nacrta svastiku na terenu, nema tih riječi kojima možeš izvesti da je to dobro, ali moraš pokušati” |publisher=pressedan.unin.hr |date=11. lipnja 2021. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;, u kojem je od 2000. do 2013. prošao sve stepenice od novinara, kolumnista, zamjenika glavnog urednika do glavnog urednika,&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19660/tomislav-pacak-luka-modric-najbolji-ivan-rakitic-najsusretljiviji/ |title=Tomislav Pacak: &quot;Luka Modrić najbolji, Ivan Rakitić najsusretljiviji&quot; |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=18. ožujka 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; te je bio autor brojnih kolumni i intervjua.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/394215/ |title=Intervju sa Slavenom Bilićem: &quot;Želim da i Hajduk bude uspješan kao Dinamo&quot; |publisher=Sportnet.hr|date=26. ožujka 2010. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme je, između ostalog, nagrađen je od časopisa ''&quot;Plan B&quot;'' za sportski tekst godine (''&quot;Zvijezde koje ne poznajete&quot;'') na hrvatskom webu. U obrazloženju priznanja stoji kako je &quot;riječ o članku na Sportnetovim stranicama u kojemu autor Tomislav Pacak piše o zvijezdama koje ne poznajemo, odnosno o sportašima koji nisu u fokusu 'mainstream' medija.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/354993/ |title=Priznanja novinarima Sportneta |publisher=sportnet.hr|date=24. siječnja 2008. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Taj tekst je samo jedan od skoro 350 njegovih kolumni koje su redovito objavljivane na Sportnetovom portalu pod nazivom ''&quot;Packe&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/arhiva/?pID=319594 |title=Packe - arhiva |publisher=sportnet.hr |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
=== Hrvatski nogometni savez ===
Nakon uspješne suradnje s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] u organizaciji [[UEFA_Europsko_futsalsko_prvenstvo_–_Hrvatska_2012.|Europskog futsalskog prvenstva u Zagrebu i Splitu 2012.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; u funkciji časnika za medije Prvenstva, Tomislav je od 2013. godine zaposlen kao glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]] s kojom je bio na tri svjetska i tri europska prvenstva.

Njegova uloga obuhvaća širok spektar aktivnosti. Kao voditelj odjela komunikacija HNS-a odgovoran je za odnose s medijima i javnošću, operativne poslove s [[FIFA|Fifom]] i [[UEFA|Uefom]], uređivanje internetskih stranica, digitalnih platformi i publikacija HNS-a&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;, a pritom je dva puta dobio nagradu Hrvatskog zbora sportskih novinara za najbolju press službu u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/21164/hzsn-nagradio-hns-s-dvije-nagrade/ |title=HZSN nagradio HNS s dvije nagrade |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=24. veljače 2020. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/25144/pacak-i-hns-nagradjeni-za-najbolju-press-sluzbu/ |title=Pacak i HNS nagrađeni za najbolju press službu |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=20. veljače 2022. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Također, HNS-ov odjel za komunikacije pod njegovim je vodstvom osvojio dvije prestižne [[UEFA|Uefine]] nagrade za komunikaciju s navijačima (2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/7370/hns-nagradjen-za-rad-na-digitalnim-platformama/ |title=HNS nagrađen za rad na digitalnim platformama |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. prosinca 2014. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; i 2018. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19045/hns-dobitnik-prestizne-uefine-nagrade-grow/ |title=HNS dobitnik prestižne Uefine nagrade GROW |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. studenog 2018. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;). U javnim nastupima često ističe važnost dostupnosti reprezentacije navijačima, naglašavajući kako je cilj da reprezentacija bude ''„otvorena i dostupna svim navijačima”''.&lt;ref name=&quot;hrt2023&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/drugi-program/sport/vatreni-priredili-sjajan-spektakl-navijacima-sosa-najmladoj-populaciji-to-najvise-znaci-11012440 |title=Vatreni priredili spektakl navijačima |publisher=HRT |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Završio je programe ''“Certificate in Football Management”'' i ''“Diploma in Football Leadership and Management”'' [[UEFA|Uefe]] i Sveučilišta u [[Lausanne|Lausannei]], gdje je dobio i ''&quot;Certificate of Merit&quot;'' kao jedan od najbolje ocijenjenih polaznika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/20780/glasnogovornik-hns-a-zavrsio-prestiznu-uefinu-edukaciju/ |title=Glasnogovornik HNS-a završio prestižnu Uefinu edukaciju |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=5. studenog 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Zajedno s [[Iva Olivari|Ivom Olivari]], kolegicom iz HNS-a, čest je gost-predavač na raznim poslovnim i sportskim konferencijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tajneuspjeha.hr/ |title=Otkrij tajne uspjeha |publisher=tajneuspjeha.hr|access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==== Velika natjecanja ====
Kao glasnogovornik sudjelovao je u logističkom stožeru [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] na završnicama velikim natjecanjima:

* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]]
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.]], održano 2021. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.]] – treće mjesto
* Završnica [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija 2023.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.]]

==== Medalje ====
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] Srebrna medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]]
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] Brončana medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Katru 2022.]]
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja, [[UEFA Liga nacija 2022./23.]]
==== Odlikovanja ====
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]], 2018.: Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ |title=Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=13. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=14. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]], 2024.: Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C |title=Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina |publisher=[[HRT]]|date=26. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; ''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru&quot;'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf |title=Odluka o dodjeli odlikovanja |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=24. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==Unutarnje poveznice==
* [[Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pacak, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski športski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski urednici]]
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Dugo Selo]]</text>
      <sha1>1s9h4klg4kpfpkgmxysjojynkxalead</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447903</id>
      <parentid>7447875</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:47:57Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <origin>7447903</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10993" sha1="a5ybafwm91dl0llqwj2elpqksmkl45g" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime                     = Tomislav Pacak
| slika                   = Tomislav_Pacak.png
| veličina                = 180
| opis_slike              =
| rodno_ime               =
| pseudonim               =
| rođenje                 = [[16. siječnja]] [[1983.]]
| mjesto_rođenja          = [[Zagreb]]
| smrt                    =
| mjesto_smrti            =
| uzrok_smrti             =
| posljednje_počivalište  =
| prebivalište            =
| nacionalnost            =
| etnicitet               =
| državljanstvo           =
| poznat_po               = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
| obrazovanje             =
| poslodavac              = [[Hrvatski nogometni savez]]
| zanimanje               = magistar ekonomije, novinar, kolumnist, glasnogovornik
| godine_rada             =
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | glasnogovornik}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | glasnogovornik}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|glasnogovornik}}
{{Medalje dno}}
'''Tomislav Pacak''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[1983.]]), hrvatski je novinar, kolumnist i glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]].

Odrastao je u [[Dugo Selo|Dugom Selu]], gdje je završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio [[MIOC]] i magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu]].
== Karijera ==
=== Sportnet ===
Novinarsku karijeru je započeo kao sportski novinar na internetskom portalu [[Sportnet.hr]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://pressedan.unin.hr/veliki-intervju-s-tomislavom-pacakom-kad-ti-netko-nacrta-svastiku-na-terenu-nema-tih-rijeci-kojima-mozes-izvesti-da-je-to-dobro-ali-moras-pokusati.html |title=Veliki intervju s Tomislavom Pacakom: ,, Kad ti netko nacrta svastiku na terenu, nema tih riječi kojima možeš izvesti da je to dobro, ali moraš pokušati” |publisher=pressedan.unin.hr |date=11. lipnja 2021. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;, u kojem je od 2000. do 2013. prošao sve stepenice od novinara, kolumnista, zamjenika glavnog urednika do glavnog urednika,&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19660/tomislav-pacak-luka-modric-najbolji-ivan-rakitic-najsusretljiviji/ |title=Tomislav Pacak: &quot;Luka Modrić najbolji, Ivan Rakitić najsusretljiviji&quot; |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=18. ožujka 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; te je bio autor brojnih kolumni i intervjua.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/394215/ |title=Intervju sa Slavenom Bilićem: &quot;Želim da i Hajduk bude uspješan kao Dinamo&quot; |publisher=Sportnet.hr|date=26. ožujka 2010. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme je, između ostalog, nagrađen je od časopisa ''&quot;Plan B&quot;'' za sportski tekst godine (''&quot;Zvijezde koje ne poznajete&quot;'') na hrvatskom webu. U obrazloženju priznanja stoji kako je &quot;riječ o članku na Sportnetovim stranicama u kojemu autor Tomislav Pacak piše o zvijezdama koje ne poznajemo, odnosno o sportašima koji nisu u fokusu 'mainstream' medija.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/354993/ |title=Priznanja novinarima Sportneta |publisher=sportnet.hr|date=24. siječnja 2008. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Taj tekst je samo jedan od skoro 350 njegovih kolumni koje su redovito objavljivane na Sportnetovom portalu pod nazivom ''&quot;Packe&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/arhiva/?pID=319594 |title=Packe - arhiva |publisher=sportnet.hr |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
=== Hrvatski nogometni savez ===
Nakon uspješne suradnje s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] u organizaciji [[UEFA_Europsko_futsalsko_prvenstvo_–_Hrvatska_2012.|Europskog futsalskog prvenstva u Zagrebu i Splitu 2012.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; u funkciji časnika za medije Prvenstva, Tomislav je od 2013. godine zaposlen kao glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]] s kojom je bio na tri svjetska i tri europska prvenstva.

Njegova uloga obuhvaća širok spektar aktivnosti. Kao voditelj odjela komunikacija HNS-a odgovoran je za odnose s medijima i javnošću, operativne poslove s [[FIFA|Fifom]] i [[UEFA|Uefom]], uređivanje internetskih stranica, digitalnih platformi i publikacija HNS-a&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;, a pritom je dva puta dobio nagradu Hrvatskog zbora sportskih novinara za najbolju press službu u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/21164/hzsn-nagradio-hns-s-dvije-nagrade/ |title=HZSN nagradio HNS s dvije nagrade |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=24. veljače 2020. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/25144/pacak-i-hns-nagradjeni-za-najbolju-press-sluzbu/ |title=Pacak i HNS nagrađeni za najbolju press službu |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=20. veljače 2022. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Također, HNS-ov odjel za komunikacije pod njegovim je vodstvom osvojio dvije prestižne [[UEFA|Uefine]] nagrade za komunikaciju s navijačima (2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/7370/hns-nagradjen-za-rad-na-digitalnim-platformama/ |title=HNS nagrađen za rad na digitalnim platformama |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. prosinca 2014. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; i 2018. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19045/hns-dobitnik-prestizne-uefine-nagrade-grow/ |title=HNS dobitnik prestižne Uefine nagrade GROW |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. studenog 2018. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;). U javnim nastupima često ističe važnost dostupnosti reprezentacije navijačima, naglašavajući kako je cilj da reprezentacija bude ''„otvorena i dostupna svim navijačima”''.&lt;ref name=&quot;hrt2023&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/drugi-program/sport/vatreni-priredili-sjajan-spektakl-navijacima-sosa-najmladoj-populaciji-to-najvise-znaci-11012440 |title=Vatreni priredili spektakl navijačima |publisher=HRT |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Završio je programe ''“Certificate in Football Management”'' i ''“Diploma in Football Leadership and Management”'' [[UEFA|Uefe]] i Sveučilišta u [[Lausanne|Lausannei]], gdje je dobio i ''&quot;Certificate of Merit&quot;'' kao jedan od najbolje ocijenjenih polaznika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/20780/glasnogovornik-hns-a-zavrsio-prestiznu-uefinu-edukaciju/ |title=Glasnogovornik HNS-a završio prestižnu Uefinu edukaciju |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=5. studenog 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Zajedno s [[Iva Olivari|Ivom Olivari]], kolegicom iz HNS-a, čest je gost-predavač na raznim poslovnim i sportskim konferencijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tajneuspjeha.hr/ |title=Otkrij tajne uspjeha |publisher=tajneuspjeha.hr|access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==== Velika natjecanja ====
Kao glasnogovornik sudjelovao je u logističkom stožeru [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] na završnicama velikim natjecanjima:

* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]]
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.]], održano 2021. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.]] – treće mjesto
* Završnica [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija 2023.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.]]

==== Medalje ====
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] Srebrna medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]]
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] Brončana medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Katru 2022.]]
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja, [[UEFA Liga nacija 2022./23.]]
==== Odlikovanja ====
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]], 2018.: Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ |title=Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=13. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=14. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]], 2024.: Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C |title=Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina |publisher=[[HRT]]|date=26. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; ''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru&quot;'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf |title=Odluka o dodjeli odlikovanja |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=24. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==Unutarnje poveznice==
* [[Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pacak, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski športski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski urednici]]
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Dugo Selo]]</text>
      <sha1>a5ybafwm91dl0llqwj2elpqksmkl45g</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447921</id>
      <parentid>7447903</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:07:22Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>uklonjena kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Dugo Selo|Životopisi, Dugo Selo]]; dodana kategorija [[:Kategorija:Životopisi, Zagreb|Životopisi, Zagreb]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10990" sha1="872vl6p6vt7wvic25baxavvved2ozzn" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime                     = Tomislav Pacak
| slika                   = Tomislav_Pacak.png
| veličina                = 180
| opis_slike              =
| rodno_ime               =
| pseudonim               =
| rođenje                 = [[16. siječnja]] [[1983.]]
| mjesto_rođenja          = [[Zagreb]]
| smrt                    =
| mjesto_smrti            =
| uzrok_smrti             =
| posljednje_počivalište  =
| prebivalište            =
| nacionalnost            =
| etnicitet               =
| državljanstvo           =
| poznat_po               = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
| obrazovanje             =
| poslodavac              = [[Hrvatski nogometni savez]]
| zanimanje               = magistar ekonomije, novinar, kolumnist, glasnogovornik
| godine_rada             =
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | glasnogovornik}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | glasnogovornik}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|glasnogovornik}}
{{Medalje dno}}
'''Tomislav Pacak''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[1983.]]), hrvatski je novinar, kolumnist i glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]].

Odrastao je u [[Dugo Selo|Dugom Selu]], gdje je završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio [[MIOC]] i magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu]].
== Karijera ==
=== Sportnet ===
Novinarsku karijeru je započeo kao sportski novinar na internetskom portalu [[Sportnet.hr]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://pressedan.unin.hr/veliki-intervju-s-tomislavom-pacakom-kad-ti-netko-nacrta-svastiku-na-terenu-nema-tih-rijeci-kojima-mozes-izvesti-da-je-to-dobro-ali-moras-pokusati.html |title=Veliki intervju s Tomislavom Pacakom: ,, Kad ti netko nacrta svastiku na terenu, nema tih riječi kojima možeš izvesti da je to dobro, ali moraš pokušati” |publisher=pressedan.unin.hr |date=11. lipnja 2021. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;, u kojem je od 2000. do 2013. prošao sve stepenice od novinara, kolumnista, zamjenika glavnog urednika do glavnog urednika,&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19660/tomislav-pacak-luka-modric-najbolji-ivan-rakitic-najsusretljiviji/ |title=Tomislav Pacak: &quot;Luka Modrić najbolji, Ivan Rakitić najsusretljiviji&quot; |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=18. ožujka 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; te je bio autor brojnih kolumni i intervjua.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/394215/ |title=Intervju sa Slavenom Bilićem: &quot;Želim da i Hajduk bude uspješan kao Dinamo&quot; |publisher=Sportnet.hr|date=26. ožujka 2010. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme je, između ostalog, nagrađen je od časopisa ''&quot;Plan B&quot;'' za sportski tekst godine (''&quot;Zvijezde koje ne poznajete&quot;'') na hrvatskom webu. U obrazloženju priznanja stoji kako je &quot;riječ o članku na Sportnetovim stranicama u kojemu autor Tomislav Pacak piše o zvijezdama koje ne poznajemo, odnosno o sportašima koji nisu u fokusu 'mainstream' medija.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/354993/ |title=Priznanja novinarima Sportneta |publisher=sportnet.hr|date=24. siječnja 2008. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Taj tekst je samo jedan od skoro 350 njegovih kolumni koje su redovito objavljivane na Sportnetovom portalu pod nazivom ''&quot;Packe&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/arhiva/?pID=319594 |title=Packe - arhiva |publisher=sportnet.hr |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
=== Hrvatski nogometni savez ===
Nakon uspješne suradnje s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] u organizaciji [[UEFA_Europsko_futsalsko_prvenstvo_–_Hrvatska_2012.|Europskog futsalskog prvenstva u Zagrebu i Splitu 2012.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; u funkciji časnika za medije Prvenstva, Tomislav je od 2013. godine zaposlen kao glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]] s kojom je bio na tri svjetska i tri europska prvenstva.

Njegova uloga obuhvaća širok spektar aktivnosti. Kao voditelj odjela komunikacija HNS-a odgovoran je za odnose s medijima i javnošću, operativne poslove s [[FIFA|Fifom]] i [[UEFA|Uefom]], uređivanje internetskih stranica, digitalnih platformi i publikacija HNS-a&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;, a pritom je dva puta dobio nagradu Hrvatskog zbora sportskih novinara za najbolju press službu u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/21164/hzsn-nagradio-hns-s-dvije-nagrade/ |title=HZSN nagradio HNS s dvije nagrade |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=24. veljače 2020. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/25144/pacak-i-hns-nagradjeni-za-najbolju-press-sluzbu/ |title=Pacak i HNS nagrađeni za najbolju press službu |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=20. veljače 2022. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Također, HNS-ov odjel za komunikacije pod njegovim je vodstvom osvojio dvije prestižne [[UEFA|Uefine]] nagrade za komunikaciju s navijačima (2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/7370/hns-nagradjen-za-rad-na-digitalnim-platformama/ |title=HNS nagrađen za rad na digitalnim platformama |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. prosinca 2014. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; i 2018. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19045/hns-dobitnik-prestizne-uefine-nagrade-grow/ |title=HNS dobitnik prestižne Uefine nagrade GROW |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. studenog 2018. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;). U javnim nastupima često ističe važnost dostupnosti reprezentacije navijačima, naglašavajući kako je cilj da reprezentacija bude ''„otvorena i dostupna svim navijačima”''.&lt;ref name=&quot;hrt2023&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/drugi-program/sport/vatreni-priredili-sjajan-spektakl-navijacima-sosa-najmladoj-populaciji-to-najvise-znaci-11012440 |title=Vatreni priredili spektakl navijačima |publisher=HRT |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Završio je programe ''“Certificate in Football Management”'' i ''“Diploma in Football Leadership and Management”'' [[UEFA|Uefe]] i Sveučilišta u [[Lausanne|Lausannei]], gdje je dobio i ''&quot;Certificate of Merit&quot;'' kao jedan od najbolje ocijenjenih polaznika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/20780/glasnogovornik-hns-a-zavrsio-prestiznu-uefinu-edukaciju/ |title=Glasnogovornik HNS-a završio prestižnu Uefinu edukaciju |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=5. studenog 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Zajedno s [[Iva Olivari|Ivom Olivari]], kolegicom iz HNS-a, čest je gost-predavač na raznim poslovnim i sportskim konferencijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tajneuspjeha.hr/ |title=Otkrij tajne uspjeha |publisher=tajneuspjeha.hr|access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==== Velika natjecanja ====
Kao glasnogovornik sudjelovao je u logističkom stožeru [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] na završnicama velikim natjecanjima:

* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]]
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.]], održano 2021. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.]] – treće mjesto
* Završnica [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija 2023.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.]]

==== Medalje ====
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] Srebrna medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]]
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] Brončana medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Katru 2022.]]
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja, [[UEFA Liga nacija 2022./23.]]
==== Odlikovanja ====
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]], 2018.: Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ |title=Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=13. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=14. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]], 2024.: Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C |title=Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina |publisher=[[HRT]]|date=26. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; ''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru&quot;'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf |title=Odluka o dodjeli odlikovanja |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=24. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==Unutarnje poveznice==
* [[Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pacak, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski športski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski urednici]]
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>872vl6p6vt7wvic25baxavvved2ozzn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447924</id>
      <parentid>7447921</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:07:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Jure Grm premješta stranicu [[Suradnik:Jure Grm/Tomislav Pacak]] na [[Tomislav Pacak]]: NČ</comment>
      <origin>7447921</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="10990" sha1="872vl6p6vt7wvic25baxavvved2ozzn" xml:space="preserve">{{Infookvir životopis
| ime                     = Tomislav Pacak
| slika                   = Tomislav_Pacak.png
| veličina                = 180
| opis_slike              =
| rodno_ime               =
| pseudonim               =
| rođenje                 = [[16. siječnja]] [[1983.]]
| mjesto_rođenja          = [[Zagreb]]
| smrt                    =
| mjesto_smrti            =
| uzrok_smrti             =
| posljednje_počivalište  =
| prebivalište            =
| nacionalnost            =
| etnicitet               =
| državljanstvo           =
| poznat_po               = [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]]
| obrazovanje             =
| poslodavac              = [[Hrvatski nogometni savez]]
| zanimanje               = magistar ekonomije, novinar, kolumnist, glasnogovornik
| godine_rada             =
}}
{{Medalje vrh}}
{{Medalje sport | [[Nogomet]]}}
{{Medalje SP}}
{{medalje srebro| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Rusija 2018.]] | glasnogovornik}}
{{medalje bronca| [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Katar 2022.]] | glasnogovornik}}
{{Medalje Lige nacija}}
{{Medalje srebro|[[UEFA Liga nacija 2022./23.|Nizozemska 2023.]]|glasnogovornik}}
{{Medalje dno}}
'''Tomislav Pacak''' ([[Zagreb]], [[16. siječnja]] [[1983.]]), hrvatski je novinar, kolumnist i glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]].

Odrastao je u [[Dugo Selo|Dugom Selu]], gdje je završio osnovnu školu. U Zagrebu je završio [[MIOC]] i magistrirao na [[Ekonomski fakultet u Zagrebu|Ekonomskom fakultetu]].
== Karijera ==
=== Sportnet ===
Novinarsku karijeru je započeo kao sportski novinar na internetskom portalu [[Sportnet.hr]]&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=http://pressedan.unin.hr/veliki-intervju-s-tomislavom-pacakom-kad-ti-netko-nacrta-svastiku-na-terenu-nema-tih-rijeci-kojima-mozes-izvesti-da-je-to-dobro-ali-moras-pokusati.html |title=Veliki intervju s Tomislavom Pacakom: ,, Kad ti netko nacrta svastiku na terenu, nema tih riječi kojima možeš izvesti da je to dobro, ali moraš pokušati” |publisher=pressedan.unin.hr |date=11. lipnja 2021. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt;, u kojem je od 2000. do 2013. prošao sve stepenice od novinara, kolumnista, zamjenika glavnog urednika do glavnog urednika,&lt;ref name=&quot;HNS&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19660/tomislav-pacak-luka-modric-najbolji-ivan-rakitic-najsusretljiviji/ |title=Tomislav Pacak: &quot;Luka Modrić najbolji, Ivan Rakitić najsusretljiviji&quot; |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=18. ožujka 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; te je bio autor brojnih kolumni i intervjua.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/394215/ |title=Intervju sa Slavenom Bilićem: &quot;Želim da i Hajduk bude uspješan kao Dinamo&quot; |publisher=Sportnet.hr|date=26. ožujka 2010. |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; U to vrijeme je, između ostalog, nagrađen je od časopisa ''&quot;Plan B&quot;'' za sportski tekst godine (''&quot;Zvijezde koje ne poznajete&quot;'') na hrvatskom webu. U obrazloženju priznanja stoji kako je &quot;riječ o članku na Sportnetovim stranicama u kojemu autor Tomislav Pacak piše o zvijezdama koje ne poznajemo, odnosno o sportašima koji nisu u fokusu 'mainstream' medija.&quot;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/vijesti/354993/ |title=Priznanja novinarima Sportneta |publisher=sportnet.hr|date=24. siječnja 2008. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Taj tekst je samo jedan od skoro 350 njegovih kolumni koje su redovito objavljivane na Sportnetovom portalu pod nazivom ''&quot;Packe&quot;''&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sportnet.hr/arhiva/?pID=319594 |title=Packe - arhiva |publisher=sportnet.hr |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
=== Hrvatski nogometni savez ===
Nakon uspješne suradnje s [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskim nogometnim savezom]] u organizaciji [[UEFA_Europsko_futsalsko_prvenstvo_–_Hrvatska_2012.|Europskog futsalskog prvenstva u Zagrebu i Splitu 2012.]]&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt; u funkciji časnika za medije Prvenstva, Tomislav je od 2013. godine zaposlen kao glasnogovornik [[Hrvatski nogometni savez|Hrvatskog nogometnog saveza]] i [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske reprezentacije]] s kojom je bio na tri svjetska i tri europska prvenstva.

Njegova uloga obuhvaća širok spektar aktivnosti. Kao voditelj odjela komunikacija HNS-a odgovoran je za odnose s medijima i javnošću, operativne poslove s [[FIFA|Fifom]] i [[UEFA|Uefom]], uređivanje internetskih stranica, digitalnih platformi i publikacija HNS-a&lt;ref name=&quot;HNS&quot;/&gt;, a pritom je dva puta dobio nagradu Hrvatskog zbora sportskih novinara za najbolju press službu u Hrvatskoj.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/21164/hzsn-nagradio-hns-s-dvije-nagrade/ |title=HZSN nagradio HNS s dvije nagrade |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=24. veljače 2020. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/25144/pacak-i-hns-nagradjeni-za-najbolju-press-sluzbu/ |title=Pacak i HNS nagrađeni za najbolju press službu |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=20. veljače 2022. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Također, HNS-ov odjel za komunikacije pod njegovim je vodstvom osvojio dvije prestižne [[UEFA|Uefine]] nagrade za komunikaciju s navijačima (2014.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/7370/hns-nagradjen-za-rad-na-digitalnim-platformama/ |title=HNS nagrađen za rad na digitalnim platformama |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. prosinca 2014. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; i 2018. godine&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19045/hns-dobitnik-prestizne-uefine-nagrade-grow/ |title=HNS dobitnik prestižne Uefine nagrade GROW |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=1. studenog 2018. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;). U javnim nastupima često ističe važnost dostupnosti reprezentacije navijačima, naglašavajući kako je cilj da reprezentacija bude ''„otvorena i dostupna svim navijačima”''.&lt;ref name=&quot;hrt2023&quot;&gt;{{Citiranje weba |url=https://radio.hrt.hr/drugi-program/sport/vatreni-priredili-sjajan-spektakl-navijacima-sosa-najmladoj-populaciji-to-najvise-znaci-11012440 |title=Vatreni priredili spektakl navijačima |publisher=HRT |access-date=2026-05-03}}&lt;/ref&gt; Završio je programe ''“Certificate in Football Management”'' i ''“Diploma in Football Leadership and Management”'' [[UEFA|Uefe]] i Sveučilišta u [[Lausanne|Lausannei]], gdje je dobio i ''&quot;Certificate of Merit&quot;'' kao jedan od najbolje ocijenjenih polaznika.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/20780/glasnogovornik-hns-a-zavrsio-prestiznu-uefinu-edukaciju/ |title=Glasnogovornik HNS-a završio prestižnu Uefinu edukaciju |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=5. studenog 2019. |access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; Zajedno s [[Iva Olivari|Ivom Olivari]], kolegicom iz HNS-a, čest je gost-predavač na raznim poslovnim i sportskim konferencijama.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://www.tajneuspjeha.hr/ |title=Otkrij tajne uspjeha |publisher=tajneuspjeha.hr|access-date=3. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==== Velika natjecanja ====
Kao glasnogovornik sudjelovao je u logističkom stožeru [[Hrvatska nogometna reprezentacija|hrvatske nogometne reprezentacije]] na završnicama velikim natjecanjima:

* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Brazil 2014.]]
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Francuska 2016.]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Europa 2020.]], održano 2021. zbog [[Pandemija COVID-19|pandemije COVID-19]]
* [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.]] – treće mjesto
* Završnica [[UEFA Liga nacija 2022./23.|Lige nacija 2023.]] – drugo mjesto
* [[Europsko prvenstvo u nogometu – Njemačka 2024.]]

==== Medalje ====
* [[Slika:Silver medal world centered-2.svg|20px]] Srebrna medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Rusija 2018.|Svjetsko prvenstvo u Rusiji 2018.]]
* [[Slika:Bronze medal world centered-2.svg|20px]] Brončana medalja, [[Svjetsko prvenstvo u nogometu – Katar 2022.|Svjetsko prvenstvo u Katru 2022.]]
* [[Slika:Silver medal europe.svg|20px]] Srebrna medalja, [[UEFA Liga nacija 2022./23.]]
==== Odlikovanja ====
* [[Datoteka:Ribbon_of_an_Order_of_the_Croatian_Trefoil.png|50x50px]] [[Red hrvatskog trolista]], 2018.: Predsjednica Republike Hrvatske [[Kolinda Grabar-Kitarović]] primila je i odlikovala reprezentativce i članove stožera i logistike reprezentacije: ''„za izniman, povijesni uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, osvjedočenu srčanost i požrtvovnost kojima je vratio vjeru u uspjeh, optimizam i pobjednički duh i ispunio ponosom sve hrvatske navijače diljem svijeta, za isticanje najvrednijih profesionalnih i humanih kvaliteta, iskazano zajedništvo i domoljubni ponos u promociji sporta i međunarodnog ugleda Republike Hrvatske, te osvajanju srebrne medalje na 21. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Ruskoj Federaciji”''.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://hns.family/vijesti/19102/predsjednica-grabar-kitarovic-primila-i-odlikovala-vatrene/ |title=Predsjednica Grabar-Kitarović primila i odlikovala Vatrene |publisher=[[Hrvatski nogometni savez]]|date=13. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/clanci/sluzbeni/2018_11_100_1945.html |title=Odluka o dodjeli odlikovanja, Red hrvatskog trolista |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=14. studenog 2018. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;
* [[Datoteka:Ribbon of a Commemorative Medal of the Homeland's Gratitude.png|50px]] [[Spomenica domovinske zahvalnosti]], 2024.: Predsjednik Republike Hrvatske [[Zoran Milanović]] primio je i odlikovao igrače i članove stručnog stožera hrvatske nogometne reprezentacije te članove delegacije HNS-a koji su pridonijeli osvajanju brončane medalje na Svjetskom prvenstvu u Kataru 2022.&lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://sport.hrt.hr/hrvatski-nogomet/milanovic-odlikovao-vatrene-srcu-odvaznost-u-misli-domovina-11569305%7C |title=Milanović odlikovao Vatrene: Srcu odvažnost, u misli domovina |publisher=[[HRT]]|date=26. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt; ''&quot;Za izniman uspjeh hrvatske nogometne reprezentacije, doprinos sportu i međunarodnom ugledu Republike Hrvatske te osvajanju 3. mjesta na 22. Svjetskom nogometnom prvenstvu u Državi Katru&quot;'' &lt;ref&gt;{{Citiranje weba |url=https://narodne-novine.nn.hr/eli/sluzbeni/2024/63/pdf |title=Odluka o dodjeli odlikovanja |publisher=narodne-novine.nn.hr|date=24. svibnja 2024. |access-date=2. svibnja 2026.}}&lt;/ref&gt;

==Unutarnje poveznice==
* [[Dodatak:Sastavi hrvatske nogometne reprezentacije na velikim natjecanjima]]

== Izvori ==
{{Izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Pacak, Tomislav}}
[[Kategorija:Hrvatski športski novinari]]
[[Kategorija:Hrvatski urednici]]
[[Kategorija:Hrvatski športski djelatnici]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]</text>
      <sha1>872vl6p6vt7wvic25baxavvved2ozzn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Oligarhija</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810568</id>
    <revision>
      <id>7447871</id>
      <timestamp>2026-05-04T08:53:37Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447871</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447872</id>
      <parentid>7447871</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T08:55:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>+ 6 kategorije uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447872</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="217" sha1="qwr0pnpbcnb8q1iv9kmq2sjbmdgzgmu" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Politička kultura]]
[[Kategorija:Politički sustavi]]
[[Kategorija:Oblici vladavine]]
[[Kategorija:Društveni sustavi]]
[[Kategorija:Društvena nejednakost]]
[[Kategorija:Autoritarizam]]</text>
      <sha1>qwr0pnpbcnb8q1iv9kmq2sjbmdgzgmu</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Trachelipus rucneri</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810569</id>
    <revision>
      <id>7447879</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:24:38Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =pink | naziv        = ''Trachelipus rucneri'' | slika        =  | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       =  | regnum       =[[Animalia]] | phylum       = [[Arthropoda]] | classis      =[[Malacostraca]] | ordo         =[[Isopoda]] | familia      =[[Trachelipodidae]] | genus        =''[[Trachelipus]]'' | species      ='''''T. rucneri''''' | subspecies   = | dvoimeno     =''Trachelipus ru...«.</comment>
      <origin>7447879</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="1312" sha1="fymwycogk7c1oaia9wo7j938ur9e73m" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Trachelipus rucneri''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Arthropoda]]
| classis      =[[Malacostraca]]
| ordo         =[[Isopoda]]
| familia      =[[Trachelipodidae]]
| genus        =''[[Trachelipus]]''
| species      ='''''T. rucneri'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Trachelipus rucneri''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Karaman, 1967&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Trachelipus rucneri''''',  je vrsta babure ili mokrice (''[[Oniscoidea]]''), iz roda ''[[Trachelipus]]'' iz porodice ''[[Trachelipodidae]]'' koja se može naći u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]. Opisao ju je [[Miodrag S. Karaman]], 1967. na temelju primjeraka koje je sakupio [[Dragutin Rucner]] na raznim lokalitetima diljem zemlje. Vrsta pripada podredu ''Oniscidea'' unutar reda Isopoda, a poput ostalih članova svog roda, nastanjuje vlažna, kopnena okruženja poput šumskog tla i ispod lišća. ''Trachelipus rucneri'' ima izduženo-ovalni oblik tijela tipičan za rod ''Trachelipus'', s glatkom dorzalnom površinom na kojoj se na epimeri vide sitne kvržice.

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Jednakonošci]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>fymwycogk7c1oaia9wo7j938ur9e73m</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Čimpanze</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810570</id>
    <revision>
      <id>7447887</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:34:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}«.</comment>
      <origin>7447887</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="15" sha1="6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}</text>
      <sha1>6ruv958bhxz4zgtymc32nf9fca5d11t</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447888</id>
      <parentid>7447887</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T09:34:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>dodana kategorija [[:Kategorija:Hominini|Hominini]] uz pomoć dodatka [[Wikipedija:HotCat|HotCat]]</comment>
      <origin>7447888</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="mlyay2jvs0ttmi0r79coz4wfp88t298" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Hominini]]</text>
      <sha1>mlyay2jvs0ttmi0r79coz4wfp88t298</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rodovi Hominina</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810571</id>
    <revision>
      <id>7447891</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:37:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Homininae|Hominini]] [[Kategorija:Hominini|*Rodovi]]«.</comment>
      <origin>7447891</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="72" sha1="bfwfxszsoh49jxl4hqfa590eh99imk3" xml:space="preserve">[[Kategorija:Rodovi Homininae|Hominini]]
[[Kategorija:Hominini|*Rodovi]]</text>
      <sha1>bfwfxszsoh49jxl4hqfa590eh99imk3</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rodovi Homininae</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810572</id>
    <revision>
      <id>7447892</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:37:48Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi velikih čovjekolikih majmuna|Homininae]] [[Kategorija:Homininae|*Rodovi]]«.</comment>
      <origin>7447892</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94" sha1="qtknromxl22ujszsrzymnfgo70k05a4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Rodovi velikih čovjekolikih majmuna|Homininae]]
[[Kategorija:Homininae|*Rodovi]]</text>
      <sha1>qtknromxl22ujszsrzymnfgo70k05a4</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rodovi velikih čovjekolikih majmuna</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810573</id>
    <revision>
      <id>7447894</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:38:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi čovjekolikih majmuna|Veliki čovjekoliki majmuni]] [[Kategorija:Veliki čovjekoliki majmuni|*Rodovi]]«.</comment>
      <origin>7447894</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="122" sha1="4rjhgn4as3391gbbtxgv25gwu6ex6bl" xml:space="preserve">[[Kategorija:Rodovi čovjekolikih majmuna|Veliki čovjekoliki majmuni]]
[[Kategorija:Veliki čovjekoliki majmuni|*Rodovi]]</text>
      <sha1>4rjhgn4as3391gbbtxgv25gwu6ex6bl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rodovi čovjekolikih majmuna</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810574</id>
    <revision>
      <id>7447895</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:38:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Catarrhini|Čovjekoliki majmuni]] [[Kategorija:Čovjekoliki majmuni|*Rodovi]]«.</comment>
      <origin>7447895</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="97" sha1="hubr7t69khyuotvrzvmeufzhuv52dro" xml:space="preserve">[[Kategorija:Rodovi Catarrhini|Čovjekoliki majmuni]]
[[Kategorija:Čovjekoliki majmuni|*Rodovi]]</text>
      <sha1>hubr7t69khyuotvrzvmeufzhuv52dro</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rodovi Catarrhini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810575</id>
    <revision>
      <id>7447896</id>
      <timestamp>2026-05-04T09:38:59Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Simiiformes|Catarrhini]] [[Kategorija:Catarrhini|*Rodovi]]«.</comment>
      <origin>7447896</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="78" sha1="jo30yqmnctwphinwgsw1ru69kmgpai9" xml:space="preserve">[[Kategorija:Rodovi Simiiformes|Catarrhini]]
[[Kategorija:Catarrhini|*Rodovi]]</text>
      <sha1>jo30yqmnctwphinwgsw1ru69kmgpai9</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Rodovi australopitecina</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810576</id>
    <revision>
      <id>7447912</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:01:12Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Rodovi Hominina|Australopitecini]] [[Kategorija:Australopitecini|*Rodovi]]«.</comment>
      <origin>7447912</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="87" sha1="6e5qy6962to5aj97c7ozxn3sb76qpkw" xml:space="preserve">[[Kategorija:Rodovi Hominina|Australopitecini]]
[[Kategorija:Australopitecini|*Rodovi]]</text>
      <sha1>6e5qy6962to5aj97c7ozxn3sb76qpkw</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Ouranopithecus</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810577</id>
    <revision>
      <id>7447923</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:07:42Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Homininae]]«.</comment>
      <origin>7447923</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="40" sha1="715073cdkb8pa4l66xzmyriw67mppcc" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Homininae]]</text>
      <sha1>715073cdkb8pa4l66xzmyriw67mppcc</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Suradnik:Jure Grm/Tomislav Pacak</title>
    <ns>2</ns>
    <id>810578</id>
    <revision>
      <id>7447925</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:07:46Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <comment>Jure Grm premješta stranicu [[Suradnik:Jure Grm/Tomislav Pacak]] na [[Tomislav Pacak]]: NČ</comment>
      <origin>7447925</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="30" sha1="2bi93v5ra2flnuafb9l05y05o984q9v" xml:space="preserve">#Preusmjeri [[Tomislav Pacak]]</text>
      <sha1>2bi93v5ra2flnuafb9l05y05o984q9v</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447944</id>
      <parentid>7447925</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:56:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Jure Grm</username>
        <id>7596</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Uklonjeno preusmjeravanje na [[Tomislav Pacak]]</comment>
      <origin>7447944</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="55" sha1="efw8l2iy25dw2tcw18j2jvghqcnxt0t" xml:space="preserve">{{Brisanje||datum=Svibanj 2026.|predlagatelj=Jure Grm}}</text>
      <sha1>efw8l2iy25dw2tcw18j2jvghqcnxt0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Prapovijesna Grčka</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810579</id>
    <revision>
      <id>7447931</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:09:35Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}}  [[Kategorija:Prapovijest po državama|Grčka]] [[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Grčka]] [[Kategorija:Povijest Grčke]]«.</comment>
      <origin>7447931</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="149" sha1="1fjaob3zwhap2nj23727xt6g87y8zgf" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}

[[Kategorija:Prapovijest po državama|Grčka]]
[[Kategorija:Prapovijesna Europa po državama|Grčka]]
[[Kategorija:Povijest Grčke]]</text>
      <sha1>1fjaob3zwhap2nj23727xt6g87y8zgf</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zospeum bucculentum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810580</id>
    <revision>
      <id>7447936</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:27:14Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =pink | naziv        = ''Zospeum bucculentum'' | slika        =  | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       =  | regnum       =[[Animalia]] | phylum       = [[Mollusca]] | classis      =[[Gastropoda]] | ordo         =[[Ellobiida]] | familia      =[[Ellobiidae]] | genus        =''[[Zospeum]]'' | species      ='''''Z. bucculentum''''' | subspecies   = | dvoimeno     =''Zospeum bucculentum''...«.</comment>
      <origin>7447936</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2527" sha1="76fw30yw8nsuhrfmtzhmuiafo7dsmu7" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Zospeum bucculentum''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Mollusca]]
| classis      =[[Gastropoda]]
| ordo         =[[Ellobiida]]
| familia      =[[Ellobiidae]]
| genus        =''[[Zospeum]]''
| species      ='''''Z. bucculentum'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Zospeum bucculentum''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Karaman, 1967&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Zospeum bucculentum''''', je špiljska vrsta plućnjaka (kopnenih [[Puževi|puž]]eva koji dišu zrak) iz skupine ''[[Eupulmonata]]'', nadporodice ''[[Ellobioidea]]'' i potporodice ''[[Carychiinae]]''.

== Taksonomija ==
Vrsta je opisana na temelju primjeraka koji su ranije bili svrstani u vrste [[Zospeum isselianum|Z. isselianum]] ili [[Zospeum likanum|Z. likanum]]. Naziv dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] bucculentus = “s velikim ustima (otvorom)”, što se odnosi na relativno velik otvor kućice.
== Opis ==
Visina kućice: oko 1,8 mm, širina kućice: oko 1,2 mm. Kućica je vrlo varijabilna, obično viša i uža nego kod srodnih vrsta. Glatka je, prozirna i stožastog oblika, s oko 5 lagano “ramenastih” zavoja, ponekad s tupim grebenom. Otvor (apertura): viši nego širi, dobro vidljiv kod jedinki iz najsjevernije špilje ([[Pivnica (špilja)|Pivnica]] špilja), slabije izražen kod jedinki iz lokaliteta [[Jama na Škrilama]]. Rub otvora (peristom) je okruglast do ovalan s ravnim ili zaobljenim parijetalnim štitom, jasno odvojenim od ruba. Unutarnje strukture: prisutna je parijetalna lamela (parietalis), različito izražena. Kućica ima i slabu kolumelarnu lamelu (columellaris), kod nekih jedinki [[kolumelaris]] može potpuno izostati.
== Rasprostranjenost ==
Ova vrsta je endem sjeverozapadnog dijela karlovačkog područja u Hrvatskoj. Zabilježena je u špiljama: Pivnica špilja, Jama na Škrilama, Vrelić špilja. Dodatno, primjerci su pronađeni i u: [[Zvonečka II]] i [[Jama Đot]]. Za ove lokalitete se pretpostavlja da pripadaju istoj vrsti na temelju morfologije kućice.&lt;ref&gt;[https://link.springer.com/article/10.1007/s13127-019-00400-8 An integrative taxonomic study reveals carychiid microsnails of the troglobitic genus Zospeum in the Eastern and Dinaric Alps (Gastropoda, Ellobioidea, Carychiinae)] pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Puževi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>76fw30yw8nsuhrfmtzhmuiafo7dsmu7</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447937</id>
      <parentid>7447936</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:28:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>/* Taksonomija */</comment>
      <origin>7447937</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2536" sha1="tgms5nowl7w5nbb255cey2gzky6e8kk" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Zospeum bucculentum''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Mollusca]]
| classis      =[[Gastropoda]]
| ordo         =[[Ellobiida]]
| familia      =[[Ellobiidae]]
| genus        =''[[Zospeum]]''
| species      ='''''Z. bucculentum'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Zospeum bucculentum''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Karaman, 1967&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Zospeum bucculentum''''', je špiljska vrsta plućnjaka (kopnenih [[Puževi|puž]]eva koji dišu zrak) iz skupine ''[[Eupulmonata]]'', nadporodice ''[[Ellobioidea]]'' i potporodice ''[[Carychiinae]]''.

== Taksonomija ==
Vrsta je opisana na temelju primjeraka koji su ranije bili svrstani u vrste ''[[Zospeum isselianum|Z. isselianum]]'' ili ''[[Zospeum likanum|Z. likanum]]''. Naziv dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] bucculentus = “s velikim ustima (otvorom)”, što se odnosi na relativno velik otvor kućice.

== Opis ==
Visina kućice: oko 1,8 mm, širina kućice: oko 1,2 mm. Kućica je vrlo varijabilna, obično viša i uža nego kod srodnih vrsta. Glatka je, prozirna i stožastog oblika, s oko 5 lagano “ramenastih” zavoja, ponekad s tupim grebenom. Otvor (apertura): viši nego širi, dobro vidljiv kod jedinki iz najsjevernije špilje ([[Pivnica (špilja)|Pivnica]] špilja), slabije izražen kod jedinki iz lokaliteta [[Jama na Škrilama]]. Rub otvora (peristom) je okruglast do ovalan s ravnim ili zaobljenim parijetalnim štitom, jasno odvojenim od ruba. Unutarnje strukture: prisutna je parijetalna lamela (parietalis), različito izražena. Kućica ima i slabu kolumelarnu lamelu (columellaris), kod nekih jedinki [[kolumelaris]] može potpuno izostati.
== Rasprostranjenost ==
Ova vrsta je endem sjeverozapadnog dijela karlovačkog područja u Hrvatskoj. Zabilježena je u špiljama: Pivnica špilja, Jama na Škrilama, Vrelić špilja. Dodatno, primjerci su pronađeni i u: [[Zvonečka II]] i [[Jama Đot]]. Za ove lokalitete se pretpostavlja da pripadaju istoj vrsti na temelju morfologije kućice.&lt;ref&gt;[https://link.springer.com/article/10.1007/s13127-019-00400-8 An integrative taxonomic study reveals carychiid microsnails of the troglobitic genus Zospeum in the Eastern and Dinaric Alps (Gastropoda, Ellobioidea, Carychiinae)] pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Puževi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>tgms5nowl7w5nbb255cey2gzky6e8kk</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447940</id>
      <parentid>7447937</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T10:36:41Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7447940</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2555" sha1="oxuzowemgd568jvw49noffcdhfv40p5" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Zospeum bucculentum''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Mollusca]]
| classis      =[[Gastropoda]]
| ordo         =[[Ellobiida]]
| familia      =[[Ellobiidae]]
| genus        =''[[Zospeum]]''
| species      ='''''Z. bucculentum'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Zospeum bucculentum''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Inäbnit, Jochum &amp; Neubert, 2019&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Zospeum bucculentum''''', je špiljska vrsta plućnjaka (kopnenih [[Puževi|puž]]eva koji dišu zrak) iz skupine ''[[Eupulmonata]]'', nadporodice ''[[Ellobioidea]]'' i potporodice ''[[Carychiinae]]''.

== Taksonomija ==
Vrsta je opisana na temelju primjeraka koji su ranije bili svrstani u vrste ''[[Zospeum isselianum|Z. isselianum]]'' ili ''[[Zospeum likanum|Z. likanum]]''. Naziv dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] bucculentus = “s velikim ustima (otvorom)”, što se odnosi na relativno velik otvor kućice.

== Opis ==
Visina kućice: oko 1,8 mm, širina kućice: oko 1,2 mm. Kućica je vrlo varijabilna, obično viša i uža nego kod srodnih vrsta. Glatka je, prozirna i stožastog oblika, s oko 5 lagano “ramenastih” zavoja, ponekad s tupim grebenom. Otvor (apertura): viši nego širi, dobro vidljiv kod jedinki iz najsjevernije špilje ([[Pivnica (špilja)|Pivnica]] špilja), slabije izražen kod jedinki iz lokaliteta [[Jama na Škrilama]]. Rub otvora (peristom) je okruglast do ovalan s ravnim ili zaobljenim parijetalnim štitom, jasno odvojenim od ruba. Unutarnje strukture: prisutna je parijetalna lamela (parietalis), različito izražena. Kućica ima i slabu kolumelarnu lamelu (columellaris), kod nekih jedinki [[kolumelaris]] može potpuno izostati.
== Rasprostranjenost ==
Ova vrsta je endem sjeverozapadnog dijela karlovačkog područja u Hrvatskoj. Zabilježena je u špiljama: Pivnica špilja, Jama na Škrilama, Vrelić špilja. Dodatno, primjerci su pronađeni i u: [[Zvonečka II]] i [[Jama Đot]]. Za ove lokalitete se pretpostavlja da pripadaju istoj vrsti na temelju morfologije kućice.&lt;ref&gt;[https://link.springer.com/article/10.1007/s13127-019-00400-8 An integrative taxonomic study reveals carychiid microsnails of the troglobitic genus Zospeum in the Eastern and Dinaric Alps (Gastropoda, Ellobioidea, Carychiinae)] pristupljeno 4. svibnja 2026.&lt;/ref&gt;

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Puževi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>oxuzowemgd568jvw49noffcdhfv40p5</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Zospeum robustum</title>
    <ns>0</ns>
    <id>810581</id>
    <revision>
      <id>7447943</id>
      <timestamp>2026-05-04T10:48:45Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{naslov u kurzivu}} {{Taksokvir | boja         =pink | naziv        = ''Zospeum robustum'' | slika        =  | slika_širina = 200px | slika_opis   = | status       =  | regnum       =[[Animalia]] | phylum       = [[Mollusca]] | classis      =[[Gastropoda]] | ordo         =[[Ellobiida]] | familia      =[[Ellobiidae]] | genus        =''[[Zospeum]]'' | species      ='''''Z. robustum''''' | subspecies   = | dvoimeno     =''Zospeum robustum'' | dvoime...«.</comment>
      <origin>7447943</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2265" sha1="gtslu1d5xuo1awt6ygouozxkm7psx7l" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Zospeum robustum''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Mollusca]]
| classis      =[[Gastropoda]]
| ordo         =[[Ellobiida]]
| familia      =[[Ellobiidae]]
| genus        =''[[Zospeum]]''
| species      ='''''Z. robustum'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Zospeum robustum''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Inäbnit, Jochum &amp; Neubert, 2019&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Zospeum robustum''''', Z. robustum je špiljska vrsta plućnjaka (kopnenih puževa koji dišu zrak) iz skupine ''[[Eupulmonata]]'', nadporodice ''[[Ellobioidea]]'' i potporodice ''[[Carychiinae]]''.

== Taksonomija ==
Vrsta je opisana na temelju primjeraka koji su ranije bili svrstani u vrste [[Zospeum obesum|Z. obesum]], [[Zospeum isselianum|Z. isselianum]] ili [[Zospeum frauenfeldii|Z. frauenfeldii]]. Naziv dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] robustum = “snažan, robustan”, što se odnosi na čvrstu kućicu tipnog primjerka ([[Holotip|holotip]]a).
== Opis ==
Prosječna visina kućice: oko 1,6 mm, prosječna širina kućice: oko 1,1 mm. Kućica je prozirna i jajoliko-stožastog oblika, s velikom varijabilnošću. Površina može biti glatka ili rebrasta (ponekad samo na gornjem dijelu zavoja, ponekad na cijelom zavoju). Ima između 4,75 i 6 zavoja, pri čemu je zadnji zavoj ponekad proširen. Otvor (apertura): viši nego širi. Rub otvora (peristom): okruglast, ponekad prilično zadebljan, najčešće s malim, ravnim parijetalnim štitom. Unutarnje strukture: prisutna parijetalna lamela (parietalis), slaba kolumelarna lamela (columellaris), kod populacija s rebrastom kućicom kolumelaris može potpuno izostati.
== Rasprostranjenost ==
Vrsta se u Hrvatskoj pojavljuje u tri odvojena područja: 1) Lika i [[Velebit]]: [[Budina špilja]], [[Markov ponor]], [[Ostrvička špilja]], gornji dio sustava [[Lukina jama–Trojama]]. 2) područje [[Ogulin]]a: [[Tonkovića špilja]], [[Špilja pod Mačkovom dragom]]. 3) [[Žumberak]] i okolica: [[Vrlovka]], [[Pušina jama]], [[Židovske kuće]].

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Puževi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>gtslu1d5xuo1awt6ygouozxkm7psx7l</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447971</id>
      <parentid>7447943</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:07:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Zeljko</username>
        <id>1196</id>
      </contributor>
      <origin>7447971</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="2281" sha1="ttmgmflpgqdvu7evsy579wrdadj2a0d" xml:space="preserve">{{naslov u kurzivu}}
{{Taksokvir
| boja         =pink
| naziv        = ''Zospeum robustum''
| slika        = 
| slika_širina = 200px
| slika_opis   =
| status       = 
| regnum       =[[Animalia]]
| phylum       = [[Mollusca]]
| classis      =[[Gastropoda]]
| ordo         =[[Ellobiida]]
| familia      =[[Ellobiidae]]
| genus        =''[[Zospeum]]''
| species      ='''''Z. robustum'''''
| subspecies   =
| dvoimeno     =''Zospeum robustum''
| dvoimeno_autorstvo =&lt;small&gt;Inäbnit, Jochum &amp; Neubert, 2019&lt;/small&gt;
| karta_raspon =
}}
'''''Zospeum robustum''''', ''Z. robustum'' je [[Špilja|špiljska]] vrsta plućnjaka (kopnenih puževa koji dišu zrak) iz skupine ''[[Eupulmonata]]'', nadporodice ''[[Ellobioidea]]'' i potporodice ''[[Carychiinae]]''.

== Taksonomija ==
Vrsta je opisana na temelju primjeraka koji su ranije bili svrstani u vrste [[Zospeum obesum|Z. obesum]], [[Zospeum isselianum|Z. isselianum]] ili [[Zospeum frauenfeldii|Z. frauenfeldii]]. Naziv dolazi od [[Latinski jezik|latinskog]] robustum = “snažan, robustan”, što se odnosi na čvrstu kućicu tipnog primjerka ([[Holotip|holotip]]a).
== Opis ==
Prosječna visina kućice: oko 1,6 mm, prosječna širina kućice: oko 1,1 mm. Kućica je prozirna i jajoliko-stožastog oblika, s velikom varijabilnošću. Površina može biti glatka ili rebrasta (ponekad samo na gornjem dijelu zavoja, ponekad na cijelom zavoju). Ima između 4,75 i 6 zavoja, pri čemu je zadnji zavoj ponekad proširen. Otvor (apertura): viši nego širi. Rub otvora (peristom): okruglast, ponekad prilično zadebljan, najčešće s malim, ravnim parijetalnim štitom. Unutarnje strukture: prisutna parijetalna lamela (parietalis), slaba kolumelarna lamela (columellaris), kod populacija s rebrastom kućicom kolumelaris može potpuno izostati.
== Rasprostranjenost ==
Vrsta se u Hrvatskoj pojavljuje u tri odvojena područja: 1) Lika i [[Velebit]]: [[Budina špilja]], [[Markov ponor]], [[Ostrvička špilja]], gornji dio sustava [[Lukina jama–Trojama]]. 2) područje [[Ogulin]]a: [[Tonkovića špilja]], [[Špilja pod Mačkovom dragom]]. 3) [[Žumberak]] i okolica: [[Vrlovka]], [[Pušina jama]], [[Židovske kuće]].

== Izvori ==
{{izvori}}
== Vanjske poveznice ==
[[Kategorija:Puževi]]
[[Kategorija:Endemska fauna Hrvatske]]</text>
      <sha1>ttmgmflpgqdvu7evsy579wrdadj2a0d</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Južnoj Africi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810582</id>
    <revision>
      <id>7447960</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:03:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Južna Afrika]] [[Kategorija:Gospodarstvo Južne Afrike]]«.</comment>
      <origin>7447960</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120" sha1="2yueg7xlnk3ga2ukt2l1pqtrbzxo4vn" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Južna Afrika]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Južne Afrike]]</text>
      <sha1>2yueg7xlnk3ga2ukt2l1pqtrbzxo4vn</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447964</id>
      <parentid>7447960</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:05:32Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447964</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="129" sha1="9f3xbw51q7lt47h1zhpb8nlbyi4aymq" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}} --&gt;
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Južna Afrika]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Južne Afrike]]</text>
      <sha1>9f3xbw51q7lt47h1zhpb8nlbyi4aymq</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Južnoj Koreji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810583</id>
    <revision>
      <id>7447962</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:04:20Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Južna Koreja]] [[Kategorija:Gospodarstvo Južne Koreje]]«.</comment>
      <origin>7447962</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="120" sha1="k6fcpykrpfqf6zonj6aq9lx20eewb9w" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Južna Koreja]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Južne Koreje]]</text>
      <sha1>k6fcpykrpfqf6zonj6aq9lx20eewb9w</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Izraelu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810584</id>
    <revision>
      <id>7447965</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:06:02Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Izrael]] [[Kategorija:Gospodarstvo Izraela]]«.</comment>
      <origin>7447965</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="aqg6drbpyizov8vyllphdpjzjrwmmg4" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Izrael]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Izraela]]</text>
      <sha1>aqg6drbpyizov8vyllphdpjzjrwmmg4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447970</id>
      <parentid>7447965</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:07:05Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje commonscat predloška (JS)</comment>
      <origin>7447970</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="107" sha1="rrld9rwlm0hnie108prshqpgobd7djd" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Izrael]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Izraela]]</text>
      <sha1>rrld9rwlm0hnie108prshqpgobd7djd</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti na Islandu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810585</id>
    <revision>
      <id>7447966</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:06:18Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Island]] [[Kategorija:Gospodarstvo Islanda]]«.</comment>
      <origin>7447966</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="91" sha1="9ldreqmy6zpmthq4gpsxbklwwxo7ike" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Island]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Islanda]]</text>
      <sha1>9ldreqmy6zpmthq4gpsxbklwwxo7ike</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Irskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810586</id>
    <revision>
      <id>7447967</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:06:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Irska]] [[Kategorija:Gospodarstvo Irske]]«.</comment>
      <origin>7447967</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="88" sha1="pq45luzydyu0s2xy7pcs8k6eouij70o" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Irska]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Irske]]</text>
      <sha1>pq45luzydyu0s2xy7pcs8k6eouij70o</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Iranu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810587</id>
    <revision>
      <id>7447973</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:08:56Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Iran]] [[Kategorija:Gospodarstvo Irana]]«.</comment>
      <origin>7447973</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="103" sha1="jdj0a54dixfpcd5wq0bpiyvluv9kwow" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Iran]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Irana]]</text>
      <sha1>jdj0a54dixfpcd5wq0bpiyvluv9kwow</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Gruziji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810588</id>
    <revision>
      <id>7447974</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:09:16Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Gruzija]] [[Kategorija:Gospodarstvo Gruzije]]«.</comment>
      <origin>7447974</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="108" sha1="9aeemb40cct9ec5fvf9h25v01krq6mf" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Gruzija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Gruzije]]</text>
      <sha1>9aeemb40cct9ec5fvf9h25v01krq6mf</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447982</id>
      <parentid>7447974</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:24:34Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447982</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="117" sha1="1e2ycsqu2g0ejonektyzhivc6js9f0e" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}} --&gt;
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Gruzija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Gruzije]]</text>
      <sha1>1e2ycsqu2g0ejonektyzhivc6js9f0e</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Estoniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810589</id>
    <revision>
      <id>7447975</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:09:33Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Estonija]] [[Kategorija:Gospodarstvo Estonije]]«.</comment>
      <origin>7447975</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110" sha1="91e72pp4m0hd7fb71yl1x333k23gsgl" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Estonija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Estonije]]</text>
      <sha1>91e72pp4m0hd7fb71yl1x333k23gsgl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Egiptu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810590</id>
    <revision>
      <id>7447984</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:25:17Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Egipat]] [[Kategorija:Gospodarstvo Egipta]]«.</comment>
      <origin>7447984</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106" sha1="kyvtva150g7e6ps575xf9wftfa13awe" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Egipat]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Egipta]]</text>
      <sha1>kyvtva150g7e6ps575xf9wftfa13awe</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447985</id>
      <parentid>7447984</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:26:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447985</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="115" sha1="hu5ebxlvb4e7ssx3wt8fgugficuyopn" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}} --&gt;
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Egipat]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Egipta]]</text>
      <sha1>hu5ebxlvb4e7ssx3wt8fgugficuyopn</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Danskoj</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810591</id>
    <revision>
      <id>7447986</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:27:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Danska]] [[Kategorija:Gospodarstvo Danske]]«.</comment>
      <origin>7447986</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="106" sha1="syq6tmo2l86fbs2r0c9vzjan7rv5hlo" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Danska]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Danske]]</text>
      <sha1>syq6tmo2l86fbs2r0c9vzjan7rv5hlo</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Crnoj Gori</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810592</id>
    <revision>
      <id>7447987</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:27:26Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Crna Gora]] [[Kategorija:Gospodarstvo Crne Gore]]«.</comment>
      <origin>7447987</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="112" sha1="81s8hag7bfgsj1i0ag7fxhwmhglm4dy" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Crna Gora]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Crne Gore]]</text>
      <sha1>81s8hag7bfgsj1i0ag7fxhwmhglm4dy</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447989</id>
      <parentid>7447987</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:28:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447989</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="121" sha1="6zlf9un2beebxiz8pejfwjsyjp2p7mb" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}} --&gt;
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Crna Gora]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Crne Gore]]</text>
      <sha1>6zlf9un2beebxiz8pejfwjsyjp2p7mb</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Bosni i Hercegovini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810593</id>
    <revision>
      <id>7447988</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:27:47Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »{{Commonscat|}} [[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bosna i Hercegovina]] [[Kategorija:Gospodarstvo Bosne i Hercegovine]]«.</comment>
      <origin>7447988</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="132" sha1="ilxneo02k0s67gi53pwjb2fjlafybc4" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>ilxneo02k0s67gi53pwjb2fjlafybc4</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447990</id>
      <parentid>7447988</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:29:10Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <origin>7447990</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="141" sha1="b5p9k1bl6meiqdax2urnu8ki9wqjt0t" xml:space="preserve">&lt;!-- {{Commonscat|}} --&gt;
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bosna i Hercegovina]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Bosne i Hercegovine]]</text>
      <sha1>b5p9k1bl6meiqdax2urnu8ki9wqjt0t</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Australiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810594</id>
    <revision>
      <id>7447992</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:29:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Australija]] [[Kategorija:Gospodarstvo Australije]]«.</comment>
      <origin>7447992</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="98" sha1="40l4aj1zdc88gm5cfcra95yffsl7zp8" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Australija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Australije]]</text>
      <sha1>40l4aj1zdc88gm5cfcra95yffsl7zp8</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7447996</id>
      <parentid>7447992</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:31:58Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje commonscat predloška (JS)</comment>
      <origin>7447996</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="114" sha1="2zpr88yvj68qpvaysdjy7s7t4zcc85n" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Australija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Australije]]</text>
      <sha1>2zpr88yvj68qpvaysdjy7s7t4zcc85n</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Bahreinu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810595</id>
    <revision>
      <id>7447993</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:30:08Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bahrein]] [[Kategorija:Gospodarstvo Bahreina]]«.</comment>
      <origin>7447993</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="93" sha1="7zebvqdt5e5be1e76ezz1ppxjl6ek0c" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bahrein]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Bahreina]]</text>
      <sha1>7zebvqdt5e5be1e76ezz1ppxjl6ek0c</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Bjelorusiji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810596</id>
    <revision>
      <id>7447994</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:30:19Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bjelorusija]] [[Kategorija:Gospodarstvo Bjelorusije]]«.</comment>
      <origin>7447994</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="100" sha1="ft8jgh1nlm3l3qsa7a21xhxty8sy9nv" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bjelorusija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Bjelorusije]]</text>
      <sha1>ft8jgh1nlm3l3qsa7a21xhxty8sy9nv</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Bocvani</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810597</id>
    <revision>
      <id>7447995</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:30:29Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bocvana]] [[Kategorija:Gospodarstvo Bocvane]]«.</comment>
      <origin>7447995</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="92" sha1="mxrsa01cmfcsu5ag5tkjn6butnx6idl" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Bocvana]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Bocvane]]</text>
      <sha1>mxrsa01cmfcsu5ag5tkjn6butnx6idl</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Afganistanu</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810598</id>
    <revision>
      <id>7447998</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:32:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Afganistan]] [[Kategorija:Gospodarstvo Afganistana]]«.</comment>
      <origin>7447998</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="99" sha1="jsav9h1f20iflmef0r467gbxr22qg61" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Afganistan]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Afganistana]]</text>
      <sha1>jsav9h1f20iflmef0r467gbxr22qg61</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Albaniji</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810599</id>
    <revision>
      <id>7447999</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:32:40Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Albanija]] [[Kategorija:Gospodarstvo Albanije]]«.</comment>
      <origin>7447999</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="94" sha1="hk9wc31i1m6evd5natj9y3csmiwhbux" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Albanija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Albanije]]</text>
      <sha1>hk9wc31i1m6evd5natj9y3csmiwhbux</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7448003</id>
      <parentid>7447999</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:34:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje commonscat predloška (JS)</comment>
      <origin>7448003</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="110" sha1="ocaxcw3euuysmf2d416r5mnykpkvqk8" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Albanija]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Albanije]]</text>
      <sha1>ocaxcw3euuysmf2d416r5mnykpkvqk8</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Antigvi i Barbudi</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810600</id>
    <revision>
      <id>7448000</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:32:51Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Antigva i Barbuda]] [[Kategorija:Gospodarstvo Antigve i Barbude]]«.</comment>
      <origin>7448000</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="112" sha1="rm2y46gm20m3zandqlyc1ukocjy9683" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Antigva i Barbuda]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Antigve i Barbude]]</text>
      <sha1>rm2y46gm20m3zandqlyc1ukocjy9683</sha1>
    </revision>
  </page>
  <page>
    <title>Kategorija:Uslužne djelatnosti u Argentini</title>
    <ns>14</ns>
    <id>810601</id>
    <revision>
      <id>7448001</id>
      <timestamp>2026-05-04T11:33:03Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <comment>Stvorena nova stranica sa sadržajem: »[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Argentina]] [[Kategorija:Gospodarstvo Argentine]]«.</comment>
      <origin>7448001</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="96" sha1="07jx7rcwfae0nlhjreh3ovt7uory8f6" xml:space="preserve">[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Argentina]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Argentine]]</text>
      <sha1>07jx7rcwfae0nlhjreh3ovt7uory8f6</sha1>
    </revision>
    <revision>
      <id>7448002</id>
      <parentid>7448001</parentid>
      <timestamp>2026-05-04T11:33:24Z</timestamp>
      <contributor>
        <username>Argo Navis</username>
        <id>852</id>
      </contributor>
      <minor />
      <comment>Dodavanje commonscat predloška (JS)</comment>
      <origin>7448002</origin>
      <model>wikitext</model>
      <format>text/x-wiki</format>
      <text bytes="112" sha1="3hfgks3e21nupbzas7y59iwr5jnw7ac" xml:space="preserve">{{Commonscat|}}
[[Kategorija:Uslužne djelatnosti po državama|Argentina]]
[[Kategorija:Gospodarstvo Argentine]]</text>
      <sha1>3hfgks3e21nupbzas7y59iwr5jnw7ac</sha1>
    </revision>
  </page>
</mediawiki>